grad zagreb -...
TRANSCRIPT
GRAD ZAGREB
SMJEŠTAJ I POSTANAKS
J
Z I
Zagreb se razvio na križanju putova, južno od Medvednice, a sjeverno od rijeke Save.
Zagreb se nastao iz dva naselje Gradeca i Kaptola.
Gradec je bio svjetovno naselje (obrtnici, trgovci),
a Kaptol crkveno.
Između njih tekao je potok Medveščak.
IZGLED STARIH NASELJA
- male drvene kuće
- uske ulice
- mračne
- česti požari
(otvorena ognjišta)
- zarazne bolesti
Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb
KAPTOL
- 1094. Ladislav Arpadović
osniva biskupiju na Kaptolu
- prvi biskup bio je Čeh, a
zvao se Duh
- crkveno naselje
GRADEC
- svjetovno naselje
- 1242. postaje
ispravom Bele IV.
slobodan kraljevski
grad
Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb
MEDVEDGRAD- sagradio ga je zagrebački
biskup Filip (13. st.) za obranu
Kaptola i biskupskih posjeda
- medvedgradski gospodari i
Kaptol često su pljačkali okolna
sela koja nisu bila njihova
- bio je strah i užas za sve susjede, naročito za Gradec
- legende o Crnoj kraljici, ima ih mnogo
„Kad su Turci došli do Medvedgrada nitko joj nije htio
pomoći, pa je pozvala vraga i zaklela se: „Pukni vrag,
dam ti Medvedgrad i sebe!” Požalila je i htjela je vraga
prevariti, ali je na kraju umrla prokleta.”Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb
PROVALA TATARA - 13. st.- okrutni ratnici i bez milosti- na osvajačkim pohodima supljačkali i uništavali sve- strašan izgled: kratke noge, širokaprsa, plosnata lica, sitne irazmaknute oči- nosili su neprobojne oklope odbivolske kože, željezne i kožnatekacige i zavinute mačeve i strelice- jahali su na malim i jakimkonjima koji su podnosili glad inapor- hranili su se svježim mesom i piliusireno mlijeko
(Tatari ili Mongoli)
BELA IV. I ZLATNA BULA
- ugarski (mađarski) kralj
Bela IV. sklonio se ispred
Tatara u Gradec
- Tatari su ga slijedili i
napali su Gradec
- stanovnici su pobjegli u
šume Medvednice
- kralj Bela IV. pobjegao je
u dalmatinske gradove
Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb
- Zlatna bula je isprava
kojom je Gradec postao
slobodnim kraljevskim
gradom
-16. 11. 1242. g
(- bula znači pečat; Zlatna
bula bila bi onda Zlatni
pečat)
OBVEZE I POVLASTICE
OBVEZE
1. Opasati se zidinama
2. U slučaju rata dati 10
obučenih i opremljenih
vojnika
3. Ugostiti kralja i pratnju o
svom trošku (12 volova, 1000 kruhova i 4 bačve vina
POVLASTICE
1. Građani sami biraju suca
svake godine
2. Odgovorni direktno kralju
3. Održavanje svečanog sajma dva dana u tjednu, (ponedjeljak i četvrtak), a svakog dana obični sajam.
Grič ili Gradec imao je na zidinama 4 ulaza u grad:
istok – KAMENITA vrata (sačuvana)
zapad - Mesnička vrata
sjever – Nova vrata/Opatička vrata
jug – Dverce/Poljska vrata (kraj kule Lotrščak)
Na sjevernoj strani zidina
izgrađen je Popov toranj
za sklanjanje kanonika
s Kaptola.
Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb
ŠTO JE GRADEC DOBIO?- zidine su ga učinile
sigurnim gradom
- razvoj trgovine zbog
održavanja sajmova više
puta u tjednu
- naseljavaju se bogatiji
trgovci
- grade se kamene palačeIrina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb
ODNOS GRADECA I KAPTOLA
- česti sukobi
- kanonici su ubirali
poreze na sajmovima
- željeli su i neke
posjede Gradeca
1396. g. veliki sukob
- Krvavi most
ŽIVOT U STAROM GRADECU- naselje obrtnika i trgovaca
- kovao se novac „banovac”
- sajmovi se održavaju ispred crkve svetog Marka
- obrtnici istog zanata udružuju se u „bratovštine”/”cehove”
- na čelu ceha je cehmeštar (bira se svake godine)
- u gradu smiju obavljati poslove samo članovi ceha
- najstariji je postolarski/šoštarski ceh
cehovska škrinja
- prošla je opasnost od Tatara
- u 15. i 16. stoljeću prijeti opasnost od Turaka
- utvrđuju se zidine i kule
- top na Griču, na kuli Lotrščak i danas
puca točno u podne
- Turci nisu nikad ušli
u Gradec
1573. g. bila je velika buna kmetova (seljaka), a zvala se Seljačka buna. Vođu bune, Matiju Gupca, doveli su u grad gdje su ga pogubili.
Barokno ukrašena kovana željezna vrata, koja i danas čuvaju sliku Majke Božje od Kamenitih vrata, izradio je zagrebački bravarski majstor Ivan Korta, 1778.
1731. g. bio je
potres i veliki
požar koji je
poharao grad.
Ostala je
neoštećena
slika Majke
Božje od
Kamenitih vrata
Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb
ZAGREB - JEDINSTVEN GRAD
- 1850. prestala neprijateljstva između Gradeca i Kaptola
- ruše se zidine i od kamena se grade šetališta
Strossmayerovo šetalište Vrazovo šetalište
ILIRSKI POKRET
- Hrvatskom vladaju tuđinci (prvo Mađari pa Austrijanci)
- službeni jezik je njemački i mađarski
- nije bilo novina, škola, niti predstava na hrvatskom
- obrazovanje je bilo dostupno samo plemićima i svećenstvu
- 1835. godine Antun Mihanović napisao je Lijepu našu, a Josip Runjanin ju je uglazbio
- Ljudevit Gaj – hrvatski pravopis i novine na hrvatskom
- Ivan Kukuljević Sakcinski – prva drama na hrvatskom
- Vatroslav Lisinski – prva opera na hrvatskom
- 1846. g. hrvatski je jezik proglašen službenim jezikom
- 1850. g. ban Josip Jelačić
ukida feudalizam
- u godinama koje su slijedile u Zagreb je stigao prvi vlak, uvedena je plinska rasvjeta, otvoreno je Zagrebačko sveučilište, uređeno gradsko groblje Mirogoj, proradio je gradski vodovod, pojavio se konjski tramvaj
U 19.s toljeću grad se širi velikom brzinom. Grade se
novi trgovi, ruše se obrambeni zidovi i gradska vrata,
uređuju se parkovi i šetališta, otvaraju se škole i razvija
se industrija. Zagreb krajem 19. stoljeća ima oko 60
tisuća stanovnika.
U 20. st. Zagreb se širi i razvija što traje sve do danas.
- veliki svjetski ratovi: 1914. – 1918. g. – Prvi svjetski rat
1939. – 1945. g. – Drugi svjetski rat
Spomenik domobranima iz 1. svj. rata Spomenik antifašistima streljanim u Maksimiru
- Domovinski rat 1991 – 1995. g.
ZAGREB – GLAVNI GRAD RH
- 1990. g. održani prvi višestranački izbori
- dr. Franjo Tuđman prvi predsjednik RH
- u Saboru predstavnici stranaka koji su
dobili povjerenje građana
SIMBOLI ZAGREBA
- zastava
- grb
ZAGREBAČKE SLIKE
Banski dvori crkva svetog Marka Hrvatski sabor
Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb
Dolac Katedrala Marijina Uznesenja Trg bana J. Jelačića
HNK
Umjetnički paviljon
Mimara
ZNAČAJNI LJUDI August Šenoa
Marija Jurić Zagorka
Većeslav Holjevac
Zadatak: U bilježnici napravi umnu mapu o Zagrebu i njegovom nastanku i pošalji.
Zapiši ono što ti smatraš da je bitno.
Umna mapa mora biti lijepa i pregledna.
Više crtaj, manje piši.