gotovu. pojed ini broj212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1935_49.pdf · 2012. 2. 28. ·...
TRANSCRIPT
>o~tnrlno plnćcnn u gotovu. Pojedini broj SO pen.
---List izlazi tjedno. Godišnja pretplata GOD. Vl BROJ 49 ll Rukopisi se ne vr ćaju - Adresa ured-30 Din. Za inozemstvo 60- Oglasi po
naročitoj tarifi. ŠIBE IK, 8 prosinca 1935 ll ništva i uprave: ŠIBENIK p p. 17.
U znaku Bezgrešne Lade ni parobrodi ne bi mogli
putovati noću bez st jetionika koji, na rtovima otoka i obrežjima kopna, neprekidno stražeći, bacaju duge pramenove svjet/osti i pokazuju im siguran put.
Svijetlo na svjetioniku ne gori uvijek. Gori samo noću. A onda svjetioničar mora svaku večer kad se nad široku pučinu mora počnu nečujno spuštati prvi mrakovi, ulijevati u svjetiljku na vrhu sv jeti onika hranu za svjetlost.
Tako je sa svjetionicima sviju zaliva, tjesnaca i mora. Iznimke nema!
Ali ipak mi znamo za jedan Svjetionik koji se ne gasi ni po noći ni po danu, na kojem sv jeti [jka vječno gori, a da joj se nikad ne nadolijeva novo ulje.
Star i visok je taj Svjetionik. Bljeska se čistoćom sviju jutarnjih rosa, bije/inom prvoga snijega, ljepotom sviju proljeća. Na vrhu tog Svjetionika ot skače šest blistavih slova, složenih u riječ: MARilA -a na podnožju, do kojega dopiru čisti poljupci morskih kapljica, či
tamo dvije čudesne riječi: BEZGRESNO ZACECE!
Svi Marijini spomendani: i rođenje, i prikazanje u hramu, i navještenje, i uznesenje na nebo ... nose na sebi pečat starine; fa već
se od prvih vjekova kršćanstva
,spominju i svetkuju. Ali blagdan Bezgrešnog Marijinog Začeća, premda je iz novijih dana, ima u sebi i neku posebnu draž, milinu privlačivost.
Zašto je tako, nije teško pogoditi.
Ljudi, ma koliko bili nečisti i blatni, čeznu za vrhovima, do kojih ne dopire prah ni dah zarazne močvare iz doline, gdje je sve čisto i lijepo kao u zjenici djeteta koje tek znade tepati: mama... mama ...
A najviši, najčišd vrh, či.~ći od pahulje snijega na strmim vrhuncima gora, t o j e O n a, Pr e č ista i Bezgrešna Djeva i M a j k a.
lako nečisti, čisti bismo željeli biti. lako blatni, htjeli bismo imati dušu bijelu poput per ja golubova. I mi, jer nismo nikad bili potpuno čisti, jer nismo nikad bili potpuno bijeli, nagonski duboko se klanjamo pred prečistom čistoćom i prebijelom bijelinom Kristove Majke.
!J.:~a francuske inteligencil:.
Zaokret Život je pun promjena, uaod
nih ili neu~odnih izncnadenj; I uvijek će tako biti. a sv iet koj pozorni i e pojavljuju zvani i nezvani. ad ne i pitujemo za·to to biva, nego amo iznosimo ono što zapa.lamo.
1i vi dobro znad mo da je F~-~ncu ~~ bila jedan od najgla -nl) l h kntJčara koji u ri jcčj u i dJelom prema nebu govo rili: ne ću da Ti slu.lim, ni u privatnom ni u javnom Ži\·otu, ni u školi. ni u sudnici - n!~djel - I držala e toga veliki broj de etljeća. Htjela je tvoriti evandclje hladnog razuma
a ne duše, koje će nadom i e titi u vemu ono Evandelje koie je do
nio p~ezreni Nazaren.1c. ozračju tog novog e anđel.ia živjela je nekoliko pokoljenja.
emiran je čovječji duh; ni zlatno obilje kojim ie obilovala Francu ka nije ga moglo miriti. Duh traži i tinu, volia ćudoredni zakon, a Francu ka upravo toga nije imala. Otjerala je Boga iz ojih domova, a On je na odlasku otresao prah s no.[:!u, i ona čamila u siroma."tvu duha. Mladi je nara·taj tražio vježi napitak iz bi-trih vrela potpune i jedine i tine,
djeca u pitala kruha ri ieči Božje, ali nije bilo koga da ga razlomi.
Svemogući e skrio i pu tio sinove da rade po voju, ier u to sami htjeli, ne milom, ne$!o krutom silom.
- Francuska je doživiela gorka i ku tv a na im područ j ima. Oni na vrhovima - inteligencija, koja je mozak naroda. - uvidjeli su da tako ne može dalie ići, i učinili u jaki zaokret na de no. Opet po ižu za Evanđel iem života i u ruke svoje djece da i u katekizam
Inteligencij a je spoznala voj grijeh. Priznala je da ie ona uzrokom zla koje vlada u žh·otu francu kog naroda . I nije amo o tala kod toga priznanja, ne$!0 je mu-
Blagdan Bezgrešnog Začeća je blagi dan , u koji se sjećamo onog iznimnog trenutka, kad se Marijina duša, po Božjoj volji i svemogućstvu, spustila neokaljana, bez istočnoga grijeha, u krilo matere Ane. To je dan pobjede Boga nad crnim Odmetnikom, neba nad zemljom, svijetla nad tamom.
I u ovaj veliki dan, najveći dan naše Majke, što ćemo Je moliti?
-Da svi budu čisti! -Da se svi nauče bori-
fil - D a s v i z na d u p o b j e-
đivati!
na desno ževno pregnula da popravi ono ~ to je pokvarila.
Francu ka ·e inteligencija po.vratila Bogu. Ako e u iednom dijelu nije po ve povratila. a ono je na putu povratka.
Ali ma a, narod, po ebice onaj radnički, jo· je daleko od Boga. Otrovala ga je inteli~encija ~oja a?a javno i povijeda grijeh 1 povraca e k vrelu ži ota. la a e i kasnije odalečila od Boga, pa će jo· neko vrijeme proći dok e ~ <?na udari u pr a i prizna voj griJe.l.
Inteligencija će po pješiti taj po ratak. I pravo je da popra i ono •to je učinila! Ona ie otrovalJ: .na<;o, p1' treh-1 da ih . ada ama i liječi.
- A kako je kod na ? arod je u ma ama ioš odan
vjeri otaca, a inteligencija u velikoj većini daleko je od Boga.
- Zar ćemo ići potpuno i tim putem kojim je na Francu ka? Za· to mi nemožemo neke periode, koje u drugi narodi proživjeli. i prekočiti? Zavto e uvijek kod na mora javljati ono •to je kod drugih naroda bilo otrag totinu i više godina?
li, organizirani hrvat ki katolici , jedan smo period pre koč ili za dobro Crkve i naroda. a to i to neka učini i naša inteligencija.- arod neka o tane jeran Bogu i domovini kao •to je bio i dosad. a inteligencija neka e već u ovom prvom periodu obrati Bogu, a ne da čeka de etljeća kao vto je francu-ka inteligencija čekala. U tome
pružimo Francuzima ruku u znak p rij at lj tv a l
Junior
Došlo je vrijeme da aki ka-tolik mora tupiti na put d jelo tvor-
D a s v i b u d u č i s t il Kud ćeš ljep· e i veće želje! T a sve zlo naših dana je odatle što ljudi nose u sebi duše tamne kao ponoć, nečiste kao ceste poslije kiše. I sunce je isto, i zemlja po kojoj hodamo, ž more po kojem plovimo, samo se ljudi promijeni·e: postado e crniji, neči. fiji , zlobniji i gori!
-Dase svi nauče bo rifi Ima nas koji smo puni dobrih želja , ali nema u nama volje, ustrajne u borbi. Dok je tiho i mirno, stojimo uspravni na nogam a. A netom zapirne vjetrić: ljuljamo se, klecamo i padamo. labići smo, ne-
nog jer kog života. Moć katolicizma mora e očitovati u čitavom javnom životu, jer samo či ta načela mogu dati temeljne osnove ozbiljne društvene obnove.
Ta či ta načela po jeduje katolicizam.
Samo ta načela treba unositi u život i u kladiti ga prema niihovim odredbama.
A to hoće da učini Katolička Akcija. - Svi katolički narodi u h atili važno t tog no o~ apo to
Iata, zato e dnevno vr taiu u bojne redove katoličkih prodomih snaga.
lli Kri t jest Bog ili nije, ili jegovi zakoni je u božan ki ili ni
su. A Kri t je doi ta BoJ;! i Njegovi u zakoni označeni pečatom božan, tn. A kad je tako. onda mi nemožemo i ne mijemo biti ravnodu·ni, da li će se ja'mi život držati Bozjih odr daba ili neće. I niti će mo čekati da e pitanja ama po
ebi rije·e!
J\lađar ki u katolici nedavno učinili motru s ojih organiziranih snaga i gla no rekli: - Pro · lo je doba kad e je katolicizam matrao pro lo· ću; on dana ra polaže
ma ama koje ne će da idu u katakombe!
I TEBODERI ~ LL2E KRISTU
merika je zemlja senzacija u dobrim i zlim stvarimd.
Prodorni katolicizam ie uzeo za načelo da ve mora . )užiti K ristu, pa i tehnika n.1Jnovijeg vremena. - Tako je i Katolički žen ki avez u državi Ilinoi uzeo za svr
he Katoličke Akcije neboder s!l 17 prato a, koji je . 'nidan god. 1926,
a tajao je -i milijuna dolara. To je naj bolji dokaz da .tpo
stolat Katoličke Akcije ii jepo napreduje i u kraje ima dolar ke A merike.
- Mi nemamo miliiuna da gradimo utude od armirano~ betona, ali ra polažemo red tvima, da podignemo utvrde duhovno~ života. I to traži Kri t od vih na !
navikli na borbu. A naše vrijeme traž i junake koji će s rukama hvafsti gromo1 e i prsima rušiti kamenile lit ice!
D a s v i z n a d u p o b j e d iv a t if - Borba je samo sredstvo do cilja. A cilj je pobjeda. Pobjeda nad nižim nagonima koji se u nama lavov ki propinju. Pobjeda nad vim vanjskim neprijateljima ko ji na nas u trajno nasrću.
Borba za pobjedu čit oće u d u š i, a v e u z n n k u p o d z a š t i t o m B e z g r e š n e.
lg
•
l
tra na 2.
edjeljno evanđelje s poulcot'll't
Bl agd an Bezg rj ešnog Zač~ća 12VA DELJE S' . LUKE 1, 26- 28.
U ono vri j eme: Pos lan bi ndeo Gabrijel o-.:1 Bogo u grad Gali lejski. Jcoji se zove 1 aznref, k Djevici zaručenoj čovje
ku , komu bje.e imc Josip, iz doma Davidovo, a ime Djevici 1arijn. l u avši Anđeo k njoj reče: Zdravo, milosti puna: Gospod tobom: blagoslovljena ti medu že-nama.
PO K Po sv im na -:im crkvama dana
e ori pje ma iz t i · uću !2rla : >> va si lijepa, o Nlarijo, i l.iaf!c ~rijeha nije u Tebi!« S tim vi mi hoćemo dn i povicdimo svoju vjeru, el a j e Marija Djevica. po po ebnoj povia tici i milo ti Božjoj, odmah u pr om ča u vo~ začeća. bila očuvana od va ke lj a~ e i s točnog ~ rijeha, kako nam to Crkva predlaže kao članak na· e vjere. Do~ma o neo k rnjenom Začeću Marijinom je t značajna i mila našem reu, pa ćemo zato i promotriti njezino značenje.
Marija nije začeta PO Duhu vetome kao I ukrs t već potpuno
na ravno kao "to i va dieca. ali bez ~r ijeha i točnoga. Adam ie naime sa,grije·io, i po odredbi Božjoj taj je ,grijeh prešao na ve na . te vi ljudi mogu da govore s D avidom kraljem: »I u grijesima zače me mati moia«. Samo Marija, po istoj odredbi Bož joj, nije pala pod vlast sotone već je ostala po"teđena od grijeha.
Bijesni tiranin stavio je pod svoju moćnu de nicu ciieli viiet, svuda ru"i i pusto"i. samo jedan grad mu se opire - i taj ,grad postaje Kraljicom vijeta, a to je Marija. - O gradu Božji, koliko će se toga reći u tvoju čast!
U akramentu sv. krštenja mi se čistimo od grijeha, zaslugama Kristovim, ali uvijek ostaiemo i jesmo bića očišćena. dok Marija nije trebala da bude očišćena. ier je uvijek bila čista i prečista, ier je nikad nije niti malo onečistio blatni potok koji teče iz Adama. Tako je Marija zrcalo bez ljage!
Ali Ona je i puna milosti; tako divna i krasna, da se dopala i Najvišemu. U Njoj nema borbe između dobra i zla, duha i tijela, neba i pakla. U Njoj vlada potpuna harmonija. To ie Neoskvrnjenal Stoga Joj i s pravom pjevamo: Takve ljepote, takve dobrote, kao što je Tvoja, nema svijet.
A zašto jedino Ona? Zato jer je bila od vijeka određena da bude
Gospode dragi Najmanje i najviše što čovjek može jest molitva.
Go pode dragi, ja ne znam zašto nad Tvoj im srcem imade moć molitva moja?!
Zar sam vrijedan da sipa· na moje staze toliku kišu milosti?
O , Gospode dragi, ia se tako bojim, da se moia duša ne kr"i pod teretom neizmj erne Ljuba i Tvoje! ...
Ja se tako bojim i idem u Tvoj sveti hram, u ona i tihi kut, gdje sam se još kao dijete molio.
Gospode, ja idem u Tvoju crkvu , da Ti kažem kako sam slab, kako sam bijedan, kako am nemoćan.
Jer sam ioš i suviše tavt, jer jošte premalo ljubim bližnjega svojega.
Ali ja idem k Tebi. ier si tako dobar, Gospode, i žedaš upravo da iz punine svoje raskoši udiieliš milostinju ništavilu moj emu.
O , Gospode, dragi Go pode, molim Te, budi tako blag, pa ne daj da mi duša klone pod teretom neizmjerne Ljubavi T vo iel ...
Darovi Darivaš mi male. sasvim male
križeve, koje bi ponijelo i dijete,
KATOLIK
majkom Božjom. Tu ic uz rok i razlog vih povla. tica Marijinih.
i·1ar ija je majka Božia i zato nije m ~a da buclc ni icdnu minutu po th rgnuta pal-lenom nepri j a telJu, da bude her .srdžbe i proklets tvu, jer tijelo Kri tovo je tijel 'l arij e.
toga je tarija hram. kojega je Duh ' veti ob9ario puninom vojih darova, puninom milos ti. hram divan i vcl ; čan tven, ko ji je iza"ao iz ruku na ivcćeg umjetnika. Boga samoga. »Mogao je svemogući Bog tvoriti veću zemlju i ljep"e nebo,
al i "to većega i ljepšega n i je mogao učiniti od voje majke« reče sv. Bon ~\\' ntura.
T ko da .. e toj ljepoti ne dh·i, da je ne voli? To je ljepota duše,
G s Bogoduh i pje nik tarog Z11-
vjeta poziYa ovim u klikom venarode i SYa plemena da odadu hvalu i slavu veličao tv u Bož jem. I ljud ki rod, gla om molitve, pj e-me i hvale, odaziva se pozi ll pro
roka kroz ve vjekove i po svim kont inentima. Cjelokupno čovječan tvo, bilo to ll E ropi ili Americi, u prašumama Afrike ili Au-trali je, bilo to i na planinskim vr
huncima Azije, sv i jednoglasno odaju voj e štovanje Stvoritelju.
Istina : vi narodi nemaju ist i pojam o vjeri kao mi kršćani-katolici. Kod mnogih je naroda vjera puna predra uda: vjeruju u prirrJdne sile i u vi"eboštvo. Ali. uz:~ &ve to, nema naroda bez vierel
Stari grčki povjesničar Plutnrh kaže: »P odeš li zema! i skom kuglom, naći ćeš možda naroda bez gradova, što ne znadu za zakon, ne poznaju potrebe novca . ne poznaju pisma. .. ali još nitko ·.<ije našao naroda bez Boga, bez molitve, bez bogoštovnih djela i .trtava<<. Cicero pak reče: »Nema r.:ll·ocia tako surova i tako nenaobrazovana, da ne bi uviđao potrebu yjere u neko božanstvo«.
Ipak koncem 19. stolieća bilo je učenjaka koji su htieli dokaZ;lti da se može naći naroda bez vjere. Među tima je bio i Darwin. koji je kao svjet ki »putnik« bio i u Ognjenoj zemlji.- O takovima reče kulturni historik i geograf Hellwald: »Glede tvrdnje nekih »putnika«, da gdjekoji narod nema nikakve religije, mora svaki da bude na velikom oprezu«.
Zadnjih 20 godina uvelike se razvila znanost etnologije, koja pro-
a ipak me nakon svako nekoliko koraka pitaš: »Možeš li. Jeronime? Hoćeš li da ti pomo~nem ?«
Ja više ne znam š to da činim od tolike Ljubavi Tvoje, pa se vraćam natrag i govorim: »Mogu, Isuse, mogu. Još bih i Tebe mogao nositi«.
I uzim :~m Te protiv Tvoje volje, i no im Te kroz šume i ~ajeve, i šapćem Ti s granama i leptirima: »Ljubim Te, Isuse, jer si tako dobar i tako blag!«
Nos im Te, Isuse. i tako si mi lak kao grane koje Ti čine sjenu. Cjelivam Te i ,govorim Ti u suzama : »Da plačem godine i godine u radosti i zahvalno ti, pa da je svaka suza po jedna riječ, ne bih mogao izraziti velika dobročinstva Tvoja«.
I nosim Te i nosim. kroz svježinu i sjaj prirode i govorim u zano u, da bih Ti za vječnost morao zahvaljivati za ame one darove koje mi daješ u vremenu.
MoJa najlJepia pJesma Ja vječito saniam o Tebi, i
silno bih želio da u~lednm naskoro Tvoj sveti lik. Jednako bih htio da onda kad ugledam Tv o i e l ice, po tanem malen i kroman cvijet blis tavih poljana Tvojih.
Oh, ja bih tada iz svih lati svojih i iz sve srži srca svoje_ga čeznuo da me zgaze blage tope Tvoje.
koja je vJccna kao što ic i Bog, koje~a je Ona odraz. Liub1mo tu ljepotu , jer <.:mo i mi dionici te Ijenote. ·r_,in '~~o primi i na sv. h·štenj u. Cijenimo ie kao što ju je cijenila prečista a ··a Go pa, koj a je hila sp r mna da e priie odr~če najveće ča, ti: materin tva Božjeg, ne~o da Boga 1vri iedi i tim izgubi m ilos t i ljep< tu . Uf,!icd~' im e ll kr ćan ke mučenike, koiih je toliko koliko pijcs ·a u moru i zvijezda na nebu, a koji su oodniicli i naj strašnije muke, i na kolcu i konopcu , samo da ne izgube tu ljepotu duše.
Danas, kad e radu iemo lar ijinoj ljepot i. obećajmo Joi. da ćemo i mi po tat i i u iiek o tati lijepi.
a • va nar učava ve narode. Tako je dan..ts, baš po njoj, izvan vake umnj e, da vi narodi imadu v ieru. I oni u O~njenoj zemlji kod plemena )>hgar1«, i pleme S e m a n na Malaki, i N i gr o t o s na Filipinima, i K ub u na otoku Suma tri. - Kod o ih novih istraživanja i takli u sc o-obito učenj aci Gu inde i Ko ppers.
Oni su, još sa šebe tom. Šmitom i dru)4ima, pobili t vrdnju, da ie vjera prvih naroda u početku bila sa ma nej ~ na, da prvi )judi uopće nijesu imali pojam o vjeri.
Takovo krivo tumačenie vjere zastupaju t. zv. evolucionisti , koji kažu da su ljudi tekom stoljeća stekli vjeru, a prije da su v ierovali u anje i utvare, u životinje i biljke i u čarobne sile.
Baš obratno! Danavnia je znanost ustvrdila da su prvotni narodi imali čisti pojam o božanstvu, a tijekom stoljeća da su mnogi narodi od jednoboštva pali u mnogoboštvo, kao i u bezvier t vo.
To svjedoče Lang, Šmit i mnogi drugi učenjaci.
Zajedničke misli, koie nalazimo u svim prvotnim i današnjim vjerama, jesu: da postoji jedno najviše Biće »Veliki Duh«;onojeviečnoion o j e s t v o r i l o s v i i et i l j ud e, o n o s v e z n a i s v e m o ž e; ono je najveći Zakono d a v a l a e.-
Ovaj neoborivi dokaz o vjerama najprostijih naroda koii vjeruju u jedno najviše Biće, potvrdio je već veliki obraćenik i genij Kat. Crkve, Augu tin, kada ie rekao: »Ljudska je duša po svoioi biti kršćanska«, t. j. vjerska -Božja!
Dalmata.
Prožet krvlju rana Tvojih presvetih, ja bih vječno Ljuba vl i u mirisao. Mirisao bih onima. koji su mnogo vrjedniji od mene grješnika.
Ali k ako to noćas zvuče riječi moje? Ta Ti želiš da uresiš bijedu moju, i dadeš joj život u kojemu će moći da Te gleda u vječnosti. Ti dopuštaš meni, slugi Svojemu, da Te grlim u Ljubavi i da ta Ljubav ne prestane nikada. O kako si dobar, kako si beskrajno dobar!
Jer kad okitiš moju dušu naj ljepšim cvijećem koie raste u vrtovima Tvojeg Milosrđa. Ti ćeš me primiti u Svoje dvorove i nagraditi za vječnost. Ti ćeš me u bezmjerju svoje Ljubavi nagraditi za darove, koje ćeš mi Ti nm pokloniti.
Ja ne znam zbilja zašto mi spremaš tako jajnu na,gradu. Možda zato što am tako drzak, pa mnogo toga od Tebe molim. . . Opro ti, Gospode, moioi drskosti! Ali ja znadem da Tvoiem bogatstvu nema mjere kao ni Tvojem Milo rđu.
Ipak kad promotrim svoje ufanje , vidim da si ga Ti sam u meni izgrađivao, jer si mi toliko nadijelio darova, dn si me primorao da Ti ufam bez granica.
O , Gospode, Gospode, kad cijelu svoju dušu promotrim. vidim da sve imam za h v aliti Tebi. I mislim, da je moja duša veća pjesma od sviju pjesama, koje sam ikad
Broj 49.
ZDRA VO MARIJO Zdravo !arijo, milosti puna, neka Tvoje milo rde živi! Ti draga;; krotko mekana runa, blagoslov daješ polju i njivi.
Kad ranim jutrom o prvoj rosi izadem vedar na livadu meku, ja vidim .c;pomen stopa ii bosi', i čujem tihe molifve jeku.
I osjećam svuda: molitva draga usana Tvojih blagoslov daje. N j iše se cvijeće od mili a bl aga, i sve se trave radošću sjaje.
I tada tiho ja slavim Krista, hvalu ./l-1u dajem za molitvu Tvoju, I sretan sam fada, Marijo čista, š to u Tebi imam kraljicu svoju.
Pojem Ti pjesme s pticom na grani sa strukom cvijeća i čeficom mravi, i svi su moji sunčanii dani u Tvojem sjaju, u Tvojoj slavi.
I kličem sretan sa svemirom cijelim »Kraljice sveta, radosti sjajna, ovij nas plaštem plavetnim. bijelim da Ljubav naša ostane trajna! ... <(
Jeronim Korne·
Visoko priznanje
Misijski su krajevi najglasniji riječ prijateljima i neprijateljim1 kako kršćanska ljubav niie mrtve slovo, nego nauka koja, u svoj svo joj punini, ima visokih sliedbeni ka. Jer, kad se ko posve stavi 1 službu drugoga, i to ne iz lične ko risti, nego iz same ljubavi, onda tc prelazi mjeru obične plemenitost srca; a onoga koji to čini ne bismc nazvali samo dobrim, nego bismc ga i obožavali.
A takovih pojedinaca imade mo na hiljade. Katolička Crkv. raspolaže velikim skupinama ljud koji su se iz ljubavi prema Kristu čovjeku odrekli sebe i svojih, i za putili se u daleke krajeve.
Pošteno srce kaže da moram1 biti zahvalni onima koii nam do bro čine. U misijskim krajevim1 se često obratno do~ađa. - I kitaj ski general čang-Kaj-Sek je vo dio žestoku borbu protiv katoličkU vjerovjesnika, ali je nedavno upu tio misionarima otvoreno pismo l
komu kaže - da budućnost svogs naroda veže s razvitkom misionar skoga rada.
- To govori onaj koii je d< nedavno rušio crkve i samostane
napisao. Jer su ljepote koie se n1 njoj blistaju stvorene Tvojom ru kom, Gospode!
Starac ml Seraplon prlla, ito mu Je iaptalo lito
Jednog mi je večera starac Se rapion pričao, što mu je žito šap talo.
»Zemlja daje izdašnost svojil majčinskih njedara. Zemlia daje svoje grudi, da ih mrve, paraju, ZI
kruh čovjeka. Za čovieka! Da ži vii... Razvedren nebom. ogrijat suncem. Da živi u sobi. i uz tikta kanje sata piše pjesme. Ili govor djeci o beskrajnim poljima. o pri rodi, o svemiru, i o zadniem uzro ku stvari. Daje mu zemlja SV\ svoju jedrinu, da živi sretno u rad\ na polju i u kući. - Večeras mi j( došao čovjek, koj i već tri dana ni je okusio hljeba.
A talasa se beskra ino more žita. Gazde njime hrane konje, jel je žitu pala cijena<c.
»»l što ste uradili vi. koj i tako siromašni 7««
»Dao sam mu svoju večeru!« Starac je Serapion povukao ja·
če dim iz svoje lule, a oči mu se za· žarile.
Nikad nisam vidio. da se nje· govo lice sija od tolike radosti, kac toga večera.
Jeronim KorQOl
v prolor tc Illiji
0s nJ
ku•'· i rod razli l Ollli: šid .
tzaSl koris l nib. ke. v soci go to' riWS _Zs
o obuo
Dne parni Rodi ČC\11
man j' ds i noj b oboji
roran skom
A '\'Inog H end
rifa, Ito
Ito starac Se žito šap
Broj 49.
o dr~avi Veliku poplavu. SliJed velik1h kisu i
prolomu oblaku, pophwlj.:n je velik dio
zemljištu u 'olinu jer ·u popu til e brune
nu dj-: i Jndro. odu je pr drlu i u nek.:
ku(c, tuko du ~u ntrogusc1 i;-. , p litu do'·li
i vodu izbncivuli ' mrko-.1mu. Tuko sc je
rnzliln i rijeku Cetinu i poplnvilu jedan lho
Omišu. Jedntlkn je ·tc hl počinjeno 1 u Ku
~ t el 'tu rom • t 1ko du je neke mt\ line vo
dn nor.iln u more. l\ u Kuste! u ur u je
odn ijcln i krovO\'C nekih ku n. mno
gim sclimn Zngore su ove kii;c nnn ijcle vc·
like štete. selu 13 ristvic i kod Trogira vo
dn je uniš tila posij unc ornnicc i po ku n
mn vu hranu . Dokle odnijela JC i ono mu
lo 'to im je preo tolo od suše. Nu trndu
lim je potrebnu hitnn pomo . lloži 'ne dopisnice u kori t siromahu.
Izu 'l c u prekra ne Bo~ićne dopisnice u
koris t djece bez roditelju, starih i nemoć
nih, što ih pomaže knritns nndb. ;-.ngrebuč
ke. C ijenn po komodu 1 dinar. Preproda
vaoci imadu popu t - prodaje e nmo uz
gotov novne. - Pismene narudžbe na Knritu nadbiskupije zagrebačke, središnjica
- Zngr b Vlašku 36. Općinski izbori u Sinju i Trogiru. U
obim općinama gla nio je zn li te pri tašn
dra J\\učekn mnogo vi'·e gla nča nego na
izborima 5- V- o. g. - U Trogiru zn no
sioca liste g. Ivanu egu glasovalo je 4999
glnsačn, dok je 5-V. zu listu dru Mnčekn
pao u toj općini 4741 glas. - U lOJU zn
nosioca liste pristaša dra ""\nčckn dru mo
lića glasovalo je 6340 biraču, dok 5-V.
kandidat Mnčekov dobio je 6093 glasa. -
Osim toga pristaše drugih poli tičkih grupa
bili su tako malobrojni, dn ni u bili u sta
nju postaviti svoje liste. Izbori u Kninu. U nedjelju su u Kninu
održani općinski izbori. o izboru je bila
somo jedna lista i to JRZ sa nosiocem
drom Nikom ovakovićem narodnim po
slanikom. Upisanih glasača bilo je 8400 a
općinskih 1800, dok je glasovalo nešto pre
ko 4500. Lista udružene opozici je nije bila
potvrđena od strane suda. Proces na tužbu nadbiskupa Rodića.
Dne 15 XI. izrečena je osuda u tiskarskoj
parnici beogradskog nadbiskupa o. Rufaela
Rodića i Katoli čke crkvene općine u Pan
čevu protiv urednika i izdavača njemačkog
manjinskog tjednika » Volksruf« zbog uvre
da i kleveta iznesenih u istom listu u jed
noj bilješci, protiv tužitelja. Sud je kaznio
obojicu, i to prvoga sa 2000 dinara novča
ne kazne n drugog optuženog sa 1500 din .
Za Jevtića ne postoji hrvatsko pitanje.
Bivši pretsjcdnik vlade g. Jevtić, u Prilepu u
kavani »Kajmakčalano:, održao je konferen
ciju o političkom stanju u državi. U svom
govoru naglasio je da ne postoji hrvatsko
pitanje i da se ne treba vraćati natrag. I
stakao je dn je nepotrebno cijepanje u
stranke i da se to pitanje ostavi za povoljnija vremena.
Proslava 100-god.ilinjice »Lijepe na§ecr u
Splitu. Na sjednici HKD " apredakcr utvr
đen je 15. decembar za proslavu spomenu
tog jubileja. a sjednici je sastavljen po
seban odbor koji će organizirati svečanost.
Povorka kreće u 9 sati ujutro iz Zrinjske
ulice na Borićevu poljnu, gdje će biti zbo
rovanje. Navečer priređuje se u Općin
skom kazalištu svečana akademiju .
Aparat za kontrolu krivotvorenog ko
vanog novca. Zagrebački trgovac Ernest
Hendel izumio je pouzdan i praktičan a
parat za kontrolu dn li je srebrni novac
krivotvoren ili nije. - Aparat će se prodaYnti po 30 din .
Olltećen spomenik Petra Kočića. Ne-
poznata lica su u Banjaluci odvalila sa po
stolja spomenika Petra Kočića kamen na
kojemu su bile ispisane riječi ovog narod
nog tribuna iz bosanske krajine: »Ko i
skreno i strasno ljubi istinu, slobodu i o
tadžbinu, slobodan je i neustrašiv kao Bog,
a prezren i gladan kao pas«.
l<ATOUK
NJEZINA NAJLJEPŠA SLIKA I ma na vije /u mnoMvo sl ika koje prikuzuju prečistu Djevicu.
Te su sli ke od nuni/1 w nj 'lnif·u; meclu niima se oso[Hiu i.~lic..u kra
sne T ici jllnove i Rafaelove Muc/o ne. Nel~u osobita dražest i milina
odi~~e sa tih svetih s/iko. ('ini nam se dc~ su se najveći umietnici po
J?elz u ~amo _nebo fe n bu u Jrvbili najljepšu I t~rijinu sliku, pa je u
Cllrobmm bo}omn pres/iko/i na zemlji.
Ali uistinu ni Tici}Dn ni Ra[tlel n isu bili nu nebu ni/i su njih ove
slike o Mariji po 1 e sa1•ršene. '
lma jedan umjetnik koji ih je nadmašio, J oji je stvorio puno
/jep ~u i uzvišeniju Gospinu sliku nego li i TictjDn i Rafael.
Taj umjetnik je sv. lFan Apostol.
Od Boga nadahnut, u viden ju je gledao \[ariju. S I'Om »0' ,iav{jenju« ovako je slika:
»Znamenje ' '>/iko po/.·a7EI se na nebu: Zena obučena uncem
mje ec pod nogama Njezinim, a na glavi Joj kruna od 12 zviiezda,/
Zai l a, niko nikada ni je naslikao preč:islu Dj. [ariju savdenijim
kistom i čarobnijim bojama. To je sliha Bezgrešnog Začeća Marijina. O .Mal'ijo, am St1 orite/j - preko Sl og posebnog poslanika -
pozdrav/ja Tc: Zdravo! - Pa koko da Te onda ne pozdravi . s vese
ljem, Tvoje nctjman je dijele!? Marijo , po ~alj i amo jedn u zraku nebeske svjetlo fi u naše duše
da možemo, barem donekle, poznati, k ako si krasna. kako li jepa .. :
prelijepa ... va i lijepa, o Marijo, jer Tebe ne dodirnu /jaga istočnoga p, rijehal
V inko Belamarić
V JERA I POLITIKA Pitanje o odno u vjere i poli
tike je od nekog remena po talo vrlo ažno , tim vi v e v to u to d ije ile, koje nažno djeluju u obliko
vanju druvtvenoga živo ta. Načel
no i praktično e to pitan je talo temeljito riješavati i tom pos lije rata, kada je v. Stolica dala s tal ne mjernice o pitanju odno a katolicizma i politike, i kada e, konačno i temeljito, riievilo tevko i zamršeno tanje t. zv. » katoličkih
stranaka«. Tc stalne direkti ve Crkve ulaze ada u ve konkordate i prihvaćaju ih vi katolici. koji u iskreno primili Katoličku Akciju.
Baš radi načelnoga t anovi ·ta Kat. Akcije prema političkim trankama rio je važno. naročito
našoj intelip,enciji , da e već jedamput otre e zabluda političkoga klerikalizma, što na i protivnici tako često i sada, ne poznavajući principe Crkve. pri p isu ju u grijeh nama katolicima.
Stoga će svima vanredno dobro po !užiti brošura Dr Guberine fra Augustina pod na lovom »Katolička Akcija« (1935.) Ta bi knjižica zapravo trebala imati naslov x.Problem katoličkih stranakac(, jer je njezin sadržaj posvećen u glavnom ovom pitanju.
Učeni pi ac u maloj brošuri ažima sav historijat i nauku Crkve o ovom delikatnom pitan ju. Počam od prvih vjekova krv ćan tva, pa preko srednjevjekovnog istema, kad je car bio pokrovite! i Crkve, do najnovijega stanja u demokratskim državama, Dr Guberina dokazuje, kako je Crkva uvi jek pažljivo čuvala svoju božan ku lobodu u sklopu najrazličitijih državnih sistema i političkog previranja.
Najaktuelnija su poglavlja o »katoličkim strankamac< kojih se ideologija razvila protiv izričitih
direktiva Crkve. Brojnim citatima iz Papinih enciklika i pisarna, počam od Leona XIII. do Piia XI dokazuje pisac borbu Crkve protiv »kato l ičkih stranakacc.
Naročito su važne i zanimljive izjave Leona XIII, koji u enciklici »Sa pien tiae christianaec< piše: »N o
Crkvu uvlači ti u stranke. ili uopće zahtijevati, da ona pomaže, kako bi se vladali protivnici. to je nastojanje ljudi, koji vje ru silno zloupofrebljavaju<c. Ili u pi mu >> um multec< - panjol kirn biskupima: >>Treba se kloniti krivo~ mi /jenja onih koji v jeru miješaju kojom političkom strankom. te idu tako daleko, da one, koji su u drugoj stranci, proglašuju , kao da su se gotovo odmetnuli od katoličkog imenacc.
Pio XI je konačno uredio Kat. Akciju »izvan i iznad svih politič
kih stranaka i svake stranačke politike«.
Dr Guberina je prikupio ve podatke, koj ima e dokazu i e velika štetno t >> katoličkih tranaka<c u prak i i njihov be mi ao u teoriji. Za to donosi dokaze iz Njemačke, Francuske. čehoslovačke, Litve, Italije, Mek ika i na v e zemlje.
Budući da mnogi mijevaju politiku a narodnošću i političke težnje a narodnim težnjama, to je po ebno poglavlje posvećeno ovom važnom pitanju, s posebnim obzirom na Kat. Akciju.
jereni smo, da ie o a brošura, i ako malena op es;!om, a ono najtemeljitiji prilog u n ašo j knJiževno ti o Kat. Akciji i njenom odno u prema političkim s trankama. Naročito će dobro doći oni · ma, kojima još nije ja no pogubno načelo političkog klerikalizma, kojim nas neprijatelji to liko tuku, A i mnogim neprijateljima Crkve bi dobro došla, da već jednom uvide golemu razliku izmc~1u ka tolicizrna i klerikalizma. da vide. kako je katolicizam, i pravno hv :t~en i dobro primijenjen, na j veći orotivnik klerikalizma.
Svima nam treba više temeljitog znanja i razlikovanja, ' tuga svima preporučamo ovu Krasnu brošuru našega mJ cšćanina i u aženog naučenjaka .
(Knjiga stoji 10 din. i naručuje se kod pisca, koji je župnik u Drveniku, pp. Zaostrog.).
ž
P o ruke Uprave Akcija za promjenu imena mjesta.
Pretsjednik gradske subotičke općine sa
zvaće gradsko vijeće da od l uči izmjenu
madžarskih naziva naselja na području Su
botice, da se Tavankut prozove Radićevo,
Cikenija Mnčekovo, o Sebešić Pernarovo.
8 godina robije dobio je jeftićevac
zbog ubistva borbaša. U Novom Sadu je
izrečena osuda jeftićevcu živanu Popovu
iz Gornjeg Kovil ja, koji je dne 28 travnja
ubio borbaša Radu Uglješa. Osudcn je
na 8 godina robije i dn plati troškove od
5000 dinara.
POS ALJITE ZA OST ALU PRETPLA
TU l Sve one naše pretplatnike, koji su
u ovim zadnjim brojevima primili čekovne
uplatnice, li jepo molimo, da nam čim prije
pošalju zaostalu pretplatu za ovu l, even
tualno, prošle godine, jer smo zaista u ve
likoj potrebi. Time samo vršite svoju duž
nost, a "KATOLIKU« si lno koristite. Li
jepo Vas dakle molimo: ne zaboravite svo
je dužnosti.
PODMIRITE SVOJE DUGOVE l O
va se godina već primiče svome svršetku,
a dosta je naših po v jereniko, koji nam još
nijesu poslali ni pare od početka godine.
Ovim ih - kao i one, koji su u zaostatku
- toplo molimo, da čim prije podmire svo
je dugove. Najbolje bi bilo, kad bi svi
naši povjerenici već sada isplatili list do
konca 1935. našom čekovnom uplatnicom,
koju smo im prošli put priložili.
Eksplodirala austrijska granata. U
Zlarinu su dječaci nedavno našli austrijsku
granatu, koju su do polovine zabili u zem
lju, a gornji dio počeli tući kamenjem.
Granata je odjednom eksplodirala i ubila
JO-godišnjeg dječaka Tomislava Striku I
vanova, i ranila bra ta nas t radalog.
HITNA OBA VIJEST. Sve naše povje
renike za pojedine župe molimo, da nam
HITNO jave, koliko će primjeraka primati
u novoj godini 1936. i za njih odgovarati.
Zauzmite se , braćo, i po mogućnosti po
visite broj! Znajte, da o Vama ovisi, hoće
li "KATOLIKoc izlaziti l u godini 19361 Rod
za dobru štampu - rad je za Božju stvari
NA RAD ZA »KATOLJK,d Ovaj
mjesec posvetite apostolskom rodu za naš
»KATOLIK«, koji je katoličko glasilo no
ših dviju biskupija. Svaki svijestan kato
lik, osobito članovi Katoličke Akcije i raz
nih vjerskih društava, neka najživlje po
rade, da u svojoj okolini prošire naš »KA
TOLIK« i nađu mu novih pretplatnika.
Strana ~-
Među nama
Stvaranje nemira Do~aualo sc .;to sc ne bi <;mje
lo dogoditi. To "e do~aua danas a dog.H.laće -.e 1 •,u tra Ali radt to~ ga ne smije neko reći: Pa kad je tako, ne oba7.ircmo sc, 1 pustimo da e kolo i dalje jednako vrti. .. Da ne ~ovorimo u lici i prilici,
bt erno st\·arni. Ovih dana su sc r·l.tvilc ~radom manifestacione po' orkc. Znamo da e u manifec;tacionim povorkama kliče SYOJil u vjerenju i wojim idealima. Dok e ostaje kod to~a. pa makar se
nebo prolamalo od ~romkih poklika, niko pametan ne može ništa pri~ovoriti. li žalosno ie kad se takoYe manifestacije pretvore u demonstracije. Tada to niie <>amo žalosno, nego i z n a k n i k e k u lture i neplemen ita~ real
pred\ ečerje državno~ blagdana proC:: la je našim gradom pov:or~a. Plakati, koj i su bili orilijeplJ enl gradom, poz ivali su _građane na m a ~ i f e s t a e i i o n u povo rku. ~zalo t ta manife tacija se pre~Yorila u d e m o n s tr a e i j u!
ult u se mnogi krevtavi poklici: pOLI ! - koj i u vrijeđa l i osjećaje_ rnno~ih koji u ta iali u špaliru , a 1 nekih od onih koji u s tupali u arnoj povorci.
Ali u ovom lis tu, koiernu je v~~a ta_ti na braniku vetinja ka
~oltc~ev vl~re, mor~rno najgla nije 1 najo tnJe pro VJedovati proti onih »n e tr p e l j i v i h« i n e k u lt u r n i h p o k l i k a k o i i s u b ili up eren i proti katolič k o j C r ~ _i, P a p i, B i k u p u , većentctma i k a toli č kim
u t a n o v a m a. Pitamo ve koji su iz Šebe iz
bacivati one poklike: što su dobili s time? Zar u ulijeli veću n agu ~one ideje za koje e oduvevljavaJU? Zar u tako zbilja utukli i bacili pod noge one proti kojima su vikali?
. Jed_ini . uspjeh onih drskih poklzka b10 }e fa} da su se tetive na luku još više napele, da su se duhovi još više uznemirili!
Tako se ne pokazuje ljubav prema domov ini! To je stvaranje nemira i nereda!
Naši dopisi DR IS
Tjedan žrtve. aša društva Kat. Ak-
cije, u današnjoj bijedi imajući pred oči
ma jedan od glavnih svojih ciljeva, kari
ta tivni rad, odlu čila su se za tjedan žrtve,
i to od l--8 ov. mjeseca. Kroz ovo vri
jeme sakupljali su doprinose u novcu i na
ravi i prodavali prigodne značke u korist
sirotinje. vaki član nastojao je dnevno
štogod žrtvovati, da tako bar ne"to može
koristiti bijednima. a svetkovinu eo
skvrnjenog Začeća priređuje Marijina kon
gregacija zabavu u korist siromaha, a za
Bo.čić biće prigodna zabava s dijel jenjem
robe siromašnoj djeci. --............. -Premješten ing. g. Grohowalsky. a-
kon više godina svog boravka osta,;o je
naš varo· vrijedni nadin žinjer g. Kazimir
Grohowalsky, koji je bio glavni inžinjer
rudarskog društva »Adria Bnuxit«. Sada
je imenovan genera lnim inžinjerom za sve
rudokope spomenutog dru ' tva. Svoju no
vu službu će vršiti u plitu.
On je za vrijeme svog boravka u Dr
nišu stekao simpatije svih bez razlike. Bio
je uvij ek čvrsta karaktera, izgledna pošte
nja, primjeran katolik, vrstan inžinjer i sa
vjestan upravitelj . Zato su ga štovali gra
dani, rado slušali rudnici i ljubili siromasi.
Darežljiv do skra jnost i, uvijek spreman
pomoći bli žnjemu ; stoga su ga općonitim
imenom nazivali: Otac irotinje.
Prvi je bio u svim na im vjer kim po
duzećima . Prigodom o nutkn Katoličkih
Muževa bio je jednoglasno izabran pret
sjednikom i glavnim odbornikom glazbe
Kat. kcije. vedcrno sc zanimao zu sva
društva i pomagao ih moralno i mn terijal
no.
jegovim odin kom izgubili su našj
radnici svog dra gog gospoda ra, siromasi
milostivog oca n naša katoli čka dru'tvn
jednog od najvj ernijih i najuglednijih čla
nova. odamo sc da će nu češće pohodi
ti, n on će, zn talno, uvijek kod nos biti u
najljepšoj uspomeni.
l
Strana 4.
nJime u o ti ·lc i njegove dvije k cr ke, koje zn i · tu posj edu ju sve liJepe odli ke vogn ocu. tlicn A.ntonictn je bilu pretjcdnicn katoličkih djcvojnktt, i s njome je
društvo mnogo izgubilo. Ztt nJtmn plaču osobito neka siromt1;na djeca, koj im u su one bile prnvc mnjkc. ' voj trojici želimo rc lu n boravak na našem pia \'Om Jad mnu
i od Go ·pod ina obilnu nu grud u l
ER E lK
Zrmanja bijesni. (;itnvo Ije lo ltmO u od m krujcvima pro:liv JCii bez k ise. A i; to je nujgon:: i bez vode. premda kraj mts teče rijeka Z rmanja.
l"jclna uša je bilu ln ko strašnu du u srednjem koritu Zrmanje nije 7.U čitn vn tri mje cca bilo ni kupi vode. l ·urod je moruo u njezinom korit u kopnti bunare dn nade nešto vode zn sebe i zu :livo. Tek 26 listopadu proteklu je rijeka kroz \~ rve
nik.
Zadnje vrijeme padaju duge i obilne ki "e. pu je Zrmanja il no narasla . odu je u njoj tuko nabujalu , dn izlazi iz koritu i prcplnvljuje ograde i njive. e je nanijelu mnogo štete . Po poljima su provrcli mnogi iz,·ori voda. - ve to siromašni narod ' 'coma znbr.injujc.
NADI
Trostruko slavlje. 1'\nš omiljeni žu pnik Don Andrija Rnspović slavio je dne 30 X. tro truko lavlje : svoj imendan, pedese tgodišnjicu ž ivotu i 2~ godi ~njicu mi ništ n.
Malo poslije bogoslo skih nauka do ao je u nu'c malo cio. gdje je kroz ovo skoro črtvrt vijeka pokazao neobi čnu ljubu v prema na cm krn ju. 1jcgova poznata revno t u službi Bož joj našla je odraza u lju bavi i štovanju povjerenog mu tada te obližnje braći svećeniku, kao i njegovih stare' inn. Tog dana na ' la sc pod njegovim go toljubivim krovom lijepa kita većcnika i rcdo,·nika, u iz ibenika došao je sam preuzvišeni biskup Dr J . \iletu u pratnji preč. rektora sjemeništa D on U. Basiolia.
Tom je prigodom preuzvišeni biskup iznenadio svečara imenovavši ga, u znak priznanja za revno t u dušobr ižn i čkoj lužbi, začasnim prisjednikom duhovnog stola sa pravom na crveni pojas.
lnogobrojnim čestitkama pridružuju se i vjern1c1 zupe ' adina i Karlate, želeći mu od vevi njega čestito zdravlje du može još dugi niz godina raditi na čast Božju, za ča t povjerenih mu du ' n i na kori t hrvatskoga naroda. - župljanin
Socijalno zrnje --llll-·'illlk5b8N F
U OVCJO.l KOZI
Po v uda se uvući ! - to je načelo borbenog komunizma. Zato se komunističku propaganda ne zaustavlj a medu svojim pristašama : ona e nastoji pro ' iriti i u dru~tvimu koja u po svojim nazorima daleko od komunizmu.
Tako je u francuskoj središnji komitet komunističke omladine odlučio da tu-pi u vezu tamošnjim kršćanskim orga-nizaci jama.
Dakle: komunisti će navući na se i kato!' ~ko runo samo da mogu zavladati i trova L!
l kod nas su komunistima izdane povjerljive upute po kojima će se prikazivati kao oduševljeni borci za hrvatska narodna prava, da tako mogu lakše sijati ~ turo jemc i lov iti u mutnome.
Tu je potreban veliki oprez!
B Rz AZIJ R IJI
eć mo sto putn ču li da je ovjet ku Rusij11 zemlja sveopće ravnop rav no ti . Koliko je to istinito, pokazuje nam značajna ovjet ka ustanova "Torg in•<.
»Torgs in« znači : trgovinu sn ino trn nstvom. Tu u tanovu su ovjeti osnova li da bi dobili što više trnnog novca. Zato je »T org in« osnovao svoje proda va o nice u svi m većim ruskim mje tima. Pa kada je nastala u Ru i ji, godine 1932- 33, stra·nn oskudica, kada je hilj ade i hilj ade sovjetskih !)rudanu umiralo od gladi, u prodavaonicama »Torgsina« nije nikada ponestalo raznih :t.ivotnih namirnica ni ostale robe, pn ni one najraskošnijc.
l ko je kupovao tu hran u i tu robu ? vc se to moi!IO nnbaviti jedino trn
nim novcem, rebrom. zlatom, diamantima i drugim nakitom . Z11 sovjet ki se novac nije moglo ništa kupiti\
KA TOU K
Kalendar Prosinac
N. 1 8 P. g
u. 10
2 Ned. Advenla - Bezgr. zac. B. o. M~ sv. Leokadl]a Prenos kuće u Lore to ® ustap
s. ll sv. Damas, papa e. 12 sv. Slnezl]c P. 13l sv. LuciJa
l S. 14 , sv. Solrldion. b.
Sv. Lucija Rodila e u gradu irakuzi na
otoku iciliji . Roditelji u joj bili dob~-i i po~?žni kr -,: ćani . U ranoj dobi , o tavs1 b z oca. kršćan ki od~ ,go j primila je od ma ike.
Lucija kao dijete zavjetova Bo,gu potpun dievičan tvo. -
laj ka, ne znajući za o a i za jet ~aru či je nekim bogatim Eutihi-jem.
a po ratku a groba gate otkrije Lucija maJCI vo~ rca - zavjet d jcvičan
i zatraži miraz.
v. Atajnu
tva -
Kad je doznao Eutihii za zavjet djevičan tva, i da ie Lucija a voj miraz podijelila siroma i ~
ma, pun bije a i očaja, tuži ie gradkom ucu.
- - ---
Sudne ju odmah poz vc preda e, i tad razvio di an razgovor
izm du čiste djc ice i pogan kog uca Pa kazUa.
a učev upit: za~to rasip lje bla~o i odbija ruku vog vjerenika. pono no i eneq~ično od11ovori: »ln miraz ne ra ipljcm. - Zaručnika dru~og o im I. u a ne poznam. Je~ dino Isu a priznajem za Bot!a i pa-itelja moga<c.
A kad je udac. pod prijetnjom kazne, branio vetici dalj nj i ~ovor, Lucija mu odgovori: U sluga ma Božjim govor i Duh Sveti, i toga radi ne mogu pre tati govoriti. Jer dok provadam č isti djevi~ čan ki život - ja am tan Duha
,-e toga«. Nakon ove izjave, naredi u
dac da s etu djevicu odvedu u blu~ diWtc, i da tu o kvrnu niezino dje~ vičanst\ o. - A kad je čudom Bož~ jim o tala nepomična na vom mje~ tu, naredi udac da se oko nje nalaže drvlje zaliveno ul iem i pakli~
nom, te da tako izgori. red plamena, kao u red pro-
lj e tn ih ružica, e t ica i e neu traši~ o i povijedala I u a i mno!:!e pri~ utnike obratila na Kri tovu vjeru, ve dok joj nije krvnik mačem od~
rubio glavu. To je bilo i3 pro inca 305 -
za vladanja cara Dioklecij ana. Tijelo vetice počiva u Mlecima. Bo~ le nici očiju ča te v. Lucu kao svoju zaštitnicu.
~
Zivot Šibenika Novi začasni savjetnici. 30 novembra
ov. g. pro !avio je preč. Don Andrija Ruspović, župnik !'\adina, 2~-go dišnjicu svog misništva . Tom priJikom imenovao ga je preuzv . Bi kup začasnim savjetnikom sa crvenim pojasom.
8. decembru ov. g. - na Bezgre ' no Zače e proslavi će 50 godi ' njicu misništva preč. Don Jere Anić, umirovljeni župnik u Sibeniku. a 2. ov. mj. imenovao ga je preuzv. Biskup zača nim savjetnikom sa crvenim poja om. - Iskreno čestitamo!
Gospa od Začeća pro lav iće se najsvečanije u crkvi v. Frane. Ujutro u 5 . lekcije. 6. . pjevuna v. 1i u, pa tihe do 9 s. U 10.30 s. pontifikalna sv. Mi a preuzv. Biskupu. Popodne u 4.30 propovijed
blagoslov.
U nedjelju 8 decembra - počcće ruružari j i advcnt ka propovijed u Katedrali u 6 s. n ne u 5 . kao prošlog puta.
Sv. Luca. petak - 13 ov. mj . slavi e blagdan v. Luce u istoimenoj crkvi.
Lekcije u 5 s. Zatim pjevana '\isa . lza pjevane Mise tihe sv . Mise i tiha sv. lisa preuzv. biskupu. Pontifiknl u 10.30 pre v. R. Pinn . Popodne blagoslov i ljubljenje moći .
Sv. Spiridion. subotu 14 ov. mj. la i se blugdnn sv. piridiona u ovoj rkvi. oči blagdana pj evaće se Večer
nja u 4 s. popodne. n blagdan biće lekcij e u 5 . U 6 s. pjevana v. Misa Popodne u 4 s. blngos\ov sa Presvetim.
Ubijen župnik vlč . Don Lovre fabijanić u noći izmedu 30 Xl i l Xli. Eokojnik
ršio je du ·obri~ni čku službu u \ašićima (kod Paga). bijen je od razbojničke ru-
ke. a dan ujedinjenja, prošle nedjelje, bi
lo je ujutro u 8.30 blagodnrenje u Katedrali. Prisustvovnlc su civilne i vojne vin ti sn gosp. Banom Dr .Jo ipom Jablanovićem .
Tako su sc prodavaonicama »T rgsinn« mogli koristiti u prvom redu tranci i turi s ti, a onda oni ovje t. ki gradani kojima je uspjelo. pored svih bolj evičkih pretresa i zapljena, da sačuvaju sakrivene sku
pocjene stvari .
E to, na taj na čin je so v jet ka vlada pomagala buržuaziju i neprijatelje boljševizmu. lnruvno da je radi toJ,la nastulo veliko o~orčenje kod radničkih musa i niži h slojeva kom unističke trnnke.
. ada javljaju sovje tski i strani listovi dn je sovjetska vlada rn pustilo čuveni »Torgsin «.
Polaganje kamena temeljen nove gimnazije. Prošle nedjelje bio je blagoslovljen i položen kamen-temeljac novoj gimnaziji. večnnom činu prisustvovao je gosp. Ban
Dr J. Jnblnnović, preuzv. Biskup sa ostalim odli čnicima. Govorio je g. M. Triva, direktor gimnazije, Dr. J. J ubla nović, primcr ki Ban i g. JV\. Bačinić pretsjednik op-
~
ćine. ·-Dr Drago Zudenigo, ef šibenske poli-
cije " menjen« je dne 2 prosinca. la njegovo mjesto tigao je g. grinović, banski savjetnik.
Pretstojništo Gradske policije u ših~ niku pod br. 9505--35. - dne 3 Xli 1935. izda lo je ovo nopćenjc : »Da e priječe zadnjih danu učesta l i nemiri ovo Prctstojništvo grad ke policije nu osnovu čl. 67 zakona unutrašnjoj upravi zabranjuje u gradu Si beniku i predgrađima: l) Kretanje i sastajanje po javnim mjestima u skupinarna od više lica; 2) Pjevanje, svaku viku i poklike bilo koje vrsti. - nreduje e. da e javni lokali moraju zatvarati ranije od
redovnog vremena i to: Kafane i restauracije u 9 s. uvečer. Gostione u 8 s; Krčme u 6 s; Konobe i vinotočje u 5 s. Prekršitelji ove zabrane kuzniće se po čl. 69 Zakona o unutrašnjoj upravi globom od 10- 500 Din. ili zatvorom od 1- 10 donu. Ova zabranu odmah stupa na snagu«. Za pretstoj ni ' tvo grad ke policije: rlić, sreski načelnik.
U fond našega lista darovali su: Preuzv . bi kup dr Jerolim \ilctn, don imc Matulina i don go Bnsioli po Din 100.-; don Niko Markov Din 30.-; don Grgo Tambnča i elon Zdravko Mašina po Din 20; don Ante Letin ić Din 16.- Uprava im harno zahvaljuje.
ZIMSKE KAPUTE, odijela poseb~ ne jakete, hlače i košulje kupićete najjeftinije u trgovini KRAJšEK u š ibeniku. Kralja Tomislava ulica (na vrhu stepenica Dobrić).
K j1GE Z~ MLADEŽ WEISER.-WEBER.: .,Svijetlo planina•, Din.
8·- KnJI~tn koja divno pril<azuje perl~ petlj e suv remenog đačkog života na gimna ziji.
JA QUES MAR.lTAIN : • Religija i kultura• , Din . 8·- Djelo najvećeg katoličkog fil ozofa o najaktuelnijem problemu stvaranja l<atoll čke kulture. Prvorazredna l<nj lgn neophodno potrebna za svakog lnt ele\dnRin ca .
arnčnje se kod : .zbor a d u h o v n e m l a d e ž l
u S e n j u
Broj 49.
Po svijetu Proces u Aixu odgođen. Proces koji
se bio započeo voditi u Aixu en Provcnce proti učesnicima marsejskog atentata: P~ spišilu, Kra lju i Rniću i trojici koji se na~ laze izvan francuske - naime Eugenu Kvaternik. dr Anti Pavelić i Ivanu Perčcvić - odgoden je za siječanj. Odvjetnik optuženih g. Dcsbons, rudi nekih svojih izjavu pred sudom, odstranjen je iz sudnice vojničkom silom i brisan iz od v jetnič~ kog staleta. ud im je mjesto njega, službeno dod ijelio za odvjetn ika pretsjed~ nika francuske advokatske komore g. Saudinot-a. Taj je u prvi mah prihvatio obranu, a li kad je vidio da se ne može u kratkom roku uputiti u čitavu stvar i uspje~
no braniti svoje štićenike, odrekao se povjerene mu službe. To je prisililo suce da izaberu novog od v jetnika, g. Berthona, k~ ga su im predloži li ami optuzcnici, i da odgode proces zn siječan j .
Rat u Abesiniji se zaoštrava. Abesinci su dosud uvijek uzmicali. Računali su da za njih još nije uputno upustiti se u veće okršaje. Zato su !talijani mogli polako ali ustrajno napredovati . Mussolini je smatrao da je talijansko prodiranje previše polaga~ no i odlučio da promijeni vrhovnog vojnog zapovjednika. 1 \je!>to generala De Bono došao je mar·al Baclaglio koji ima nalog: pospješiti prodiranje i osvajanje, pa i uz najveće žrtve. - Ali nisu ni Abesinci više toliko mlitavi . Zndnjc vijesti s bojišta ja vljaju du su abesi nske čete opkolilc i uni;tile tri talijanska bataljona i zaplijeni le mazge, konje i oružje koje su !talijani pustili iza sebe. - Sva je prilika da se talijnnsko-abesinski rat približava odlučnom koncu . aravno da uvijek kruže protuslovne vijesti: Tali jani demantiraju Abesince, a Abesi nci Talijane.
Povratak istočno pravoslavnih. U sv~ je vrijeme su carske ruske vlasti nasilno širile pravoslaYijc u katoličkoj Poljskoj.
uda e ti otpali katolici ponovno, u veli~
kom broju, vraćaju iz pravoslavlja u katoličku Crkvu. U zadnje vrijeme se cijele župe javljaju za prelaz.
Protužidovske manifestacije. Na sv~
učilištu u Budimpešti mađarski studenti priredili su o tre demonstracije proti židovskim studentima. To se dogodilo prilikom blagoslova križeva koji su imali biti izvješeni u pojedinim učionicama. židovski studenti u naime pokušali izrugati te križeve. Zato je došlo i do žestoke tučnja~ v e.
Jak potres u Havajima. Prošlih dana. se zbio na havajskim otocima jak potres. More se silno uzburkalo i poplavila jedan dio otoka, a veliki broj lada izbacilo na oba lu. - Očekuju e i novi potresi.
Ratnički uzgoj Italije. U Italiji se posvećuje najveća pažnju uzgoju omladine u ratničkom duhu. U tu svrhu moraju svi dječaci od godina biti udruženi u fašističkoj organizaciji »Balilla«; u četrnaestoj god ini ti dj ečaci postaju »A vantgardisti«; u osamnaestoj mladići prelaze u »Fnsci Giovnnili di Combattinente«, gdje se već direktno spremaju za vojsku. Kad navrše 21 godinu ulaze u redovnu vojsku, u kojoj služe 21 mjesec. Poslije odsluženog vojnog roka vraćaju sc u fašističku miliciju, u kojoj dese t godina vrše vježbe rezervista. - Tako 'l'alijani od kolijevke do groba moraju mi liti na pušku i top .
Najviša kuća u Evropi. U belgijskom !!radu Bruxellesu gradi se ogromni neboder koji će biti visok 120 metara. To će biti najviša kuća u Evropi, koju sada gradi nekoliko tisuća radnika.
Skupocjeni prsti. Jan Kubelik, slavni čcho lovački virtuoz nu violini, osi~urao je svoje prste. Pr ti na desnoj ruci osigurani su mu na votu od 2 i pol milijuna n na lijevoj na 4 milijuna dinara.
Na visini od 1300 m. a vrhuncu Chl\telarcl. blizu mjesta Leno u Svicnrskoj, podignut je i blago \ovijen Kristov kip. Vrhunac je visok 1300 m. nad morem. Sam kip je visok 30 metara . Tom prilikom se popelo nn brdo preko 4000 planinara.
Nepismenost u Kitaju. U Kitnju živi oko 200.000.000 ljudi koji ne znaju čitati ni pisati. To je zato, jer je vcomn teško naučiti čitati i pisnti kitajsku \ova. kitajskom jeziku ima oko 6.000 znakova za
pisanje. Kino u vlaku. Brzi vlakovi koji sao
brnćaju izmedu Londona i Leedza u Engleskoj imaju kino, pn se zn vrijeme put~ vanja priređuju uspjele predstave.
Vlasnik i odgovorni urednik: Svećenik Ivo Grgurev Ulica Kralja Tomislava 53. - Sihenik - Tiskara :oKačić« (O. B. Buljević)
NEB JE T
SE O ONA ćE:\
REB oo
RPA u·RE
VEl
KROj
LIK 'JEo
VEs L, LlC!N
iAH DRJJt 'l' ON JA LJ
\'tc 1
l.J.\1' NJ tc Nts1 .Jtv