grad krkarhiva.grad-krk.hr/docs/gradkrkhr/documents/81/origin… · web view2007-05-21 · trg...

Grad KrkTrg bana Jelačića 2

51500 Krk

Program ukupnog razvitka Grada KrkaStrateški dio

U Krku, svibanj 2007.

1

PROGRAM UKUPNOG RAZVITKA GRADA KRKA

SADRŽAJ

1. SAŽETAK PROJEKTA....................................................................................................- 4 -

1.1 SUMMARY......................................................................................................................- 7 -

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA......................................................................................- 9 -

2.1 OSNOVNI PODACI...........................................................................................................- 10 -2.1.1 Reljef.......................................................................................................................- 11 -2.1.2 Klima.......................................................................................................................- 11 -

2.1.2.1 Globalne promjene................................................................................................- 12 -2.1.3 Flora i vegetacija................................................................................................- 14 -2.1.4 Fauna......................................................................................................................- 15 -2.1.5 More........................................................................................................................- 16 -

2.1.5.1 Podmorje...............................................................................................................- 17 -2.1.5.2 Mareografija..........................................................................................................- 17 -

2.2 DRUŠTVO I DRUŠTVENE DJELATNOSTI.......................................................................- 19 -2.2.1 Stanovništvo i radni potencijal.....................................................................- 19 -2.2.2 Lokalna vlast........................................................................................................- 22 -

2.2.2.1 Gradska tijela........................................................................................................- 23 -2.2.3 Dostignuta razina društvenih djelatnosti.................................................- 25 -

2.2.3.1 Obrazovanje..................................................................................................- 25 -2.2.3.2 Zdravstvo i socijalna skrb.......................................................................- 28 -2.2.3.3 Kultura i sport..............................................................................................- 30 -

2.2.4 Trendovi na području društva i društvenih djelatnosti.......................- 32 -2.2.5 SWOT društvo......................................................................................................- 35 -2.2.6 Glavni zaključci analize društva i društvenih djelatnosti...................- 36 -

2.3 GOSPODARSTVO..............................................................................................................- 37 -2.3.1 Stanje u gospodarstvu......................................................................................- 37 -2.3.2 Prometna infrastruktura i povezanost.......................................................- 40 -

2.3.2.1 Cestovni promet....................................................................................................- 40 -2.3.2.2 Javni prijevoz................................................................................................- 41 -2.3.2.3 Pomorski promet........................................................................................- 41 -2.3.2.4 Zračni promet..............................................................................................- 42 -

2.3.3 Vodoopskrbni sustav.........................................................................................- 42 -2.3.4 Kanalizacijski sustav.........................................................................................- 44 -2.3.5 Sustav pošte i telekomunikacija...................................................................- 44 -2.3.6 Energetski sustav...............................................................................................- 46 -

2.3.6.1 Elektroopskrba............................................................................................- 46 -2.3.6.2 Nafta................................................................................................................- 47 -2.3.6.3 Plin...................................................................................................................- 48 -

2.3.7 Razvoj gospodarstva na nacionalnoj razini..............................................- 48 -2.3.8 SWOT gospodarstvo..........................................................................................- 51 -2.3.9 Glavni zaključci analize gospodarstva.......................................................- 52 -

2.4 POLJOPRIVREDA..............................................................................................................- 53 -2.4.1 Stanje u poljoprivredi.......................................................................................- 53 -

2.4.2.1 Trendovi u poljoprivredi.......................................................................................- 54 -

2


2.4.2.2 Globalne promjene i njihov utjecaj na poljoprivredu...........................................- 55 -2.4.2 SWOT poljoprivreda..........................................................................................- 57 -2.4.3 Glavni zaključci analize poljoprivrede.......................................................- 58 -

2.5 TURIZAM..........................................................................................................................- 59 -2.5.1 Ocjena turizma....................................................................................................- 59 -2.5.2 Trendovi u turizmu............................................................................................- 61 -

2.5.2.1 Međunarodni trendovi turizma.............................................................................- 61 -2.5.2.2 Trendovi turizma na nacionalnoj razini................................................................- 65 -2.5.2.3 Trendovi turizma u Gradu Krku...........................................................................- 67 -2.5.2.4 Globalne promjene i njihov utjecaj na turizam.....................................................- 68 -2.5.2.5 Utjecaj zatopljenja na razvoj turizma na području Grada Krka............................- 69 -

2.5.3 SWOT turizam.....................................................................................................- 70 -2.5.4 Glavni zaključci analize turizma..................................................................- 72 -

2.6 PROSTOR I OKOLIŠ.........................................................................................................- 73 -2.6.1 Stanje u prostoru i okolišu.............................................................................- 73 -

2.6.1.2 Postupanje s otpadom...........................................................................................- 75 -2.6.1.3 Kulturna baština....................................................................................................- 75 -2.6.1.4 Prirodna baština....................................................................................................- 77 -

2.6.5 Trendovi na području prostora i okoliša...................................................- 81 -2.6.8 SWOT prostor i okoliš......................................................................................- 82 -2.6.7 Glavni zaključci analize prostora i okoliša...............................................- 83 -

3. PROGRAM UKUPNOG RAZVITKA GRADA KRKA......................................- 84 -

3.1 VIZIJA RAZVOJA GRADA KRKA.....................................................................................- 84 -3.2. NAČELA...........................................................................................................................- 85 -

3.2.1 Poticanje javno-privatnog partnerstva......................................................- 85 -3.2.2. Zajednička aktivna suradnja........................................................................- 85 -3.2.3 Poticanje umrežavanja.....................................................................................- 86 -3.2.4 Kontinuitet upravljanja razvojem Grada Krka........................................- 86 -

3.3 CILJEVI RAZVOJA............................................................................................................- 87 -3.3.1 Diversifikacija......................................................................................................- 88 -3.3.2 Povećanje dodane vrijednosti prodajnih dobra i usluga....................- 88 -3.3.3 Očuvanje svih resursa......................................................................................- 88 -

3.4. MJERLJIVI INDIKATORI RAZVOJA...................................................................- 89 -3.4 MJERE RAZVOJA..............................................................................................................- 89 -

3.4.1 Društvo...................................................................................................................- 89 -3.4.1.1 Investicije u društvenu i komunalnu infrastrukturu....................- 89 -3.4.1.2 Osmišljavanje i promoviranje aktivnosti za slobodno vrijeme. - 91 -3.4.1.3 Učinkovitost gradske uprave.................................................................- 91 -3.4.1.4 Suradnja Grada, gospodarskih subjekta i stanovništva..............- 91 -3.4.1.5 Socijalne i javne usluge za ugrožene grupe stanovništva.........- 91 -3.4.1.6 Razvoj i poticanje udruga.......................................................................- 92 -

3.4.2 Gospodarstvo.......................................................................................................- 92 -3.4.2.1 Razvoj infrastrukture i prostora za potrebe gospodarstva........- 92 -3.4.2.2 Poticanje razvoja gospodarstva edukacijom...................................- 93 -3.4.2.3 Financijski poticaji za gospodarstvo...................................................- 93 -

3.4.3 Poljoprivreda........................................................................................................- 94 -3.4.3.1 Marketing za razvoj poljoprivrede......................................................- 94 -3.4.3.2 Poticaji i oživljavanje autohtone proizvodnje i ekoloških proizvoda.......................................................................................................................- 94 -

3


3.4.3.3 Sprečavanje naseljavanja alohtonih vrsta divljači........................- 96 -3.4.3.4 Bolje iskorištavanje poljoprivrednih zemljišta................................- 96 -

3.4.4 Turizam..................................................................................................................- 97 -3.4.4.1 Podizanje kvalitete i razvoj dodatne ponude...................................- 97 -Kvalitetnije dodatne ponude??.............................................................................- 97 -3.4.4.2 Cjelovita organizacija i promocija turističke ponude..................- 99 -3.4.4.3 Korištenje kulturne i prirodne baštine u svrhu produženja sezone........................................................................................................................................- 100 -3.4.4.4 Očuvanje namjene postojećih smještajnih kapaciteta i ograničavanje novih u svrhe turizma..............................................................- 100 -

3.3.5 Prostor i okoliš..................................................................................................- 101 -3.3.5.1 Održavanje i unapređenje atraktivnog izgleda područja.........- 101 -3.3.5.2 Učinkovita zaštita i upotreba prirodnih resursa..........................- 101 -3.3.5.3 Skrb o očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti.................- 101 -3.3.5.4 Otvorenost suvremenom arhitektonskom izrazu.........................- 102 -3.3.5.5 Uređenje stare gradske jezgre............................................................- 102 -3.3.5.6 Očuvanje prirodne i kulturne baštine i ambijentalne arhitekture - 102 -

4. ZAKLJUČAK......................................................................................................................- 104 -

4


1. SAŽETAK PROJEKTA

Hrvatska je od kraja 2005. godine osigurala pristup pretpristupnim fondovima Europske unije. Ti su fondovi u 2005. i 2006. godini manjeg opsega, međutim, njihove će se mogućnosti znatno povećati s novim programskim razdobljem od 2007. do 2013. godine. Pretpristupni proces države prema Europskim integracijama prouzrokovao je i neke druge procese, naročito potrebu planiranja razvoja i pripreme projekata.

Procesi planiranja smjera razvoja kreću se od nižih prema višim razinama. U Hrvatskoj bi to značilo od općinskih do županijskih razina prema nacionalnoj razini. No, pošto proces na nacionalnoj razini djelomično kasni, planiranje se u Hrvatskoj većinom odvija na županijskoj i općinskoj/gradskoj razini.

Osim već navedenog, Grad Krk je odlučio pripremiti Program svog ukupnog razvitka i zbog činjenice, što pojedinci na području Grada djeluju samostalno, bez jasne vizije cjelokupnog razvoja. Još je važnije što pojedinci međusobno ne surađuju, pa je prevladalo mišljenje, da bi se pripremama Programa ukupnog razvitka moglo potaknuti suradnju među pojedinim akterima na području razvoja Grada Krka.

Usvajanje Odluke o pripremi programa ukupnog razvitka je nužno zbog strateške usklađenosti Projekta u slučaju prijave Projekta na natječaje pretpristupnih fondova. Da bi se projekt uspješno kandidirao za sredstva već navedenih natječaja, mora biti značajan za strateški razvoj grada/općine i identificiran kao prilika ili poteškoća grada/općine koju treba riješiti.

U procesu izrade Programa ukupnog razvitka Grada Krka sudjelovali su mnogi građani Krka kao i predstavnici različitih udruženja, privatnog sektora, administracije…

Podaci za izradu Programa ukupnog razvitka Grada Krka uzeti su iz: Prostornog plana uređenja Grada Krka Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije Programa održivog razvitka za otočnu skupinu Krk, Košljun, Prvić, Plavnik Strategije regionalnog razvoja RH (SSR), Smjernice za razvoj županija i širih regija. Nacionalni program razvitka otoka RH Državnog zavoda za statistiku RH Gradskih upravnih služba Službenih statističkih publikacija i statističkih ljetopisa RH Evidencija različitih gradskih ustanova i institucija Radnih materijala iz područja nevladinog sektora.

Sam proces izrade, odnosno metodološki pristup izradi, osigurao je sudjelovanje svih zainteresiranih subjekata i pojedinaca i što je najvažnije, omogućio je javno sudjelovanje u ovom procesu. U proces su, također,

5


uključeni i drugi čimbenici, kao susjedne općine preko službenih predstavnika, kroz međuopćinsku koordinacijsku radnu suradnju na obradi pojedinih segmenata od zajedničkog strateškog interesa i djelovanja u pojedinim segmentima.

S obzirom na veliki obujam i složenost same teme Programa ukupnog razvitka Grada Krka, nastojalo se uzeti u obzir svaki objektivan i pozitivan doprinos u procesu izrade Programa. Cilj je bio izraditi sažet dokument, što razumljiviji široj javnosti, održavajući razinu kvalitete svakog pojedinog dijela i cijelog dolumenta.

Svaki program razvitka je «živa materija» koju s vremenom treba nadograđivati, bolje rečeno, treba je stalno obnavljati u pojedinim dijelovima, odnosno, razvojnim projektima, koji dožive svoju realizaciju već nakon godinu dana ili par godina. Istovremeno, razvojna vizija ostaje trajni segment Programa ukupnog razvitka Grada Krka kao i strateški ciljevi razvitka, koji su također dugoročno definirani elementi Programa.

Pored sadržajne vrijednosti Programa ukupnog razvitka Grada Krka, držimo da je njezina dodatna kvaliteta i važnost u tome što je ona plod sveopćeg, zajedničkog napora, s jedne strane, i pristupa boljoj budućnosti za sve stanovnike Grada Krka, s druge strane. Dokument je obvezujući za bilo koju buduću vladajuću političku ili izvršnu vlast u Gradu. Dokument je, u strateškom i operativnom dijelu, izrađen stručno i apolitično, što jamči stabilan razvojni put te isto tako obvezuje svako buduće gradsko vijeće da ga ustrajno provodi u interesu svih stanovnika.

Program ukupnog razvitka Grada Krka je pripremljen u dva dijela:

1.) prvi dio Programa je strateški i analizira postojeće stanje u društvu, gospodarstvu, turizmu, poljoprivredi i prostoru i okolišu te određuje viziju, ciljeve i mjere;2.) drugi dio Programa je programski, u njemu su identificirani

prioritetni projekti Grada Krka za razdoblje od 2007. do 2013., s definiranim financijskim i drugim pokazateljima.

Analiza stanja izrađena je uz pomoć radionica na kojima se pripremila SWOT analiza – koja se odnosila na cijelo područje Grada zbog obuhvaćanja nekoliko područja razvoja. Pomoću te analize definirala su se najvažnija područja za razvoj Grada. To su: društvene djelatnosti, gospodarstvo, poljoprivreda i turizam te prostor i okoliš. Na osnovi zaključaka SWOT analize za prioritetna područja, pripremila se analiza stanja, s trendovima pojedinih područja.

Program ukupnog razvitka Grada Krka mora prije svega odražavati stvarno utvrđene potrebe Grada. Nacionalni prioriteti stoga ne bi trebali biti polazna točka Programa ukupnog razvitka Grada. Nasuprot, Program utvrđuje svoj vlastiti raspon prioriteta u skladu sa specifičnom situacijom te potrebama Grada.

6


Program ukupnog razvitka postat će s vremenom glavni pokretač usmjeravanja razvojnih resursa bilo koje vrste (županijskih ili gradskih) prema prioritetnim potrebama, dogovorno utvrđenim, na razini područja Grada Krka.

7


Vizija Grada Krka:

Krk, Grad tradicije, povijesti i kulture,

otvoren i privlačan za životCiljevi razvoja Grada Krka:

Diversifikacija Podizanje dodane vrijednosti prodajnih dobara i usluga Očuvanje svih resursa

Mjere razvoja Grada Krka:

Društvo: Investicije u društvenu i komunalnu infrastrukturu Osmišljavanje i promoviranje aktivnosti za slobodno vrijeme Učinkovitost gradske uprave Suradnja Grada, gospodarskih subjekta, javnih ustanova i stanovništva Socijalne i javne usluge za ugrožene grupe stanovništva Osnivanje i poticanje udruga

Turizam: Podizanje kvalitete i razvoj dodatne ponude Cjelovita organizacija i promocija turističke ponude Korištenje kulturne i prirodne baštine radi produženaj sezone Gradnja objekata visoke kategorije u turističkim zonama Očuvanje namjene postojećih smještajnih kapaciteta i ograničavanje

novih u svrhu turizma

Gospodarstvo: Razvoj infrastrukture i prostora za potrebe gospodarstva Poticanje razvoja gospodarstva edukacijom Financijski poticaji za gospodarstvo

Poljoprivreda: Marketing za razvoj poljoprivrede Poticaji i oživljavanje autohtone proizvodnje i ekoloških proizvoda Sprečavanje naseljavanja alohtonih vrsta divljači Bolje iskorištavanje poljoprivrednih zemljišta

Prostor i okoliš: Održavanje i unapređenje atraktivnog izgleda područja Učinkovita zaštita i korištenje prirodnih resursa Skrb o očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti Otvorenost suvremenom arhitektonskom izrazu Uređenje stare gradske jezgre Očuvanje prirodne i kulturne baštine i ambijentalne arhitekture

8


1.1 SUMMARY

Since the end of 2005 Croatia is able to receive precession funds from the European Union. In 2005 and 2006 these funds are of limited scope, however their possibilities will significantly increase with the new programming period of 2007-2013. The precession process of the country towards the European integration also resulted in other processes, like need for planning, programming and projects preparation. The process of programming of the directions of the development can be implemented in the down-up direction or top-down direction. In the case of Croatia, this would mean planning from the City to county and national level or the other way around. Since, the process on the national level is somewhat lagging behind, the planning in Croatia is mostly implemented on the county and City level.

Besides from that the City of Krk has decided to prepare the development programme of the City, because it has been aware of the fact that individuals in the City work on their own for sporadic development of the City without a clear vision for the wholesome development of the area. Even more, on a lot of occasions the individuals do not cooperate, therefore the impression was, that the process of the preparation of the programme could instigate cooperation among stakeholders.

The last, but certainly not least, reason for adoption of the decision to prepare the Program is the need for strategic compliance of and individual project in case of application for precession funding or other funds. For the project to successfully compete at the above listed tenders it has to be vital to the strategic development of the and identified as an important opportunity or difficulty/weakness in the City, that needs to be solved.

We aimed to prepare the programme through the broadest possible cooperation from the population and stakeholders. The strategy is prepared in two parts: the first part is the strategic part of the programme, which is focused in the context analysis, definition of vision, goals and measures; the second part of the strategy is the programming part, which has identified priority projects of the City for the period of 2007-2013, with defined indicators and financial value with resources.

The SWOT analysis was prepared with the help of workshops during which we prepared SWOT analysis for the whole area of the City of Krk due to focusing on several particular areas considered vital for its development and not separating areas for themselves. With the assistance of the SWOT tool we identified the major areas of concern for the development of the City. These areas are: society, economy, agriculture, tourism; physical planning and environment. On the basis of SWOT findings we prepared a detailed analysis for the areas, with identified trends for them.

9


After the analysis was prepared we identified the development vision of the City of Krk, goals, measures and defined projects for the development of the City of Krk.

10


The vision of the City of Krk is:

Krk, City of tradition, history and culture, open and attractive for living

Goal of the development of the City are: Diversification Higer value added of goods and services Preservation of all resourses

Measures for the development of the City are:

Society: Investments in social nad public utilitie infrastructure Planing and promoting activities for leisure purpuses Effectiveness of City administration Cooperaion of the City, economic operators, public institutions and

population Social and public services for the population groups at risk Establishment and promotion of societies

Turism: Improvment of quality and development of additional supplay Comprehensive organization and promotion of turist offers Using the cultural and natural heritage for extending the season Construction of buildings of high category in tourist zones Preservation of purpose of overnight accommodation capacities and limitation of existing

overnight accommodation capacities for the pupuses of tourism.

Economy: Development of infrastructure and spatial planning for purpusese of

economy Promotion of development through education Financial encouragements for economy

Agriculture: Marketing for agricultural development Promotion and revival of traditional production and ecological products. Prevention of settling the alohtons types of wild games. Better using of agricultural land

Environment and spatial planning: Improvement and maintainance of the attractive wiev of the area Effective protection and use of natural resources Caring the biological and cultural diversity Openness to modern arhitectonical terms Framework of old city core Preservation of natural and cultural heritage and ambiental architectur

11


2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

Za pripremu dobrog programa razvitka vrlo je važno dobro poznavanje područja grada/općine za koje se taj program priprema. Da bi se dobro upoznalo neko područje, potrebna je analiza ukupnog područja kao i suradnja s lokalnim stanovništvom, koje može pridonijeti kvalitetnijoj izradi pokazatelja, npr. prijedlozima o razvoju područja.

Stanje prostora, gospodarstva, društvenih djelatnosti i institucija odgovornih za upravljanje razvitkom Grada Krka analizirano je na osnovi postojećih i raspoloživih podataka, analizom trendova, prikupljanjem novih podataka i razgovorima sa subjektima na području Grada Krka.

Analiza stanja područja pripremljena je pomoću SWOT analize za svako tematsko područje. SWOT1 analiza je analiza prednosti, slabosti, prilika i opasnosti. SWOT analiza je prezentirana tablično, a naročito je pogodna za prikupljanje kvalitetnih podataka i poticanja strateškog osmišljavanja budućnosti Grada Krka. Pomoću te analize definirana su prioritetna područja razvoja Grada:

Društvo i društvene djelatnosti Gospodarstvo Turizam Poljoprivreda Prostor i okoliš

U nastavku analize odlučeno je da se pripremi nešto drugačija analiza prioritetnih područja, odnosno analiza koja najprije promatra stanje na osnovi raspoloživih podataka, ali i trendove na tom području. Trendovi za pojedinačno područje su usmjereni na trendove na području općine/Grada, ovisno o podacima za trendove u županiji, na području Hrvatske i svjetske trendove na relevantnim područjima. Takav pristup je odabran naročito zbog činjenice što trendovi, za razliku od statističkih podataka, pokazuju jasniji smjer razvoja. U nekim su slučajevima korištena oba načina, trendovi i statistički podaci.

1 SWOT (eng.) = strengths, weaknesses, opportunities and threats.

12


2.1 Osnovni podaci

Grad Krk je najveća jedinica lokalne samouprave otoka Krka. Otoci su veliko bogatstvo i osobita vrijednost Hrvatske. Prema Ustavu RH, otoci imaju posebnu zaštitu RH.2 Zakonom o otocima udovoljilo se zahtjevu iz članka 52. Ustava RH o posebnoj zaštiti koju država pruža hrvatskim otocima. Zakonom je utvrđeno integralno planiranje otočnog razvitka, poticajne mjere otočnom gospodarstvu, izuzeća i izmjene nekolicine postojećih zakona koji se tiču razvitka otoka, te državni programi kojima će se postupno izjednačiti otočni i kopneni infrastrukturni uvjeti.

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97, 124/97, 68/98 i 128/99) Grad Krk je dio Primorsko-goranske županije. Grad Krk je jedna od 35 jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji, koja broji 14 gradova i 21 općinu.

Granica Grada Krka duga je 82,345 metara. Područje Grada obuhvaća prostor od 110,41 km2 kopna (oko 3,07%) ukupne površine teritorija Primorsko-goranske županije (3.595,35 km2) i površinu od 152,27 km2 morskog dijela. Duljina obalne linije Grada Krka je 62,50 km. Grad graniči sa šest gradova/općina. Na kopnu graniči s općinama Punat, Vrbnik, Dobrinj i Malinska-Dubašnica, a na moru s gradovima Cresom i Rabom.

U sastavu Grada Krka nalaze se sljedeća naselja: Bajčići, Brozići, Brusići, Brzac, Glavotok, Kapovci, Kornić, Kosići, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Picik, Pinezići, Poljica, Salatići, Skrbčići, Vrh i Žgaljići.

Popisom stanovništva 2001. godine, na prostoru Grada ukupno je popisano 5.491 osoba, odnosno 1,8% stanovništva Županije. Opća gustoća naseljenosti devedesetih godina iznosila je 49,73 stanovnika na km², što je znatno manje od prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km²) kao i od Primorsko-goranske županije (87 stanovnika na km²).

Grad Krk je najveća jedinica lokalne samouprave na otoku Krku, istovremeno je i najveći jadranski otok. Grad Krk je administrativno i upravno središte otoka. Ostale jedinice lokalne samouprave (Omišalj, Malinska-Dubašnica, Punat, Baška, Vrbnik, Dobrinj) imaju ukupno 12.378 stanovnika, pa tako Grad Krk kao upravno središte otoka opskrbljuje 17.875 stanovnika.

Tablica 1: Općine i stanovnici otoka Krka

2 Članak 52. Ustava RH: “More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti“.

13


Grad/općina Broj naselja

Broj stanovnika 2001. g.

Grad Krk 15 5.491Općina Baška 4 1.554Općina Dobrinj 20 1.970Općina Malinska-Dubašica

21 2.726

Općina Omišalj 2 2.998Općina Punat 2 1.876Općina Vrbnik 4 1.260Ukupno 68 17.875

Otok Krk ima ukupno 68 administrativnih naselja, od toga se čak 41 naselje nalazi unutar općina Malinska-Dubašnica i Dobrinj.

2.1.1 Reljef

Karakteristike područja u prvom su dijelu promatrane kao karakteristike otoka, a u drugom kao karakteristike Grada. Krk je najveći kvarnerski otok. Po svom obliku je sličan trapezu u kojeg su se urezale velike karakteristične uvale - Malinska, Krk, Baška i Vrbnik. Zapadno od flišne zone Omišalj-Vrbnik, dominira blago valoviti reljef visine do 200 m. Sjeverni i zapadni dio otoka predstavljaju oko 2/3 površine otoka, blago valovite, s najvišim kotama kod Omišlja 113 m, kod Vrha 252 m i kod Krasa 311 metara. U tim najprostranijim dijelovima otoka nalaze se 4 karakteristične depresije, dvije u obliku plitkih zaljeva, Punat i Klimno, a dvije kao povremena slatkovodna jezera Njivice i Ponikve. Jugoistočni dio otoka čine dva visoka bila na pravcu glavnih tektonskih linija između kojih leži duga Bašćanska draga (općina Baška). Najviše kote ovih bila su Obzova 569 m i Gajanj 463 m. Reljef, pod utjecajem klime i mora, uvjetovao je smještaj starih glavnih priobalnih naselja otoka unutar karakterističnih najvećih uvala. Ostala naselja razvila su se u centralnom i zapadnom dijelu unutrašnjosti otoka, u blago valovitom reljefu. Osnovna je karakteristika otočne obale relativno velika dubina mora uz obalu, pa su svi zaljevi i uvale, osim Puntarske drage (općina Punat) i Solinskog zaljeva, duboki. Sjeverozapadna obala otoka blago se spušta prema moru, taj dio otoka ima bujnu vegetaciju te je pogodan za razvoj turizma.

Reljefna obilježja prostora Grada Krka, s obzirom na strukturu, mogu se podijeliti na obalni pojas i središnji kopneni dio. Dio obale, od Glavotoka prema jugoistoku do Puntarske drage, ima mnogo sličnosti sa sjeveroistočnom obalom.

Obala Krčkog zaljeva, od Puntarske drage do luke Krk, pruža dobro sidrište i za veće brodove jer je zaklonjena od bure. Luka Krk zaštićena je od juga lukobranom. U luci ima dovoljno operativne obale za vez nekoliko brodova

14


obalne plovidbe, no, luka je preopterećena, posebno u sezoni, zbog turističkih brodica.

Sjeverna obala Plavnika je strma i nerazvedena. Uvalica Krušija, na jugozapadnom dijelu otoka, pruža donekle, manjim plovnim objektima, sklonište od bure i juga.

Obala, od Krka do rta Glavotoka, blago se spušta prema moru, razvedena je i na tom dijelu obale nalaze se uvale Sv. Juraj, Valbiska, Sv. Fuska, Torkul, Vela i Mala Jana. Sve su ove uvalice, naročito za burna vremena, zaštićena sidrišta za obalne brodove. Glavotok ima gat za vez većih brodova.

2.1.2 Klima

Prema klimatskim klasifikacijama Krk ima umjerenu, toplu, kišnu klimu bez suhog razdoblja, s vrućim ljetom. Takva se klima naziva i klima kamelije. Klima područja odražava uzajamno djelovanje opće cirkulacije atmosfere i specifičnih utjecaja sjevernog Jadrana. Od sistema koji u sastavu opće cirkulacije dominiraju ovim područjem najvažnije su ciklone i anticiklone. Postojanje stabilne anticiklone, tipične za ljetno razdoblje, daje obilježje radijacijom, temperaturnom i strujnom režimu ljeta. U hladnom dijelu godine, u istim vremenskim stanjima (anticiklone), turbulencije su male, pa lokalni utjecaji postaju dominantni. U to godišnje doba pojavljuje se bura - tipičan vjetar ovog područja Jadranske obale. Mediteranska klima odlikuje se suhim i toplim ljetima te kišovitom i blagom zimom s povremenim razdobljima pada temperature zbog utjecaja bure.

Srednja godišnja temperatura iznosi 14,1 °C. Najhladniji mjesec je siječanj (5,8 °C), a najtopliji srpanj (23,5 °C), no ekstremne temperature nisu jako izražene. Tijekom proljeća prisutno je sporo zagrijavanje koje je izrazito od travnja prema svibnju, dok je jesenje hlađenje nešto brže i najizrazitije je od listopada do studenoga. Temperature zraka ispod nule moguće su u razdoblju od studenoga do ožujka, dok se temperature od 30 °C, što se smatra ljetnim vrućinama, javljaju od lipnja do rujna.

Dani s temperaturom zraka ispod nule dosta su česti u razdoblju od prosinca do veljače, no ekstremnije pojave ledenih i studenih dana izuzetno su rijetke. Vrućine su česte u srpnju i kolovozu, ali već zanemarivo rijetke u lipnju i rujnu. Broj dana s neugodnim, toplim noćima, gotovo je potpuno jednak broju vrućih dana, pa se može reći da se takvi dani redovito javljaju istovremeno.

Oborina je sljedeća bitna klimatska osobina nekog kraja, a iskazuje se kao ukupna mjesečna količina u mm. Jesen je izrazito kišna u odnosu na druge dijelove godine. Naglašen je manjak oborina u srpnju, no, kako je lipanj, poslije jesenjih, po količini oborina najkišniji mjesec, sveukupno gledano, ljeto nije znatno manje kišno od proljeća. Dodatni pokazatelj oborinskog režima je broj dana s količinom oborina ≥ 0,1 mm. Broj kišnih dana se tijekom godine ne mijenja puno i iznosi od 9 do 12 dana mjesečno. Oborina može biti i u

15


obliku snijega, no takva je pojava vrlo rijetka i javlja se u razdoblju od studenoga do travnja.

Srednja mjesečna naoblaka iznosi 5/10, pa se može reći da je vrijeme prilično sunčano. Najmanje naoblake ima u razdoblju od srpnja do rujna, dok u ostalim mjesecima razlike nisu tako velike. Broj vedrih dana je najveći u kolovozu, pa taj mjesec ima i najmanju srednju naoblaku, dok je broj oblačnih dana najmanji u srpnju.

2.1.2.1 Globalne promjene

Znatne promjene učinka staklenika možemo očekivati u razdoblju 2010. do 2039. godine. Promjene se očekuju u cijelom svijetu, ali najviše u mediteranskom dijelu Evrope, u Kaliforniji i na Karibima. Dakle, na odredištima zbog kojih i postoji termin turizam, na mjestima koja se u međunarodnim brošurama opisuju kao mali rajevi na Zemlji, bogati blagodatima "trostrukog S" - kraticom za "sun, sea & sand" (sunce, more i pijesak).

Čini se, međutim, kako zahvaljujući utjecaju klime, nitko više neće moći garantirati osnovne elemente turističke ponude. Ljetni praznici više neće biti ono što su nekad bili, ali je sasvim sigurno kako će se praznici postupno pomicati s juga prema sjeveru. Prema prognozama, naime, sjevernjaci će imati sve toplija i suša ljeta, dok će žitelji juga u isto vrijeme obitavati pod kišnim i promjenjivim nebom. Ključni čimbenik turističkih aranžmana jest komfor, kojeg će se pri temperaturama iznad 31 °C sve teže osiguravati.

Plinski staklenik utječe na globalno zatopljenje, a ono, pak, na porast razine mora, kako zbog prirodnog širenja zagrijane vode, tako i zbog otapanja polarnih ledenjaka. Općenito, u razdoblju do 2100. godine, prosječna temperatura će se povećati između 1,4 i 5,8 stupnjeva, a razina mora između 9 i 88 centimetara.

Konačni učinci ogledat će se već 2050. godine u eroziji otočnih obala i primorja, promjenama hidrogeološkog ciklusa i porastu kiša za stopu od 3 do 10 posto. Krajnji klimatski fenomeni, poput uragana i zračnih pijavica, bit će sve češći.

Što se tiče Europe, ljeta će, svakih deset godina, u sjevernijim krajevima biti toplija od 0,4 do 0,8 stupnjeva. To znači da će razdoblja s temperaturom višom od 40 °C biti napretek, a u skladu s tim i požara. Naravno, to će na mediteranskom području podrazumijevati velike troškove.

Na maritimnom prostoru zatopljenje će utjecati na izmjenu krajolika tako što će se širiti utjecaji sredozemne klime s vrućim ljetom. Biljne zajednice postupno će poprimati kserofitnu građu. Zbog veće suše i manje vlage, koju stvara kserofitna vegetacija, uvjeti za nastanak požara znatno će porasti. U

16


uvjetima veće suše povećavaju se i potrebe za slatkom vodom, kao i vodama koje se troše na održivost vegetacije. U uvjetima globalnih klimatskih promjena teže je predvidjeti početak kupališne sezone ili njen kraj zbog toga što su i prelasci iz jednog u drugo godišnje doba postali manje precizni.

Intenzitet sunčevih zraka povezan je sa štetnim ultraljubičastim zračenjima. Zbog razgradnje zaštitnog ozonskog sloja javlja se UV-C i UV-B zračenje. Pojava je otkrivena 1985. godine te je nakon toga na značajan način utjecala na kupališni turizam.

Prekomjerno zračenje uzrokuje oštećenja imunološkog sustava, upale i oštećenja kože te razne očne bolesti. Na zračenje su najosjetljivije osobe bijele kože s niskom pigmentacijom, a zračenje je najštetnije između 12 i 14 sati, u vrijeme dok je upadni kut sunčevih zraka najokomitiji te kada je zračenju izložena velika površina kože. Turizam se štetnom UV zračenju prilagođava stvaranjem hlada, otvaranjem prodajnih mjesta koja su opskrbljena zaštitnom opremom, otvaranjem dermatoveneroloških ordinacija kao i drugim načinima izbjegavanja štetnih utjecaja.

Klimatske promjene štetno utječu i na poljoprivredu, pa se stoga smatra da će pitanje klimatskih promjena biti dominantan problem poljoprivrede u 21. stoljeću. Promjene će se očitovati u promjeni količine oborina, povećanju intenziteta i učestalosti ekstremnih meteoroloških pojava, podizanju razine mora, smanjenju zaliha pitke vode, povećanju površina pustinja, povećanju opasnosti od bolesti kao što je malarija te izumiranju niza bioloških vrsta.

Ljeto 2003. bilo je najtoplije ljeto u Europi u posljednjih 500 godina.. Toplinski val koji je pogodio Europu, poljoprivredi je donio gubitke od 11 milijardi eura. Požari ogromnih razmjera na jugu Europe devastirali su ogromne površine - oko 5% površine Portugala je spaljeno - uz ozbiljne posljedice za turizam.

Hrvatska, smještena u umjerenom klimatskom pojasu, neće biti izložena najtežim posljedicama. Ipak, zbog mogućeg podizanja temperature za 4 ºC, štete mogu biti znatne, posebice zbog podizanja razine mora (do 90 cm u maksimalnom scenariju) utjecaja na hidrologiju i poljoprivredu.

U Hrvatskoj je 2003. godina ocijenjena kao ekstremno topla na 80% njezina područja te kao vrlo sušna i ekstremno sušna na 90% područja. Sušno razdoblje ostavilo je u prvih osam mjeseci velike posljedice u gospodarstvu, posebno u poljoprivredi, jer su se, istodobno i dugotrajno, javile visoke temperature kao i količine oborina, koje su bile i do četiri puta manje od uobičajenih.

Poljoprivredni sektor je odgovoran za 10% emisija stakleničkih plinova, uglavnom zbog intenzivne poljoprivrede s visokim potrebama za energijom, umjetnim gnojivima i pesticidima. Količina oslobođenih stakleničkih plinova, inače uskladištenih u tlu i šumama u obliku ugljika, ovisi o načinu korištenja zemlje.

17


2.1.3 Flora i vegetacija

Skup biljnih vrsta na području Grada Krka vrlo je bogat. Na cijelom otoku postoji od 1.100 do 1.300 biljnih vrsta. Prisutne su i endemske vrste kvarnerskih otoka, a pojedini endemi se pojavljuju samo na Krku i nigdje više u svijetu. Bogatstvo flore i faune ugroženo turističkom ekspanzijom, nekontroliranim iznošenjem u inozemstvo rijetkih i endemskih vrsta, pritiskom na obalno područje, širenjem naselja, infrastrukturnim zahvatima, nasipavanjem obale, iskopavanjem pijeska i kamenolomima te pojavom invazivnih i alohtonih vrsta.

Skup biljnih zajednica otoka Krka obuhvaća nekoliko desetaka različitih biljnih zajednica, od očuvanih šumskih zajednica do zajednica stijena, točila te korovnih i ruderalnih zajednica. Vegetacija je najbolji pokazatelj ekoloških prilika i čovjekova utjecaja na ekosustave kroz povijest.

Najviši predjeli otoka nekada su bili prekriveni listopadnim šumama, a onda su djelovanjem čovjeka pretvoreni u škrte pašnjake izložene eroziji kišom i vjetrom. Prirodoznanstvene zanimljivosti i specifičnosti vegetacije kao i velika krajobrazna raznolikost temeljena na vegetacijskom pokrivaču otoka, nisu dovoljno poznati lokalnom stanovništvu, a pružaju neslućene mogućnosti razvitka posebnih vrsta gospodarstva, naročito turizma (ekoturizam).

Pretežni dio šuma na području otoka Krka je submediteranskog značenja, dok vazdazelenih šuma ima manje. U većini šuma na otoku provodi se poseban tip gospodarenja tako da se drveće siječe na “pedalj“ . To uzrokuje stvaranje neobičnih oblika stabala kojima je odrezan gornji dio debla i krošnja, a mlade grane se puštaju te se sijeku za ogrjev nakon što izrastu.

Mijenjanje krajobraza zbog potiskivanja šuma rezultiralo je degradacijom šumske vegetacije i nastankom šikara, travnjaka i kamenjarskih pašnjaka. Na mjestima gdje je šuma potpuno uništena javljaju se kamenjarski pašnjaci s vlasuljom, smilicom, ljekovitom kaduljom i brojnim drugim vrstama trava kao i na sušu otpornim zeljastim biljkama.

Osnovni vegetacijski tipovi na području Grada Krka:

1. EUMEDITERANSKA ZONA

CRNIKA Visoka jednodobna šuma (Quercus ilex) – crnika, obuhvaća dva mala lokaliteta, poluotok Glavotok i otočić Košljun. Pretpostavlja se da je nastala sadnjom. Sastojina predstavlja sačuvanu gospodarsku i pejzažno veoma vrijednu te markantnu vegetacijsku tvorevinu. Stabla su oko 30 cm debela i 15 m visoka, zdrava i vitalna.

MAKIJA

18


Makija je autohtona vegetacija. Makiju čini grmlje polustablašice obično do 5 cm debljine te do 3 m visine, prirodno dobre vitalnosti te jake regenerativne moći.

2. SUBMEDITERANSKA ZONA

PENJAČE MEDUNCA Penjače medunca, kao razni stadiji Carpinetuma orientalis, su klumatogene, autohtone, a po gospodarskom obliku antropogene uzrokovane vegetacijske tvorevine. Zastupljeni su svi mogući razvojni ili degradacijski stadiji s raznolikim udjelom karakterističnih vrsta od kojih je gospodarski najvredniji Quercus pubescens. Tako se nalaze guštici bjelograba s rijetkim meduncem, medunac s malo podstojnog bjelograba, degradacijski stadij s više ili manje plješina.

BOR Kulture bora, kao današnje antropogene tvorevine osnivane su pretežno na neobraslim šumskim tlima. To su danas gospodarski vrijedne sastojine, a pejzažno markantne lokacije. Sađeno je nekoliko vrsta bora, a najzastupljeniji je Pinus nigra i Pinus halepensis.

MASLINICI Na području Grada Krka ima dosta maslinika, a u nekim predjelima toliko da daju poseban pečat vegetaciji u pejzažnom smislu.

2.1.4 Fauna

Fauna otoka Krka odraz je specifičnih ekosustava tako da svaki od njih ima svoju određenu vrstu. Fauna je bogata i ovisna o tipovima vegetacije i ekološkim prilikama na otoku. Fauna je slabije istražena od flore.

Osobitost Krka je njegova bogata herpetofauna (gmazovi i vodozemci). Veliki problem su alohtone vrste krupnih sisavca (medvjed, divlja svinja) koje predstavljaju prijetnju za osjetljive otočne ekosustave i za otočnu poljoprivredu i stočarstvo.

MORSKA FAUNA

U morskom akvatoriju Grada Krka nalaze se brojni primjerci životinjskih vrsta koje su uočene u uvali Mala Jana, uvali Torkul te uvali Sv. Juraj. Uočene vrste su žuta spužva (Aplysina aerophoba i Ircinia sp.), endolitske spužve roda Cliona, hridinasti ježinac (Paracentrotus libidus, Arbacia liksula), ljubičasti ježinac (Spahaer echinus granularis), trpovi (Holothuria tubuloza), žarnjaci (Myxicola infudibulum i Condylactis aurantiaca), rakovi vitičari roda Chthamalus, puževi roda Gibbula i Patella, perjaničari (Sabella spalanzanii) te zvjezdača (Astropecten sp.).

SLATKOVODNA FAUNA

19


U planktonu jezera Ponikve uočene su 54 životinjske vrste, od kojih su najbrojnije skupine planktonskih organizama kolnjaci (Rotatorija) i naljevnjaci (Protozoa).

KOPNENA FAUNA

Sisavci koji obitavaju u šumskim ekosustavima su srna, zec, lisica, kuna bjelica, razne vrste šišmiša, vjeverice, tvor te medvjed i divlje svinje (poslijednje dvije kao alohtone vrste).

Ptice obitavaju na područja Grada Krka u šumskim staništima te naročito na području akumulacije jezera Ponikve i otočića Plavnika. To područje okruženo vlažnim livadama i gustim šumskim sastojinama bijelog graba pruža najpovoljnije uvjete pticama stanaricama i pticama selicama. Fauna ptica je stoga brojna i posebice zanimljiva. Za vrijeme seobe na ovim područjima se može vidjeti nekoliko vrsta čaplji kao siva (Ardea cinerea), velika bijela (Ergetta alba) i mala bijela čaplja (Ergetta garzetta). Česti su i vivak (Vanellus vanellus), prutke (Tringatotanus i Tringagalerola), različite vrste žalara (Caredris minuta i Caledris alpina) te nekoliko vrsta pataka - divlja patka (Anas platyrhynchos), patka kržulja (Anas crecca), patka zviždara (Anas penelope) i glavata patka (Aythya ferina). Brojne su i liske (Fulica atra), mali gnjurci (Tachybaptus ruficollis) i šljuke kozice (Gallinago gallinago). Šume oko jezera Ponikve važne su za gniježđenje ptica pjevica: crnokrpa grmuša (Sylvia atricapilla), bjelobrka grmuša (Sylvia cantillans), crni kos (Turdus merula), slavuj (Luscinia megarhynchos), muharica (Muscicapa striata) i druge. U šumi na otočiću Košljunu stanište imaju crni kos i šojka (Garrulus glandarius), a od vrsta koje ovdje povremeno borave treba spomenuti vodomare (Alcedo attis) koji se loveći ribu zadržavaju uz niske obale otočića. Na otoku Plavniku nalazi se značajno hranilište i stanište bjeloglavih supova (Gyps fulvus).

Prema podacima herpetologa najviše autohtonih vrsta kopnenih i slatkovodnih vodozemaca i gmazova od svih otoka u sredozemlju ima Krk - čak 30 (405 km2), slijedi Cres (405 km2) sa 28 vrsta, pa Sicilija sa 27 vrsta (25.426 km2), zatim Sardinija sa 21 vrstom (23.813 km2). Za vodozemce i gmazove posebno su značajni močvarni ekosustavi – lokve.

Visoka biološka vrijednost ovoga područja može se naslutiti i po činjenici da je prije pretvaranja Ponikve u stalnu akumulaciju ovdje živjelo čak 12 vrsta ugroženih vodozemaca gmazova. Među njima su i vrlo ugrožene vrste u Europi: zmija ribarica (Natrix tessellata), gatalinka (Hyla arborea), rijetke vrste na otocima kao žuti mukač (Bombina varijegata) i šumska žaba (Rana dalmatina), endemi šara poljarica (Coluber gemonensis) i mrki gušter (Aglyroides nigropunctatus). Tu se zadržavao i hranio tvor koji na kvarnerskim otocima živi jedino na Krku i Rabu. Stanje živoga svijeta nakon izgradnje akumulacije ostalo je većim dijelom nepoznato, ali se može očekivati da lokalitet nije znatnije osiromašen.

Prema važećem Pravilniku o zaštiti vodozemaca (NN 80/99) u Hrvatskoj je, uslijed ugroženosti, posebno zaštićeno 17 vrsta vodozemaca. Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (NN 47/95) zaštićene su: kornjače

20


(6 vrsta), gušteri (16 vrsta), zmije (12 vrsta). Najveći broj zaštićenih vodozemaca i gmazova živi upravo na otoku Krku.

Danas zaštićene i sve rjeđe vrste leptira Papilio machaon L., Iphiclide podalirius L., Charaxes jasius L., Lymenitis reducta Sta., Argynnis paphia L. i Melanargia galathea L. zabilježene su u dosta brojnim populacijama što nam govori o očuvanosti ekosustava tog područja. Mnoge su vrste zabilježene samo jednim primjerkom ili na samo jednom lokalitetu, što ne pruža izravnu sliku o fauni leptira otoka Krka.

2.1.5 MoreIzvori zagađenja mora s kopna jesu stanovništvo, gospodarski sadržaji, turizam te promet i druge djelatnosti.

Rezultati ispitivanja kvalitete mora na plažama tijekom 2003. pokazuju da je ona na plažama Grada Krka izvrsna, pa su u 2006. godini plaže na području Grada dobile više plavih zastava3.

U Primorko-goranskoj županiji uspostavljen je 1986. godine sustav trajnog praćenja stanja sanitarne kvalitete priobalnog mora za kupanje i rekreaciju (monitoring). Kriteriji za ocjenjivanje kvalitete mora na plažama, kao i metoda ispitivanja propisane su Uredbom o standardima kvalitete mora na morskim plažama (NN. 33/96), koja je usklađena s uputama Evropske unije o vodi za kupanje (76/160/EEC), ispituju se biološka, kemijska i fizička svojstva morske vode.

Područje Grada Krka kontrolira kvalitetu mora na sljedećim morskim plažama: u autokampu Ježevac, plaža izvan lukobrana, Portopižana, uvala Dražica, uvala Valda Gara, uvala Tomaževo, Prevoz, uvala Trojna, uvala Malo more, Dunat.

2.1.5.1 Podmorje

Obala Krka, u Srednjim vratima, od Rta Glavotok do Rta Negrit, uglavnom je blago položena. U mediolioralu razvijena je zajednica mediolitoralnih stijena. U gornjem dijelu dno je stjenovito, sa zajednicom fotofilnih algi. Na dubinama od 5-10 metara stjenovita osnova uranja u pijesak. Na nekim mjestima

3 Plava zastava za plaže i marine je međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i priobalja, čiji je prvenstveni cilj održivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom. Plava zastava je danas u svijetu vrlo cijenjena turistička markica koja je sve brojnijim turistima glavni orijentir prilikom odabira destinacije. Plava zastava je danas najpriznatiji model ekološkog odgoja i obrazovanja i obavješćivanja javnosti, kada je u pitanju briga za more i obalni pojas, a posebno kada je u pitanju briga za obalne prostore koji trpe najjači pritisak, a to su upravo plaže i marine. Intelektualni vlasnik Plave zastave i međunarodni voditelj ovog programa je FEE (Foundation for Environmental Education - Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš, koju je utemeljilo Vijeće Europe 1981. godine. U program je trenutno uključeno tridesetak europskih i desetak izvaneuropskih država kojima je turizam jedan od strateških ciljeva. Do sada je podignuto preko 3.000 Plavih zastava, od toga preko 2.500 na plažama i preko 600 u marinama. Plava zastava je priznanje koje se dodjeljuje samo za jednu sezonu. Provedba programa Plave zastave počiva na strogo definiranim kriterijima.

21


stjenoviti grebeni se nastavljaju i dalje u dubinu, a u zajednici fotofilnih algi javljaju se elementi prekoraligena. Na pjeskovitom dnu infralitorala razvijena je zajednica finih pijesaka, ponegdje s livadama morske cvjetnice Cymodocea nodosa. Dublje od 20 metara pojavljuje se biocenoza obalnih detričnih dna (često u facijesu crvenih algi Vidalia volubilis i Rytiphloea tinctoria). U većim uvalama ovog dijela obale u zatvorenom dijelu uvale dno je zamuljeno, a česta je cvjetnica Zoostera noltii. U otvorenijem dijelu uvale, uz samu obalu do 2-3 metra dubine razvijena je zajednica fotofilnih algi, a dublje se prostiru fini pijesci na kojima je česta Cymodocea nodosa. Iz ove slike zajednica izdvaja se Puntarska draga. U Puntarskoj dragi izrazita eutrofizacija dovela je do osiromašenja pridnene zajednice. Na zamuljenoj površini kamenitog dna i na muljevitom dnu prisutne su alge vrste Dasycladus vermicularis i roda Cladophora.

Akvatorij otoka Plavnika i otočića Mali Plavnik i Kormati istražen je u svom istočnom dijelu. Zajednica mediolitoralnih stijena razvijena je u facijesu alge Lithophyllum tortuosum. Na strmim stijenama do 15-20 metara nalazi se zajednica fotofilnih algi s vrstom Cystoseira corniculata. U sjenovitim mjestima prisutan je prekoraligenski aspekt koraligenske biocenoze. Na stijenama na dubinama 30-40 metara razvijena je koraligenska biocenoza. Detritična dna počinju od 20 metara, da bi dublje od 30 metara bila djelomično zamuljena.

2.1.5.2 Mareografija

Južna obala Krka najviše je izložena valovima juga. Na tom dijelu obale, za vrijeme snažnog juga iz smjera S i SSW, valovi mogu postići visinu preko 3 m. Također su znatni valovi juga iz smjera SE uz obalu Krka, u kanalu Srednja (Mala) vrata. Obala Krka od Glavotoka do otočića Sv. Marko uglavnom je zaštićena od valova bure i juga. Taj dio obale izložen je valovima zapadnih vjetrova, koji su, međutim, u Riječkom zaljevu rijetka pojava.

U proljeće i ljeti prosječne mjesečne vrijednosti mirnog mora su u rasponu od 35-46%, posebno u lipnju i srpnju. Tijekom zime i jeseni učestalost mirnog mora je manja (u rasponu od 20-31%), a more je najčešće valovito u siječnju i studenom. Zimi i u jesen prosječne i maksimalne vrijednosti visine valova iznose 0,6-1,25 m, odnosno 1,5-3,5 m, dok su u proljeće i ljeti njihove srednje visine manje, u rasponu od 0,4-0,9 m odnosno 1-2,5 m. U siječnju su najveći valovi, a nastaju iz sjevernog i južnog smjera, u listopadu iz pravca juga, a u prosincu iz pravca sjeveroistoka. 4

Krčke obale oplakuju struje sa sjeverne i južne strane. Uz sjeveroistočnu obalu otoka formira se sjeverozapadna struja, koja duž Velebitskog, Vinodolskog i Tihog kanala nadire prema Riječkom zaljevu. Ogranak jedranske struje koji nadire između kvarnerskih otoka prema sjeverozapadu, zahvaća jugozapadnu obalu Krka i ulazi u Riječki zaljev kroz Srednja (Mala) Vrata. Oba ova ogranka sjeverozapadne struje spajaju se u jednu struju ispred 4 Korišteni podaci iz separata A4 za Prostorni plan Primorsko-goranske županije; Stanje i namjera mora; Županijski zavod za održivi razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Rijeci; 1997. god.

22


kostrenske obale. Brzina struje u Velebitskom kanalu pretežno je ispod 1 čvora (Nm/sat). U Tihom kanalu i kod otočića Sv. Marko ova je struja nešto snažnija. Struja u Srednjim (Malim) vratima ima veću brzinu od 1-1,5 čvorova. Vjetrovi, valovi i struje morskih mijena – plime i oseke – remete tok ovih stalnih struja, pa nekad na pojedinim djelovima obale prestaje djelovanje spomenutih stalnih struja, a nekad se pojave i struje suprotnog smjera.

U područnim vodama otoka Krka, periodično osciliranje morske razine zbog djelovanja plime i oseke, pretežno je pravilno, pa tijekom dana ima uglavnom dvije plime i dvije oseke. Srednja amplituda plimnog vala za područje Krka, mjerena pomoću prijenosnog mareografa, iznosi od 40-50 cm tj. razina mora je u trenutku nadolaženja plime do 25 cm iznad srednje razine. Isto toliko je i razina mora niža od srednje razine u trenutku nadolaženja oseke. Nadolazak plime za vrijeme juga, odnosno oseke za vrijeme bure, pri visokom barometrijskom tlaku te razlike još više povećava, pa može nekad u trenutku nadolaženja oseke, u tim okolnostima razina mora biti i do 35 cm niža od srednje razine niskih voda tj. od hidrografske nule.

Kašnjenje plime (lučko kašnjenje) iza kulminacije mjeseca za područje vode Krka iznosi 8,5 sati.

Periodično spuštanje i dizanje razine mora mimo djelovanja plime i oseke – stojni val – osjeća se nekad u Solinskom zaljevu i Puntarskoj dragi, što je i za očekivanje s obzirom na konfiguraciju tih uvala. Nemamo točnih podataka o visini amplitude stojnog vala niti o dužini intervala pojedinih nastupa za Solinski zaljev, a ni za Puntarsku dragu, jer se ova pojava nije posebno mjerila i opažala. Međutim, pojava stojnog vala u Solinskom zaljevu i Puntarskoj dragi, zbog manjih amplituda ne pravi nikakve smetnje plovnim objektima na vezu, pa je zanemarujuća. Bibavica se formira i u Malinskoj za vrijeme zapadnih vjetrova. Neto bibavice se također formiraju u krčkoj luci za vrijeme jakog juga.

23


2.2 Društvo i društvene djelatnosti

Život stanovništva Grada Krka se razlikuje od tipičnog načina življenja otočana s drugih jadranskih otoka zbog neposredne povezanosti s kopnom, neindustrializacije područja Grada Krka i uključenosti u riječki gospodarski prsten.

2.2.1 Stanovništvo i radni potencijal

Popisom stanovništva 2001. godine na prostoru Grada ukupno je popisano 5.491 osoba (2.719 muškaraca i 2.772 žene), odnosno 1,8% stanovništva Županije (305.505 osoba) što je za 494 stanovnika više nego u Popisu stanovništva iz 1991. godine (4.997 osoba). Unutar Županije Grad Krk bilježi kontinuirani prirodni priraštaj stanovništva (samo četiri naselja: Brusići, Linardići, Nenadići i Poljica bilježe pad broja stanovnika). Opća gustoća naseljenosti devedesetih godina iznosila je 49,73 stanovnika na km2, što je znatno manje od prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km2) kao i od Primorsko-goranske županije (87 stanovnika na km2).

U sastavu Grada Krka nalazi se 21 naselje:Bajčići, Brozići, Brusići, Brzac, Glavotok, Kapovci, Kornić, Kosići, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Picik, Pinezići, Poljica, Salatići, Skrbčići, Vrh, Žgaljići.

Područje Grada Krka obuhvaća prostor od 110,41 km2 kopna (oko 3,07%) ukupne površine teritorija Primorsko-goranske županije (3.595,35 km2) i površinu od 152,27 km2 morskog dijela.

Tablica 2: Kontingent stanovništva, Popis stanovništva 2001. (susjedni otoci i općine te Grad Krk)

Grad/općina Broj stanovnika (ukupno)

Radni kontingent

Prosječna starost

Indeks starenja

Cres 2.959 1.833 42 119,8Krk 5.491 3.508 39,8 90,4Mali Lošinj 8.388 5.492 39,1 81,0Rab 9.480 6.070 40,8 107,8Baška 1.554 939 45,3 184,3Dobrinj 1.970 1.130 45,1 167,0Malinska-Dubašica

2.726 1.707 41,0 104,0

Omišalj 2.998 2.071 35,8 44,0Punat 1.876 1.125 41,8 124,8Vrbnik 1.245 718 44,4 159,3Primorsko goranska županija

305.505 201.527 41,0 109,4

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine

24


Tablica 3: Površina i stanovništvo, područje Grada Krka

Naselje

Površina Stanovništvo

km2 %Popis 1991. Popis 2001.broj stanovnika

%broj stanovnika

%

BAJČIĆI 4,14 3,75 114 2,28 127 2,31

BRUSIĆI 2,79 2,53 69 1,38 52 0,95

BRZAC 5,29 4,79 111 2,22 137 2,50

KORNIĆ 6,91 6,26 250 5,00 325 5,92

KRK 19,96 18,08 3022 60,48 3364 61,26

LAKMARTIN 9,50 8,60 15 0,30 20 0,36

LINDARIĆI 9,93 9,00 116 2,32 102 1,86

MILOHNIĆI 4,70 4,26 77 1,54 82 1,49

MURAJ 8,80 7,97 10 0,20 11 0,20

NENADIĆI 0,50 0,45 147 2,94 125 2,28

PINEZIĆI 8,66 7,84 96 1,92 134 2,44

POLJICA 4,79 4,34 65 1,30 62 1,13

SKRBČIĆI 3,39 3,07 140 2,80 145 2,64

VRH 19,19 17,38 733 14,67 769 14,01

ŽGALJIĆI 1,85 1,68 32 0,64 36 0,66

Primorko-goranjska županija

Republika HrvatskaUkupno: 110,4

1100 4997 100 5 491 100

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujak 2001. godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2001. godine.

Starosna struktura stanovništva područja Grada Krka povoljnija je u odnosu na županijsku, jer Grad ima viši postotak mlađeg stanovništva do 19 godina (24%) i niži postotak starijih od 65 godina (21,9). Primorsko-goranjska županija ima ukupno 20,5% stanovništva do 19 godina i 16,2% starijih od 65 godina.

Prosječna starost stanovništva Grada Krka je 39,8 (38,4 muških i 41,2 ženskih), indeks starenja iznosi 90,4 (74,9 muških i 107,7 ženskih), a koeficijent starenja je 21,4 (18,9 muških, 23,9 ženskih). Prirodni prirast te dobna struktura useljeničke populacije uvelike su determinirali cjelokupnu dobnu strukturu na području Grada Krka. Stanovništvo Grada pripada prosječno mladim populacijama (24% ispod 19 godina).

25


Tablica 4: Stanovništvo prema starosti, po naseljima, Popis stanovništva 2001. godine

NASELJE broj stanovnika

% 0-19 % 20-59

% >60 %

BAJČIĆI 127 100 36 28,35 66 51,97 25 19,68

BRUSIĆI 52 100 15 28,85 23 44,23 14 26,92

BRZAC 137 100 22 16,06 63 45,99 52 37,95

KORNIĆ 325 100 77 23,7 158 48,61 90 27,69

KRK 3364 100 768 23 1873 56 696 21

LAKMARTIN 20 100 2 10 12 60 6 30

LINDARIĆI 102 100 16 15,69 44 43,14 42 41,17

MILOHNIĆI 82 100 15 18,3 34 41,46 33 40,24

MURAJ 11 100 4 36,36 6 54,54 1 9,1

NENADIĆI 125 100 30 24 63 50,4 32 25,6

PINEZIĆI 134 100 24 17,91 83 61,94 27 20,15

POLJICA 62 100 18 29,03 28 45,16 16 25,81

SKRBČIĆI 145 100 34 23,45 82 56,55 29 20

VRH 769 100 226 29,4 412 53,6 131 17

ŽGALJIĆI 36 100 9 25 21 58,33 6 16,67

ukupno 5 491 100 1296 24 2968 54,1 1200 21,9Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Krka, 2006.

U Gradu Krku je 2003. godine bilo zaposleno ukupno 2.344 osobe od kojih 1.644 kod pravnih subjekata i oko 700 osoba u obrtništvu; registrirane su oko 123 tvrtke i 278 obrta. Tijekom ljetne sezone broj zaposlenih se u obrtničkim radnjama povećava - preko 1.000 zaposlenih. U javnim poduzećima zaposleno je 55 te u bankama i financijskoj agenciji oko 40 osoba. Ukupno je zaposleno oko 42% stanovništva. Međutim, bilo bi neophodno od tog broja odbiti one osobe koje su sezonski zaposlene, a dolaze iz drugih područja, pa je tada vjerojatno i udio zaposlenih nešto niži. No i broj nezaposlenih, koji je u 2003. u prosjeku iznosio oko 125 osoba (2,3% stanovništva), ukazuje da je stanje zaposlenosti stanovništva na tom području prihvatljivo.

26


Tablica 5: Aktivno stanovništvo na području Grada Krka (prema djelatnosti, 2003.)

Područje djelatnosti Aktivno stanovništvo(stanje 2003.)

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 13 Ribarstvo 94Rudarstvo i vađenjePrerađivačka industrija 147Opskrba električnom energijom, plinom i vodom

192

Građevinarstvo 467Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo

327

Hoteli i restorani 302Prijevoz, skladištenje i veze 155Financijsko posredovanje 58Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

38

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

139

Obrazovanje 127Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 113Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

172

Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem --Izvanteritorijalne organizacije i tijela --Nepoznata djelatnost --Ukupno 2.344Izvor: Konačni plan uređenja Grada Krka, 2006.

Najviše je zaposlenih u građevinarstvu (19,9%), zatim u trgovini (14%) i turizmu (12,9%), a ostale djelatnosti participiraju s udjelima od 0,6% u poljoprivredi i šumarstvu do 8,2% u opskrbi vodom i električnom energijom. U cjelini Grad Krk ima povoljnu i diferenciranu strukturu zaposlenih u kojoj dominantnu ulogu imaju turizam, građevinarstvo i trgovina.

Najveće gospodarsko poduzeće je GP Krk, koje zapošljava više od 500 radnika u dva kamenoloma, dvije separacije kamenih agregata, dvije asfaltne baze, tri betonare, na 150 raznih građevinskih strojeva i kamiona, u proizvodnim pogonima betonske galanterije i montažnih objekata, te na gradilištima diljem Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije.

2.2.2 Lokalna vlast

Raspored službi odnosno institucija državne uprave definiran je teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske i pratećim zakonima, koji državnu upravu na županijskoj razini (ispostave) zadržavaju u sjedištima bivših općina. Samoupravni djelokrug općina i gradova određen je Zakonom o lokalnoj i

27


područnoj (regionalnoj) samoupravi i sukladno tome u njima se obavljaju poslovi kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a odnose se na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.

Grad Krk kao jedinica lokalne samouprave s većim brojem stanovnika, ima Gradsko vijeće, kao predstavničko tijelo te gradonačelnika i Gradsko poglavarstvo, kao izvršno tijelo. Nositelj izvršne vlasti je gradonačelnik, koji je ujedno i predsjednik Gradskog poglavarstva.

Statutom Grada osnovani su mjesni odbori Kornić, Milohnići, Poljica, Skrbčići-Pinezići i Vrh, kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbori godišnjim programom rada utvrđuju svoje zadatke odnosno popis aktivnosti mjesnog odbora i izvore sredstava za njihovu realizaciju. Sredstva za poslovanje mjesnih odbora osiguravaju se u proračunu Grada, a sredstva za financiranje svojih djelatnosti mjesni odbori mogu osigurati i iz prihoda od imovine, dotacija pravnih subjekata i građana te iz drugih izvora. Pravosuđe je također zastupljeno jer u Gradu Krku djeluju općinski i prekršajni sud te javni bilježnik.

2.2.2.1 Gradska tijela

1. Gradsko vijeće

Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana Grada Krka Gradsko vijeće ima 15 članova izabranih na način određen zakonom Gradsko vijeće ima predsjednika i jednog potpredsjednika Prijedlog za izbor predsjednika i potpredsjednika može dati Odbor za izbor i imenovanja ili

najmanje 1/3 članova Vijeća Predsjednika i potpredsjednika bira Vijeće javnim glasovanjem iz reda svojih članova na

način utvrđen Poslovnikom Za predsjednika i potpredsjednika izabran je kandidat za kojeg je glasovala većina od

ukupnog broja članova Vijeća Mandat članova Gradskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje četiri godine Mandat članova Gradskog vijeća izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka

tekućeg mandata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave Gradsko vijeće odlučuje većinom glasova, ako je na sjednici nazočna većina članova

Gradskog vijeća Odlučuje o potrebama i interesima građana, naročito o sljedećem: donošenju Statuta Grada, kao i odlukama i drugim općim aktima iz samoupravnog

djelokruga donošenju odluke o gradskim porezima i naknadama, gradskim taksama donošenju proračuna i zaključnog računa proračuna donošenju odluke o pristupanju međunarodnim udruženjima lokalnih jedinica raspisivanju referenduma

28


obavljanju izbora, imenovanju i razrješenju gradonačelnika i članova Gradskog poglavarstva, predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, kao i drugim svojim predstavnicima u raznim tijelima

osnivanju ustanova i trgovačkih društava uređenju ustrojstva gradske uprave

2. Gradsko poglavarstvo

Gradsko poglavarstvo izvršno je tijelo lokalne samouprave Za svoj rad odgovorno je Gradskom vijeću Gradsko poglavarstvo ima 5 članova. Gradonačelnik je predsjednik Gradskog poglavarstva. Na prijedlog gradonačelnika Gradsko poglavarstvo odlučuje posebno o

sljedećem: - pripremi prijedloga općih akata i mjera koje donosi Gradsko

vijeće, - izvršavanju općih akata Gradskog vijeća, - utvrđivanju prijedloga proračuna i zaključnog računa proračuna

Grada, - usmjeravanju djelovanja upravnih tijela Grada i nadziranju njihova

rada, - upravljanju nekretninama i pokretninama, prihodima i rashodima

Grada, - obavljanju izbora i imenovanja, opoziva i razrješenja djelatnika,

kao i svojih predstavnika u drugim tijelima

3. Gradonačelnik

zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti Grada Gradonačelnika bira Gradsko vijeće iz redova svojih članova, u pravilu

među nositeljima liste stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u Gradskom vijeću.

Prijedlog za izbor gradonačelnika daje Odbor za izbor i imenovanja ili najmanje 1/3 članova Vijeća.

4. Gradska uprava

Gradska uprava obavlja upravne poslove iz samoupravnog djelokruga Odgovorna je za svoj rad Gradskom vijeću i Gradskom poglavarstvu. U gradskoj upravi Grada Krka osnovani su:

Ured Poglavarstva

Obavlja pravne, protokolarne, administrativne i savjetodavne poslove za potrebe Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva i Upravnih odjela, kao i poslove pisarnice, gradske arhive, radnih odnosa, mjesne samouprave, zastupanja i vođenja postupaka pred sudskim i upravnim tijelima i drugo.

Upravni odjel komunalnog sustava

29


Obavlja poslove vezane za gospodarenje prostorom, urbanizam i zaštitu okoliša, unapređenje stanovanja, uređenje naselja, izgradnje i održavanje komunalnih objekata, nadzor nad obavljanjem komunalnih djelatnosti, upravljanjem stambenim i poslovnim prostorom, utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade i komunalnog doprinosa, upravljanje i održavanje javno-prometnim i zelenim površinama, upravljanje plažama, grobljima, lukama i drugim objektima u vlasništvu Grada.

Upravni odjel proračuna i društvenih djelatnosti

Obavlja poslove vezane za izradu i izvršenje proračuna i zaključnog računa proračuna, vođenje računovodstvene-knjigovodstvene evidencije, osigurava zadovoljavanje javnih potreba stanovništva u području predškolskog odgoja, obrazovanja, u zaštiti zdravlja, socijalnoj skrbi, kulturi, sportu, kao i poslove poticanja poduzetništva i obrtništva, te usmjerava gospodarski razvoj. Za obavljanje upravnih funkcija državne i županijske razine na području Grada Krka ustrojene su ispostave Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji:

Ispostava Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka,

Ured za obranu, Ured državne uprave u PGŽ, Pododsjek za prostorno uređenje, zaštitu

okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove – Ispostava Krk, Ured državne uprave u PGŽ, Pododsjek za opću upravu i društvene

djelatnosti, Ispostava Krk, Ured državne uprave u PGŽ, Odjel za gospodarstvo, Ured državne uprave u PGŽ, Odjel za zajedničke poslove, Ispostava Lučke kapetanije Rijeka, Turistička zajednica grada Krka (5 turističkih vodiča).

Značajnu aktivnost na području Grada Krka ostvaruje Javna vatrogasna postrojba Grada Krka sa 22 zaposlena te DVD u Baški, Dobrinju, Njivicama i Vrbniku sa po 10-20 operativaca. Osnivači ove postrojbe su Grad Krk i općine otoka Krka. Postrojba u mjestu Krku ima dovoljno prostora sa svim potrebnim sadržajima (tri garaže, servisna radionica, rekreacijska dvorana, potrebna oprema), a ostala DVD imaju kombije i potrebnu opremu za prvi izlazak. Financijska sredstva za plaće osigurana su iz državnog proračuna, a ostale troškove snose Grad Krk s općinama.

2.2.3 Dostignuta razina društvenih djelatnosti

2.2.3.1 Obrazovanje

Predškolski odgoj

Predškolski odgoj i obrazovanje u Gradu Krku organizirani su u okviru ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja na otoku, dječjeg vrtića Katarina Frankopan, čiji je osnivač sam Grad. . Vrtić ima 4 odgojne skupine. U vrtiću je

30


smješteno 100 djece s kojima radi 8 odgojiteljica i 3 pomoćno-tehničke djelatnice. Vrtić ima cjelodnevni program. U stručnoj službi vrtića zaposleni su jedan psiholog i medicinska sestra, a od posebnih programa provodi se kraći program katoličkog vjerskog odgoja djece u izvanobiteljskim uvjetima.

Matični vrtić u Gradu Krku koristi zgradu površine 160 m², s vanjskim igralištem od oko 60m². Kapacitet vrtića je nedostatan s posebnim naglaskom na neadekvatnom unutrašnjem prostoru kao i na nedostatku vanjskog.

Vrtić u Krku je ujedno i matični vrtić predškolske ustanove Katarina Frankopan s upravom koja opslužuje još 7 područnih vrtića. Vrtić na području Grada Krka financirase iz proračuna Grada (oko 70%) i roditeljske uplate (oko 30%). Najvažnije polazište u odgojnom-obrazovnom radu je individualizacija i usklađenost odgojno-obrazovnih ciljeva s razvojnim potrebama djeteta, stvaranje uvjeta za slobodu izbora aktivnosti primjerenim osobnim mogućnostima djeteta i aktivno sudjelovanje roditelja i okruženja u procesu rada. Program s djecom ostvaruju odgojitelji koji su stručno osposobljeni za dobro poznavanje, često procjenjivanje i praćenje razvoja svakog pojedinog djeteta. Međutim, vrtić još nema jaslica. Zbog teškoća u organizaciji prijevoza djece, u vrtićima se ne provodi predškolski program za djecu uoči polaska u osnovnu školu.

Vrtić u Vrhu ima jednu odgojnu skupinu sa 24 djece, jednom odgojiteljicom i jednom kuharicom.

Osnovno obrazovanje

Na otoku Krku djelatnost osnovnog školstva organizirana je u jednoj ustanovi, osnovnoj školi Fran Krsto Frankopan. U Gradu Krku, u 2003./2004. školskoj godini, osnovnu su školu pohađala 472 učenika u 24 razredna odjela, u okviru matične osmogodišnje škole i područne osmogodišnje škole u Vrhu. Rad škole financira se iz državnog proračuna (plaće, naknade), proračuna Primorsko-goranske županije i proračuna Grada Krka te drugih izvora.

U školskoj 2003./2004. godini u matičnoj školi u Gradu Krku bilo je ukupno 315 učenika u 15 razrednih odjeljenja. Škola iz godine u godinu bilježi sve manji broj učenika. Škola u Krku je do kraja 2003. kalendarske godine djelovala u dvije školske zgrade izgrađene 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća, koje ne udovoljavaju osnovnim kao i građevinskim uvjetima. U 2005. godini izgrađena je nova osnovna škola, veličine oko 3000 m2.

Predmeti izborne nastave jesu vjeronauk i informatika. U školi djeluju različite grupe:

sportske grupe: košarka, nogomet, ritmička gimnastika, ritmika

šahovske grupe ekološke grupe ekološko-speleološka sekcija

31


likovne grupe pjevački zborovi instrumentalna grupa dramsko-literarno-recitatorska grupa novinarske i knjižničarske grupe mladi povjesničari povijesno-glagoljaške radionice čakavska grupa mali modelari sekcija prve pomoći

Izvanškolske aktivnosti:

sportske: košarka, nogomet, judo, karate, tenis, ronioci, kung fu, skijanje, stolni tenis, udičarenje, kick-boxing, streljaštvo, šah, ritmika

folklor: domaći kanat, mladi sopilaši dječji zborovi crkveni zborovi limena glazba plesna škola strani jezici vatrogasci

Škola nema sportske dvorane, pai se za nastavu tjelesnog odgoja koriste dvije prostorije u postojećoj dvorani stare škole, koja se nalazi preko puta nove škole. Važno je napomenuti, da je zbog veličine osnovne škole Fran Krsto Frankopan, te disperzije područnih škola, rad prilično otežan. U nekoliko se navrata predlagala podjela škole. Posljednja je bila u okviru donošenja mreže osnovnih škola na području Primorsko-goranske županije, u rujnu 1999. godine, ali s tim prijedlogom nadležno poglavarstvo nije bilo suglasno.

Na području Grada Krka u novosagrađenoj zgradi djeluje osmogodišnja Područna škola Vrh, koju je prošle školske godine pohađalo 157 učenika, u 9 razrednih odjela. Škola raspolaže sa 8 klasičnih učionica, koje mogu biti i specijalizirane, dvoranom za tjelesni odgoj, specijaliziranom učionicom za informatiku i drugim pratećim prostorima. Izvannastavne aktivnosti se odnose na ritmičku, recitatorsku, likovnu i ekološko-sportsku grupu te pjevački zbor.

Srednje obrazovanje

Djelatnost srednjeg školstva organizirana je u jednoj ustanovi, Srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir. U školskoj 2003./2004. godini školu je pohađalo 458 učenika, u 19 razrednih odjela, i to 5 prvih, 6 drugih, 5 trećih i 3 četvrta odjela. Škola je smještena u gradskoj jezgri, a djeluje u zgradi izgrađenoj 1979. godine, s ukupno 5.136 m2 zatvorenog prostora. Zgrada je u vlasništvu škole. Škola ima 15 specijaliziranih učionica (po 60 m2), 3 kabineta stranih jezika (po 19 m2), 7 specijaliziranih kabineta (po 19 m2), praktikum biologije i kemije (88 m2), praktikum fizike (88 m2). Učionice i praktikumi standardno su

32


opremljeni nastavnim sredstvima i pomagalima. Za programe ugostiteljstva: praktikum kuharstva-slastičarstva (96 m2) i praktikum ugostiteljskog posluživanja (85 m2). Za tehničke programe: «pomoćna» 1 učionica, 2 radionice za ručnu i strojnu obradu (120 m2) za nastavu strojarstva. Nedostaje prostor za glazbenu školu. Sportski prostori škole: velika dvorana (720 m2), mala dvorana (202 m2), dvije svlačionice s tuševima, zahodima i praonicama. Ovi su prostori opremljeni svim adekvatnim sportskim rekvizitima. Ostali prostori: školska knjižnica (110 m2), multidisciplinarni prostor sa sanitarnim čvorom (130 m2), zbornica, uredu, sanitarni čvorovi, kotlovnica, arhiv, spremišta i drugo. Zemljište na kojemu se nalazi školska zgrada ima površinu od 15.500 m2. Na tom se prostoru nalazi vanjsko višenamjensko igralište za košarku, mali nogomet i rukomet, površine 11.460 m2. Na ostalom zemljištu je travnjak koji se redovno održava te maslinik s dvadesetak stabala. Učenici uglavnom koriste javni autobusni prijevoz Autotrans d.o.o. Vozni red lokalnih linija prilagođen je potrebama učenika i radu škole. U školi se izvode programi za veći broj zanimanja. Jasno je da jedna škola ne može u potpunosti udovoljiti interesima svih srednjoškolaca, no sadašnja ponuda je prilično raznolika, pa se učeničkim željama, kao i potrebi lokalne zajednice, može djelomično udovoljiti. Najviše djece pohađa Hotelijerko-turističku srednju školu, a najmanje djece se odluči za strojobravarstvo, što ukazuje na to kako je turizam glavna djelatnost na području Grada Krka.

Tablica 6: Programi-zanimanja, broj učenika i razrednih odjela školske 2003./2004.

PROGRAM - ZANIMANJE

B R O JGodina obrazovanja

Razrednih odjela

Učenika

Opća gimnazija 4 4 113Hotelijersko -turistički tehničar 4 4 115

Ekonomist 4 4 106Konobar 3 4 34Kuhar 3 31Automehaničar 3

3

16Vodoinstalater 3 16Vodoinstalater-JMO 3 13Strojobravar 3 1Strojobravar-JMO 3 5Instalater grijanja i klimatizacije 3 8

UKUPNO 19 458Izvor: Matica škole za školsku 2003./2004. godinu

U školi se izvode sljedeći četverogodišnji programi - opća gimnazija, hotelijersko-turistički tehničar i ekonomist, te trogodišnji strukovni programi za zanimanja kuhar, konobar, automehaničar, instalater grijanja i klimatizacije, strojobravar, strojobravar - JMO, vodoinstalater, vodoinstalater - JMO.

33


Neki razredni odjeli u srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir imaju manje od 30 učenika. Strukovni program ima mali broj polaznika, pa učenici srodnih programa polaze mješovite razrede (vodoinstalater/JMO + strojobravar/JMO + automehaničar, kuhar + konobar, automehaničar + vodoinstalater), tako da općeobrazovne predmete pohađaju zajedno, a specifične predmete struke odvojeno.

U programu opće gimnazije izborni predmeti su njemački jezik, informatika, matematika, a u programu ekonomist daktilografija i talijanski. Učenici svih razreda i programa pohađaju nastavu vjeronauka ili etike, kao izborni predmet. U provođenju posebnih programa posebno su vrijedni sljedeći preventivni programi:

za suzbijanje upotrebe alkohola i droge Abeceda odgoja i narkomanije Moj život po mom izboru Kako učiti Reproduktivno zdravlje-koje je ponašanje prihvatljivo Tko sam ja i što bih želio biti Zlostavljanje djece slobodne aktivnosti učenika: Riječ, zvuk, pokret, boja (literarne,

dramske, glazbene, recitatorske, novinarske), informatičke, likovne, ekološke te sportske aktivnosti itd.

Broj srednjoškolaca s prebivalištem na otoku Krku znatno je viši od broja polaznika krčke srednje škole, što znači da se dio učenika kod upisa u srednju školu odlučuje školovanje nastaviti «na kopnu» i to u elektroindustrijsku, (34) elektrotehničku (32) trgovačku (30) medicinsku, pomorsku, prometnu, građevinsku, kemijsku srednju školu. Razlog odabira škole izvan Krka uglavnom proizlazi iz odabira programa-zanimanja koji se ne ostvaruju na otoku. Istovremeno oko 290 učenika (64%) putuje u školu iz drugih dijelova otoka Krka.

Tablica 7: Stanovništvo Grada Krka staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi, Popis stanovništva 2001.

Spol

Ukupno

Bez škole

1-3 razreda osnovne škole

4-7 razreda osnovne škole

Osnovna škola

Srednje škole za zanimanja u trajanju od 1-3 godine

Srednje škole za zanimanja u trajanju od 4 i više godine

Gimnazija

Viša škola, I (VI.) stupanj fakulteta i stručni studij

Fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni studij

Magisterij

Sv. 4.567 33 309 331 843 1.394 773 271 233 345 9M 2.217 10 97 118 327 919 317 85 134 184 8Ž 2.350 23 212 213 516 475 456 186 99 161 1

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Popis stanovništva 2001.

34


2.2.3.2 Zdravstvo i socijalna skrb

Standardi zdravstvene zaštite u odnosu na broj stanovnika, broj zdravstvenih djelatnika i mrežu zdravstvenih objekata u potpunosti su ispunjeni. Za vrijeme turističke sezone zdravstvena služba se mora povećati otvaranjem jedne turističke ambulante u Krku i s dodatnim timom službe hitne medicinske pomoći.

U Domu zdravlja postoje tri privatne ordinacije - specijalistička ordinacija školske medicine, ginekološka ordinacija te ordinacija medicine rada. Dom zdravlja ima rendgen, ultrazvučnu dijagnostiku te fizikalnu rehabilitaciju. Kliničko biokemijska dijagnostika obavlja se u laboratoriju primarne zdravstvene zaštite sa četiri zaposlena laboratorijska tehničara, gdje se godišnje obradi više od 60 tisuća pretraga. Polikliničko konzilijarna služba sastoji se od okuliste, pulmologa i interniste koji dolaze iz KBC Rijeka.

Organizacija zdravstvene zaštite na području Grada Krka obuhvaća ustanove na primarnoj razini zdravstvene zaštite koju obavlja Dom zdravlja Primorsko-goranske županije – Ispostava Krk. Zgrada Doma zdravlja Krk izgrađena je 1983. godine, a zbog loše unutrašnje povezanosti zgrade (poluetaže povezane stepenicama) nije funkcionalna. U sklopu Doma zdravlja djeluju ambulante opće medicine i hitna medicinska pomoć za područje otoka sa 11 vozila, od kojih je 5 sanitetskih sa UKV uređajem. U zdravstvu Grada Krka zaposleno je oko 50 osoba. Poteškoća Krka, kao otočne cjeline, je u raspršenosti većeg broja manjih mjesta, što poskupljuje zdravstvenu zaštitu.

Zdravstvena zaštita dojenčadi i predškolske djece organizirana je u ambulanti s jednom liječničkom ekipom s punim radnim vremenom i jednom s kraćim radnim vremenom. Preventivna zdravstvena zaštita školske djece, mladeži i studenata organizirana je u ordinaciji Zavoda za javno zdravstvo – ispostava Krk. Ova zdravstvena zaštita obuhvaća dvije osnovne, osmorazredne redovne škole u Krku i tri redovne srednje škole s pet usmjerenja. Obuhvaćena je također i higijensko-epidemiološka služba.

Zbog pogodne klime i već dosada dokazanih povoljnih učinaka, jedan od najvećih razvojnih izazova je mogućnost razvitka zdravstvenog turizma. Pri tome se misli na razvoj visokodiferenciranih zdravstvenih ustanova za ona zdravstvena područja gdje je prirodni činitelj (ambijent, klima) jedan od preduvjeta. To su neke kronične bolesti dišnih organa, kožne bolesti i slično. Neosporno je da bi lokalno stanovništvo koristilo te iste kapacitete te manje odlazilo na liječenje u udaljene centre. Osim toga, područje Grada Krka je već povijesno poznato po zdravstvenoj djelatnosti. Naime, najstarija i najznačajnija socijalna ustanova, u povijesti otoka Krka, spominje se još 1277. godine - zgrada blizu katedrale (HOSPITALE- bolnica).

Zbog izoliranosti otoka ima više problema s ostvarivanjem zdravstveno-socijalne zaštite jer je otežan pristup pružanju hitne zdravstvene zaštite, korištenju specijalističke zdravstvene zaštite i drugih oblika višeg standarda

35


zdravstveno-socijalne zaštite. Dodatno opterećenje osobito za zdravstvenu službu čini veliki broj turista u ljetnoj sezoni.

Dom za starije i nemoćne osobe „Mali Kartec“ Krk, jedan je od najvećih domova za starije osobe u Primorsko-goranskoj županiji. Dom „Mali Kartec“ ima 149 postelja, 77 stacionarnih mjesta i 70 mjesta stacionarnog dijela za štićenike s potrebama veće njege. Dom za starije i nemoćne osobe u Gradu Krku sa svoja 143 korisnika i 51 djelatnikom, organiziran je poput “manjeg grada”. Dom „Mali Kartec“ ima puno iskustava koja su ostvarena uz svesrdnu podršku lokalne uprave i donatora. Površina Doma je 22.000 m2. Na svakog pojedinog štićenika Doma otpada 54 m2 stambenog prostora i 208 m2 vanjskog prostora. Županija i država financiraju 40% troškova Doma, a korisnici 60%. Dom „Mali Kartec“ je prvi dom u Hrvatskoj koji ima posudionicu ortopedskih pomagala za korisnike usluga Doma i sve druge kojima su potrebna ortopedska pomagala. Prije osam godina su počeli s uređenjem botaničkog vrta Doma. Štićenici se mogu uključiti u rekreaciju osoba starije životne dobi ili provoditi svoje vrijeme u dnevnom centru, koji je otvoren za sve starije osobe na otoku Krku. Polazeći od demografskih, socijalnih, zdravstvenih, ekonomskih, kulturnih i drugih pokazatelja značajnih za kvalitetu života starijih osoba, Dom za starije i nemoćne osobe „Mali Kartec“ usmjeruje svoju skrb prema sljedećim područjima:

1. RAZVOJ IZVANINSTITUCIONALNE SOCIJALNE SKRBI5. PODIZANJE RAZINE USLUGA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI6. DODATNA STRUČNA OBRAZOVANJA 7. OTVARANJE REFERENTNOG CENTRA ZA GERONTOLOGIJU

(omogućiti interdisciplinarni rad stručnjaka iz područja psihologije, psihijatrije, medicine, socijale itd.)

8. POSUDIONICA: Dom „Mali Kartec“ je zbog velikih potreba i poboljšanja kvalitete života starijih osoba otvorio posudionicu bolesničkih i drugih ortopedskih pomagala, koji nisu namijenjeni samo štićenicima doma, već svim osobama u Hrvatskoj, koji ne mogu kupiti ortopedska pomagala.

Na području Grada Krka djeluju još dva doma za starije i nemoćne osobe: Dom za starije i nemoćne osobe Vila Aurelia, u privatnom je vlastništvu

i može udomiti 10 osoba Dom za starije i nemoćne osobe Kornić, u privatnom je vlasništvu i može

udomiti 40 osoba. Nalazi se u lijepo opremljenoj obiteljskoj kući, površine oko 1500 m2.

2.2.3.3 Kultura i sport

Grad Krk je osnivač dviju kulturnih ustanova: Centra za kulturu Grada i Narodne knjižnice Krk. Centar za kulturu Grada Krka je javna ustanova u kulturi s dvoje zaposlenika te se najvećim dijelom financira iz proračuna Grada Krka. Za obavljanje svoje djelatnosti koristi prostore u vlasništvu Grada Krka. Ustanova organizira većinu kulturnih manifestacija i programa na

36


području Grada, npr. glazbene i glazbeno-scenske priredbe od kojih su najznačajnije:

Ljetne priredbe Kamplin jazz fest Večeri krčkih

violina Dani Sv. Kvirina

U Narodnoj knjižnici su zaposlena dva djelatnika: ravnatelj i knjižničar. Knjižnični fond broji oko 17.700 knjiga, a knjižnica ima više od 1.570 članova.

U Gradu Krku djeluje devet udruga koje se bave kulturom i vrlo su aktivne. Ni u jednoj od tih udruga nema zaposlenih, već u njima djeluju isključivo volonteri te za svoj rad koriste prostore u vlasništvu Grada Krka. Financiraju se isključivo iz proračuna Grada.

Udruge u Gradu Krku

Gradska glazba «Krk» , Gradski pjevački zbor «Krk», Dječji pjevački zbor «Mići

boduli» KUD «Vrh», HKD «Braće Radić» Kornić, Folklorno društvo «Poljica», Folklorno društvo «Skrbčić-

Pinezić», Udruga sopaca otoka Krk Karnevalska udruga «Povero

Keko».

U Krku također djeluje niz sportskih, socijalno-humanitarnih i folklornih društava te spomenute kulturne udruge koje djeluju pri Centru za kulturu Grada Krka. Socijalno- kulturna, sportska i folklorna društva jesu:

Autoklub «Krk», Boćarski klub «Krk», Boćarski klub «Brzac», Bodulska udruga mladih «Dešpet», Body building klub «Krk», DVD, Društvo multipleskleroze, «Društvo prijatelja Krka», Društvo za skrb autističnih osoba, Društvo za zaštitu životinja «Krk», Filatelistička udruga «Krk», Forum krčke mladosti, HCK, HVIDRA, Gradsko društvo Crvenog križa

«Krk», Jedriličarski klub «Plav» Judoklub «Krk», Klapa Krk, Klub informatičara otoka Krka, Klub podvodnih aktivnosti «Bios I», Klub za podvodne aktivnosti «Krk», Košarkaški Klub «Krk», Lovačko društvo «Orebica», Lovačko društvo «Šljuka», Motoklub «Krk», Nogometni klub «Krk», Odbojkaški klub «Krk», Odred izviđača Krk, Područna vatrogasna zajednica otoka

Krka, Pokret za život, Povijesna udruga

otoka Krka, Radioklub Krk, Ronilački klub Krk, Streljački klub «Bodulka», Šahovski klub «Krk», Športsko ribolovno društvo

«Čavlena» - Poljica,

37


Športsko ribolovno društvo «Lovrata»,

Udruga antifašističkih boraca otoka Krka,

Udruga HVIR-a otok Krk, Udruga malih dioničara «Zlatni otok»

d.d., Krk, Udruga športske rekreacije «Pepice», Udruga umirovljenika Grada Krka, Udruga gluhih i nagluhih, Udruga invalida rada, Udruga roditelja poginulih branitelja, Udruga slijepih, Udruga distrofičara, Wakeboard klub «Krk» Zajednica Talijana Krk.

Sportske aktivnosti odvijaju se u Sportskom centru „Josip Pepi Uravić“ koji raspolaže s višenamjenskom dvoranom, dva nogometna igrališta (glavno i pomoćno) i tribinama za 600 gledatelja, altetskom stazom i boćalištem sa 4 staze. Jedriličarski klub „Splav“ na Ježevcu ima sportski objekt, privezište i rivu, a Bios klub podvodnih aktivnosti ima također svoj prostor.

38


S obzirom na to da su udruge volonterske, financiranje njihovih aktivnosti je problematično, kao i prostor za djelovanje.

Na otočiću Košljunu nalazi se sakralni muzej osnovan 1894. godine. Sakralna (muzejska) zbirka sadržava crkveno srebro (križeve, kaleže, pokaznice...), slike, rukopisne i tiskane knjige te dokumente od kojih su mnoge na pergamentu. Tu je i etnografska zbirka s narodnim nošnjama čitavog otoka, mnogobrojnim predmetima krčkih ribara i seljaka, zatim numizmatička i arheološka zbirka s iskopinama iz doba antike te keramika. Muzej isto tako posjeduje i bogatu zoološku zbirku koju čine kolekcija školjaka i neki unikatni životinjski primjerci. Bitno je napomenuti, da je muzej na Košljunu u vlasništvu biskupije, i da Grad Krk nema svoga muzeja iako se promovira kao grad povijesti i kulture, a stara gradska jezgra je zaštićena kao spomenik kulturne baštine. Po svemu se tome može zaključiti da je gradski muzej nužno potreban.

U Gradu Krku ima nekoliko galerija u kojima se održavaju izložbe. Galerije su u privatnom vlasništvu, a registrirane su kao obrti ili trgovačka društva: Decumanus, Fortis, Dagmar, Leut, Krčanka, «Helena», «Noina arka» i «Art point».

Kulturne manifestacije Grada Krka

Ljetne priredbe KrkTradicionalna je manifestacija koja spada u jednu od najstarijih kulturnih manifestacija na otoku i predstavlja nezaobilazni dio kulturne turističke ponude Grada. Glazbeni i dramski programi (opere, komedije, oratoriji, koncerti) odvijaju se na atraktivnim lokacijama krčke katedrale, i Frankopanskog kaštela.

Kamplin jazz festmanifestacija s ciljem promicanja kulturne turističke ponude. Manifestacija je izuzetno dobro medijski popraćena. Festivalsku publiku podjednako čine domaći i strani gosti.

Večeri krčkih violinaNovi je projekt glazbeni raritet i dio neprocjenjivo vrijedne kulturne baštine te je upravo zbog toga razrađena ideja da se taj raritet iskoristi za turističku i uopće kulturnu ponudu. Naime, u svijetu ima samo nekoliko violina s «kratkim vratom», kakve su krčke violine (4 violine, 3 viole i 1 violončelo). Centar za kulturu Grada Krka organizira promociju navedenih instrumenata u krčkoj katedrali.

Ljetna škola glagoljiceprojekt koji je započeo prije desetak godina, a svake godine okuplja sve veći broj sudionika. Održava se u Korniću, u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva «Braće Radić» Kornić. Osnovna ideja pokretanja ovog projekta bila je poticanje male seoske sredine bez kulturnih sadržaja, na osvještavanje svojih autohtonih vrijednosti. Rad Ljetne škole glagoljice u Korniću, održava se neprekidno od 1993. godine u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Braće Radića. U Korniću djeluje i čitaonica «Frankopan» koja nema status ustanove.

Međunarodni književni festival

39


Za veće priredbe koristi se dvorana srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir. Tijekom ljeta za kulturna događanja koriste se prostori biskupije, Frankopanski kaštel, krčka katedrala i javne površine.

2.2.4 Trendovi na području društva i društvenih djelatnosti

Planiranje kretanja broja stanovnika temeljem analiza dosadašnjeg trenda, sagledivim mogućnostima društveno-gospodarskog razvoja i mogućnostima prostornog smještaja, u današnjim uvjetima je otežano. Dosadašnje kretanje broja stanovnika na otoku, rezultat je uglavnom konstantnih doseljavanja i odseljavanja

Opći trendovi kretanja stanovništva Hrvatske ne daju elemente za predviđanje značajnijeg porasta broja stanovnika, a posebno ne mladog i radno sposobnoga. Međutim, unutar Županije, Grad Krk bilježi kontinuirani prirodni prirast stanovništva (na razini naselja, samo četiri naselja: Brusići, Linardići, Nenadići i Poljica bilježe pad broja stanovnika).

Na području Grada Krka stanovništvo se od 1857. do 1931. povećavalo po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,40%, da bi se nakon toga od 1931. do 1971. smanjivalo po prosječnoj stopi od 0,57. Nakon te godine, na području Grada, posebice, uslijed razvoja turizma, povećava se prosječnom stopom od čak 1,43%. U trideset godina povećano je stanovništvo za 1.905 osoba ili za 53%.

Samo su neka područja ostvarila povećanje. Nakon 1971. godine nastavlja se tako smanjenje stanovništva u Brusićima, Lakmartinu, Linardićima, Milohnićima, Muraju, Poljicima i Žgaljićima, dok je u Brzacu ostala ista razina. U ostalim mjestima ostvaren je porast, a relativno i apsolutno najveći u samom Gradu Krku. Relativno visok rast ostvaren je i u Pinezićima. U 2001. godini područje Grada Krka imalo je 5.491 stanovnika ili 494 osobe više nego u 1991. U cjelini porast stanovništva područja Grada Krka odnosi se na sam grad Krk koji ima u 2001. godini preko 61% ukupnog stanovništva.

Prognoza demografskog razvoja Grada Krka zasniva se stoga na sljedećim općim pretpostavkama:

Zadržavanje stanovništva na područjima, koja su tradicionalno emigracijska te pogođena dugogodišnjim depopulacijskim procesima, posebno zbog opadanja privlačne snage priobalnih centara rada i naseljavanja,

Ograničavanje daljnjeg mehaničkog priliva na područje Grada pogotovo zbog činjenice da područje grada Krka pa s time i otoka Krka nudi bolje uvjete za život neko neka druga područja Hrvatske i susjednih država.

Za stanovništvo Grada Krka bitni su i sljedeći opći demografski trendovi:

40


Povezanost – prometna povezanost i dostupnost vrlo su bitni za naseljavanje pojedinaca. Dobri uvjeti stanovanja su preduvjet naseljavanju, a to se postiže dobrim prometnicama i javnom prometnom mrežom. Važna je i dostupnost modernih tehnologija, kao što su internet, mobilna telefonija i slično.

Dostupnost socijalnih usluga – drugi bitni faktor kod odluke za naseljenje dotičnog područja je i dostupnost socijalnih usluga kao što su zdravstvena zaštita, vrtići, škole i ostale socijalne usluge.

Globalizacija – globalizacija stvara dva trenda – prvo, većina se stanovništva seli u veće gradove gdje postoji veći izbor kvalitetnijih radnih mjesta, škola, socijalnih usluga i slično. Drugi trend, suprotan prvome, iseljavanje je bogatijeg sloja, obitelji i starijeg stanovništva iz gradova – prevladava mišljenje, da je život izvan velikih gradova kvalitetniji, nudi miran način života. Ta grupa stanovništva gradi nove ili obnavlja stare kuće s većim okućnicama, a prometna je udaljenost za njih manje važna, ako su im dostupni suvremeni načini komuniciranja. Istovremeno, sve više ljudi radi kod kuće, pa su i zbog toga još važniji drugi, moderni načini komuniciranja (internet i slično).

Kulturni život i dostupnost ponuđenih aktivnosti za slobodno vrijeme – jedna od važnijih činjenica jest i mogućnost osmišljenog provođenja slobodnog vremena. Svaki čovjek želi što veći izbor ponuđenih aktivnosti za razonodu, kao što su sport, rekreacija, kulturne priredbe i drugo.

41

Za stanovništvo u Gradu Krku možemo definirati sljedeće specifičnosti:

Broj stanovnika raste, pa to i ukazuje na privlačnost područja za naseljenje. Činjenica je, da Grad ima relativnu dobru mrežu socijalnih usluga kao i prometnu povezanost do Rijeke,

Za vrijeme sezone područje „živi“ što znači, da su ljudi aktivni, da se druže. No, zimi, područje postaje uspavano naselje, ljudi ne izlaze, osim u rijetkim prilikama. Zato bi jedan od ciljeva Programa ukupnog razvitka trebao omogućiti kvalitetan život tijekom cijele godine, gdje bi se ljeti kontrolirali negativni utjecaji velikog broja turista, a zimi omogućilo sadržaje za kvalitetan i ispunjen život.

Odseljavanje mladih: karakteristično je da se, s cijelog otoka Krku, pa tako i iz Grada Krka, mladi sele u Rijeku ili Zagreb, naročito za vrijeme studija. To je uzrok velikog broja vikendaša na otoku, ali i činjenica, da je na otoku nedostatna radna snaga, naročito specijalističkih zanimanja (osim ekonomskih ili turističkih).

Usmjeravanje mladih u ekonomska i turistička zvanja - na otoku postoji srednja škola, koja ima sljedeće programe: opća gimnazija, hotelijersko-turistički tehničar, ekonomist, konobar, kuhar, automehaničar, vodoinstalater, vodoinstalater-JMO, strojobravar, strojobravar-JMO, instalater grijanja i klimatizacije. U Rijeci je sveučilište, koje obuhvaća sljedeće fakultete: Ekonomski, Filozofski, Građevinski, Medicinski, Pomorski, Pravni, Tehnički i Visoku učiteljsku školu. Poslije završene srednje škole, puno mladih odlazi na Fakultet ekonomije i turizma u Pulu i na Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiju. Najviše stanovnika Grada Krka, pogotovo onih koje se žele vratiti ili ostati na otoku, odlučuje se za stručnu spremu povezanu s turizmom. Zbog toga nema dovoljno ostale radne snage, a zapažene su i sezonske oscilacije u zapošljavanju.

Kao na cijelom otoku Krku, pa tako i u Gradu Krku, zapaža se trend modernizacije i globalizacije, a posljedica tih kretanja je društvena kriza povezana s gubitakom tradicionalnih vrijednosti i načina života. Kod mladih se to očituje pojavom alkoholizma i narkomanijom.

42


2.2.5 SWOT društvo

PREDNOSTI SLABOSTI Prometna povezanost (geoprometni položaj)

omogućava dostupnost do radnih mjesta, škola i ostalih elemenata potrebnih za društveni razvoj područja

Društvena djelatnost je već razvijena i dosta raznolika (preko 60 udruga)

Rast broja stanovnika ukazuje na privlačnost područja, i gospodarski razvoj

Postojanje doma zdravlja i hitne službe Razvijena umirovljenička aktivnost Dom za umirovljenike pruža kvalitetnu skrb o

starijim osobama Klub zdravlja dobro implementira programe za

sprečavanje različitih ovisnosti Tijekom nastave javni je prijevoz dobro

organiziran (Autotrans), što učenicima olakšava putovanje do institucija obrazovanja

Besplatan pristup- internet uz obalu u gradu Krku

Otočni radio - Radio OK dobro i kvalitetno pokriva sva područja društvenog života i obavještava o događanjima na cijelom otoku

Postojanje škola, srednjih škola i vrtića Besplatan i subvencioniran javni prijevoz za

djecu i studente

Dom zdravlja nema moderne opreme, koja bi omogućila kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, pa tako zadovoljava samo osnovne potrebe

Slaba funkcionalnost objekta Doma zdravlja Osnovna škola nema sportske dvorane i

vanjskog igrališta Grad nema multifunkcionalne dvorane Zgrada vrtića je neadekvatna i ne udovoljava

potrebama predškolskog odgoja U vrtiću nema jaslica U školama se pojavljuje potreba za stručnim

kadrovima za djecu s posebnim potrebama (na primjer logopedi, socijalni pedagozi i slično)

Nema specijalnog programa ili odjela za djecu s posebnim potrebama

Školski program ne povezuje nastavnike međusobno, nisu fokusirani na učenike što snižava kvalitetu programa

Slaba komunikacija između grada i sela Slabo organiziran javni prijevoz izvan

školskog razdoblja Slab radiosignal otočnog radija Bolesti i ovisnosti (droga i alkohol) Nedovoljna svijest o zdravom i kvalitetnom

načinu života Ugostiteljski objekti su uglavnom otvoreni

samo u turističkoj sezoni Osim nekih ugostiteljskih objekata nema

prostora i mogućnosti za aktivnosti kroz cijelu godinu

Relativno zatvoreno stanovništvo, teško prihvaća doseljenike iz drugih dijelova države, ali i iz inozemstva, pogotovo ako imaju niže obrazovanje.

PRILIKE OPASNOSTI Bolja kvaliteta rada javnih službi omogućit će

daljnji razvoj društva, kvalitetniji život i privlačnost prostora (kadrovi)

Reforma i modernizacija školskog sustava (mreža škola)

Osiguranje uvjeta za kvalitetan život mladih obitelji (na primjer otvaranje jaslica i modernizacija vrtića)

Gradnja sportskih objekata i sadržaja Diversifikacija zdravstvenih usluga Poboljšanje svijesti stanovništva o zdravom

načinu života Razvoj ponude, koja bi stanovništvo poticala,

da izlazi i da se druži na drugim mjestima osim u kafićima i na privatnim zabavama

Daljnji razvoj postojećih udruga i institucija S razvojem drugih gospodarskih grana

Državno zakonodavstvo ograničava fleksibilnost školskog sustava

Zakonodavstvo na području zapošljavanja i potpore nezaposlenima nije usmjereno na kritične grupe stanovništva

Razvoj kapitalističkog načina razmišljanja i života

Porast bolesti zbog nezdravog načina života (hrana, premalo sporta)

Promjena turističkih trendova bi utjecala na zaposlenost, jer je velika većina stanovništva uključena u turističke i ugostiteljske djelatnosti

Ekološka katastrofa bi utjecala na gospodarski razvoj i kvalitetu života

Usmjeravanje stanovništva i zapošljavanje u Rijeci prouzrokovalo bi nastanak

43


ublažila bi se fokusiranost na sezonu, stimulirali ljudi i omogućilo zapošljavanje

Iskorištavanje kulturne baštine za razvoj kulturnog života

Kvalitetne škole (dobar program i učitelji) i dodatne obrazovne aktivnosti izvan škole omogućavaju konkurentnost učenika i na tržištu a i u procesu daljnjega obrazovanja

„spavaonica“. Zbog nedostatka radne snage u nekim

granama gospodarstva (građevinarstvo), uvozi se radna snaga, a s timse narušava i socijalna ravnoteža stanovništva i stvaraju se socijalni konflikti.

2.2.6 Glavni zaključci analize društva i društvenih djelatnosti

Na području Grada Krka demografska slika nije jako zabrinjavajuća. Zabrinjavajuće je to što mladi iz Grada Krka odlaze radi školovanja, tražeći posao ili suvremeni način života. No, suvremeni trendovi i obrasci življenja prodiru i u Grad Krk, slabeći ulogu obitelji u odgojnom procesu te slabeći tradicionalne lokalne vrijednosti, i značenje vjere kao jednog od integralnih dijelova te otočne jedinice. Sve to rezultira nesudjelovanjem mladih u otočnoj zajednici, odsutnosti specifičnih sadržaja za mlade, i konačno, to sve pogoduje odlasku mladih iz Grada. Problem je i prostor, jer ni udruge, ni mladi ni stariji, nemaju primjerena mjesta za okupljanje, druženje ili sportske aktivnosti. Na području odgoja i obrazovanja vidljiv je problem nedostatnih i neadekvatnih prostora za dječje vrtiće kao i za neke područne škole, ali i nedostatak stručnog kadra (pedagog, logoped, psiholog) za mlade sa specifičnim potrebama (na primjer invalidi i slično). Stanovništvo Grada Krka želi bolju organizaciju osnovne škole, da Grad Krk i Vrh dobiju jednu samostalnu školu.

No, u Gradu Krku, unatoč nekim poteškoćama, postoji trend doseljavanja i porasta stanovništva kao i dobri uvjeti za nastavak tog trenda te je stoga nužno obratiti pažnju na:

Osiguranje fizičke i socijalne infrastrukture za kvalitetu života – osnovni preduvjet za dolazak novih stanovnika je dobra prometna povezanost, kvaliteta i raznovrsnost socijalnih usluga i ostalih elemenata kvalitetnog života.

Usmjeravanje na bogatije grupe stanovništva – mladi će odlaziti u veće gradove na školovanje. No, s promocijom Grada, kao područja na kojem je kvaliteta života jako visoka, privući će se bogatije stanovništvo, ali i mlade obitelji. Takvo opredjeljenje omogućit će gospodarski razvoj i vraćanje mladih, koji nisu usmjereni samo na turizam i srodne djelatnosti.

Osiguranje kvalitetnih radnih mjesta – da bi mladi ostali ili se doselili natrag nakon školovanja, potrebno je osigurati kvalitetna radna mjesta, koja će omogućiti kvalitetan život na području Grada.

Suradnja svih jedinica lokalne samouprave na poboljšavanju kvalitete života. Otok Krk je zatvorena cjelina, sastavljena od 7 jedinica lokalne samouprave. Nužnost međusobnog povezivanja i

44


suradnje jednako je obvezujuća za sve jedinice lokalne samouprave, bez obzira na veličinu.

45


2.3 Gospodarstvo

2.3.1 Stanje u gospodarstvu

U Gradu Krku je 2003. bilo zaposleno oko 2.344 osobe, od kojih 1.644 upravnim subjektima i oko 700 osoba u obrtništvu. Tijekom ljetne sezone broj zaposlenih kod obrtnika povećava se iznad 1.000 zaposlenih. U javnim poduzećima zaposleno je 55 te u bankama i financijskoj agenciji 40 osoba. Ukupno je zaposleno oko 42% stanovništva. Tijekom ljeta sezonski se zapošljavaju i osobe koje dolaze iz drugih područja, pa je tada udio zaposlenosti nešto viši. Broj nezaposlenih koji je u 2003. u prosjeku iznosio oko 125 osoba (2,3% stanovništva) ukazuje da je na tom području zaposlenost stanovništva zadovoljavajuća.

Tablica 8: Aktivno stanovništvo prema području djelatnosti, Popis stanovništva 1991. godine

GRAD KRK Nepoznato područje djelatnosti

01 02 03

04

05 06

07 08 09

10

11

12

13

14

BAJČIĆI 38 1 5 - - 7 4 5 10 1 5 - - - -BRUSIĆI 19 4 4 1 - 3 - 1 1 2 2 - - - 1BRZAC 39 9 7 - - 1 2 1 10 - - 3 - - 1KORNIĆ 78 14 1 - - 9 6 10 12 3 4 3 2 7 5KRK 1288 159 36 3 2 88 54 146 222 56 47 46 60 81 208LAKMARTIN 5 2 - - - - 1 1 1 - - - - - -LINDARIĆI 266 6 6 - - 1 3 2 5 - - 1 - - 1MILOHNIĆI 18 3 1 - - 2 1 3 4 2 1 - 1 - -MURAJ 2 - 1 - - - - - 1 - - - - - -NENADIĆI 47 3 5 - - 2 4 1 18 1 5 - - - 4PINEZIĆI 30 4 12 - - 1 1 3 4 - - - 1 1 2POLJICA 21 3 6 - - 3 2 2 3 - 1 - - - 1SKRBČIĆI 40 3 11 - - 3 1 4 8 - 1 - - - 1VRH 229 26 22 3 - 52 19 24 41 6 14 - 2 7 4ŽGALJIĆI 9 - 4 - - 2 1 - - - 1 - 1 - -ukupno 2129 23

7121

7 2 174

99

203

340

71

81

53

67

96

228

Izvor: Prostorni Plan Uređenja Grada Krka, 2006.

46

01 - industrija i rudarstvo02 - poljoprivreda i ribarstvo03 - šumarstvo04 - vodoprivreda05 - građevinarstvo06 - promet i veze07 - trgovina08 - ugostiteljstvo i turizam09 - obrtništvo i osobne usluge10 - stambeno-komunalne djelatnosti i uređenje naselja11 - financijske, tehničke i poslovne usluge12 - obrazovanje, znanost, kultura i informacije13 - zdravstvena zaštita i socijalna skrb14 - tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave, fondovi, udruženja i organizacije

1

Najveći broj zaposlenih je u obrtništvu (30%), građevinarstvu (19,9%), zatim u trgovini (14%) i turizmu (12,9%), a ostale djelatnosti sudjeluju s udjelima od 0,6% u poljoprivredi i šumarstvu do 8,2% u opskrbi vodom i električnom energijom. U cjelini Grad Krk ima povoljnu i diferenciranu strukturu zaposlenosti u kojoj dominantnu ulogu imaju turizam, građevinarstvo i trgovina.

Godine 2002. bilo je 135 poduzetnika, zaposlenih 1.282, ukupan prihod 546,8 milijuna kuna uz prosječan godišnji rast od 11,4% i uz istodobni rast ukupnih rashoda od 10,3%. To ukazuje na visoki porast gospodarskih aktivnosti, uz istodobno učinkovito povećanje poslovanja tvrtki. Značajan utjecaj na gospodarstvo Grada imaju obrtnici s udjelom od preko 24% u bruto domaćem proizvodu.

Opći pokazatelj dostignute razine razvoja nekog područja je ostvarena veličina bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku. Područje Grada Krka ostvaruje povoljniju razinu bruto domaćeg proizvoda u odnosu na druga područja, ali zaostaje za Opatijom koja ima uglavnom cjelogodišnje turističko poslovanje. Na području Grada Krka u 2003. godini ostvaren je bruto domaći proizvod od 347,1 mil kuna ili po stanovniku 8.116 EUR-a.

Tablica 9: Razina razvoja područja Grada Krka te nekih drugih područja, u 2003. godini

Područje/ godina

BDP u tis. kuna

Stanovništvo

BDP po stanovniku u

EURGrad Krk/ 2003 343.124 5.590 8.116Grad Opatija/ 2002 955.200 12.730 10.070Grad Cres/ 1999 117.839 2.945 5.290Grad Lošinj/ 2000 430.242 8.391 6.779Grad Rab/ 2000 381.842 9.297 5.430Općina Punat/

2000104.411 1.853 7.450

Izvor: Statistički ljetopisi Županijskog odsjeka za statistiku Rijeka za razdoblje do 1990., a nakon toga podaci FINA Rijeka, javnih poduzeća, obrtničke komore i izračun autora.

Strukturu su činile sljedeće grupacije:

gospodarski subjekti sa sjedištem na području Grada

51,6%

proračunske organizacije 8,6%banke i osiguranja 0,3%javna poduzeća 11,0

%obrtnici i slobodna zanimanja 24,1

%kućanstva 4,4%

U gospodarskoj strukturi (mjereno bruto domaćim proizvodom) dominira građevinarstvo s oko 24%, turizam s oko 17%; trgovina s oko 11%;

38


opskrba električnom energijom i vodom s oko 8%, i prijevoz i veze s oko 6%, dok ostale djelatnosti sudjeluju od 2,1 do 4,3%.

Građevinarstvo je značajna djelatnost u kojoj dominantnu ulogu ima tvrtka GP KRK. Ovom se djelatnošću još bavi i devet manjih tvrtki i 32 obrtnika. Trgovina je značajna djelatnost Grada. U njoj je registrirano 47 manjih tvrtki, ali na prostoru Grada djeluju i veće tvrtke kao što je «Trgovina Krk» sa sjedištem u Malinskoj, «Konzum» sa sjedištem u Zagrebu i druge tvrtke te 92 obrta. Predmet trgovanja najčešće su namirnice i raznovrsni građevinski materijali i oruđa .

Turizam ostvaruje oko 17% bruto domaćeg proizvoda i zapošljava 13% svih zaposlenih. Turizmom se bave dvije tvrtke srednje veličine: Zlatni otok i Hoteli Krk, devet manjih i 58 obrta, te prijavljeni pansioni, apartmani i iznajmljivači soba. Ukupan smještajni kapacitet stalnih postelja Grada je 10.214 postelja, mnoštvo ugostiteljskih usluga, a dijelom i drugih sadržaja potrebnih turizmu. Turizam je u 2004. godini ostvario 684 000 noćenja. To je uglavnom još uvijek djelatnost koja se realizira u ljetnim mjesecima.

Prijevozom putnika bavi se Autotrans, a prijevozom robe sedam manjih tvrtki i 28 obrtnika. Veze na području Grada pokrivaju pošta i telekomunikacije. Ova djelatnost ostvaruje oko 6% bruto domaćeg proizvoda i zapošljava oko 7% zaposlenih. Na njenu aktivnost u značajnoj mjeri utječe sezona.

Financijsko poslovanje te poslovanje nekretninama i poslovne usluge zadovoljavaju potrebe stanovništva i turista. Njihov zajednički udio u BDP-u bio je 6,5%. Financijsko poslovanje obavljaju Erste & Steiermarkische bank, Privredna banka, a osiguranja Allianz, Croatia osiguranje i Kvarner wiener stadtische osiguranje. Poslovanje s nekretninama i poslovne usluge obavlja 28 manjih tvrtki.

Odvoz smeća obavlja komunalno poduzeće Ponikve d.o.o. Krk, koje odlaže smeće na Treskavcu. Javno komunalno poduzeće Ponikve d.o.o. osnovale su sve jedinice lokalne samouprave otoka Krka. Grad Krk sudjeluje u vlasništvu tvrtke sa 24%, a i ostale općine otoka imaju udio u vlastništvu tvrtke. Osnovne djelatnosti poduzeća Ponikve d.o.o. jesu:

Upravljanje postojećim vodoopskrbnim sustavima kojima se vodom opskrbljuje oko 70% ukupnog stanovništva otoka Krka. Postojeća izvorišta zadovoljavaju potrebe za vodom skoro tijekom cijele godine. Problematično je samo ljetno razdoblje. U tom razdoblju poveća se potrošnja vode za 5-6 puta u odnosu na zimsku potrošnju, pa se dodatne količine vode za sjeverni dio otoka uzimaju iz akumulacije Tribalj na kopnu te se pročišćavaju na uređaju za pročišćavanje vode na izvorištu Jezero.

Upravljanje kanalizacijskim sustavom, koji se sastoji od ulične kanalizacijske mreže, glavnog kolektora, crpnih stanica, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskog ispusta.

39


Zbrinjavanje otpada

Javne zelene površine održava komunalno poduzeće Vecla d.o.o., koje je u vlasništvu Grada Krka. Vecla d.o.o. obavlja komunalne i lučke djelatnosti.

Ribarstvo na Krku ima stogodišnju tradiciju i to kočarenjem i ribarenjem malim alatima. Na cijelom otoku ima oko 100 obrtnika ribara, a oko 40 na području Grada Krka. Premda ono većinom nije organizirano kao profesionalna djelatnost, ribarstvo u Gradu ima izuzetno značenje kao redovna ili dopunska djelatnost i kao specifična i kvalitetna turistička ponuda. Krajani d.o.o. je tvrtka koja se organizirano bavi preradom ribe.

U prerađivačkoj industriji, osim brodogradilišta, djeluje 28 obrtnika i osam manjih tvrtki koje se bave preradom drva, metala, plastike, proizvodnjom tjestenine te proizvodnjom električne i optičke opreme.

40


2.3.2 Prometna infrastruktura i povezanost

2.3.2.1 Cestovni promet

Cestovni promet na području Grada Krka odvija se glavnom otočnom cestom koja zbog loših prometno-tehničkih elemenata, lošeg građevinskog stanja i niske razine tehničkih standarda i sigurnosti ne zadovoljava potrebe stanovništva i turizma, osobito u ljetnoj sezoni. Zbog porasta registriranih vozila svih vrsta i povećanja turističkog prometa, modernizacija i proširenje te ceste su prioritetni.

Županijske i lokalne ceste povezuju naselja na prostoru Grada Krka. Opća ocjena je loše građevinsko stanje tih prometnica i niska razina tehničkog standarda i sigurnosti. Tehnički elementi, nagibi, nivelete, širine kolnika i nosivost, prvenstveno kod lokalnih cesta, ne zadovoljavaju standarde javnih cesta.

Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste (NN 143/02) na području Grada Krka nalaze se:

1. Državne ceste: D102 : Šmrika (D8) – Krk - Baška D104 : D102 – Valbiska (trajektna

luka)

2. Županijske ceste: Ž5106 : Vrh – D102 Ž5107 : Kras (Ž5087) – D102

3. Lokalne ceste: L58085 : Brzac – Milohnići – Poljica – Bajčići - Ž5106 L58086 : L58085 – Linardići - Vrh (Ž5106) L58087 : D104 – Skrbčići – L58086 L58088 : Pinezići – D104 L58090 : Vrh (Ž5106) – Krk (D102) L58091 : Kornić – D102

D102 djelomično ima premalen profil i bez rubnika je. D104 je novija cesta dobrog profila, ali nedovoljne horizontalne i vertikalne signalizacije.

Nerazvrstane ceste povezuju sve ostale dijelove naselja te sva ostala građevinska područja. Dio gradskih ulica je s nogostupima i kompletnom infrastrukturom. Ceste su uglavnom vrlo uske (širine 3,0 do 4,0 m) te s usponima i do 12%, bez riješene odvodnje i vrlo slabe preglednosti.

Od važnijih nerazvrstanih cesta najvažnija je vezna cesta kroz Nenadiće i Bajčiće. Sve ostale ceste, ulice, šumski i protupožarni putovi i prilazi,

41


nerazvrstane su ceste s lošim prometno-tehničkim elementima. Nerazvrstane ceste povezuju sve ostale dijelove naselja te sva ostala građevinska područja.

Prilazni putovi zaseocima, zgradama, morskoj obali te šumski i poljski putovi širine su 3-4 metra s mjestimičnim proširenjima. Tehnički elementi su vrlo loši, održavanje je neredovito. Tehnički elementi, usponi, širine kolnika, raskrižja i odvodnja su različiti i ograničeni terenskim mogućnostima i već izgrađenim objektima i sadržajima. Sustav ulica i cesta nije pregledan, te su dijelovi naselja teže dostupni, a dio ulica ima slijepi završetak.

Prednosti cestovne mreže na otoku, a i u Gradu Krku jesu:- Povezanost s kopnom preko Krčkog mosta- Dobra gustoća prometne mreže razvrstanih cesta- Dobro prometno povezivanje koje se ostvaruje cestama

Slabosti i opasnosti cestovne mreže na otoku, a i u Gradu Krku su sljedeće:

- Glavna otočna cesta ne zadovoljava potrebe stanovništva i turizma zbog sljedećih karakteristika: loši prometno-tehnički elementi, loše građevinsko stanje, niska razina tehničkih standarda, loša sigurnost. Glavna otočna prometnica je problematična naročito od Malinske do Grada Krka, a najveće poteškoće su zapažene u ljetnim mjesecima.

- Lokalne ceste koje povezuju sva naselja na Krku u lošem su građevinskom stanju, potrebno ih je redovito održavati, a na nekim opasnim linijama i modernizirati.

2.3.2.2 Javni prijevoz

Cestovni promet putnika na području Grada Krka obavlja Autotrans Rijeka, pogon Krk i to lokalne i općinske linije unutar otoka Krka i linije prema Rijeci te liniju Baška-Zagreb. U sezoni pokrivaju 38 linija prema Rijeci, a zimi za 30% manje. Tvrtka ima 21 voznu jedinicu, pa osim linijskog obavlja i slobodni prijevoz, te 5.356 m² prostora u centru grada (prostor za 10 – 12 autobusa) i zapošljava 44 osobe.

2.3.2.3 Pomorski promet

Na području Grada Krka putnički promet obavljaju manje putničke brodice i lokalni prijevoznici. Problematičan je prijevoz do otočića Košljuna, koji je na području Grada Krka, a do kojeg voze brodice ponajviše s područja općine Punat jer u Gradu Krku ne postoji organiziran prijevoz do toga otočića. Sezonski prijevoz putnika morem obavljaju prijevoznici svojim brodovima. Luke su osposobljene za lokalni promet.

42


Na području akvatorija Grada Krka postoje sljedeće luke otvorene za javni promet:

Trajektna luka Valbiska je županijskog značaja Luka Krk i luka Glavotok su lokalnog značaja Druge manje neregistrirane lučice od lokalnog značenja. Koristi

ih stanovništvo, a loše su uređene i neredovito se održavaju.

Trajektna povezanost do otoka Cresa, Velog i Malog Lošinja, održava s vezom Valbiska–Merag, što omogućuje prijevoz robe i putnika glavnom otočnom cestom do Malog i Velog Lošinja i Jadranske ceste. Promet putnika i vozila se posljednjih 10 godina povećao vezom Valbiska-Merag. Trajekti na tim linijama su u vlasništvu Jadrolinije, ali je činjenica, da su već zastarjeli te ih je potrebno modernizirati.

Postojeće luke posebne namjene-nautičkog turizma jesu: Vela Jana, Sv. Fuska i Dunat. Odlukama Županijskog poglavarstva Primorsko-goranske županije o davanju koncesije za luke posebne namjene – luke nautičkog i sportskog turizma Sv.Fuska, Vela Jana i Dunat, Vecla d.o.o. postaje ovlaštenikom predmetnih koncesija.

Luka posebne namjene - brodogradilište u Krku. U luci nautičkog turizma Sv. Fuska smješteni su vezovi sela Pinezići i Skrbčići te vezovi namijenjeni prihvatu brodica u nuždi. U luci nautičkog turizma Vela Jana smješteni su vezovi sela Linardić i Brzac te dva veza namijenjena prihvatu brodica u nuždi (jednodnevni privez). U luci nautičkog turizma Dunat smješteni su vezovi sela Kornić (postojeći i planirani) te vezovi namijenjeni prihvatu brodica u nuždi (jednodnevni privez), sidrište-ljetni vezovi (10 vezova) za plovila malog gaza (do 0,5m – gumenjaci), sidrište-ljetni vezovi (20 vezova) za plovila većeg gaza.

Županijsko poglavarstvo Primorsko-goranske županije usvojilo je odluku o davanju koncesije za brodogradilišnu luku Krk, Brodogradilištu Krk d.d., Lukobran 10, Krk. Tom odlukom je poduzeće dobilo ovlaštenje za daljnje korištenje luke posebne namjene - brodogradilišnu luku Brodogradilišta Krk.

Postojeće nerazvrstane lučice i privezišta na prostoru Grada Krka jesu: lučica-privezište u uvali Torkul i privezište na Košljunu. Privezište-gat za manje brodove na Košljunu koristi franjevački samostan Navještenja Marijina u kojem je smješten etnografski muzej i bogata zoološka zbirka te crkva Sv. Bernardina u kojoj je sakralni muzej.

Postojeće luke otvorene za javni promet (Valbiska, Krk i Glavotok) i privezišta zadovoljavaju potrebe samo manjeg broja plovila. Postojeća luka u Krku je mala i ne osigurava potreban broj vezova naročito za ribarske brodove.

43


Na području Grada registrirano je 720 plovila, dok gradska luka raspolaže sa 320 vezova za domaće stanovništvo. U krčkoj luci s benzinskom pumpom može se koristiti jedna od sljedećih usluga:

stalni vez za domaće stanovništvo vezove za turistički promet vezove za barkariole posebna privezišta za turiste-ronioce vezove za turiste-nautičare vezove za čarter flotu vezove za ribarske brodove

2.3.2.4 Zračni promet

Područje Grada Krka koristi postojeću zračnu luku Rijeka na sjeveru otoka Krka.

2.3.3 Vodoopskrbni sustav

Grad Krk snabdijeva se iz vodoopskrbnog sustava otoka Krka. Vodoopskrbni sustav otoka Krka pokriva područje Grada Krka i općina: Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik. Taj sustav koristi izvore: Ponikve (85 l/s), Jezero (0-40 l/s), Bašćanska dolina (25 l/s), Vrbničko polje (0,2-3 l/s), Dobrinj (0,2-2 l/s) te akumulacija Tribalj (40 + 40 l/s) odnosno sveukupno 195 l/s, kolika je sada i potrošnja na otoku Krku. Za vodoopskrbu i odvodnju voda na području otoka Krka osnovano je javno komunalno poduzeće Ponikve, trgovačko komunalno društvo, d.o.o. Krka koje je u vlasništvu otočnih općina i Grada, a sam Grad ima vlasnički udio poduzeća od 24%.

Vodopropusni i vodoneprepusni slojevi na Krku relativno se povoljno prožimaju i uglavnom pružaju solidnu osnovu za vodoopskrbu. Istraživanja su pokazala, da ispod središnjeg dijela otoka postoji vrlo aktivan i povezan kraški vodonosnik koji se drenira na sve strane, pa i prema priobalnim izvorima.

Vodoopskrbni sustav Grada Krka obuhvaća akumulacijsko jezero Ponikve, ukupne površine 40 km², u čijoj blizini se nalaze dva glavna izvorišta Vela i Mala Fontana iz kojih se vodom osiguravaju potrebne količine vode za stanovništvo Grada Krka.

Radi stvaranja stalne akumulacije, 1986. godine je izgrađena brana čime se povisila razina podzemne vode i povećala izdašnost izvora na oko 130 l/s. Prema sadašnjim podacima procjenjuje se izdašnost izvora na maks. 350 l/s. Iz izvorišta Ponikve, prema zadnjim analizama, u ljetnim se mjesecima crpi oko 100 l/s, a u iznimnim situacijama i 130 l/s.

44


Za područje otoka Krka bitna je i planirana izgradnja sustava vodoopskrbe i povezivanje s kopnom, što bi znatno pridonijelo očuvanju vodnih izvora na području otoka.

Za naselja na području Šotoventa (Lubenovo, Vrhure, Bajčići, Vrh, Salatići, Skrbčići, Pinezići, Linardići, Milohnići, Brzac, Glavotok, Poljica) trenutno ne postoji vodoopskrbna mreža, pa se potrebe za vodom rješavaju individualno, vlastitim cisternama. Problemi su najizraženiji u ljetnim mjesecima, kada u jeku turističke sezone, zbog povećane potrošnje i nedostatnih oborina nedostaje vode, pa je komunalno poduzeće dovozi autocisternama do krajnjih korisnika. Isti problemi postoje i na području naselja Lakmartin koje je također izvan sustava vodoopskrbe. Na području Grada Krka, u sustav vodoopskrbe nije uključeno 1.867 stanovnika, što predstavlja 34% stanovništva Grada.

Zaštita izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu na Krku provodi se na temelju Odluke o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode. Navedenom se odlukom određuju veličina i granice zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, te propisane posebne mjere radi zaštite od namjernog ili slučajnog zagađivanja i drugih utjecaja, koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta.

Za obavljanje komunalnih usluga Grad Krk i ostale otočne općine osnovale su Ponikve d.o.o. sa sjedištem u Krku, komunalno poduzeće koje se bavi uklanjanjem otpadnih voda te proizvodnjom i distribucijom pitke vode, odvozom smeća i odlaganjem komunalnog otpada te izgradnjom mjesnih cjevovoda i priključaka na otoku Krku.

45


Tablica 10: Sustav javne odvodnje na području Grada Krka

Naselje Stanovnici Priključeni na sustav javne odvodnje

Sustav javne odvodnje

Podmorski ispust

Uređaj za pročišćavanje

Krk 3.364 1.995 Djelomično izgrađen

Postoji Izveden- ne zadovoljava

Bajčići 127 0 Ne postoji Ne postoji Ne postojiBusići 52 0 Ne postoji Ne postoji Ne postojiBrzac 137 0 Ne postoji Ne postoji Ne postojiKornić 325 0 Ne postoji Ne postoji Ne postojiLakmartin 20 0 Ne postoji Ne postoji Ne postojiLinardići 102 0 Ne postoji Ne postoji Ne postojiMilohnići 82 0 Ne postoji Ne postoji Ne postojiMuraj 11 0 Ne postoji Ne postoji Ne postojiNenedići 125 0 Ne postoji Ne postoji Ne postojiPinezići 134 0 Ne postoji Ne postoji Ne postojiPoljica 62 0 Ne postoji Ne postoji Ne postojiSkrbčići 145 0 Ne postoji Ne postoji Ne postojiVrh 769 0 Ne postoji Ne postoji Ne postojiŽgaljići 36 0 Ne postoji Ne postoji Ne postoji

2.3.4 Kanalizacijski sustav

Kanalizacijski sustav grada Krka je definiran kao razdjelni sustav odvodnje, međutim, na pojedinim mjestima se u kanalizaciju upuštaju i oborinske vode što ne predstavlja adekvatno zbrinjavanje oborinskih voda. Na taj način postojeći kanalizacijski sustav prikuplja sve vrste otpadnih voda. Pročišćavanje otpadnih voda nije, također, dosad riješeno na primjeren način za Grad Krk. Okolna mjesta nemaju uređaje za pročišćavanje te sanitarno-otpadne vode prikupljaju individualno u septičke jame, koje se uglavnom prazne na odlagalištu Treskavac.

Kanalizacijski sustav Grada Krka trenutno je podijeljen na istočni i zapadni dio. Pod istočnim sustavom se podrazumijeva izvedena kanalizacija na lokaciji hotelskog kompleksa Dražice u sklopu kojega se nalazi postojeća taložnica, te kanalizacija kampa Politin.

Na zapadnom dijelu, u užoj gradskoj jezgri, izveden je kanalizacijski sustav u koji su uključeni glavna crpna stanica Porat i sekundarna crpna stanica Sunčani sat. Zapadnom sustavu pripadaju i interna kanalizacija unutar kampa Ježevac sa crpnim stanicama Ježevac 1 i Ježevac, gdje se ujedno nalazi i podmorski ispust za cijeli zapadni dio kanalizacijskog sustava.

Sanitarno potrošne otpadne vode izvedenog sustava zapadnog dijela Krka spojene su na C.P. Porat kao glavnu crpnu stanicu koja preko tlačnog cjevovoda prebacuje te otpadne vode dalje prema izvedenom ispustu u

46


more, na lokaciji Ježevac. Na taj je ispust spojena i cijela kanalizacija kampa Ježevac.

2.3.5 Sustav pošte i telekomunikacija

Na području Grada Krka telekomunikacijska infrastruktura je potpuno digitalizirana i svojim kapacitetom zadovoljava. Korisničke su usluge na visokoj razini. U radu je šest (6) lokalnih centrala – udaljenih pretplatničkih stupnjeva (u daljnjem tekstu UPS), povezanih optičkim sustavom prijenosa na lokalnu centralu tipa AXE Krk u Krku. Izgrađeni optički sustav, svojom kvalitetom i velikim brzinama prijenosa omogućuje povezivanje lokalnih centrala na višu prometnu razinu. Sustav, osim toga, magistralno povezuje ostale komutacije na prostoru Županije, a dio je i izgrađenog međužupanijskog prstenastog povezivanja komutacijskih čvorova.

Pristupna telekomunikacijska mreža na području Grada Krka, ugrađena je većim dijelom u cijevi distributivne kabelske kanalizacije uz odgovarajući broj rezervnih cijevi. Priključci objekata na javnu telekomunikacijsku mrežu izvedeni su, u pravilu, zračnim samonosivim instalacijskim telekomunikacijskim kabelima, postavljenim po stupovima zračne telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima niskonaponske elektroenergetske mreže.Lokalna centrala tipa AXE Krk, smještena u mjestu Krku, ima kapacitet 1.792 telefonska priključka i od toga je u radu 86% kapaciteta. Na centralu u Krku može se isto tako priključiti 278 ISDN priključaka, od toga je 85% kapaciteta u radu. Pristupna mreža izgrađena je većim dijelom suvremenim telekomunikacijskim kabelima, uvučenim u cijevi distributivne kabelske kanalizacije. Kapacitet izgrađene pristupne mreže je 4.250 pretplatničkih parica,. od toga je 65% u radu, a ostatak služi kao rezerva.Lokalna centrala, udaljeni pretplatnički stupanj Dražica, smješten u predjelu Dražica, ima kapacitet 512 telefonskih priključaka a od toga je 91% u radu. Na UPS Dražica može se priključiti 48 ISDN priključaka, a u radu je 70% izgrađenog kapaciteta. Kapacitet pristupne mreže ovog UPS-a iznosi 1300 pretplatničkih parica i u radu je 60%, dok se 40% izgrađenog kapaciteta odnosi na rezervne pretplatničke parice u pristupnoj mreži.

Udaljeni pretplatnički stupanj Kornić, smješten u Korniću, ima 384 telefonska priključka. U radu je 75% izgrađenog kapaciteta. Kapacitet ISDN-a je 15 priključaka, od čega je 80%. u radu. Izgrađeni kapacitet pristupne mreže UPS-a Kornić je 1080 pretplatničkih parica, a u radu je 47% kapaciteta, dok se 53% izgrađenog kapaciteta odnosi na rezervne pretplatničke parice u pristupnoj mreži. Priključci objekata na javnu

47


telekomunikacijsku mrežu izvedeni su u potpunosti zračnim samonosivim instalacijskim telekomunikacijskim kabelima, postavljenima po stupovima zračne telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima niskonaponske elektroenergetske mreže. UPS Kornić pruža telekomunikacijske usluge korisnicima u Korniću, Muraju i Lakmartinu.Udaljeni pretplatnički stupanj Vrh, u Vrhu, ima 256 telefonskih priključaka, od toga je 86% u radu. UPS Vrh ima mogućnost 30 ISDN priključaka, a od toga je 50% u radu. Pristupna mreža ima kapaciteta od 500 pretplatničkih parica, a u radu ih je 66%. Priključci objekata na javnu telekomunikacijsku mrežu izvedeni su u potpunosti zračnim samonosivim instalacijskim telekomunikacijskim kabelima, postavljenima po stupovima zračne telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima niskonaponske elektroenergetske mreže. UPS Vrh pruža telekomunikacijske usluge korisnicima u Vrhu i Salatićima.Udaljeni pretplatnički stupanj Bajčići ima 256 telefonskih priključaka, a od toga je 60% u radu. Na UPS Bajčići može se priključiti 15 ISDN priključaka, a u radu je 54% izgrađenog kapaciteta. Kapacitet pristupne mreže UPS-a Bajčići iznosi 500 pretplatničkih parica. U radu je 58% izgrađenog kapaciteta pristupne mreže, a telekomunikacijske usluge pružaju se u Bajčićima i Brusićima. Priključci objekata na javnu telekomunikacijsku mrežu izvedeni su u potpunosti zračnim samonosivim instalacijskim telekomunikacijskim kabelima postavljenima po stupovima zračne telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima niskonaponske elektroenergetske mreže.Udaljeni pretplatnički stupanj Milohnići nalazi se u mjestu Milohnići. Izgrađeni kapacitet iznosi 256 telefonskih priključaka, a u radu je 78% kapaciteta. UPS Milohnići ima mogućnost 16 ISDN priključaka, u radu je 63% kapaciteta. Kapacitet pristupne mreže UPS-a Milohnići iznosi 900 pretplatničkih parica, u radu je 50% izgrađenog kapaciteta. Priključci objekata na javnu telekomunikacijsku mrežu izvedeni su u potpunosti zračnim samonosivim instalacijskim telekomunikacijskim kabelima postavljenima po stupovima zračne telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima niskonaponske elektroenergetske mreže. UPS Milohnići pruža telekomunikacijske usluge u mjestima Milohnići, Brzac, Glavotok i Linardići.Udaljeni pretplatnički stupanj Pinezići, smješten u mjestu Pinezići, kapaciteta je 384 pretplatničkih priključaka. U radu je 63% izgrađenog kapaciteta. Postoji mogućnost za 30 ISDN priključaka, a 52% tog kapaciteta je u radu. Pristupana mreža UPS-a Pinezići ima kapacitet 600 pretplatničkih parica U radu je 60% izgrađenog kapaciteta. Poštanski uredi na području Grada Krk smješteni su u Krku i Korniću i zadovoljavaju potrebe stanovništva Grada Krka.

48


2.3.6 Energetski sustav

2.3.6.1 Elektroopskrba

Opskrbu električnom energijom obavlja poduzeće Hrvatska elektroprivreda. Na području Grada Krka sveukupna godišnja potrošnja energije iznosi 236 TJ ili 6.300 tona ekvivalentne nafte. U industriji se potroši 300 tona ekvivalentne nafte godišnje, u prometu 1.000 tona, a u općoj potrošnji 5.000 tona.

Struktura korištenih energenata:

tekuća goriva 3.700 t nafte

60%

električna energija

20 GWh 27%

drva 2000 m3 7%plina 400 tona 6%

Ukupna godišnja opća potrošnja energije u kućanstvu i uslužnom sektoru (bez industrije i transporta) iznosila je oko 210 TJ ili 5.000 tona ekvivalentne nafte što čini oko ¼ te potrošnje otoka Krka. Potrošnja energije po stanovniku na području Grada Krka iznosi oko 38 GJ ili 0,91 tonu ekvivalentne nafte godišnje, što je oko 41% više od prosjeka Primorsko-goranske županije.

Najveća je količina potrošene energije u samom gradu Krku (oko 92%), a ostalo se odnosi na potrošnju u drugim naseljima. Zbog takve potrošnje, troškovi energije po stanovniku iznose oko 2.730 kuna godišnje ili pak, na razini Grada, oko 15 milijuna kuna.

U potrošnji energije najveći udio imaju:

Kućanstva 55% Uslužni sektor 42% Ostalo 4%

Struktura korištenih energenata u općoj potrošnji:

Tekuća goriva oko 2.400 tona

Električna energija

oko 19.000 MWh

Drva oko 2.000 m³ Plin oko 400 tona

Područje Grada Krk pokriveno je u potpunosti električnom mrežom, a električne energije za sadašnje potrebe ima dovoljno. Električnom

49


mrežom pokrivena su sva naselja, a opskrba se obavlja preko vodova na Krčkom mostu te od Crikvenica do Šila i na trafostanicu 110/20 (110/35) kW u Gabonjinu i preko Dunata podmorskim kabelom na otoke Rab i Cres.

2.3.6.2 Nafta

Kućanstva troše 2.700 tona ekvivalentne nafte, pa je prosječna potrošnja po kućanstvu 1,4 tone ekvivaletne nafte, a to je 21% više od prosjeka Županije.

Energija se koristi za:

Grijanje 63%Pripremu tople vode 18%Kuhanje 7%Netoplinske namjene

14%

Struktura potrošnje:

Električna energija

37%

Nafta 32%Drvo 22%Plin 9%

Ukupni troškovi energije u kućanstvima iznose oko 8 mil kuna, a s troškovima prijevoza oko 12 mil kuna. Troškovi energije po stanovniku u kućanstvu nešto su niži od ranije iskazanih uključivši prijevoz i iznose oko 2.200 kuna godišnje.

Uslužni sektor troši oko 2.300 tona uvjetne nafte što je dvostruko više od prosjeka Županije. Namjena ove energije je gospodarska aktivnost 88%, a ostalo je potrošnja u javnim institucijama.Ovaj sektor koristi sljedeće izvore energije:

Tekuća goriva 41%Električna energija

55%

Kruta goriva 1%Plinovita 3%

Na ukupnu opću potrošnju energije treba dodati potrošnju u industriji od 300 t i 1.000 t u sektoru prijevoza, tako da se na području grada? Krka godišnje potroši sveukupne energije oko 6.300 t ekvivalentne nafte. Struktura te potrošnje prema namjeni je sljedeća:

50


Kućanstva 43%Turizam 20%Promet 16%Javne institucije

3%

Trgovina 3%Industrija 5%Ostali subjekti

10%

2.3.6.3 Plin

Na području Grada Krka nema umreženih plinskih sustava. Pojedinačno se koriste mali spremnici ukapljenog naftnog plina za toplinske potrebe i kuhanje u kućanstvima. Studijom i idejnim projektom plinofikacije Primorsko-goranske županije predviđena je plinofikacija cijelog otoka Krka prirodnim plinom. U tijeku je realizacija projekta Mala Gea kojim će biti omogućeno korištenje prirodnog plina u Primorsko-goranskoj županiji. Izgradnjom plinovoda Pula-Delnice-Karlovac osigurat će se sustavna opskrba – prirodnim plinom.

2.3.7 Razvoj gospodarstva na nacionalnoj razini

Temeljni gospodarski pokazatelji, kao što su BDP po stanovniku (40,9) i stopa nezaposlenosti, u usporedbi s Europskom unijom, danas iskazuju relativnu slabost hrvatskog gospodarstva. Tako je u 2001. godini Hrvatska postigla samo nešto više od 40% EU25 BDP-a po stanovniku. Ukoliko se uzme BDP samo deset novih država članica, Hrvatska je u tom slučaju 17,6% ispod njihovog prosjeka. Hrvatska je također doživjela vrlo visoku stopu nezaposlenosti u odnosu na EU15 i sadašnje EU25 države (navedene pokazatelje treba uzeti s određenom rezervom).

Tablica 11: BDP po stanovniku i stopa nezaposlenosti

EU25 EU15 N10 HRVATSKABDP po stanovnika PPS (2001) 100,0 109,7 50,5 40,9

Nezaposlenost (2002) 9,0 7,8 14,9 24,6Izvor: EUROSTAT i DZS

Tablica 12: Razvoj gospodarstva u usporedbi s razdobljem prije 1990. godine.

BDP (tekući USD)

Industrijska

proizvodn

Zaposlenost

1989.=100

Zaposlenost u

industriji

Nezaposlenost (promjena u odnosu na

Izvoz roba (USD)

1993.=10

51


1989.= 100ja

1989.= 100

1989.=100 1991.) 0

Slovenija 113,6 82,6 82,3 66,7 +1,7 152,1

Mađarska 108,2 139,7 73,8 66,8 +1,4 341,9

Slovačka 104,5 91,4 84,8 63,9 +6,8 232,5

Republika Češka 103,3 86,6 85,4 72,1 +4,8 230,7

Hrvatska 82,6 60,4 7,8 5,9 +9,0 125,6

Izvor: Economic Survey of Europe 2002 No. 2, UN Economic Commissin for Europe, Geneva

Dok je većina drugih tranzicijskih zemalja premašila svoju vrijednost BDP-a iz 1989., Hrvatska je dostigla tek 82,6% svoje predratne vrijednosti. Industrijska je proizvodnja u 2001. dostigla tek nešto više od 60% svoje vrijednosti iz 1989. U usporedbi sa 1991. godinom, zaposlenost je manja otprilike 30%, dok se zaposlenost u industriji smanjila čak 45%. To je zauzvrat potaknulo visoku stopu nezaposlenosti i dovelo Hrvatsku među zemlje s najvišom stopom nezaposlenosti u Europi. Izvoz je u 2001. godini dostigao rast od samo 25% u u odnosu na 1993. godinu.

Kako je Hrvatska već prošla proces deindustrijalizacije, struktura njezinog gospodarstva danas slijedi onu suvremene ekonomije, koja bilježi najveću zaposlenost u sektoru privatnih usluga (64,0%). Slijedi industrija (32,9%), a najmanja stopa nezaposlenosti trenutno je u poljoprivrednom sektoru (3.0%). Uslužni sektor je relativno razvijen, ali još uvijek nudi mali broj usluga s visokom dodanom vrijednošću. Iako turizam igra značajnu ulogu u ovom sektoru, njegov potencijal nije bio u potpunosti iskorišten zbog uske usmjerenosti na ljetne mjesece. Industrijski sektor je djelomično zastario, s još uvijek velikim brojem tvrtki iz razdoblja prije 90-ih godina, koje još uvijek nisu restrukturirane.

Hrvatskom je gospodarstvu bila nužna pomoć države zbog restrukturiranja mnogih dijelova gospodarstva, a to je doprinijelo razvoju privatnog sektora s udjelom u BDP-u od oko 60% u 2000. godini, koji je udvostručen u razdoblju od 1997. godine. Prevladavaju privatne tvrtke malog i srednjeg poduzetništva (MSP) koje čine 63% ukupne zaposlenosti. Opće je poznato da politika osnivanja i potpore novim tvrtkama, posebno malim i srednjim, pozitivno djeluje na konkurentnost, što je jedan od najznačajnijih elemenata gospodarskog rasta i novog zapošljavanja. Sektor malih i srednjih tvrtki je najdinamičniji dio hrvatskog gospodarstva, s velikim potencijalom za stvaranje novih radnih mjesta,

52


odnosno mogućnost za zapošljavanje viška postojeće radne snage, koja dolazi iz procesa restrukturiranja i privatizacije velikih tvrtki.

Radna snaga u Hrvatskoj je relativno dobro obrazovana. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) Hrvatska je u 2002. godini imala 15,9% fakultetski obrazovanog stanovništva, što je pokazatelj relativno visokog stupnja obrazovanja radne snage u usporedbi s nekim državama članicama Europske unije (Italija 10,0%, Republika Češka 11,6%, Mađarska 14,0%, Slovenija 14,1%, Austrija 14,5%). Usprkos relativno velikom broju obrazovanih ljudi, izvještaj Nacionalnog vijeća za konkurentnost iz 2002. naglašava problem strukture i kvalitete obrazovanja u smislu zapošljavanja. Prema Izvještaju, postoji veliki raskorak između stečenog znanja i potreba tržišta.

Fizička infrastruktura diljem Hrvatske još uvijek je neravnomjerno razvijena. Primjerice, telekomunikacije su kvalitetno rasprostranjene diljem Hrvatske, dok je komunalna i cestovna infrastruktura vrlo neujednačena.

Studija Savjetodavne službe za strana ulaganja (FIAS) iz 2002. godine ukazuje na još uvijek vrlo prisutne birokratske prepreke za osnivanje tvrtki u Hrvatskoj. Potrebno je u prosjeku 4-6 tjedana za prikupljanje svih upravnih zahtjeva nužnih za otvaranje tvrtke, dok je u naprednijim novim državama članicama Europske unije taj rok najviše 30 dana, a za otvaranje male tvrtke u prosjeku samo 12 dana.

U današnje vrijeme inozemno financiranje razvoja sve je više u obliku izravnog stranog ulaganja (FDI), a politike za privlačenje direktnih stranih ulaganja su uobičajeno važan dio regionalne strategije razvoja. U usporedbi s vodećom zemljom srednje i istočne Europe (Češka sa 3.375 USD po stanovniku u 2002.), Hrvatska je sa 1.727 USD po stanovniku bila na 50% vrijednosti Češke u 2002. godini.

Tablica 13: Izravna strana ulaganja u nekim novim državama EU i državama kandidatima

53

DržavaDirektna strana

ulaganja u zemlju po stanovniku USD

(2002.)

Češka 3.375Slovenija 2.558Mađarska 2.406Slovačka 1.874Hrvatska 1.727

Latvija 1.137Bugarska 545

Rumunjska 393


Izvor: UNCTAD baza podataka izravnih stranih ulaganja, http://www.unctad.org

Demografska je slika Hrvatske između dva popisna razdoblja (1991. - 2001.) nepovoljna jer je raseljavanje stanovništva opsežno. To znači da je samo pet županija doživjelo rast ili stagnaciju broja stanovnika, dok su sve ostale županije suočene s raseljavanjem stanovništva (Ličko-senjska županija – 34,9%). Nadalje, trend podjele selo – grad se nastavlja i obilježen je rastućom koncentracijom stanovništva u Zagrebu i još nekolicini makroregionalnih i regionalnih središta te uskom obalnom području, dok su ostale regije u Hrvatskoj intenzivno raseljene.

Početkom 2006. godine nastavlja se povećana gospodarska aktivnost. Naime, uz makroekonomsku stabilnost izraženu relativno niskom inflacijom i fluktuirajućim tečajem, u prva tri-četiri mjeseca 2006. godine bilježi se nastavak rasta realnog sektora, odnosno industrijske proizvodnje, trgovine, turizma, intenziviranje građevinske aktivnosti, prijevoza putnika i roba te brži rast izvoza od uvoza. Prema već navedenom, može se zaključiti, da najveći potencijal u Hrvatskoj ima malo i srednje veliko poduzetništvo. Uočava se da Europski fondovi potiču to poduzetništvo radije nego industriju i velika poduzeća. Naime, mala i srednja poduzeća konkurentnija su na globalnom tržištu gdje je važno brzo prilagođivanje promjenama tržišta. Proizvodnja hrane i pića u ukupnoj industriji sudjeluje s oko 20% i po tome je, kao i po broju zaposlenih (preko 40 tisuća) najjača grana prerađivačke industrije. Iako je Hrvatska bogata proizvodnim potencijalima i poljoprivrednim sirovinama, ipak u vanjskotrgovinskoj razmjeni, ta je grana proizvodnje, u 2002. godini, ostvarila deficit od preko 300 milijuna dolara. Razlozi za to su nekonkurentne cijene naših proizvoda na svjetskom tržištu, nedostatak sirovina zbog neorganiziranosti domaćeg tržišta, tehnološka zastarjelost postrojenja i nezadovoljavajući marketinški pristup nekim proizvodima. Ulazak Hrvatske u WTO i druge međunarodne organizacije mogao bi u dugoročnom smislu riješiti neke od tih problema, no u početku će ukidanje carinskih barijera znatno pogoditi prehrambenu industriju jer još nije tržišno prilagođena razvijenijim zemljama. Za Grad Krk je bitan porast broja malih poduzetnika i obrtnika, kao i njihova uspješnost. Većina poduzetnika ne mora biti smještena u blizini logističkih i gospodarskih centara, za razliku od onh čija djelatnost je nužna za potrebe svakodnevnog života Grada, kao trgovina i druge usluge.

2.3.8 SWOT gospodarstvo

54


PREDNOSTI SLABOSTI

Dobra prometna povezanost omogućuje razvoj

Dobro uređena komunalna infrastruktura, koja je pripremljena za daljnji gospodarski razvoj

Povoljni poticaji (krediti) za poduzetnike - državna i općinska sredstva

Počele su se razvijati i cjelogodišnje djelatnosti, -omogućava se razvoj i ostalih grana osim turizma

Postojanje poslovne zone Dobra telekomunikacijska

infrastruktura Dobra energetika Sačuvani sklad biosustava Nema velike industrije-

nezagađenost

Nedovršeni sustav odvodnje Ograničena potrošačka moć

stanovništva Manjak opremljenog prostora za

gospodarski razvoj Visoke cijene zemljišta, koje potiču

jedino profitnu gradnju Odlazak visokoškolovanih kadrova

(stanovništva) Međusobna nesuradnja

poduzetnika, nesuradnja s Gradom Nedostatak stručnjaka koji bi svoje

znanje usmjerili potrebama tržišta Nedostatna radna snaga za

gospodarstvo (mladi se uglavnom obrazuju za turizam i ekonomiju)

Smanjeni interes kadrova za obrtništvo

Nekonkurentnost malih trgovina zbog velikih trgovačkih lanaca

PRILIKE OPASNOSTI Fiskalna politika države prema

otocima (Zakon o otocima) omogućava sufinanciranje i niže poreze (Državni poticaji za razvoj otoka (50% bruto plaće zaposlenoga)

Privlačenje stranih investitora-ulagača koji bi otvarali nova radna mjesta

Razvoj ribarstva Razvoj male brodogradnje Povezanost i zajednički programi s

ostalim općinama Veći poticaji za razvoj

gospodarstva Male specijalizirane trgovine Pretpristupni fondovi Iskorištavanje mora kao prirodnog

resursa

Nekonkurentnost otočnih proizvođača zbog nesređenosti zakonodavstva (jaki lobiji)

Sporo rješavanje prostornih planova (nesigurna zakonska rješenja, lokalna uprava nema samostalnosti, sustav je previše birokratiziran i centraliziran)

Predugi proces pribavljanja dozvola

Zemljišne knjige (nesređenost, neusklađenost s katastrom)

Veliki broj neriješenih zemljišnih predmeta na općinskom sudu

Stranim investitorima, trgovcima, nije u interesu razvoj nego profit

Razvoj monokulturnih djelatnosti Nenamjensko korištenje prostora

55


2.3.9 Glavni zaključci analize gospodarstva

Najveće prednosti gospodarstva Grada Krka su relativno niska stopa nezaposlenosti, dobra telekomunikacijska i energetska infrastruktura. Nedostatak postojećeg gospodarstva je podržavanje razvoja turizma te nedostatak diversifikacije ostalih gospodarskih djelatnosti. Uvriježeno je mišljenje da se, zbog geografskog položaja i klime, razvoj cijelog područja temelji isključivo u turizmu. No, stanovništvo Grada Krka, a i gradske vlasti nisu svjesne činjenice, da je turizam gospodarska grana s najnižom dodanom vrijednošću i zbog toga je potrebno razmišljanje o diversifikaciji gospodarskih djelatnosti. Osim toga, područje otoka Krka, pa tako i Grad Krk, imaju dobru povezanost sa cjelinom (Rijeka), a novim (autocesta od slovensko-hrvatske granice, autocesta prema Dalmaciji) i postojećim cestovnim pravcima (cesta prema Zagrebu i Istri), ima i dobru povezanost s Italijom i s ostalim dijelovima Hrvatske. Takav geografski položaj omogućuje i razvoj drugih djelatnosti osim turizma. Osim toga, važno je napomenuti da proces globalizacije utječe i na gospodarstvo – naime, gospodarskim subjektima nije više najvažnija lokacija u centru, važnija im je infrastruktura, mogućnost razvitka i povezanost područja.

Prema ukupnom prihodu, najzastupljenije djelatnosti su turizam, trgovina, građevinarstvo, prerađivačka industrija i poljoprivreda. Glavnina gospodarskih aktivnosti otoka Krka odvija se u Gradu Krku (41% ukupnog prihoda otoka).

Gospodarstvo područja Grada Krka treba se razvijati u održivom smjeru, potičući malo i srednje poduzetništvo uz pomoć sredstava i poticaja Europske unije, okrećući se svojim specifičnostima.

Na području Grada prisutno je nekoliko gospodarskih djelatnosti koje su uvjetovane geografskim položajem i klimatskim utjecajem, koji su im ujedno i raspoloživi izvori

56


2.4 Poljoprivreda

2.4.1 Stanje u poljoprivredi

Problem ovisnosti velikih proizvođača o izravnim subvencijama ostaje neriješen. Suočen s nebrojenim izazovima, kao što su uništeni ili oslabljeni proizvodni kapaciteti, nedovoljna infrastrukturna razvijenost i nepovoljna obrazovna i starosna struktura stanovništva, poljoprivredni sektor u Hrvatskoj uporno doživljava gospodarski i društveni pad s dugoročnim trendom raseljavanja seoskih područja. U razdoblju od 1991. do 2001. godine, broj aktivnog poljoprivrednog stanovništva bilježi značajan pad od 37,4%.5

Tablica 14: Poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti, Popis stanovništva 2001.

NASELJE

POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO (%)

ukupno aktivno uzdržavano

udio poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu

udio aktivnog poljoprivrednog stanovništva u aktivnom stanovništvu

ukupno 230 109 121 4,2 5,17Udio (%) 100 47,4 52,6 - -Izvor: Konačni plan uređenja prostora Grada Krka, 2006.

Od ukupne kopnene površine Grada Krka (10.716,8 ha) na poljoprivredne površine otpada 1.925,69 ha ili 18%, a na šumske površine 5.955,58 ha ili 55,6%. Poljoprivredna proizvodna odnosi se na maslinarstvo i proizvodnju maslinovog ulja, uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, ovčarstvo i proizvodnju sira i mesa te ribarstvo. Od poljoprivrednih površina najveći udio zauzimaju pašnjaci (27%). Grad Krk ima oko 19.000 ovaca, oko 20.000 stabala maslina, oko 318.000 trsova, nešto povrća i voća. U strukturi poljoprivredne proizvodnje dominira ovčarstvo s proizvodnjom sira i janjadi.

Teritorijalni raspored obradivih površina ovisi o klimatskim i pedološkim uvjetima. Najviše je zapušteno maslinarstvo, dok se ratarske i povrtlarske kulture uzgajaju na oranicama i vrtovima, pretežno za vlastite potrebe. Ratarstvo i voćarstvo su slabo razvijeni. Povrće i voće se proizvodi u vrlo malim količinama. Održavaju se samo voćke u vrtovima uz kuće. Ukupna proizvodnja relativno je mala. U 2003. godini proizvedeno je oko 400 tona maslina, odnosno 4.300 litara ulja, oko 350.000 litara vina, 60 tona krumpira, oko 32 tone pšenice, ječma i raži, 137 tona raznog voća

5 Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001.

57


(smokve, trešnje, šljive, kruške, dunje, breskve, jabuke, bademi, orasi i južno voće).

U maslinarstvu se na rodnim stablima ostvaruje prinos od svega 5 kg po stablu, dok bi uz adekvatnu obradu i gnojidbu prinos trebao biti oko 20 kg. Na području Grada ima oko 20.000 stabala maslina sposobnih za urod, a procjenjuje se da je oko 5.000 kvalitetnih stabala zapušteno i uništeno uslijed promijenjene namjene prostora za turističku izgradnju i za razvoj infrastrukture.

Vinogradarstvo je gotovo prepolovljeno, a vino se proizvodi samo za vlastitu potrošnju, jer se ono racionalno ne može proizvoditi na malim parcelama. Rodnost je oko 1,7 kg po jednom trsu.

Na neobraslom prostoru nema šumskih kultura, ali se one mogu privesti pod šume i to novim pošumljavanjem i sadnjom. Međutim, na dijelu tih površina mogu se uzgajati i poljoprivredne kulture kao što su masline, smokve i drugo voće.

Hrvatske šume upravljaju prostorom od 1.814 ha površine, od kojih je 1.576 ha obraslo nekom vrstom šumske vegetacije. Tome treba pridodati i privatne šume kojih na cijelom otoku ima oko 3.900 ha.

Tablica 15: Površine pod šumama na području Grada Krka, prema katastarskim općinama (u ha)

K.O. KatastarHrvatske šume

Ukupno Obraslo Neobrasloproizvodno

Neobrasloneproizvodno

Neplodno

Kornić 1.442 585 495 83 3 4Krk 222 305 269 34 - 2Krk grad 14Linardići 640 55 54 1Poljica 1.586 678 631 25 8 14Skrbčići 460 44 37 5 1 1Vrh 1.383 147 90 54 3Ukupno 5.747 1.814 1.576 201 12 25Izvor: Područni ured za katastar Rijeka - Ispostava Krk, Hrvatske šume - Šumarija Krk

Hrvatske šume gospodare sa 31,6% svih površina pod šumom na području Grada Krka, a ostalo je u privatnom vlasništvu.

Najveća opasnost za razvoj poljoprivrede vezana je, možda, uz procese zagađivanja okoliša s obzirom na upotrebu pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji i upotrebu otrova u borbi protiv medvjeda i divljih svinja

Poljoprivreda je u cjelini prilično zapuštena. Razloga ima dosta, a najvažniji su: male poljoprivredne površine, usitnjenost i rascjepkanost parcela, pretvaranje poljoprivrednih zemljišta u okućnice i dvorišta,

58


neorganizirana proizvodnja i plasman, lakša mogućnost zarade u turizmu.. Uza sve nabrojane poljoprivredne kulture na plodnim oranicama, koje su često zarasle u korov, mogle bi se proizvoditi i razne druge kulture. Klima je vrlo povoljna za urod smokava, trešanja, lješnjaka i oraha. Maslinarstvo ima vrlo povoljne prirodne uvjete za uzgoj, ali je ono veoma zapušteno; ne primjenjuju se agrotehničke mjere (rezidba stabala, gnojidba, spaljivanje korova, zaštita od bolesti i štetnika), odnosno to se radi samo u rodnim godinama. Želja je, da maslinovo ulje, krčki sir i neki drugi autohtoni proizvodi postanu marka, što bi pomoglo razvoju krčkog turizma.

2.4.2.1 Trendovi u poljoprivredi

U svijetu se sve više cijene prehrambene i zdravstvene blagodati mediteranske prehrane koje u osnovi čine riba, voće i povrće, što uspijeva na području Grada Krka. Ekološki način poljoprivredne proizvodnje, uz to, privlači sve više potrošača. Sve to upućuje na zaključak da je pravi trenutak za poticanje razvoja poljoprivredne i prehrambeno-prerađivačke industrije na mediteranskom dijelu Hrvatske. Posebna pažnja koju poljoprivredni sektor uživa u svakom gospodarstvu, pa tako i u hrvatskom, novi trendovi, neiskorištenost resursa i kapaciteta, uz modernizaciju tehnologije i jače povezivanje poljoprivrede s drugim gospodarskim granama, upućuju na isplativost ulaganja u poljoprivredni sektor. Sve veći trend u svijetu predstavlja biološki uzgoj biljaka poznat kao ekološka poljoprivreda, odnosno ekopoljoprivreda. Ekološka poljoprivreda s manjim razlikama često se još naziva i biološka ili organska. U biološkom uzgoju prirodni biljni i životinjski otpad koristi se za održavanje plodnosti tla, a izbjegava se i smanjuje upotreba agrokemikalija (umjetnih gnojiva, pesticida, herbicida...). Iako proizvodi proizvedeni na ekološki način zahtijevaju veća ulaganja i pažnju, poznati su po većoj konkurentnosti, prehrambenoj vrijednosti i konačno višoj cijeni na tržištu.

2.4.2.2 Globalne promjene i njihov utjecaj na poljoprivredu

Smatra se da će pitanje klimatskih promjena biti dominantan problem poljoprivrede u 21. stoljeću. Promjene će se očitovati u promjeni količine oborina, povećanju intenziteta i učestalosti ekstremnih meteoroloških pojava, podizanju razine mora, smanjenju zaliha pitke vode, povećanju površina pustinja, povećanju opasnosti od bolesti kao što je malarija te izumiranju niza bioloških vrsta.

59


Ljeto 2003. godine bilo je najtoplije ljeto u Europi u posljednjih 500 godina.. Toplinski val koji je pogodio Europu, u poljoprivredi je prouzrokovao gubitke od 11 milijardi eura. Požari ogromnih razmjera na jugu Europe devastirali su velike površine - oko 5% površine Portugala je spaljeno - s ozbiljnim posljedicama za turizam.

Hrvatska, smještena u umjerenom klimatskom pojasu, neće biti izložena najtežim posljedicama. Ipak, zbog mogućeg podizanja temperature za 4 ºC, štete mogu biti znatne, posebice zbog podizanja razine mora (do 90 cm u maksimalnom scenariju), utjecaja na hidrologiju i poljoprivredu.

U Hrvatskoj je 2003. godina ocijenjena je kao ekstremno topla na 80% područja te kao vrlo sušna i ekstremno sušna na 90% područja. Sušno razdoblje u prvih osam mjeseci ostavilo je velike posljedice u gospodarstvu, posebno u poljoprivredi, jer su se istodobno i dugotrajno javile visoke temperature i količine oborina, koje su bile i do četiri puta manje od uobičajenih.

Poljoprivredni sektor je odgovoran za 10% emisija stakleničkih plinova, uglavnom zbog intenzivne poljoprivrede s visokim potrebama za energijom, umjetnim gnojivima i pesticidima. Količina oslobođenih stakleničkih plinova, inače uskladištenih u tlu i šumama, u obliku ugljika, ovisi o načinu na koji se zemlja koristi.

Negativan učinak smanjuje se samo povećavanjem prinosa, što povlači za sobom i veća ulaganja po jedinici površine uzrokovana intenzivnom uporabom mineralnih gnojiva, pesticida, veterinarskih preparata, hormona i mehanizacije, koji dovode do onečišćenja okoliša. Osim izravnih onečišćenja okoliša, dolazi i do drugih negativnih učinaka, poput degradacije tala, eutrofikacije voda, smanjenja biološke raznolikosti, osiromašenja krajobraza.

Svjetski trendovi su usmjereni prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji zbog smanjenja negativnih utjecaja na okoliš. Ekološka proizvodnja je više od sustava gospodarenja koji uključuje ili isključuje određene ulaze. Ekološka proizvodnja je holistički pristup gospodarenju koji vodi ka stvaranju održivog ekosustava, sigurne hrane, dobre prehrane, dobrobiti životinja i socijalne pravde.

Ekološka proizvodnja se temelji na nizu načela i ideja: Osiguravanje dovoljne količine visokokvalitetne hrane, vlakana i

drugih proizvoda Djelovanje u skladu s prirodnim ciklusima Prepoznavanje socijalnih i ekoloških utjecaja unutar ekološke

proizvodnje i prerade Održavanje i povećavanje plodnosti i biološke aktivnosti tla

korištenjem kultivacijskih, bioloških i mehaničkih mjera

60


Održavanje i poticanje poljoprivredne i prirodne bioraznolikosti na

gospodarstvu i u okolici održivim načinom gospodarenja i očuvanjem prirodnih staništa divljih biljaka i životinja

Održavanje i očuvanje genetske raznolikosti Promicanje odgovornog korištenja i čuvanja voda i života u njima Korištenje obnovljivih resursa u proizvodnji i preradi te izbjegavanje

zagađivanja i stvaranja otpada Podupiranje lokalne i regionalne proizvodnje i distribucije Stvaranje ravnoteže između biljne i stočne proizvodnje Uzgoj životinja što više prilagoditi njihovim potrebama Korištenje biorazgradive, reciklirajuće i reciklirane ambalaže Osiguranje kvalitetnog života svima koji su uključeni u lanac

ekološke proizvodnje i prerade, koji zadovoljava njihove osnovne potrebe, u bezopasnom, sigurnom i zdravom radnom okolišu

Podržavanje izgradnje cijelog lanca od proizvodnje, prerade do distribucije koji će biti socijalno i ekološki odgovoran

Prepoznavanje važnosti, učenje i zaštita autohtonog znanja i tradicionalnog načina proizvodnje.

Konvencionalnu poljoprivredu na području Grada Krka karakteriziraju ekstenzivne kulture, slaba produktivnost, minimalno korištenje "inputa", poput mineralnih gnojiva i pesticida te veliki broj neobrađenih površina. Ove "negativne" karakteristike konvencionalne poljoprivredne proizvodnje sada mogu postati prednosti Grada Krka za uvođenje ekološke proizvodnje. Ovaj sustav održivog gospodarenja može postati prikladan način proizvodnje, jer teži smanjenju vanjskih ulaza, a time i smanjenju troškova koji opterećuju konvencionalnu proizvodnju na području Grada (dopremanje mineralnih gnojiva pesticida s kopna i sl.).

Ekološka proizvodnja uspješno povezuje proizvodnju hrane i zaštitu okoliša što je preduvjet za razvoj nove grane turizma – agroekoturizama prepoznatljivog na svjetskom turističkom tržištu.

61


2.4.2 SWOT poljoprivreda

PREDNOSTI SLABOSTI Povoljna klima za razvoj

poljoprivrede Izuzetno kvalitetni poljoprivredni

proizvodi Već prepoznatljivi proizvodi na

tržištu (žlahtina, krčki sir, maslinovo ulje)

Prodaja svih poljoprivrednih proizvoda

Sačuvani sklad biosustava Nema industrije - čist okoliš Umjerena upotreba kemijskih

sredstava u poljoprivredi

Rascjepkanost parcela otežava - poskupljuje proizvodnju za tržište

Nedostatak vlage u zemlji Ručna obrada zemlje zbog prirode

terena Neažurnost katastra kultura

(evidencija o broju stabala maslina, grožđa, smokava,…)

Veliki broj neregistriranih proizvođača

Siva ekonomija Nema klaonice Nema sirane Nema organiziranog otkupa

proizvoda Nedostatak marketinga i promocije Poljoprivreda - nesiguran i

naporan posao Sporo rješavanje dokumentacije

(bitno naročito prilikom natjecanja na javnim natječajima, pribavljanje kredita,…)

PRILIKE OPASNOSTI Zaštićeni otočni proizvodi

(poljoprivredni) Mogućnost za razvoj ekološke

proizvodnje-poljoprivrede Ribarstvo povezivanje gospodarskih grana

(turizam, poljoprivreda,….) Poticaji za razvoj poljoprivrede

(SAPARD, IPARD,…) Neobrađene površine Sustav navodnjavanja

poljoprivrednih površina Poljoprivredna zadruga Povećanje proizvodnje

poljoprivrednih proizvoda Organizirano stočarstvo

(ovčarstvo,…) Ulazak u Europsku uniju

Zakonodavstvo (nije sređen način zaštite proizvoda - geografsko podrijetlo)

Zakonskom obvezom 2007. brisat će se veliki broja ovaca iz evidencije

Postojanje alohtone divljači

62


2.4.3 Glavni zaključci analize poljoprivrede

Poljoprivredna proizvodnja odnosi se na maslinarstvo, uzgoj vinove loze, uzgoj povrća, pretežno rajčica. Uz nabrojene poljoprivredne kulture na plodnim oranicama, koje su često napuštene i zarasle u korov, mogle bi se proizvoditi i razne druge kulture. Potrebno je naglasiti, da je klima povoljna i za urod smokava, trešanja, lješnjaka i oraha.

Ovčarstvo je od pamtivijeka prisutno na području Grada Krka, koji želi lansirati marku ovčjeg sira. Takve inicijative treba podržati jer doprinose unapređenju turističkog proizvoda.

Vidljivo je i nedostatno održavanje šuma, što rezultira nedovoljnom eksploatacijom šume kao prirodnim izvorom materijala i nedovoljnim korištenjem za rekreacijske svrhe. Osim toga, supsredozemna klima omogućuje dužu turističku sezonu, a ne samo tijekom ljetnih mjeseci.

Valja spomenuti i lov kao atraktivnu gospodarsku djelatnost. Tipična divljač jesu srna, zec, kamenjarka, fazan i šljuka. Posljednjih godina pojavile su se divlje svinje i medvjedi, koji kao alohtona divljač uzrokuju raznovrsne gospodarske štete.

Možda su najveće opasnosti daljnjeg razvoja poljoprivrede vezane uz procese zagađivanja okoliša s obzirom na uporabu pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji i uporabu otrova u borbi protiv medvjeda i divljih svinja.

U Gradu su potrebna intenzivna ulaganja u razvoj poljoprivrede, pogotovo imajući u vidu trendove na području ekološke i biološke poljoprivrede, mogućnosti financiranja poljoprivrednih djelatnosti iz pretpristupnih i IPARD sredstava. Uz to treba imati uzeti u obzir nužnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i rascjepkanost vlasništva. Nadalje, moguće je poticaje potrebno iskoristiti i za raznolike djelatnosti na seoskim gospodarstvima.

63


2.5 Turizam

2.5.1 Ocjena turizma

Turizam je dominantna djelatnost na području Grada Krka. O tome svjedoči brojnost hotelskih poduzeća koja djeluju na području Grada kao i velika prilagodba turističkim djelatnostima. U razdoblju od 1991. do 2000., zbog ratnih prilika i otežanog prometa došlo je do smanjenja smještajnih kapaciteta i turističkog prometa, smanjenja poslovnih rezultata, nedovoljnog održavanja objekata i neulaganja u njihovu modernizaciju i novu izgradnju. No, takvom kretanju doprinijele su i neke opće karakteristike otočnog turizma: sezonsko obilježje, kratko zadržavanje turista (5,4 noćenja po turistu), slaba kupovna snaga turista, nepotpunost turističke ponude, nedovoljna akumulativna sposobnost turističkih poduzeća, visoki troškovi poslovanja, visoke kamate na kredite, relativno visoke cijene izvanpansionske potrošnje, divlja izgradnja kuća za odmor i znatan udio «sivog» tržišta u privatnom sektoru.

Glavni nositelj turizma je hotelsko poduzeće Zlatni otok d.d., koji raspolaže sa 388 postelja u hotelima, 850 smještajnih jedinica u kampovima, od kojih 600 u kampu Ježevac i 250 u kampu Politin. Oba kampa mogu primiti oko 2.700 osoba. Tvrtka je u 2003. godini ostvarila 321.000 noćenja ili oko 47% svih noćenja na području Grada Krka, a zapošljavala je oko 100 osoba.

Drugi nositelj turizma je hotelsko poduzeće Hoteli Krk koji posjeduje hotele Dražica i Marina i dvije depandanse s ukupno 535 postelja, tri teniska terena, terene za minigolf i stolni tenis i kompleks otvorenih bazena. Tvrtka Hoteli Krk ima oko 50 stalno zaposlenih, a kroz ljetno razdoblje zapošljavaju sezonsku radnu snagu i učenike. Smještajne kapacitete ima otvorene od travnja do listopada.

Treći nositelj turizma Grada Krka su privatna kućanstva koja iznajmljuju sobe s ukupno oko 5.700 postelja i 60 smještajnih jedinica u kampovima. Plasman tih soba obavlja tvrtka Zlatni otok i nekoliko privatnih agencija. Znatan broj privatnih postelja nije prijavljen, a i vikendaši u svojim kućama za odmor iznajmljuju sobe prijateljima i gostima, koji se ne uključuju u statistike turističkog prometa (oko 1.000 ili 10% svih postelja). Broj privatnih postelja u stalnom je porastu, čak se i u seoskim naseljima zapaža sve veće osposobljavanje i iznajmljivanje privatnih soba.

Tablica 16: Smještajni kapaciteti Grada Krka u 2003. godini, prema vrstama objekata

Kategorija Podaci turističke zajednice 2003.

Statistika2003.

Statistika1999.

64


Ukupno stalne postelje 10.113 10.214 7.830Hoteli 1.166 779 926Apartmani i sobe za iznajmljivanje 190Kampovi – kamp jedinice 3.480 3.450 3.320Kućanstva-sobe, apartmani i kuće za odmor

5.467 5.735 3.584

Kućanstva-kamp jedinice u kampovima

60

Ukupno pomoćne postelje ... 1.475 867Neprijavljene postelje 1.000 1.000 800Sveukupne postelje 11.113 12.689 9.497Izvor: Turistička zajednica Grada Krk i Županijski ured za statistiku Rijeka

U razdoblju od samo četiri godine, broj postelja u kućanstvima povećan je za čak 60% ili prosječno godišnje preko 12%. Takav razvoj u cjelini smanjuje konkurentnost turizma Grada Krka jer je postojeći odnos osnovnih i komplementarnih svega 9,5% prema 90,5%, dok se opće prihvatljiv odnos kreće 20-25%. Osim toga, nastavak takvog porasta broja postelja u kućanstvima doveo bi do potpune devastacije prostora, naročito priobalnog dijela.

Prema podacima Turističke zajednice Grada Krka, turistički promet u 2003. godini, izražen brojem noćenja iznosio je 715.810, od kojih na hotele otpada 21,5%, kampove 40%, privatni smještaj 32,8 i na prijatelje 5,7%. Najveći je promet ostvaren u kampovima i privatnom smještaju. U broju noćenja dominiraju inozemni posjetitelji s preko 95% u 2003. (Njemci, Talijani, Slovenci, Austrijanci, Česi, Mađari i Slovaci). Na području Grada registirano oko 127.000 turista.

S obzirom na to da turističku ponudu ne čine samo smještajni kapaciteti nego i usluge svih drugih pratećih djelatnosti (trgovine, sportsko-rekreativnih djelatnosti, komunalne infrastrukture, prometne povezanosti, kulturne baštine i priredbi, izleta, razgledavanja mora i riba, šetnica itd.), rezultati turističkog prometa mogli su biti mnogo veći da se u ranijim razdobljima više o tome vodilo računa, a ne samo pretežno o izgradnji smještajnih kapaciteta i to uglavnom u privatnom smještaju.

Zadržavanje turista u smještajnim kapacitetima kreće se prosječno 5,5 noćenja po turistu (u hotelima 4,8; kampovima 5,3; privatnom smještaju 10,7; i kod tzv. prijatelja 8,2), a iskorištenost kapaciteta je iznosila prosječno 71 dan u 2003. godini (hotela 132, kampova 82 i privatnog smještaja 43 dana).

U turističku ponudu treba uključiti i kapacitete ugostiteljstva u kojemu djeluje veći broj ugostiteljskih objekata (caffé i snack barovi, gostionice, konobe, restorani, slastičarnice, pizzerije i sl.) koji su najviše koncentrirani u gradu Krku.

Na području Grada Krka u ugostiteljstvu ima 2.017 sjedala (pravne osobe), a tome treba dodati i sjedala u obrtništvu.. U turističkoj ponudi

65


nedostaju specijalizirani ugostiteljski objekti za pojedine vrste prehrane (domaća kuhinja, riblji, vegetarijanski i dijetalni restorani, zatim restorani zdrave hrane i sl.) kojih sada ima manji broj.

Bez obzira na visok udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu, ostaje neriješen problem sezonskog karaktera turizma, jer se na to nadovezuje, ne samo rad u turizmu i ugostiteljstvu, već i sezonski karakter djelovanja, naročito, trgovine i dijela obrtništva. Konačno, cijeli spektar ostalih usluga vezan je također na veći angažman u tijeku sezone, a manje na ostali dio godine. Tako gospodarstvo Grada zapošljava dio sezonskih radnika u tijeku ljetne sezone, a dio obrtnika radi također samo u ljetnim mjesecima.

Ciljevi budućeg razvoja turizma Grada Krka usmjereni su na racionalno i postupno korištenje raspoloživih resursa za razvoj turizma. Poseban naglasak je na očuvanju prostora, restrukturiranju postojećeg turističkog gospodarstva u pravcu razvoja kvalitetnijih i primjerenijih oblika turizma, osobito glede zaštite okoliša, pozicioniranja primorsko-goranskog turističkog gospodarstva na međunarodnom tržištu te povećanja ukupne sektorske učinkovitosti i makroekonomskih učinaka turizma na sve gospodarske aktivnosti Županije. Turizam će biti prioritetni pravac razvoja Grada Krka. Razvoj turističkih sadržaja bit će usmjeren na povećanje osnovnih kapaciteta, uz proširenje komplementarnih, ali u skladu s održivim razvojem i očuvanjem prostora. Turizam će povećati paletu raznovrsnih, kvalitetnih i diversificiranih usluga, proširiti promotivne aktivnosti te stvarati uvjete za širenje ponude i na druge djelatnosti otoka.

Samo daljnjim razvojem turizma mogu se valorizirati sve prirodne ljepote, blaga klima i čist okoliš, a i potaknuti razvoj svih pratećih gospodarskih i društvenih djelatnosti. Poželjno je produženje turističke sezone. Jedan od načina je ponuda raznovrsnih sadržaja, kao organiziranje berbe maslina tijekom studenoga i ulaganja u dodatnu ponudu hotelskih kompleksa, primjerice, u wellnes centre s bazenima.

2.5.2 Trendovi u turizmu

2.5.2.1 Međunarodni trendovi turizma

U razdoblju od 2001. do 2005. godine bilježi se prosječan godišnji rast svjetskog turističkog prometa od 3,2%, dok je u Europi stopa rasta bila nešto niža odnosno, iznosila je 2,3%. Promatrano razdoblje su obilježile elementarne nepogode, epidemije, terorizam i ratovi u svijetu, što se odrazilo i na kretanja u turizmu, pa je u 2001. i 2003. godini zabilježen čak smanjeni turistički promet, mjeren brojem dolazaka turista.

66


Stručnjaci iz područja turizma predviđaju, da će turističke posjete i turistička putovanja u cijelom svijetu i dalje rasti. U 2004. godini, u Evropi se broj turističkih posjeta povećao 4% u usporedbi sa 2003. godinom, a od godine 2000., u prosjeku 1,1% godišnje. Evropu, za destinaciju svog odmora godišnje, izabere 55% svjetskih turista, a 2004. godine, evropske su turističke agencije zaradile 50% svih prihoda vezanih za turizam (u usporedbi sa 2003. godinom, taj postotak se povećao 3%). Među evropskim državama Hrvatska je na 13. mjestu po broju posjetitelja i prema ostvarenim prihodima. Tablica 17: Pregled država prema posjetiteljima i prihodima od turizma Država Mjesto prema

posjećenostiMjesto prema prihodima

Francuska 1. 2.Španjolska 2. 1.Italija 3. 3.Velika Britanija 4. 5.Austrija 5. 6.Njemačka 6. 4.Poljska 9. 17.Švicarska 15. 9.Češka 17. 19.Slovenija 29. 26.Hrvatska 13. 13. Analize istodobno pokazuju, da je u usporedbi sa 2004. godinom, u Europi osjetno povećan broj posjetitelja – u 2004. godini njihov je broj porastao 6% u usporedbi s prethodnom godinom, a istodobno se broj noćenja usporeno povećava (u 2004. godini ostvareno je tek 1% više noćenja nego u prethodnoj godini). U Evropi je, u 2004 godini, bilo 88% turista iz Europe, 6% iz Sjeverne i Južne Amerike te 4% iz Azije i Pacifika (Izvor: Svjetska turistička organizacija).

67


U 2004. godini, u turizmu su primijećena sljedeća opća kretanja:

Smanjivanje broja posjetitelja u Francuskoj i Italiji zbog visokih cijena i monotone ponude.

Povećanje posjetitelja i popularnosti Istočne i Srednje Europe. Povećanje internetnih rezervacija.

Općenita predviđanja u vezi s turističkima kretanjima:

Postupno povećanje broja turista do 2020. godine, a istovremeno sporije povećanje broja noćenja u istom razdoblju

Alternativni oblici turizma i alternativne destinacije Sporije povećanje broja poslovnih putovanja Više kraćih umjesto dužih putovanja Popularnost Istočne i Srednje Europe, manje poznatih

destinacija Valutni odnosi između eura i ostalih valuta utjecat će na

odluke o posjeti Inovativni pristupi marketingu i promociji destinacije bitno će

utjecat na odluku o posjeti Povećani interes za individualne usluge s osobnim pristupom Povećani interes za etnološke ponude Razvoj novih oblika turizma, kao što je, na primjer, kulturni

turizam u selima i gradovima

S obzirom na veće demografske, socijalne i ekonomske promjene u svijetu, mogu se predvidjeti i sljedeća kretanja:

Demografske promjene – star e nje stanovništva

Predviđaju se sljedeća kretanja u potražnji:- Veća usmjerenost na turističke usluge, sigurnost i komfor - Usmjerenost na dostupnost destinaciji- Povećani interes za dodatnim aktivnostima - rekreacija (npr. golf,

wellnes turizam)- Povećani interes za turističkim aranžmanima za jednu osobu- Povećani interes za predsezonu i posezonu.

Demografske promjene – smanjivanje članova kućanstva - već i prihod po osob i

Zbog te promjene mogu se predvidjeti sljedeća kretanja:- Usmjerenost na male luksuzne proizvode- Dostupnost posebnih proizvoda- Više kraćih odmora izvan sezone- Interes za toplim krajevima u zimskim mjesecima.

Razvijenija zdravstven a sv i jest

68


Utjecat će na odabir destinacije i ponašanje na odmoru te uvjetovati sljedeća kretanja:

- Smanjenje interesa za nezdrave destinacije- Smanjenje interesa za odmor na plaži- Povećan interes za aktivnim odmorom i infrastrukturom koja to nudi- Povećan interes za wellness proizvodima.

Razvijenija sv i jest turista i viši stupanj obrazovanja

Utjecat će na povećani interes za umjetnost, kulturu, povijest i duhovnost. Predviđaju se sljedeća kretanja:

- Interes za specijalne proizvode- Uključivanje umjetnosti, kulture i povijesti u turističku

ponudu (za organizirane i neorganizirane grupe)- Kreativniji markenški pristup proizvodima- Interes za novim, neotkrivenim ili nedovoljno poznatim

destinacijama u Istočnoj i Srednjoj Europi.

Nedostatak slobodnog vremena i kontinuirani stres uvjetovat će

- Povećan interes za kratkim odmorima - Mogućnost relaksacije na odmoru.

Zbog stresa se povećava potreba za svakodnevn om relaksacij om, te s time potrošnja za svakodnevnu razonodu (na primjer fitnes, masaže, izleti i slično) te se posljedično smanjo novac, koji imamo na raspologanju za godišnji odmor.

- Predviđa se povećanje interesa za jeftinijim proizvodima Iskustva s putovanja – turisti imaju sve veću svijest u vezi s njihov im prav im a i potreb ama te razvijaju kritičan odnos prema kvaliteti, pri čemu je važan odnos između kvalitete i cijene .

- Povećat će se interes za alternativnim mogućnostima odmora, umjesto klasičnih destinacija, a pored toga će se povećati interes za novim uslugama unutar poznatih destinacija.

- Destinacije s nekvalitetnijim uslugama imat će manji broj posjetitelja

- Vjernost destinacijama će se smanjivati, a istovremeno, turisti će se vraćati na destinacije s pozitivnim iskustvom

- Odnos prema svemu umjetnom postat će kritičniji, interesi će se okrenuti autentičnosti (takozvano emocionalno zadovoljstvo, osobna nota usluga). Popularnost zabavnih parkova, će na primjer, slabjeti, opstat će jedino oni s visokim standardima

- Povećat će se unajmljivanje vozila zbog sve veće želje za individualnošću

69


- Destinacije s uravnoteženom ponudom postat će sve

interesantnije - Promjena načina života uvjetovat će sljedeć a kretanja :

- Visokokvalitetne usluge- Sve interesantniji će postati luksuzni mali obiteljski hoteli ili

seoska gospodarstva- Organizirana putovanja će se smanjiti- Nudit će se novi proizvodi, nove usluge i nove koncepcije, sve

radi stvaranja dodatne vrijednosti- Uspjeh će osigurati ponude specifičnih hobija i

zainteresiranost turista- Povećat će se kupnja nekretnina u udaljenim krajevima (na

primjer u blizini manjih aerodroma) zbog sigurnosti- Značajan će biti trend back to basics.

Razvoj modernih tehnologija osjeti se u povećanom broju rezervacija preko interneta, te se očekuj u sljedeć a kretanja :

- Važnost dostupnosti informacija na internetu- Turisti će sami organizirati odmor- Smanjit će se uloga agencija- Nacionalne će turističke organizacije imati značajnu ulogu,

naročito u odnosima s javnošću i elektroničkom marketingu- Destinacije čiji razvoj podržava javnost postat će sve

interesantnije- Kupovina preko interneta će se povećati- Potencijalnim će kupcima biti važna sigurnost kupovine preko

interneta.

Prometna dostupnost – ponuda brzih vlakova , jeftin og zračnog prijevoza te prometn e gužv e uvjetovat će sljedeć a kretanja :

- Skraćivanje odmora- Veću posjećenost gradovima tj. urbanim, nego nedostupnim,

ruralnim, područjima,- Veće korištenje brzih vlakova za srednje udaljenosti- Manje korištenje osobnih vozila u sezoni- Manji interes za ekonomskom klasom u zračnom prijevozu- Manji interes za destinacijama s lošom prometnom

povezanošću ili bez organiziranog prijevoza- Veći interes za krstarenja, naročito starijih osoba, bez obzira

na cijenu

Održivi turizam , zbog većih ulaganja poskupljuje troškove boravka te zbog toga dovodi do sljedeć ih pojava :

70


- Povezivanje lokalnih u regijske destinacije s ciljem stvaranja

više dodatne vrijednosti- Planiranog upravljanja destinacijom - Nesuglasnost lokalnog stanovništva s povećanjem posjetitelja

negativno utječe na odabir destinacije- Neusklađeno razvijanje regija s destinacijama (neusklađena

gradnja, prenatrpanost) negativno će utjecati na interes turista

- Odvajanje koncepcije održivog turizma i ekoturizma.

Sigurnost – nužnim pojačanjem sigurnosti , većina će turist a izbjegavati nesigurn a područja:

- Kvaliteta vode postat će vrlo bitna (kupališne i pitke)- Povećat će se pozitivne primjedbe turista - Povećat će se troškovi sigurnosti- U kriznim će razdobljima biti nužna prilagodba zahtjevima turista

71


2.5.2.2 Trendovi turizma na nacionalnoj razini

Na nacionalnoj je razini došlo do povećanja broja stranih turista od kraja rata (s izuzetkom 1999. godine), pa je tako 2005. godine taj udio iznosio 84,7%. Razlog smanjenom broju stranih turista u toj godini bio je rat na području bivše Jugoslavije, istovremeno se kod domaćih turista bilježi stagnacija zbog relativno niskog životnog standarda. U Hrvatskoj je u 2005. godini boravilo 10 milijuna turista ili 6% više nego prethodne godine, a ostvareno je 51,4 milijuna noćenja, odnosno 7,6% više nego tijekom 2004. godine. Broj domaćih turista iznosio je 1,5 milijuna što je 2% više nego prethodne godine, a domaći su turisti ostvarili 5,4 milijuna noćenja ili 3% više nego u 2004. godini. Broj stranih turista iznosio je 8,5 milijuna (rast od 7%), a strani su turisti ostvarili 46,0 milijuna noćenja ili 8% više nego u 2004. godini. Pozitivan pomak u povećanju ukupnog broja dolazaka pokazuje i podatak da je ukupan broj dolazaka turista u 2005. godini dostigao razinu od 95% dolazaka u 1987. godini, kada je zabilježen rekordan broj dolazaka. U 2005. godini ukupno je ostvareno 75% noćenja u odnosu na 1986. godinu, kada ih je najviše ostvareno. Tako se u 2005., nakon tri godine, počinju javljati drugačiji trendovi, kao brža dinamika rasta noćenja ostvarenih organiziranim putovanjima te brža dinamika rasta broja noćenja od broja dolazaka turista. Istodobno je, prvi put u posljednjih pet godina, registrirano više noćenja u privatnom smještaju nego u kampovima, no, najviše se noćenja i dalje ostvaruje u hotelima. Od 1992. godine broj se postelja u Hrvatskoj povećao, tako da ih je u 2005. godini na raspolaganju bilo 909.000. Najviše noćenja ostvarenih prema vrstama objekata bilo je u: hotelima, privatnom smještaju te kampovima. Tablica 18: Noćenje turista prema vrstama objekta

NOĆENJA TURISTA PREMA VRSTAMA OBJEKATA OD 1975. DO 2005. godine, u tisućama

1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005.

Hoteli i aparthoteli 14.350 17.521 20.975 20.716 5.587 13.16414.960

Turistička naselja 3.313 3.937 5.466 5.198 1.972 4.561 4.703

Kampovi 7.816 12.804 17.150 12.010 3.429 10.74013.359

Privatne sobe 8.531 10.406 13.383 7.375 840 8.32513.859

Lječilišta 327 327 593 617 162 253 203Radnička odmarališta 4.925 5.135 6.190 4.412 303 475 552Odmarališta za djecu i mladež 2.044 1.975 2.106 1.245 192 340 334Ostalo 1.105 1.495 1.802 950 400 1.325 3.451

72


UKUPNO42.411

53.600

67.665

52.523

12.885

39.183

51.421

Izvor: http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/000-t-06-hr.pdf, 11.7.2006. Najveći turistički promet u 2005. godini bilježe hoteli sa 3,7 milijuna turista (11,6% više nego prethodne godine) i 15 milijuna noćenja (9% više prethodne godine). Na prvom su mjestu hoteli, slijedi privatni smještaj koji je ugostio 2,0 milijuna turista ili 13% više nego u 2004. godini, a u privatnom je smještaju ostvareno 13,9 milijuna noćenja, što je porast od čak 20% u odnosu na 2004. godinu. Kampovi su sa 2 milijuna turista i 13,4 milijuna noćenja ostali na razini 2004. godine, dok luke nautičkog turizma bilježe pad broja turista od 1%, a sa 1,1 milijun noćenja ostvarili rast od 1% u odnosu na prethodnu godinu. Gledajući strukturu noćenja stranih turista prema zemljama dolaska, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, Slovenije, Češke i Italije. Godine 2005., promatrano prema zemljama dolaska, Njemačka je i dalje na prvom mjestu s udjelom od 24,0% ukupnih stranih noćenja, a 1,6 milijuna njemačkih turista (pad od 1%) ostvarilo je 11,0 milijuna noćenja (rast od 1% u odnosu na prethodnu godinu). Slijedi Italija sa 1,3 milijuna turista (rast od 2%) i 5,7 milijuna noćenja (rast od 6%), te Slovenija čijih je 872.000 turista (pad od 1%) ostvarilo 5,1 milijun noćenja (rast od 1%). Zemlje s najvećim turističkim porastom prometa jesu Francuska (rast od 50% dolazaka i čak 55% noćenja), Velika Britanija (23% više dolazaka i 33% više noćenja) te Nizozemska (15% više dolazaka i 13% više noćenja). Trend rasta fizičkog obujma turističkog prometa pratio je i rast deviznog prihoda od turizma koji u 2005. godini iznosi 6 milijardi eura i gotovo je dva puta veći nego 2000. godine. Taj je prihod izrazito važan ekonomski činitelj budući da u posljednjih pet godina pokriva 55-70% deficita vanjskotrgovinske robne razmjene. 2.5.2.3 Trendovi turizma na županijskoj razini

Tablica 19: Dolasci turista prema županijama

DOLASCI TURISTA PREMA ŽUPANIJAMA

ŽUPANIJADOLASCI TURISTA (u tisućama)

INDEKS STRUKTURA (u %)

2004. 2005.2005./04. 2004. 2005.

Zagrebačka 27 30 111,1 0,3 0,3Krapinsko-zagorska 39 36 92,3 0,4 0,4Sisačko-moslavačka 25 25 100,0 0,3 0,3Karlovačka 159 166 104,4 1,7 1,7Varaždinska 42 47 111,9 0,4 0,5Koprivničko-križevačka 11 12 109,1 0,1 0,1Bjelovarsko-bilogorska 10 11 110,0 0,1 0,1Primorsko-goranska 2.025 2.076 102,5 21,5 20,8Ličko-senjska 279 300 107,5 3,0 3,0

73

http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/000-t-06-hr.pdf


Virovitičko-podravska 5 6 120,0 0,1 0,1Požeško-slavonska 6 8 133,3 0,1 0,1Brodsko-posavska 17 18 105,9 0,2 0,2Zadarska 843 932 110,6 9,0 9,3Osječko-baranjska 53 63 118,9 0,6 0,6Šibensko-kninska 651 751 115,4 6,9 7,5Vukovarsko-srijemska 25 31 124,0 0,3 0,3Splitsko-dalmatinska 1367 1505 110,1 14,5 15,1Istarska 2.515 2.505 99,6 26,7 25,1Dubrovačko-neretvanska 797 909 114,1 8,5 9,1Međimurska 8 14 175,0 0,1 0,1Grad Zagreb 508 550 108,3 5,4 5,5UKUPNO 9.412 9.995 106,2 100,0 100,0Izvor: http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/000-t-06-hr.pdf

Visoka stopa rasta noćenja u Primorsko-goranskoj županiji (i u usporedbi s povećanim brojem postelja) rezultat je naglašene orijentacije na što duže poslovanje tijekom godine, te su tako usmjerena i ulaganja u smještajne kapacitete, atrakcije i marketing. Stopa rasta postelja upućuje na maksimalnu zaštitu prostora i prirode kao dugoročno temeljnih preduvjeta interesa turista. Planirano povećanje za 34.500 postelja na razini je 50% mogućeg povećanja broja postelja prema standardu Prostornog plana Primorsko goranske županije. Podrazumijeva se stroga kontrola procesa "apartmanizacije". Od ukupnih ulaganja u smještaj, preko 60% se predviđa za ulaganja u postojeće kapacitete s naglaskom na kvalitetu.

Prosječni boravak očekivano će se smanjiti, kao odraz kretanja, ali i kao rezultat konkurentnosti Kvarnera za višestruke dolaske turista tijekom godine. Tu se naročito uzima u obzir rast domaćeg tržišta i razvoj proizvoda koji su atraktivni za kraće boravke turista. Planirani rast potrošnje turista temelji se na povećanju kvalitete ponude, od smještaja do svih drugih sadržaja ponude.Bruto društveni proizvod turizma od 590 mil EUR u 2003. godini procijenjen je na temelju vrijednosti potrošnje turista, investicija i proračunskog udjela.

Tablica 20: Turistički kapaciteti

2003. 2015. Godišnja stopa rasta

Noćenja 10.120.732 20.970.000 6,25Prosječni boravak 6,1 5 -Postelje 149.379 183.960 1,75Potrošnja turista dnevno (EUR)

38 90 7,45

Zaposleni (u hotelima, restoranima)

9.500 17.300 5,12

Iskoristivost kapaciteta u danima

67,7 114 4,44

BDP turizma PGŽ (mil. 590 1.900,00 10,24

74

http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/000-t-06-hr.pdf


EUR)

2.5.2.3 Trendovi turizma u Gradu Krku

Turizam će i u narednom razdoblju biti vodeća i propulzivna djelatnost područja Grada Krka, jer se samo njegovim daljnjim razvojem mogu valorizirati sve prirodne ljepote, blaga klima i čist okoliš, a i potaknuti razvoj svih pratećih gospodarskih i društvenih djelatnosti.

U razdoblju od samo četiri godine, broj postelja u kućanstvima povećan je čak 60% ili prosječno godišnje preko 12%. Takav razvoj u cjelini smanjuje konkurentnost turizma Grada Krka jer je postojeći odnos osnovnih i komplementarnih svega 9,5 prema 90,5%, dok se opće prihvatljiv odnos kreće 20-25%. Osim toga, nastavak takvog porasta postelja u kućanstvima doveo bi do potpune devastacije u prostoru, a naročito priobalnog dijela.

Na području Grada Krka u ugostiteljstvu (pravne osobe) ima 2.017 sjedala, a tome treba dodati i sjedala u obrtništvu. U turističkoj ponudi nedostaju specijalizirani ugostiteljski objekti za pojedine vrste prehrane kao što su domaća kuhinja, riblji, vegetarijanski i dijetalni restorani, zatim restorani zdrave hrane i sl.

Zadržavanje turista u smještajnim kapacitetima kreće se prosječno 5,5 noćenja po turistu (u hotelima 4,8; kampovima 5,3; privatnom smještaju 10,7; i kod tzv. prijatelja 8,2), a iskorištenost kapaciteta je iznosila prosječno 71 dan u 2003. godini (hotela 132, kampova 82 i privatnog smještaja 43 dana).

Prema podacima Turističke zajednice Grada Krka turistički promet u 2003. izražen brojem noćenja je 715.810, od kojih na hotele otpada 21,5%, kampove 40%, privatni smještaj 32,8 i na prijatelje 5,7%. Najveći je promet u kampovima i privatnom smještaju. U broju noćenja dominiraju inozemni posjetioci s preko 95% u 2003. (Njemci, Talijani, Slovenci, Austrijanci, Česi, Mađari i Slovaci). Na području Grada registirano je oko 127.000 turista.

S obzirom na to da turističku ponudu ne čine samo smještajni kapaciteti nego i usluge svih drugih pratećih djelatnosti (trgovine, sportsko-rekreativnih djelatnosti, komunalne infrastrukture, prometne povezanosti, kulturne baštine i priredbi, izleta, razgledavanja mora i riba, šetnica itd.), rezultati turističkog prometa mogli su biti mnogo veći da se u ranijim razdobljima više o tome vodilo računa, a ne samo pretežno o izgradnji smještajnih kapaciteta i to uglavnom u privatnom smještaju.

Tablica 21: Prognoza turističkog prometa Grada Krka 2015.

Obilježje 2003. 2015. Stope rasta 2001. – 2015.

75


I. varijanta

II.varijanta

I.varijanta

II.varijanta

Broj turista 126.554 160.000 180.000 2,0 3,0Broj noćenja 684.210 960.000 1.110.0

00 2,9 4,1Prosječan broj dana boravka 5,5 6,0 6,2 0,7 1,0Prosj. iskorištenje kapaciteta (dana) 67 71 80 0,5 1,5Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Krka, 2006.

Broj turista bi se 2015. godine mogao povećati za 34.000 ili 27% u odnosu na 2003. u I. varijanti, i za 54.000 ili 43% u II. Varijanti, s tim da bi se prosječan broj dana boravka povećao od 5,5 u 2003. godine na 6 dana u I. varijanti i na 6,2 dana u II. varijanti.

2.5.2.4 Globalne promjene i njihov utjecaj na turizam

Znatne promjene učinka staklenika mogu se očekivati u razdoblju od 2010. do 2039. godine. Promjene se očekuju u cijelom svijetu ali najviše u mediteranskom dijelu Evrope, u Kaliforniji i na Karibima. Dakle, na odredištima zbog kojih i postoji termin turizam, na mjestima koja se u međunarodnim brošurama opisuju kao mali rajevi na Zemlji, bogati blagodatima "trostrukog S" - kraticom za "sun, sea & sand" (sunce, more i pijesak).

Čini se, međutim, kako zahvaljujući utjecaju klime ovo više nitko neće moći garantirati. Ljetni praznici više neće biti ono što su nekad bili, ali je sasvim sigurno kako će se praznici postupno pomicati s juga prema sjeveru. Prema prognozama, naime, sjevernjaci će imati sve toplija i suša ljeta, dok će žitelji juga u isto vrijeme obitavati pod kišnim i promjenjivim nebom. Ključni čimbenik turističkih aranžmana jest komfor, kojeg će se pri temperaturama iznad 31 °C sve teže osiguravati.

Plinski staklenik utječe na globalno zatopljenje, a ono, pak, na porast razine mora, kako zbog prirodnog širenja zagrijane vode, tako i zbog otapanja polarnih ledenjaka. Općenito, u razdoblju do 2100. godine, prosječna temperatura će se povećati između 1,4 i 5,8 stupnjeva, a razina mora između 9 i 88 centimetara.

Konačni učinci ogledat će se već 2050. godine u eroziji obale otoka i primorja, promjenama hidrogeološkog ciklusa i porastu kiša za stopu od 3 do 10 posto. Krajnji klimatski fenomeni, poput uragana i zračnih pijavica, bit će sve češći.

Što se tiče Europe, svakih deset godina ljeta će u sjevernijim krajevima biti toplija za 0,4 do 0,8 stupnjeva. To znači da će razdoblja s temperaturom višom od 40 stupnjeva biti napretek, a u skladu s tim i

76


požara. Naravno, to će na mediteranskom području podrazumijevati velike troškove.

Prema izvješću WTO-a, turistička industrija, koja je sada usredotočena na kupališne zone, morat će sve više razmišljati o unutrašnjosti, dok će plaže biti izvrgnute znatnijim zahvatima prilagodbe. Za Mediteran se predviđa pad posjeta od 111 do 198 milijuna, a na Karibima od 8 do 13 milijuna. Nadalje, nije rečeno kako će klimatske promjene biti presudni čimbenik u eventualnoj promjeni načina zabave i odmora. Odnosno, tu bi ulogu još prije mogle odigrati ekonomske i kulturalne promjene. To znači kako treba promijeniti učinak masovnog turizma na klimatske promjene; smanjiti ukupni postotak ispušnih plinova u zračnom, morskom i cestovnom prometu te se opredijeliti za obnovljive tipove energije u ugostiteljskim objektima.

2.5.2.5 Utjecaj zatopljenja na razvoj turizma na području Grada Krka Proces prilagodbe turizma, posljednjih se nekoliko godina, zbog zatopljenja, provodi u Švicarskoj, Austriji, Francuskoj i Italiji. Zatopljenje atmosfere popraćeno je globalnim promjenama poput izdizanja razine svjetskog mora, uzgojem kultura koje ranije nisu uzgajane na većim geografskim širinama, zatopljenjem mora (pomicanje kupališnog turizma prema sjeveru), promjenama živog i neživog okoliša, promjenama funkcioniranja društveno-gospodarskih sustava i drugog. Sve te promjene utječu i na turizam Grada Krka.

Na maritimnom prostoru zatopljenje će utjecati na izmjenu krajolika tako što će se širiti utjecaj sredozemne klime s vrućim ljetom. Biljne zajednice postupno će poprimati kserofitnu građu. Zbog povećane suše i nedostatka vlage, koju stvara kserofitna vegetacija, uvjeti za nastanak požara znatno će se povećati. U uvjetima veće suše povećava se i potreba za slatkom vodom, kao i vodama koje se troše na održivost vegetacije. U uvjetima globalnih klimatskih promjena teže je predvidjeti početak kupališne sezone ili njen kraj zbog toga što su i prelasci iz jednog u drugo godišnje doba postali znatno neprecizniji.

Intenzitet sunčevih zraka povezan je sa štetnim ultraljubičastim zračenjima. Zbog razgradnje zaštitnog ozonskog sloja javlja se UV-C i UV-B zračenje. Pojava je otkrivena 1985. godine i nakon toga je na značajan način utjecala na kupališni turizam.

Prekomjerno zračenje uzrokuje oštećenja imunološkog sustava, upale i oštećenja kože te razne očne bolesti. Na zračenje su najosjetljivije osobe bijele kože s niskom pigmentacijom, a zračenje je najštetnije između 12 i 14 sati, u vrijeme dok je upadni kut sunčevih zraka najokomitiji te kada je zračenju izložena velika površina kože. Turizam se štetnom UV zračenju

77


prilagođava stvaranjem hlada, otvaranjem prodajnih mjesta koja su opskrbljena zaštitnom opremom, otvaranjem dermatoveneroloških ordinacija kao i drugim načinima izbjegavanja štetnih utjecaja.

78


2.5.3 SWOT turizam

PREDNOSTI SLABOSTI Povezanost, prometna

dostupnost privlači turiste i garantira sezonu

Geografski položaj (blizina otoka)

Mikroklima je još uvijek mediteranska (najsjevernije područje s takvom klimom)

Autentičnost - nema velikog masovnog turizma, očuvana je autentičnost područja kao i ponuda

Turistički cvijet – više godina zaredom osvojeni Turistički cvijet omogućuje prepoznatljivost kvalitetne ponude

Nema masovnog turizma (usitnjena ponuda, manji smještajni kapaciteti u kampovima)

25.000 privatnih postelja na cijelom otoku (49.000 ukupno)-nema masovnog turizma što omogućava miran odmor gostima

Najočuvanija stara rimska jezgra na sjevernom Jadranu je već prepoznatljiva

Šetnice oko grada su već uređene i označene

Dobro razvijena infrastruktura (komunalna i socijalna)

Tradicionalni način života pokazatelj autentičnosti (ribarstvo, maslinarstvo, stočarstvo)

Postojeći kvalitetni smještajni objekti

Flora i fauna Poticaj turizma na otočićima

(Košljun, Plavnik)-izletnički turizam

Sezonski orijentiran turizam Slabe prometnice na otoku, izgrađene

samo do grada Krka Nedostatak parkirališta u gradu Krku Nedostatak parkirališta za turističke

autobuse Slaba organiziranost prometnica u

gradu Krku (ljetne gužve, nedostatak jednosmjernih ulica,…)

Nedostatak sportskih sadržaja (nema sportske dvorane za turiste kao ni sportskih igrališta,….)

Benzinska pumpa u luci umanjuje ljepotu okoliša – vizualno, ekološka opasnost i gužva

Ograničenost vezova u luci Slaba sigurnost u luci (lukobran) Luka je namijenjena za uporabu svih

vrsta brodica, i zbog toga prenatrpana (gospodarstvo, ribarstvo, turizam)

Luka premala za velike turističke brodove

Plasiranje domaćih vodiča za razgledavanje Krka

Zbog nedostatka domaćih kadrova zapošljavaju se sezonci iz drugih krajeva (Slavonija, Bosna) što loše utječe na kvalitetu i autentičnost ponude

Nesuradnja privatnog sektora sa sektorom obrazovanja

Nije ustrojena služba turističkih vodiča

Nema sadržaja za iskorištavanje „grada povijesti i kulture“

Nema prilika i načina za zapošljavanje izvan sezone

Nema hotela visoke kategorije Nedostatak hotelskog smještaja Niska potrošnja po turistu (zbog

strukture ponude i strukture gostiju) Nedostatak dodatne trgovačke i

ugostiteljske ponude (sportski sadržaji, zabavni sadržaji, tematski parkovi, rekreacijski sadržaji,…)

Kvaliteta ponude (trgovačka, raznolikost ugostiteljstva, privatni smještaj,…)

Kvaliteta vs. Profit Neuređenost privatnih zgrada u staroj

jezgri Niska komunikacijska razina među

gospodarskim subjektima u turizmu i ostalim djelatnostima

79


Aviogosti koji dolaze na Krk nisu i

turistički gosti Nedostatak kvalitetnih projekata za

razvoj dodatne ponude, kapaciteta i slično

Nedostatak manjih obiteljskih pansiona

Edukacija o mogućnostima izvora financiranja, pomoć u izradi projekata

Visoke cijene trgovačke ponude Nedovoljno učinkovita inspekcija

(dobri rezultati kod legalnih iznajmljivača, loši kod ilegalnih)

Loše ceste do granice (Slovenija)

PRILIKE OPASNOSTI Poboljšanje turističke

infrastrukture (šetnice, biciklističke staze, pješački koridori….)

Mogućnost daljnjega razvoja kulturnoga turizma

Produženje sezone Cruiseri iskazuju interes za

posjetu Grad povijesti i kulture –

sadržaj bi omogućio iskorištavanje tog slogana

Organiziranje točaka interesa kroz cijelu godinu

Avionski gosti-nisko budgetne linije

Uspostavljanje partnerskog odnosa grada s privatnim sektorom

Uključivanje svega domaćega u turizam omogućava izvoz te poveća profit i diversifikaciju gospodarstva

Mogućnost poticaja za uređenje privatnih zgrada u staroj jezgri

Nacrt cjelokupnog izgleda stare jezgre (restauratorski zahtjevi)

Shopping turizam Tematski lokali i gastronomija Prometna veza iz grada Krka

do Košljuna Autentična ponuda za

proširenje sezone Sportski i adrenalinski

turizam Poticaji za nove proizvode,

Turistička kretanja Nepoticajno zakonodavstvo,

birokracija i korupcija Nekontrolirana stambena izgradnja -

zakrčenost prostora Industrija na sjevernom dijelu otoka

(plin, nafta …) negativno utječe na prvi dojam

Prenamjena postojećih turističkih kapaciteta u nešto drugo

Zagađenje mora – pumpa na moru, izljevi kanalizacije, nesreće na moru

Dostupnost svih drugih destinacija (Grčka, Španjolska, Turska,….)

80


investicije….

Ruralni turizam Pretpristupni fondovi Plavnik-robinzonski turizam? Preseljenje benzinske pumpe

na drugu lokaciju Organiziranje javnog

prijevoza do parkirališta na rubu grada

Unapređenje marketinga i promocije

Vikendaši mogu trošiti više Bolje iskoristiti veliki broj

posjetitelja grada Krka Kvalitetni zakoni vezane za

privatni smještaj omogućili bi kvalitetno iznajmljivanje

81


2.5.4 Glavni zaključci analize turizma

U razdoblju od 1991. do 2000. godine došlo je do smanjenja smještajnih kapaciteta i turističkog prometa, smanjenja poslovnih rezultata, nedovoljnog održavanja objekata i nedostatka ulaganja u njihovu modernizaciju i novu izgradnju. Takvom kretanju pridonijele su i neke opće karakteristike otočnog turizma: sezonsko obilježje, kratko zadržavanje turista (5,4 noćenja po turistu), slaba kupovna snaga turista, nepotpunost turističke ponude, nedovoljna akumulativna sposobnost turističkih poduzeća, visoki troškovi poslovanja, visoke kamate na kredite, relativno visoke cijene izvanpansionske potrošnje, nelegalna izgradnja kuća za odmor i znatan udio «sivog» tržišta u privatnom sektoru.

Znatan broj privatnih postelja nije prijavljen, a i vikendaši u svojim kućama za odmor iznajmljuju sobe prijateljima i gostima, koji se ne uključuju u statistike turističkog prometa (oko 1.000 ili 10% svih postelja). Broj privatnih postelja u stalnom je porastu, čak se i u seoskim naseljima zapaža sve veće osposobljavanje i iznajmljivanje privatnih soba.

U turističku ponudu treba uključiti i kapacitete ugostiteljstva u kojemu djeluje veći broj ugostiteljskih objekata (caffé i snack barovi, gostionice, konobe, restorani, slastičarnice, pizzerije i sl.) koji su najviše koncentrirani u gradu Krku.

Turizam Grada Krka ima velike mogućnosti za razvoj koristeći pogodnosti krajolika, unapređujući seoski i lječilišni turizam te nudeći dodatne usluge u vezi s bogatom kulturnom baštinom, imajući stalno na umu da to područje može primiti ograničeni broj gostiju. Zbog toga se preporučuje usmjerenost na ekskluzivni, seoski i lječilišni turizam. Poželjno je zalaganje da područje Grada Krka ostane prostor s mnogobrojnim zaštićenim zonama. Tu činjenicu valja intenzivno koristiti kao element cjelogodišnje promocije turizma. Prednosti Grada Krka su stečena iskustva u turističkom gospodarstvu, raspoloživi turistički kapaciteti i ostvarene tržišne komunikacije. Nedostaci su u vezi s nedovoljnim održavanjem smještajnih kapaciteta i nedostatkom kvalitete.

Samo sezonska iskorištenost postojećih turističkih smještajnih kapaciteta, osnovni je nedostatak postojećeg gospodarstva. Turističku je sezonu potrebno produžiti. Jedna od mogućnosti je ponuda raznovrsnih sadržaja kao npr. organiziranje berbe maslina i ulaganje u dodatnu ponudu hotelskih kompleksa.

82


2.6 Prostor i okoliš

Izgrađeni resursi su sve ono što je stvorio čovjek: stambeni fond, gospodarski objekti, infrastruktura kao i objekti društvenih djelatnosti.

Prirodne resurse čine sva bitna obilježja: geološka, geomorfološka, hidrogeološka, hidrološka, klimatska, pedološka, vegetacijska te flora i fauna na kopnu i u moru.

2.6.1 Stanje u prostoru i okolišu

Prometno-geografski položaj Krka i Kvarnera je povoljan, to je prostor Mediterana i Gornjeg Jadrana i to su tzv. «jadranska vrata« te prirodni koridor pomorskih putova prema središnjim dijelovima europskog kopna. Njemu gravitira razvijeni dio europskog kopna, a na udaljenosti od 500 km nalaze se južna Njemačka, jugozapadni dio Češke i Slovačke, Austrija, Slovenija, zapadna Mađarska, veliki dio Švicarske i Italije. Krčki most povezuje otok Krk s kopnom. Od Rijeke je povezan željezničkom prugom i cestama preko Slovenije na koridore zapadne Europe, pa od Rijeke preko Zagreba prema Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj te cestovnim pravcem prema Dubrovniku i Grčkoj.

Dosadašnji razvoj naselja na području Grada Krka karakterizira intenzivno građenje uz postojeće prometnice. Jasno je vidljiva pojačana gradnja u obalnim zonama, definiranim kao zone stanovanja. Taj se trend, u ovom desetljeću, ogleda u rezervacijama prostora za građenje i pojačanim prometom zemljišta u naseljima u unutrašnjosti otoka. On je jasno izražen i u namjerama širenja granica građevinskih područja, pri čemu se stalno želi poništiti prirodne granice između naselja te pretvoriti cijeli prostor u amorfnu bezličnu antropogenu cjelinu.

Cestovni promet odvija se glavnom otočnom cestom, koja zbog loših prometno-tehničkih elemenata, lošeg građevinskog stanja i niske razine tehničkih standarda i sigurnosti ne zadovoljava potrebe stanovništva i turizma, osobito u ljetnoj sezoni. Zbog većeg broja registriranih vozila svih vrsta i povećanja turističkog prometa, modernizacija i proširenje te ceste su prioritetni. Lokalne ceste koje povezuju sva naselja na Krku u lošem su građevinskom stanju, njih bi trebalo redovito održavati, a na nekim opasnim linijama i modernizirati. Osnovnu mrežu na području Grada Krka čini sustav razvrstanih državnih, županijskih i lokalnih cesta te nerazvrstanih cesta.

Prilazni putovi zaseocima, zgradama, morskoj obali, te šumski i poljski putovi široki su 3-4 m s mjestimičnim proširenjima. Tehnički elementi su vrlo loši, održavanje je neredovito. Tehnički elementi, usponi, širine kolnika, raskršća i odvodnja su različiti i ograničeni terenskim mogućnostima i već izgrađenim objektima i sadržajima. Sustav ulica i

83


cesta nije pregledan te su dijelovi naselja teže dostupni, a dio ulica ima slijepi završetak.

Cestovni promet putnika obavlja Autotrans Rijeka, pogon Krk i to lokalne i općinske linije unutar otoka Krka i linije prema Rijeci, te liniju Baška-Zagreb. Pokrivaju 38 linija prema Rijeci u sezoni, a zimi 30% manje. Tvrtka ima 21 voznu jedinicu, pa osim linijskog obavlja i slobodni prijevoz, te 5.356 m2 prostora u centru grada (prostor za 10 – 12 autobusa) i zapošljava 44 osobe.

Trajektna povezanost održava se preko luka Valbiska–Merag, što omogućuje prijevoz robe i putnika glavnom otočnom cestom do Malog i Velog Lošinja i Jadranske ceste. Promet putnika i vozila posljednjih se 10 godina povećao koristeći vezu Valbiska-Merag. Trajekti na tim linijama su zastarjeli i potrebno ih je modernizirati.

Pomorski promet obavljaju manje putničke brodice i lokalni prijevoznici. Značajan promet ostvaruje se prema otočiću Košljunu, kao i razne izletničke ture. Sezonski prijevoz putnika morem obavljaju prijevoznici svojim brodovima. Luke su osposobljene za lokalni promet.

Vodoopskrbom otoka Krka upravlja trgovačko komunalno društvo Ponikve d.o.o Krk u čijemu vlasništvu, osim Grada Krka sudjeluju otočne općine i Hrvatske vode. Grad Krk sudjeluje u vlasničkoj strukturi s oko 21%. Grad Krk snabdijeva se iz vodoopskrbnog sustava otoka Krka. Vodoopskrbni sustav otoka Krka pokriva područje Grada Krka i općina: Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik. Taj sustav koristi izvore: Ponikve (85 l/s), Jezero (0-40 l/s), Bašćanska dolina (25 l/s), Vrbničko polje (0,2-3 l/s), Dobrinj (0,2-2 l/s) te akumulacija Tribalj (40 + 40 l/s) odnosno sveukupno 195 l/s, koliko sada iznosi potrošnja na otoku Krku.

Vodoopskrbni sustav grada Krka obuhvaća akumulacijsko jezero Ponikve ukupne površine 40 km2 u čijoj blizini se nalaze dva glavna izvorišta Vela i Mala Fontana iz kojih se vodom osiguravaju potrebne količine vode za stanovništvo grada Krka.

Radi stvaranja stalne akumulacije, godine 1986. izgrađena je brana, čime se povisila razina podzemne vode i povećala izdašnost izvora na oko 130 l/s. Prema sadašnjim podacima procjenjuje se izdašnost izvora na maksimalno 350 l/s. Iz izvorišta Ponikve, prema zadnjim analizama u ljetnim mjesecima se crpi oko 100 l/s, a u iznimnim situacijama i 130 l/s.

Svi ovi podaci ukazuju da se iz ovog izvorišta mogu osigurati dovoljne količine vode i za naselja koja još nemaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu.

Za naselja na području Šotoventa trenutno ne postoji vodoopskrbna mreža, pa se potrebe za vodom rješavaju individualno, vlastitim cisternama. Problemi su najizraženiji u ljetnim mjesecima kada, u jeku turističke sezone, zbog povećane potrošnje i nedostatnih oborina,

84


komunalno poduzeće mora dovoziti vodu autocisternama do krajnjih korisnika.

Kanalizacijski sustav grada Krka je definiran kao razdjelni sustav odvodnje, međutim na pojedinim mjestima se upuštaju i oborinske vode u kanalizaciju što ne predstavlja adekvatno zbrinjavanje oborinskih voda. Na taj način postojeći kanalizacijski sustav prikuplja sve vrste otpadnih voda. Pročišćavanje otpadnih voda također nije dosad riješeno na primjeren način za grad Krk. Okolna mjesta nemaju uređaje za pročišćavanje te sanitarno-otpadne vode prikupljaju individualno u septičkim jamama, koje se uglavnom prazne na odlagalištu Treskavac.

Kanalizacijski sustav grada Krka trenutno je podijeljen na istočni i zapadni dio. Pod istočnim sustavom se podrazumijeva izvedena kanalizacija na lokaciji hotelskog kompleksa Dražice u sklopu čega se nalazi postojeća taložnica, te kanalizacija kampa Politin.

Na zapadnom dijelu, u užoj gradskoj jezgri, izveden je kanalizacijski sustav u koji su uključeni glavna crpna stanica Porat i sekundarna crpna stanica Sunčani sat. Zapadnom sustavu pripadaju i interna kanalizacija unutar kampa Ježevac sa crpnim stanicama Ježevac 1 i Ježevac, gdje se ujedno nalazi i podmorski ispust za cijeli zapadni dio kanalizacijskog sustava.

Sanitarno potrošne otpadne vode izvedenog sustava zapadnog dijela Krka spojene su na C.P. Porat kao glavnu crpnu stanicu koja preko tlačnog cjevovoda prebacuje te otpadne vode dalje prema izvedenom ispustu u more, na lokaciji Ježevac. Na taj je ispust spojena i cijela kanalizacija kampa Ježevac.

2.6.1.2 Postupanje s otpadom

Uklanjanje otpadnih voda, odvoz i zbrinjavanje komunalnog i krupnog otpada na području Grada Krka obavlja trgovačko poduzeće Ponikve d.o.o. Krk.

Otpad s područja Grada i cijelog otoka Krka odlaže se na području općine Vrbnik na lokaciji Treskavac, prema Programu mjera za postupanje s otpadom u Republici Hrvatskoj 2004. godine. Pokazatelji o stanju službenog odlagališta Treskavac prema istom Programu pokazuju da zauzima površinu od 7,0 ha, da je početak odlaganja otpada 1975. godine, procjena odloženih količina otpada iznosi 40 000 tona te da se nalazi na kraškom terenu.

Prostornim planom Županije na području današnjeg odlagališta Treskavac, predviđena je transfer stanica za područje otoka Krka. Transfer stanica je prostor na kojemu se komunalni otpad sabija (kompaktira) i prekrcava iz manjeg u veće vozilo. Ona u pravilu sadrži i

85


manje reciklažno dvorište (prostor na kojem se odvojeno skupljaju pojedine vrste otpada kao npr. ambalažni otpad).

Količine i sastav komunalnog otpada na području Grada Krka ovise o godišnjem dobu, pa najveće količine otpada nastaju u dva ljetna mjeseca (srpanj, kolovoz), dok su u ostalim mjesecima manje, a u zimskim minimalne.

Automobilske olupine, kućanski aparati, televizori i sl. nekontrolirano se odlažu pored ceste. Ova vrsta otpada često sadrži vrijedne materijale, međutim troškovi oporabe su viši od cijene materijala na tržištu, pa se zato najčešće i odlaže zajedno s komunalnim otpadom.

Otpad od održavanja nasada, otpad iz kuhinja i kućanstava, kao i sav organski otpad koji podliježe truljenju i prirodnom raspadanju ne sakuplja se organizirano već se uglavnom koristi za direktno kompostiranje na vlastitom zemljištu ili kao stočna hrana.

Neopasni otpad javlja se u manjim količinama i odlaže se na odlagalište komunalnog otpada. Od opasnog otpada u značajnim količinama javljaju se otpadna ulja motornih vozila i plovila, otpadni olovni i drugi akumulatori za vozila i plovila, kao i manje količine boja, lakova i otapala te, također, i određene količine istrošenih baterija. Oorganiziranog sakupljanja otpadnih ulja uglavnom nema te najveći dio na razne načine dospijeva u tlo ili more. Baterije, boje i lakovi nekontrolirano se odbacuju kao komunalni otpad.

Otpadom onečišćena tla i neuređena odlagališta na području Grada Krka su u Korniću, u Lakmartinu, na ulazu u Krk iz pravca Punta, i iz pravca Omišlja. Na razini Županije donesen je Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije (SN 34/04).

2.6.1.3 Kulturna baština

Tragovi naseljavanja Grada Krka datiraju od prapovijesti. Nastanak urbanih naselja može se pratiti prema arheološkim podacima, kojih ima u izobilju. Položaj u prostoru, zbijene strukture i karakteristične ambijentalne cjeline s ostacima tradicionalnog načina građenja i življenja u primorsko-mediteranskom duhu, odlike su kulturno-povijesnog naslijeđa te su neke od njih zaštićene kao nepokretna kulturna dobra. Problematika propadanja tradicionalne arhitekture osobito je izražena.

Što se tiče zaštite graditeljske baštine, otok Krk označen je kao kompleksno spomeničko područje, što znači najgušću zastupljenost vrhunskih spomenika kulture svih vrsta i razdoblja unutar karakterističnog krajobraza.

86


Arheološke zone i lokalitetiGrad Naselje Lokalitet Kulturno dobro

GRAD KRK

Kornić

Krk

Iznad ceste Krk-Punat

Puntarska draga

Prapovijesna nekropola

Antička nekropola (Vila Šinigoj)

Vila rustikaIzvor: Program održivog razvitka za otočnu skupinu Krk, Košljun, Prvić, Plavnik, ožujak 2005.

Hidroarheološke zone i lokalitetiGrad zona Lokalitet Kulturno dobro

GRAD KRKZona priobalnih i prilaznih voda

uvala Mala Jana – uvala Mali bok

Krčki zaljev – Crkvene punte

Uvala Čavlena – uvala Sepen

Nalazište rimskih predmeta



Izvor: Program održivog razvitka za otočnu skupinu Krk, Košljun, Prvić, Plavnik, ožujak 2005.

Povijesne graditeljske cjelineGrad naselje kulturno dobro oblik zaštite

GRAD KRK

Krk

Brzac

Linardići

Milohnići

Urbana cijelina

Urbana cijelina

Urbana cijelina

Urbana cijelina

Rregistrirana

Registrirana

Registrirana

Registrirana


Etno-zone i etno-spomeniciGrad naselje kulturno dobro oblik zaštite

GRAD KRK

Kornić

Poljica

Prostorna cjelina

Prostorna cjelina

Registrirana

RegistriranaIzvor: Program održivog razvitka za otočnu skupinu Krk, Košljun, Prvić, Plavnik, ožujak 2005.

87


Povijesne građevine i kompleksiGrad naselje lokalitet

GRAD KRK

Krk

Izva grada

- Katedrala- Crkva Blažene Djevice - Marije od Zdravlja- Crkva Sv. Kvirina- Frankopanski kaštel- Šesterokutna kula- Gradski bedemi

Crkva Sv. Lovre


Na otočiću Košljunu nalazi se sakralni muzej osnovan 1894. godine. Sakralna (muzejska) zbirka sadržava crkveno srebro (križeve, kaleže, pokaznice...), slike, rukopisne i tiskane knjige te dokumente od kojih mnoge na pergamentu. Tu je i etnografska zbirka s narodnim nošnjama područja čitavog Krka, mnogobrojnim predmetima krčkih ribara i seljaka, zatim numizmatička i arheološka zbirka s iskopinama iz doba antike te keramika. Muzej isto tako posjeduje i bogatu zoološku zbirku koju čine kolekcija školjaka i neki unikatni životinjski primjerci.

Arhitektonske karakteristike sela su kamene kuće prizemnice ili katnice s horizontalnom podjelom prostora na gornji - stambeni i donji - gospodarski prostor - konoba, izbočine za krušnu peći na zabatima kuća, kameni svodovi na kojima počiva vanjsko stubište kuće. Stariji tip kuća ima drvenu platformu za ulaz u kuću što se smatra nalazom osobite vrijednosti.

Prema organizaciji prostora, koja ukazuje na slavenski tip naselja, te prema gustoći arhitektonskih spomeničkih nalaza i prema organizaciji okoliša interpretiranim suhozidom, sela Brzac, Linardići, Milohnići su istaknuti reprezenti krčke seljačke kulture, a zbog gustoće etnografskih nalaza vrednuju se i kao etnografske zone.

2.6.1.4 Prirodna baština

Područje Primorsko-goranske županije odlikuje se velikim bogatstvom, raznolikošću i vrijednošću prirodne baštine. Područje Krka je u tom smislu u samom vrhu po vrijednosti prostora u Hrvatskoj. Raznolikost krškog krajobraza, razvedenost morske obale, izloženost buri, ali i blagim maritimnim utjecajima, bujičasti površinski tokovi, plodno tlo i šume kao i kamenjar, neke su od osobitosti ovog otoka.

Do danas je na području Primorsko-goranske županije Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno 29 vrijednih dijelova prirode. Zaštićeni dijelovi prirode

88


svrstani su po kategorijama s određenim režimima zaštite, a ovdje se navode dijelovi prirodne baštine zastupljeni na području Grada Krka:

Šuma hrasta Crnike na Glavotoku (posebni rezervat)

Na samom rtu Glavotok, neposredno uz more, smještena je nedaleko od poznatoga franjevačkog samostana Sv. Marije vazdazelena šuma hrasta crnike (Quercus ilex). Ona po svom sastavu potpuno odudara od listopadne šume koja se na nju prirodno nadovezuje s istočne strane rta. Šuma crnike zauzima 1,84 ha i od okolnog terena omeđena je suhozidom. Utvrđeno je da je ta šuma uzgojena sadnjom, dakle nije samonikla. Prosječna starost danas joj iznosi 126 godina, a visina stabala hrasta crnike je oko 12 metara. Detaljnjim fitocenološkim istraživanjima utvrđeno je da sastojina pripada zajednici crnoga jasena i hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis) i to njezinoj varijanti krajnjega sjevernog areala kojoj nedostaju brojni elementi tipične zajednice. Šuma promatrana s prilazne ceste Glavotoku ili s mora, izgleda kao gust vazdazeleni otok. U sloju drveća, osim crnike nalazi se i pokoje stablo crnoga jasena, kojeg ima mnogo više u sloju grmlja. U ovom sloju je i nešto grmova lovora, a posebno je bujan podrast bodljikave veprine (Ruscus aculeatus) koji vrlo gusto zastire površinu šume ispod stabala. Na ovom području također se može uočiti skupina povijuša crvene tetivke (Smilax aspera), a u prizemnom sloju strani broć (Rubija peregrina), talijanski kozlac (Arum italicum) i drugi. Posebno je zanimljiv svijet gljiva jer se ovdje nalaze i neke rijetke sredozemne vrste. Prema obali mora zasađeno je nekoliko stabala crnoga bora (Pinus nigra). Oni dopunjavaju raznolikost šumskog svijeta, ali slabo napreduju jer im vjerojatno ne odgovara stanište neposredno uz more.

S južne i jugoistočne strane ove sastojine smješteni su slikoviti vrtovi i maslinici koji pripadaju franjevačkom samostanu, a s istočne strane teren je obrastao listopadnom šumom bijeloga graba i hrasta medunca, uobičajenoj za ovaj dio Krka. Do zaštićene šumske sastojine može se doći putem uz morsku obalu, od autokampa ili od samostana franjevaca. Na njihovu je imanju zanimljivo staro slikovito stablo pinije (Pinus pinea) uz obalu mora.

Šuma na Košljunu

Otočić Košljun je zaštićen kao park-šuma i odlikuje se bujnom i raznolikom prirodom. Ukupno je dosad pronađeno 389 vrsta koje su udružene u biljne zajednice. Stoljetna šuma hrasta crnike zaklanja i štiti samostan i čuva plodno tlo što bi ga inače ispuhali vjetrovi i isprala kiša.

Stoljetna šuma hrasta crnike pokriva 44.758 m² ili oko 65% površine otočića. Proučavanjem fitocenološkog sastava utvrđeno je da šuma pripada eumediteranskoj vazdazelenoj zajednici hrasta crnike i crnoga jasena (Orno-Quercetum ilicis) koja inače obrasta samo malene dijelove Krka. Crnike su danas stoljetnih dimenzija, a pojedini primjerci dosežu

89


visinu i do 15 metara. Crni jasen (Fraxinus ornus), druga znakovita vrsta također je čest, ali visinom ne premašuje crniku. Zanimljivost košljunske šume je i obilno pojavljivanje lovora (Laurus nobelis) koji je ponegdje razvijen u obliku pravog stabla, a obilan je i u podrastu. Obilje lovora ukazuje na dublja, očuvana i vlažnija tla. Na Košljunu se u sastavu šume pojavljuje i hrast medunac (Quercus pubescens), javor klen (Acer campestre) i javor šestil (Acer monspessulanum), a ti listopadni predstavnici možda ukazuju na prvotne listopadne značajke šume. Od penjačica ili lijana osobito je važna vazdazelena ruža (Rosa sempervirens), jer čini svojstvenu vrstu zajednice. U sloju niskog rašća najčešće su bodljikava veprina (Ruscus aculeatus), bršljan (Hedera helix) koji na pojedinim mjestima pokriva čitavu površinu tla. Na nekim mjestima obilno rastu lišajevi (Cladonia sp.) i mahovina od kojih se može spomenuti vrstu Homalothecium lutescen.

Šumska staništa otočića bogata su gljivama. Dosad je zabilježena 151 vrsta gljiva od kojih su uočene martinčica (Clitocybe geotropa), hrastova kokica (Sparassis laminosa), kestenova žljebovica (Gyroprus castaneus), vještičje srce (Clathrus ruber) te otrovne vrste: ludara (Boletus satanas), maslinova zavodnica (Omhalotus olearius), olovasta rudoliska (Entoloma sinuatum), panterova muhara (Amanita pantherina) i mnoge druge. Bogato je zastupljena skupina kružoliski (Tricholo mataceae) te lignikolne vrste, osobito one na crniki.

Neke biljne zajednice na otočiću su prirodne, a druge antropogeno uvjetovane. Tako je na obalnim grebenima što ih tvore kredni vapnenci, te na niskim obalama koje su pod utjecajem plime i oseke, prirodna vegetacija halofilnih staništa. Zastupljena je zajednicom cakleljače (Salicornia sp.) te uskolisne mrižice (Limonium angustifolium). Na njih se naslanja vegetacija halofilnih oštrih sitova (Juncus acutus, Juncus maritimus) i zaslanjenih vlažnih livada. Na starim zidovima zanimljiva je vegetacija s mesnatim pupčićem (Umbilicus horizontalis). Od antropogeno uvjetovanih zajednica na otoku Košljunu su prisutne neke korovne zajednice na obradivim površinama kao i ruderalne zajednice, dok je vegetacija livada zauzela tek male površine.

Šuma u uvali Čavlena

Između Glavotoka i rta Jasenovac proteže se prostrana uvala Čavlena. Gradu Krku pripada jugozapadni dio uvale.

Krajobraz uvale Čavlena je osebujan, uglavnom prevladavaju bujne šume koje se prostiru sve do mora. Unutar šume su površine pašnjaka prošaranih grmovima šmike (Juniperus oxycedrus) od kojih su mnoge vrlo stare i imaju oblik pravih stabala. Ovdje je zastupljen onaj posebni tip krajobraza za koji je značajan šumsko-pašnjački način gospodarenja zemljištem.

Plavnik, Mali Plavnik, Kormati

90


Plavnik je nenastanjeni otok veličine 8,8 km², smješten na granici Kvarnerića i Srednjih vrata. Iako je mnogo bliže creskoj obali od koje ga razdvajaju uzak kanal Krušija, oduvijek je u posjedu Krčana, koji su na njemu tradicionalno napasali ovce. S Krkom ga povezuje i pliće more te nekoliko izrazitih pličina (pličina But, Negrit i Kormat), dok su u kanalu Krušija najveće dubine Kvarnerskog zaljeva (114 m).

Obale Plavnika nisu osobito razvedene. Sjeverna i sjeveroistočna strana su strme, uz južnu obalu je nekoliko manjih uvala, dok je jugoistočna strana otoka blago položena. Neposredno uz istočnu obalu Plavnika smješten je otočić Mali Plavnik, a u nastavku jugoistočne obale su i dva malena, ali vrlo zanimljiva otočića Kormati.

Najviši vrh Plavnika uzdiže se 194 m na SZ strani, gdje je istaknut rt Veli Pin sa svjetionikom. Otok je obrastao kamenjarskim pašnjacima, ali ima i dosta površina pod makijom i šumicama hrasta crnike.

Važnost Plavnika u prirodnoznanstevnom pogledu je osobita zbog prehrane ptica grabljivica koje dolaze iz ornitološkog rezervata uz istočnu obalu otoka Cresa. Primijećeno je da se tu dugo godina gnijezde tri para bjeloglavih supova (Gyps fulvus), na strani otoka okrenutoj Cresu.

Poznato je da na Plavniku postoji 31 vrsta ptica, od toga 12 gnjezdarica. Među tim vrstama posebno su zanimljive supar, zmijar (Circaetus gallicus) koji redovito lovi zmije i guštere na pašnjacima. S Cresa dolazi suri orao (Aquila chrysaetos) , a gnijezde se vjetruša (Falco tinuncalus), gavran (Corvus corax), ušara (Bubo bubo), sivi čuk (Athene noctua), šumska sova (Stix aluco), leganj (Caprimulgus europaeus), čiope (Apus), divlji golub (Columba livia), modrokos (Monticola solitarius), čavka (Corvus monedula) i dr. Jerebica kamenjarka (Alectoris graecea) česta je gnjezdarica otoka.

Kamenjarke i zečevi zanimljivi su lovcima koji su ovdje osnovali uzgajalište divljači i unijeli 15 grla jelena lopatara. Može se, međutim, postaviti pitanje opravdanosti takvih zahvata u području koje je

91


predviđeno za zaštitu, jer prema Zakonu o otocima6 i Zakonu o zaštiti prirode nije dopušteno unositi alohtone vrste na jadranske otoke.

Prirodnoznanstveno su vrijedne i lokve na Plavniku jer je uz njih vezana rijetka fauna vodozemaca, gmazova i beskralježnjaka. Tu živi posebno ugrožena barska kornjača (Emys orbicularis). Od gmazova je važna također ugrožena kornjača čančara (Testudo hermanni).

Oko kilometar i pol od istaknute Tenke punte na JI strani Plavnika protežu se izduženi otočići Kormati, površine 11 hektara. Njihova ukupna dužina je oko kilometar i pol, širina stotinjak metara, a visina 10 m. Na njima je najljepše razvijena biocenoza malih kvarnerskih školjeva. Tu je značajno gnjezdište galeba klaukavca (Larus cachinnans) i obične čigre (Sterna hirundo). Sive vrane (Corvus corone cornix) ovdje se ne gnijezde, ali redovito noće.

Kormati su kameniti i zbog mnoštva ptica pokriveni naslagama zasoljene guane pa su obrasli bujnom halofilnom i nitrofilnom florom. Posebno su zanimljive velike sastojine divljeg luka (Allium ampeloprasum) i nekih biljaka iz porodice lobodnjača (Chenopodiaceae) koje vegetaciji daju blijedozelenu do srebrnosivu nijansu. Ukupno je tridesetak biljnih vrsta na Kormatima.

Na malom Plavniku, koji je viši od Kormata (23 m) i površine šest hektara, flora je nešto bogatija – pronađene su 44 biljne vrste. Tu se susreće endemičnu zajednicu pukotina stijena istarskog zvončića i dalmatinske zečine (Campanola-Centaureetum dalmaticae), dok pašnjaci na vrhu

6 Članak 13. : “(1) Na otocima se zabranjuje unošenje i uzgoj divljači koja prirodno ne obitava na otoku. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka divljač koja ne obitava na otoku može se unositi u otočno lovište samo u skladu s programima održivog razvitka i uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, te uz prethodno mišljenje županijskog ureda za gospodarstvo županije na čijem je području ustanovljeno lovište. (3) Ministar poljoprivrede i šumarstva dužan je osigurati da se lovnogospodarskim osnovama za lovišta na otocima, Programom uzgoja divljači na otocima i Programom zaštite divljači na otocima na odgovarajući način zaštiti poljoprivredna djelatnost na otocima i pružanje osnovnih turističkih usluga. (4) Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dužno je na zahtjev korisnika otočnog zemljišta na kojem je ustanovljeno ograđeno ili otvoreno lovište, provesti odgovarajući postupak za uklanjanje, odnosno smanjenje broja divljači koja dokazano čini štetu ili priječi razvitak poljoprivrede i turizma određen programom održivog razvitka otoka, ako ostale mjere utvrđene Zakonom o lovu (Narodne novine, br. 10/94., 22/94. i 44/98.) nisu dovoljno učinkovite ili bi poduzimanje takvih mjera bilo gospodarski neopravdano. (5) Koncesija na pravo lova kao i pravo zakupa lovišta na otocima može se dati isključivo domaćim fizičkim i pravnim osobama, s tim da prednost, s istim uvjetima, imaju fizičke, odnosno pravne osobe koje na otoku obavljaju poljoprivrednu djelatnost, iz članka 16. ovoga Zakona. (6) U slučaju da fizička ili pravna osoba koja protivno odredbama ovoga članka unese na otok divljač koja tamo prirodno ne obitava, dužna je tu divljač ukloniti ili će biti uklonjena o njegovu trošku“.

92


pripadaju zajednici čapljeza i kršina (Asphodelo-Chrysopogonetum grylli) koja pokriva i dobar dio otoka Plavnika.

Kao ornitološku zanimljivost ovih otoka treba istaknuti i gniježđenje dvadesetak pari morskih vranaca (Phalacrocorax aristotelis desmarestii) što čine najveću koloniju na Kvarneru. U kanalu između Plavnika i Cresa te između Plavnika i Krka, redovito se viđaju jata velikog zavoja (Calonectris diomedea) i malog zavoja (Puffinus puffinus) kojih ponekad u jatu bude i nekoliko stotina.

Na Plavnik se može doći samo brodicom. Na JZ obali otoka nalazi se uvala Krušija kamo najčešće zalaze nautičari.

Ponikve

Uz glavnu otočnu prometnicu Malinska-Krk nalazi se duboka uvala Ponikve, na čijem je dnu sagrađena umjetna vodna akumulacija. Nastala je nakon što je 1986. godine branom odijeljena ponorna zona u dnu uvale, čime je spriječeno otjecanje vode iz, do tada, periodičnoga prirodnoga krškog jezera. Površina akumulacije iznosi 75 hektara, prosječna dubina vode je 2,5 m, a najdublja točka uz branu je šest metara.

Akumulacija danas služi za vodooskrbu jednog dijela otoka Krka, a prije vodozahvata bila je svojevrstan prirodni krški hidrološki fenomen.

2.6.5 Trendovi na području prostora i okoliša

VODA

Potrošnja vode neće se osjetno povećati, možda će se prosječna godišnja potrošnja i smanjiti. Vodovodni će se sustav uskladiti prema stambenim potrebama. Prirodni izvori vode su blago zanemareni. Neke bi se prirodne izvore vode moglo urediti kao turističku atrakciju na pješačkim stazama i na taj način slijediti svjetske trendove – a neke treba održavati za napajanje stoke i divljači. Količine otpadnih voda neće se povećavati. Rješenje bi moglo biti u primjeni ekološki održivog sustava (soil-plant filtar) za pročišćavanje otpadnih voda, naročito uz razvoj turizma i veću potrošnju vode i količinu otpadne vode. PRIRODA, BIORAZNOLIKOST I KULTUNA BAŠTINA

Prirodna i kulturna baština za malu su općinu od izuzetnog značaja. To može biti temelj turizmu, rezidencijalnom i ugodnom boravku domaćih turista te najveći argument onima koji ostaju duže vrijeme.

93


Investicije za zaštitu okoliša prema vrsti zaštite (uklanjanje otpada, zaštita površinskih voda, zaštita od buke, zaštita zraka, zaštita podzemnih voda i zaštita prirode i krajolika) bile su u 2002. godini najveće, ali su u usporedbi sa 2003. godinom smanjene. Razvoj ekološke poljoprivrede na tom području ima velike mogućnosti. Idealan kraj za ekološko sitno ovčarstvo i kozarstvo – «happy animal» sistem. Pored zaštite prirodnih resursa i proizvodnje autohtonih proizvoda, Grad bi mogao postati svjetski prepoznatljiv. PROSTOR I TLO

Temeljem bonitetne procjene, tla se svrstavaju u četiri kategorije zaštite i za njih se određuje sustav mjera, odnosno način korištenja.

Prvu kategoriju zaštite čine zemljišta I.-IV. bonitetne klase (djelomično i V.). Potrebno ih je štititi i namijeniti isključivo poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljišta druge kategorije obuhvaćaju V. i VI. bonitetnu klasu, a treba ih štititi odgovarajućim mjerama. Zemljišta treće i četvrte kategorije su (uglavnom) šume ili kamenjarske površine.

Antropogena zemljišta čine rigolana tla terasa, škrapa i gromača. Nastajala su dugotrajnim i mukotrpnim radom čovjeka. Poljoprivredne površine su formirane krčenjem, čišćenjem kamena, ograđivanjem suhozidima, terasiranjem i donošenjem plodnog tla. Zbog napuštanja poljoprivredne proizvodnje većina je poljoprivrednog zemljišta napuštena.

Procjenjuje se da će se katastarske čestice u građevnoj zoni parcelizirati do minimalnih veličina.

Poljoprivreda – ratarstvo će stagnirati. Sitno stočarstvo ima perspektivu. Grad Krk ima pašnjaka i vode što su dobri uvjeti za kvalitetnu proizvodnju.

2.6.8 SWOT prostor i okoliš

PREDNOSTI SLABOSTI Geografska pozicija Povoljna klima Očuvan okoliš (voda, zrak, tla,

prirodni resursi, šume, čisto i sačuvano more)

Zaštićena područja (voda, obala, šuma- park Košljun)

Flora i fauna (izraziti biodiverzitet)

Dobro održavanje državnih šuma

Obnavljanje nasada maslina, održavanje putova do maslinika

Bogata kulturna baština

Veliki broj turista (kad su špice veliki pritisak na okoliš)

Zapuštena poljoprivredna zemljišta – neobrađeno zemljište; utjecaj na izgled krajolika

Loše održavanje šuma koje su u privatnom vlasništvu

Rascjepkanost zemljišta Neki poljoprivredni putovi još nisu u

funkciji turizma Nautički turizam (Puntarska draga);

povećavanje vezova, zagađenje morskoga dna

Sporo vraćanje degradiranih područja u prvobitno stanje

94


(sačuvana stara gradska jezgra)

Dovoljne i dodatne količine vode, (poboljšanje kvalitete)

Dobra komunalna infrastruktura (osim kanalizacije)

Otpad se selektira Kvalitetna pitka voda Uređen transport goriva, koji ne

ide kroz naselja i zaštićena područja

Dobra povezanost između naselja

Sačuvan prostor Naseljavanje usmjereno unutar

granica naselja Naselja su zonirana, granica

između gospodarskih zona i stambenih zona

Plava zastava (5) za uređene plaže

Dobra suradnja grada s mjesnim odborima

Ndovoljna dokumentacije o zaštićenim dijelovima prirode i kulturno-povijesne baštine

Slabo informiranje turista o prirodnom bogatstvu područja

Zapušteni stari objekti, neuređene fasade (stara gradska jezgra)

Nedostatak stručnjaka Nema javnog prijevoza u gradu Nedovoljan broj nogostupa

Parkirališni prostor na rubnim dijelovima grada neiskorišten, a centar preopterećen

Nedostatak inspekcijskog nadzora Ilegalna gradnja (devastacija prostora na

području kod Picika) Loše prometnice na otoku Nema uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda Nedovoljno izgrađena kanalizacijska

infrastruktura Nema plinofikacije Slabo korištenje obnovljivih izvora

energije Nekontrolirano ekstenzivno ovčarstvo koje

potencijalno šteti okolišu Mali broj stručnih tvrtki, koje rade

urbanističke planove Nenamjensko korištenje prostora Nemogućnost određivanja

namjenskog prostora

PRILIKE OPASNOSTI Obnova kulturne baštine Korištenje obnovljivih izvora

energije (sunce, vjetar, more) Uređenje rekreacijskih površina Proglašavanje zaštićenih zona More (veće iskorištavanje

resursa mora) Podizanje svijesti stanovništva i

turista o važnosti očuvanog okoliša

Uvođenje poreza na neizgrađeno građevinsko zemljište i neiskorišten poslovni prostor

Alohtona divljač (divlje svinje, medvjed,…)

Predetaljni županijski prostorni planovi ograničavaju pronalaženje rješenja i kreativnost u prostornim planovima gradova

Nesređenost katastarskih i vlasničkih knjiga

Zakonodavstvo Rasprodaja zemljišta

Neučinkovitost pravne države u sankcioniranu nelegalnih pojava

Centralizacija inspekcijskih službi Nepostojanje adekvatnih grafičkih podloga za

izradu prostornih planova (topografskih i katastarskih planova)

Potreba izrade prevelikog broja prostorno- planskih dokumenata

Nemogućnost utvrđivanja javnog interesa u ostvarenju gradskih razvojnih projekata

2.6.7 Glavni zaključci analize prostora i okoliša

Cestovna mreža je relativno dobro razvijena ali su ceste u slabom stanju. Kvaliteta i relativno niski tehnički elementi prometnica ne zadovoljavaju s obzirom na prometna opterećenja, naročito ljeti. Prometno poboljšanje

95


može se dostići organiziranjem javnog prijevoza. Javni prijevoz putnika i opskrba Grada Krka obavljaju se uglavnom cestovnim prometom, dok je pomorski promet zanemaren.

Opskrba energijom ocjenjuje se zadovoljavajuće, a uglavnom se odnosi na elektromrežu HEP-a koja pokriva područje Grada Krka. Vršna opterećenja u ljetnoj sezoni dovode u pitanje i kvalitetu elektroopskrbe te dolazi do čestih padanja napona.

Neiskorištene su mogućnosti upotrebe obnovljivih izvora energije (sunca, mora i biomasa).

Lokalno stanovništvo i turisti još su nedovoljno osviješteni o važnosti očuvanja prirodne baštine. Najprije je potrebno primijeniti zakonsku obvezu zaštite i osnovati ustanovu koja će upravljati zaštićenim dijelovima prirode.

Ocjena stanja je nedostatna kvaliteta koordinacija pojedinih interesnih jedinica u vezi s kulturnom baštinom te neuspjeh u formiranju muzejskih i sličnih ustanova. Mogućnost realizacije kvalitetnog odnosa i održavanja kulturno-povijesne baštine u svim dijelovima – organizacija, kadrovi, financije, svijest, potpuna i cjelovita dokumentacija, razrađenost od pojedinačnog do cjeline - tek je na početku.

96


3. PROGRAM UKUPNOG RAZVITKA GRADA KRKA

3.1 Vizija razvoja Grada Krka

Tradici ja, povijest i kultura

Grad Krk, glavno naselje na istoimenom otoku, možemo uvrstiti među one jadranske i mediteranske gradove Hrvatske, gdje su na svakom koraku vidljivi tragovi njegove višetisućljetne prošlosti. Širenjem Rimskog carstva na istočnu obalu Jadrana, Krk postaje istaknuto rimsko naselje municipium kojeg su njegovi stanovnici s ponosom nazivali Splendidissima Civitas Kuryctarum, tj. presjajni grad Krčana, kako čitamo na kamenom natpisu iz početka IV. stoljeća poslije Krista.

Ranom pojavom kršćanstva, na obalnom prostoru, grad Krk zarana postaje i biskupsko sjedište, što ostaje do današnjih dana te se u brojnim sakralnim objektima naziru svi oblici kršćanske kulture. Unutar rimskog grada, prva je kršćanska zajednica najprije imala svoj oratorij (molitveno mjesto) koji je u V. stoljeću prerastao u ranokršćansku baziliku, čiji tragovi krškog zdenca, ostaci podnog mozaika, razna ornamentika u kamenu i jedinstveni kapitel s motivima ptica, koje se hrane ribom, tj. simbolom euharistije, vidljivi su i danas.

Srednjovjekovno razdoblje ostavilo je svoje tragove u brojnim gradskim uličicama, malim trgovinama, portalima, ukrašenim plemićkim grbovima i jedinstvenim obrambenim zidinama na kojima, prostim okom, naziremo razne slojeve gradnje; od predromanskog, rimskog i srednjovjekovnog do najviše mletačkog doba.

U srednjem su vijeku na otoku Krku vladali Krčki knezovi Frankopani. Oni su u 12. stoljeću na obali mora podigli utrvđeni kaštel sa četiri kule, koji je služio obrani Grada. Danas se, u ljetnim mjesecima, u prostorima ovog drevnog kaštela i katedrale te i u drugim crkvama, održavaju vrhunska umjetnička, glazbeno-scenska djela, u organizaciji Ljetnih priredbi otoka Krka.

97

Krk, Grad tradicije, povijesti i kulture, otvoren i privlačan za život

Grad Krk želi biti poznat po svojoj bogatoj tradiciji, povijesti i kulturi, ljubaznosti ljudi i kvalitetnoj ponudi

za domaće stanovništvo i za turiste.


Želja je stanovništva Grada Krka biti poznat po svojoj bogatoj tradiciji, povijesti i kulturi, simbiozi prirode i ekonomije te stanovništva. Tradicija ima svoju mistiku i to privlači turiste. Grad Krk se na turističkom tržištu već promovira i poznat je kao grad povijesti i kulture, pa je poželjno isti slogan upotrebljavati i u programu ukupnog razvitka.

98


Otvorenost i privlačnost za život

Kvaliteta života

Za većinu razvijenog svjetskog stanovništva dobro zdravlje, zadovoljavajući prihodi i obiteljska sreća, tri su glavna čimbenika kao preduvjet dobrog života. Na prvome mjestu, kao preduvjeti dobroga života su posao i obrazovanje. Kvalitetan života stanovništva Grada Krka odrazit će se u razvijenom gospodarstvu, obrazovanim i zadovoljnim stanovicima i njihovim prihodima, te u privlačnosti područja turistima i posjetiteljima.

Očuvan okoliš

Očuvan okoliš je dio visoke kvalitete života, povezan je s načinom života i privlačnošću prostora turistima. Očuvan okoliš je i dio cijelokupnog razvoja područja. Da bi se na području Grada Krka osigurala ravnoteža gospodarskog, ljudskog i okolišnog razvoja, mora se uskladiti turistički razvoj s postojećim životnim uvjetima. Očuvan okoliš omogućit će i razvoj ekoloških poljoprivrednih djelatnosti.

3.2. Načela

U usporedbi s drugim sličnim sredinama, Grad Krk ima nekoliko razvojnih prednosti, ali i slabosti. Te činjenice upućuju na zaključak, da je njegovim razvojem potrebno upravljati prema sljedećim načelima:

3.2.1 Poticanje javno-privatnog partnerstva

Javno privatno partnerstvo ili PPP (public private partnership) je sustav, koji rezultira osnivanjem javnog ili privatnog poduzeća ili institutcije preko partnerstva vlade, javne institucije i poduzeća. U nekim oblicima javne institucije upotrebljavaju javne prihode, da bi osigurale kapital za investiciju. U drugim slučajevima, kapital za investiciju osiguraju privatna poduzeća. Nekada javne institucije u projektu surađuju i sa sredstvima u prirodi ( in kind contribution). Slučajevi suradnje javnog i privatnog interesa protežu se od investicija u ceste, javne usluge (na primjer bolnice i škole) do investicija u komunalnu i turističku infrastrukturu.

Načelno, Grad Krk će osiguravati javnu infrastrukturu, dok će se za investicije koje su u privatnom interesu tražit javno privatno partnerstvo. Takvo partnerstvo će i omogućavati prilagodbu pojedinačnih projekta privatnom interesu.

3.2.2. Zajednička aktivna suradnja

99


Argument za uspostavu partnerstava proizlazi iz činjenice da građani u zrelim demokracijama mogu biti aktivni i punopravni sudionici, ne samo u političkoj praksi nego i u svakodnevnim procesima razvoja svojih zajednica. Razvojne potrebe su općenito kompleksne i uključuju velik raspon gledišta i interesa. One zahtijevaju integrirana rješenja koja uzimaju u obzir mnogobrojne čimbenike. Partnerstva pružaju prirodni okvir u kojem se susreću akteri iz različitih interesnih skupina. Suradnja i aktivna participacija svih građana i zainteresiranih od vitalnog je značenja za razvoj nekog područja. No, u Hrvatskoj dosad takva suradnja nije bila osobito razvijena niti promovirana.

Ovo načelo će se u objedinjavanju ukupnog razvitka Grada Krka uključiti u sve projekte javne incijative preko obavještavanja javnosti, foruma, transparentnosti i svih zakonski predpisanih postupaka.

3.2.3 Poticanje umrežavanja

Grad će poticati horizontalna i vertikalna umrežavanja, prihvaćajući raznolike ponude s ciljem poboljšanja i unapređenja postojećeg stanja.

Umrežavanjem manjih sudionika postiže se konkurentnost na tržištu što privlaći nove investicije, stanovništvo i posjetitelje. Istovremeno će umrežavanje gospodarskih subjekata (horizontalno i vertikalno) dovesti do razvoja novih usluga, proizvoda i dobara. Sa svim tim će se poboljšati konkuretnost područja Grada Krka. Osim poticanja umrežavanja privatnih subjekata i sam će se Grad uključiti tamo gdje je to moguće (osiguranje javne infrastrukture i projekata javnog interesa).

3.2.4 Kontinuitet upravljanja razvojem Grada Krka

Usvajanjem ove strategije Grad Krk, sa svim svojim raspoloživim sredstvima i resursima, postaje odgovoran za njenu primjenu. Program ukupnog razvitka Grada Krka definira razvojne priroritete Grada za srednjoročno razdoblje. Tek poslije postizanja navedenih ciljeva u ovoj strategiji ili u slučaju drastične promjene stanja Grad će obnoviti usvojeni program ukupnog razvitka. Zbog kontinuiteta upravljanja razvojem, Grad Krk će na tri godine, ili prema potrebi, u kraćem vremenskom razdoblju obnoviti programski dio Programa, te tako osigurati realizaciju prihvaćenih projekata.

100


3.3 Ciljevi razvoja

Krk, Grad tradicije, povijesti i kulture, otvoren i privlačan za život

Raznolikost Podizanje dodane vrijednosti prodajnih dobara i usluga

Očuvanje svih resursa

ciljevi

a. Investicije u društvenu i komunalnu infrastrukturub. Osmišljavanje i promoviranje aktivnosti za slobodno vrijeme c. Učinkovitost gradske upraved. Suradnja Grada, gospodarskih subjekta, javnih ustanova i stanovništva e. Socijalne i javne usluge za kritične grupe stanovništvaf. Razvoj i poticanje udruga

a. Održavanje i unapređenje atraktivnog izgleda područja b. Učinkovita zaštita i korištenje prirodnih resursac. Skrb o očuvanju biološke i krajobrazne raznolikostid. Otvorenost suvremenom arhitektonskom izrazue. Uređenje stare gradske jezgref. Očuvanje prirodne i kulturne baštine i ambijentalne arhitekture

a. Razvoj infrastrukture i prostora za potrebe gospodarstva.b. Poticanje razvoja gospodarstva edukacijom.c. Financijski poticaji za gospodarstvo.

TurizamDruštvo Gospodarst

vo i poljoprivreda

Okoliš i prostor

a. Podizanje kvalitete i razvoj dodatne ponude b. Cjelovita organizacija i promocija turističke ponudec. Iskorištavanje kulturne i prirodne baštine u svrhu produženja sezone d. Gradnja objekata visoke kategorije u turističkim zonamae. Očuvanje namjene postojećih smještajnih kapaciteta i ograničavanje novih u svrhe turizma

Poljoprivreda

a. Marketing za razvoj poljoprivrede.b. Poticaji i oživljavanje autohtone proizvodnje i ekoloških proizvodac. Sprečavanje naseljavanja alohtonih vrsta divljači d. Bolje iskorištavanje poljoprivrednih zemljišta

101


3.3.1 Diversifikacija

Grad Krk ima dobar geografski položaj i u usporedbi s drugim otocima idealnu prometnu povezanost. Osim toga, Grad Krk ima izvanredne prirodne, kulturno-povijesne i druge resurse, koji osiguravaju uvjete za gospodarski i socijalni razvoj područja. No, trenutačno je u Gradu turizam osnovna grana razvoja, dok su ostale gospodarske grane zapostavljene (osim nekih tradicionalnih većih poduzeća).

Stoga je prva namjera ovog Programa diverzifikacija dobara, usluga i proizvoda, s naglaskom na diverzifikaciju gospodarskih grana.

Grad Krk je, zbog usmjerenosti na turizam, u velikoj mjeri ovisan o njegovu razvoju, kojega omogućava bogata mu kulturna i prirodna baština. No, pri tome se mora paziti na moderne turističke trendove (specializacija, segmentacija, kostumizacija turističkih proizvoda i usluga). Na području turizma će se tako mjerama i individualnim projektima pridonijeti diverzifikaciji dobara i usluga, produženju sezone te poboljšanju ukupne kvalitete.

Predloženima mjerama želi se povećati opseg i kvalitetu gospodarstva, turizma, poljoprivrede i svih djelatnosti, a ne samo onih koje su čvrsto vezane za turizam.

3.3.2 Povećanje dodane vrijednosti prodajnih dobra i usluga

Uspješno gospodarstvo predstavlja jedan od najvažnijih temelja za ostvarivanje dobrih životnih uvjeta stanovnika Grada. Ukoliko Grad Krk želi u budućnosti omogućiti viši životni standard, mora poticati razvoj konkurentnih poduzeća, koja će stvarati nova radna mjesta i donositi visoke prihode, kako sebi, tako i Gradu. Povećanje dodane vrijednosti prodajnih dobara i usluga može se postići jedino modernizacijom tehnologija i načinom proizvodnje te otvaranjem kvalitetnih i zahtjevnih radnih mjesta.

Cilj razvoja turizma obuhvaća sve programe ukupnog razvitka Grada Krka. To konačno znači, da će PUR i njegova implementacija usmjeriti energiju i resurse u postizanje toga cilja u svim programima.

3.3.3 Očuvanje svih resursa

Područje Grada Krka u svim je pogledima još uvijek jedna od najočuvanijih sredina u Hrvatskoj, dok je istovremeno dovoljno razvijeno što stanovnicima i posjetiteljima omogućava kvalitetan život. No, gospodarskim razvitkom, naročito turističkim, kao i popularnošću područja, već se osjeća opasnost narušavanja okoliša. Isto se tako primjećuje i

102


opterećenost stanovništva. Okoliš i stanovništvo posebno opterećuju turisti za vrijeme glavne turističke sezone. Osim turizma, sadašnje stanje narušavaju pretjerana izgradnja, neodržive gospodarske djelatnosti te neosviještenost stanovnika i posjetitelja o važnosti očuvanja okoliša i održivog upravljanja prirodnim resursima.

Održati život, potaknuti demografski preporod i gospodarski napredak, a uz to očuvati ljudske i gospodarske resurse, sklad nenadmašnih prirodnih vrijednosti, zadaće su kojima teži razvoj Grada Krka. To se može postići uz mala, ali trajna, dobro organizirana i dugoročna ulaganja. Ovaj cilj se postiže iskorištavanjem svih resursa do granice, do koje se još mogu obnavljati i održati.

Tako određen osnovni cilj podrazumijeva i stalno poboljšavanje kvalitete života. Upravljati razvitkom znači izgrađivati ekološki podobnu infrastrukturu i stalno poticati i usmjeravati korisnike otočnih resursa na put održivog razvitka te sprečavati moguća odstupanja.

3.4. MJERLJIVI INDIKATORI RAZVOJAINDIKATOR SADAŠNJE

STANJECILJNO STANJE

Prirast stanovništva 1,43 % Stopa zaposlenosti

stanovništva42 % 50 %

Stopa zaposlenosti stanovništva u uslužnim djelatnostima

BDP prema kupovnoj moći 8.116 € Stopa dodane vrijednosti

proizvoda po stanovniku Indeks starenja stanovništva 90,4 Prosječni broj godina

obrazovanja 11 15

Broj plavih zastava Kvaliteta zraka Zadovoljavajuča Kvaliteta pitke vode Zadovoljavajuča Biodiverzitet Dobro očuvan Obradiva površina?? Opseg

obrađene zemlje18 % 30 %

103


3.4 Mjere razvoja

3.4.1 Društvo

3.4.1.1 Investicije u društvenu i komunalnu infrastrukturu

Nerazvijena društvena infrastruktura (osim naselja Krka) jedan je od ograničavajućih čimbenika razvitka, a izgradnja kvalitetnije mreže ustanova društvene infrastrukture jedan je od osnovnih preduvjeta revitalizacije područja s demografski nepovoljnim kretanjima.

Ova djelatnost u cjelini obuhvaća uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća, djelatnost članskih organizacija, rekreacijske kulturne i sportske djelatnosti te ostale uslužne djelatnosti. U gospodarstvo će se uključiti uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća i ostale uslužne djelatnosti, dok su u ovom radu članske organizacije, kulturne i sportske djelatnost uključene u društvene djelatnosti.

Grad Krk želi stanovništvu, posjetiteljima, gospodarskim subjektima i svima ostalima omogućiti život, koji će biti iznad prosjeka Primorsko-goranske županije. Za kvalitetniji život trenutno je nedostatna komunalna infrastruktura, društvene djelatnosti i prostor za druženje, zdravstvena zaštita, socijalne usluge (za osobe s poteškoćama te jaslice).

Da bi se očuvali ljudski resursi, podupirat će se projekti za razvoj infrastrukture, programi pomoći ugroženim grupama stanovništva (mladi, stariji) i dostupnost područja.

Razvoj nekog područja ovisi o zatečenim i stvorenim razvojnim resursima. Blizina drugih jakih turističkih centara na području Primorsko Goranske županije i već spomenuti geoprometni položaj će pored lokalnih faktora utjecati na daljnji razvoj ovog područja. Stoga su glavni razvojni resursi bogato kulturno–povijesno naslijeđe, očuvana priroda, okoliš i more, ljudski-kadrovski potencijali i blizina turističkih područja Primorsko-goranske županije. Na daljnji razvoj društvenih djelatnosti direktno će utjecati demografska kretanja i razvoj gospodarstva ovog područja.

Za područje otoka Krka bitna je i planirana izgradnja sustava vodoopskrbe i povezivanje s kopnom, što bi znatno pridonijelo očuvanju vodnih izvora na području otoka.

Naseljima na području Šotoventa (Lubenovo, Vrhure, Bajčići, Vrh, Salatići, Skrbčići, Pinezići, Linardići, Milohnići, Brzac, Glavotok, Poljica) vodoopskrba trenutno ne postoji. Problemi s vodom su najizraženiji u ljetnim mjesecima, kada u jeku turističke sezone, zbog povećane potrošnje i nedostatnih oborina nedostaje vode, pa je komunalno poduzeće dovozi autocisternama do krajnjih korisnika. Isti problemi

104


postoje i na području naselja Lakmartin koje je također izvan sustava vodoopskrbe. Na području Grada Krka u sustav vodoopskrbe nije uključeno 1.867 stanovnika, što predstavlja 34% stanovništva Grada.

Ciljevi razvoja:- gradnjom i obnavljanjem infrastrukture u svim naseljima

postaviti preduvjete razvoja,- razviti malu privredu.

Pomorski promet:- omogućiti razvoj unutarnjih plovnih putova na moru (lokalnu

mrežu plovnih putova), te ih povezati s cestovnim sustavima na kopnu.

Cestovni promet: - rekonstrukcijom mreže postojećih prometnica postići

maksimalnu sigurnost, ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava,

- izgradnjom i organizacijom novih prometnica omogućiti razvoj funkcionalnosti i razvoj gospodarskih (ugostiteljsko-turističkih) djelatnosti,

- prilikom izgradnje novih prometnica posebnu pažnju posvetiti smanjivanju negativnog utjecaja na okoliš, posebno prirodni.

Telekomunikacije:- povećanje vrste usluga u suvremenoj telekomunikacijskoj mreži

(ISDN priključci, ADSL priključci i dr.),- povezivanje na višu prometnu razinu isključivo optičkim

sustavom prijenosa,- razvoj telekomunikacije povećanjem broja priključaka, kvalitetno

pokrivanje cjelokupnog područja Grada Krka, ako se za to ukaže potreba.

Vodoopskrba i odvodnja:- osigurati dovoljnu količinu kvalitetne vode za sve korisnike,- izgraditi kanalizacijski sustav i dovesti ga u ravnotežu sa

sustavom vodoopskrbe.Plinoopskrba:

- stvoriti preduvjete za plinifikaciju područja Grada,- s obzirom na malu potrošnje energije u industriji, kao i na

području Grada Krk, cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP),

- ukapljeni naftni plin se može koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača.

Energetika:- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih

izvora energije te racionalzirati njenu uporabu.

3.4.1.2 Osmišljavanje i promoviranje aktivnosti za slobodno vrijeme

105


Ono što je karakteristično za Krk, svakako je most, koji ga povezuje s kopnom i time omogućava puno bržu i jednostavniju, odnosno frekventniju dnevnu migraciju. Grad Krk nema sadržaja koji bi omogućio stanovništvu bolje i sadržajnije provođenje slobodno vremena. Za društvenu zajednicu i njen opstanak potrebno je uključiti stanovništvo u razvoj Grada. U Gradu nema adekvatna prostora za druženje, okupljanje ili sportske aktivnosti, a to najbolje osjete razne udruge kao i pojedinci. Zato je potrebna prenamjena postojećih prostora kako bi se stvorili uvjeti za djelovanje interesnih skupina i stanovništva.

Ciljevi razvoja:

- osiguranje uvjeta kojima će se podići razina pokrivanja društvenih potreba, kako bi se smanjile postojeće razlike između naselja Krka i nekih razvijenijih mjesta na kopnu, kao i ostalih,

- podizanje razine pratećih sportsko-rekreacijskih sadržaja, - poboljšanje uvjeta rada i ukupne razine usluga društvenih

djelatnosti na otoku.

3.4.1.3 Učinkovitost gradske uprave

Uprava Grada Krka trenutačno se bavi svojim osnovnim djelatnostima po njegovom usvojenom statutu i zakonu o jedinicama lokalne samouprave. Uprava Grada se nalazi u zgradi na trgu Bana Jelačića, u centru Grada Krka.

Grad ima ustanvoljene sljedeće odjele: upravni odjel za komunalni sustav, ured grada (imovinsko pravni poslovi, opći poslovi) i upravni odjel za proračun i društevene djelatnosti. U sistemizaciji Grada, predviđeno je 19 radnih mjesta. Takva postrojba gradske uprave nagovještava, da su djelatnosti grada usmjerene isključivo u svoje osnovne zadatke.

Prostorije gradske uprave se nalaze u starijoj zgradi kojoj je nužno potrebna obnova. Za sastanke, grad ima dvije dvorane – viječnice, koje su zastarjele. Zaposlenima u upravi nedostaje mjesta, a istovremeno nemaju mjesta za proširenje.

Da bi gradska uprava efikasnije i brže odgovarala na potrebe gospodarskih subjekata, socijalnih subjekata i stanovništva, nužno je njezina reforma i usmjerenje u kakvoću života i mogućnost razvoja svih na tom području

106


3.4.1.4 Suradnja Grada, gospodarskih subjekta i stanovništva

3.4.1.5 Socijalne i javne usluge za ugrožene grupe stanovništva

Na određivanje koncepcije razvoja društvenih djelatnosti utječu prostorne mogućnosti odnosno ograničenja, organizacija prostora koja uključuje i prometnu povezanost, regionalna pripadnost, administrativno-teritorijalna podjela i demografska ograničenja.

Razvoj javnih službi slijedit će razvoj i razmještaj njihovih korisnika i na taj način poboljšavati standard i razinu kvalitete života. Javne ustanove, kao središnje uslužne funkcije, imaju svoje područje utjecaja i prema njima se usmjerava stanovništvo odgovarajućeg gravitacijskog područja.

Grad Krk treba ponuditi usluge javnih funkcija u skladu s potrebama svog stanovništva i gostujućih turista te poboljšati njihovu razinu.Za podizanje kvalitete života potrebno je:

poboljšati uslužnu razinu i radne uvjete javnih službi, zadržati i obogatiti dostignuti standard društvenih djelatnosti, graditi sportske objekte i sadržaje, otvarati predškolske ustanove, organizirati bolji smještaj osoba starije dobi.

3.4.1.6 Razvoj i poticanje udruga

Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja.

3.4.2 Gospodarstvo

3.4.2.1 Razvoj infrastrukture i prostora za potrebe gospodarstva

Za ubrzani gospodarski razvoj nužno je stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva i to: pravnog okvira, financijske i porezne politike, kvalitetnih programa izrađenih prema kriterijima međunarodnih financijskih institucija, obrazovanje poduzetnika i menadžera, raznovrsne poticajne mjere države te lokalne samouprave i drugo.

107


Grad Krk, čija je glavna djelatnost turizam, ima potencijal za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. No za stvaranje povoljne poduzetničke klime treba stvoriti uvjete, koji će poticati domaća investiranja.

Poduzećima je potrebno ponuditi primjerenu lokaciju, gdje bi se moglo smjestiti više gospodarskih subjekata. Prednosti okupljanja poduzeća na jednom prostoru smanjuju investicije u komunalnu infrastrukturu te omogućuju bolju suradnju među poduzećima s ciljem postizanja boljih rezultata. Za takve poslovno–obrtničke zone zainteresirane su i konzultantske tvrtke, želeći se uključiti u sveukupni razvoj.

Okupljanjem više poduzeća na istom prostoru (poslovna zona) povećala bi se i suradnja sa županijskim institucijama na području gospodarstva. Tako bi se ostvarili uvjeti za povećanje broja radnih mjesta i za vraćanje u Grad mladih i obrazovanih ljudi.

Ciljevi mjere: Opremiti povoljnu lokaciju za gospodarstvo Poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Aktivnosti mjere: Otkup zemljišta za poslovnu zonu Promocija poduzetništva za privlačenje ulaganja Poticaji za poduzetništvo Poslovne usluge, savjetovanje i edukacija

Pokazatelji: Broj novih poduzeća Gradski prihodi od gospodarstva Broj zaposlenih u gospodarstvu Dodana vrijednost poduzeća Površina poslovne zone Broj poticaja poduzećima Broj savjetodavnih usluga Broj promocijskih aktivnosti Uložena sredstva (domaća i strana)

3.4.2.2 Poticanje razvoja gospodarstva edukacijom

Poticanja razvoja gospodarstva u Gradu Krku temelje na stvaranju uvjeta institucionalnog okruženja za povoljan razvoj onih gospodarskih djelatnosti koje jamče stabilnost i nova zapošljavanja.

U Gradu Krku najvećim dijelom obrtništvo, mala i srednja trgovačka društva ostvaruju pozitivne financijske rezultate, što upućuju na zaključak da poticanje njihovog razvoja, znači poticanje razvoja općenito. Osim toga, većina poticajnih gospodarskih programa na državnoj razini

108


usmjerena je na obrtništvo, mala i srednja trgovačka društva. Stoga mora Grad Krk educirati gospodarske subjekte o postojećim zakonskim ograničenjima i podršku prihvatljivim poduzetničkim projektima (prije svega inovatorskim).

3.4.2.3 Financijski poticaji za gospodarstvo

Da je takvo okruženje moguće stvoriti i razvijati klimu poduzetničkog duha potrebno je financijski poticati poduzetnike, što je moguće realizirati uz pretpostavku donešenja niza pratećih zakonskih i drugih normativnih akata iz državne nadležnosti, ali i nizom mjera i aktivnosti u okviru partnerskih odnosa Grada Krka i resornih ministarstava: obrta, malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede i šumarstva, turizma, kao i prihvatljive poslovne banke.

109


3.4.3 Poljoprivreda

3.4.3.1 Marketing za razvoj poljoprivrede

Razvojna gledišta koja vide poljoprivrednu proizvodnju kao jedan od važnih gospodarskih sektora na prostoru Grada Krka, realna su prvenstveno zbog razvoja turizma, kroz koji se treba realizirati promocija i valorizacija poljoprivredne proizvodnje. Stoga je daljnji razvitak tradicionalno prisutnih i dominantnih grana poljoprivrede (vinogradarstva, maslinarstva i smokvarstva te ovčarstva) kao nedjeljivih i kompatibilnih djelatnosti razvoja turizma, u budućnosti potrebno i dalje stimulirati i jačati.

Prirodne osobitosti prostora naglašeno određuju prostorni i gospodarski razvoj na području Grada Krka. Na prvom mjestu su poljoprivredne površine, kojih nema puno te bi trebale biti pod posebnom zaštitom. Te površine imaju veliko značenje za lokalne potrebe kao i za cijelu turističku ponudu, koja uključuje i ponudu zdrave, prirodno uzgojene hrane.

U narednom će razdoblju poljoprivreda, opskrbom zdrave hrane, imati sve veće značenje za turizam i za domaće stanovništvo. Primjenom modernih agrotehničkih mjera, osiguranjem nužnih količina vode za minimalno navodnjavanje, većom stručnom pomoći i edukacijom zainteresiranih poljoprivrednika i ovčara, moguće je do 2015. godine udvostručiti današnju poljoprivrednu proizvodnju i osigurati mnogo bolju i zdraviju prehranu stanovnika i turista, a i povećati dohodak poljoprivrednika. Poljoprivreda će u cjelini i ubuduće biti dopunska djelatnost stanovništva.

Glavni pravci razvoja poljoprivrede su, prema tome, obnova maslinika, vinograda i smokvarstva, širenje proizvodnje svih vrsta povrća, intenziviranje ovčarstva, kozarstva i pčelarstva, formiranje plantažne proizvodnje, izgradnja modernog, poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva, farmerskog tipa (proizvodnja za tržište) i uvođenje primarne prerade domaćih poljoprivrednih proizvoda za lokalno tržište, pa i izvoz (ulja, vina, smokava i proizvoda od smokve, sira, meda i janjećeg mesa).

3.4.3.2 Poticaji i oživljavanje autohtone proizvodnje i ekoloških proizvoda

Sunce, krševito tlo i oskudica vode, od davnina obilježavaju razvitak poljoprivrede. Plodan je manji dio površina, a obrada zahtijeva veliku brigu i mnogo rada. Usitnjenost poljoprivrednih površina jedna je od nepovoljnosti za razvoj intenzivnije proizvodnje te je bavljenje poljoprivredom za većinu proizvođača dopunska djelatnost. U strukturi

110


proizvodnje prevladavaju maslinici i vinogradi, a na pašnjacima se uzgajaju ovce koje daje meso i mlijeko za sir. Među ostalim voćarskim kulturama najbrojnije su smokve. Povrće se proizvodi uglavnom za vlastite potrebe i ograničeno je na male kućne vrtove. Otočno stočarstvo je okrenuto proizvodnji kvalitetnog mesa i sira (zbog specifičnog botaničkog sastava pašnjaka).

No, kako je očuvannje prirode prvi prioritet područja, obveza je gospodarstva smanjivanje utjecaja na okoliš. Zbog prirodnih uvjeta, kao što je krško tlo i slično, potrebno je poticati one poljoprivredne subjekte, koji proizvode autohtone proizvode i koji teže upotrebi takozvanih čistih tehnologija.

Rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta osnovni je problem domaćinstava na području. Malene parcele nisu povoljne za strojno obrađivanje i stvaraju visoke troškove proizvodnje.

Djelatnosti koje treba potaknuti: Poljoprivredna autohtona proizvodnja na postojećim i novim

nasadima na otvorenim i u zaštićenim prostorima (maslinarstvo, vinogradarstvo, smokvarstvo, voćarstvo uzgoj ljekovitog bilja)

Ekstenzivno i poluintenzivno ovčarstvo i kozarstvo Pčelarstvo Poljoprivredni proizvodi sa zaštićenim geografskim podrijetlom

(proizvodnja sireva, kvalitetnih vina, maslinovog ulja, proizvoda od smokve)

Izrada posebnih suvenira Turizam malih razmjera u postojećim obnovljenim i

prenamijenjenim objektima Mala brodogradnja Pomorski, cestovni i zračni prijevoz

Pokazatelji: BDP po stanovniku Broj zaposlenih osoba u poljoprivrednom sektoru Broj seoskih kućanstava Obradive površine

Ubuduće je neophodno, još aktivna seoska kućanstva, poticati u održavanju tradicionalnih oblika poljoprivredne proizvodnje, koji su u skladu i s evropskim uputama. Proizvodnja u tim kućanstvima mora biti visokokvalitetna i u skladu sa standardima ekološke poljoprivrede, kako bi se time postigla cijena proizvoda iznad tržišne vrijednosti.

Poljoprivredna proizvodnja odnosi se na maslinarstvo i proizvodnju maslinovog ulja, uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, uzgoj smokava i proizvodnju proizvoda od smokve, uzgoj povrća, rajčica i gljiva. Klima je

111


povoljna za uzgoj smokava, trešanja, lješnjaka i oraha. Ribarstvo i ovčarstvo su također tipične djelatnosti.

Posebnu pozornost treba posvetiti unapređenju ekološke poljoprivredne proizvodnje autohtonih proizvoda na postojećim i novim nasadima.

Kako se područje nalazi na krškom tlu, koje je vrlo ranjivo, potreban je razvoj poljoprivredne proizvodnje bez prekomjernog utjecaja na okoliš. S obzirom na to da je nabava zdrave hrane, u zadnje vrijeme, svjetski i hrvatski trend, budućnost se poljoprivrede u Gradu mora bazirati na ekološkoj proizvodnji. Takvi proizvodi imaju i više tržišne cijene u odnosu na one, proizvedene na intenzivni način.

Ciljevi mjere: Uzgoj tradicionalnih kultura Tradicionalan način obrade zemlje Stvaranje povoljnih uvjeta za poljodjelstvo Očuvanje biološke raznolikosti i izgleda ruralnog prostora Povećanje opsega kvalitetne poljoprivredne proizvodnje, temeljene na tradiciji Povećanje broja aktivnih seljačkih kućanstava

Aktivnosti mjere: Poticanje tradicionalne, ekološke poljoprivrede Edukacija o mogućnostima tradicionalne i ekološke poljoprivrede Razmnožavanje i uzgoj autohtonih kultura Uzgoj autohtonih i tradicionalnih pasmina životinja

Pokazatelji: Broj seljačkih kućanstava Broj ekoloških farmi Broj tradicionalnih farmi Obrazovanje Smanjenje neobrađenog zemljišta Broj priznanja za kvalitetu

3.4.3.3 Sprečavanje naseljavanja alohtonih vrsta divljači

Na području Grada Krka na malom se prostoru isprepliću raznoliki ekološki utjecaji i različite vrste bilja i životinja. Zbog specifičnih prirodnih uvjeta, flora i fauna su izrazito bogate različitim, dobro očuvanim vrstama.

Tipična divljač je srna, zec, kamenjarka, uvezeni fazan i šljuka. Posljednjih godina prisutne su i divlje svinje i medvjedi, koji kao neautohtona divljač stvaraju razne gospodarske štete.

112


3.4.3.4 Bolje iskorištavanje poljoprivrednih zemljišta

Poljodjelstvo u smislu osnovne gospodarske djelatnosti nije jako razvijeno jer je ono većini ljudi dopunska djelatnost. Već nekoliko desetljeća glavno obilježje poljodjelstva je napuštanje obradivih površina. Napuštaju se dijelom površine na kojima nema uvjeta za razvoj intenzivne proizvodnje, ali i proizvodno uporabive površine, zbog odlaska poljoprivrednika ili zbog toga što se smanjilo zanimanje za poljodjelsku proizvodnju.

Poljoprivredno zemljište na području Grada Krka ograničen je i ekološki vrlo osjetljiv resurs te će se morati, njegovu očuvanju od daljnje degradacije i prenamjene te najracionalnijem korištenju, ubuduće posvetiti veliku pažnju. Zato treba odrediti područja dominantnoga uzgoja maslina, vinove loze, smokava, ljekovitog i aromatičnog bilja te područja uzgoja ovaca, koza i pčela. Treba omogućiti davanje takvog zemljišta u zakup i istovremeno osigurati mehanizam kojim će vlasnici biti zaštićeni i obeštećeni. Sređivanje katastra je nužan posao, koji treba obaviti prije davanja neobrađenog zemljišta u zakup.

Maslinarstvo, koje ima više nego povoljne prirodne uvjete za uzgoj vrlo je zapušteno; ne primjenjuju se agrotehničke mjere (rezidba stabala, gnojidba, spaljivanje korova, zaštita od bolesti i štetnika), odnosno to se radi samo u rodnim godinama. Na području Grada ima oko 20.000 stabala maslina sposobnih za urod, a procjenjuje se da je oko 5000 kvalitetnih stabala zapušteno i uništeno uslijed prenamijenjenog prostora za turističku izgradnju i za razvoj infrastrukture. Pristup maslinicima je dosta otežan, pa bi stare putove trebalo proširiti i sačuvati postojeće gromače te definirati mrežu poljskih putova. Stanovništvo je sve više zainteresirano za revitalizaciju maslinarstva zbog visoke cijene maslinova ulja.

Ratarstvo i voćarstvo su slabo razvijeni. Aktiviranjem bivšeg zapuštenog poljoprivrednog zemljišta moguće je održati i dijelom razviti ovu djelatnost. Konačno, umjesto sadnje borova i drugih šumskih vrsta, potrebno je na prikladnim prostorima saditi smokve, kruške, šljive i trešnje. Za intenzivniji razvoj ratarskih kultura potrebno je navodnjavanje, pa se stoga ne može previše očekivati od njegova razvoja. Zato su mogućnosti u proizvodnji voća mnogo veće.

Razvoj vinogradarstva treba temeljiti prvenstveno na uzgoju domaćih sorti (žlahtina, rožeta, debeljan, sansigot) i drugih primjerenih tom podneblju. Na otoku ima jestivih gljiva, čiju berbu treba kontrolirati, s ciljem zaštite prirode i bogatstva njene raznovrsnosti. Osim toga, na tim prostorima moguća je proizvodnja ljekovitog i ukrasnog bilja.

113


Velike površine pašnjaka omogućuju razvoj ovčarstva i to tako da se ovce tijekom čitave godine ostavljaju na otvorenom, zimi na mjestima slabe ispaše, u jesen na mjestima osrednje ispaše, a ljeti na mjestima najbolje ispaše. Procjenjuje se, da na području Grada ima oko 19.000 ovaca, koje se uzgajaju radi prodaje janjećeg mesa i proizvodnje ovčjeg sira. Vuna i koža teško se prodaju, jer nije organiziran njihov otkup. S obzirom da se na prostoru Grada, na neki način, sukobljavaju interesi maslinara, lovaca i ovčara, neophodno je osigurati uvjete za kontroliranu ispašu. Razvoj ovčarstva je potrebno nastaviti radi povećanja prihoda ovčara i njihovih porodica te ponude zdrave hrane. Krčke ovce, hraneći se u prirodi, obavljaju čišćenje i gnojenje pašnjaka i maslinika te tako održavaju njenu biološku ravnotežu. Razvoj ovčarstva je potrebno poticati usmjeravajući ga na proizvodnju sira, skute i janjadi.

S obzirom na ulazak Hrvatske u europske i svjetske trgovinske i druge integracije potrebna je hitna obnova maslinarstva, voćarstva i vinogradarstva, jer će te integracije nametati određena proizvodna i druga ograničenja i izazvati oštru konkurenciju razvijenih zemalja, koje imaju znatnih viškova, moderniju tehnologiju kao i veće mogućnosti potpore poljoprivrednoj proizvodnji.

3.4.4 Turizam

3.4.4.1 Podizanje kvalitete i razvoj dodatne ponude

Kvalitetnije dodatne ponude??

Grad Krk, sa svojim prirodnim i kulturno-povijesnim resursima, ima dobre uvjete za daljnji razvoj turizma te može postati preoznatljiva svjetska turistička destinacija. U Gradu postoje velike mogućnosti za uređenje pješačkih, biciklističkih i konjičkih staza te turističkih vinskih cesta i maslina. Te staze i ceste, koje prolaze kroz prelijepu i očuvanu prirodu, mogle bi biti poveznica između turističke ponude i prirodnih ljepota te kulturno- povijesnih znamenitosti.

Glavni problemi turizma Grada Krka jesu nedostatan opseg te kvaliteta kako osnovne tako i dopunske turističke ponude. Istovremeno, na području ima dosta drugih zanimljivosti i ponuda, ali nisu međusobno povezani. U Gradu je isto tako potrebno pripremiti cjelovite programe, koji bi zainteresirali turiste za dulji boravak.

Predloženim mjerama želi se povećati kvalitetu smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata te poboljšati dodatnu ponudu i utjecati na bolju promociju turizma u Gradu Krku.

114


Nedostatak postojećeg gospodarstva je nedovoljna iskorištenost postojećih kapaciteta u turizmu gdje je prisutno izrazito sezonsko iskorištavanje. Stoga turističku sezonu treba produljiti.Jedan od načina produljenja sezone je ponuda raznovrsnih sadržaja, kao npr. organiziranje berbe maslina, ulaganjem u dodatnu ponudu turističkih kompleksa, npr. Wellnes centri s bazenima.

Program ukupnog razvitka Grada Krka daje prednost gradnji hotelskih i drugih objekata više kategorije, a ne gradnji kuća za odmor, apartmana, pa i stanova, najbliže 1000m od mora.

Smještajni kapaciteti osnovni su preduvjet razvoja turizma jer omogućavaju gostima dulji boravak koji ujedno znači i veću potrošnju kako za smještaj tako i za ostale usluge.

Struktura smještajnih kapaciteta u turizmu je nepovoljna, premalo je kvalitetnih hotela i apartmanskog smještaja. Osjeća se nedostatak autohtone ponude, rekreacijskih, sportskih i zabavnih sadržaja. Formalno iskazane kategorije turističkih objekta ne odgovaraju zapadnim standardima kategoriziranja ugostiteljskih objekata. Prevladavaju hoteli jeftinijih komplementarnih kapaciteta što privlači srednji socijalni sloj. Potreban je viši standard smještajnih kapaciteta

Pokazatelji: Broj postelja Broj ponuđača turističkih usluga Prihodi od turizma Prepoznatljivost Grada Krka kao destinacije Raznolikost turističke ponude

Grad Krk čini atraktivnom destinacijom jedinstvena prirodna i kulturna baština. Taj se potencijal mora i dalje kvalitetno valorizirati i intenzivno razvijati u cilju stvaranja prepoznatljivog identiteta područja Grada Krka.

Ciljevi mjere: Promjena i unapređenje strukture smještajnih kapaciteta Dodatne vrijednosti turističkih usluga Povećanje kvalitete smještaja na 4 zvjezdice Cjelogodišnje aktivno poslovanje Privlačenje novih tržišnih segmenata Valorizacija autentičnih ruralnih sadržaja i cjelina Destinacijski menadžment Razvoj odmorišnog turizma Razvoj sportskog i rekreacijskog turizma Wellness Razvoj kulturnog turizma

Aktivnosti mjere: Gradnja i obnova sportsko-rekreativnih terena

115


Uređivanje pješačkih, biciklističkih i konjičkih staza te turističkih vinskih cesta i maslina Obnova kulturno-povijesnih znamenitosti

Pokazatelji: Sportsko-rekreativni tereni u m2

Pješačke, biciklističke i konjičke staze te turističke vinske ceste vina i ceste maslina, u km Broj informativnih tabli

3.4.4.2 Cjelovita organizacija i promocija turističke ponudeGrad Krk želi poboljšati kvalitetu turističke ponude, koja je kompleksni destinacijski proizvod, tako da bi u kategorizirane smještajne i ugostiteljske kapacitete uključivala sportsko-rekreativne, zabavno-kulturne i ostale sadržaje, uz bolje funkcioniranje trgovačke opskrbe, prometnih veza, komunalnih i raznih drugih uslužnih djelatnosti.

Poboljšanje kvalitete destinacijskog turističkog proizvoda jedan je od najtežih i najsloženijih ciljeva, jer njegovo ostvarenje zahtijeva kontinuirano djelovanje svih sudionika turističke ponude Grada, povećanih zajedničkih i individualnih napora, dobru organizaciju, dulje vrijeme i znatna materijalna sredstva. Svi ti sudionici trebali bi u svojoj sferi djelovanja objektivno uočavati svoje nedostatke i propuste u održavanju razine kvalitete svoje ponude, poboljšavati i obogaćivati asortiman svojih roba i usluga, modernizirati svoju opremu i tehnološke postupke, usvajati europske standarde u kulturi svog ponašanja prema gostima i tako pridonositi podizanju kvalitete zajedničkog turističkog proizvoda Grada.

Na području Grada Krka je potrebno uspješnije usklađivati interese između organiziranih i neorganiziranih oblika turističke ponude, između hotelskih društava i privatnih iznajmljivača, između registriranih i neregistriranih davatelja turističkih usluga te uvođenje zdravog konkurentnog natjecanja nositelja turističke ponude u što kvalitetnijem zadovoljavanju potreba i zahtjeva turista.

Potrebno je formirati udruge privatnih iznajmljivača radi bolje zaštitite vlastitih interesa, a mogli bi se izraditi vlastiti zajednički katalozi, nuditi izravno stranim agencijama svoje kvalitetne smještajne kapacitete, educirati svoje članove i postizati bolje financijske rezultate.

Polazne osnove za organizaciju i promociju turističke ponude jesu:

Grad se mora razvijati kao odmorišna destinacija za svakoga tko želi doživjeti nešto posebno na dijelu otoka koji je turistu lako dostupan,

116


Grad Krk bi trebao postati odmorišna destinacija koju prepoznaje svatko tko želi doživjeti nešto posebno sa svojom obitelji, Grad Krk mora postati turistička destinacija koja živi i radi od turizma cijelu godinu, Grad Krk će postati destinacija koja čuva i vrednuje sve oblike svoje povijesne i kulturne baštine, tako da u njoj uživaju stanovnici Grada i turisti, Grad Krk mora biti svjestan svoje ekološke opterećenosti te postati vodeća destinacija u zaštiti svoje prirodne baštine, Grad Krk će postati turistička destinacija koja tijekom cijele godine može ponuditi interesantne sadržaje svakom posjetitelju, Grad Krk će višim obrazovanjem zaposlenih u turizmu uvoditi suvremene metode upravljanja i operativnog poslovanja.

3.4.4.3 Korištenje kulturne i prirodne baštine u svrhu produženja sezone

Prirodna i kulturna baština mogu se očuvati jedino kontinuiranim održavanjem (koristi se održivo). Potrebno je poticati ulaganja koja su ekološki (koriste i čuvaju okoliš), gospodarski (vraćaju uloženo), tehnološki (ostvaruju predviđenu proizvodnju) i društveno (čuvaju i unapređuju zajednicu) održiva. Područje Grada Krka ima velik broj kulturno-povijesnih objekata, koje bi trebalo uključiti u turističku ponudu. No, najprije je potrebno tu baštinu obnoviti i napraviti dostupnu turistima. Treba omogućiti korištenje napuštenih zgrada prvenstveno u gospodarske svrhe, za svrhe turizma i ugostiteljstva.

3.4.4.4 Očuvanje namjene postojećih smještajnih kapaciteta i ograničavanje novih u svrhe turizma

Grad Krk je 2004. godine ostvario 672.798 noćenja, a cijeli otok Krk 2.913.506 noćenja turista. Grad Krk koji ima izvrstan geografski položaj, u blizini grada Rijeke, s kopnom povezan mostom koji ga čini atraktivnim svakom potencijalnom ulagaču, postaje u posljednje vrijeme još više atraktivan za daljnja ulaganja i razvoj kapaciteta, čime se još više zaoštrava neravnomjerni i neodrživi model.

Prebrzi i nekontroliran razvoj u posljednje vrijeme, upravo glede izvrsnog prometno-geografskog položaja, postaje prepoznatljiva destinacija za poduzetnike i ulagače. Njihov je poslovni interes ulaganje u izgradnju apartmana za tržište, čime se prostor Grada Krka nekontrolirano troši te se tako smanjuju resursi za razvoj kvalitetnih turističkih sadržaja.Potrebno je očuvati postojeće smještajne kapacitete, učiniti ih kvalitetnijima te ograničiti izgradnju novih nekontroliranih kapaciteta, isključivo za tržište, koji ugrožavaju turističku ponude.

117


Izgradnju novih turističkih kapaciteta potrebno je planirati, prije svega, u izgrađenom dijelu građevinarskog područja, a veće komplekse, u manje vrijedne prirodne sredine, koje bi se na taj način oplemenile.

Razvoj turizma: razvoj agroturizma i revitalizacija starih kuća i dijelova naselja; gradnja novih smještajnih kapaciteta, samo kao hoteli iz skupine hotela u izdvojenim namjenama za ugostiteljsko-turističku namjenu i unutar građevinskih područja naselja; ograničenje apartmana za iznajmljivanje unutar građevinskih područja naselja na tri jedinice unutar jedne stambene građevine.

118


3.3.5 Prostor i okoliš

3.3.5.1 Održavanje i unapređenje atraktivnog izgleda područja Ovom će se mjerom posebno podržavati aktivnosti, koje će štititi krajolik i tradicionalnu gradnju. To je naročito važno za manja očuvana naselja, staru gradsku jezgru i neka druga područja, koja su poznata po svojoj povijesnoj, kulturnoj, pa i prirodnoj baštini baštini.

Tom se mjerom želi ograničiti način izgradnje u nekim područjima i potencijalno određena područja zaštiti, čime bi se omogućilo očuvanje baštine.

3.3.5.2 Učinkovita zaštita i upotreba prirodnih resursa

Racionalnim korištenjem prostora želi se postići učinkovita organizaciju prostora i štednja resursa, što se prije svega odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju.Racionalnije korištenje obalnog prostora prijeko je potrebno zato da se spriječi daljnja devastacija tog dragocjenog prirodnog resursa, da se smanji pritisak gradnje na već turistički koncentriranom obalnom pojasu i da se nova gradnja usmjeri na slobodne prostore u prostorima iznad 1000 m od mora. Pri tome imaju prednost kvalitetniji objekti, a za komplementarne objekte, uključiv kuće za odmor, treba predvidjeti prostornim planom dopuštene zone i mjesta. Potrebno je usporiti gradnju kuća za odmor i omogućiti tzv. reciklažu, odnosno u opravdanim slučajevima dozvoliti zamjenu sadržaja s kvalitetnijim.

Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta i ulaganju u razvoj područja Grada Krka.

3.3.5.3 Skrb o očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti

Područje Grada Krka izdvaja se u Primorsko-goranskoj županiji sačuvanim prirodnim krajobrazom. Obala je, osim litoralizacije na području Glavotoka te grada Krka, većim dijelom sačuvana od izgradnje.

Pojam krajobraza podrazumijeva cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, koja se sastoji od potpuno prirodnih predjela (vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska) do gotovo potpuno antropogenih područja (okoliš naselja Krka).

Aktualne promjene krajobraza gotovo su isključivo antropogenog porijekla, a odnose se uglavnom na građevinske aktivnosti. Specifičnost

119


Grada Krka je u očuvanosti krajobraza koji nije znatnije degradiran novom izgradnjom.

Na području Grada Krka posebnu pažnju treba posvetiti vrijednim netaknutim ekosustavima koji pripadaju ili su sastavni dio krajobraza Grada Krka:

- prirodne bjelogorične šume stoljetnog hrasta medunca, graba i jasena,- obalnog pojasa na zapadnom dijelu otoka: Glavotok, Čavlena i uvala Torkul, - područje akumulacije Ponikve,- otoci Plavnik i Kormati.

Ugrožene dijelove okoliša predstavljaju područja na kojima su nastala onečišćenja djelovanjem različitih izvora. Ugroženi dijelovi jesu: odlagališta otpada, prostori nasipavanja mora, podzemne vode, zone intenzivnog gospodarskog i poljoprivrednog korištenja. Međutim, more je na području Grada Krka vrlo kvalitetno te treba nstojati da takvo i ostane.

Turistička i vikend naselja predstavljaju poželjan oblik gradnje na, za to predviđenim područjima, izvan naselja. Ostaje činjenica, da se u naseljima na obalnom dijelu i dalje povećava površina za izgradnju, a kontinentalna naselja ostaju bez jasne revitalizacijske slike.

3.3.5.4 Otvorenost suvremenom arhitektonskom izrazu

Grad Krk podržava kreativnost u arhitekturi izvan zaštićenih gradskih i ruralnih sredina te prihvaća suradnju s arhitektima radi postizanja što kvalitetnijih rješenja.

3.3.5.5 Uređenje stare gradske jezgre

Očuvanje i obnova posebno vrijedne povijesne jezgre treba se prilagoditi zahtjevima zaštite graditeljske baštine i očuvanja prirodnih i ambijentalnih vrijednosti Grada te, kao najvažnije, utvrditi prihvatljivu strukturu stambenih i drugih objekata. Jedna od mogućnosti, koju treba poticati, jest obnova i adaptacija stare gradske jezgre uz stalni konzervatorski nadzor.

3.3.5.6 Očuvanje prirodne i kulturne baštine i ambijentalne arhitekture

Grad Krk se odlikuje velikim bogatstvom flore, faune i vegetacije te raznolikošću i ljepotom krajobraza. Položaj u prostoru, zbijene strukture i karakteristične ambijentalne cjeline s ostacima tradicionalnog načina

120


građenja i življenja u primorsko-mediteranskom duhu odlike su kulturno-povijesnog naslijeđa. Veći dio tog bogatstva je zaštićen, ali realno gledano, nedovoljno.

Neprekidno vrednovanje kulturne baštine potrebno je u kontekstu stalno prisutnih društvenih, kulturnih i gospodarskih promjena, kao i uspostavljanje vrijednosnih odnosa između kulturne i prirodne baštine. Cilj zaštite graditeljske baštine je uspostavljanje i provođenje takvog sustava zaštite koji bi s raznih gledišta (prostorno planiranje, graditeljstvo, turizam, porezi, carine, obrazovanje) utjecao na ispravni odnos društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini .

Također je potrebno stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi njihovog korištenja za stambenu i turističko-rekreacijsku, znanstveno-istraživačku, kulturnu i odgojno-obrazovnu djelatnost, u cilju očuvanja njihovih izvornih povijesnih vrijednosti.

Također je potrebno poticanje izrade studija područja značajnih povijesnih, urbanih i ruralnih cjelina, arheoloških zona, te predjela izrazitih krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti, radi pronalaženja načina njihova optimalnog uključivanja u programe razvoja.

Grad Krk mora i dalje razvijati svoju prepoznatljivost, autentičnost otočnih vrijednosti koje su već potvrđene na turističkom tržištu:

očuvani okoliš očuvanje povijesne i kulturne baštine očuvanje i obnavljanje ambijentalne arhitekture kao dijela povijesne i kulturne baštine.

121


4. ZAKLJUČAK

Strateški dio Programa ukupnog razvitka Grada Krka definira viziju, ciljeve i mjere razvoja, koje bi omogućavale održivi razvoj u razdoblju od 2007. do 2013. godine, a istodobno predstavlja dobru osnovu za dugoročniji razvoj Grada. Geografski položaj, veličina i kapaciteti, temelji su uspješnog i kvalitetnog razvoja Grada Krka, koji definiranjem svojih prioriteta omogućuje održivi način razvoja. Grad Krk je zbog toga izabrao sljedeće prioritetne razvojne ciljeve:

Raznolikost Podizanje dodane vrijednosti prodajnih dobra i usluga Očuvanje svih resursa

Osnovni su ciljevi Strategije razvoja definirani kao viši životni standard (kvalitetniji život) poticanjem razvoja gospodarstva, posebno poljoprivrede i turizma, uz nužnost očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturnog identiteta područja.

Polazeći od sadašnjeg stupnja razvoja, postojeće gospodarske strukture, demografske prognoze i prirodnih uvjeta, temeljna su obilježja Programa ukupnog razvitka Grada Krka usmjerena na:

razvoj turizma, razvoj poljodjelstva, u granicama mogućnosti, razvoj poslovnih i uslužnih djelatnosti, očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, razvoj društvene infrastrukture podizanje kvalitete života viši životni standard?

Turizam će, u razvoju Grada Krka, dobiti prioritetno mjesto. Razvoj turističkih sadržaja bit će usmjeren na povećanje osnovnih kapaciteta, uz proširenje komplementarnih, ali u skladu s održivim razvojem i očuvanjem prostora. Turizam će povećati paletu raznovrsnih, kvalitetnih i diversificiranih usluga, proširiti promotivne aktivnosti te stvarati uvjete za širenje ponude i na druge djelatnosti na otoku.

Razvojni pravac obuhvaća i uslužne djelatnosti, trgovinu, promet, skladištenje i veze, čija je osnovna zadaća zadovoljavanje potreba stanovništva, gospodarstva i turista. Trgovina će se modernizirati, proširiti asortiman roba, povećati kvalitetu svojih usluga, proširiti lepezu novih usluga, a sve radi podmirenja potreba stanovništva, gospodarstva i turista.

122


Poljoprivreda (osobito maslinarsvo), stočarstvo (osobito ovčarstvo) i ribarstvo jesu važni razvojni pravci, koji su u prošlosti bili dominantni na području Grada Krka. Te djelatnosti su komplementarne s razvojem turizma, a mogu biti i nositelji razvoja. Za realizaciju je potrebno stvaranje uvjeta za proizvodnju zdrave hrane, naročito maslina, grožđa, povrća (rajčica), meda i drugog, te razvoja ribarstva, kao i nastavak održavanja, čišćenja i njege šuma, a sve radi turističkog razvoja.

Razvoj je usmjeren i na sve ostale uslužne djelatnosti. U cjelini, usluge su vezane za proizvodnju i promet roba, za zadovoljenje potreba stanovništva i turista. Njihovo širenje i razvoj može se osigurati jedino uz zadovoljavanje sve raznovrsnijih potreba stanovništva i turista i povećanog turističkog razvoja.

123

grad krkarhiva.grad-krk.hr/docs/gradkrkhr/documents/81/origin… · web view2007-05-21 · trg...

Documents