goriva, maziva i voda na brodu

7/16/2019 goriva, maziva i voda na brodu

http://slidepdf.com/reader/full/goriva-maziva-i-voda-na-brodu 1/6

1) Što je nafta?Nafta je složena smjesa velikog broja ugljikovoika različite strukture i molekulskih masa, a sarži isumporove, ušikove i kisikove organske spojeve i u malim ujelima vei broj teških metala.

2) Što su parafini?Parafini su zasieni, lančasti ugljikovoici ope formule CnH2n+2

3) Koja su svojstva parafina?

Vrelište parafina se povisuje s poveanjem molekularne mase. Nestabilni su pri visokimtemperaturama i imaju veliku zapaljivost. Goriva na bazi parafina vrlo su prikladna za upotrebu u

dizelskim motorima. Imaju vedu ogrjevnu mod i manju gustodu u odnosu na ostale ugljikovodike.

Nafteni su zasieni ciklički vezani ugljikovoici, a opa im je formula CnH2n,

4) Što su nafteni?

Nafteni su zasieni ciklički vezani ugljikovodici, opde formule CnH2n

5) Koja su svojstva naftena?

Imaju veu gustou i više vrelište o parafina s istom molekularnom masom. Zbog cikličke struktureotporniji su na oksiaciju i cijepanje nego parafini. Ogrjevna im je mo niža o parafina, a viša od

aromatskih ugljikovodika. Zapaljivost je manja nego kod normalnih parafina, ali je dovoljna za

upotrebu u dizelskim motorima.

6) Što su aromatski ugljikovoici?Aromatski ugljikovodici su prstenasto spojeni ugljikovodici opde formule CnH2n-6

7) Koja su svojstva aromatskih ugljikovodika?Aromatski ugljikovodici vrlo su stabilni spojevi, imaju visoku temperaturu zapaljivosti, nisku ogrjevnu

mo. Zbog loše zapaljivosti nisu sami priklani za upotrebu u motorima s unutrašnjim izgaranjem,nego se miješaju s parafinima. Lakše frakcije otporne su na etonacije u benzinskim motorima.

8) Što je API?Mjerna jedinica gustode goriva

9) Koji su najvažniji postupci u prerai nafte?Atmosferska i vakuumska destilacija

10) Koji procesi spadaju u primarne procese prerade nafte? Procesi pri kojima se ne mijenjajuiveličina ni struktura prisutnih ugljikovoika: frakcijska estilacija (atmosferska i vakuumska),apsorpcija, adsorpcija, desorpcija, ekstrakcija, kristalizacija itd.

11) Koji procesi spadaju u sekundarne procese prerade nafte?

Procesi u kojima se mijenja veličina i struktura molekula u nafti: krekiranje, alkilacija, izomerizacija,oligomerizacja i reformiranje

12) Što je termičko krekiranje?Cijepanje (razlaganje) ugljikovodici naftnih frakcija vedih molekulnih masa na ugljikovodike manjih

molekulnih masa pri visokim temperaturama.



13) Što je proces loma viskoznosti?Proces visbreakinga (smanjenje viskoznosti ili lom viskoznosti) blaži je oblik toplinskog krekiranja koji

se provoi s ciljem smanjenja i ujenačavanja viskoznosti i smanjenja stiništa estilacijskih i vakuumostataka.

14) Što je fluikatalitičko krekiranje?Katalitičko krekiranje je proces krekiranja težih estilacijskih frakcija u lakše u prisutnosti katalizatora.

Katalitičko krekiranje u fluiiziranom sloju (flui katalitičko krekiranje, FCC proces) je najraširenijiproces za prevođenje frakcije rafinata slabije kvalitete u vrjeniju komponentu, prvenstveno ubenzinsku komponentu

15) Što je hidroproces ili hidroobrada?

Proces rafiniranja koji se koristi kako bi se poboljšala kvaliteta i iskoristivost naftnih proizvoapri kojem se uklanjaju sumporovi, ušikovi i kisikovi spojevi te olazi o hirogenacijeugljikovodikovih spojeva koji sarže vostruke veze, a smanjuje se i saržaj metala.

16) Što je katalitičko hirokrekiranje?Hidrokrekiranje je proces krekiranja u prisutnosti vodika koji

omoguduje konverzije niza naftnih frakcija, poput benzina, plinskih ulja te ostataka vakumske

destilacije i sekundarnih procesa (visbreakinga, koksiranja,

katalitičkog krekiranja), u lakše proizvoe, kao što su ukapljeni naftni plin, benzini, mlazna i izelskagoriva

17) Što je izomerizacija?Izomerizacija je proces mijenjanja strukture molekula ugljikovodika bez promjene molekularne mase,

a koristi se kako bi se spojevi butan, pentan i heksan preveli u izomere koji imaju visoke oktanske

brojeve

18) Što je polimerizacija?Spajanje molekula u molekulu s vedom molekularnom masom, koristi se za konverizju lakih olefina,

poput propena i butena u komponente motornih benzina visokih vrijednosti oktanskog broja

19) Što je katalitičko reformiranje?

Proces u kojem pri povišenim temperaturama i uz prisustvo odgovarajudih katalizatora dolazi do

promjene kemijskog sastava ugljikovoika iz sirovine na način a se spojevi manjeg oktanskog brojaprevode u spojeve vedeg oktanskog broja

20) Što je alkilacija?Proces prerade nafte koji se koristi za proizvodnju

razgranatih alkana s vrelištima u poručju benzina (visokooktanski benzin) reakcijama laganih olefina(propen, buten, izo-buten, penten ili njihove smjese) s izobutanom u prisutnosti jakog kiselog

katalizatora

21) Što je koksiranje?

Oblik toplinskog krekiranja kojim se obivaju koks i hlapljiviji proizvoi, onosno postiže boljavalorizacija destilacijskih ostataka.

22) Kako se dijele goriva s obzirom na gustodu?

Na laka i teška

23) Što je viskoznost?Svojstvo tekudina i plinova, koje se onosi na veličinu unutarnjeg trenja između čestica i rugih



međumolekularnih sila.

24) Kako se efinira inamička viskoznost?Dinamička ili apsolutna viskoznost (η) mjera je otpornosti tekuine prema tečenju ili plina premagibanju. Definira se kao onos primijenjenoga smičnog naprezanja i graijenta brzine smicanja

25) Što je kinematička viskoznost?Kinematička viskoznost () je omjer inamičke viskoznosti i gustoe.

26) Čime mjerimo relativnu viskoznost?Relativna viskoznost se mjeri Englerovim viskozimetrom, a izražava u o E

27) Što je vrelište?Temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekudeg u plinovito agregatno stanje

28) Što je stinište goriva?

Temperatura pri kojoj gorivo gubi sposobnost tečenja

29) Kako možemo sniziti stinište?Snižavanjem ujela parafinskih ugljikovoika pri miješanju goriva ili upotrebom aitiva

30) Što je plamište?Najniža temperatura pri kojoj se smjesa oslobođenih gorivih para i zraka u oiru s otvorenimplamenom zapali.

31) Što je točka samozapaljenja goriva?Najniža temperatura pri kojoj se gorivo zapali uz prisutnost zraka i u osutnosti izvora paljenja, kaošto je iskra ili plamen.

32) Što je ogrjevna mo goriva?Količina topline koja se oslobađa izgaran jem jedinice mase goriva.

33) Koje ogrjevne modi razlikujemo prema vrijednosti?

Gornju i donju.

34) Zašto je važan ujel sumpora u gorivu?Prisustvo sumpora, onosno izgaranje sumpora u gorivima uzrokuje onečišenje i ovoi oošteenja ijelova zbog korozije i nastajanja taloga.

35) Zašto je važan ujel vanaija u gorivu?Gorenjem vanadij prelazi u spojeve koji djeluju korozivno na metalne dijelove.

36) Z a što se upotrebljavaju brodska dizelska i teška goriva?

Upotrebljavaju se za srednjohodne i sporohodne brodske dizelske motore.

37) U kojim značajkama se razlikuju brodska dizelska i brodska teška goriva?

Osnovna razlika je u: viskoznosti, ujelu sumpora, gustodi, temperaturi skrudivanja, ostatku ugljika priizgaranju, udjelu pepela, udjelu vode, udjelu vanadija, cetanskom broju.

38) Koja je razlika između goriva za izelske motore i goriva za kotlove i plinske turbine?



Nemaju zajamčeni cetanski broj (iako cetanski broj iznosi i o 40), imaju temperatura plamišta o 38do 55 0C i imaju udio sumpora do 3%.

39) Koje parametre propisuje engleski stanar izelskog i teškog broskog goriva?Viskoznost pri 40 i 50, temp plamišta, uio pepela,vanaija, voe i sumpora, gustodapri 15, ljetna i

zimska temp stiništa, ostatak ugljika.

40) Koje značajke teškog brodskog goriva propisuje standard ISO 8217?

Viskoznost pri 40, temp plamišta, uio pepela,vanaija, voe i sumpora, gustodapri 15,

ljetna i zimska temp stiništa,temperatura zamudenja, cetanski broj i ostatak ugljika.

41) Koja su tri perioa izgaranja izelskih i teških goriva?Perio zakašnjenja paljenja goriva io je vremena o početka ubrizgavanja goriva u

cilindar sa stlačenim zrakom do početka paljenja goriva, period nekontroliranog izgaranja dio je

vremena u kojem gorivo izgara nakon što je zapaljeno u cilindru i period kontroliranog izgaranja dio

je vremena u kojem gorivo izgara, a istodobno se još ubrizgava u cilinar.

42) Čime je efinirana kvaliteta paljenja broskih motora?Kvaliteta paljenja brodskih goriva značajna je karakteristika za rad dizelskih motora, a definirana je s

vremenom zakašnjenja paljenja goriva nakon ubrizgavanja u cilinar te s ineksima CCAI (računski

karbonatni aromatski indeks), CII (cetanski indeks zapaljivosti), CB (cetanski broj).

43) O čemu ovisi zakašnjenje paljenja?Ovisi o mnogim čimbenicima, npr. o zagrijavanju goriva, temperaturi na kraju kompresije, o brzini

reakcije goriva sa zrakom, o strukturi i tipu goriva.

44) Što je cetanski broj?Značenje cetanskog broja očituje se u sposobnosti goriva da se ubrizgavanjem u komprimirani zrak u

cilindru zapali bez pojave detonacije.

45) Koji uvjeti pospješuju pojavu etonacije ko izelskih motora?Uvjeti koji pospješuju pojavu detonacije kod dizelskih motora uglavnom su:

manji kompresijski omjer (uglavnom su potrebni preko 19:1 radi postizavanja temperature zapaljenja

dizelskog i teškoga goriva), manje opteredenje dizelskog motora (tada opada teperatura na kraju

kompresije, a može pasti ispod temperature zapaljenja goriva), manja temperatura usisanog zraka

(tada opada temperatura na kraju kompresije, a može pasti ispod temperature zapaljenja goriva),

manji početni usisni tlak (tada opada teperatura na kraju kompresije, a može pasti ispod temperature

zapaljenja goriva), upotreba goriva s nižim cetanskim brojem od preporučenog.

46) Nabrojite teška brodska goriva.

47) Što su ukapljeni plinovi?

Kemijski spoj ili smjesa spojeva koji su pri atmosferskom tlaku i temperaturi plinovi, a sniženjemtemperature ili povišenjem tlaka prevoe se u tekine rai lakšeg transporta i sklaištenja.

48) Koje su značajke bioizelskog goriva?upotreba na motorima koji koriste petrokemijski dizel bez preinaka konstrukcije

•može se koristiti mješavina svih omjera. obra pomazivačka svojstva, ne sarži sumpor,

kancerogene aromatske spojeve, metale ili ostatke sličnim onima kod prerade sirove nafte,

smanjenje emisije štetnih tvari u plinovima izgaranja; vei cetanski broj bioizela u veini slučajeva



znači i potpunije izgaranje te manje neizgorenih ostataka goriva u ispušnim plinovima, sigurnost u

rukovanju i sklaištenju (temperatura plamišta na preko 150 oC), dobivanje iz obnovljivih izvora.

49) Što je potrebno provjeriti prije ukrcaja goriva?

prije samoga ukrcaja potrebno je provjeriti: je li izvješena “B” zastava i natpis “Zabranjeno

pušenje”, je li Brodski plan u nuždi za slučaj izljeva na svom mjestu, je li oprema za slučaj izljevanja ilicurenja na mjestu, jesu li postavljeni protupožarni aparati, jesu li postavljeni i osigurani čepovi na

odvodima s palube u more, je li cijev za ukrcaj pravilno spojena i spojevi osigurani, jesu li postavljene

posue ispo oušnika tankova i ispod manifolda, jesu li svi ventili na liniji za ukrcaj pravilno otvoreni

ili zatvoreni, ima li dovoljno prostora u tankovima koji koji se krcaju, jesu li sve osobe zadužene za

ukrcaj upoznate s cjevovodom i postupcima u slučaju nužde, kvalitetu i količinu goriva koje de se

krcati, dogovoriti plan ukrcaja s osobom zaduženom za ukrcaj goriva, dogovoriti sustav signalizacije

i/ili komunikacije s osobom zaduženom za ukrcaj goriva, utvrditi temperaturu, tlak i količinu protoka

goriva.

50) U koja va ijela se može poijeliti sustav pripreme goriva?

U sustav do dnevnih tankova i sustav od dnevnih tankova prema motoru.

51) Koji su elementi sustava pripreme goriva?

servisni (nevni) tank teškoga goriva, servisni (dnevni) tank dizelskoga goriva, dobavne sisaljke,

cirkulacijske sisaljke, predgrijač ili grijač goriva, protočni filtar, povratna cijev - "banana", odzračni

ventil, preljevni ventil, buster-pretpumpa

52) Koja je svrha separacije goriva?

Svrha je separacije razdvajanje dvije tekudine različite gustode(gorivo i voda), koje se

ne miješaju, a istoobno i uklanjanje krutih čestica.

53) Koji se principi mogu primijeniti za separaciju goriva?

Centrifugalni i gravitacijski princip prodišdavanja goriva se primjenjuju.

54) Koji su osnovni načini pomazivanja?Granično, pomazivanje potpunim slojem i mješovito.

55) Koja je uloga maziva?

pomazivanje površina u kontaktu, rai smanjenja trenja, brtvljenje , ovođenje topline , zaštituranih površina, oržavanje čistoe pomazivanog prostora

56) Što je mazivo?

Mješavina baznih ulja i aitiva (maziva ullja), onosno baznih ulja, aitiva i ugušivača (mazive masti)

57) Koje procese obuhvaa klasična tehnologija za proizvonju baznih ulja?vakuumsku destilaciju, deasfaltaciju, solventnu ekstrakciju, deparafinaciju i hidroobradu

58) Koja su najvažnija fizikalno-kemijska svojstva mazivih ulja?

viskoznost , ineks viskoznosti , temperatura ili točka plamišta, temperatura ili točkastinjavanja, ukupni bazni broj, totalni kiselinski broj, jaki kiselinski broj, saržaj voe, saržajnetopivih čestica i, saržaj pepela

59) Što je ukupni bazni broj?Ukupni bazni broj je mjera sposobnosti ulja, odnosno alkalnih aditiva prisutnih u ulju da neutraliziraju

kiseline nastale izgaranjem goriva.



60) Totalni kiselinski broj?

Ukupni kiselinski broj (TAN) prestavlja mjeru saržaja kiselina u ulju za pomazivanje, uključujui jake kiseline nastale izgaranjem goriva koje su ospjele u ulje za pomazivanje (ko zajeničkog uljaza cilindre i kartere) i organske kiseline koje su produkti oksidacije ulja.

61) Što je jaki kiselinski broj?Jaki kiselinski broj prestavlja mjeru saržaja jakih kiselina u ulju za pomazivanje nastaleizgaranjem goriva koje su dospjele u ulje za podmazivanje (kod zasebnog ulja za cilindre).

62) Zašto je važan saržaj voe u uljima?Voa vrlo loše jeluje na kemijsku stabilnost ul ja, dolazi do starenja ulja, povedava se mogudnost

korozije u prostorima gdje ulje treba obavljati funkciju, stvaraju

se stabilne emulzije koje ona ovoe u pitanje pomazivanje maziva i načelno ulje nije za aljnjuupotrebu, a mogua su i ošteenja strojeva. Poseban je problem mogunost bakteriološkogzagađenja gje rješenje problema traži vrlo zahtjevne i skupe postupke.

Saržaj voe u ulju upuuje na tehnički kvar motora (rashlanici, sustav hlađenja, cilinar, brtve islično) i važan je poatak ko procjene aljnjeg korištenja uljnog punjenja.

63) O čemu ovisi saržaj netopljivih čestica u ulju?O čistoi motora, o habanju, o efikasnosti sustava za oržavanje čistoe ulja i samoj čistoi ulja.64) Zašto se oređuje saržaj pepela u uljima?Služi za oređivanje onečišenja, ali i saržaja aitiva u ulju.

65) Koja su najčešda oštedenja brodskih dizelskih motora?

66) Koji se parametri kvalitete ulja oređuju na brou?a.) viskoznost ulja za podmazivanje

b) saržaj slatke i slane voe u ulju za podmazivanje

67) Koja tri oblika tvrdode vode razlikujemo?

ukupna tvrdoda, prolazna (karbonatna) tvrdoda i stalna (nekarbonatna) tvrdoda

68) Kako se poešava pH kotlovske voe?Doziranjem amina

69) Koje su štetne tvari u voi ko visokotlačnih kotlova?Kisik, ugljični ioksi – ugljična kiselina, silicijeva kiselina, željezo, bakar

70) Kako se postiže oržavanje kvalitete napojne i kotlovske voe?-doziranjem natrijevog fosfata

-doziranjem natrijeve lužine (kaustična soa)-doziranjem hidrazina

-doziranjem amina

goriva, maziva i voda na brodu

Documents