1

2

Knjiæni niz

VJERSKE ZAJEDNICE

Nikolina CrljiÊ

ADVENTISTI —

SEKTA, DENOMINACIJA ILI KULT?

Nakladnik

ESDEA d.o.o.

Oroslavje, Hrvatska

Odgovara

Velimir ©ubert

Lektura i korektura

Ljerka Koren

GrafiËka priprema

GENESIS, Zagreb

Tisak

ITG, Zagreb, 2001.

3

NIKOLINA CRLJI∆

ADVENTISTISEKTA, DENOMINACIJA

ILI KULT?

ESDEA OROSLAVJE

4

— — — — — — — — — — — — — — — — — — — — —

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica, Zagreb

UDK 286(497.5) (091)

CRLJI∆, Nikolina

Adventisti : sekta, denominacija ili kult?

/ Nikolina CrljiÊ. - Oroslavje : Esdea, 2001. -

(Knjiæni niz Vjerske zajednice)

Bibliografija.

ISBN 953-6409-19-4

I. Adventisti -- Hrvatska -- Djelovanje

410103038

— — — — — — — — — — — — — — — — — — — — —

5

RIJE» UNAPRIJED

Autorica ovog rada, Nikolina CrljiÊ, æivi u Oroslavju s

roditeljima i mlaim bratom. Roena je 29. rujna 1981.

godine u Zaboku. Njezini roditelji veÊ dugo stanuju i æive

u ovom gradu. Osnovno πkolovanje i Ëetiri razreda opÊe

gimnazije zavrπila je u Oroslavju s odliËnim uspjehom. U

razgovoru voli naglasiti da je tu upoznala mnoge divne

mlade ljude, a posebno profesore koji su bili izvrsni pre-

davaËi i vrlo ugodno druπtvo. Osobito voli hrvatski jezik,

povijest, sociologiju i filozofiju. Kao emocionalna osoba

voli sluπati, ali umjesto govorenja viπe voli svoje misli bi-

ljeæiti na papir.

Nikolina zasad joπ nema potpuno razraene planove

za buduÊnost, ali vjeruje da Êe uz molitvu i Boæju pomoÊ i

taj problem svojega æivota uspjeπno rijeπiti.

Nikolina je tipiËan primjer suvremene mladeæi. S veli-

kim zanimanjem gleda svijet i sve πto se oko nje zbiva. Ima

izvanrednu moÊ zapaæanja i selektiranja zapaæenih poje-

dinosti. Nije spremna prihvatiti neËije stavove ili objaπ-

njenja bez ozbiljnog i prijeko potrebnog zaπto.

Odrastanjem i sazrijevanjem tih je pitanja bilo sve vi-

πe. Zaπto tolike razlike meu ljudima, tolike stranke, zaπto

toliko Crkava i raznih ideologija?

Tijekom Domovinskog rata, kojeg je proæivljavala sa

svim strahotama nesigurnosti, problema i neimaπtine, uz

6

desetke tisuÊa prognanika, izbjeglica i domaÊeg puËanstva

koje je ADRA opskrbljivala hranom, odjeÊom, posteljinom,

namjeπtajem i sl., i Nikolina je sa svojom obitelji povre-

meno koristila njezine usluge i pratila djelovanje Huma-

nitarne organizacije ADRA (AdventistiËki dobrotvorni rad)

u StubiËkoj Slatini — Oroslavju. Upoznala se s voditeljicom

te organizacije Marianom ©ubert i uspostavila s njom prija-

teljske kontakte.

Ljubopitljivost i priroena æelja da dozna viπe poticala

je Nikolinu u postavljanju niza pitanja u svezi s ADROM.

Fascinirala ju je spoznaja da ADRA djeluje u viπe od 200

zemalja, da u njoj djeluje 391 pokretna jedinica dobro-

tvorne sluæbe i 13.876 dobrotvornih skupina. Bila je izne-

naena podatkom da u Hrvatskoj ADRA djeluje viπe od 75

godina (kao Dobrotvorno samaritansko druπtvo do 1989.,

a 18. studenog 1989. g u StubiËkim Toplicama donesena

je odluka o promjeni imena i prihvaÊanje meunarodnog

naziva ADRA (Adventist development relief asociation).

Doznala je da ADRA organizira mnogobrojne semina-

re, humanitarne koncerte, zdravstvena, kulturna i duhov-

na predavanja. PomoÊ je pribavljala bolnicama, domovi-

ma zdravlja, ambulantama, πkolama, vrtiÊima, udrugama

invalida i sliËnim ustanovama.

Preko ADRE Nikolina doznaje da je organizator tako

velike i svuda prisutne organizacije KrπÊanska adventistiË-

ka crkva, da su vjernici te Crkve poærtvovni volonteri i

organizatori raznih programa

Njezina se znatiæelja usmjerila na Crkvu. Kakva je to

Crkva, kakva su njezina vjerovanja, kakav je njihov odnos

prema drugim vjerskim zajednicama, prema druπtvu, dr-

æavi i sliËnom?

7

Ta znatiæelja ju je pokrenula na istraæivanje i pojaπ-

njenje svakog takvog pitanja. ProËitala je veliki broj knjiga,

prelistala mnogobrojne Ëasopise, upoznala se s velikim

brojem novinskih vijesti i izvjeπÊa adventistiËkih autora,

simpatizera AdventistiËke crkve, ali i otvorenih neprijate-

lja te Crkve, i nakon svakog takvog istraæivanja na povrπi-

nu su izlazila nova pitanja koja nije htjela zanemariti.

Kao lektor ili korektor pomagala je na izdavanju niza

knjiga u nakladi tvrtke ESDEA u Oroslavju.

Nakon tako mukotrpnog i savjesnog istraæivanja, pri-

bliæava se kraj πkolske godine i postavlja se pitanje matu-

ralnog rada. Izmeu teme iz filozofije ili sociologije Niko-

lina je, uz pomoÊ svojega mentora prof. Darka CigleneË-

kog, kao naslov svoje maturalne radnje izabrala temu “Ad-

ventisti — sekta, denominacija ili kult?”

Na zadovoljstvo svojega mentora i cijele ispitne komi-

sije, svoje spoznaje o toj Crkvi, njezinoj povijesti i posla-

nju pretoËila je vrlo kvalitetno u svoj maturalni rad.

Tvrtki ESDEA pruæila se prilika da, uz pomoÊ sponzo-

ra, predstavi ovaj njezin rad πirem Ëitateljstvu u obliku

knjige. Oprema knjige i ilustracije pridonos su nakladni-

ka.

Urednik

8

Zahvaljujem svojemu mentoru

prof. Darku CigleneËkom

na pruæenoj pomoÊi i struËnim savjetima

kod izrade maturalnog rada.

9

1. UVOD

Pojava adventizma u naπim krajevima i sve veÊa pri-

sutnost adventista u druπtvenom okruæenju, s posebnim

naglaskom na Humanitarnu organizaciju ADRA — Adven-

tistiËki dobrotvorni rad; naroËita zauzetost njihovih vjer-

nika u rjeπavanju socijalnih problema, posebno kod zbri-

njavanja izbjeglica i prognanika tijekom ratnih zbivanja,

budi u nama æelju da upoznamo te naπe susjede i njihov

naËin æivota, vjerovanja i djelovanja.

To je i razlog moje odluke da malo bolje upoznam ad-

ventiste, istraæim njihov naËin æivota i rada i pripremim

ovaj rad.

U ovom radu pokuπat Êu odgovoriti na pitanje iz na-

slova — jesu li oni doista kult, denominacija ili sekta.

U drugom poglavlju objasnit Êu tko su adventisti uop-

Êe i πto o njima kaæe povijest, otkud vuku korijenje, pod

Ëijim utjecajem su nastali i kako su se uopÊe prozvali ad-

ventistima.

U treÊem poglavlju vidjet Êemo njihovu djelatnost, nji-

hov vjerski æivot i duhovnu obnovu, s posebnim naglas-

kom na subotu kao dan odmora. Podijeljeno je na nekoli-

ko cjelina. Slijedi odgojno djelo (πkole, fakulteti, gimna-

zije), nakladniËko djelo (Ëasopisi, knjige, radio i televizi-

ja), a zadnja cjelina treÊeg poglavlja jest dobrotvorni rad —

ADRA.

10

U Ëetvrtom poglavlju dajemo prikaz organizacije Krπ-

Êanske adventistiËke crkve.

U petom poglavlju pobliæe Êemo upoznati adventiste

u Republici Hrvatskoj te neke od njihovih najvaænijih pred-

stavnika u proπlosti.

U πestom poglavlju iznijet Êu razliËita miπljenja, tuma-

Ëenja i citate o njima, odnosno kako ih pojedinci doæiv-

ljavaju.

ZakljuËak Êe biti sam saæetak ovog rada i moje osobno

miπljenje o njima.

Ovim zahvaljujem i adventistiËkom pastoru πto mi je

posvetio vrijeme za razgovor i pribavio mnogobrojnu lite-

raturu i stavio na raspolaganje svoju knjiænicu.

11

2. KR©∆ANSKA ADVENTISTI»KA

CRKVA

2.1. Tko su adventisti?

ADVENTISTI (lat. adventus, dolazak) pripadnici su

krπÊanske sljedbe koji od 1843./44. godine oËekuju “dru-

gi Kristov dolazak na Zemlju.” Njihov veliki propovjednik

bio je ameriËki farmer i baptistiËki propovjednik William

Miller (1782.—1849.), pripadnik slobodne BaptistiËke cr-

kve koji se bavio prouËavanjem Biblije. Miller je za termin

Kristova ponovnog dolaska uzeo razdoblje od 21. oæujka

1843. godine do 21. oæujka 1844. godine, prema proro-

Ëanstvu u Knjizi proroka Daniela, a prema Mateju 24,1-6

odgodio ga je za 22. listopada 1844. godine. Ali ni toga

dana Krist nije doπao. Mnogi su mu suradnici i pristaπe

okrenuli lea. Ellen Gould White, roena u Portlandu, “pro-

roËica”, kako su je adventisti zvali, u svom je “vienju”

vidjela da je Krist 22. listopada 1844. proglasio “posljednji

sud” grijesima na Zemlji. NajveÊi od tih grijeha bio je pre-

stanak svetkovanja subote.

Miller je 1845. godine iskljuËen iz baptistiËke zajedni-

ce i na jednoj konferenciji u Albanyju ujedinjuje se u sa-

mostalnu adventistiËku denominaciju koja je æivjela u na-

petom oËekivanju ponovnog Gospodinovog dolaska, ali

viπe nije nagovjeπtavao datum.

12

Do prijeloma unutar adventistiËkog pokreta doπlo je

zbog ideje o “svetkovanju subote”. Skupina koja je podr-

æala tu ideju i koja je zapoËela svetkovati subotu nazvala je

sebe 1860. godine “adventistima sedmog dana”. Misao o

svetkovanju subote preuzeli su od zajednice “baptista sed-

mog dana”1.

Zbog svetkovanja subote nazivaju ih i “subotari”. Osno-

vom vjere smatraju cijelu Bibliju (Sveto pismo). Strogo za-

branjuju uzimanje alkohola i nikotina, bore se za zdrav

duh i zdravo tijelo. Oni vjeruju u spasenje miloπÊu i prak-

ticiraju krπtenje odraslih, a prekogrobni æivot nazivaju “po-

Ëinak u Kristu” koji Êe trajati do “parusije” (grË. parusia —

nazoËnost, ponovni dolazak Kristov na svrπetku svijeta)2

kada Êe svi uskrsnuti u slavi. Na Ëelu AdventistiËke crkve

nalazi se Generalna konferencija sa sjediπtem u Washing-

tonu D.C. Evangelizaciju obavljaju osobnim posjetima

domovima, raspaËavanjem Ëasopisa i knjiga, koriπtenjem

radio i TV postaja i promidæbom zdrave hrane.

Veliku pozornost posveÊuju πkolstvu i tzv. subotnjim

πkolama.3

2.2. ©to kaæe povijest?

PoËetkom 19. stoljeÊa u Europi i SAD-u djelovali su

pokreti probuenja, tj. pokreti pod Ëijim su se utjecajem

1 Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb, 1984.

str. 30—33.2 AniÊ—KlaiÊ—DomoviÊ, RJE»NIK STRANIH RIJE»I, Sani-plus,

Zagreb 1998. str. 1050.3 HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA, Leksikografski zavod Miroslav

Krleæa, Zagreb, 1999.

13

ljudi vjerom osobno upoznavali s Isusom Kristom i pri-

hvatili Ga.

Oko 1840. godine nastao je jedan od tih pokreta —

“veliko probuenje”. NajznaËajnija uloga tog pokreta bilo

je vjerovanje da Êe Isus Krist uskoro doÊi.

BaptistiËki propovjednik William Miller u SAD-u izra-

Ëunao je termin Kristova dolaska — 1836. godine, a u Nje-

maËkoj prelat Albrecht Bengel — 1844. godine. Isus Krist

nije ponovno doπao, pa su vjernici bili duboko razoËarani.

“Veliko probuenje” doæivjelo je neuspjeh.

Ipak, ostala je jedna skupina vjernika koja je kritiËki

razmatrala spoznaje iz “velikog probuenja”. Oni su se

1863. godine organizirali u “KrπÊansku adventistiËku cr-

kvu” ili “Crkvu adventista sedmoga dana”. Adventisti su

shvatili da nikad ne treba postavljati datum Kristovog po-

novnog dolaska, ali su istodobno bili posluπni rijeËima Isusa

Krista da budu spremni ËekajuÊi Ga. Adventisti su vidjeli

sebe kao nasljednike Reformacije. I oni su, kao i svi pro-

testanti, prihvatili cijelo Sveto pismo kao temelj vjere.

Njihova Crkva je razgranata diljem svijeta i imaju svo-

je sveÊenike πkolovane na vlastitim teoloπkim fakultetima.

Raspolaæu zdravom financijskom osnovom koja ih Ëini ne-

ovisnima o dræavi.4

Protivno tom miπljenju, postoji i druga strana povijesti

koja tvrdi da je “proroËica” Ellen Gould White kao devet-

naestogodiπnjakinja imala “vienje” 3. 4. 1847. godine. U

tom je “vienju” vidjela da Bog nije promijenio “πabat” jer

4 GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, AdventistiËki

teoloπki fakultet, Maruπevec, 1982.

14

se On, kao ni Njegov Zakon, nikada ne mijenja. Papinstvo

je izvrπilo zamjenu svetkovanja sa sedmog dana na prvi, i

to u prvim stoljeÊima, i tako promijenilo vrijeme i zakon5.

E. G. White je datum “posljednjeg suda” na Zemlji po-

maknula na neodreeni trenutak i uvijek opominjala vjer-

nike na dvostruku obvezu: besprijekoran æivot i misionar-

sko poslanje.

5 Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb 1984.

str. 33—34.

15

3. DJELATNOST CRKVE

U ovom poglavlju razmotrimo djelatnost Crkve: u πto

adventisti vjeruju, kako æive, za πto se zalaæu, kakva im je

zdravstvena sluæba, odgojno i nakladno djelo te dobro-

tvorni rad.

3.1. Vjerski æivot — duhovna obnova

Adventisti prihvaÊaju “Apostolsko vjerovanje” jer sma-

traju da ono izraæava prvobitna krπÊanska vjerovanja pro-

izaπla iz Biblije, tj. uËenje apostola i proroka kojima je te-

melj vjere Isus Krist.6

Adventistima i krπÊanima zajedniËka je vjera u Isusa

Krista. On je srediπte njihovog æivota. Oni smatraju da se

krπÊanstvo treba oËitovati u svakodnevnom æivotu, kako u

domu tako i u i zajednici. Adventisti se subotom sastaju na

bogosluæju koje vodi pastor, odnosno starjeπina mjesne cr-

kve. U bogosluæju sudjeluju svi vjernici crkve, a bogosluæ-

je se sastoji od prouËavanja biblijske pouke, Ëitanja Svetog

pisma i molitava. ©abat (subota) je dan kada se treba na-

roËito prouËavati Biblija, a odlaskom u prirodu prouËavati

djela Boæjeg stvaranja. Adventisti vjeruju da tijekom æivota

6 SAVJEST I SLOBODA, Centar za istraæivanje Biblije Znaci vremena,

Informacije, Zagreb, 1981, str. 45.

16

Ëovjek dolazi do “obraÊenja” u Kristu, a rezultat te pro-

mjene pod utjecajem Svetoga Duha jest “ponovno raa-

nje”, odnosno napuπtanje neboæanskih, protubiblijskih

krivih navika koje odvraÊaju Ëovjeka od propasti i vode ga

k Bogu.

TEMELJNA VJEROVANJA

Isus Krist

Za adventiste je, prema nauËavanju Biblije, Isus Krist

jedini posrednik izmeu Boga i Ëovjeka. On je Spasitelj

ljudi.

Kristov æivot, trpljenje, smrt i uskrsnuÊe jedino su sred-

stvo za oËiπÊenje Ëovjeka od grijeha. Oni koji vjerom pri-

hvaÊaju oËiπÊenje mogu imati vjeËni æivot. Savrπeno oËiπ-

Êenje, djelovanjem Svetog Duha, pomiruje Ëovjeka s Boæ-

jim Zakonom i Njegovim milosrem, ono osuuje Ëovje-

kov grijeh pruæajuÊi mu oprost. Kristova smrt je zamjena

za ljudsku smrt. Kristovo uskrsnuÊe najavljuje Boæju po-

bjedu nad silama zla, a onima koji prihvaÊaju oÊiπÊenje

On osigurava konaËnu pobjedu nad grijehom i smrÊu.

Biblija

Biblija ili Sveto pismo, Stari i Novi zavjet, pisana je Boæja

RijeË, dana boæanskim nadahnuÊem preko svetih Boæjih

ljudi koji su govorili i pisali pod utjecajem Svetoga Duha.

U svojoj RijeËi Bog je povjerio Ëovjeku znanje potrebno

za spasenje. Ona je jedini temelj vjere.

17

“Ako ugledaπ Ëovjeka koji u subotu ujutro ide ulicom i

u ruci ima Bibliju, moæeπ biti potpuno siguran da je ad-

ventist. Istina, svi adventisti ne nose Bibliju sa sobom u

svako doba, ali mnogi od njih imaju obiËaj da je nose u

crkvu i na molitvene sastanke. Oni su narod jedne Knjige,

a ta knjiga je Biblija. Oni je vole i prouËavaju je. U njiho-

vim domovima, πkolama i crkvama ona zauzima prvo mje-

sto. Niπta ne moæe poljuljati njihovu vjeru da je ona RijeË

Boæja.”7

Kristov drugi dolazak

Sam Isus Krist, aneli prilikom uzaπaπÊa i oni koji su

svjedoËili o Njemu kroz stoljeÊa uvijek su iznova isticali

da Êe On ponovno doÊi. Adventisti ne istiËu kraj svijeta,

nego istiËu Isusa Krista koji Êe ponovno doÊi. Zbog toga

oni smatraju da Ëovjek ne treba strahovati nad krajem, nego

se treba nadati. Oni ne znaju kada Êe to biti, ali vjeruju da

Êe biti uskoro.

Smrt i uskrsnuÊe

PlaÊa grijeha je smrt. Ali Bog je besmrtan i On daje

kao besplatni poklon vjeËni æivot onima koji vjeruju i time

se otkupljuju od grijeha. Kad Krist ponovno doe, svijet

Êe dosegnuti pravi cilj i svrhu stvaranja, kao i spasenje svih

ljudi koji vjeruju u Njega i u Njegov ponovni dolazak.

7 TVOJI PRIJATELJI ADVENTISTI, KrπÊanska adventistiËka crkva,

Zagreb, 1993. str. 3.

18

Krπtenje

Krπtenjem, vjeruju adventisti, Ëovjek priznaje svoju

vjeru u æivot, smrt i uskrsnuÊe Isusa Krista i time donosi

odluku i javno obznanjuje da æeli æivjeti novim æivotom.

Adventisti priznaju Isusa Krista kao Gospodina i Spasite-

lja, vjerom postaju Njegov narod i vjernici Njegove Crkve.

Krπtenje ima duboko duhovno i simboliËko znaËenje: kao

πto je Isus Krist umro, leæao mrtav u grobu i ustao treÊeg

dana, tako i Ëovjek, uronjen u vodu, biva “sahranjen”, da

bi zatim ustao na nov æivot s Isusom Kristom.

Deset zapovijedi

NaËela Boæjeg Zakona sadræana su u Deset zapovijedi.

Izraæavaju Boæju ljubav i obznanjuju Njegovu volju za Ëo-

vjeka. Oni su propis i temelj Boæjeg saveza s Njegovim

narodom i ukazuju na grijeh. Spasenje je u cijelosti rezul-

tat Boæje milosti, a nikako rezultat ljudskih djela dobrote

ili poboænosti, ali je plod spasenja posluπnost Boæjim

nepromjenjivim zapovijedima. Posluπnost razvija krπÊan-

ski karakter i daje osjeÊaj zadovoljstva. Ona govori πto je

dobro a πto je zlo. Snagu da Ëovjek ostavi zlo i Ëini dobro

daje Bog kroz Isusa Krista i kroz Svetoga Duha.

Brak i obitelj

Bog je u Edenu obavio prvo vjenËanje, osnovao brak,

a Isus ga je za vrijeme svog boravka na Zemlji potvrdio

kao doæivotnu zajednicu izmeu muπkarca i æene. Za krπ-

Êanina brak je zavjet kojim se obeÊao Bogu i svom braË-

nom supruæniku. Adventisti vjeruju, kao πto je Isus uËio,

19

da onaj tko napuπta svog braËnog supruænika i stupa u

brak s drugim — Ëini preljub. Odnosi u obitelji nisu uvijek

idealni, ali supruænici koji se potpuno posvete jedno dru-

gome u Kristu, mogu postiÊi zajedniπtvo u ljubavi i æivotu

kroz vodstvo Svetoga Duha i uz pomoÊ Crkve. Roditelji

trebaju odgajati svoju djecu da ljube i sluπaju Boga.

Crkva

Crkva je zajednica vjernika koji prihvaÊaju istinu da je

Isus Krist Gospodin i Spasitelj. Ljudi se sjedinjuju na bo-

gosluæju, u zajedniπtvu, u pouËavanju Boæje RijeËi, VeËeri

Gospodnjoj (svetoj priËesti pod prilikama kruha i vina), u

sluæenju svim ljudima i objavljivanju evanelja cijelome

svijetu. Autoritet Crkve proistjeËe iz Krista koji je utjelov-

ljena RijeË, i iz Pisma koje je napisana RijeË. Crkva je Boæ-

ja obitelj: njezini vjernici, koje je Bog usvojio kao svoju

djecu, æive na temelju Novog zavjeta8.

Subota — dan odmora

©ABAT — hebrejski πabat, grËki sabaton — subota, dan

odmora. U Starom zavjetu naziv subota oznaËuje prekid

rada zbog religijskih obreda. Subota u Bibliji oznaËava dan

poËinka, veselja i bogoπtovnih sastanaka. Zakonik saveza

je naglaπavao humanitarnu stranu poËinka, jer su se i ro-

bovi tada mogli odmarati. Bog je dao Izraelu subotu kao

znak i priliku da ga tog dana posveÊuje. Zakon subotom

8 BIBLIJA: 2 Pt 1,20-21; 2 Tim 3,16.17; Iv 3,16; Iz 53; 1 Pt 2,21.22;

Rim 6,1-6; Izl 20,1-17; Ps 40,7.8; Post 2,1-3; Izl 20,8-11; Mt 19,3.9; Iv

2,1.11; Ef 5,21-23; Mt 28,19.20: 16,13-20; Kol. 11,17.18.

20

zabranjuje gotovo sve djelatnosti, Ëak i kuhanje hrane. Tog

dana su se prinosile ærtve, obnavljali su se kruhovi πto su

se postavljali svake subote. Izvan Jeruzalema, umjesto ob-

reda, odræavani su sastanci u zbornicama gdje su izgova-

rane molitve, Ëitalo se i tumaËilo Sveto pismo. U Novom

zavjetu Isus ne ukida zakon subote, On na taj dan posjeÊu-

je zbornicu i pritom navjeπÊuje evanelje. Isus naglaπava

da je subota stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subo-

te, a ljubav ima prednost pred materijalnim odræavanjem

poËinka. Isus sebi pripisuje vlast nad subotom. Ni Isusovi

uËenici nisu prestali svetkovati subotu. I nakon Isusova

uzaπaπÊa odræavaju se subotnji sastanci koji su sluæili za

navjeπÊivanje evanelja u æidovskoj sredini. Ali postupno

prvi dan tjedna, odnosno dan Isusovog uskrsnuÊa, postaje

danom bogoπtovlja Crkve9.

Crkva je ubrzo taj dan prozvala danom Gospodnjim i

posebno su ga slavili vjerskim sastancima i djelima do-

brotvornosti. Na taj dan trebalo je odustati od svih uobi-

Ëajenih poslova. Tako je i nastao hrvatski naziv nedjelja

(ne djelati), πto znaËi odreÊi se svakodnevnih poslova i po-

svetiti se molitvi i obitelji.

Adventisti vjeruju da je Stvoritelj nakon πest dana

stvaranja poËinuo sedmoga dana i kao spomenik u vreme-

nu ustanovio subotu za sve ljude, dan sjeÊanja na stvara-

nje. Adventisti vjeruju da je subota dan radosne zajednice

s Bogom i bliænjima, simbol otkupljenja u Kristu, vizija

vjeËne buduÊnosti u Boæjem kraljevstvu. Svetkovanjem

ovog dana od zalaska do zalaska sunca oni proslavljaju Boæje

stvaralaËko i otkupiteljsko djelo.

9 Leon — Dufour, RIJE»NIK BIBLIJSKE TEOLOGIJE, KrπÊanska

sadaπnjost, Zagreb 1993. str. 1287—1289.

21

3.2. Kako æive adventisti

Adventisti na ljudsko tijelo gledaju kao na “hram Duha

Svetoga”.10

Oni smatraju da krπÊanski æivot obuhvaÊa cijelog

Ëovjeka i sva podruËja njegova æivota. Zato istiËu krπÊanski

naËin æivljenja koji se upravlja prema Bibliji. Adventisti su

sretni zbog æivota kojeg im je Bog poklonio. Vjeruju da je

Ëovjek odgovoran i za sebe i za druge. Bog je Ëovjeku dao

æivot i samo ga On ima pravo uzeti. Oni se klone svih vrsta

droge, alkohola i opojnih sredstava koja su πtetna i za duπu

i za tijelo. Zauzimaju da i druge ljude oslobode od alko-

hola i nikotina. Oni smatraju da time neÊe postati “sveti”

nego slobodni. Isus Krist, zapravo, nije oslobodio Ëovjeka

da ponovno izgubi slobodu. Zalaæu se za zdravstvenu re-

formu i vegetarijanski naËin æivljenja. AdventistiËko æiv-

ljenje treba se oËitovati u jednostavnosti, zato i odbacuju

svaki luksuz u odjeÊi i nakitu.

3.3. Zdravstvena sluæba

BuduÊi da je Isus posveÊivao naroËitu pozornost bo-

lesnima, i za adventiste je pruæanje pomoÊi bolesnima i

siromaπnima od velike vaænosti. Oni osnivaju mnogobrojne

bolnice koje po cijelom svijetu sluæe kao izraz odgovor-

nosti. Vjeruju da su lijeËenje i spasenje usko povezani.

Socijalna skrb i zdravstvena djelatnost broje:

157 bolnica i sanatorija,

10 Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb, 1984.

str. 42.

22

349 klinika i ambulantnih stanica,

45 brodova i aviona u medicinskoj sluæbi,

83 staraËka doma,

3.675 lijeËnika i 15439 medicinskih sestara,

11.310.297 osoba o kojima se skrbi Crkva (godiπnje),

16.597.267 sati u medicinskoj i dobrotvornoj sluæbi

(godiπnje).11

3.4. Odgojno djelo

Adventisti imaju vlastite πkole u kojima se trude djecu

i mladeæ pripremiti da æive krπÊanskim æivotom. Vjeruju

da se mladi trebaju razvijati svestrane i skladno — tjelesno,

duπevno, socijalno i duhovno. Za duhovno uzdizanje vjer-

nika i svakodnevno prouËavanje Crkva ima biblijske pou-

ke za predπkolsku, πkolsku djecu, srednjoπkolce i odrasle.

Redovito se odræava vjeronauk za sve razrede osnovne i

srednje πkole. Vjeronauk se priznaje uËenicima i uvodi se

u πkolski imenik i godiπnje svjedodæbe.

AdventistiËki odgojni sustav sastoji se od:

4522 osnovne πkole,

5533 πkole koje djeluju u okvirima mjesnih crkava,

1011 srednjih, viπih πkola i koledæa,

81 sveuËiliπte,

18102 profesora i nastavnog osoblja.

11 SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4.

23

U Republici Hrvatskoj trenutaËno djeluje:

Teoloπki fakultet KrπÊanske adventistiËke crkve,

srednja πkola gimnazijskog smjera,

srednja πkola medicinskog smjera.12

Prva teoloπka πkola KrπÊanske adventistiËke crkve os-

novana je kod nas 1931. godine u Zagrebu.

Srednja medicinska πkola i gimnazija smjeπtene su

danas u Maruπevcu kraj Varaædina. Ta πkola je pomogla

adventistiËkoj mladeæi da saËuvaju svoju vjeru i da se

osposobe i postanu korisni Ëlanovi druπtva. AdventistiËki

teoloπki fakultet, u suradnji s Teoloπkim fakultetima u Fran-

cuskoj, NjemaËkoj, Engleskoj ili Americi omoguÊuju stu-

dentima da uz obrazovanje postignu i najviπa akademska

zvanja iz teologije.13

3.5. Nakladniπtvo

Literatura adventista sedmoga dana poËinje se izda-

vati na hrvatskom i na srpskom jeziku prvi put u Zrenja-

ninu 1896. godine. Sluæbeno glasilo ove religijske zajed-

nice u Republici Hrvatskoj izlazi od 1909. godine pod na-

zivom “Posebna objava”, poslije poznata kao “Glasnik Krπ-

Êanske adventistiËke crkve”, a danas se on izdaje kao “Ad-

ventistiËki pregled”. Iste godine pokreÊe se i vjerski Ëaso-

pis “Znaci vremena” koji izlazi i danas14.

12 SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4.13 Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI? KrπÊanska adventistiËka

crkva, Zagreb, 1992.14 CvitkoviÊ, Ivan, RELIGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI, Univerzal,

Tuzla, 1981. str. 95.

24

Adventisti vjeruju u pisanu rijeË i zato mnogo rade na

izdavanju Ëasopisa i publikacija sa zdravstvenim, odgoj-

nim i duhovnim sadræajem. Godine 1970. otvorena je Do-

pisna Biblijska πkola na slovenskom jeziku u Celju. Za struË-

nu suradnju i voenje πkole pobrinuo se pastor Mihael

VirtiË. Iste godine osnovan je i “Glas nade” — adventistiËki

radio u svijetu. Radio “Glas nade” u Zagrebu pripremao je

radio emisije na hrvatskom, slovenskom, srpskom, ma-

kedonskom, maarskom, rumunjskom i albanskom jeziku.

Urednik Zvonko ©eb brinuo se o slanju snimljenog ma-

terijala na Maltu, gdje je bio prvi adventistiËki radio “Glas

nade” koji je emitirao emisije na raznim jezicima.

Registriran je i pokrenut press bilten “ZVONO — Zna-

ci vremena objavljuju novosti”, jedini nekatoliËki press

bilten koji je izlazio svaki mjesec na hrvatskom, srpskom i

engleskom jeziku, a primale su ga sve opÊine, komisije za

odnose s vjerskim zajednicama, novinske kuÊe, radio po-

staje, adventistiËke i mnogobrojne druge Crkve.15

Tiskana je i knjiga “Suvremeni Ëovjek i Biblija” u devet

izdanja. To je jedna od najprodavanijih i najËitanijih knji-

ga adventistiËke naklade.

Adventisti imaju 56 izdavaËkih ustanova koje izdaju

362 Ëasopisa na 229 jezika svijeta.

Dopisna biblijska πkola “BIBLIJA GOVORI” djeluje u

192 dræave i 1969. godine imala je oko 704.606 polaznika

dopisnih teËajeva.16

15 Press Bilten ZVONO — Znaci vremena objavljuju novosti, razni

brojevi.16 SAVJEST I SLOBODA, INFORMACIJE, ZAGREB, 1981.

25

Dopisna biblijska πkola djeluje u Hrvatskoj od 1969.

godine s dva programa:

1. Osnovne istine Svetog pisma u 24 lekcije,

2. CREDO — vjerovanje ranog krπÊanstva, takoer 24

lekcije.

U Hrvatskoj je od 1969. godine tu vrstu dopisnog ob-

razovanja proπlo viπe od pola milijun polaznika.

Godine 1970. Centar Znaci vremena iz Zagreba otva-

ra Dopisnu biblijsku πkolu na slovenskom jeziku u Celju,

za struËnu suradnju i voenje πkole pobrinuo se pastor

Mihael VirtiË; a 1971. godine i Dopisnu biblijsku πkolu na

maarskom jeziku u Novom Sadu, struËni suradnik bio je

pastor Stevan Szabo. Mnogobrojne lekcije dopisne biblij-

ske πkole na maarskom jeziku slane su i u Maarsku, a

nakon zavrπenog πkolovanja poslane su i diplome.

Osim mnogobrojnih adventistiËkih Ëasopisa, knjiga i

radioemisija “Glas nade” zapoËeta je i velika satelitska evan-

gelizacija svijeta pod naslovom “BuduÊnost 2000. ©to vas

oËekuje”. Tu evangelizaciju odræao je adventistiËki pastor

Mark Finley u Orlandu na Floridi, a sluπalo ga je i gledalo

mnogobrojno puËanstvo u 27 zemalja svijeta, odnosno u

viπe od 4000 gradova. U Hrvatskoj su se okupljale veÊe ili

manje skupine na viπe od 50 mjesta. Kao primjer mogu

navesti Hrvatsko zagorje: Zlatar Bistrica i Bistranski Nova-

ki. Snimke te evangelizacije koriste se i sada u javnom ra-

du.

3.6. Dobrotvorni rad — ADRA

Adventisti vjeruju da se krπÊanin nikad ne smije koris-

titi silom da bi mijenjao loπe odnose meu ljudima ili dr-

26

æavama. Oni smatraju kako je njihov zadatak da nesreÊu i

patnju umanje silom ljubavi. Zato imaju organizirano do-

brotvorno druπtvo koje pruæa socijalnu pomoÊ i pomaæe

u sluËajevima elementarnih nesreÊa.

AdventistiËki dobrotvorni rad — ADRA djeluje πirom

svijeta u viπe od 200 zemalja. Samo jedne godine podi-

jeljeno je 18.741.246 odjevnih predmeta. U svijetu djeluje

391 pokretna jedinica dobrotvorne sluæbe i 13.876 do-

brotvornih grupa i grupa pomoÊnika17.

U Republici Hrvatskoj ova humanitarna organizacija

djeluje veÊ 75 godina pod nazivom “Dobrotvorno samari-

Êansko druπtvo” koje je 1989. godine na skupπtini u Stu-

biËkim Toplicama donijelo zakljuËak o promjeni imena u

meunarodni naziv ADRA — ADVENTISTI»KI DOBRO-

TVORNI RAD. Posebno je zapaæena djelatnost ADRE u

Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tijekom Domovinskog ra-

ta.

Zanimljiv je podatak da je posljednji kamion sa hu-

manitarnom pomoÊi koji je uπao u Vukovar, prije njegova

pada u ruke okupatora, bio kamion koji je prevozio po-

moÊ ADRE za bolnicu i stanovnike Vukovara.

ADRA HRVATSKO ZAGORJE u Oroslavju djelovala je

tijekom cijeloga rata. TisuÊe prognanika, izbjeglica i so-

cijalno nezbrinutih primili su pomoÊ od te organizacije.

Organizirane su brojne aktivnosti, primjerice humanitar-

ni koncerti, zdravstvena predavanja, teËajevi kuhanja, te-

Ëajevi za njegu bolesnika u kuÊi, stotine uËenika je dobilo

pomoÊ za topli obrok u πkolskim kuhinjama. Bolnice, do-

17 SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4.

27

movi zdravlja, ambulante, πkole, domovi i druπtva primili

su pomoÊ u hrani, lijekovima, instrumentima, invalidskim

pomagalima i inventaru. I danas je ADRA jedna od rijet-

kih humanitarnih organizacija koja redovito opskrbljuje

obitelji s djecom, bolesne, invalide i samohrane majke.

ADRA Oroslavje je samo tjekom 1993. godine pruæila

razne oblike pomoÊi: bolnici BraËak, specijaliziranoj bol-

nici StubiËke Toplice, Domu zdravlja Oroslavje, Domu za

prognanike “Betanija”, mjesnoj zajednici Klenovnik, Cr-

venom kriæu Vukovara, djevojaËkom domu u BedekovËini

i uËenicima niæih razreda u viπe od 20 osnovnih πkola, kao

i podruËnim ambulantama18.

U rad ADRE ukljuËeni su vjernici AdventistiËke crkve

ali i mnogobrojni drugi dragovoljci. Rad je dobrovoljan i

bez ikakve naknade. Za svu primljenu i izdanu pomoÊ pre-

ko ADRE postoji sluæbena dokumentacija.

ADRA HRVATSKA je 1992. godine zatraæila od Europ-

ske zajednice pomoÊ od 2,5 milijuna dolara za kupnju

200.000 obiteljskih paketa hrane i 100.000 paketa higi-

jenskih potrepπtina namijenjenih prognanicima i izbjeg-

licama u Hrvatskolj i BiH. Sve primljeno uredno je podi-

jelila19.

Odjelu za djeËje bolesti KliniËke bolnice Split poklo-

njen je 1998. godine ultrazvuËni ureaj vrijedan 780.000

kuna.20

18 ADRA PRESS, MjeseËnik Humanitarne organizacije ADRA, razni

brojevi, 1996.—1999.19 ADRA BILTEN, Eho JelaËiÊ — ADRA, HRVATSKO ZAGORJE,

1993. godine.20 ADRA PRESS, MjeseËnik Humanitarne organizacije ADRA, razni

brojevi, 1996.—1999.

28

Prema podacima kojima raspolaæe Svjetska zdravstve-

na organizacija, u biltenu “Novosti” (studeni/prosinac)

1997. godine iznosi se da ADRA sudjeluje u sljedeÊim vr-

stama zdravstvenih aktivnosti: zdravstvena njega i opÊe

zdravlje, osiguranje hrane, osiguranje stanovanja, zdrav-

stveno obrazovanje, mentalno zdravlje, pruæanje psiho-so-

cijalne pomoÊi, psiholoπko savjetovanje, fiziËka rehabili-

tacija i fiziËka terapija te druge aktivnosti povezane sa

zdravstvenom njegom: transport pacijenata, osiguravanje

odjeÊe, a korisnici pomoÊi su najËeπÊe æene, djeca, inva-

lidi i starije stanovniπtvo.

29

4. ORGANIZACIJA KR©∆ANSKE

ADVENTISTI»KE CRKVE

AdventistiËka crkva ima predstavniËki sustav crkvene

uprave. Osnovna jedinica je mjesna crkva, kojom upravlja

odbor na Ëelu sa starjeπinom. Mjesne crkve sjedinjene su

u veÊu teritorijalnu upravnu jedinicu nazvanu konferen-

cija. Na Ëelu konferencije je predsjednik s odreenim bro-

jem Ëlanova. Viπe konferencija saËinjavaju savez (uniju), a

najviπe duhovno tijelo je Generalna konferencija KrπÊan-

ske adventistiËke crkve. Sluæbenici pojedinih upravnih fo-

ruma izborne su osobe.21

4.1. Generalna konferencija

Vrhovno tijelo KrπÊanske adventistiËke crkve je Gene-

ralna konferencija sa sjediπtem u Washingtonu D.C., na

Ëelu s predsjednikom. Predsjednika, glavnog tajnika i ostale

sluæbenike Generalne konferencije biraju sluæbeni zastup-

nici na zasjedanju Generalne konferencije koje se odræava

svakih pet godina.

21 Skupina autora, VJERSKE ZAJEDNICE U JUGOSLAVIJI, NIP

“Binoza”, Zagreb, 1970., str. 37.

30

4.2. Divizije

Divizije su odjeli Generalne konferencije AdventistiË-

ke crkve, a obuhvaÊaju unije i misijska podruËja. Za uËin-

kovitije djelovanje i bolju organizaciju cjelokupno svjet-

sko podruËje podijeljeno je na 11 odjela ili divizija. Svaka

divizija ima svoj upravni odbor na Ëelu s predsjednikom,

koji se takoer bira na zasjedanju Generalne konferencije

svakih pet godina.

4.3. Unije

Konferencije Crkava ili Crkve u okviru jedne ili viπe

dræava organizirane su u unije ili saveze. Na Ëelu unije je

unijski odbor s predsjednikom. »elniπtvo unije se bira na

izbornom unijskom saboru kojemu su nazoËni zastupnici

iz svih konferencija.

U svijetu postoji 88 unija s ukupno 465 konferencija i

misijskih podruËja, u kojima se nalazi 40.905 organizira-

nih mjesnih crkava s oko 25.000.000 vjernika.

U NjemaËkoj postoje tri unije adventista sedmoga da-

na: IstoËnonjemaËka sa sjediπtem u Berlin-Wilmersdorfu,

JjuænonjemaËka sa sjediπtem u Stuttgartu te Zapadnonje-

maËka sa sjediπtem u Hamburgu22.

Jadranska unija KAC sa sjediπtem u Zagrebu, koja obu-

hvaÊa i Slovensku konferenciju i Albansku misiju, organi-

zacijski pripada Transeuropskoj diviziji sa sjediπtem u Lon-

donu — St. Albansu.

22 Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb 1984.

str. 40.

31

4.4. Konferencije

Mjesne crkve na podruËju jedne ili viπe dræava orga-

nizirane su u konferencije. Na Ëelu konferencije je kon-

ferencijski odbor s predsjednikom. »elniπtvo konferenci-

je se bira na izbornom konferencijskom saboru kojemu su

nazoËni zastupnici iz svih mjesnih crkava.

AdventistiËka crkva u Republici Hrvatskoj — Hrvatska

konferencija, sa sjediπtem u Zagrebu, pripada Jadranskoj

uniji.

4.5. Mjesne crkve

Mjesna crkva okuplja adventistiËke vjernike na odre-

enom gradskom prostoru ili iz nekoliko susjednih mje-

sta, sela ili naselja.

Mjesnom crkvom upravlja odbor na Ëelu sa starjeπi-

nom. Odbor i starjeπinu vjernici biraju jednom godiπnje

na redovnoj izbornoj skupπtini mjesne crkve, kojoj mora

prisustvovati veÊina krπtenih vjernika i propovjednik. Ve-

Êe zajednice, crkvena okruæja, vode sluæbujuÊi propovjed-

nici — pastori.

Prema podacima Dræavnog zavoda za statistiku iz Za-

greba, u Republici Hrvatskoj je organizirano viπe od 100

mjesnih crkava i crkvenih ustanova KrπÊanske adventistiË-

ke crkve.

Tako, primjerice, mjesne crkve u Krapinskim Topli-

cama, StubiËkim Toplicama, Bistranskim Novakima, Zla-

tar Bistrici i kapela u StubiËkoj Slatini pripadaju Krapin-

sko-zagorskom crkvenom okruæju sa sjediπtem u Krapin-

skim Toplicama.

32

Krapinsko-zagorsko crkveno okruæje sastavni je dio Hr-

vatske konferencije.23

4.6. Rast AdventistiËke crkve

Rast i napredak adventistiËkog pokreta najbolje se vidi

ako se povuËe paralela izmeu prvog Sabora odræanog 20.—

23. V. 1863. i 47. Sabora 24. V.—4. VI. 1954. godine u San

Francisku.

Na prvom saboru bilo je prisutno 20 delegata, koji su

zastupali oko 3500 vjernika samo iz Amerike, dok je na

47. Saboru bilo prisutno 1000 delegata iz svih krajeva svi-

jeta, predstavljajuÊi gotovo milijun vjernika.24

Na 56. saboru Generalne konferencije KrπÊanske

adventistiËke crkve 1995. godine u Utrechtu u Nizozem-

skoj prisustvovalo je 2.659 zastupnika, a na bogosluæjima

preko 51.000 vjernika. Crkva je 1995. godine brojila

25.000.000 vjernika u 205 zemalja.25

23 BEREJA, List KrπÊanske adventistiËke crkve u Hrvatskom zagor-

ju, razni brojevi, 1995. g.24 GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, AdventistiËki

teoloπki fakultet, Maruπevec, 1982. str. 285.25 ADVENTISTI»KI PREGLED, Glasilo KrπÊanske adventistiËke

crkve u RH, br. 5 i 6, 1995.

33

5. ADVENTISTI U REPUBLICI

HRVATSKOJ

KrπÊanska adventistiËka crkva je 1980. godine pro-

slavila 100. obljetnicu pojave adventizma na prostoru SFR

Jugoslavije.26

Danas ona u Hrvatskoj ima viπe od 100 mjesnih crka-

va, crkvenih ustanova, naklada i humanitarnih organiza-

cija. Sedamnaest crkava je bilo u okupiranom podruËju, a

mnoπtvo vjernika se joπ uvijek nalazi u progonstvu. Velik

broj crkava je poruπen ili oπteÊen. Crkva u Lipiku prvi je

sruπeni sakralni objekt u Hrvatskoj koji je obnovljen i veÊ

je 12. XII. 1992. ponuen za molitvu svim ljudima lipiË-

kog kraja, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.

Mali osvrt na statistiËke podatke pokazat Êe kakva je

djelatnost KrπÊanske adventistiËke crkve u Republici Hr-

vatskoj:

1908. organizirana su prva bogosluæja u Hrvatskoj.

1909. u Zagrebu izlazi prvi broj Ëasopisa “Znaci vre-

mena”.

1911. osnovana Zapadna oblast KrπÊanske adventis-

tiËke crkve koja obuhvaÊa danaπnji teritorij Hrvatske i Slo-

venske konferencije.

26 GLASNIK KrπÊanske adventistiËke crkve, br. 4. 1980.

34

1924. djeluje dobrotvorno druπtvo “Milosrdni samar-

janin”, preteËa danaπnje ADRE.

1926. utemeljena je na PantovËaku u Zagrebu ©kola za

opÊe obrazovanje mladeæi.

1931. utemeljena i zapoËela s radom prva Teoloπka

πkola KrπÊanske adventistiËke crkve u Beogradu, a sljede-

Êe godine je preselila u Zagreb.

1969. otvorena je srednja vjerska πkola u Dvorcu Ma-

ruπevcu.

Grupa mladih vjernika osniva “Centar za istraæivanje

Biblije, dokumentaciju i informacije “ZNACI VREMENA”

1970. prva radioemisija na hrvatskom jeziku — prire-

dio studio Glas nade u Zagrebu.

Osnovana Dopisna biblijska πkola “BIBLIJA GOVORI”

i tiskano 25 lekcija Osnovne istine Biblije.

1971. tiskana knjiga “Suvremeni Ëovjek i Biblija” koja

je dosad tiskana u 14 izdanja.

1972. skupina mladih vjernika osniva “Centar za pro-

uËavanje zdravstvenih naËela ÆIVOT I ZDRAVLJE”.

1980. obiljeæena100. obljetnica propovijedanja ad-

ventne vijesti u Republici Hrvatskoj.

1989. u StubiËkim Toplicama je reorganiziran dobro-

tvorni rad Crkve i osnovana Humanitarna organizacija

ADRA koja je nakon godinu dana veÊ djelovala u 16 pod-

ruËnih srediπta.27

27 Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI?, KrπÊanska adventistiËka

crkva, Zagreb, 1992.

35

Pioniri AdventistiËke crkve na podruËjuRepublike Hrvatske

F. J. Huenergart, Petar Todor, Robert Schillinger, Maks

Ludewig, Anton MoËnik.

ROBERT SCHILLINGER

U Republici Hrvatskoj je djelovao kao propovjednik

adventne vijesti punih Ëetrdeset godina. Adventnu nadu

prihvatio je ËitajuÊi knjigu Ellen G. White “Velika borba”.

Shvativπi vrijednost tiskane rijeËi, posebnu pozornost po-

sveÊivao je nakladniËkom radu. Kao propovjednik odli-

kovao se jasnoÊom u iznoπenju biblijskih istina, smislom

za organizaciju, samopoærtvovnoπÊu, skromnoπÊu, jakom

voljom i dubokim povjerenjem u Krista kojemu je posve-

tio svoj æivot.

MAKS LUDEWIG

Adventnu vijest je poËeo propovijedati 1909. godine.

Propovijedao je u Beogradu, Osijeku, Zagrebu, Kikindi i

Novom Sadu, gdje je proveo najduæi niz godina, od 1912.

do 1933. godine. Vratio se u Zagreb na duænost starjeπine

Savskog udruæenja adventista sedmog dana. Na toj je duæ-

nosti ostao do 1944. godine, kada je zbog slabog vida

umirovljen.

ALBIN MO»NIK

Roen 1888. godine, jedan je od prvih propovjednika

adventistiËke vijesti u Republici Hrvatskoj. Propovijeda vi-

36

jest rijeËju i perom. Najviπe su ga zanimala proroËanstva

proroka Daniela i Otkrivenje, koje je objaπnjavao u svojim

propovijedima i Ëlancima te pitanja u vezi s povijeπÊu

krπÊanstva. Dugi niz godina bio je i urednik adventistiËkih

Ëasopisa i knjiga.28

28 GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, KrπÊanska ad-

ventistiËka crkva, Beograd, 1953. str. 288—289.

37

6. ADVENTISTI — RAZLI»ITA

MI©LJENJA I TUMA»ENJA

Jesu li adventisti narod zakona i reda koji ima buduÊ-

nost, ili narod Ëiji se nauk o svetkovanju subote temelji na

zabludi?

Iznosim nekoliko razliËitih miπljenja i navoda:

“Sada nekoliko rijeËi o jednoj ugodnoj pojavi. RijeË je

o vjerskoj sekti Adventista. Izmeu sebe su se oslovljavali

sa ‘brate’ i ‘sestro’. Mi smo ih nazivali “subotarima” jer su

svetkovali i molili se subotom od sunca do sunca. Sami su

sebe nazivali zajednicom. Nisu jeli svinjetinu, nisu prizna-

vali Papu, niti bilo kakva hrama. Tvrdili su da je crkva po-

svuda gdje se Ëovjek moli. Tri su razloga zaπto ih spomi-

njem. Prvo, to je vjera koja zaista Ëvrsto veæe svoje pri-

padnike. Drugo, svi su ti ljudi poπteni, iskreni, dobroÊud-

ni, jednostavno ih nije bilo moguÊe zamisliti da Ëine ka-

kvo zlo. Tako su djelovali i na svoju okolinu. Njihov odnos

prema ©panovËanima — i to je treÊi razlog zaπto ih spo-

minjem — bio je, doista bratski. Svakome su pomagali i

Ëinili dobro. Kako ih onda ne spomenuti.”29

29 Erjavec, TonËi, ©PANOVICA, KRONIKA NASTAJANJA I NESTA-

JANJA, Novi Liber, Zagreb 1992. str. 90—95.

38

“Adventisti su jedna od najprimamljivijih sekti. Umje-

sto nedjelje kao dan odmora svetkuju subotu, jer je tako

propisano u Svetom pismu. Ne slave crkvene praznike jer

oni nisu propisani u Svetom pismu. Kao i prva krπÊanska

zajednica oni imaju Ëvrsta vjerovanja u Sveto pismo, a ne

traæe niπta drugo osim da im se dopusti da æive i slobodno

djeluju objavljivajuÊi svoj nauk.”30

“Adventisti smatraju da je Isus Krist veÊ trebao doÊi

1843./44. godine, ali Ga je u tome sprijeËilo to πto su krπ-

Êani odbacili subotu i zapoËeli svetkovati nedjelju.

Ako adventistiËki nauk propisuje svetkovanje subote,

on odbacuje deset zapovijedi, a to nije ni u skladu s Kris-

tovim zakonom koji je zakon ljubavi. Adventisti su vrlo ag-

resivni i antiekumenski nastrojeni.”31

“Preostaje da æalimo πto adventistiËki nauk o suboti

poËiva na zabludi. S katoliËkog se i ekumenskog stajaliπta

moæemo iskreno nadati da se viπe neÊe ponoviti prijaπnja

mrænja protiv Pape i crkve.”32

“Ne treba mijeπati svetkovanje subote s legalizmom.

Nedobronamjerni teolozi, u namjeri da diskreditiraju cr-

kvu Adventista sedmoga dana ili adventiste, koji dræe sve

30 Dr. Grumbkow, Von Waldemar, Ëasopis “DER PROTESTANT”,

br. 1, Hamburg, 1914.31 Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb 1984 .

str. 37.32 Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb 1984.

str. 51.52.

39

Boæje zapovijedi ukljuËujuÊi i subotu, spotiËu im da su

legalisti tj. da uËe da se dræanjem zakona i subote Ëovjek

spaπava. Adventisti ne uËe da se Ëovjek spaπava onim πto

on Ëini, ni svetkovanjem subote, ni posluπnoπÊu ostalim

Boæjim zapovijedima, niti dobrim djelima. To je Kristovo

djelo.”33

“Mnogi krπÊanski teolozi pokuπavaju dokazati da je sam

Isus ukinuo svetkovanje subote kao dan odmora i bogo-

sluæja. Neki nastoje dokazati da je Isus nakon uskrsnuÊa

pojavljivanjem uspostavio nedjelju, te da su nedjelju

svetkovali i prvi krπÊani. Neki Ëak tvrde da su apostoli

ukinuli subotu, kao i obrezivanje, na Jeruzalemskom sa-

boru oko 49. godine poslije Krista.”34

33 GolubiÊ, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I POVIJESTI,

Znaci vremena, Zagreb, str. 173.174.34 GolubiÊ, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I POVIJESTI,

Centar za istraæivanje Biblije, Znaci vremena, ZAGREB, str. 5. 6.

40

Logo KrπÊanske adventistiËke crkve

(Seventh-day Adventist Church)

u Hrvatskoj i svijetu

41

7. ZAKLJU»AK

I danas se stavovi o tome razgovarati o religiji ili ne

razlikuju od osobe do osobe i od kulture do kulture. U

mnogim zapadnim zemljama ljudi su jako zaokupljeni svje-

tovnim stvarima — obrazovanjem, zaposlenjem, πportom,

raËunalima, televizijom i drugim. U nekim kulturama lju-

di su spremniji razgovarati meusobno o svom vjerova-

nju. Svaki Ëovjek zna da prava religija prosvjetljuje um i

srce te zbliæava ljude.

Ovaj maturalni rad trebao je pokazati zaπto i kako se

adventisti razlikuju od ostalih krπÊana. Jesu li njihova

vjerovanja i svetkovanje subote u skladu s Boæjim Zako-

nom ili je to pogreπka koju dræe? Svatko ima svoje miπlje-

nje, ali to ne znaËi da su svi u pravu. No nije li nepravedno

suditi Ëovjeka prema vanjskom izgledu, a tako i adventiste

na temelju glasina ili laæi? Zaπto ne bismo pokuπali upoznati

njihovo vjerovanje i naËin æivota, ili se doista toliko boji-

mo da Êemo morati priznati kako oni imaju pravo?

Danas mnoge Crkve tvrde da vrπe Boæju volju. Ali svaki

se Ëovjek pita kako moæe prepoznati pravu istinsku krπ-

Êansku Crkvu.

Adventisti nisu ni sekta ni kult, jer sekta je manja od

Crkve, ona se odvaja od nauka Biblije. »lanovi sekte misle

samo na sebe, ona se od Crkve odvojila zbog suprotstav-

ljanja u miπljenju i djelovanju, dok je za kult vrlo vaæno

42

osobno iskustvo, Ëlanovi su na granici izmeu normalnog

i paranormalnog i mogu nanijeti πtetu te manipulirati lju-

dima.

Adventisti su denominacija, vjerska zajednica koja je

druπtveno i dræavno priznata, ima svoju organizaciju, πko-

le i bogosluæja. Adventisti se od ostalih razlikuju po tome

πto se samo odrasli, mentalno sposobni, mogu priklju-

Ëiti Crkvi, svetkuju subotu umjesto nedjelje, odbacuju

alkohol, drogu i nikotin, bore se za zdrav duh u zdravom

tijelu. Mnogi ih osuuju, a da ih nisu dobro upoznali, ali

njihova vjera, poærtvovnost i ljubav prema Bogu i braÊi

ljudima, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripad-

nost, hvale je vrijedna. Adventisti nisu gospodari nad vje-

rom drugih ljudi, nego su sluge koji teπko i naporno rade

da osiguraju egzistenciju svoje obitelji, a usto aktivno dje-

luju kako bi mnoge druge mogli nauËiti Boæjoj RijeËi. Oni

ne sluæe radi financijske dobiti, nego svojim materijalnim

potrebama udovoljavaju na isti naËin kao i drugi ljudi. Pra-

vo svakog Ëovjeka jest da odabere put kojim æeli krenuti i

ono u πto æeli vjerovati.

Moje osobno miπljenje jest da su adventisti Crkva lju-

di dobra i Ëista srca, spremni pomoÊi materijalno i duhov-

no koliko je to u njihovoj moÊi. Nikome ne æele zlo i niko-

ga ne prisiljavaju da vjeruje u ono u πto oni vjeruju.

Oni Ëekaju novi poËetak i novu zoru.

43

LITERATURA

01. ADRA BILTEN, br. 1/89, 2/90, 3/90.

02. Eho JelaËiÊ — ADRA BILTEN, Hrvatsko zagorje, 1993.

03. ADRA PRESS, MjeseËnik Humanitarne organizacije

ADRA, razni brojevi 1996.—1999.

04. Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Za-

greb, 1984.

05. BEREJA, List KrπÊanske adventistiËke crkve u Hrvat-

skom zagorju, razni brojevi, 1995.

06. BIBLIJA, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb, 1997.

07. CvitkoviÊ, Ivan, RELIGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI,

Univerzal, Tuzla, 1981.

08. Erjavec, TonËi, ©PANOVICA, KRONIKA NASTAJANJA

I NESTAJANJA, Novi Liber, Zagreb, 1992.

09. GLASNIK KrπÊanske adventistiËke crkve u SFRJ, br. 4/

1980.

10. GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, Ad-

ventistiËki teoloπki fakultet, Maruπevec, 1982.

11. GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, Krπ-

Êanska adventistiËka crkva, Beograd, 1953.

12. GolubiÊ, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I PO-

VIJESTI, Znaci vremena, Zagreb.

44

13. Grumbkow, von Waldemar, u Ëasopisu “DER PROTES-

TANT”, br. 1, Hamburg, 1914.

14. HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA, Leksikografski zavod Mi-

roslava Krleæe, Zagreb 1999.

15. Leon—Dufour, RJE»NIK BIBLIJSKE TEOLOGIJE, Krπ-

Êanska sadaπnjost, Zagreb, 1993.

16. ADVENTISTI»KI PREGLED, Glasilo KrπÊanske adven-

tistiËke crkve u RH, godiπte. XXXIX. i drugi brojevi.

17. SAVJEST I SLOBODA, Centar za istraæivanje Biblije, Zna-

ci vremena, Zagreb, 1981.

18. SAVJEST I SLOBODA, Udruga za vjersku slobodu u RH.

19. SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, Washington

D.C., 1995.

20. Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI?, KrπÊanska ad-

ventistiËka crkva, Zagreb, 1992.

21. Skupina autora, VJERSKE ZAJEDNICE U JUGOSLAVIJI,

NIP, “Binoza”, Zagreb, 1970.

22. TVOJI PRIJATELJI ADVENTISTI, KrπÊanska adventis-

tiËka crkva, Zagreb, 1993.

23. ZVONO — Znaci vremena objavljuju novosti, PRESS BIL-

TEN, razni brojevi, 1970.—1972.

45

Lipik — KrπÊanska adventistiËka crkva u izgradnji

46

Blagoslov djeteta

“Tko uzvjeruje i krsti se, spasit Êe se.”

47

Rukopolaganje propovjednika

Bogat glazbeni æivot Crkve: FEST 99 u Maruπevcu

48

S kongresa adventista “U poËetku bijaπe obitelj”

S kongresa adventista “Bliæe Kristu — bliæe meusobno”

49

PjevaËi na kongresu: “Subotnji mir za umorni svijet”

Kongres u dvorani Globus na ZagrebaËkom velesajmu

50

Briga o djeci: Ljetni biblijski teËaj u Maruπevcu

Mladi adventisti kraj starog dvorca u Maruπevcu

51

AdventistiËki teoloπki fakultet privlaËi mlade na studij

Zavrπna sveËanost u AdventistiËkom uËiliπtu

52

EtniËka adventistiËka Crkva u Torontu

Humanitarni

rad temeljni

je rad Crkve:

Susret

donatora i

prognanika

53

“Dan srca” u Oroslavju, 2000. godine

ADRA predaje dragocjeni dijagnostiËki aparat

DjeËjoj bolnici u Splitu

54

Web-stranica Jadranske unije konferencija AdventistiËke

crkve: http://www.adventisti.hr

Instrumentalni sastav na tradicijskim glazbalima

55

Propovijedanje Radosne vijesti preko Hrvatskog radija

56

Ellen G. White, pionirka AdventistiËke crkve u svijetu

57

RIJE»I PODR©KE

Nikolini su u radu velika potpora bile poruke mnogih

ljudi iz raznih zemalja koji su je podræavali i hrabrili.

Subject: Srdacan pozdrav iz Hrvatskog Zagorja

Date: Fri, 2 Jun 2000 10:16:02 +0200

From: “Mladen Kuzminski” <mkuzmin@open.hr>

Cestitke Nikolini! Bravo!!

Da li mogu dobiti maturalni rad na uvid?

Molim kao RTF dokument.

Hvala,

Mladen Kuzmanski, Varaædin

Za Nikolinu

Hvala i slava Bogu za Nikolinin uspjeh na maturi!

Nikolina, srdacno ti cestitamo za tako uspjesno napisan

maturalni rad i njegovu obranu s tako neobicnim naslovom!

Prema temi koju si odabrala, vjerujem da si osoba koja cijeni

istinske vrijednosti, a uz to da si i hrabra.

Kako je lijepo kad se upali svjetionik na mracnom moru. on

pomaze moreplovcima da se orjentiraju pri svojoj plovidbi.

58

Neka svjetlo istine, koje ti prenose tvoji iskreni prijatelji - obitelj

Schubert, obasja preko tebe jos mnoge do kojih ti je stalo, a i

druge.

Molit cemo se Bogu za Njegovo daljnje vodstvo u tvom zivotu.

Srdacan pozdrav

PRIJATELJI iz Zlatar Bistrice

Subject: Nikolinina maturalna radnja

Date: Fri, 2 Jun 2000 13:55:05 +0200

From: “Irena Maglica” <irena.maglica@ri.tel.hr>

Postovani brate,

jako sam sretna zbog dobrih vijesti koje Ste nam javili.

Slobodna sam Vam se obratiti sa molbom da mi omogucite

citanje te maturalne radnje. Unaprijed Vam se zahvaljujem.

Vama, vasoj obitelji a posebno Nikolini zelim blagoslove dana

odmora u Gospodu

Irena

Subject: Diplomski rad Nikoline

Date: Fri, 2 Jan 2000 08:43:26 +0100

From: “Jovan Zeravica” <jovazera@Eunet.yu>

Veoma me je uzbudila i prijatno obradovala vjest o diplom-

skom radu prijateljice Nikoline. Molim Te, ako se prijateljica

Nikolina sa time slaze, da nam posaljes taj rad jer bi nam

bilo korisno i ohrabrujuce.

Pozdrav svima u Toplicama, Novakima i Tvojoj obitelji, od

Zeravica J., Novi Sad

59

Subject: Pozdrav Zagorju iz Nisa

Date: Fri, 02 Jun 2000 16:02:18 +0200

From: Kostic Zvonimir Palanski <palanski@cent.co.yu>

Dragi brate,

Hvala Bogu i hvala tebi za dobre vesti.

Cestitke Nikolini za uspjeπan rad. u Niπu je veÊ bilo sliËnih

radova, ali ne u srednjoj πkoli, vec na Filozofskom fakultetu.

Kako je Nikolina odgovorila? Jesmo li sekta, kult ili vera?

Da se naπalim: mi smo i jedno, i drugo, i trece. A i ne mora da

bude sala.

Sekta smo, jer smo odseceni od divlje masline i prikalemljeni

na pitomu maslinu. Kult smo, jer visoko cenimo i obozavamo

naseg Spasitelja Isusa Krista. A i vera smo, jer imamo Kristovu

vjeru.

Moze, dakle, i ovako.

Pozdrav Zvonimir Kostic Palanski, prof. filozofije i pisac.

Subject: Nikolinina maturalna radnja

Date: Fri, 2 Jun 2000 11:47:32 EDT

From: Loncarb@aol.com

Maturalna radnja:

Da li postoji mogucnost da se Nikolinina radnja postavi na

internet te da ju svi mozemo procitati. Ili barem da ju neko

prepise i posalje kao email te postavi na “Svijetlost”.

Cestitke mladoj Nikolini na dobrom radu.

Pozdrav Branko Loncar

60

Date: Sun, 4 Jun 2000 15:00:41 +1000

From: “Engin Obucic” <zobucic@primus.com.au>

Draga Nikolina,

Cestitam na uspjesno polozenoj maturi.

Neka ti putevi budu prozeti Bozjom ljubavi, koja je “jedina

izvjesnost u ovoj zivotnoj neodredenosti.”

Engin

Date: Mon, 5 Jun 2000 16:01:05 +0200

From: “Mladen Kuzminski” <mkuzmin@open.hr>

Ako Nikolina radi na Internetu, moze otvoriti vlastitu Inter-

net stranicu na kojoj ce objaviti rad. Stranice su besplatne.

Primjer je moja stranica na http://homepages.go.com/

~mkuzmin

Pozdrav,

Mladen Kuzminski

Subject: Shalom!

Date: Mon, 5 Jun 2000 23:49:10 +0200

From: “Stipica Bakovic” <sbakovic@cob.net.ba>

Molio bih vas da mi, ako je na disku, posaljete Nikolinin rad.

Mir tebi i domu tvome!

Stipica. Mostar

61

Subject: Hvala svima

Date: Mon, 5 Jun 2000 23:49:15 +0200

From: “Stipica Bakovic” <sbakovic@cob.net.ba>

Hvala Bogu!

Nikolina, neka Rijec Bozja bude svjetlo nozi tvojoj! Nebo i

zemlja proci ce, Rijec Bozja Nikada. Gospod neka blagoslovi

tebe i tvoju obitelj!

Mostarci

Subject: Nikolina

Date: Tue, 6 Jun 2000 09:39:38 +1000

From: “Ivan Jelacic” <ivanj@idx.com.au>

Dobro jutro,

Iz Svetlosti sam uopoznat sa Nikolinom i prosle subote sam

procitao u vijestima za vrijeme subotnje skole emaile u vezi

njenog rada i svi su odusevljeni i naravno zelimo detalje u

vezi toga. Pozdrav I. J.

Subject: Re: hvala Kuzma

Date: Mon, 5 Jun 2000 22:15:54 +0200

From: “Mladen Kuzminski” <mkuzmin@rocketmail.com>

You are welcome (kak bi rekli Englezi:)

U svezi prezentacije Nikolinine maturalne radnje mogu po-

moci s tehnickog aspekta ako treba ...

Pozdrav, Mladen K.

62

ESDEA — knjige za Vaπ dom

J. N. Slankamenac: 333 ILUSTRACIJE

George E. Vandeman: SU»ELJAVANJE NA BLISKOM ISTOKU

Martin Kobialka: PROROK DANIEL JE VIDIO BUDU∆NOST

EUROPE

Slavica Slankamenac: KUHATI BEZ MESA — 400 RECEPATA

Russell Burrill: NOVI SVJETSKI POREDAK

Gotfried Schroter: LJUBAV LIJEPA I TE©KA

©ime AniÊ: IZLET U SVEMIRSKA PROSTRANSTVA

Joe Crews: HARMAGEDON

Merikay McLeod: SADA! SAN JEDNE DJEVOJKE

Jean Zurcher: KR©∆ANSKA SAVR©ENOST

Charles T. Everson: SPA©EN MILO©∆U

Dwight Nelson: TITANIK — JESMO LI MI NA REDU?

Dan M. Appel: MOST KOJI PREMO©∆UJE VRIJEME

Charles T. Everson: ISUS

Richard H. Utt: NOVE GRANICE U DOBROM ZDRAVLJU

Katie Tonn: ISKU©AJ BOGA — SVIDJET ∆E TI SE

Nevenka BlaæiÊ-»op, Veljko –oreviÊ: I VI MOÆETE

PRESTATI PU©ITI

J. N. Slankamenac: KR©∆ANSKI BRAK I OBITELJ

Josip Juraj Strossmayer: GOVOR U RIMU 1870. GODINE

Knjige moæete naruËiti izravno od nakladnika:

ESDEA d.o.o., PP 38

49243 OROSLAVJE, HRVATSKA

63

SADRÆAJ

RIJE» UNAPRIJED .......................................................... 5

1. UVOD......................................................................... 9

2. KR©∆ANSKA ADVENTISTI»KA CRKVA ................. 11

2.1. Tko su adventisti .......................................... 11

2.2. ©to kaæe povijest? ......................................... 12

3. DJELATNOST CRKVE .............................................. 15

3.1. Vjerski æivot — duhovna obnova .................. 15

3.2. Kako æive adventisti ..................................... 21

3.3. Zdravstvena sluæba ....................................... 21

3.4. Odgojno djelo .............................................. 22

3.5. Nakladniπtvo ................................................ 23

3.6. Dobrotvorni rad — ADRA ............................ 25

4. ORGANIZACIJA KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE

CRKVE ..................................................................... 29

4.1. Generalna konferencija ................................ 29

4.2. Odjeli Generalne konferencije — divizije ..... 30

4.3. Unije ............................................................. 30

4.4. Konferencija ................................................. 31

4.5. Mjesne crkve ................................................ 31

4.6. Rast AdventistiËke crkve .............................. 32

64

5. ADVENTISTI U REPUBLICI HRVATSKOJ ................. 33

6. ADVENTISTI — RAZLI»ITA MI©LJENJA I

TUMA»ENJA ............................................................ 37

7. ZAKLJU»AK ............................................................ 41

LITERATURA ............................................................... 43

SLIKOVNI PRILOZI ...................................................... 45

RIJE»I PODR©KE.......................................................... 57

65