gospodarstvo i politika u hrvatskoj - pilar.hr · politika i gospodarstvo djelatnosti su za op}e do...

\uroNJAVRO

ValerijaBOTRI]

GOSPODARSTVO IPOLITIKA U HRVATSKOJ

UVOD

Politika i gospodarstvo djelatnosti su za op}e do-bro zajednice i obitelji. Kako se ni politi~ki ni go-spodarski problemi ne mogu u potpunosti ra-zumjeti bez uvida u povijesni kontekst, u nastav-ku }emo se osvrnuti na neke gospodarske proble-me koji su prisutni u hrvatskom gospodarstvuve} duì niz godina.

Glavne zna~ajke i problemi hrvatskog gospo-darstva tijekom osamdesetih godina bili su sta-gnacija dru{tvenog proizvoda, pad produktivno-sti, porast nezaposlenosti, inflacija te visoko ino-zemno zaduènje.

Uz proces osamostaljenja Republika Hrvatskaje po~etkom devedesetih, kao i ostale tranzicijskezemlje, nastojala uvesti {to vi{e trì{nih elemenatau svoj gospodarski sustav. Stoga je prilago|avanpravni okvir, zapo~eta privatizacija dràvnih po-duze}a i dan poticaj razvoju privatnog poduzet-ni{tva. U usporedbi s ostalim tranzicijskim zem-ljama, Republika Hrvatska bila je u relativno po-voljnijem poloàju jer su odre|eni trì{ni elemen-ti ve} ranije bili implementirani u gospodarskisustav. Me|utim, oteàvaju}a okolnost za Repu-bliku Hrvatsku na po~etku tranzicijskog razdob-lja bio je po~etak rata,1 ~ime je uz fizi~ko uni{te-nje dijela proizvodnih kapaciteta do{lo do gubit-ka trì{ta zemalja isto~ne Europe, na kojem su 57

hrvatski proizvo|a~i mogli plasirati svoje proiz-vode.

Uz sve probleme tranzicije, Hrvatska je vodilai obrambeni rat, morala je stvoriti vojsku, zbrinu-ti stotine tisu}a prognanika i izbjeglica iz Bosne iHercegovine, obnoviti poru{ene ku}e, te brinutio invalidima i drugim ratnim stradalnicima.

Svih tih godina hrvatsko dru{tvo bilo je zao-kupljeno problemom gospodarske promjene ali istvaranjem nove socijalne kohezije i primjerenejoj etike, kako u gospodarstvu, tako i u politici.

SOCIJALNI I GOSPODARSKI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKEU 21. STOLJE]U

Problem socijalno-gospodarskog razvoja Hrvatskeu 21. stolje}u najdublje je povezan s pitanjemkulturnog i nacionalnog identiteta u okruènjuglobalizacije. Stvaraju}i svoju dràvu, Hrvati su seistodobno morali osloboditi jednog modela dru-{tveno-gospodarskog razvoja.

S prestankom ratnih ugroàvanja, u uvjetimadjelovanja globalizacijskih trendova i europskihintegracijskih strujanja, Hrvatska mora jasno defi-nirati svoj socijalno-gospodarski razvoj, odnosnodaljnju strategiju globalizacije, ali i razvoja hrvat-skog kulturnog i gospodarskog identiteta. U tomse smislu mogu odrediti temeljni ciljevi koje jepotrebno ostvariti.

Strate{ki razvojni ciljevi

– Ostvarivanje visokog stupnja blagostanja svihgra|ana Hrvatske

Ovaj cilj zna~i visoku stopu odrìvog rastautemeljenog na rastu izvoza, pove}anje zaposle-nosti, socijalne sigurnosti i ìvotnog standarda58

\uro Njavro, Valerija Botri}Gospodarstvo i politika uHrvatskoj

gra|ana, promjena gospodarske strukture u skla-du s izvoznom orijentacijom, dostizanje zadovo-ljavaju}e razine obrazovnog, znanstvenog, kultur-nog i zdravstvenog standarda stanovni{tva i sl.

– Ostvarivanje pravedne socijalne dràve inovog hrvatskog dru{tva

Pod ovim se podrazumijeva daljnja afirmacijaìvota pojedinaca i obitelji kao temeljne dru{tve-ne vrijednosti, pro{irenje ovlasti lokalnih upravai samouprava, pove}anje transparentnosti i nad-zora rada svih razina dràvne vlasti, profesionali-zacija i ~vr{}e horizontalno povezivanje svih razi-na dràvne vlasti.

– O~uvanje mira i nacionalne sigurnosti

Ovaj cilj obuhva}a njegovanje dobrih odnosas drugim dràvama, posebno sa susjedima, dopri-nos promicanju regionalnog mira i stabilnosti,ostvarivanje ~lanstva u vojno-politi~kim euro-at-lantskim integracijama, aktivno sudjelovanje uprocesima za razoruànje i kontrolu naoruànjate izgradnju modernoga i djelotvornog obrambe-nog sustava.

– Uklju~ivanje u globalne i regionalneintegracije i organizacije

Navedeni ciljevi obuhva}aju uklju~ivanje uglobalne multilateralne organizacije, postupno in-tegriranje u Europsku uniju, uklju~ivanje u subre-gionalne integracije i organizacije te ja~anje bila-teralne suradnje.

59

\uro Njavro, Valerija Botri}Gospodarstvo i politika u

Hrvatskoj

GOSPODARSKI POTENCIJALI REPUBLIKE HRVATSKE ZABUDU]I RAZVOJ U OKRU@ENJU GLOBALIZACIJE

Gospodarske potencijale ~ine:a) ljudski resursi– visoka razina temeljne obrazovanosti– visoka mobilnost ljudskih resursa– tradicionalne veze s razvijenim zemljama– visoka motivacija za izgradnju demokrat-

skog i dru{tvenog blagostanjab) prirodni resursi– more i vodotokovi– prirodne ljepote– zemlji{te– {umsko i drvno bogatstvo– relativno o~uvan okoli{ i obilje pitke vode– geopoliti~ki poloàj Republike Hrvatske– jadranska i srednjoeuropska usmjerenostPrema podacima Svjetske banke o bruto na-

cionalnom proizvodu (BNP) po stanovniku, Re-

publika Hrvatska je visoko razvijena tranzicijska

zemlja, {to joj otvara mogu}nosti brzog dosezanjazadovoljavaju}e razine za prirodno uklju~enje uzapadnoeuropske integracije.

Hrvatski se BNP po stanovniku u 1997. godi-ni nalazio na 21,6 posto prosjeka zemaljaOECD-a, odnosno 19,3 posto prosjeka Europskeunije.

Perspektive

Ti su ciljevi ostvarivi ako Republika Hrvatska obli-kuje nove ‘za{titne znakove’ svoje razvojne gospo-darske politike. Niska inflacija, razmjerno stabilante~aj, te`nja ravnoteì dràvnog prora~una i ravno-pravan odnos prema svim granama gospodarskeaktivnosti znakovi su dobre gospodarske politike.60

Me|unarodno okruènje

Otvorenost prema svjetskom trì{tu te uklju~i-vanje u procese globalizacije, regionalizacije i libe-ralizacije trgovine pridonose stabilnom gospodar-skom rastu i razvoju malih zemalja, ali nose ibrojne izazove.

Strate{ki ciljevi koji se sukladno tome postav-ljaju u smislu promaknu}a gospodarskih odnosaHrvatske s inozemstvom jesu sljede}i:

1. uklju~ivanje u globalne multilateralne orga-nizacije,

2. postupno integriranje u Europsku uniju,3. uklju~ivanje u subregionalne integracije i

organizacije,4. ja~anje bilateralne suradnje.Postupno integriranje u Europsku uniju stra-

te{ki je prioritet Hrvatske. Ja~anje integrativnihspona s Unijom trebalo bi omogu}iti ostvarenjedugoro~nog stabilnog gospodarskog razvitka te-meljenog na izvozu, ja~i dotok kapitala i pri-vla~enje izravnih stranih ulaganja, uklju~ivanje ume|unarodne trgovinske tokove i unutarnje trì-{te Unije, uklju~ivanje u zone slobodne trgovinekoje EU uspostavlja s ostalim zemljama (Europ-ski gospodarski prostor, CEFTA, ostale zemlje),pove}anje konkurentnosti na stranim trì{timapostupnim ukidanjem carina, bolji pristup me|u-narodnim tehnolo{kim tokovima te dugoro~noja~anje nacionalne sigurnosti.

Integriranje u EU Hrvatskoj donosi gospo-darske koristi i tro{kove;2 procjenjuje se da bi sta-ti~ki, kratkoro~ni u~inci integriranja uslijed me-|usobnog ukidanja carina doveli do brèg rastauvoza iz EU u odnosu na rast izvoza i u po~et-nom kratkoro~nom razdoblju izazvali trgovinskideficit. I u tom bi se razdoblju, me|utim, o~ito- 61

vali brojni pozitivni u~inci uvoza repromaterijalai kapitalne opreme, tj. kapitalne obnove moderneproizvodnje.

Pakt o stabilnosti uklapa se u nastojanje Eu-rope da se zemlje jugoisto~ne Europe uklju~e ueuropske integracije, ~emu on daje potporu i u~emu Hrvatska vidi mogu}nost i priliku za dugo-ro~nu suradnju, stabilnost i mir u regiji, ali i zavlastito brè uklju~ivanje u EU, uz o~uvanje na-cionalnog i dràvnog identiteta.

NOVA ULOGA DR@AVE

Ostvarivanje strate{kih ciljeva gospodarskog raz-voja zahtijeva oblikovanje nove i druk~ije ulogedràve u gospodarstvu. Novu ulogu dràve po-trebno je oblikovati na na~in kojim }e se osigura-ti djelotvorna potpora razvoju trì{nog gospodar-stva, poticanju gospodarskog rasta te stvaranju so-cijalno pravednog dru{tva.

O nastojanju hrvatske vlasti u stvaranju soci-jalno pravedne dràve i osiguravanju minimalnihegzistencijalnih uvjeta svjedo~i i kontinuirani raststavke teku}ih transfera iz prora~una onim kate-gorijama kojima je takva pomo} najpotrebnija.3

Tablica 1.Konsolidirani prihodi i rashodi

(milijuni HRK) 1994 1995 1996 1997 1998 1999*

Ukupni prihodi i dotacije 40194.3 47440 54385 60199 72264 75852

Ukupni prihodi 40194 47430 54371 60181 72242 75824

Teku}i prihodi 39833 46451 52778 58986 68976 68599

Porezni prihodi 37767 43677 47962 53282 62764 62248

Porez na dohodak 5317 5732 6916 6714 7965 7407

Porez na dobit 887 1401 1772 2504 3331 3181

Doprinosi za socijalno osiguranje 11525 13920 15534 17725 18144 19051

Porezi na proizvode 13107 12802 13504 15133 22200 20646

Tro{arine 2689 4960 5391 5405 5768 6389

Porezi na me|unarodnu razmjenu itransakcije 3487 3922 3942 4640 4128 4252


Radi brige za socijalno ugroène slojeve, pre-raspodjela dohotka }e u nadolaze}em razdobljubiti vaàn zadatak dràve. Pritom porezni sustavmora biti pravedan, ali s druge strane, potrebnoje odràti na~elo efikasnosti poreznog sustava.Pored preraspodjele treba koristiti i ostale instru-mente, kao {to je podre|ivanje ekonomske politi-ke ciljevima rasta i razvoja gospodarstva, {to }epotaknuti zapo{ljavanje i na taj na~in smanjitibroj socijalno ugroènih gra|ana.

Dràvni sektor, tj. dràva usmjerena gospo-darskom rastu i trì{nom gospodarstvu mora bitidjelotvornija nego sada. Temeljno na~elo funkcio-niranja dràve i njezina odnosa prema gospodar-stvu treba biti ovo: dràva ne smije preuzimati 63

(milijuni HRK) 1994 1995 1996 1997 1998 1999*

Ostalo 755 940 903 1161 1228 1321

Neporezni prihodi 2066 2774 4816 5704 6212 6351

Kapitalni prihodi 361 979 1593 1195 3266 7225

Dotacije 0.3 10 14 18 22 28

Ukupni rashodi i posudbeumanjene za otplate 38598 48139 54783 61697 71472 78597

Ukupni rashodi 38274 47881 54296 61058 70250 77243

Teku}i rashodi 35607 43408 46940 53608 60865 64385

Pla}e i nadnice (bruto) 9064 11739 12051 13577 16297 18253

Ostale kupovine dobara i usluga 13606 15630 15109 15089 17140 15255

Kamate 1138 1423 1243 1839 2100 2363

Subvencije 2065 2043 2345 2647 3645 3362

Teku}i transferi 9734 12573 16192 20456 21683 25153

Kapitalni rashodi 2667 4473 7356 7450 9385 12858

Kapitalni transferi 269 1933 3281 3257 3784 5444

Investicije ukupno 2398 2540 4075 4193 5601 7414

Posudbe umanjene za otplate 324 258 487 639 1222 1354

Teku}i deficit-suficit 4226 3043 5838 5378 8110 4214

Ukupni deficit-suficit 1596.3 –699 –398 –1498 791 –2745

Izvor: Ministarstvo financija

*procjena

poslove koje trì{te obavlja u~inkovitije, ve} trebaintervenirati u ispravljanju trì{nih neuspjeha. Utom smislu dràva treba, u {to ve}oj mjeri, na-pu{tati poduzetni~ku funkciju te svojim mjeramastvarati okru`je pogodno za razvitak privatnogsektora spremnog za inovacije i preuzimanje ko-mercijalnih rizika.

Nesmetano i djelotvorno funkcioniranje trì-{nih mehanizama mogu}e je jedino u okruènjupravnog sustava koji jam~i financijsku disciplinu,za{titu vjerovnika i vlasni~kih prava, po{tivanjeugovora i brz izlazak neu~inkovitih poduze}a strì{ta. Nu`no je stoga daljnje u~vr{}ivanje neovi-snosti sudske vlasti, ali i kontinuirano promak-nu}e kvalitete i stru~ne osposobljenosti sudaca.

Dràva se tako|er mora jasno odrediti premagubita{ima, prestati sa saniranjem poduze}a opro-stom poreza i doprinosa ili neu~inkovitim sub-vencioniranjem njihove proizvodnje ~iji je rezul-tat uglavnom bio daljnje preno{enje problema napovezane gospodarske subjekte.

Radi pove}anja u~inkovitosti investicijskihprojekata i minimiziranja investicijskih neuspje-ha, dràva mora smanjiti svoju investicijsku ulo-gu i zadràti se jedino u podru~ju investiranja ugospodarsku infrastrukturu, ali i tu aktivnost mo-ra uskladiti s mogu}nostima financiranja.

U nadolaze}em razdoblju posebnu pozornostvalja posvetiti visokom obrazovanju kako bi sepostigla ve}a fleksibilnost radne snage na trì{turada. Potrebno je ja~ati stru~ne studije koji }e bi-ti strogo specijalizirani te prilago|eni zahtjevi-ma novih tehnologija, razvoju i poticanju podu-zetni{tva. U tom je smislu potrebno na~initi ja-snu razliku izme|u specijalisti~kih studija, kojimoraju slijediti potrebe gospodarstva, i znan-64


stvenih studija, usmjerenih na stjecanje akadem-skih zvanja.

Strate{ka vizija nove uloge dràve nepotpunaje bez vizije regionalnog razvoja i me|uodnosa re-gionalnog razvoja i sveukupne uloge dràve. Raz-li~itost regija treba promatrati kao prednost, a nekao prijetnju, i iskoristiti je na kreativan na~inkao ~imbenik brèg i kvalitetnijeg razvoja pojedi-nih regija.

Pri tome se, naravno, ne moè poticati auto-noman razvitak regija koji ne bi vodio ra~una opoloàju i interesima drugih regija. Regionalnapolitika ne smije biti samo politika za manje raz-vijena podru~ja i ùpanije. Regionalnom politi-kom potrebno je zaustaviti depopulaciju pojedi-nih podru~ja, smanjiti pritisak novog doseljava-nja stanovni{tva u velike gradove, razvijati pre-poznatljivost hrvatskih ùpanija ({to je naro~itova`no u vezi s razvojem turizma) te privla~iti iz-ravna strana ulaganja, kako bi se otvaranjem no-vih radnih mjesta smanjile negativne posljedicemigracije.

FISKALNA POLITIKA

Fiskalna politika u slu`bi ostvarivanja strate{kihciljeva mora osigurati:

– smanjivanje poreznog optere}enja,– smanjivanje javnih rashoda,– uravnoteèn prora~un ili deficit koji ne

prelazi visinu tranzicijskog tro{ka mirovin-ske reforme,

– visoku razinu teku}e {tednje,– odrìvu zaduènost javnog sektora.Za ostvarenje ovih ciljeva bitno je da {tednja,

racionalnost i u~inkovitost budu osnovni princi- 65


Hrvatskoj

pi uporabe javnih resursa, te da se otpo~ne s pro-vo|enjem reformi sustava financiranja mirovin-skog i zdravstvenog sustava.

Slika 1. prikazuje kako izdaci prora~una za fi-nanciranje mirovinskog i zdravstvenog osiguranjaiz godine u godinu rastu.

Tijekom proteklih pet godina oblikovan je uHrvatskoj moderan i transparentan porezni su-stav, utemeljen na oporezivanju potro{nje. U raz-doblju do 2005. godine porezni sustav ne trebamijenjati u njegovim temeljnim odrednicama, alije poreznu politiku potrebno voditi u pravcu sni-àvanja poreznog optere}enja i pove}anja praved-nosti postoje}eg sustava nagla{enijim kori{tenjeminstrumenata osobnog odbitka i koeficijenata od-bitaka za uzdràvane ~lanove obitelji.

Kao i do sada, i ubudu}e treba izbjegavati ko-ri{tenje poreznih instrumenata za vo|enje selek-tivne industrijske politike. Osnovna odrednicaporezne politike mora biti stvaranje jednakih po-reznih uvjeta za sve gospodarske subjekte. S timciljem opravdane su porezne olak{ice za odre|enevidove {tednje, poput poreznog osloba|anja do-hotka namijenjenog {tednji, pripomo}i u razvoju66

Slika 1.Transferi dràvnog prora~unaizvanprora~unskim fondovima

0

2000000

4000000

6000000

8000000

10000000

12000000

1994 1995 1996 1997 1998 1999

UkupnoHZZOHZMO

Izvor: Ministarstvo financija


stambenih {tedionica, kao i porezne olak{ice kodreinvestiranja dobiti.

Postupnim smanjivanjem doprinosa socijal-nog osiguranja djelovat }e se na smanjivanje jedi-ni~noga tro{ka rada, pridonijet }e se brèm za-po{ljavanju i pove}anju konkurentnosti hrvat-skog gospodarstva.

No kako je zahtjev za sniàvanje stopa dopri-nosa socijalnog osiguranja u izravnom sukobu svelikim i rastu}im potrebama financiranja sustavamirovinskog i zdravstvenog osiguranja, preduvjetodrìvog sniàvanja stopa doprinosa socijalnogaosiguranja sveobuhvatna je reforma mirovinskog izdravstvenog osiguranja, koja mora biti pra}enasmanjivanjem ostalih vrsta javnih izdataka.

Osobine postoje}eg sustava oporezivanja do-biti ve} su uskla|ene s ciljem privla~enja izravnihstranih investicija, jer kroz mehanizam za{tite ka-mate podvrgava se oporezivanju samo onaj diodobiti koji prelazi standardno ukama}ivanje vla-stitog kapitala. Ipak, dodatan poticaj privla~enjustranih izravnih ulaganja moè se dati i sklapa-njem ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezi-vanja na na~in koji }e poticajno djelovati na pri-vla~enje stranih kompanija u Hrvatsku, te jasnoutvr|enim poreznim povlasticama.

Promjena strukture javnih rashoda zahtijevadaljnje smanjivanje dràvne potro{nje (mjereneizdacima za dobra i usluge) i promjene njezinestrukture u korist izdataka za znanost i {kolstvo.Smanjivanje izdataka za vojne i policijske svrhemora se, tako|er, nastaviti i u slijede}ih nekolikogodina. Racionalizacija broja zaposlenih u dràv-noj upravi te uklanjanje postoje}e neravnoteè ustrukturi izdataka za pla}e, kojom danas domini-raju pla}e vojske i policije, omogu}it }e zaustav- 67


Hrvatskoj

ljanje eksplozivnog rasta ukupne mase pla}a i ot-voriti proces stvaranja motivirane i djelotvornejavne administracije.

Suàvanje investicijske uloge dràve na po-dru~ju infrastrukturnih investicija usporedno sdovr{enjem obnove te postupno smanjivanje ka-pitalnih izdataka, trebalo bi u slijede}im godina-ma biti zna~ajan izvor smanjivanja ukupne ve-li~ine javnog sektora.

Uspostavljanje pravedne i socijalne dràvemora na}i svoj odraz i na rashodnoj strani pro-ra~una – u kretanju transfera. Budu}e kretanjetransfera treba osigurati pove}anje standarda umi-rovljenika i primjeren stupanj za{tite socijalnougroènih kategorija koji }e biti u skladu s gospo-darskim mogu}nostima zemlje i brzinom gospo-darskog rasta. Pa`ljiva kontrola budu}eg rastatransfera neophodan je preduvjet smanjivanja jav-nog sektora, ali i odràvanje fiskalne te ukupnemakroekonomske stabilnosti.

SOCIJALNA DR@AVA

Republika Hrvatska je prema Ustavu socijalna

dràva. Stoga jedan od glavnih zadataka njezineunutarnje politike mora biti rje{avanje socijalneproblematike. No pravedne socijalne dràve ne-ma bez razvijenog gospodarstva, jasne strategijegospodarskog razvitka i osmi{ljene socijalne poli-tike. Osim toga, opredjeljenje za socijalno trì{nogospodarstvo podrazumijeva i sloène procesepretvorbe i privatizacije, koji, ukoliko nisu dobropromi{ljeni, dovode do neprihvatljivih socijalnihrazlika.

Dok razvijene zapadnoeuropske zemlje imajujake institucionalne mehanizme artikuliranja so-cijalnih interesa, koji obuhva}aju interese rada,68


kapitala i vlade, mi moramo jo{ uvijek puno radi-ti na razvijanju mehanizama socijalnog partner-stva, koje je jedina ispravna metoda mirne artiku-lacije interesa i rje{avanja dru{tvenih konflikata.Iskustva drugih razvijenih zemalja mogu nam po-mo}i u stvaranju socijalnog suglasja, s tim daHrvatska kao zemlja u tranziciji, mora biti jakooprezna u njihovoj primjeni, s obzirom na svespecifi~nosti njezina razvoja.

Poseban izazov za socijalnu dràvu predstav-lja razvoj globalnog svjetskog gospodarstva, unu-tar kojeg u konkurenciju na svjetskom trì{tu ula-ze svi proizvodni ~imbenici iz razli~itih zemalja,kultura i razina razvijenosti. Kako proces globali-zacije staviti u funkciju ja~anja socijalne dràve iu~initi kompatibilnim nacionalnim interesima?Prihvatljiv odgovor je: rastom u~inkovitosti svihstruktura socijalne dràve, te u propitivanju op-ravdanosti naslije|enog sustava socijalnih prava ikriterija raspodjele. Nova rje{enja moraju biti pri-hvatljiva za sve socijalne skupine poradi postiza-nja svojevrsnog socijalnog optimuma. Pri tom jecilj o~uvati socijalni mir, stabilnost dru{tva i te-meljne ustavne vrednote. O~uvanje socijalnog mi-ra ipak ne smije i}i nau{trb promjena nu`nih zarast globalne konkurentnosti hrvatskog gospodar-stva, koje je jedino jamstvo da socijalna politikane}e biti neodrìve naravi. Tro{ak promjene i re-forme socijalne dràve potrebno je tako|er rav-nomjerno rasporediti.

Jedan od temeljnih problema gospodarskog ra-sta u Hrvatskoj je nizak stupanj nacionalne {tednjeod pribli`no 16 posto BDP-a. Kako bismo ostvari-li èljenu stopu razvitka, nu`no je tu stopu podi-gnuti na pribli`no 25 posto. Stoga se postavlja pi-tanje pronalaènja izvora te dodatne {tednje. 69


Hrvatskoj

Dok smo u posljednjih nekoliko godina kori-stili inozemne izvore {tednje, a zbog mogu}ih ne-gativnih posljedica dugoro~nog oslanjanja na tak-vu politiku, potrebno je prona}i na~ine pove}a-nja doma}e {tednje i pritom sa~uvati ideju socijal-ne pravde.

Zato je od velike va`nosti reforma mirovin-skog sustava s primjenom drugog i tre}eg stupa,obvezna i dobrovoljna {tednja za mirovinu, raz-70

Tablica 2.Bruto doma}i proizvod Republike Hrvatske

1994 1995 1996 1997 1998*

Osobna potro{nja ku}anstava 46,574,917 62,882,204 65,366,838 77,028,077 82,539,956

Potro{nja dr`ave 25,737,829 28,916,516 29,153,903 31,972,817 36,262,826

Bruto investicije 15,191,341 17,313,462 23,688,618 34,857,570 32,047,192

Bruto investicije u osnovnasredstva 12,209,891 15,397,952 22,089,403 29,952,191 32,856,685

Promjena zaliha 2,981,450 1,915,510 1,599,215 4,905,379 –809,493

Izvoz robe i usluga 40,086,299 37,951,200 43,401,700 50,280,616 55,399,536

manje: Uvoz robe i usluga 40,149,221 48,681,400 53,630,500 70,328,345 67,857,775

BRUTO DOMA]IPROIZVOD 87,441,165 98,381,982 107,980,559 123,810,735 138,391,735

BDP po rashodnoj metodi 1994=100

teku}e cijene

1994 1995 1996 1997 1998

Osobna potro{nja ku}anstava 100.0 135.0 140.3 165.4 177.2

Potro{nja dr`ave 100.0 112.4 113.3 124.2 140.9

Bruto investicije 100.0 114.0 155.9 229.5 211.0

Bruto investicije u osnovnasredstva 100.0 126.1 180.9 245.3 269.1

Izvoz robe i usluga 100.0 94.7 108.3 125.4 138.2

manje: Uvoz robe i usluga 100.0 121.3 133.6 175.2 169.0

BRUTO DOMA]IPROIZVOD 100.0 112.5 123.5 141.6 158.3

Udio nacionalne {tednje uBDP-u 23.6 9.6 16.1 16.7 16.0

Izvor: DZS RH

* preliminarni podatak

voj sustava stambene {tednje te {irenje kultureìvotnih osiguranja i dopunskih zdravstvenih osi-guranja.

Podru~je socijalne politike nije jedinstveno jersu socijalne potrebe intervencije raznovrsne i ~e-sto nepovezane. Kao posebne mjere socijalne po-litike moèmo izdvojiti tri osnovne skupine:

1. mjere usmjerene na podru~je rada,2. mjere usmjerene na posebno socijalno ugro-

ène skupine stanovni{tva,3. mjere usmjerene na podizanje kvalitete ì-

vota.U prvu skupinu pripadaju mjere radnog za-

konodavstva, za{tite na radu, reguliranja trì{tarada, osiguranja za slu~aj nezaposlenosti, radnovrijeme i pravo na odmor, minimum pla}e ili za-rade, pravo na sudjelovanje u upravljanju podu-ze}em, mirovinsko osiguranje i sl.

U drugu skupinu ulaze mjere brige o bole-snim i invalidnim osobama, pomo} i zbrinjava-nje starih osoba, pomo} obiteljima, stradalima odprirodnih nepogoda, stradalnicima rata, skrb odjeci i mladeì, siro~adi, besku}nicima i sl.

U tre}u posebnu skupinu pripadaju mjerestambene politike, obrazovne politike, politikeza{tite okoli{a, politike suzbijanja kriminala i sl.Posljednja skupina nema samo socijalni karakter,nego ulazi i u podru~ja drugih posebnih politika,ali nema sumnje da im je socijalni element vrlonagla{en.

Socijalni poloàj umirovljenika u Hrvatskoj

Pitanje mirovinskog sustava postalo je jedno odklju~nih pitanja socijalno-politi~kih procesa idvojbi, tako te je reforma sustava jedinstveno rje-{enje za sada{nje i budu}e generacije umirovljeni- 71


Hrvatskoj

ka. Krajnji cilj sveobuhvatne reforme usmjeren jeponajprije prema onima koji tek po~inju svojradni vijek.

U zemljama poput Hrvatske, u kojima po-loàj umirovljenika ovisi o javnom mirovinskomsustavu, svaka, pa i neznatna promjena mirovin-skog sustava, poga|a velik broj stanovnika zemljei izravno je povezana s razli~itim strategijama go-spodarskog razvoja.

Prema nekim istraìvanjima 1998. godine, ti-pi~ni hrvatski umirovljenik je èna (65 posto), u{ezdesetim godinama ìvota, u mirovini je kra}eod 10 godina, radila je izme|u 21 i 35 godina, ubraku je, ìvi u tro~lanom ku}anstvu, umjereno jereligiozna, politi~ki nezainteresirana, ali redovitoglasuje. Tre}ina umirovljeni~kih ku}anstava imaprihode od 1.000 do 2.200 kuna, a petina manjeod 1.000 kuna.

Ako se analiziraju podaci o korisnicima rad-ni~kih mirovina, pokazuje se da je njihov glavniproblem u relativno niskim primanjima, a pred-nost u odnosu prema ostalim dobnim skupinamavlasni{tvo nad nekretninama, koje uveliko smanju-je osnovne tro{kove ìvota. Naime, ve}ina umi-rovljenika (64,5 posto) vlasnici su stana ili ku}e,23,6 posto vlasnici su stana u otkupu, a 8,2 postosu nositelji stanarskog prava. Osim toga, 35 postoumirovljenika Radni~kog fonda posjeduje i drugenekretnine (vikendice, zemlju, {ume).

Potreba za reformom mirovinskog sustava

Prelaskom na trì{no gospodarstvo, mnoge zem-lje srednje i isto~ne Europe suo~ile su se s potre-bom reforme cjelokupnog gospodarskog sustava,a unutar toga i s potrebom reforme mirovinskihsustava. S tim se suo~ila i Republika Hrvatska.72


Glavni su problemi reforme Mirovinskog fondaRepublike Hrvatske financiranje inicijalnih tran-zicijskih tro{kova i izbor novog oblika mirovin-skog sustava. Mirovinski sustavi koji se temeljena me|ugeneracijskoj solidarnosti, u krizi su ugotovo ~itavom svijetu.

Glavni ciljevi budu}eg mirovinskog sustava jesu:

– smanjenje stope rasta broja umirovljenika,– smanjenje stope doprinosa za mirovinsko

osiguranje.

Mirovinski sustav u prvom stupu

U prvom stupu nastavio bi se koristiti sustav me-|ugeneracijske solidarnosti. Na taj na~in zaposle-ni bi osiguravali novac za mirovine. Drugim ri-je~ima, novac koji je upla}en kao doprinos za mi-rovinsko osiguranje, odmah bi se ispla}ivao umi-rovljenicima.

Mirovinski sustav u drugom i tre}em stupu

Mirovinski sustav u drugom i tre}em stupu te-melji se na individualnoj kapitaliziranoj {tednji.Drugi je stup obvezan, a tre}i je dragovoljan.

U drugim stupu svi bi zaposleni mla|i od 40godina dio doprinosa trebali upla}ivati na ra~uneindividualne kapitalizirane {tednje, dok bi drugidio i{ao za teku}e mirovine. Svi zaposleni koji sustariji od te grani~ne dobi, nastavili bi upla}ivatipo na~elu me|ugeneracijske solidarnosti. Na tajna~in znatnije bi se smanjilo optere}enje zadr`avni prora~un nego kad bi svi zaposleni diodoprinosa upla}ivali na individualne ra~une.

U tre}em stupu zaposleni bi mogli birati koji}e iznos upla}ivati i u koji mirovinski fond. Nataj na~in dopustio bi se ulazak privatnog kapitalau mirovinski sustav. 73


Hrvatskoj

Reforma mirovinskog sustava u drugom i tre-}em stupu prvenstveno }e imati u~inke koji }e seu kratkom roku odraziti na trì{te kapitala. Zaosiguravanje odgovaraju}ih investicija i gospodar-skog rasta mora postojati djelotvorno trì{te kapi-tala – djelotvorno u smislu u~inkovitog alociranja{tednje u profitabilne investicije. Hrvatsko je trì-{te kapitala trì{te u nastajanju. Trì{ta u nasta-janju uvelike se razlikuju od razvijenih trì{ta ka-pitala koja postoje ve} dugi niz godina u razvije-nim industrijskim zemljama. Osnovne karakteri-stike takvog trì{ta jesu:

– vrlo mala kapitalizacija u odnosu na BDP,– vrlo mali broj dionica koje kotiraju na burzi,– niski koeficijent obrtaja,– nedostatak transparentnosti, likvidnosti i sl.Za daljnji razvoj trì{ta kapitala potrebno je

osigurati zakonski i institucionalni okvir koji }epotaknuti transfer doma}e {tednje na trì{te kapi-tala. Klju~ni inicijator toga razvoja bit }e miro-vinska reforma u drugom i tre}em stupu.

Socijalno partnerstvo kao model socijalnog mira

Svim dru{tvima, posebice tranzicijskima, va`na jeartikulacija interesa me|u socijalnim partnerima.U zapadnim dru{tvima socijalno partnerstvo jemehanizam artikulacije va`nog interesnog trokuta(poslodavci-posloprimci-vlada) koji omogu}uje za-kon stabilnosti i zavidnu razinu socijalnog mira.

Zna~enje socijalnog partnerstva za zemlje utranziciji, kao {to je primjerice Hrvatska, jest uuspostavljanju prave mjere ili konstrukcije komu-nikacijskog i diplomatskog mehanizma u artiku-laciji suprotstavljenih interesa. Za tranzicijskadru{tva koja prelaze na trì{ni model gospodar-stva, s oìljcima starog socijalisti~kog sustava,74


primjenom razli~itih modela pretvorbe i privati-zacije te socijalnim posljedicama tih modela i ne-jednakim poloàjem dru{tvenih slojeva, s nedo-voljno izgra|enim institucionalnim mehanizmi-ma artikulacije interesa socijalnih partnera, meha-nizam socijalnog partnerstva zna~ajno je sredstvouspostavljanja dru{tvene stabilnosti i mira.

MLADI I NEZAPOSLENOST

Tranzicijske promjene u hrvatskom gospodarstvu,dodatno nagla{ene naslije|enom recesijom i rat-nim zbivanjima, najvi{e su se o~itovale upravo natrì{tu rada. Visoka nezaposlenost, vi{kovi zapo-slenih u poduze}ima, nedostatno otvaranje novihradnih mjesta i zna~ajna zaposlenost u sivoj eko-nomiji – problemi su s kojima se Hrvatska su-o~ila na po~etku razdoblja tranzicije i prilagodbeglobalnom trì{tu.

Nezaposlenost, me|utim, nije samo problemtranzicijskih zemalja. Prema izvje{}u Me|unarod-ne organizacije rada (ILO) pribli`no jedna mili-jarda radnika, odnosno tre}ina svjetske radne sna-ge, nezaposlena je ili podzaposlena.

Nezaposlenost mladih osoba u Hrvatskoj do90-ih godina bila je tako|er vrlo izraèna, te suosamdesetih godina od 62 posto do 67 posto ne-zaposlene populacije ~inile osobe do 25 godina.Prema jednoj anketi iz 1998. godine, mladi u raz-doblju od 19 do 24 godine ~inili su 24 posto ne-zaposlenih.

Osim mladih, me|u najugroènijim je skupi-nama nezaposlenih i starija generacija koja zbogdobi, kvalifikacijske strukture i te{ko}a kod prila-go|avanja ima nisku zapo{ljivost te njezin udio uukupnom broju nezaposlenih raste. 75


Hrvatskoj

Nacionalna politika zapo{ljavanja, koju je 1998.prihvatio Hrvatski dràvni sabor, do sada nijeuspjela rije{iti problem nezaposlenosti jer je po-stalo jasno da se to ne moè u kratkom roku po-sti}i isklju~ivo aktivnim mjerama na trì{tu rada.

Najva`niji poticaj za zdravo novo zapo{lja-vanje jest gospodarski razvoj. Potrebno je stvoritipreduvjete, trì{no gospodarsko okruènje koje }epoticati rast i razvoj. Nova radna mjesta mogu sestvarati poticanjem rasta i razvoja gospodarstva, ito poglavito u privatnom sektoru s posebnim na-glaskom na mala i srednja poduze}a. Nu`no je i{to brè provo|enje privatizacije velikih javnihpoduze}a u dràvnom vlasni{tvu, reforma miro-vinskog sustava, smanjenje udjela prora~unskepotro{nje i fondova u BDP-u na oko 45 postoBDP-a u srednjem roku, pove}anje konkurencije,otvaranje prema svijetu i sl.

Sve to zahtijeva i od gospodarskog razvitkada bude u funkciji politike zapo{ljavanja, stvara-ju}i institucionalne preduvjete za razvoj poduzet-ni{tva, radne etike te pove}anje prostorne i profe-sionalne pokretljivosti radno aktivnog stanov-ni{tva. Pri tom treba imati na umu kako je jedanod temeljnih zahtjeva dana{nje ekonomije fleksi-bilna radna snaga sposobna za brzu prekvalifika-ciju. U doba globalizacije i tehnolo{kog progresaprosje~an radnik u prosjeku }e imati tri karijeretijekom svog radnog vijeka.

Vje{tine i znanja postali su tako temeljnepretpostavke za zapo{ljavanje pojedinaca i konku-rentnost zemlje. Istraìvanja su pokazala kako sustope prinosa na ulaganje u znanje dvostruko vi{eod onih na ulaganja u postrojenja i opremu. Sto-ga i Hrvatska treba prilagoditi strukturu svogagospodarstva novim uvjetima poslovanja radi po-stizanja i o~uvanja konkurentnosti na svjetskom76


trì{tu. Suo~ena s globalizacijom i pritiskom kon-kurencije, i Hrvatska treba prvenstveno investiratiu obrazovanje i obuku svoje radne snage (to sutemelji ju`noazijskog ~uda).

ZAKLJUÂK

Na temelju izloènog valja zaklju~iti:– hrvatsko gospodarstvo naslijedilo je iz pro-

{losti brojne probleme, koji se uglavnomogledaju u neu~inkovitoj gospodarskoj struk-turi;

– visoke stope rasta mogu}e je ostvariti bo-ljim kori{tenjem postoje}ih kapaciteta, nji-hovom modernizacijom i tehnolo{kom ob-novom, kao i pro{irenjem proizvodnih ka-paciteta;

– posebice sustavno valja ulagati u podizanjerazine znanja i vje{tina mladih ljudi;

– ukupnom gospodarskom politikom potreb-no je poticati izvoz, doma}u {tednju gra-|ana, posebno dugoro~nu, te {tednju podu-ze}a uklju~ivo s poreznim poticajima;

– potrebno je poticati inozemna ulaganja, da-ju}i stranim investitorima posebne poreznepovlastice, posebno u izvoznim djelatnosti-ma i novim tehnologijama;

– mjerama aktivne politike utjecati na fleksi-bilnost trì{ta rada, poticati zapo{ljavanje;

– poticati poduzetni{tvo i odràvati ravnote-ù izme|u osobne odgovornosti i sno{enjarizika, te solidarnosti zajednice;

– politiku i gospodarstvo graditi kao eti~nudjelatnost u sluènju op}em dobru;

– primjerenom kombinacijom djelatnosti po-litike i gospodarstva ustrajno graditi socijal-ni dijalog i socijalni mir kao ambijent zasvaki drugi napredak zajednice i obitelji. 77


Hrvatskoj

BILJE[KE 1 Selowsky i Martin (1997.) procjenjuju da su ratna zbiva-nja u tranzicijskim zemljama u razdoblju 1990.–1995. uprosjeku dovela do dodatnog pada outputa od oko 16% ugodini trajanja sukoba.

2 Vidjeti studiju O~ekivani utjecaj pridruènog ~lanstva u Eu-

ropskoj uniji na gospodarstvo Hrvatske: cost benefit analiza.3 Vidjeti tablicu 1. stavka teku}i transferi.

LITERATURA Baleti}, Z. (glavni urednik) et al. (1999.), Hrvatsko gospodar-

stvo u tranziciji, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb.Creedy, J. (1998.), Pensions and population ageing: an econo-

mic analysis, Edward Elgar, Cheltenham.Foreman-Peck, J. (ed.) (1998.), Historical foundations of globa-

lization, An Elgar Reference Collection, Cheltenham.Niki}, G. (ur.) (1998.), O~ekivani utjecaj pridruènog ~lanstva

u Europskoj uniji na gospodarstvo Hrvatske: cost benefit

analiza, EIZ i IMO.Njavro, \. (1997.), Hrvatska po mjeri ~ovjeka: trì{no gospo-

darstvo i socijalna dràva: govori i razgovori, Pan liber,Osijek/Zagreb/Split.

Selowsky, M./Ricardo M. (1997.), Policy Performance and

Output Growth in the Transition Economies, AmericanEconomic Review, Papers and Proceedings 87 (1997.),2, 349–368.

78

gospodarstvo i politika u hrvatskoj - pilar.hr · politika i gospodarstvo djelatnosti su za op}e do...

Documents