gospodarski i regionalni trendovi u rh - hgk.hr · >75% i 90% prosječnog bdp eu statistička...
TRANSCRIPT
1
Mr.sc. Zvonimir Savić
Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i
ekonomske analize HGK Direktor
Opatija, 8. lipanj 2017.
Gospodarski i regionalni trendovi u RH
Prognoze rasta BDP-a, Europska komisija, 2017.g.
EU HR
2009. -4,3% -6,9%
2010. 2,1% -1,7%
2011. 1,5% -0,3%
2012. -0,5% -2,2%
2013. 0,2% -1,1%
2014. 1,6% -0,5%
2015. 2,2% 1,6%
2016. 1,8% 2,6%
2017. 1,6% 2,5%
Izvor: European Economic Forecast, Autumn 2016.
Kretanje industrijske proizvodnje 2008.2016.
• Industrijska je proizvodnja manja za >11%
91.0 89.7
88.6
83.8
82.3 83.3
85.4
88.8 86.2
92.0
94.9
92.9 92.5 93.6
95.6 96.7
80
85
90
95
100
105
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.p
200
8.=1
00
Hrvatska EU28
Izvor: Eurostat, obrada HGK
2
Kretanje prometa u trgovini na malo 2008.2016.
• Promet u trgovini na malo (realno) manji je za >7%
94.5
91.2 90.7
87.4 87.9 87.5
90.7
92.4
98.0 98.4 97.9 97.0 97.0
99.1
102.4
105.2
80
85
90
95
100
105
110
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.p
20
08
.=1
00
Hrvatska EU 28
Izvor: Eurostat, obrada HGK
Zaposlenost 2008.2016.
• Broj zaposlenih je manji za oko 12%
96.4
92.1 90.8
89.7
87.7 86.3
87.3 88.1
75
80
85
90
95
100
105
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.PROCJENA
2008
.=10
0
Kretanje broja zaposlenih, 2008.=100
Izvor: DZS, obrada HGK
Kretanje BDP-a 2008.-->2016., 2008.=100
95.6
97.6
99.4 98.9 99.1 100.5
102.5
104.3
92.6 91.0 90.8
88.8 87.9 87.5
89.0 91,0
80
85
90
95
100
105
110
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
200
8.=
100
EU28 Hrvatska
Izvor: EK, HGK
• 20082016: BDP je realno manji za oko 8,5%
3
80
85
90
95
100
105
110
115
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
2008
.=1
00
Kretanje BDP-a 2008.-->2016., 2008.=100
Bugarska +5,5% Češka +7,4% Estonija +5,5%
Latvija +1,4% Litva +6,0% Mađarska +4,9%
Rumunjska +8,1% Slovenija -3,1% Slovačka +15%
Hrvatska -9,4%
107.9
91.2
80
85
90
95
100
105
110
115
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
2008
.=1
00
EU10 Hrvatska
Zašto su neke države uspješnije – HR i CEE
Note: CEE includes Bulgaria, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia,
Lithuania, Poland, Romania, Slovakia and Slovenia.
Source: Eurostat
Zašto su neke države uspješnije – HR i CEE
Note: CEE includes Bulgaria, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia,
Lithuania, Poland, Romania, Slovakia and Slovenia.
Source: Eurostat
107.9
91.2
80
85
90
95
100
105
110
115
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
2008
.=1
00
EU10 Hrvatska
Note: CEE includes Bulgaria, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia,
Lithuania, Poland, Romania, Slovakia and Slovenia.
Lower ranking indicates that country is more competitive.
Source: World Economic Forum, Global Competitiveness Report 2015-2016
Zašto su neke države uspješnije – HR i CEE
...lošijom strukturnom pozicijom.
Note: CEE includes Bulgaria, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia,
Lithuania, Poland, Romania, Slovakia and Slovenia.
Source: Eurostat
0
20
40
60
80
100
120
Indeks globalne konkurentnosti
Institucije
Infrastruktura
Makroek. okruženje
Zdravstvo i osnovno
obrazovanje
Više obrazovanje i
trening
Efikasnost tržišta roba
Efikasnost tržišta rada
Razvoj financijskog
tržišta
Tehnološka spremnost
Veličina tržišta
Poslovna sofisticiranost
Inovativnost
Croatia CEE
Sporiji oporavak Hrvatske u odnosu na CEE države može se objasniti...
107.9
91.2
80
85
90
95
100
105
110
115
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
2008
.=1
00
EU10 Hrvatska
4
Primorsko-goranska županija
Prosječna neto plaća
Razinu plaća po županijama karakterizira velika razlika među županijama s najnižom i najvišom neto plaćom i stabilnost tog odnosa od 1:1,46 u promatranom razdoblju. Pritom višu neto plaću od prosječne u Hrvatskoj u svim godinama bilježi samo Grad Zagreb i u tome mu se tek povremeno (u 2008., 2009., 2013. i 2014. godini) pridružila jedino Primorsko-goranska županija.
3
Inozemna ulaganja
3
Ova statistika ima nedostataka jer se inozemna izravna ulaganja (FDI) bilježe prema sjedištu tvrtke, a ona može i često obavlja djelatnost i u drugim županijama. Tako ova statistika pokazuje da je FDI koncentriran u Gradu Zagrebu – od ukupne vrijednosti FDI od 1993. do 2016. godine, 67% je uloženo u područje Grada Zagreba. Grad Zagreb ima FDI veći 7,2 puta nego sve ostale županije.
5
BDP
2
Veličina BDP-a najbolji je pokazatelj različite gospodarske snage pojedinih županija. Tako se od 328,1 milijardu kuna, koliko je iznosio bruto domaći proizvod (BDP) u 2014. godini na razini Hrvatske, čak trećina ili točno 33,3% odnosilo na Grad Zagreb. Dodaju li se Zagrebu Istarska i Primorsko-goranska županija, njihov BDP čini gotovo 50% ukupnog BDP-a Hrvatske.
BDP po stanovniku
3
Vrijednost BDP-a po stanovniku pokazuje razinu razvijenosti države ili regije. Tako je najrazvijeniji Grad Zagreb imao 3,2 puta veći BDP po stanovniku od najnerazvijenije Virovitičko-podravske županije. Kada se županije usporede s njihovim prosjekom, vidljiv je i utjecaj triju najrazvijenijih županija (Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija) na podizanje tog prosjeka.
BDP/stanovniku (PPP), indeks EU=100 Manje razvijene regije: <75% prosječnog BDP EU Regije u tranziciji: >75% i <90% prosječnog BDP EU Razvijene regije: >90% prosječnog BDP EU
Statistička razina
Minimalni broj stanovnika
Maksimalni broj stanovnika
NUTS 1 3 milijuna 7 milijuna
NUTS 2 800.000 3 milijuna
NUTS 3 150.000 800.000
NUTS regije 2014.-2020.
6
Poredak NUTS III, u % prosjeka, PPP p/c, EU=100 (2014.g.)
Izvor: Eurostat
33
33
34
34
38
40
43
44
45
45
46
46
47
47
49
49
50
59
72
73 103
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110
Viroviticko-podravska
Brodsko-posavska
Pozesko-slavonska
Vukovarsko-srijemska
Krapinsko-zagorska
Bjelovarsko-bilogorska
Sisacko-moslavacka
Karlovacka
Licko-senjska
Splitsko-dalmatinska
Zagrebacka
Osjecko-baranjska
Zadarska
Sibensko-kninska
Varazdinska
Koprivnicko-krizevacka
Medimurska
Dubrovacko-neretvanska
Primorsko-goranska
Istarska
Grad Zagreb
indeksi
Poredak NUTS III, u % prosjeka, PPP p/c, EU=100 (2014.g.) Rang NUTS III regija
Razvijenost, % prosjeka EU
Među % najnerazvijenijih
409 Grad Zagreb 103 69,5% 933 Istarska 73 30,5% 956 Primorsko-goranska 72 28,8% 1112 Dubrovačko-neretvanska 59 17,1% 1203 Međimurska 50 10,4% 1215 Varaždinska 49 9,5% 1216 Koprivničko-krizevačka 49 9,4% 1227 Zadarska 47 8,6% 1228 Šibensko-kninska 47 8,5% 1238 Zagrebačka 46 7,7% 1239 Osječko-baranjska 46 7,7% 1246 Ličko-senjska 45 7,2% 1247 Splitsko-dalmatinska 45 7,1% 1251 Karlovačka 44 6,8% 1259 Sisačko-moslavačka 43 6,2% 1279 Bjelovarsko-bilogorska 40 4,7% 1293 Krapinsko-zagorska 38 3,7% 1308 Požeško-slavonska 34 2,5% 1309 Vukovarsko-srijemska 34 2,5% 1311 Virovitičko-podravska 33 2,3% 1312 Brodsko-posavska 33 2,2%
16 županija među 10% najnerazvijenijih NUTS III u EU
6 županija među 5% najnerazvijenijih NUTS III u EU
Demografija županija po medijanu dobnih skupina, 2016.
Izvor: Eurostat, Obrada: HGK
U 2016. godini u odnosu na 2014. godinu, uočljivo je da su najveće promjene u pravcu starenja stanovništva izražene u Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj županiji, pri čemu su sve tri županije „ostarile“ za 0,7 g.
7
Primorsko-goranska županija
PRODUKTIVNOST
prihod po zaposlenom
Izvor: FINA; izračun: HGK
0,5
0,55
0,6
0,65
0,7
0,75
0,8
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
mil
. HR
K
PGŽ RH
BROJ OSIGURANIKA HZMO
prosjek stanja krajem svakog kvartala u godini
Izvor: HZMO; izračun: HGK
100,000
105,000
110,000
115,000
120,000
125,000
130,000
1,250,000
1,300,000
1,350,000
1,400,000
1,450,000
1,500,000
1,550,000
1,600,000
1,650,000
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
RH (lijevo) PGŽ (desno)
HGK–INDEKS GOSPODARSKE SNAGE
Hvala na pozornosti!
Mr. sc. Zvonimir Savić [email protected]