1GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

2 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

NADLEŽNOSTI I INERCIJE

Grad i turizam po mjeri čovjeka?Grad i turizam po mjeri čovjeka?Grad i turizam po mjeri čovjeka?Grad i turizam po mjeri čovjeka?Grad i turizam po mjeri čovjeka?Postoje “sitnice” koje život znače i čine razlikuizmeđu civilizacije i barbarstvaNedavna tragedija u blizini hotela Libertas gdje se utopilanaša mlada sugrađanka nije usamljen slučaj. Svake godineradi stjenovite obale i nemirna mora nađe se više desetakaljudi u nevolji, moraju intervenirati kapetanija, policija, djelat-nici hotela...Imajući to u vidu u svibnju ove godine sam ponovo (i ranijesam pisao) predložio Gradu, Županiji, Saboru, TZ-u, stranka-ma da se zakonski uvede obvezna spasilačka služba u ho-telima, te nabavi oprema koja bi olakšala pomoć unesrećen-ima. Osim plutača i pojaseva za spašavanje mogla bi seusidriti plastična splav petnaestak metara od obale (samoljeti), nabaviti gumenjak, velike gumene lopte sa ručicama,staviti ponton uz obalu, štitnike za spasioce i sl.Siguran sam da hoteli visokokategornici mogu to platiti; tamogdje obalu ima u koncesiji privatnik sa malim kafićem treba-li bi financijski pomoći Grad, Županija i država.Znam ono što mi je pravna služba odgovorila, tj. da stjeno-vita obala nije plaža, te da je sva obveza njihova izvjesiticrvenu zastavicu koja znači zabranu kupanja.Uvijek će biti opasnih situacija; mladih ljudi koji precjenjujusvoje snage, kontinentalaca koji ne shvaćaju da je opasnamrtva morina sa dugim valovima koji ne moraju biti visoki,ali silnom snagom poplavljuju stijene, stari ljudi, srčani, tlakašii dr. bolesnici, djeca - pa recimo i alkoholizirani, psihički ne-stabilni ulazit će u more.

Trenutna slabost, grč, preforsiranjetijela, ali i sudar brodova, pojavavećih riba i delfina (koji jesu bezo-pasni, ali mogu izazvati strah i šok)također traže spasilačku službu zaš-tite, promatranja i interveniranja.Naravno mi možemo tvrditi dastjenovita obala nije plaža, ali znase zašto se hoteli grade na moru,ako već ne računamo dazarađujemo na ležaljkama, sunco-branima te postavljamo skalice iplutače.Ovaj žalosni Sabor se požuriodonijeti protunarodni zakon o kon-cesijama na obali, ali ne reagira namoj dopis o nužnoj spasilačkojslužbi. Naša inercija je prestrašna,evo gledam kako palme po Du-brovniku trunu dok nadležni ljudipo uredima primaju vrlo visokeplaće i sve upite usmjeruju na Spliti Zagreb, što je sa čuvenomVlahušićevom “tvornicom ideja”, jeli se to svodi na udruge koje papa-ju lovu i uhljebljuju ili je kapnulakakva realna ideja?I kod vatrogasaca gdje živim god-inama se tužim na parkiranje mo-tora koje ometa pješacima kretan-

je (pojedini pak “skraćuju” putnizbrdicom ulice Maria Perića)Na moje traženje stavili su znak zažičaru, označivši također i vatro-gasce (iako po vozilima, uniforma-ma i natpisima na zgradi već jestjasno da su to vatrogasci), dočimumjesto oznake za povijesni Gradstoji nacrtan lik koji silazi niz ska-line, neodoljivo me to podsjeća nagenijalnog Scavanodolinija, čijipoznati crtani film La lineu je uspješ-no popularizirala i galeristica TeaBatinić.Tako da ljudi izlaze na cestu, starci,invalidi, djeca se vrte u krug ometa-jući promet; u doba socijalizmapostojali su studenti kao pomoćnapolicija u bijelim uniformama.Dobro, bitno da je doktor koji jepredlagao noćno šetanje zidinamai uklanjanje zelenih površinaprošlost, i ovi osrednji kadrovi kojiga nasljeđuju su ipak korak napr-ijed? (nadam se)O prometu i vrsti turizma neću ovajputa pisati, samo ću se zapitati: jeli ovo bogati Grad, je li ovo suvere-na država? Odgovor ovisi o nama!

Teo Trostmann

SAMO ZA OKO

Natpisi i znakovi zabrane, čemu služe?Natpisi i znakovi zabrane, čemu služe?Natpisi i znakovi zabrane, čemu služe?Natpisi i znakovi zabrane, čemu služe?Natpisi i znakovi zabrane, čemu služe?Kad su već postavljene kamere na ulazima u Grad dabrojčano registriraju ulazak građana i turista, onda bi bilamnogo korisnija njihova „uloga“ da zabilježe turiste koji ulazeu grad neprimjereno odjeveni i vozače bicikla

Čemu služe obavijesti i/ili znakovizabrane ne treba posebno objaš-njavati. Ima ih raznih. Ako se nepoštuju i nema sankcija za njiho-vo nepridržavanje, jadno je takvodruštvo, svatko radi što ga je vol-ja. Osvrnut ću se na table postavl-jene unutar zidina tijekom prošlegodine, pored informativnih tabliTZGD. Konkretno radi se o tabla-ma na kojima se nalazi pet različitihzabrana (upozorenja), a tekst jenaveden na hrvatskom i en-gleskom jeziku uz odgovarajućiznak. Postavljene su od stranebivše lokalne vlasti (po mom mišl-jenju) „pro forma“ („samo za oko,izliku“) da se zadovolji javnomnijenje, jer „učinkovitost“navedenih zabrana ravna je nuli.Jedan „mudri“ lokalni političar, iz-javio je kako će se od naplaćenihkazni financirati školovanje siro-mašnih učenika. Baš me zanimakoliko su „uprihodili“ od na-plaćenih kazni!? Nedostatak post-avljenoj ploči kod unutarnjih vrataod Ploča je sljedeći. Vrlo je „dis-kretna“, tj. slabo uočljiva, pa je niko„ne benda“ bilo slučajno ili namjer-no. (Trebalo ju je postaviti na pos-

tojeći metalni nosač s prometnimznakom, ispred mosta na Ploča-ma!) Kad se već netko oglušuje iliignorira znakove zabrane ondapostoje i različite vrste sankcija,koje su uglavnom načelnonavedene ali se ne primjenjuju.(Prilikom nedavne procesije naTijelovo jedna je strankinja „mrtvo-hladno“ prošla pored ophoda sgornjim dijelom kupaćeg kostima)U demokratskim i pravno uređen-im državama u kojima se striktnoprimjenjuju sankcije stanovništvo jedisciplinirano, ali i posjetitelji semoraju pridržavati lokalnih propisa,jer nitko nije iznad zakona. (U Stat-utu Dubrovačke Republike iz 1272.godine, nema nejasnih ili dvosmis-lenih tumačenja zakonskih propisa,kao u naše vrijeme, koji se mogutumačiti „ovako ili onako“ ili čestomijenjanje i nadopunjavanje istih,a nerijetko su i u suprotnosti sdrugim „pozitivnim aktima“ pa i sasamim Statutom Republike Hr-vatske. I dok se nepravovaljani za-koni, odluke i sl. ne ukinu ili izmjene„pojeo vuk magare“)Kad su već postavljene kamere naulazima u Grad da brojčano regis-

triraju ulazak građana i turista, onda bi bila mnogo korisnijanjihova „uloga“ da zabilježe turiste koji ulaze u grad nep-rimjereno odjeveni i vozače bicikla. Policija bi registrirala nji-hov ulazak i intervenirala. Policija ne treba „trenirati strogoću“,ali obvezatno treba upozoriti da se odjenu ili ne voze biciklunutar zidina. Ako neki „tvrdoglavac“ iskaže prkos, bahatost,onda u tom slučaju slijedi primjerena sankcija. (Moj komen-tar, odnosno upit u svezi „brojača“ gostiju. Kako će se, i tkoće reagirati kad „brojač“ pokaže „višak“ posjetitelja u Gradu?!Hoće li se oglasiti sirena ili će komunalni redari izići na grad-ske ulice s natpisom: „Napustite Grad, treba i drugi da uđu!“„Geniju“ koji je predložio „brojače“ trebalo bi mu dodijelitinagradu koju je nekad „Feral tribune“ ustanovio!)Ali, da se vratim na osnovnu temu, a to su „zabrane“ ispisanena tablama uz moj popratni komentar.1. „Zabrana uporabe pojačivača zvuka na javnim površina-ma bez posebnog (gradskog) odobrenja.“ To se može pro-tumačiti ovako. Kad se dobije posebno odobrenje određenegradske službe, a pošto na papiru sigurno nije označenagornja granica jačine zvuka u decibelima, onda organizator,tko god to bio, može postaviti neograničen broj pojačalazvuka. (U nekim prigodama bude ih preko 40! Kako bukadjeluje na psiho-fizičko zdravlje dobro je poznato. Što, akonekome „pukne film“ pa pokuša riješiti problem buke nasvoj način...)2. „Zabranjeno bacanje opušaka na javnu površinu“. Me-đutim, bacanje „žvaka“ na Placu NIJE zabranjeno, pa ima-mo crnih fleka na kamenom „tkivu“ gradskih ulica, na tisuće.Barem jedanput godišnje trebala bi „Čistoća“ angažiratidvojicu radnika da očiste (ostružu) „žvake“ špatulom sapločnika Place kako bi nam „saloča od zrcala“ bila što man-je isflekana. Dubrovačku djecu treba educitari u osnovnimškolama da „istrošene žvake“, i da roditelji upozore svojudjecu kad im kupuju sladoled, da „žvake“ bace u korpu zaotpatke. Najveća koncentracija odbačenih „žvaka“ je napločniku ispred ulaza radnji gdje se prodaje sladoled.3. „Obvezno držanje pasa na podvodcu (uzici)“. Međutim,za mnoge vlasnike pasa, čišćenje pasjeg govna (čemu tražiti

3GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

primjereniji izraz?) koji ostavi njegov ljubimac na javnojpovršini NIJE obvezno!? (Pretpostavljam, da je to navede-no u nekoj gradskoj odluci, ali nije navedeno na tabli!).Bit će to „povijesni događaj“ za naš grad kad neki(domaći) vlasnik psa bude novčano kažnjen, jer nije počis-tio ono što ostavi njegov „najbolji prijatelj“. (Nisam sigu-ran, bi li pas to isto „rekao“ za čovjeka s obzirom kolikopasa ostave njihovi vlasnici. Najbolji primjer je veliki brojostavljenih pasa koji se nalaze u stacionaru na Žarkovici)O preostalim dvjema zabranama nemam što više reći,samo ću navesti što na tablama piše i da još napomen-em, „zabrane“ nisam naveo po izvornom redoslijedu natabli.4. „Zabranjeno kretanje u kupaćem kostimu, bez odjećeili dijela odjeće“;5. „Zabranjen promet biciklom, mopedom...“.Ispod navedenih natpisa na tabli slijedi upozorenje:„Nepridržavanje navedenih pravila ponašanja podliježeprekršajnom sankcioniranju“, a narod bi to prokomenti-rao „objesi mačku o rep!“. Bila bi korisna informacija zaturiste da se i na tiskanici („plan grada“) koju tiska TZGDi besplatno dijeli turistima nalaze navedene zabrane (up-ozorenja).O Zakonu izrečene su mnoge misli. Izabrao sam njihnekoliko.„Zakoni treba da budu jednaki za sve, i kad štite i kadkažnjavaju“. - Deklaracija prava čovjeka (i građanina),članak 6. (Isprava koja sadrži temeljne postavke francuskerevolucije i koju je 1789. odobrilo Nacionalno vijeće. Sadrži17 članaka. - nap. D.R.)„Zakon se stvara za sve, ali se primjenjuje samo na siro-mahe“ - Jose Hernandez.„Vlada je jedini državni faktor, koji smije zakonito činitinezakonitosti“ - A.G. Matoš.„Nema živa stvora koji bi bio gori od čovjeka ako ne poš-tuje zakon“. - Savonarola.„Badava su najbolji zakoni, ako se oni ne obdržavaju“. -J.J. Strossmayer. Damir Račić

PISMO IZ ZAGREBA

Zašto smo mi mrziliZašto smo mi mrziliZašto smo mi mrziliZašto smo mi mrziliZašto smo mi mrziliJugoslaviju i Tita?Jugoslaviju i Tita?Jugoslaviju i Tita?Jugoslaviju i Tita?Jugoslaviju i Tita?Jugoslavenski apologeti žele zaustaviti vrijeme,vratiti Jugoslaviju i zadržati sinekure. ali vrijemeodlazi, a laž pade pred istinom od koje više nijedan Hrvat ne smije bježati

Neki dan je na vijestima rečeno kako će gradonačelnikZagreba, Milan Bandić, promijeniti ime trga Maršala Tita.Bandić se odmah pojavio na televiziji i raspričao...Iako je njemu ime Trga zadnja rupa na svirali, sad nemože sastaviti većinu u Gradskoj Skupštini bez B.Asichi Z. Hasanbegovića i njihovih zastupnika, a Asich je bilakategorična – potporu će dobiti samo uz uvjetPROMJENE IMENA TRGA MARŠALA TITA.Što se tiče promjene trga Maršala Tita očekivali smo daće se to dogoditi devedesetih, proglašenjem neovisnotii pod vodstvom prvog predsjednika dr. Franje Tuđma-na. Ali je neovisnosti trebalo određeno dozrijevanje.Kako mi kao narod lako opraštamo i zaboravljamo ( ?!), tako smo na čas zaboravili na komuniste i ljevičare ina njihovu želju za moći. Tako nam nije osobito smeta-lo što se oni raspojasaju za Dan 22. lipnja, dan Antifa-šističke Borbe, slaveći jedan grozni građanski rat u koje-mu oni nisu bili baš nikakvi antifašisti. Oni su se antifa-šističkim perjem okitili da bi pobili sve što diše hrvatski.Kako sam odgojena hrvatski svugdje sam zagovaralaistinu o Hrvatima za vrijeme II svjetskog rata pa su mi se

i razni ljudi povjeravali. Kad samstanovala na Jarunu imala samšnajdericu u ulici Braće Domany,ulice koja je do samog puta kojivodi za Ljubljanu i Sloveniju. Šnaj-derica mi je često pričala kako sunjezini oduvijek živjeli tu, u malojkući, dok još nisu bili izgrađeni vi-soki neboderi, pričala mi je o krajurata, o kolonama koje su tudadanonoćno prolazile, kolone smrti.O strijeljanjima koja su se čula noćuoko njih, o užasu koji je tada ispun-javo sve Hrvate i nju kao malo di-jete. Pokazivala bi mi na visoke ne-bodere koji su tu kasnije izgrađenii govorila : „ Sve su tu oko nas kos-ti hrvatske, tu su zabetonirane “Mene bi tada zapljusnula tuga.Sjedim usred pustinjske tišine mojesobe i spremam se pisati. Pred očimi dolazi lice moga djeda sa čekin-jastom bradom i visokim čelom. Vi-dim ga kako sjedi na taraci našekuće u Bijelom Viru, par kilometaraod Metkovića, sa svojim rođacimai prijateljima. Pričaju uvijek istu priču– o poginulim mladićima iz sela kojisu se borili na hrvatskoj strani.Pričaju o Titu i koliko pobio Hrvata,a na kraju uz metkovsku Plavkuuvijek zapjevaju „ Ustani Bane “ipolako se raziđu. I eto, to su bileprve lekcije O HRVATSKOJ ISTINIkoje sam dobila kao još maladjevojčica. Kako su me odgojilečasne sestre u Lapadu često su minapominjale da nas u školi uče kri-vo, da izvrću povijesne činjenice.Pričale su mi kako su one 1941 g.bježale iz Bosne pred četnicima itu se u Lapadu skrasile. Kako sučetnici silom upali u jedan samo-stan u Bosni da bi silovali, a časnesu se spasile bacajući se kroz pro-zor u smrt. Mnoga djeca nisu naras-la jer su ubijena u ratu, čak i poslijenjega – rekle su mi. To se nigdjenije učilo.U mome djetinjstvu u mnogim hr-vatskim obiteljima kolao je strah,govorilo se ispod glasa, a nekeriječi su se šaptale. Čitavo mojedjetinjstvo od pedeset i neke došezdesetpete provela sam u osmo-godišnjoj školi Lapad u Vila Elizigdje je sa zidova gledao Tito za 1.svibanj i Titov rođendan 25. svibanj

(kada se Tito rodio još se točno nezna) oblačili smo se u Titove pijonire– bijele bluze, oko vrata crvene ma-rame i plave kape sa crvenom pe-tokrakom. Časne sestre su imalepuno razloga da mrze petokraku pabi me uljudno zamolile da kapusložim i nosim pod mišicom ruke ida je stavim na glavu tik pred ško-lom. Iako sam kapu stavljala iza zidaškole, učiteljica, čim bi me ugleda-la, stavila bi me u prvi red na prired-bi jer sam lijepo pjevala i imala dvijekrasne pletenice. A ja bi gordo dig-la glavu misleći kako znam ONO štodruga djeca ne znaju.Zahvaljujem mome djedu Nikoli, tečasnim sestrama što su mi otvorilioči prije nego što sam ustvari ištaznala.Jugoslavenski apologeti železaustaviti vrijeme, vratiti JugoslavijuI ZADRŽATI SINEKURE. Ali vrijemeodlazi, A LAŽ PADE PRED ISTINOMOD KOJE VIŠE NI JEDAN HRVATNE SMIJE BJEŽATI. Ta istina je kaozaštitničko očinsko krilo koje namse samo pruža i štiti nas od svakogzla.Tito je bio diktator i jedan od pet na-jvećih zločinaca na svijetu. Po na-logu Tita, poslije rata, od 1945 –1950 godine partizani su pobili oko300 TISUĆA NEDUŽNIH HRVATA,MUŠKARACA, ŽENA I DJECE, AMEĐU NJIMA 660 KATOLIČKIHSVEČENIKA I ČASNIH SESTARA.Do danas je otkriveno par tisućastratišta diljem Bosne i Hercegovine,Hrvatske i Slovenije. Zbog tog geno-cida nad cvijetom hrvatske mlados-ti kao posljedicu danas imamo okomilijun i pol Hrvata manje. I da zavr-šim sa rečenicom poznatog poli-tičara, pjesnika i hrvatskog uznika,Vlade Gotovca, koju je zapisao usvojim sjećanjima jednom u zatvo-ru u Staroj Gradiški – NE DAJ TIBOŽE PASTI U RUKE BOGA ŽIVO-GA...Eto, Vlado, spokojno spavaj, ŽiviBog će uskoro pasti i sa posljedn-jeg mjesta u Gradu Zagrebu, avjerujem i u Hrvatskoj, jer Hrvati neodustaju od svoga sna i nastaviti ćeuvijek istim žarom krčiti put hrvatskojslobodi i istini svom svojom snag-om i oduševljenjem.

Mirjana Vukojević, Zagreb

EKO OMBLIĆI

Stigla dva paketa iz EU parlamentaStigla dva paketa iz EU parlamentaStigla dva paketa iz EU parlamentaStigla dva paketa iz EU parlamentaStigla dva paketa iz EU parlamentaKrajem prošlog tjedna na adresu Eko centra Zeleno Sunce u Mokošicistigla su dva paketa promotivnih materijala (majice, notesi, olovke) iz EUparlamenta, odnosno iz ureda EU zastupnika Davora Škrleca za naše na-jmlađe Eko Ombliće. Naime, Eko Omblići su sudjelovali na Natječaju odnos-no Eko kvizu kojeg organizira ured Davora Škrleca u Bruxellesu a na temuzaštite oceana i morske kornjače i tako osvojili ove lijepe nagrade.

Voditeljica Jadranka Šimunović

4 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

PISMO STANARA KRANJČEVIĆEVE

Tko zna što nas još čeka...Tko zna što nas još čeka...Tko zna što nas još čeka...Tko zna što nas još čeka...Tko zna što nas još čeka...Zar stvarno u ovoj zemlji nitko ne može iline želi zaštititi živote, egzistenciju i privatnovlasništvo ljudi?Pišem, jer ne znam da li ima tko pisati, pišem zaone koji se ne znaju služiti mailom, pišem za svojeprijatelje koji žive u ulici S.S.Kranjčevića 14, za Slav-icu i Meris Tomašević, pišemza njihove susjede koji su starii bolesni, pišem za malogčovjeka koji ne može doći dopravde: samo prenosim tekstkojeg mi je Slave poslala, oča-jna jer ih nitko ne čuje, ni njuni njezinu sestru ni nikoga izsusjedstva. U prilogu šaljemslike. Nadam se da baremmalo svog medijskog prosto-ra možete dati ovom proble-mu i na takav način pomoćistanarima Kranjčevićeve.

Ivana Lenert

OTVORENO PISMO KLGB SRĐ JE GRAD GRADONAČELNIKU MATU FRANKOVIĆU

Odreknite se politike uzurpacije i opstrukcijeOdreknite se politike uzurpacije i opstrukcijeOdreknite se politike uzurpacije i opstrukcijeOdreknite se politike uzurpacije i opstrukcijeOdreknite se politike uzurpacije i opstrukcijedemokratskih procesa i institucijademokratskih procesa i institucijademokratskih procesa i institucijademokratskih procesa i institucijademokratskih procesa i institucijaPoštovani Gradonačelniče, pozivamo Vas da učinite odmak oduobičajene prakse, da umjesto podilaženja interesima raznihinteresnih skupina zamaskiranih u političke stranke počnete provoditipolitiku javnog interesa i time barem dijelom povratite povjerenjegrađana u instituciju Gradonačelnika

Poštovani Gradonačelniče,Kada smo prije tri godine jednoglasno uGradskom vijeću usvojili Deklaraciju opoložaju i regionalnom status grada Du-brovnika, između ostaloga pozvali smose i na višestoljetni urbani identitet Gra-da, neodvojivi dio kojega su iznadprosječ-ni standardi demokratskog života. StogaVas pozivamo da svojim postupcima pos-vjedočite demokratsku tradiciju koje stebaštinik i odreknete se politike uzurpacijei opstrukcije demokratskih procesa i in-stitucija koju Vam omogućava postojećizakonski okvir.Predlažemo:1. Da tamo gdje to nije posebnim za-konom drugačije određeno, imenujetepredstavnike Grada u tijelima javnihustanova, trgovačkih društava i drugihpravnih osoba kojima je osnivač Grad-sko vijeće te u tijela Turističke zajedniceGrada Dubrovnika, na način da unavedena tijela (skupštine, nadzorniodbori, upravna vijeća, turističko vijeće,školski odbori) imenujete stručne osobekoje će po načelu pariteta predložiti svepolitičke opcije zastupljene u Gradskomvijeću.2. Da skupštine trgovačkih društavaimaju devet članova, a nadzorni odborii upravna vijeća, kao i do sada tri, odnos-no pet članova.3. Da se za sudjelovanje u radu skupš-tine ne određuje nagrada .

4. Da se, u skladu s preporukamadržavne revizije, za sudjelovanje u radunadzornih odbora i upravnih vijećaumjesto paušalne mjesečne naknadeneovisno o broju sjednica, određujenaknada po održanoj sjednici. Visinanavedene naknade ne bi smjela biti većaod visine aktualne mjesečne naknade.Obrazloženje:Predstavničko tijelo, u našem slučajuGradsko vijeće, osnivač je javnih ustano-va i drugih pravnih osoba za obavljanjegospodarskih, društvenih, komunalnih idrugih djelatnosti od interesa za jediniculokalne, odnosno područne (regionalne)samouprave.Zakon o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi (pročišćeni tekst) NN19/2013. Članak 35., točka 5Gradonačelnik ima ovlasti imenovati irazriješiti predstavnike jedinice lokalne,odnosno područne (regionalne) samou-prave u tijelima javnih ustanova, tr-govačkih društava i drugih pravnih oso-ba iz članka 35. stavka 1. točke 5. ovogaZakona, osim ako posebnim zakonomnije drugačije određeno.Zakon o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi (pročišćeni tekst) NN19/2013. Članak 48., točka 6 Iz tih ovlasti ne proizlazi da je Gra-donačelnik jedini član skupštine, jerpredstavnička funkcija gradonačelnika

ne znači da gradonačelnik obnaša funkciju kolek-tivnog tijela upravljanja, već samo predstavlja Gradprema drugim vanjskim subjektima.Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-38101/2009 od 17. ožujka 2010.Budući da je skupština trgovačkog društva tijelotrgovačkog društva, sukladno Zakonu o lokalnoj ipodručnoj (regionalnoj) samoupravi (pročišćenitekst) NN 19/2013.,Članak 48., točka 6, gra-donačelnik ima ovlasti imenovati u skupštinu tr-govačkog društva predstavnike jedinice lokalne,odnosno područne (regionalne) samouprave, patako može imenovati i samoga sebe. Međutim,niti jednim zakonskim aktom gradonačelniku nijeonemogućeno u skupštinu trgovačkog društvaimenovati nekoga drugoga, odnosno pored sa-moga sebe imenovati i druge predstavnike jedin-ice lokalne, odnosno područne (regionalne)samouprave. Štoviše, budući da je skupština kole-ktivno tijelo, a da je osnivač trgovačkog društvapredstavničko tijelo (u našem slučaju Gradskovijeće), logično je i opravdano da gradonačelnik uskupštinu trgovačkog društva imenuje predstavni-ke osnivača, a ne isključivo samoga sebe.S obzirom na navedeno, praksa da gradonačelnikujedno predstavlja i skupštinu društava koje os-niva grad te potom skupštini (samome sebi)predlaže direktore, članove upravnih vijeća i nad-zornih odbora je eklatantan primjeru tzv. state cap-ture politike, odnosno legalizirane uzurpacije i op-strukcije demokratskih procesa i institucija odstrane obnašatelja vlasti. Takve politike provodepolitički akteri i političke stranke kreirani kao ekon-omski projekti s ciljem osiguravanja interesa odre-đenom krugu interesnih skupina, a posljedice takvepolitike su obeshrabrivanje građanstva u aktivnomsudjelovanju u demokratskim procesima i niskopovjerenje građana u javne i državne institucije.Poštovani Gradonačelniče, pozivamo Vas daučinite odmak od uobičajene prakse, da umjestopodilaženja interesima raznih interesnih skupinazamaskiranih u političke stranke počnete provodi-ti politiku javnog interesa i time barem dijelom pov-ratite povjerenje građana u instituciju Gradonačelni-ka.

Evo teksta: “Ovo je pogled s mogprozora ovih dana... zbognestručnog rušenja 2 zgrade kojesu bile nadograđene na našuzgradu, svi stanari (8 obitelji, ma-hom stariji ljudi) su cijeli tjedanizloženi stresu, groznoj buci i trešn-ji, cijela zgrada je rastreskana, pad-ale su nam slike sa zidova, pred-

meti s ormara igraste s balkona...stanari su zvali i građevnu inspekciju i policiju, medije i neke grad-ske institucije, nikakvih rezultata, nitko se nije pojavio... nevjerojat-no!!! Oštećena su 2 stana na drugom ulazu, željezna konstrukcijas krova koji je srušen probila im je u stan kroz zidove (srećom danije nikoga ubila)... na dopis upućen građevnoj inspekciji pri Min-istarstvu gradnje i prostornog uređenja u Zagreb odgovorili su namda trebamo angažirati sudskog vještaka da procijeni štetu i dasudskim putem tražimo obeštećenje... a kako procijeniti psihičkuštetu, stres i strah koji su ljudi doživjeli (većina stanara ove zgradeima preko 80 god., neki su teško bolesni i nepokretni)... i što jenajgore, radovi nisu još gotovi, tko zna što nas još čeka? Zar stvar-no u ovoj zemlji nitko ne može ili ne želi zaštititi živote, egzistencijui privatno vlasništvo ljudi??”

5GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

REAKCIJE NA (“OMLADINSKO”) POZNAVANJE PROŠLOSTIU SVEZI MARŠALA TITA I (NE)PRIPADAJUĆEG MU TRGA

Koja sramota!Koja sramota!Koja sramota!Koja sramota!Koja sramota!

KLGB SRĐ JE GRAD

Vatrogasne mjereVatrogasne mjereVatrogasne mjereVatrogasne mjereVatrogasne mjereOsim što neće riješitiproblem prevelikog pritiskaposjetitelja na povijesnujezgru, ova vatrogasnamjera otvorit će stariproblem iskrcaja ugradskom portu koji nijekapacitiran prihvatitiočekivani broj posjetiteljaPozdravljamo vatrogasne mjerekoje nova gradska uprava podu-zima prema kroničnim problemi-ma, no upozoravamo da Du-brovnik treba trajna rješenja te-meljena na uključenju stručne izainteresirane javnosti, temeljenana analizi i kritičkom promišljan-ju oslobođena od robovanja ka-lupima i ad-hoc odlukama. Iakoto sada tako ne izgleda, želimovjerovati da novoizabrani gra-donačelnik neće nastaviti praksusvoja dva prethodnika i za ključnegradske probleme nuditi rješen-ja iz rukava koja naizgled rješav-aju, a zapravo održavaju problemaktualnim. Nadamo se da će u

tom smislu ovo biti jedna od zadnjih požarnihsezona u kojoj će gradska uprava posezati zavatrogasnim mjerama.Vatrogasna mjera prva – kruzeri u lokrumskomakvatorijuOsim što neće riješiti problem prevelikog pritis-ka posjetitelja na povijesnu jezgru, ova vatroga-sna mjera otvorit će stari problem iskrcaja u grad-skom portu koji nije kapacitiran prihvatiti očeki-vani broj posjetitelja. Prikladnije rješenje je uplaniranju i raspoređivanju dolazaka kako bi sebroj posjetitelja ravnomjerno rasporedio tijekomdana, tjedna, mjeseca, godine. No dajemo po-drški nakani da se nešto ipak poduzme, jer nijesve ružičasto kako su neki zamišljali. Polakoshvaćajmo da više ne znači bolje.Pri tome treba imati na umu da je UNESCO daopreporuku da se u kontaktnu zonu uključi kanalispred Lokruma, a također daje preporuku dase zakonski odredi da se tamo mogu sidriti samoplovila manjih dimenzija, što znači da velikimkruzerima ovdje nije mjesto. Vatrogasna mjera druga – nathodnik na Nunci-jatiOva prijeko potrebna mjera za stanovnike Nun-cijate znači jedinu pješačku poveznicu s ostat-kom grada. No treba znati da postoji cjelovitiprojekt koji podrazumijeva niz pothodnika,ugibališta za autobuse i pješačku stazu uz samumagistralu na širem potezu od Nuncijate do sa-

dašnjeg ulaza u grad iznad Ilijine glavice. Sadakada HDZ ima kompletnu vertikalu upravljanjaod lokalne do državne razine, nema izgovora zaopstrukciju ovakvog projekta. Ovaj projektzahtijeva i odredjenu potporu Grada, poziciju uprojekcijama proracuna kao vazan infrastrukturnizahvat, a Hrvatske ceste, kao glavni nositelj,dužne su tretirati ovaj projekt kao prioritet. Građani Nuncijate, ali i Konala i svi Dubrovčaninaposlijetku zaslužuju bolje i cjelovito rješenje.Pozdravljamo zalijevanje kantom vode, jer neš-to se ipak radi, no Dubrovnik mora bolje.Vatrogasna mjera treća – donošenje proračunaDana 30. lipnja završava se odluka o privremen-om financiranju, pa treba pristupiti vatrogasnojmjeri i donijeti još jedan „tehnički“ proračun kakobi grad mogao funkcionirati naredna dva mjese-ca. Ta je vatrogasna mjera sama po sebi razum-ljiva, no nije razumljivo kako se u takvom teh-ničkom proračunu kopi pejsta sve samo dazadovolji formu i da se brojke namnože. Od novegradske vlasti očekujemo da temeljito promijenipristup izradi proračuna i to pokaže u rebalansuproračuna koji treba uslijediti u rujnu nakondonošenja novog ustroja gradske uprave. Pro-račun ne smije biti forma već ključni dokumentdonesen stručnim, političkim konsenzusom kojidefinira razvoj grada.KLGB Srđ je Grad

SMETA MI

GimnastičarGimnastičarGimnastičarGimnastičarGimnastičarKako sam tada zdušno navijao zatog “našeg” vježbača na sprava-ma, konju s hvataljkama! Pojmanisam imao da živimo u dvijedržave. Bio je ne samo vrstanvježbač, već je djelovao tako pito-mo i prijateljski. Tko ne bi navijaoza takvog sportaša i čovjeka? Me-đutim, pokazalo se koliko imasmisla izreka daj mu vlast pa ćešvidjeti kakav je čovjek.Naime, kad je prošlo vrijeme jah-anja konja, naš je gimnastičarpočeo jahati nas, jer je zamislio dana graničnoj crti Dežele prema Hr-vatskoj završava Europa, sve jugo-istočnije je divlji Balkan. Tek samtada počeo shvaćati da smo mizaista dvije države. Još od onihkočnica pri našem ulasku u Europ-sku uniju, pa one frke na graničnimprijelazima na startu turističke se-zone, te napokon ovo sada s posl-jedicama Arbitraže. Dovoljno daizbrišem iluzije. Morao sam prih-vatiti da smo dvije države. NekaArbitraža riješi spor.Kad je postalo bjelodano da gim-nastičarska družina ne igra poš-teno, došlo mi da kažem kako jeto nedolično, no to je preslaba riječ- u sam su proces arbitriranja un-ijeli toliko prljavštine da su nep-ovratno zagadili “okoliš”, da prit-om nikada nisu to priznali, svetač-

ki dizali prst i tvrdili: mi ćemo pravičnoi po uzusima međunarodnog prava.Neugodno je spominjati što su svečinili, a mi se lijepo povukli iz tog sm-iješnog procesa, ne želeći igrati tuprljavu igru i ostali čekati, vjerujućida će pamet i zakon dati svoj pra-vorijek.Tu smo pogriješili. Umjesto da na svazvona objelodanimo sve te povredezakona i zdrave pameti te tražiti dase to sankcionira i cirkus prekine, mismo se uljuljkali u uvjerenju da ćepravda pobijediti. Zar se već nismoopekli zbog takvih naivnih uvjerenja?Kako se sad čini sve će se svesti nabilateralni dogovor. U redu, kaže našPremijer, viđam se ja često s kole-gom, razgovarat ćemo, kao da se radio nečemu usputnom pošto i nije toli-ko važno i što može čekati. Zašto takouglađeno Premijeru, kad kolega Gim-nastičar odgovara: O.K. razgovaratćemo, ali samo o odlukamaArbitražne komisije, pa još dodaje daće sa Sv. Gere otići tek kad se riješesva ostala pitanja. Pitam se nije li vr-ijeme da i mi pokažemo mišiće, akonema drugog, čovječnijeg načina?Moja luda glava zamišlja kako su“gimnastičari” sposobni da jednogdana, na neki čudesan način, sveribe iz našeg mora preko crte razg-raničenja prevedu na svoju stranu.U svakom slučaju atmosfera jenabijena nervozom i nadmudrivan-jem. Krenule su prosvjedne note...idu pisma i tamo i ‘ vamo. Z.O.

Ovo je strašno što se svedogađa u svezi “trga” i trgan-ja prošlosti. Čudi me što ovajtrg u Zagrebu Zagrepčaninisu zvali “maršalac”, ililogičnije i ispravnije: “zloči-nac”. Otprije sam čvrsto od-lučio izići na još jedne (par-lamentarne) izbore, ali kadme ono dvaput nazvao Stije-po Rudenjak, prvi put već jebio rezultat 55%, drugi putpak 65% da neću izići naizbore. Nakon ovoga pozna-vanja mladost-prošlosti većje 75-95% da neću više ikadizići na bilo koje izbore. E, pakad “omladinu” (ovrhe i Za-kon o nekretninama) opalepo novčaniku ili kad budunezaposleni, zapitat će sezašto neki rade, a drugi nemogu naći posao. U suprot-nom, neka idu vanka ili mogui u tri post meridiuma, što semene tiče. Koja sramota!

Ovrhu žele provesti čak i nad- djetetom. Otac iz Italije jerekao da je bio začuđen sili-nom protesta u RH, ali jedodao da u Hrvatskoj ima 4milijuna, a Italija 60 milijunastanovnika, pa će prematome tamo protest biti veći.Bojim se da “omladina” neshvaća (o)zbiljnost značenjaimigracija i emigracija jerbudućnost može donijetineku novu “republiku” većin-skog stanovništva, moždačak istih ili sličnih indo-iran-skih korijena. Onoj “svoj nasvome” treba dodati jednodugoročno “ma koji svoj ikojem svom?”. Čovjek ječovjeku “svoj”. Đivo Bašić

P. S. Dobro je rekao StijepoRudenjak: “Izbore treba zab-ranit zakonom, a narod sus-pendirat na neodređeno vr-ijeme”.

DJELATNICAMA PEMA NAMONTOVJERNI

Hvala i sretnoHvala i sretnoHvala i sretnoHvala i sretnoHvala i sretnoZahvala na odlasku uzasluženu mirovini gospođa-ma Kati i Gogi te novom

poslu naše Luce. Zahval-jujemo na njihovoj ljubaznostii uslužnosti, u malome Pemuna Montovjerni, te im želimopuno sreće i zdravlja u daljn-jem životu. Nita Kuzmanić

u ime grupe građana

6 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAZAGOVARANJE USKRSNUĆA MRAČNE STRANICEHRVATSKE POVIJESTI KROZ SPODOBE POLITIČKE MOĆI

Trg Hrvatskoga prokletstvaTrg Hrvatskoga prokletstvaTrg Hrvatskoga prokletstvaTrg Hrvatskoga prokletstvaTrg Hrvatskoga prokletstvaPriželjkivano „domoljublje“ kakvog se danassrame svi civilizirani narodi svijeta, stječe pravograđanstvaU sjeni Dana Europe, koincidencom ili namjerom 9. svib-nja prošao je Dan pobjede. Tiho, službeno nenaglašeno ipriželjkivano da ga nikada nije ni bilo. Za milijune žrtavaslobodarskoga svijeta i ispaćenih naroda pijetet zahval-nosti ostaje. Desetci tisuća mladih hrvatskih života utkanihu današnje granice Republike Hrvatske snagom zloduhanastoje se zatrti.Oživljeni izdanci poraženih vampira na podlozi„demokracije“ utiru put bezćudnosti, ignoriranja istine,pravde i zahvalnosti. Po Uskrsnuću prvo Isusovo poslan-je „ Mir vama“, a na Svetoj Misi; „pružimo ruku mira jednidrugima“ postaje i ostaje farsa u kamufliranoj politici pre-sudnog utjecaja.Crkva u Hrvata vjekovno organizirana, najbrojnijim član-stvom, već u ranoj dobi Sv.Krizme potvrđuje pripadnostdobročinstvu, životnoj prolaznosti i inkarnaciji Božjevječnosti. Ali i nacionalnoj isključivosti. Jer kako protumačitizagovaranje uskrsnuća mračne stranice hrvatske povijestikroz spodobe političke moći.Amnezija istine kao da nam je genetski urođena, a darprijevare Božje nadahnuće. I dok glasnogovornik Crkve uHrvata grli i ljubi ratne zločince, radikalizira državnu poli-tiku, veliča protuhe kleroustašoidnog svjetonazora, dotleNadbiskup šuti, a Hrvatska biskupska konferencija to pre-pušta slobodi demokratskog društva i osobnim stavompojedinca. Usud gluhog telefona vertikale naše Crkve sežeu teška vremena kada je za žrtvenikom pozivana mladežu družbu kukastog križa da bi mlade živote ostavila usmrznutim bespućima istočnog fronta. A nadbiskup otome ništa nezna!I tako „nevine“ žrtve danas za zahvalnost rodoljubljudobivaju imena ulica i trgova, a u misama zadušnicama,uz pjesmu “Do nebesa nek se ori...“oplakuje se njihovabezgrešnost. I hrvatstvo. Priželjkivano „domoljublje“kakvog se danas srame svi civilizirani narodi svijeta, stječepravo građanstva U stjegonoši pljačke vlastitog pleme-na.U svojoj narcisoidnosti za sve nedaće okrivljuje se onajkoji nam je stvorio Hrvatsku ali zloupotrebljava i onaj kojiju je obranio i međunarodno priznao. Pa smo tako jedin-stveni u svijetu po nastojanju službene politike da se ob-likuje državna zajednica kleroustaškog-nacističkog, os-vetničkog, ali poraženog svjetonazora i isključivosti. I uskla-di život pod tuđinom.Kako Franjo nikad nije ni spominjao da bi se micala bistasvoga nadređenoga niti je potezao pitanje o promjeni im-ena trga, na upit novinara što je i kakav je bio Tito, na-jkraće i najsadržajnije je odgovorio: „bio je Hrvat“. Ali neonakav kakvoga zamišljaju današnji bojovnici. Zaklinju seu tuđmanizaciju Hrvatske a zapravo je rastaču u svim seg-mentima neovisnosti i samostalnosti. Taj, izgleda, urođe-ni poriv da rasprodavamo rodnu grudu učinio nas je krat-kovidnim i častohlepnim. Što smo bili i koliko smo imaliod priželjkivane domovine prije oslobođenja 1945.?Pogledajmo samo svojatanje cijele naše obale od talijan-skog fašizma kroz reljefe na zadarskoj vijećnici; od Puledo Dubrovnika. A danas kad sve manje imamo našega asve više tuđega, kad nestajemo kao narod i tražimo kriv-ca u svemu samo ne u nama samima, progledajmo, iiskreno recimo da nestajanje nije samo fizičko likvidiran-je, ono je posljedica obespravljenosti, laži, nemoći , hr-vatske pljačke i izvlaštenja stvorenih dobara.

Sve te kolone mladih emigranataduboko su svjesni: ako bi i ostali narodnom ognjištu molili bi kruh u tuđi-na. A ovako je manje bolno, u tuđojzemlji poput naših predaka graditiobitelj uz kakva takva ljudska pra-va. Pogotovo pravo na rad i dom.Pa kad se nekad i vratu možda neš-to i nađu od svoga zavičaja. Jer zanjihova života nestale su hrvatskebanke, nestale su tvornice, hoteli,brodovi, a zelena mora plodnih nji-va smišljenim rebusom uskoro ćepostati Agrokorov danak kreditoru.I tako očerupana zemlja pritisnutadugovima, odvjetničkim naknad-ama, arbitražnim troškovima, ka-matama... živi kolo tuđe krivnjesvojih stradalnika s druge stranebarikade. A u dokolici užitkapatvorene povijesti stižu utuženjaČikaškog suda za naknadom od 3,5milijarde dolara za zlodjela UII.svj.ratu. I to baš krvavo opstalojRH. Kao slijednici NDH. A uz pre-gršt argumenata; od kune do žup-anija, i „aneksije“ prekograničnihteritorija, a poglavito uništenja sve-ga što je mirisalo na tadašnjudržavotvornost, pa i kroz poharanih3.000 spomenika žrtvama oslo-bođenja.Zatečeni u vlastitoj klopci brzopletosmo se snašli i izletili s istinom: „Ne,mi nismo nikakva tvorevina NDH većantifašistička država stvorenaAVNOJ-om, a poglavito ZAVNOH-om.“ Propušteno je bilo za dodati; iUstavom 1974. god. Ugrizli smo seza jezik, ali već ukorijenjenimlicemjerstvom guramo dalje pakupoprodajom i zaštitom okrivljeni-ka ( slučaj Saucha) potkupljenimpolitičkim prebjezimaomalovažavamo pravosudni pore-dak, ignoriramo volju biračkog sta-da, dokazujemo bezvlašće i u morudrugih detalja potvrđujemo da smozajednica amoralnog, nečasnog ilupeštini sklonog miljea.Jer kakva je to domoljubna svijest ukojoj se prikraćuje Država neizda-vanjem računa, od ležaljki na plaži,kafića, restorana, poduzetnika, obrt-ničkih usluga, kupoprodajom ig-rača, transakcijama imovine... I zak-ida se zdravstvo, školstvo, kultura,mirovine, plaće čestitih radnika. Zamilijarde kuna. I sve to uz čednostruke na srcu i skrušenog primanjaTijela Kristovog.Jesmo li ikad ispoviđeli i takve grije-he? Ma ni na kraj pameti! Ali zatoživimo na podgrijavanim emocijamanezavisne države, a sigurnosnomporetku priskačemo i proizvodnjomgenerala. Što pokojnih, što umirov-ljenih, zaslužnih, što aktivnih, pis-menih i polupismenih ravnomjernoraspoređenih, ukupno ih je gotovo

160. Ta časna titula nije mogla os-tati u domeni mirovine i društvenokorisnih aktivnosti, morala se preliti iu tajkunski, povlašteni biznis. Jernagon intelekta časti ne može seoduprijeti iskušenju društvene na-karadnosti podzemnog zgrtanja im-ovine. Čast iznimkama.Koliko ta usiljenost postaje neosjetl-jiva moralna kategorija svjedoči nami imovinska kartica aktualnog minis-tra obrane. Uz stanove, kuću i zem-ljišta smireno se piše i 385.000 euraušteđevine. Ne treba sumnjati upoštenje stečenoga ali treba zabri-nuti socijalna neosjetljivost pa i drs-kost prema mnoštvu blokiranihgrađana i ojađenih branitelja kojimasamo ponos i čast nisu dovoljni zadostojan život u zemlji „ljudskih pra-va“. Moglo se to i prikriti: rasporeditina članove obitelji da ne bode očiprezrenih. No, to onda ne bi biodokaz da živimo u Državi nadmet-anja Todorićevštine.I da nijesmo Država lupeža. Sadasmo društvo dokazivanja jama, strat-išta, zločinaca. Nekad gubitnika,sada oživljenih političkih sinekura. Inema kraja dokazivanju zločina, jeristina pripada moćnima a na prem-ijerovom licu voštano emocionalnogizraza nije za primijetiti ni radost nitugu, ni odobravanje ni opovrgavan-je.Duboko potkožena žudnja za vlašćuod krvnika će učiniti žrtvu, od žrtveće učiniti razbojnika, od pravdenepravdu, od zahvalnosti nezahval-nost. Daleko od iskrenosti na vagigrijeha i zasluga svatko će imati svo-ju istinu. Život, činjenice, ali i netkotreći znao je i zna ocijeniti grešnost ibezgrešnost naše složene povijesti.Licemjerje, nezahvalnost, laž i ospo-ravana žrtva i dalje nas prati, uvlači itruje nedužne naraštaje na putuodrastanja razvodnjenog domoljubl-ja.I nećemo pamtiti ni Dan neovisnostini Dan državnosti jer smo izgubljeniu koristoljubivoj politici nečasnih. Anašu budućnost izvlaštenih možespasiti samo što više ukazanja koji-ma ćemo hodočastiti i u dubokojvjeri ponavljati: „Neka kamen bacionaj koji je bez grijeha“. Kad ćemodočekati tu ispruženu ruku pomiren-ja od Crkve u Hrvata ? I smiriti naci-ju!Upregnuti u kola osvete, podlošću,licemjerjem, lažima, sebičnošću ipljačkom istopiti ćemo se u naručjumoćnih. Daleko od ideala prve idruge ratne žrtve. Pa u toj našoj zbiljinezahvalnosti i plemenskog divljaš-tva promijenimo i naziv: Trg Marša-la Tita u TRG HRVATSKOG PROK-LETSTVA!

Davor Mage

7GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

DUBROVAČKE SLIKE I(NE)PRILIKE

Pločnici uPločnici uPločnici uPločnici uPločnici ustanju užasastanju užasastanju užasastanju užasastanju užasaPločnici u Ulici Hrvatskihbranitelja su užasni. Nijedobro za prolaznike,ljude, fureste, invalide saštapima. Pa kad to netkopametan vidi upitat će se:je li moguće?! Kod kuć-nog broja 4 je kanal ipločnici od kamena suslomljeni. Od kućnogbroja 4 do 8 pločnici suulegnuti i postoji mo-gućnost da se profunda-ju u kanal.Od kućnog broja 4 pre-ma drugoj strani ceste jebivši Radio Dubrovnik. Na samom ulazu pločnici su slomljeni,uzdignuti do zemlje i ljudi mogu stradat.Na ulazu u ulici Don Frana Bulića kućni broj 1 kod ‘’Caffe Art-a’’ jeslomljen pločnik s kamenim pragovima i voda stoji u kanalu. Vodubi trebalo malo sprovest malo niže, u donji dio ceste đe je odvodza kišnicu. Užasno za viđet.Kod kućnog broja 23, kod restorana ‘’Sesame’’, je pločnik uleg-nut i svaki čas se može profundat, a tim dijelom ljudi s koferimahodaju gore-dolje. Kod broja 15 je ‘’DURA’’ i tu je pločnik ulegnutizmeđu restorana ‘’Gaulus’’ i spomenika Hrvatskim braniteljima.Velika rupa na dijelu Brsalje-Pile između restorana ‘’Dubravke’’ irestorana ‘’Nautike’’. Odgovornima na znanje i ravnanje.

Zdravko Trojanović - Trojo

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

U OrašcuU OrašcuU OrašcuU OrašcuU Orašcu

Prigodom patrona župe u Orašcu - pohođenja Blažene DjeviceMarije, župljanima su se pridružili i policijski službenici Policijskeuprave dubrovačko-neretvanske sa zamjenikom Policijske upraveTonćijem Glumcem i kapelanom don Ivom Borićem, zatim članoviUdruge policije 91 i kapelan Policijske uprave istarske don IlijaJakovljević. Misu je predvodio kotorski biskup, a na misnom slav-lju je pjevala klapa Sveti Mihovil iz Policijske uprave splitsko-dalm-atinske. Ovom prilikom zahvaljujemo se župniku fra Iliji Stipiću ižupljanima na gostoprimstvu. Andrijana Biskup

TRSTENO

Komemoracija poginulimKomemoracija poginulimKomemoracija poginulimKomemoracija poginulimKomemoracija poginulimbraniteljima iz Imotskogbraniteljima iz Imotskogbraniteljima iz Imotskogbraniteljima iz Imotskogbraniteljima iz Imotskog

U Trstenom je u nedjelju, 2.srpnja, održana komemoracija bran-iteljima s područja Imotske krajine koji su tijekom rata poginuli naJužnom bojištu. Štovatelji žrtve hrvatskih branitelja koji se svakegodine okupljaju kod spomen obilježja u Trstenom, ove su god-ine obilježili dva jubilarna događaja: 25-u obljetnicu oslobađanjaGolubova kamena i 20-u obljetnicu podizanja spomenika Imo-tskim braniteljima u Trstenom.Na Južnom bojištu tijekom ratnih operacija u obrani Domovinesudjelovalo je preko 5000 Imoćana. Riječ je mahom o pripadnici-ma 115-te Imotske brigade HV-a i 3. Bojne 4. brigade HV-a. Njih36 poginulo je, a stotinjak je ranjeno. Iza poginulih ostalo je 26-oro djece.Već puna dva desetljeća održava se ovaj komemorativni skup nadatum 2. srpnja kada je 1992. godine oslobođen Golubov ka-men, zloglasna neprijateljska utvrda iznad Rijeke dubrovačke, akoju suzajedničkim snagama oslobodili pripadnici Hrvatske vojske.Taj datum simbolički je odabran za sjećanje na sve poginule Im-oćane na južnom dubrovačkom bojištu.Program koji tradicionalno provodi Zavičajni klub Imoćana u Du-brovniku, pozdravnim je riječima otpočeo predsjednik Zavičajnogkluba Imoćana u Dubrovniku Roko Tolić, a o žrtvi hrvatskih bran-itelja govorili su i predsjednik koordinacije Udruga proizašlih izDomovinskog rata iz ImotskogMarko Gudelj, predsjednik Udrugeroditelja poginulih branitelja iz Dubrovnika Niko Vuković, izaslan-ik Ministarstva obrane pukovnik Ivan Mršić te gradonačelnik Du-brovnika Mato Franković.Skupu su, uz brojnu obitelj poginulih,nazočili i gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić te načelnici opći-na Imotske krajine. Odrješenje kod spomenika braniteljima pred-vodili su fra Kristijan Stipanović, dekan Imotskog dekanata.i žup-nik te samostanski vikar Imotskog fra Zoran Kutleša koji je u crkviSv. Vida predvodio misu zadušnicu. Naime, za fra Zorana Trstenoje osobito važno jer je njegov brat, imotski branitelj, poginuo upra-vo na Golubovu kamenu 2. srpnja 1992. godine.Kod spomenika ispod platana na kojem su uklesana imena 36 pog-inulih hrvatskih branitelja iz Imotske krajine, vijence su položili:Udrugaroditelja poginulih branitelja iz Imotskog, Udruga roditelja i udovicapoginulih branitelja iz Dubrovnika, 3. Imotska bojna- Imotski sokolovi,Udruga 115.brigade Imotski, Udruga Zbora narodne garde ’91Dubrovnik, Udruga policijskih branitelja domovinskog rata Imotski,Policijska udruga branitelja PU Dubrovnik, UDVDR splitsko-dalmat-inske županije, UDVDR Imotska krajina, Udruga HVIDR-a Imotski,Udruga HVIDR-a Dubrovnik i HVIDR-a dubrovačko-neretvanskežupanije, Ministarstvo obrane, Udruga Hrvatski domobran Du-brovnik, Županije dubrovačko-neretvanska, županija splitsko-dal-matinska, Grad Dubrovnik, Grad Imotski, Općine Cista Provo,Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Proložac, Runovići, Zagvozd i Zmijav-ci, Muzej Domovinskog rata Dubrovnik, Bokeljska mornarica – Her-ceg novi, Udruga HNK Gošk-Jug Veterani ’79 te Zavičajni klub Im-oćana. Komemorativni događaj uveličan je i nastupom Klape Stinakoja djeluje u sklopu Župne zajednice Kraljice neba i zemlje u Ploča-ma. PPŠ

8 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

PREDSJEDNICI GRADSKIH VIJEĆA DUBROVNIKA I VARAŽDINA

Suradnja dvaju gradovaSuradnja dvaju gradovaSuradnja dvaju gradovaSuradnja dvaju gradovaSuradnja dvaju gradovaPredsjednik Gradskog vijećaGrada Dubrovnika Marko Po-trebica primio je 29.lipnja uslužbeni posjet varaždinskogkolegu Damira Habijana. Sas-tanku je nazočila i privremenapročelnica Službe Gradskogvijeća Nada Medović, koja je urazdoblju do formiranje novegradske vlasti obnašaladužnost Povjerenice Vlade Re-publike Hrvatske za Grad Du-brovnik.Predsjednici vijeća Potrebica i

Habijan i pročelnica Medović razgovarali su o dosadašnjimiskustvima čelnika predstavničkih tijela dvaju gradova koji imajudosta poveznica u smislu organizacije i funkcioniranja ovih tijela,ali i jedinica lokalne samouprave koje predstavljaju.No, u Gradu Varaždinu živi 4.000 stanovnika više nego u Du-brovniku, a broj zaposlenih u gradskoj upravi dosta je niži; tek115 službenika u radnom je odnosu, dok je u Dubrovniku čak225 javnih službenika i namještenika. Predsjednik Potrebica ka-zao je kako Grad Dubrovnik u sljedećem razdoblju teži većojučinkovitosti i transparentnosti u radu gradske uprave.Problematika gospodarenja otpadom podjednako opterećujeoba grada pa je zaključeno da se kroz suradnju i razmjenu iskusta-va mogu postići znatna poboljšanja postojećih sustava u proce-su prilagođavanja europskim zahtjevima s naglaskom na recik-liranje i odvajanje otpada. Povlačenje sredstava iz EU fondovatakođer je bila jedna od ključnih točaka razgovora.I Varaždin, kao i Dubrovnik, krase bogata povijest i vrijedno baštin-sko naslijeđe. S čak pet javnih gradskih kulturnih ustanova i neko-liko desetaka udruga i kulturno – umjetničkih društava Varaždinje kulturni centar sjeverozapadne Hrvatske s posebno izraženomraznolikošću kulturno-umjetničke ponude.Moguća kulturna suradnja dvaju gradova, koja je u prethodnomrazdoblju ocijenjena kao nezadovoljavajuća, stoga se namećekao posve prirodno područje za povezivanje Varaždina i Du-brovnika.Predsjednik Vijeća Potrebica svom kolegi uručio je službeni pozivza otvaranje 68. Dubrovačkih ljetnih igara, dok je sam primiopoziv za ovogodišnje izdanje festivala Špancirfest, koji se tradi-cionalno održava u drugoj polovici kolovoza.

DUBROVNIK U PRVIH ŠEST MJESECI OSTVARIOIZVANREDNE TURISTIČKE REZULTATE

Prva polovica godine rekordnaPrva polovica godine rekordnaPrva polovica godine rekordnaPrva polovica godine rekordnaPrva polovica godine rekordnaPrema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visi-tor, Dubrovnik je u prvih šest mjeseci ove godine ostvariorekordne turističke rezultate! Od 1.siječnja do 30.lipnja2017.godine, u Dubrovniku je boravilo 441 044 turista, štoje čak 20 % više nego u istom razdoblju 2016.godine. Ost-vareno je 1 393 194 noćenja, odnosno 19 % više nego prošlegodine. U prvih šest mjeseci najbrojniji su turisti bili iz Ujed-injenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Hrvatske,Španjolske, Austrije, Švedske, Finske i J. Koreje. U hotel-skom smještaju je od 1.siječnja do 30.lipnja ove godineboravilo 279 821 gostiju, što je porast od 8 % u odnosu naprošlu godinu, te je ostvareno 861 899 noćenja, 9 % višenego prošle godine. U hotelskom smještaju najbrojniji su

PRIJEM ZA AUSTRIJSKOG VELEPOSLANIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ

O mogućnostima suradnjeO mogućnostima suradnjeO mogućnostima suradnjeO mogućnostima suradnjeO mogućnostima suradnjeGradonačelnik Grada Du-brovnika Mato Franković pri-mio je 30.lipnja u nastupniposjet Nj. E. AndreasaWiedenhoffa, izvanrednog iopunomoćenog veleposlan-ika Republike Austrije u Hr-vatskoj i njegovu zamjenicuMartinu Klenner-Auvillain.Veleposlanik i gradonačelnikrazgovarali su o nizu tema,ponajviše turizmu i kulturnojsuradnji između Dubrovnikai austrijskih gradova i regija.Veleposlanik Wiedenhoff re-kao je kako je i on sam desetljećima vjerni posjetitelj Hrvatske, a unašem gradu prvi put je bio 1996. godine kada se dubrovački tur-izam tek počeo oporavljati od ratnih razaranja te da se od tadavraćao više puta.Gradonačelnik Franković veleposlanika je pobliže upoznao s raz-vojem turizma u razdoblju poslije Domovinskog rata i aktualnimkretanjima u broju dolazaka i noćenja, strukturi smještaja i gostiju.Veleposlanik Wiedenhoff je iskazao posebno zanimanje za mjere iaktivnosti koje gradonačelnik i njegov tim poduzimaju kako bi ublažilinegativne aspekte velikog pritiska turističkog prometa na UNESCO-vu zaštićenu povijesnu jezgru. Gradonačelnik je kazao da nakonpostavljanja kamera s brojačima i implementacije pripadajućeg soft-vera nadležne službe barataju s točnim podacima o broju ljudi upovijesnoj jezgri što je dobra polazišna točka za sve daljnje ak-tivnosti. Dodao je kako Grad Dubrovnik, uz kratkoročne mjere kojesu već stupile na snagu, u suradnji s drugim dionicima i strukomintenzivno radi na iznalaženju rješenja za bolje upravljanje organiz-iranim dolascima, najviše brodova na kružnim putovanjima. - „Ciljje dvojak; zaštititi baštinu te osigurati ugodan život domaćemstanovništvu, a vrhunski doživljaj svim posjetiteljima“, rekao je gra-donačelnik Franković.Na prijemu je izražena obostrana želja za značajnije povezivanjedviju država u segmentu kulture, primjerice kroz razmjenu gostu-jućih nastupa kulturnih ustanova i društava iz Dubrovnika i Salzbur-ga, čiji je povijesni dio upisan na UNESCO-vu Listu svjetske baš-tine 1996. godine, a Dubrovnika 1979. godine.Gradonačelnik Franković veleposlaniku Wiedenhoffu uručio je i pri-godan poklon.

GRAD DUBROVNIK

Gradonačelnik Franković imenovao službenika za odnose s medijimaGradonačelnik Franković imenovao službenika za odnose s medijimaGradonačelnik Franković imenovao službenika za odnose s medijimaGradonačelnik Franković imenovao službenika za odnose s medijimaGradonačelnik Franković imenovao službenika za odnose s medijimaTočnije, riječ je o službenici, tj. glasnogovornici, a ona je Ana Rajčević, koja je u Gradu Dubrovniku zaposlena od 2008. godine, a dosadje radila na poslovima protokola kao viša savjetnica u Upravnom odjelu za poslove gradonačelnika. Inače, Rajčević je rođena u Dubrovni-ku 1980. godine, vlasnica je diplome ACMT-a iz 2003. godine, a završila je i MBA program na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta2013. godine. Podsjetimo, Rajčević je naslijedila Petra Ipšića, koji je taj posao obavljao od kolovoza 2014. godine.

gosti u prvoj polovici godine iz slijedećih zemalja: Ujedinjena Kraljevina, SAD,Francuska, Njemačka, Hrvatska, Austrija, Španjolska, Švedska, Finska, J.Koreja.U privatnom smještaju u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 118 245dolazaka, odnosno 42 % više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te 399483 noćenja, što je 35 % više nego 2016.godine. Najbrojniji turisti u privatnomsmještaju bili su iz zemalja: Ujedinjena Kraljevina, SAD, Njemačka, Francuska,Hrvatska, Kanada, Australia, Švedska, Finska, Španjolska.Ovogodišnji lipanj najbolji je turistički lipanj u Dubrovniku! Samo u lipnju 2017.go-dine ostvareno je 165 390 dolazaka, što je čak 21 % više nego u istom mjesecuprošle godine, te 560 465 noćenja, što je 18 % više nego 2016.godine. Naprvom mjestu posjetitelja u lipnju bili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, slijedeturisti iz SAD-a, Njemačke, Francuske, Švedske, Australije, Finske, Španjol-ske, Irske, te Hrvatske.Trenutno u Dubrovniku boravi 19 146 turista, što je na razini broja turista istogdatuma prošle godine, a najviše je gostiju iz Ujedinjene Kraljevine, SAD-a, Nje-mačke, Norveške, Švedske, Australije, Francuske, Finske, Španjolske i Irske.

Sandra Milovčević

9GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

10 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

ZAPOČELE ZAVRŠNE PRIPREME ZA KONFERENCIJU

Suradnjom do održivog razvojaSuradnjom do održivog razvojaSuradnjom do održivog razvojaSuradnjom do održivog razvojaSuradnjom do održivog razvojavolonterstvavolonterstvavolonterstvavolonterstvavolonterstvaPosljednji partnerski sastanak na projektu “DU, you volunteer?”,koji se provodi u razdoblju od 1. kolovoza 2016. do 31. srpnja 2017.s ciljem jačanja infrastrukturne mreže resursa za razvoj volonterstvau Dubrovniku te povećanja promocije i vrednovanja volonterstva,održan je u prostorijama Upravnog odjela za obrazovanje, šport,socijalnu skrb i civilno društvo u srijedu, 29. lipnja 2017. Predstavni-ku partnerske organizacije, višem savjetniku Marku Grgureviću izUpravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu politiku i civilnodruštvo, voditeljica projekta, Sandra Dubravčević izložila je rezul-tate netom završenih volonterskih poduka za djecu iz socijalnougroženih/disfunkcionalnih obitelji “Subota za učenje” koje su seprovodile u sklopu projekta od rujna do lipnja ove godine. Takođersu predstavljene iduće aktivnosti koje će se provesti u zadnjemmjesecu provedbe projekta. Među njima se izdvajaju savjetovanjaposlodavaca o potvrdi o kompetencijama stečenim kroz volontiran-je te jedna od glavnih aktivnosti projekta - konferencija “Suradnjomdo održivog razvoja volonterstva” koja će se održati 14. srpnja 2017.godine u cilju jačanja infrastrukturne mreže za održivi razvoj volont-erstva međusektorskom suradnjom na lokalnoj razini.

ACI MARINA U DUBROVNIKU

Atraktivno golf vježbališteAtraktivno golf vježbališteAtraktivno golf vježbališteAtraktivno golf vježbališteAtraktivno golf vježbališteACI još jednom potvrđuje vodeću ulogu u izvrsnosti ipružanju inovativne usluge u svojim marinama

U četvrtak, 6. srpnja u 19 sati u ACI marini Dubrovnik otvaraju sevrata novog golf vježbališta prema konceptu “GOLF RANGECONCEPT“.Ovim inovativnim projektom ACI marina Dubrovnik postaje prvamarina koja nudi takav jedinstveni sadržaj svojim gostima. Pro-jekt izgradnje “GOLF RANGE CONCEPT“ je najnovija idejaizgradnje golf vježbališta na površini veličine teniskog terena.Svojom inovativnošću i odlično razrađenom koncepcijom GolfRange Concept promovira golf i čini ga dostupnim svima, a sas-toji se od golf vježbališta i mini golf igrališta koje obuhvaća sveelemente profesionalnog golf igrališta na kojem se mogu vježbatisvi udarci s pravih golf terena.Tako zamišljen, teren je pogodan za golfere i njihovu vježbutijekom boravka u marini. Vježbalište je namijenjeno i svim počet-nicima, slučajnim prolaznicima, mještanima… svim zainteresir-anima koji bi htjeli probati igrati golf a nikada nisu držali golfpalicu u rukama.Novi golf sadržaj u ACI marini u Dubrovniku namijenjen je svimgostima nautičarima kao i svim posjetiteljima marine koji svojevrijeme boravka u marini žele provesti aktivno.Primjer Golf Range Concept-a u ACI marini Dubrovnik predstav-lja pilot projekt kojim je podignuta ljestvica kvalitete usluge umarinama. Projekt će se nastaviti i u drugim ACI marinama po-godnima za takvu vrstu aktivnosti te će ACI marine postati jedin-stvenim lancem marina sa standardiziranom ponudom ovakvihgolf vježbališta. Gracia Krainer

TURISTIČKI PROMET U NAŠOJ ŽUPANIJI

Više i dolazaka i noćenja nego laniViše i dolazaka i noćenja nego laniViše i dolazaka i noćenja nego laniViše i dolazaka i noćenja nego laniViše i dolazaka i noćenja nego laniU lipnju 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske žup-anije ostvareno je 266.012 dolazaka, što je 20% više od lipnja2016. godine i 1.095.106 noćenja, što je 18% više nego u lipnju2016. godine. U prvih šest mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 639.618 dolazaka s ost-varenih 2.338.310 noćenja. U usporedbi s 2016. godinom noćen-ja su u porastu za 21%. Najveći broj noćenja ostvarili su turisti izUjedinjenog Kraljevstva, Hrvatske, Njemačke, SjedinjenihAmeričkih Država, Francuske, Bosne i Hercegovine te Poljske.

ZAMJENICA GRADONAČELNIKA JELKA TEPŠIĆ

S vodstvom festivala „Tino Pattiera“S vodstvom festivala „Tino Pattiera“S vodstvom festivala „Tino Pattiera“S vodstvom festivala „Tino Pattiera“S vodstvom festivala „Tino Pattiera“

Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić primilaje 4.srpnja umjetničkog ravnatelja Festivala opernih arija „Tino Pat-tiera“ i dirigenta Noama Zura, ravnatelja Dubrovačkog simfonijskogorkestra Damira Milata kao organizatora Festivala i dvoje međunar-odno priznatih solista: austrijsku sopranisticu Lianu Aleksanyan išpanjolskog tenora Xaviera Morena.Umjetnički ravnatelj Festivala Noam Zur upoznao je zamjenicu Tepšićs budućim planovima, među kojima je i organizacija jedne od ve-likih svjetskih opera u sklopu Festivala. Također je izrazio želju ukl-jučivanja više hrvatskih i dubrovačkih autora i umjetnika te jačanjumeđunarodne suradnje s drugim festivalima i opernim kućama.Zamjenica Tepšić izrazila je zadovoljstvo činjenicom da ovaj festivalsvake godine postaje sve prepoznatljiviji te je istaknula jasnuopredijeljenost gradske uprave usmjerene ka unaprjeđivanjuprodukcijske i programske razine kulturnih događanja koje proiz-vode ustanove u kulturi Grada Dubrovnika.Međunarodni festival opernih arija „Tino Pattiera“ nosi ime i orga-nizira se u znak sjećanja na svjetski poznatog opernog pjevača,tenora Tina Pattiere koji se rodio 1890. u Cavtatu, gdje je i preminuo1966. godine. Tino Pattiera bio je veliko i slavno ime europskih isvjetskih opernih kuća prve polovice 20. stoljeća. Brojne naslovneuloge velikih opera koje je Pattiera tumačio na opernim pozornica-ma svijeta svjedoče o veličini ovog izuzetnog tenora.Završni koncert ovogodišnjeg jubilarnog, desetog, izdanja Festiva-la, “Opera buffa”, održao se 4.srpnja navečer u Kneževu dvoru.

Partnerski sastanak je bio i prilika da predstavnik Grada Dubrovni-ka ocijeni i dosadašnju suradnju na projektu te izdvoji aktivnostikoje osobno smatra najuspješnijim. Od provedenih aktivnostinaglasak je stavljen na uspješno provedene radionice o volont-erstvu u kojima je sudjelovalo 150 učenika OŠ Marina Getaldićate je tako postavljen temelj za razvoj svijesti o potrebi volontiran-ja kod djece. Pozitivno je ocjenjena aktivnost mentoriranja vo-lonterskog programa Grada Dubrovnika koja još jednom zornosvjedoči o senzibilitetu Grada Dubrovnika prema volonterstvu.

11GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

12 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

SPORAZUM SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU I HRVATSKOG TELEKOMA

Povezivanje akademske zajednice i poslovnog sektoraPovezivanje akademske zajednice i poslovnog sektoraPovezivanje akademske zajednice i poslovnog sektoraPovezivanje akademske zajednice i poslovnog sektoraPovezivanje akademske zajednice i poslovnog sektoraRektor Sveučilišta prof. dr. sc. Nikša Burumi članica Uprave za ljudske resurse Hr-vatskog Telekoma Marija Felkel potpisali su4.srpnja u Rektoratu Sveučilišta Sporazumo poslovnoj suradnji na obrazovnim, raz-vojnim i znanstveno-istraživačkim projekti-ma, koji će studentima Sveučilišta omogućitipraksu, stjecanje novih znanja i kompetici-ja. Najavljen je i prvi konkretni projekt „BigData - Upravljanje gužvama u turizmu“, kojiće omogućiti Dubrovniku još bolje upravljanjetijekom turističke sezone, a na kojem će surađ-ivati Odjel za elektrotehniku i računarstvo i Odjelza ekonomiju i poslovnu ekonomiju.„Potpisivanje ovog Sporazuma nastavak je surad-nje Sveučilišta s gospodarstvom, a posebno nasveseli što se radi o nacionalnoj i globalnojko-mpaniji. Sveučilište nije samo mjesto gdje se obra-zuju mladi ljudi, već mora biti i ustanova koja ideukorak s trendovima na tržištu rada“, rekao je re-ktor Burum.Članica Uprave Hrvatskog Telekoma MarijaFelkel poručila je kako je Hrvatski Telekom jedanod najvećih poslodavaca u Hrvatskoj, koji poredsvoje usmjerenosti na STEM stručna područja

nudi studentima različitih usmjerenja širo-

ki raspon znanja i stjecanje kompetencija kojeih čine konkurentnijima prilikom ulaska na tržišterada. „Tehnologija mijenja način rada, zbog čegaje ključno ulaganje u kvalitetan kadar mladihstručnjaka koji će biti nositelji promjena. S po-moću stručne prakse, predavanja naših stručn-jaka i suradnje na znanstveno-istraživačkim pro-jektima, Sporazum sa Sveučilištem u Dubrovni-ku pridonijet će još boljem povezivanju akadem-ske zajednice i poslovnog sektora u korist stude-nata”, istaknula je Felkel prilikom današnjeg pot-pisivanja.Prvi konkretni projektje „Big Data – Upravljanjegužvama u turizmu“, u sklopu Dubrovnik SmartCity okvira. “Hrvatski Telekom je lider u pružanjunaprednih Smart City rješenja u Hrvatskoj, kojiokuplja najširu mrežu partnera. Suradnjom sa

Sveučilištem u Dubrovniku ok-upili smo sve ključne sudionikeza digitalnu transformaciju grada,koju smo započeli prošle godineotvorenjem prve pametne ulice uHrvatskoj. Nastavili smo s projek-tima koji štede gradski proračuni javnu upravu čine učinkovitijomte svakodnevno olakšavaju životgrađanima Dubrovnika i turistima.Prvi projekt u sklopu suradnje bitće iz područja BIG DATA anali-tike, što će dati pregled strukturegostiju Dubrovnika i omogućitipredviđanje daljnjih ponašanja teprilagodbu ponude”, istaknuo jeSaša Kramar, član Uprave Hr-vatskog Telekoma za poslovnekorisnike. Prorektori Sveučilištaizv. prof. dr. sc. Ivana Pavlić i izv.prof. dr. sc. Nebojša Stojčić nag-lasili su kako je projekt „Big Data– Upravljanje gužvama u tur-izmu“ nastavak aktivnosti kojeSveučilište u Dubrovniku provo-di u suradnji sa Sveučilištem uPalermu, Italija, i Hebrew Sveučil-ištem iz Jeruzalema s ciljem raz-voja alata za učinkovito upravl-janje turističkom destinacijom.

Sandra Buratović Maštrapa

IZLOŽBA BOŽIĆNIH JASLICA U LUKSEMBURGU

Župske Jaslice Lea KleškovićaŽupske Jaslice Lea KleškovićaŽupske Jaslice Lea KleškovićaŽupske Jaslice Lea KleškovićaŽupske Jaslice Lea Kleškovićapredstavljaju Hrvatskupredstavljaju Hrvatskupredstavljaju Hrvatskupredstavljaju Hrvatskupredstavljaju HrvatskuŽupske Jaslice, autora LeaKlekovića predstavljat ćeHrvatsku na izložbiBožićnih jaslica u Luksem-burgu. Na izložbi koju or-ganizira kolekcionar PaulNilles ove godine u pros-incu će biti izloženo 111 ra-zličitih setova BožićnihJaslica iz 111 zemalja cijel-oga svijeta. Gospar PaulNilles je kolekcionar koji sakuplja Božićne Jaslice iz cijelog svijeta.Do sada u svojoj privatnoj kolekciji ovaj ljubitelj Božićnih Jaslica imapreko 630 jaslica. Svoju kolekciju prikuplja vise od 25 godina. Velikibroj jaslica koje je prikupio su unikatne ili su posebno izrađene zanjega. Pa tako dugi niz godina prikupljajući ih rodila se idea o izložbina kojoj će biti izložene njegove jaslice. Na prvoj izložbi prije mnogogodina bilo je izloženo ukupno 30 setova,a do danas ih je izloženopreko 600 različitih setova napravljenih od raznih materijala u raznimoblicima i stilovima izrade. Izložba se održava svako 2 do 3 godine uEsch-Alzette u Luksemburgu. Leo Klešković je za ovu prigodu izra-dio jaslice u veličini od 27 do 30 centimetara koje su oduševile gosparaPaula Nillesa. Jedinstvene zbog svog izgleda, materijala i posebnognačina izrade u narodnoj nošnji Dubrovačkog kraja - Župe du-brovačke privlače pažnju kolekcionara i ljudi iz cijelog svijeta. Upra-vo svojim posebnim dizajnom i narodnom nošnjom privukle su pažnjui gosparu Paulu Nillesu, te ih je poželio imati u svojoj kolekciji te ih nask izložiti i predstaviti na izložbi u Luksemburgu.- Paul Nilles mi je rekao je da je prateći poznate portale i novinevidio moje radove i jaslice te tako pokušao stupiti u kontakt sa mnom.Tako je preko Michele Kojaković iz kluba stranaca u Dubrovniku došaodo mene. Javila mi se još jedna kolekcionarka iz Portugala i trebamjoj izraditi dva seta jaslica jedne u župskoj i jedne u konavoskoj noš-nji - rekao je Leo Klešković.

ZAVRŠEN TURNIR “ŽUPA 2017”

Slavlje Orlovim lopatarimaSlavlje Orlovim lopatarimaSlavlje Orlovim lopatarimaSlavlje Orlovim lopatarimaSlavlje Orlovim lopatarimaU sjajnoj atmos-feri finalnog danaopet smo gledalidvije odlične utak-mice. Prvi put u14 godina turnirase dogodilo da suse zadnje četiriutakmice od-lučivale na lutrijipenala i to dovol-jno govori kolikoje bilo izjed-načeno i napeto. Orlovim lopatarima velike čestitke jer su poka-zali najviše mirnoće i koncentracije u presudnim trenucima. Ufinalnoj utakmici prava šahovska partija i samo se čekalo kad ćenetko prvi pogriješiti, ali obrane obje ekipe su izdržale i pristupilose izvođenju penala. Svi su bili precizni do pete serije kadaMarinović pogađa za Lopatare, a Krešić promašuje za Cavtat iveliko slavlje Orlovih lopatara je moglo početi. U utakmici za trećemjesto isto napeto. Spektar je vodio 4:1, ali Sport caffe izjed-načuje. Na penale Spektar je bolji i osvaja treće mjesto. Još jed-nom čestitke svima na prikazanoj igri a posebno Orlovim lopata-rima na osvojenom turniru. I.KSPORT CAFFE ČIBAČA - SPEKTAR 4:4 (6:7)p (A.Ivanišević 3,B.Tikvica / D.Rezo 2, I.Šakota, M.Šimunović)Finale: CAVTAT - ORLOVI LOPATARI 0:0 (4:5)pNajbolji golman: Ivo Krilanović (Cavtat), Najbolji strijelac: PeroGrbić (Orlovi lopatari), Najbolji igrač: Tomislav Marinović (Orlovilopatari). Orlovi lopatari su igrali u sastavu: Pero Grbić, Dario Be-nić, Antonijio Dragić, Antonio Kokanović, Tomislav Marinović, Hr-voje Bogdanović, Mario Biočić, Filip Kurbelašvili, Kristijan Pre-višić, Mario Dišpulo. Organizatori se zahvaljuju svim sponzorimaa posebno pekari Lasić koja je kao i prošle godine,u dogovorusa organizatorima,odlučila određeni iznos uplatiti u humanitarnesvrhe

13GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

14 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

ŽUPAN PRIMIO AUSTRIJSKOG VELEPOSLANIKA WIEDENHOFFA

Županija otvorena za sve oblike investicijaŽupanija otvorena za sve oblike investicijaŽupanija otvorena za sve oblike investicijaŽupanija otvorena za sve oblike investicijaŽupanija otvorena za sve oblike investicija

U TREĆEM ISPITIVANJU KAKVOĆE MORA

Prošle sve županijskeProšle sve županijskeProšle sve županijskeProšle sve županijskeProšle sve županijskeplažeplažeplažeplažeplažePrema Programu utvrđivanja kakvoće morana morskim plažama Dubrovačko-neret-vanske županije za 2017. godinu, Zavod zajavno zdravstvo Dubrovačko-neretvanskežupanije obavio je treće redovno ispitivan-je mora na 116 plaža u periodu od 19. lipn-ja do 30. lipnja 2017. godine. Uzorci morana svim plažama odgovarali su uvjetimaUredbe o kakvoći mora za kupanje (Nar-odne novine broj 73/08).Od ukupno 116 plaža, more na 115 plažaocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće, dokje samo na plaži Hotela Osmine more bilozadovoljavajuće kakvoće.Detaljniji podaci dostupni su javnosti na webstranicama Ministarstva zaštite okoliša i en-ergetike i Zavoda za javno zdravstvo Du-brovačko-neretvanske županije. Tako se naadresama http://www.izor.hr/kakvoca/ ilihttp://www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjenekakvoće prikazane obojanim kružnim sim-bolima i to plavim (izvrsna), zelenim (do-bra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim(nezadovoljavajuća) na Google maps pod-logama, kao i brojne popratne informacije(npr. temperature zraka i mora, slanost,smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoćemora upisuju se u bazu podataka odmahnakon završetka analize.

OVOGA PETKA

Prva sjednicaPrva sjednicaPrva sjednicaPrva sjednicaPrva sjednicaŽupanijske skupštineŽupanijske skupštineŽupanijske skupštineŽupanijske skupštineŽupanijske skupštinePrva radna sjednica Skupštine DNŽ održatiće se u petak, 7. srpnja 2017. u 11 sati, uVelikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Nadnevnom redu su među ostalim točkama iProgram župana za razdoblje 2017.-2021.te Izvješće o izvršenju Proračuna za 2016.godinu. Također, odlučivati će se o konc-esiji za marinu u Veloj Luci te koncesijamau Malostonskom zaljevu. Osim toga,raspravljati će se i o dodjeli besplatnihudžbenika svim učenicima prvih razredaosnovnih škola kojima je osnivač Dubrovač-ko-neretvanska županija, o osnivanjuPodružnice Opće bolnice Dubrovnik-“Dnevne bolnice Metković”, Programimazdravstva i socijalne skrbi 2017. te drugimtočkama.

PREDSJEDNIK VLADE PLENKOVIĆ I ČLANOVI VLADE SA ŽUPANIMA,GRADONAČELNICIMA I NAČELNICIMA U POŽEGI

Razvoj svima, a brži razvoj slabije razvijenimRazvoj svima, a brži razvoj slabije razvijenimRazvoj svima, a brži razvoj slabije razvijenimRazvoj svima, a brži razvoj slabije razvijenimRazvoj svima, a brži razvoj slabije razvijenimNa sastanku Predsjednika Vlade AndrejaPlenkovića i članova Vlade sa županima,predstavnicima Udruge gradova, Udrugeopćina i predsjednikom Odbora za lokalnu(regionalnu) samoupravu u Hrvatskom sab-oru koji se održao 3.srpnja u Požegi, sud-jelovao je i župan Nikola Dobroslavić.Župan je izrazio zadovoljstvo praksomovakvih sastanaka činjenicom da neraspravljamo o tome trebaju li nego kakvetrebaju biti županije i s kojim sredstvima tre-baju raspolagati. Iznio je uvjerenost da us-troj treba osigurati razvoj svima, a brži raz-

voj slabije razvijenim. Ponovio je zahtjev dase sjedišta državnih ustanova, tvrtki i upra-va vrate u županije, a među njima i Carins-ka uprava. Također je predložio da se raz-motri spajanje Ureda državne uprave sažupanijskom administracijom. Na sastankuje ministrica regionalnog razvoja i fondovaEU Gabrijela Žalac predstavila Strategiju re-gionalnog razvoja Republike Hrvatske zarazdoblje do kraja 2020. godine, a ministarfinancija Zdravko Marić govorio je o fiskal-noj decentralizaciji i financiranju jedinicalokalne i područne samouprave.

Naime, PredsjednikVlade Andrej Plenk-ović, s ciljem us-postavljanja načelapartnerstva u komuni-kaciji sa svim hr-vatskim županijama,gradovima i općina-ma, sazvao je prvisastanak u ovomeformatu 19. prosinca2016. godine u Ban-skim dvorima. Dogo-voreno je da se uvedepraksa redovitogdjelovanja i usklađi-vanja višerazinskogupravljanja Hr-vatskom, u cilju njezi-noga ravnomjernogregionalnog razvoja.

ZAMJENIK ŽUPANA JOŠKO CEBALO

Obilazak opožarenihObilazak opožarenihObilazak opožarenihObilazak opožarenihObilazak opožarenihpodručja upodručja upodručja upodručja upodručja uDubrovačkom primorjuDubrovačkom primorjuDubrovačkom primorjuDubrovačkom primorjuDubrovačkom primorjuZamjenik župana Joško Cebalo, županijskivatrogasni zapovjednik Stjepan Simović ipročelnica Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Dubrovnik Ana Miličić obišli su 5.sr-pnja područja u Dubrovačkom primorju na kojima je izbio požar u nedjelju u večernjimsatima. Naime, požar je i dalje aktivan iako je za sada pod nadzorom gasitelja. Vatro-gasne postrojbe s područja cijele Dubrovačko-neretvanske županije uključene su u gaš-enju požara u Dubrovačkom primorju, a na terenu je 90 vatrogasaca s 20 vozila, a sva-kodnevno pomažu i dva kanadera. Vatrogasci su uspjeli zaustaviti vatru koja se širilaprema Čepikućama te tako spasili stambene objekte i košnice svih pčelara. Površinapožarišta procjenjuje se otprilike na 1000 ha.

Župan Nikola Dobroslavić primio je u PalačiRanjini veleposlanika Republike Austrije uRepublici Hrvatskoj NJ.E. AndreasaWiedenhoffa.Župan Dobroslavić je veleposlanikaWiedenhoffa upoznao s povijesnim, kultur-alnim i gospodarskim značajkama Du-

brovačko-neretvanske županije. Istaknuo jeturizam kao najvažniju gospodarsku granuu Županiji te izrazio zadovoljstvo brojemaustrijskih turista.Na sastanku se razgovaralo i o bilateralnimodnosima Republike Austrije i RepublikeHrvatske koje su župan Dobroslavić i vele-

poslanik Wiedenhoff ocijenili izvrsnim te suse usuglasili oko potrebe daljnjeg intenzivi-ranja suradnje dviju država. Također,spomenuli su i mogućnosti privlačenjanovih investitora na područje Županije, pričemu je župan Dobroslavić kazao kako jenaša županija otvorena za sve oblike inves-ticija i buduću suradnju.Župan Dobroslavić se zahvalio na posjetute uručio veleposlaniku Wiedenhoffu pri-godan poklon.

15GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

OD VUKOVARA DO DUBROVNIKA

Održan 9. biciklistički ultramaratonOdržan 9. biciklistički ultramaratonOdržan 9. biciklistički ultramaratonOdržan 9. biciklistički ultramaratonOdržan 9. biciklistički ultramaraton

Pročelnica Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost,branitelje i obitelj Nina Skurić dočekala je, 3.srpnja, na Mostu dr.Franje Tuđmana deset biciklista „Biciklističke udruge Brod“ kojisu odvozili 9. biciklistički ultramaraton od Vukovara do Dubrovni-ka u čast svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima u Do-movinskom ratu.Biciklisti, koji su većinom hrvatski branitelji iz Domovinskog rata tedjeca hrvatskih branitelja, odvozili su ukupno 1050 kilometara pro-lazeći kroz hrvatske krajeve koji su pretrpjeli ratna stradanja, sčime su doprinijeli da žrtva hrvatskih branitelja zauvijek ostaneupisana u srcu Domovine Hrvatske.Maraton je započeo s Ovčare, mjesta pokolja više od 250 nedužnihžrtava, hrvatskih branitelja i civila, u spomen na dan osnivanja108. brigade Hrvatske vojske iz Slavonskog Broda.

OPERATIVNI PROGRAM ZA POMORSTVO I RIBARSTVOREPUBLIKE HRVATSKE

FLAG-u Južni Jadran 13.3 milijunaFLAG-u Južni Jadran 13.3 milijunaFLAG-u Južni Jadran 13.3 milijunaFLAG-u Južni Jadran 13.3 milijunaFLAG-u Južni Jadran 13.3 milijunakunakunakunakunakuna

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić dodijelio je prve odluke oodobrenju lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu, u ukupnom izno-su većem od 71 milijuna kuna. Odluku u iznosu od 13.3 milijunakuna preuzeo je voditelj FLAG-a Južni Jadran Mato Oberan.Odluke su dodijeljene u okviru Operativnog programa za pomorst-vo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje od 2014.do 2020. godine.Ukupni odobreni iznos za pet lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu(FLAG-ovi) iznosi 71,04 milijuna kuna.Kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo RH na raspola-ganju je 350 milijuna eura, za provedbu mjera koje pokrivaju cjelok-upni sektor ribarstva: od slatkovodnog i morskog uzgoja, slatko-vodnog i morskog ulova, ribarske infrastrukture, do razvoja zajed-nica i područja ovisnih o ribarstvu.Dodjeljujući rješenja i odobrene potpore predstavnicima FLAG-ova, ministar Tolušić je naglasio da je to početak te da ostao otpri-like jednak iznos za još devet grupa koje se za to pripremaju, čimeće biti pokriven cijeli hrvatski Jadran.To je ujedno i prvi puta da se iz EU-ovih fondova sufinancirajulokalne grupe u ribarstvu u Hrvatskoj.Voditelj FLAG-a Mato Oberan, u nazočnosti direktorice DUNEA-eMelanije Milić izvijestio je Župana o dodijeljenjim sredstvima, akoja će biti namijenjena jačanju suradnje unutar ribarstvenog po-dručja, jačanju inovacija, preradI i obradI proizvoda ribarstva, pot-pori razvoju male turističke infrastrukture, ulaganju u diversifikaci-ju djelatnosti te stjecanju drugih vještina

AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU IRURALNOM RAZVOJU OBJAVILA

Javni poziv za iskaz interesa školaJavni poziv za iskaz interesa školaJavni poziv za iskaz interesa školaJavni poziv za iskaz interesa školaJavni poziv za iskaz interesa školaza sudjelovanje u školskoj shemiza sudjelovanje u školskoj shemiza sudjelovanje u školskoj shemiza sudjelovanje u školskoj shemiza sudjelovanje u školskoj shemiRadi povećanja unosa svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnihproizvoda, kao i podizanja svijesti o značaju zdrave prehrane kodškolske djece, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ru-ralnom razvoju je i ove godine objavila Javni poziv za iskaz intere-sa škola za sudjelovanje u školskoj shemi.Prijašnjih godina su osnovnoškolci dobivali besplatno voće, a ovegodine program obuhvaća besplatne obroka voća, povrća i mlije-ka za svu školsku djecu. Za provedbu iste ukupno je osigurano23 milijuna kuna. Voće i povrće isporučivat će se i raspodjeljivatnajmanje jednom tjedno, a mlijeko i mliječni proizvodi jednom tjed-no najmanje 12 tjedana u nastavne dane u skladu sa školskimkalendarom tijekom cijele školske godine.Od osnovnih i srednjih škola kojima je osnivač Dubrovačko-neret-vanska županija, na ovaj Javni poziv odazvalo se ukupno 19 os-novnih i 10 srednjih škola.

ODRŽAN SASTANAK

O problematici vodoopskrbeO problematici vodoopskrbeO problematici vodoopskrbeO problematici vodoopskrbeO problematici vodoopskrbepoluotoka Pelješca i otoka Korčulepoluotoka Pelješca i otoka Korčulepoluotoka Pelješca i otoka Korčulepoluotoka Pelješca i otoka Korčulepoluotoka Pelješca i otoka Korčule

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenik župana Joško Cebalo sasta-li su se 5.srpnja u Palači Ranjina s predsjednikom Gradskog vijećaGrada Korčule Markom Skokandićem, načelnikom Općine Ore-bić Tomislavom Ančićem i direktorom NPKLM vodovod d.o.o. Ja-kovom Belićem.Na sastanku se razgovaralo o problematici vodoopskrbe poluo-toka Pelješca i otoka Korčule. Naime, Općina Orebić koristi viševode nego prošle godine u ovom razdoblju, a regionalni sustavine mogu davati toliko vode jer će u suprotnom otok Korčula ostatibez vode. Pritom se ustanovila starost i dotrajalost vodnih mrežapa će se pozvati svi isporučitelji vodnih usluga da porade na tomproblemu kako ne bi došlo do prekida vodoopskrbe na tim po-dručjima za vrijeme turističke sezone.Također, poziva se stanovništvo navedenih područja na raciona-lniju potrošnju vode tijekom ljetnih mjeseci.

16 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

KUĆA BUKOVAC U CAVTATU

162. obljetnica rođenja162. obljetnica rođenja162. obljetnica rođenja162. obljetnica rođenja162. obljetnica rođenjaVlaha BukovcaVlaha BukovcaVlaha BukovcaVlaha BukovcaVlaha BukovcaKuća Bukovac jeradionicom, preda-vanjem i filmskomprojekcijom 4. 7.obilježila 162. obl-jetnicu rođenja Vla-ha Bukovca.Muzejska akcijaMaris Caput:PlakatiranjeAkcija je bila nam-ijenjena djeci svihuzrasta, asadržavala je obi-lazak mjesta pub-liciteta u Cavtatu,izradu podsjetnikai oglasa za 162. go-dišnjicu rođenja Vlaha Bukovca te njihovo post-avljanje u javnom gradskom prostoru.PredavanjeLucija Vuković: Vlaho Bukovac u kolektivnompamćenju rodnog CavtataU predavanju je govorila o kolektivnom sjećanjuna Vlaha Bukovca u njegovom rodnom Cavtatui stvaranju kolektivnog pamćenja putem spon-tanih i organiziranih manifestacija štovanja ve-likog slikara, ostvarenih sinergijom lokalnezajednice i stručnjaka te obitelji Bukovac, štoje sve pomoglo i formalnom osnivanju Memo-rijalnog muzeja Vlaha Bukovca u Cavtatu 1964.godine.Filmska projekcijaVlaho Bukovac, 1994.Režija: Bogdan ŽižićScenarij: Igor ZidićDokumentarni film, 28 minuta.

NAČELNIK KONAVALA BOŽO LASIĆU ČILIPIMA OTVORIO IZLOŽBU

Svilac svila svilicaSvilac svila svilicaSvilac svila svilicaSvilac svila svilicaSvilac svila svilicaNačelnik Općine Konavle BožoLasić otvorio je u petak, 30.lipnjanavečer u Zavičajnom muzejuKonavala izložbu ‘’Svilac svila svil-

ica’’ autorica Je-lene Beželj, AniteArbulić i AntonijeRusković Ra-donić. Izložba jeopćenito prikaza-la što je sve svila,tko ju sve proizvo-di, kako je dudo-va svila došla uEuropu te samživot svilca i proiz-vodnju svile.U odnosu između svjetskihproizvodnja pozicionirana je iona konavoska kao jedinizaostatak starih proizvodnjasvile na Mediteranu.Ravnateljica Muzeja i galerijaKonavala Antonija RuskovićRadonić napomenula je ovomprilikom kako se nakon ratazahvaljujući Deši, Nani Ra-donić, Mari Slovak, M. Drobac,obitelji Spremić i Ruso te MariPržić svila održala da bi danasbila u svim školama i vrtićima iu četrdesetak dječjih soba uKonavlima.

Također je izrazila namjeru Muzeja i galerijaKonavala da idu u susret eko muzeju, odnos-no muzeju teritorija prezentirajući građu na či-tavom teritoriju.Nakon otvaranja nastupila je grupa Valetudokoja je u Čilipe vratila živu ljetnu atmosferu.Tijekom izložbe održat će se razni edukativniprogrami na temu svile, a izložba ostaje otvore-na do 30. listopada ove godine.

17GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

DUBROVNIK ZA AFRIKU: KAP VODE - OCEAN LJUBAVI

Hrvatski misionar pater Tomislav Mesić u posjetu Župi sv. MihajlaHrvatski misionar pater Tomislav Mesić u posjetu Župi sv. MihajlaHrvatski misionar pater Tomislav Mesić u posjetu Župi sv. MihajlaHrvatski misionar pater Tomislav Mesić u posjetu Župi sv. MihajlaHrvatski misionar pater Tomislav Mesić u posjetu Župi sv. Mihajla

PREDSTAVLJENA KNJIGA

O srednjovjekovnim spomenicima otoka LopudaO srednjovjekovnim spomenicima otoka LopudaO srednjovjekovnim spomenicima otoka LopudaO srednjovjekovnim spomenicima otoka LopudaO srednjovjekovnim spomenicima otoka LopudaU srijedu, 28. lipnja 2017. u 20 sati uprepunoj crkvi Sv. Stjepana na Pustijerni uStulinoj ulici dubrovački ogranak Maticehrvatske predstavio je svoje novo izdanje.To je knjiga Spomenici otoka Lopuda odantike do srednjeg vijeka čije su autoricedr. sc. Ivana Tomas i dr.sc. Maja Zeman,obje više asistentice s Odsjeka za povijestumjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagre-bu. Knjiga je objavljena u suradnji s Filozo-fskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Uzautorice, na predstavljanju su govorili i re-cenzent knjige dr.sc. Ivan Basić, docent naFilozofskome fakultetu Sveučilišta u Splitute urednik knjige Ivan Viđen, tajnik du-brovačkoga ogranka Matice hrvatske.Dr.sc. Ivan Basić nadahnuto je i jezgrovitoistakno sve kvalitete ovoga novoga djela ukontekstu naše domaće povijesnoumjet-ničke znanosti, napomenuvši kako će bitikorisna ne samo povjesničarima umjetnosti,povjesničarima i arheolozima, već i širojpublici. Pohvalio je inicijativu dubrovačkogaogranka Matice hrvatske, ali i autorice Iv-ane Tomas koja se prihvatila jednezahtjevne i dosad malo obrađivane teme.Naime, iako je srednjovjekovna arhitekturadubrovačkoga područja, čiji se najvažnijispomenici kriju iza sintagme„južnodalmatinski jednobrodni kupolni tip“,davno prepoznata kao važan dio hr-

vatskoga srednjovjekovlja, sintezni pregledio njoj relativno su rijetki. A autorice daju nesamo pregled, već i nove teze s pripada-jućim argumentima, povezujući k tome idruštveni, povijesni i crkveni kontekst Elafi-ta u razdoblju Srednjega vijeka. Svo je četve-ro predstavljača knjige posebno napomenu-lo vrijednost i važnost Župne zbirke naLopudu koja čuva veliki dio kulturne baštineLopuda, a koju bi u budućnosti trebalo ure-diti kao pravi lokalni muzej. Iako su koraci utom smjeru već poduzeti, potrebno je os-vijestiti koliko ta i slične muzejske zbirkeznače za hrvatsku kulturnu baštinu, čestoprelazeći lokalne okvire.Knjiga Spomenici otoka Lopuda od antikedo srednjeg vijeka sastoji se od dva dijela.Prvi je dio uvod autorice Maje Zeman kojiima za cilj osvijetliti ulogu i funkcioniranjeLopuda (donekle i ostalih elafitskih otoka) urimskom i kasnoantičkom razdoblju na te-melju dostupnih pisanih i materijalnih izvo-ra. Drugi dio, autorice Ivane Tomas okosni-ca je knjige, koji nakon iznošenja dosadaš-nje literature i kulturno-povijesnoga uvodadonosi sustavan pregled spomenika Lopu-da iz razdoblja Srednjega vijeka, ponegdjes posve novim pogledima na neke spomeni-ke i probleme.Ova knjiga po prvi put na jednome mjestudaje pregled lopudskih spomenika, mahom

sakralnih građevina, nastalih u vremensko-me rasponu od 10. do 13. stoljeća. Smješ-ta ih u društveno-povijesni i umjetnički kon-tekst te daje sistematizaciju spoznaja onjima, što s obzirom na fragmentarnusačuvanost i nesustavnu istraženost nijebila laka zadaća. Značaj ove knjige utoli-ko je veći i jer su sintetski pregledi ovogatipa kod nas relativno rijetki. Podsjetimo,dubrovački ogranak Matice hrvatske jošje 2003. godine objavio knjigu Ivice Žile osrednjovjekovnim spomenicima otokaKoločepa, pa se ova nova knjiga na odre-đeni način može smatrati nastavkom in-teresa Matičinog dubrovačkog ogranka zaelafitske teme, što je diskretno i najavljenoizlaganjima autorica na predstavljanju oveknjige.Treba dodatno istaknuti kako je prostorsrednjovjekovne, za povijest i identitet Du-brovnika iznimno važne crkve sv. Stjepa-na bio dobro odabran kao mjestodogađanja. Ugodan ambijent, simboličkai stvarna veza sa Srednjim vijekom, blaga„skrivenost“ u prostoru grada kao i činjen-ica da taj prostor dosad nije bio korišten ukulturne svrhe, skrenuli su pažnju javnostina ovo zanimljivo i ugodno mjesto. Suglas-nost za korištenje prostora dala je Du-brovačka biskupija, odnosno njezinoVijeće za kulturu i znanost, na čemu su sepredstavljači zahvalili, nadajući se kako ćeon biti i buduće prepoznat kao mjesto kul-turnih događanja.

U nedjelju, 2. srpnja, u Šibenskoj biskupijije započeo 29. susret hrvatskih misionara i

misionarki, na kojem će pedesetaksudionika, između ostalog hrvatski

misionari iz Tanzanije, Zam-bije, DR Konga, Perua, Bo-livije, Ruande, Solomonskihotoka, Rusije, Čilea, Mada-gaskara i Ugande, podijelitisvoja iskustva, radosti ipoteškoće u služenju potre-bitim ljudima, ali i posvje-dočiti vjernicima svoje po-slanje. Tom prigodom u Hr-vatsku je iz Tanzanije dopu-tovao pater Tomislav Mesić,misionar Družbe DuhaSvetoga. Pater Mesić ćeodmah po završetku susreta pos-jetiti i Dubrovnik, ponajprije kakobi osobno zahvalio svima koji sudosad sudjelovali u humanitarnojakciji “Kap vode - ocean ljubavi”.Podsjetimo, Župa sv. Mihajlapokrenula je u studenom prošlegodine veliku humanitarnu akciju“Dubrovnik za Afriku: Kap vode -ocean ljubavi”. Cilj ove akcije jeprikupljanje novčane pomoći zaizgradnju vodoopskrbnog sustavau selima Župe sv. Franje Asiškogu Monduli Juu u sjevernoj Tanza-niji, gdje pater Mesić djeluje. Vo-doopskrbni sustav koji se planiraizgraditi od smrti će spasiti siro-

mašno stanovništvo koje se mjesecima boris velikim sušama i bolestima (tifus, dizen-terija i malarija), a koje svakodnevnoodnose veliki broj ljudskih života, posebnodjece. Vrijednost investicije je 30.000 eura,a akciju su podržali Grad Dubrovnik, Du-brovačko-neretvanska županija, te Du-brovačka televizija kao službeni medijskipokrovitelj. Dosad je prikupljeno gotovo150.000 kuna - dvije trećine potrebnogiznosa.Pater Mesić će u nedjelju, 9. srpnja 2017.,u crkvi sv. Mihajla na Lapadu predvoditisveta misna slavlja u 9 i 20 sati, a u svojimće propovijedima vjernicima ispričati više osvome misionarskom životu i iskustvima uAfrici.

18 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

Piše: Goran Pikunić

LIBERTAS INŽENJERING PLUS

Najskuplje nekretnine svijetaNajskuplje nekretnine svijetaNajskuplje nekretnine svijetaNajskuplje nekretnine svijetaNajskuplje nekretnine svijetaPrema podacima s interneta najskuplje sunekretnine svijeta uvijek vezane uz gradoveMonaco, Hong Kong, London, New YorkGlobal PropertyGuide. com objavio je popis najsku-pljih gradova svijeta uvrstivši Monako na prvo mjestogdje cijena metra kvadratnog u prosjeku iznosi 60000 dolara. Na drugom je mjestu London 34 500dolara, potom slijedi Hong Kong 25 500 dolara, NewYork sa 17 000 dolara, a na petom je mjestu Tokio saoko 16 000 dolara. Među 10 najskupljih gradova 5 je

europskih: Monaco, London, Ženeva, Beč i Pariz. Zagreb se nalazi na82. mjestu s prosječnom cijenom od oko 1400 dolara po metru kvadrat-nom.Prema pisanju Bloomberga najskuplji stan prodan u travnju ove godineu Londonu dosegnuo je cijenu od 90 milijuna funti. Posljednjih su god-ina cijene nekretnina u Londonu u prosjeku 150 % više nego u ostalimdijelovima Ujedinjenog Kraljevstva. U britanskoj je prijestolnici prosječ-na cijena kuće ili stana 12 puta veća nego prosječna godišnja plaća.Prema podatcima objavljenim na internetskim stranicama eMoov prosječ-na je cijena nekretnine u Londonu oko 470 tisuća funti, dok prosječnagodišnja plaća iznosi nešto manje od 40 tisuća funti.

Prošle je godine u Ujedinjenom Kraljevstvu prosječna cijena metrakvadratnog bila oko 2 200 funti, dok je u Londonu prosječna cijena bilaoko 26,5 tisuća funti po metru kvadratnom.Govorimo li o ostalim europskim zemljama u Italiji su najskuplje nekret-nine u prosjeku u Veneciji, gdje je prosječna cijena metra kvadratnogoko 4400 eura. Na drugom je mjestu Firenca gdje u prosjeku kvadratnimetar košta oko 3400 eura, a na trećem mjestu je Bolzano s cijenom od3300 eura po metru kvadratnom. Prosječna cijena metra kvadratnog uRimu je nešto niža od 3300 eura po metru kvadratnom. Kada se radi ocijenama nekretnina najskuplji dio Rima je područje oko Španjolskogtrga (Piazza di Spagna) gdje kvadratni metar obnovljene nekretnine stojioko 13 000 eura (Romeloft.com).U francuskom glavnom gradu Parizu lani je prosječna cijena metrakvadratnog iznosila oko 8 000 eura. Cijene nekretninau Francuskoj prošle su godine porasle prosječno za2,1 % (Meilleuragents.com) i prodano je oko 840 tisućanekretnina. Najviši rast cijena nekretnina zabilježen jeu gradu Nimesu koji je poznat kao francuski Rim, gdjeje cijena porasla za više od 11 %, te dosegla 2 052 eurapo metru kvadratnome. U Parizu su u istome razdobljucijene porasle za 4,6 %.Možda najveće iznenađenje na tržištu nekretnina u posl-jednjih godinu dana jest njemačko tržište. Njemačka jezemlja poznata po stabilnim cijenama nekretnina, me-đutim posljednjih mjeseci 2016. godine cijene su natom tržištu počele ubrzano rasti. GlobalPropertyGuide.com naglašava kako je rast cijenanekretnina između ostalog povezan sa snažnim gos-podarskim rastom, dolaskom preko milijuna izbjegli-ca, priljevom radne snage iz inozemstva te niskim ka-matnim stopama.

Na području sjeveroistočne Njemačke, najviše su cijenenekretnina (stanova) u Berlinu gdje je prosječna cijena me-tra kvadratnog oko 3 000 eura dok je u zapadnoj NjemačkojDusseldorf poznat kao grad s najvišom prosječnom cijen-om po metru kvadratnom u toj regiji koja iznosi oko 2200eura. U južnoj Njemačkoj, očekivano, najskuplji su stanoviu Munchenu gdje je prosječna cijena metra kvadratnog go-tovo 5 000 eura.Ukoliko se osvrnemo na hrvatsko tržište neminovno je kakoćemo gotovo po svim medijima naići na informaciju kako jeDubrovnik tri puta skuplji od Zagreba.Siječanjske cijene kuća, prema podacima oglasnika zanekretnine Crozilla.com bile su za 1,8 % niže no lani u istommjesecu. Najjeftinije kuće tijekom siječnja su oglašavane uunutrašnjosti, dok su najviše cijene zabilježene na Jadranu.Razlike na relaciji kopno-more vidljive su i po odnosu cijenanajskupljih gradova na tim područjima: cijene kuća u Du-brovniku u prvom su mjesecu bile čak 3 puta više od onih uZagrebu. Tijekom siječnja u Dubrovniku je više od poloviceoglašenih kuća na Crozilla.com imalo cijenu metra kvadrat-nog veću od 3000 eura, dok je takvih u Zagrebu bilo tek oko5 %. Pored toga i porast cijena kuća najviše je zabilježen uDubrovniku i Zagrebu, dok je Zadar bio najzanimljiviji po-tencijalnim kupcima iz inozemstva.Najveća promjena cijena na mjesečnoj je razini zabilježenaupravo u Dubrovniku gdje se zbog porasta od 4,2 %, prosječ-na tražena cijena kuće s uključenom cijenom okućnice po-pela na čak 4134 eura. U Zagrebu ona iznosi 0,7 %, a zajedan se metar kvadratni u prosjeku tražilo 1229 eura.Najveći pak mjesečni pad cijena kuća tijekom svibnja jezabilježen u Bjelovaru i Slavonskom Brodu. Prosječnatražena cijena po kvadratu kuće s uključenom cijenomokućnice u Bjelovaru je pala za 3,3 %o te je iznosila 470eura, dok su se u Slavonskom Brodu cijene spustile za 2,3% te su u prosjeku iznosile 632 eura.Prema podacima oglasnika Crozilla.com, Poreč i Dubrovnikgradovi su u kojima su prosječne tražene cijene kuća bilenešto više nego cijene stanova. U Dubrovniku razlika u cije-nama „kvadrata“ iznosi 197 eura, a u Poreču 53 eura.Pa tako pogledamo li cijene stanova tada možemo doznatikako je najveći mjesečni pad cijena stanova tijekom lipnjazabilježen u Opatiji. Tamošnje su cijene pale za 2,2 %, a zajedan se metar kvadratni u prosjeku tražio iznos od 2885eura. Pad od 1,6 %, prema podacima oglasnika Crozilla.combilježi i Dubrovnik u kojem su se cijene stanova spustile na3875 eura po „kvadratu“, a prosječna tražena cijena stanatijekom ožujka iznosila je 3671 euro po „kvadratu“.Isti trend bilježe i prosječne cijene građevinskih zemljišta.Prema podacima oglasnika za nekretnine Crozilla.comtijekom veljače prosječne tražene cijene građevinskih zem-ljišta bile su 10% niže no u istom mjesecu 2015. godine.Očekivano, najviše su cijene zabilježene na području Du-brovačko-neretvanske županije gdje se za „kvadrat“ građ-evinskog zemljišta u prosjeku tražilo 149 eura.

19GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

Uvodno u sjednicuNa prvoj radnoj sjednici okupilo se24 od ukupno 25 vijećnika koji suformirali četiri kluba vijećnika. Unastavku je došlo do promjenednevnog reda koji se s planiranih20 nadopunio s dodatnih osamtočaka. Nakon formaliziranjadnevnog reda za govornicu je staoŽeljko Raguž (DUSTRA) i prisutneizvijestio kako je DDS-ov LukšaMatušić zbog nespojive dužnostipredsjednika Uprave Vodovodastavio svoj mandat u mirovanje, aumjesto njega u Gradsko vijećeulazi Patricija Mage Vidak koja jenakon toga položila prisegu.

Vijećnika pitanjaGoran Špero (HDZ) pročitao je pis-mo korisnika istezališta Batala iPosat o problemima koje ih mučete postavio gradonačelniku pitan-

GRADSKO VIJEĆE 30.6.2017. - DRUGA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Usvojen “tehnički” proračunU petak 30. lipnja održana je druga po redu sjednica Gradskog vijećaGrada Dubrovnika. Uz vijećnička pitanja najvažnija točka je bila donošen-je proračuna.Prije njegovog donošenja najavljeno je da će nakon reor-ganizacije gradske Uprave u rujnu doći do njegova rebalansa te da seon mora gledati kao tehnički.

je što je sa zabranom izvođenjaradova tijekom sezone jer su segrađani žalili na pretjeranu buku.

Franković je odgovorio kako ćepitanja o istezalištima barki poslatidirektoru Luke Dubrovnik da vidišto se oko toga problema moženapraviti. Na drugo pitanje je odgo-vorio kako će se određeni građ-evinski radovi odvijati tijekom se-zone od 9 do 14 sati, ali samo tamogdje neće utjecati na kvalitetu živo-ta. Napomenuo je da će procjenuobavljati komunalni redari, koji ćebiti nadležni i za kontrolu radova.

Emilio Puljizević (HDZ) upitao jegradonačelnika kada će se kolek-tivnim ugovorom izjednačiti plaćaVatrogasaca s ostalim zaposlenici-ma u gradskoj upravi i što će biti sautobusnim stajalištima u Zatonubudući da je imao sastanak s pred-

stavnicima Hrvatskih cesta?

Franković je naglasio kakoće se u proračunu za 2018.naći dodatna sredstva kojabi omogućila dubrovačkimvatrogascima veću plaću štoće se dogoditi u prosincu. Nadrugo piranje je odgovoriokako će se s time krenutinakon što Grad kupi zeml-jište za tu svrhu: Grad moraotkupiti zemljište, a onda ćeHrvatske ceste o svomtrošku napraviti autobusne

stanice i ugibališta na mag-istrali oko Zatona. Na tomećemo početi raditi većtijekom ovih ljetnih mjeseci,rekao je Franković.

Željko Raguž (DUSTRA) pi-tao je zašto se ne odredikako djeca iz Dubrovnikaimaju prioritet pri upisu uvrtiće, a tek nakon njih osta-la djeca iz okolnih područja.Naglasio je kako mnoga du-brovačka djeca zbog togagube mjesto za upis u vrtiće.

Pročelnik Miho Katičić odgo-

vorio mu je kako je u pripreminovi pravilnik koji će regulira-ti ovo pitanje.

Franković je nakon toga re-kao kako za time uskoroneće biti potrebe jer je zadaocilj da se u četiri godinepostignu pedagoški standar-di nadogradnjom Palčice iizgradnjom dva nova vrtićakoja bi trebala riješiti prob-leme s upisima.Krešimir Marković (HDZ) pi-tao je gradonačelnika kakoće riješiti gužve u prometu ije li postoji plan izgradnjenove garaže koja bi olakšalaparkiranje u Dubrovniku?

Franković je rekao kako nećebiti novih garaža, a jedini planje izgradnja garaže na žičarikoja bi opskrbu Gradapremjestila u podzemlje.Franković je nadalje naglasiokako Grad treba kupitiGaražu na Ilijinoj glavici i pla-to preurediti za autobusnostajalište.

Ivana Šepak (DUSTRA), ob-jasnila je kako vodiči iz Eu-ropske unije koji nisu dovol-jno educirani ugrožavajudomaće vodiče i uzimaju imposao. Pitala je gra-donačelnika što će napravitikako bi zaštitio interes turis-tičkih vodiča Dubrovnika?

Franković je rekao kakosvakako vodiče treba zaštiti-ti, a da će se Grad uključiti uraspravu i dati svoje prijed-loge s ciljem zaštite du-brovačkih vodiča. “Voditimogu svi, ako polože ispite.Na žalost inspekcije ne radesvoj posao, pa ima puno radana crno, a Grad će predložitii da lokalne samoupravemogu kažnjavati vodiče kojine rade po propisima”,rekaoje Franković.

Nikolina Skoko (HDZ) “Pov-ijesna jezgra je smještena uposlovnu zonu i često smosvjedoci da se razina buke nepoštuje. Kako ćete riješiti

20 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

problem kršenja buke i hoćete li podržatiprovjeru elaborata?”, pitala je Skoko.

Franković je odgovorio kako je implemen-tirao mjeru kojom će se zabraniti ugostitel-jima puštanje glasne muzike do 23:30 sati,a ako se ta odredba prekrši uslijediti ćeupozorenja, a nakon toga će se ugostiteljuoduzeti javna površina.

Maro Kristić (MOST) je rekao kako je dobioinformaciju da se pronašla nova lokacija zaazil za životinje te je pitao koja je to lokaci-ja?

Franković je Kristiću odgovorio kako jetočno da se našla nova potencijalna lokacijaza azil za životinje, ali još uvijek se ispituješkodljivost za okolne stanovnike. “Novac jeosiguran, ja vjerujem da neće biti proble-ma, ali sve će ovisiti o dozvolama”, rekao jeFranković

Ljubo Nikolić (SRĐ) pitao je Frankovićakako je moguće da gradilište u Uvali La-pad ima odobrenje rada u sezoni u prosto-ru u čiji radovi itekako narušavaju i kvalitetuživota i usluge?

Franković mu je odgovorio kako je dobiouvjerenje da će plaža u Uvali Lapad biti go-tova do 10. srpnja, naglasio je da je svimau interesu njezin što brži završetak.

Miho Obradović (HNS) pitao je gra-donačelnika kad će biti vraćena sortirnicapošte u Dubrovnik, a zamjenicu JelkuTepšić je pitao što je sa Zimski festivalom uDubrovniku s obzirom na kritike koje je imaoprilike u medijima čuti.

Franković je odgovorio kako se sortirnicavratila u Grad, ali da su problem Mokošicai ostali dijelovi oko grada. “Dobio sam potvr-du da će se unutar tri dana sortirati pošta izDubrovnika”, rekao je franković.

Zamjenica Jelka Tepšić je rekla kako seodržao pripremni sastanak o Zimskom fes-tivalu na kojemu su utvrdili da će se on nas-taviti održavati u redefiniranom obliku. Nag-lasila je da će se izraditi stručan projekt udosluhu s Ministarstvom kulture.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP) pitala jegradonačelnika što će napraviti s neured-nim privatnim parcelama na području gra-da? Također je pitala ima li Grad pripreml-jene projekte za financiranje iz EU fondo-va?

Franković je rekao kako će ojačati ljud-stvom i novcem komunalno redarstvo, kojeima jako zahtjevnu ulogu u provođenju ko-munalnog reda, ali ih ima malo i potplaćenisu. Za EU fondove rekao je kako su sortir-nica otpada i Lazareti za najizgledniji za fi-nanciranje iz EU fondova.

Prijedlog proračuna Grada Dubrovnikaza 2017. godinu.

Predsjednik Odbora za pro-račun, Marko Potrebica, ka-zao je kako je većinom glaso-va na Odboru proračun pro-šao, dok ostali amandmaninisu prošli, osim gradonačelni-kovog.

Gradonačelnik Mato Frank-ović rekao je kako je riječ oprivremenom proračunu izamolio sve vijećnike da gaprihvate kakav jest jer danasistječe razdoblje privremenogfinanciranja.”Svi vijećnici uGradskom vijeću trebaju sud-jelovati u izradi proračuna kakobi on u potpunosti bio transpar-entan. Molim vas da ovaj pro-račun prihvatite kakav jest dorestrukturiranja gradske uprave.Tad ćemo napraviti novi pro-račun i stavit ćemo realne pri-oritete koje možemo realiziratido kraja godine kako nam nebi ostao višak sredstava u pro-računu”, rekao je Franković

Franković je nadalje objasniopodneseni amandman koji setiče DURA-e. Naveo je kako ćese 1.3 milijuna kuna prvotnonamjenjenih DURA-a zbog ko-mpromitiranog poslovanjapreusmjeriti za nabavku novogvozila Hitne medicinske po-moći te pomoći HGSS-ovcimai DVD-ovima za nabavku noveopreme.

Pročelnica Anita Burić je de-taljnije objasnila proračnun kojiiznosi 432 milijuna kuna. Na-vela je kako je 32 milijuna kunapredviđeno za proračunskekorisnike dok ostatak od 400milijuna kuna ide na Grad Du-brovnik.

Ljubo Nikolić (SRĐ) predložioje smanjenje vijećnićke naknade s 1600kuna na 600 kuna mjesečno čime bi seuštedilo za infomatizaciju sustava gradskeuprave.

Franković je odgovorio kako biti vijećniknije samo dizanje ruku u Gradskom vijećunego da vijećnici imaju druge odgovornos-ti u odborima i povjerenstvima. Napomen-uo je kako svaki vijećnik svoju naknadumože preusmjeriti u humanitarne svrhe teda će uskoro doći do informatizacije Grad-ske uprave kako bi što transparentnije vid-io rad gradske uprave.

Miho Obradović (HNS) je naveo kako jepodnio četiti amandmana koji uključujumjesečni dodatak umirovljenicima od 300kuna, 500 kuna pomoći građanima kojinemaju mirovine, povećanje subvencije zapodstanarstvo te besplatan vrtić za svakodrugo dijete.

Franković mu je odgovoriokako je jedan dio amandma-na dobar te da će se u sl-jedećem rebalansu razgovara-ti o mogućoj implementacijinavedenih amandmana.

Nenad Vekarić (nezavisni)podnio je amandman za pov-ećanje koncesijske naknadeza zičaru s 10 na 18 milijunakuna. Također je predložiopovećanje subvencija za os-obe s posebnim teškoćama ipotrebama, smanjenjemjesečne parkirališne karte ismanjenje cijene pokaza zanezaposlene osobe te pov-ećanje naknada za no-vorođenčad.

Franković je rekao kako kakosu na Gradskom vijeću donijeliodluku o žičari i najavio jeispunjavanje te dužnosti kakobi zaštitio gradski proračun.Pozitivno se očitovao na pov-ećanje subvencija, ali će prijesvega trebati izvršiti pregledposlovanja Libertasa i Sanita-ta.

Franković je nadalje izvjestiokako je na Pilama ukinuo pov-lašteni parking te da će naposao dolaziti s privatnim au-tomobilom. Nije vidio razlogaza nastavak parkiranja tamozbog profitablinosti parkiranjana Pilama.

Željko Raguž je rekao kako bibilo dobro da predsjednicigradskih kotara i mjesnihodbora dobiju određene na-knade za obavljanje ovihdužnosti te predložio povećan-je cijene parkinga na Pilama na40 kuna po satu.

Maro Kristić (MOST) rekao je kako ćepodržati proračun zbog toga što je tehnič-ki, ali da ubuduće očekuje dijalog i prih-vaćanje dobrih amandmana u donošenjustvarnog proračuna.

Ljubo Nikolić (SRĐ) je također rekao kakoće podržati proračun kao zalog za dobrekomunikacije u budućnosti.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP) uptala jehoće li biti dovoljno sredstava za komunaluzbog nove porezne reforme te upitala hoćeli u novome rebalansu biti mjesta za pro-gramse smjernice SDP-a iz izborne utrke?

Amandman gradonačelnika kojim se 1,3milijuna kuna za DURA-u preusmjerava nanabavku novog vozila Hitne medicinskepomoći, te za pomoć HGSS-u i dobrovol-jnim vatrogasnim društvima je prihvaćen što

Nastavak na stranici 37.

37GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

je otvorilo put za glasovanje o proračunukoji je prihvaćen s 23 glasa za i jednim pro-tiv.

Prijedlog odluke o kriterijima i mjerilima zafinanciranje materijalnih i financijskih rasho-da te rashoda za tekuće i investicijskoodržavanje osnovnih škola na područjuGrada Dubrovnika u 2017. godini - usvojen

Prijedlog odluke o kriterijima i mjerilima zafinanciranje rashoda za nabavu proiz-vedene dugotrajne imovine i rashoda zadodatna ulaganja na nefinancijskoj imoviniu osnovnim školama na području GradaDubrovnika u 2017. godini - usvojen

Prijedlog programa javnih potreba u kul-turi Grada Dubrovnika za 2017. godinu

Željko Raguž (DUSTRA) napomenuo jekako je Povjerenstvo za raspodjelu sred-stava potreba za kulturu je izabrano 2013.godine i upitao planira li se reizbor?

Pročelnica Ana Hilje odgovorila mu je kakomandat kulturnog vijeća istječe 2018. god-ine i tada će se provesti novi natječaj.

Jelka Tepšić najavila je ponovno osnivan-je pet sektorskih kulturnih vijeća, umjestojednog kojemu mandat istječe početkom2018. godine kako bi se stručnije raspore-đivala financijska sredstva namjenjena kul-turi. Također je napomenula da se iznos zapotrebe u kulturi povećao za 5 milijunakuna.Prijedlog je jednoglasno usvojen

Prijedlog mjera socijalnog programaGrada Dubrovnika za 2017. godinu

Marko Potrebica (HDZ) je naveo kako nijemislio komentirati određene navode veza-no za funkcioniranje Dubrovnika, ali nije semogao suzdržati te rekao kako bi se priča-ma pojedinaca stvorio osjećaj da u graduteče med i mlijeko: “Kažu kako su nam svadjeca upisana u vrtićima, a gradimo nove.Činjenica je da su nam prostori neadekvat-ni i moram ispuniti ono što smo obećali.Proračun je, kao što mi je rekao jedan kole-

ga, čudnovati kljunaš koji u devetommjesecu treba doživjeti katarzu. Uspješnostće se voditi po izgradnji novi objekata”, re-kao je Potrebica.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP) potvrdila jenavode kako u Dubrovniku ne teče med imlijeko. Navela je kako joj je za vrijeme dokje obnašala dužnost zamjenice gra-donačelnika jedan od prioriteta bio da nemane upisane djece u vrtićima. Potvrdila jekako neki prostori nisu adekvatni i reklakako će kao vijećnica podržati sve projektekoji će rješiti ovaj problem. Također je na-vela kako je projekt nadogradnje Palčicegotov kao i škola na Montovjerni.

Marko Potrebica (HDZ) je naglasio kakosu se određena financijska sredstva moglabolje utrošiti.

Orlanda Tokić - Ishođena je građevinskadozvola za hotel Gruž, ali zapeli smo s trošk-ovnicima. Vjerujemo da će se u kratkomrazdoblju započeti. Veći kapitalni projekti ćese nastaviti raditi, a ostali projekti će sepokrenuti.

Prijedlog programa javnih potreba u pred-školskom odgoju Grada Dubrovnika za2017. godinu. Prijedlog programa javnihpotreba u školstvu Grada Dubrovnika za2017. godinu - usvojen

Prijedlog programa javnih potreba u teh-ničkoj kulturi Grada Dubrovnika za 2107.godinu - usvojen

Prijedlog programa gradnje objekata i ure-đaja komunalne infrastrukture za 2017. god-inu - usvojen

Prijedlog zaključka o usvajanju teksta Do-datka II ugovoru o suradnji u okviru projek-ta Dubrovačka kartica (Dubrovnik Card),između Grada Dubrovnika i Javne ustanoveu kulturi Muzeji i galerije Konavala - usvojen

Gradsko vijeće jednoglasno je podržalo Pr-ijedlog zaključka o organizaciji ljetnog kam-pa za djecu s poteškoćama u razvoju. Ljetnikamp trajati će tjedan dana, a u tu svrhu iz-

vojeno je 150.000 kuna iz proračuna.

Prijedlog odluke o osnivanju Odbora zaodređivanje naziva ulica i trgova u naseljimaGrada Dubrovnika jendnoglasno je usvojen.Članovi Odbora postali su Rikard Rossetti,Nikolina Soko, Ivo Lučić, Vido Bogdanović iMarija Čale Mratović.

Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za stat-ut i poslovnik Gradskog vijeća Grada Du-brovnika jednoglasno je usvojen. ČlanoviOdbora postali su Marijo Bekić, Emilo Pul-jizević, Željko Raguž, Dolores Lujić.

Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za jav-na priznanja Gradskog vijeća Grada Du-brovnika jednoglasno je usvojen. ČlanoviOdbora postali su Katarina Doršner, Kreš-imir Marković, Patricija Mage Vidak, TatjanaŠimac Bonačić i Vido BogdanovićPrijedlog odluke o osnivanju Odbora zapredstavke, pritužbe i prigovore Gradskogvijeća Grada Dubrovnika jednoglasno jeusvojen. Članovi Odbora postali su IvanJelčić, Emilio Puljizević, Gordan Špero, PeroMilković, Ivana Šepak, Nenad Vekarić.

Prijedlog odluke o osnivanju Odbora zameđunarodnu suradnju Gradskog vijećaGrada Dubrovnika jednoglasno je usvojen.Članovi odbora postali su Nikolina Soko,Blaž Pezo, Miho Obradović, Ivana Šepak,Ivan Jelčić.

Prijedlog rješenja o imenovanju ravnateljiceJavne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igrejednoglanso je u svojen. Pristigla je jedna pri-java od Ivane Medo Bogdanović i Odbor zaimenovanje potvrdio joj je novi mandat.

Prijedlog rješenja o razrješenju člana Up-ravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik jed-noglasno usvojen. - Donesena je odluka orazriješenju Andra Vlahušića kao člana Up-ravnog vijeća.

Odluka o komunalnom doprinosu jedno-glasno usvojena

Raspoređivanje financiranja političkih strana-ka i gradskih vijećnika jednoglasno usvojeno

Produljenje ugovora o koncesiji za javni pr-ijevoz od Luke Gruž do Gornjeg čela jedno-glasno usvojeno.

Obavljanje komunalne djelatnosti od lokal-nog značaja za Grad Dubrovnik jednoglas-no usvojeno

Održavanje komunalne infrastrukture jedno-glasno usvojeno

Prijedlog odluke o organizaciji produženogboravka u Osnovnim školama. Premanavedenoj odluci doći će do smanjena bro-ja djece u grupamana deset i ujednačiti ćese cijena obroka na 25 kuna.

Sporazum s Ministarstvom branitelja jedno-glasno usvojen

38 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

MATICA HRVATSKA OREBIĆ

Dani Kulture Orebić 2017.Dani Kulture Orebić 2017.Dani Kulture Orebić 2017.Dani Kulture Orebić 2017.Dani Kulture Orebić 2017.Predstavljamo vam program za Dane KultureOrebić 2017 u organizaciji Matice hrvatske Ore-bić, a uz financijsku potporu Turističke zajed-nice Općine Orebić i Općine Orebić, te uz pro-gramsku suradnju s Kinom Mediteran, KorkyraBaroque Festivalom i Umjetničkom agencijomSandre Milankov. Program započinje izložbomfotografija ‘’Bez iluzija’’, umjetnika Marka van derSteenhovena, Belgijanca s orebićkom adresom.Pridružite nam se 9.7. u 20 h u crkvi Anuncijati.

PROGRAM9. - 15.7. Izložba Marko Van Der Steenhoven, BezIluzija /Crkva Anuncijata/20h12. i 13.7. Summer Cinema: Kino Mediteran/Opći-na Orebić/Mlinica/21h19.- 25.7. Izložba Davor Sanvincenti, NevidljiviPejsaži - Svemir/Crkva Anuncijata/20h27.7. - 2.8. Izložba Maja Suvaljko,Vrtovi /CrkvaAnuncijata/ 20h

TZ OPĆINE OREBIĆ - OD 6. DO 12. SRPNJA

Događanja na području općine OrebićDogađanja na području općine OrebićDogađanja na području općine OrebićDogađanja na području općine OrebićDogađanja na području općine Orebić6.7. Ribarska večer (20:00, promenada Orebić)7.7. - Večer Folklora - VU Kumpanjija-Blato (20:30, promenada Orebić)8. i 9.7. Pogled u plavo (cjelodnevni program od 10:00 u Lučici, Orebić)9. - 15.7. Izložba umjetnika Marka van der Steenhovena „Bez Iluzija“ (crkva Nuncijata,20:00)10. 7. Zvuci Dalmacije - Klapa Nava (20:00, crkva Nuncijata)12. 7. Koncert klasične glazbe - Zagrebački Kvartet (Župna crkva u Orebiću, 21:00)

U ZATONU ODRŽANE CITY GAMES

U nastavak natjecanja idu ekipe iz Ploča i KomolcaU nastavak natjecanja idu ekipe iz Ploča i KomolcaU nastavak natjecanja idu ekipe iz Ploča i KomolcaU nastavak natjecanja idu ekipe iz Ploča i KomolcaU nastavak natjecanja idu ekipe iz Ploča i KomolcaDrugi hrvatski kvalifikacijski susret popularnihljetnih igara pratio je lagani vjetar, koji nijeomeo okupljene ekipe u više nego sjajnomnadmetanju. Pobjednička Plina Istočna izPloča osvojila je ovu City Games večer sazapanjujućih 57 bodova, dok je najnapetijaborba do samoga kraja bila ona za drugomjesto. Vodili su je Majkovi i Ombla iz Komol-ca, koja je na kraju bila uspješnija. Ovaj za-bavno-sportski susret u organizaciji Turističkezajednice grada Dubrovnika i Adria eventsagencije prve je posjetitelje privukao već u 18sati, kada su se u igrama okušali juniori.Za prolaz u daljnju fazu natjecanja, challeng-er koji je na rasporedu krajem srpnja u Breli-ma, nadmetalo se 7 ekipa: Plina Istočna(Ploče), Ombla (Komolac), Majkovi (Majkovi),Zaton Water Sports (Zaton), Rekreativci(Zaton), Maritimo (Župa Dubrovačka) i Gulaši(Ston). Svoje su snage i vještine iskazali predodlično raspoloženom publikom u 5 discipli-

na: letećem vaterpolu, spašavanju turistkinje,mošarci, pršutu i potezanju konopa.Unatoč sjajnom startu u prvim igrama, Omblase na kraju morala izboriti za drugo mjesto,što im je bio više nego zadovoljavajući rezul-tat, sudeći po riječima kapetanice MihaelePavlović: “Ovo nam je treća godina kako sud-jelujemo u igrama i svake smo godine sve bolji,nadam se da će se taj trend nastaviti. Svi sebavimo nekim sportom, vjerujem da je i to ra-zlog uspjeha.”Trećeplasirani Majkovi po vlastitom priznanjuionako nisu bili tu zbog pobjede, koliko radidruženja s prijateljima, ali dodaju: “Vidimo danam ide sve bolje svaki put, možda bi dogod-ine mogli malo i potegnuti za pobjedu”.No, vrhunac večeri priredila je Plina Istočna,iako zvuči nevjerojatno da se ekipa uspjelaokupiti tek par sati prije susreta. Jedan od čl-anova, Ivan Grgurinović, otkrio nam je kako jeočito presudilo iskustvo te kako se planiraju

dobro pripremiti za iduću fazu natje-canja i pobijediti velikog konkurenta sotoka Krka. “Želimo se fotografirati dokispijamo kavu u Beogradu uočimeđunarodnog polufinala!”To rivalstvo vuče korijene od prošlegodine i napetog hrvatskog polufina-la u kojem ih je krčka ekipa Daj Marepobijedila za samo jedan bod pred-nosti. Sudeći po najavama, ove će segodine opet morati namučiti kako biobranili naslov prvaka.Ni preostale ekipe nisu igrale loše tešto je najbitnije, svi su kućama otišli sosmijehom nakon dobre zabave. Toje i smisao City Games! Dok dvije na-jbolje ekipe iz Zatona sada mogu po-lako početi trenirati za susret u Breli-ma, a možda i za hrvatsko finale u Viru10. kolovoza, City Games karavanapolako nastavlja put još južnije i 6. sr-pnja u Tivtu otvara crnogorski dioturneje. Za više informacija posjetitewww.city-games.com.

4. - 10.8. Izložba Stanko Abadžić, Jadran-ski Ciklus/Crkva Anuncijata/20h11.- 17.8. Izložba Ive Trojanović,Bez Na-ziva/Pomorski muzej/20h13.- 19.8. Izložba Tisja Kljaković Braić, Če-tiri godišnja doba/Crkva Anuncijata/20h21.8. Koncert Dubravka Šeparović Muš-ović (mezzosopran) i Darjana Blaće Šojat(Klavir) /Župna Crkva Pomoćnica Kršća-na/ 20h23. i 24.8.Summer Cinema: Kino Mediter-an/Općina Orebić/Mlinica/ 21h07.9. Koncert Suradnja s Korkyra BaroqueFestivalom - Ansambl ‘’Schikanders Ju-gend’’, Austrija /Župna crkva Pomoćnicekršćana/ 20h8. - 14.09. Izložba Dženisa Pecotić Ada-gio/Crkva Anuncijata/ 20h11.09. Koncert Suradnja s Korkyra Ba-roque Festivalom - Ansambl ‘’Il TerzoSuono, Slovenija/Župna Crkva Po-moćnice Kršćana/ 20h

U KNEŽEVU DVORU U SLANOME

Plesno kazališnePlesno kazališnePlesno kazališnePlesno kazališnePlesno kazališneradionice i predstavaradionice i predstavaradionice i predstavaradionice i predstavaradionice i predstavaPeća i vukPeća i vukPeća i vukPeća i vukPeća i vukU radosti i zahvalnosti zbog prekrasno res-tauriranog i uređenog Kneževog dvora uSlanome, pod pokroviteljstvom Prijateljadubrovačkih starina, a po mjeri Čovjekana zbilj, Udruga za poboljšanjedruštvenog života u Dubrovačkom primor-ju Škola, organizira kazališno, plesno,baletnu predstavu Peća i vuk/ SergejProkofjev koja će svoju premijeru imatiupravo u ove godine obnovljenomKneževom dvoru u Slanomu. Voditelj ikoreograf kazališno plesnih radionica kojeće se održavati u Slanomu svaki dan od17. do 30.7. Zvonka Škreblin, balerina uHNK Zagreb, plesni pedagog i koreografHNK Zagreb,članica HR. Udruge ples idijete, dobitnica ovogodišnje medalje zarad s djecom, učiteljska akademija, studijbaletne pedagogije i koreografije. Kazal-išno plesno baletne radionice namijenjenesu djeci svih uzrasta, ali i hrabrim odrasli-ma. Svi zainteresirani odrasli, djeca i mla-di iz Slanog i cijele županije koji period od17.do 30.7. žele aktivan i kreativan odmorsa istomišljenicima mogu se prijaviti na091 281 1114 ili 099 6671 352 ili na mail:ivanapenjak@yahoo.com.

39GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Preimenovanje i gradovaI baš na taj dan, kad’ su se svi zaklinjali, kako nećemo dat’ Slovencima niti jedan kadin mora, uSaboru je skoro neprimijećeno, donijet’ Zakon o koncesijama u kojemu se cijele plaže i uvalepune mora, davaju u koncesiju domaćim ljubiteljima ležaljki i suncobrana

Pričaju po Zagrebu, neki, što devedesetprve nisu bili ni rođeni, kako neki viđenijihrvatski branitelji, ali i neki, samo viđenijiHrvati, predlažu, da se, osim trgova u lije-poj našoj, preimenuju i imena nekih grado-va. Ima, kažu, gomila zaslužnih Hrvata, kojimiritajuda se po njima nazovu brojne naše lokacijei gradovi. Recimo, umjesto Kraljevice punohrvatskije bi bilo ime Čermakovo. Pa onda,što ja znam, Glasnovića brdo. Pa Bujanče-va jaruga. Domazetova uvala. Glogijevojezero. I tako... pa onda recimo, glavni grad,da nam se zove - Bandićevo.I našega premijera sigurno u budućnostičeka slična počast. Nakon što je u Ukrajini,u ime EU, drž’o lekcije ustrašen-im Rusima, o problemu oku-pacije i reintegracije dijela Ukra-jine, frau Merkel je njemu održalalekciju u svezi s odlukomArbitražnog suda. To jest, da priz-na slovensku ‘reintegraciju’ Piran-skoga zaljeva. Ma koji korađ odnje, a? A ni riječi o slovenskomsucu i njegovim zlotvorima, kojisu kontaminirali rad Arbitražnogsuda. Što bi se naški reklo…opoganili, šporkali, zatrovali. Pati vidi sad’.Prema jednima, sve će to riješitnaš premijer, jer njega, tamo uBriselu svi znaju. A drugi se pri-bojavaju, da će Hrvatska sad’ bitimanja, nego za vrijeme onegazločinca Tita. Kažu, da je Broz živ, garant bijoj rek’o: ‘ajde moja Frau Merkel, o’ladimalo, nisam ti ja, tamo neki… anemičnipremijer. I đe si ti uopće bila, četrdeset iprve?I baš na taj dan, kad’ su se svi zaklinjali,kako nećemo dat’ Slovencima niti jedankadin mora, u Saboru je skoro neprim-ijećeno, donijet’ Zakon o koncesijama ukojemu se cijele plaže i uvale pune mora,

davaju u koncesiju domaćim ljubiteljimaležaljki i suncobrana.Ako su nam dobro objasnili, zakon omo-gućuje Vladi da upravlja obalom i otocimai dijeli koncesije, a lokalne vlasti i lokalnostanovništvo, upravljat’ će razvlačenjemligenštula i otvaranjem suncobrana.Nota bene, zakon je predvidio, da se svimožemo mukte kupat’ na plažama... osimza neke koncesije, đe se isto tako možemomukte kupat’, ali tek kad’ platimo- suncob-ran.Znajući, da smo mi dosjetljiva čeljad, i daće sigurno bit’ kupača, koji neće poštivat’zakone, nego nosit’ na plažu svoj osobnisuncobran i ligenštul, vjeruje se, kako će

vlada smislit’ i neki amandman, koji ćeomogućit’ koncesionaru, da plažu ogradižicom pod visokim naponom, a na mjesti-ma koja je teško ogradit’, da postave dresir-ane kučke, koji će lukave domoroce detek-tirat’ po mirisu.Opet je nekakav mladi, perspektivni krimi-nalac, prekršio zakon o prekršajima, i to čl.17, o omalovažavanju ovlaštene službeneosobe. Pa su ga zamolili, da u policijskojpostaji obrazloži, zašto je policijskeslužbenike, tzv. službene osobe, na Fa-cebooku nazv’o pogrdnim imenima i doveou sumnju njihovu pamet.E, ma baš su dobro učinili, jer ništa nijevažnije, nego da smo sigurni na - Fejsu.Raduje čovjeka kad‘ vidi, da se njegovi sol-di, od prireza i poreza, troše kako spada.Vrijeme je, da se smanji broj kriminalaca ida nam Fejs bude siguran. I ne samo to,nego stalnim praćenjem ovih što tamobrčkaju, možda istražitelji, usput, uđu u tragi onim lupežima, što su im pred nosomoperušali podružnicu Zagrebačkoga hold-inga, drpnuli lovu iz kase MUP-a, i što svakesetemane, redovno očiste, barem dvijePošte u Zagrebu. Ili one obijesne, pjane idrogirane, što gliserima gaze ljude naplažama, ili one što protestiraju na ulicama

prijeteći plinskim boca-ma, ili što, ilegalnimprosvjedima, autimablokiraju pola grada.Sad‘ se, ovima na društvenim mrežama stis-nula, jer ne znaju, ima li tamo kakva lista,da se zna, koga se smije vrijeđat‘, ili muprijetit‘ smrću, a koga - ne. Neka su starijačeljad izvukli iz naftaline, ono, kako je u biv-šoj državi bila poznata ona vic - pitalica: plavje, glup je, a šljiva - nije. Što je to? I ne sjećajuse da je ne‘ko zbog tega bio priveden. Čud-no, možda ni‘ko nije priveden zato, jer mili-cioneri nisu znali odgovor na pitalicu.Možda, ali znali su na pamet spisak viceva,koji se po zakonu smije i onaj, koji se ne

smiju naglas pričat‘.Upućeni tvrde, da se i danas sm-ije - sve. Samo ti je od tega ni-kakva korist. Pa onda nekiposežu za rigoroznim mjerama.Evo ne primjer, na portalima slo-bodno pišu propagandnesabotaže za naše auto puteve.Znači možeš vodit‘ otvoreni pro-pagandno-obavještajni rat protivzemlje u kojoj živiš, svimmedijskim alatima, bez ometan-ja. Tobože, kako imamo najsku-plje ceste u Europi. Govore, sk-uplje u nas do Zagreba i nase,nego u mnogim zemljama vinje-ta za - cijelu godinu. I na to su joškrešili deset posto od prvoga!Zato su, na nekoliko stranih jezi-

ka preporučili turistima Europe, da ne plaća-ju tolike solde lupežima, nego da na moreidu starim putem. Malo dulje, ali ljepše. Os-obito kroz pustu, nenaseljenu Liku. Pričase, kako bi u pozadini ovak’e prometnesabotaže, mogli bit’turistički radnici, ugos-titelji i rijetko stanovništvo, koje je auto-putzaobiš’o, pa su potplatili medije, ne bi liopet, k’o nekad’, živjeli od rada. Pa na starojcesti prodavali na stotine pečene janjadidnevno. I pored puta prodavali vino i raki-ju. I med. A borati, bolje i to, nego da im seprištampa, da su viđeli Gospu, pa da nacesti poredaju štandove sa suvenirima.Australski kardinal, savjetnik pape i trećičovjek Vatikana, ovih je dana i službenooptužen za seksualno zlostavljanje - djece.Papa mu je d’o godišnji odmor i slobodnedane... do daljnjega. Inače, taj visokidužnosnik Katoličke Crkve, prije dvije god-ine u Zagrebu je vodio svetu misu, na pro-slavi crkvene svetkovine Majke božje odKamenitih vrata. Njegovi prijatelji u Hrvatskojsu istaknuti organizatori Hoda za život, ičlanovi Zaklade Vigilare, kojoj je obitelj,temeljna čestica društva, u kojoj se - podižudjeca.Eto, i jedni i drugi rade na porastu natalite-ta i vole djecu. Voli ih i australski Kardinal!

40 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

mali OGLASI

POVOLJNO Orašac kuća za obnovu sazemljištem, pogled na more,110.000eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sa zem-ljištem i privatnom plažom ,520.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtom odmora 50m, 320.000eura

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću rohbau, 250m2 s dvorištem, 42.000eura

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom područ-ju, Agencija DMP Dr.A.Starčevića 20,020 550 888,0913210244, 0911170577,www.dubrovnik-marketing.com

TRAŽITE NEKRETNINUObratite se najboljima u Gradu www.

libertasinzenjering.hr

NAJBOLJA KUPNJA / 97m2, mala iprekrasna vila s velikom terasom u Du-brovačkom Primorju / 375.000 eura

POVOLJAN STAN U MOKOŠICI /64m2, visokoprizemlje s terasom, ure-dan i održavan, otvoren pogled /109.000 eura

POVOLJAN STAN NA MONTOVJERNI(1565 e/m2)! Na prodaju prostrani stan(81m2) sa terasom (70m2) za uređen-je. Mogućnost podijele na dva apart-mana / 155.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUSN-OM KOLODVORU! U našoj eksk-luzivnoj ponudi kuća nasuprot autobus-nog kolodvora idealna za turističkoiznajmljivanje, 115m2 stambenog pros-tora i terasa / 330.000 eura

PRILIKA! U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikimzemljištem (1000m2), u srcu Kalamote/ 79.000 eura

RENOVIRAN STAN U HLADNICI! Na-domak Vojnovića, 3 spavaće sobe,dnevni boravak s terasom, dvije etaže,4.kat / 210.000 eura

MALI STAN U MOKOŠICI! 50m2,zatvorena lođa, balkon, otvoren pogledna Rijeku dubrovačku, mirno i tiho/108.000 eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI! 60m2,lođa s pogledom na more, parkingmjesto, Župa Dubrovačka / 132.000eura (popust na gotovinu)

MALI STAN ZA MALE NOVCE! Proda-jemo potpuno namješteni 1.5 sobnistan na 1.katu novije stambene zgradena Orašcu, balkon s pogledom namore, parking, sprema / 77.900 eura

VELIKI STAROGRAĐANSKI STAN NAPRODAJU! Montovjerna, 104m2, u do-brom stanju za samo 2307 e/m2, viso-ki stropovi, izrazito svijetlo, idealno zahostel ili apartmane / 240.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Dopus-tite profesionalcima da rade za Vas

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVEU STAROJ GRADSKOJ JEZGRICAVTAT / poželjan pogled na more,terasa ili vrt

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2 na prostoru Uvale, Semafora iVojnovića

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTRA GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVENA PODRUČJU MOKOŠICE / Velikabaza kupaca

POTRAŽUJEMO MANJU GRAĐEVI-NSKU PARCELU U RIJECI DU-BROVAČKOJ / Za konkretnog kupca,500injak m2 za gradnju obiteljske kuće,ispod magistrale

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PO-DRUČJU LAPADA, PJACE, MON-TOVJERNE / Siguran kupac, poželjnaterasa ili vrt

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMO VE-LIKI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca120m2, blizina glavne ceste, niži katovi

TRAŽIMO GARSONJERE NA PO-DRUČJU GRADA / Zbog povećanoginteresa kupaca, potražujemo manjestanove do 30-40m2 na širem područ-ju Grada

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-

đene ili za adaptaciju, poželjan vrt iliterasa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE / Za gradnju stambene zgradena području Grada, Mokošice ili Župe,1000m2

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO250.000 EURA / Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju, pogled namore, osiguran parking099 210 2552, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

Iznajmljujem uređenu garažu, skladišteod 60 m2, u Mokošici, blizu magistrale,pristup kamionu. 419 574.

Iznajmljuje se konoba “Konavoski ko-min” - Velji do na duže vrijeme. 098 9299421.

POSAO(ponuda/potražnja)

Popravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413795.

Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Majstor u kući 24 sata, svi završni ra-dovi u graditeljstvu (pituravanje, sanaci-ja sitnih popravaka u domaćinstvu, ele-ktro i vodo uređaja, po potrebiodržavanje kuća i apartmana), ugrad-nja laminata. Garantirana kvaliteta, cije-na povoljna. Radimo u Dubrovniku ibližoj okolici. 092 311 6363

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Ozbiljna osoba čistila bi neke skale pogradu. 099 400 2787.

Vrtlarske i slične radove obavljam. 091937 4727.

Čišćenje i održavanje prostora okućni-ca te druge poslove radio bi povoljnoza vas. 098 931 2558.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama. Vršimo ugrad-nju i servis roleta. 091 147 2794 , 020201 131 ili na mail:gkrizmanic@gmail.com.

POMOĆ I NJEGATražimo gospođu/ gospođicu za pov-remenu pripomoć starijoj osobi uCavtatu. Nudimo besplatan stan; osta-lo po dogovoru. 020 425 344.

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210244, 091 1170 577 www.dubrovnik-marketing.com

POTRAŽUJEMO stanove svih veličina uLapadu, 0913210244, 0911170577

Šipčine, trosobni stan, 88m2, visokoprizemlje, taraca, vrt 185.000eura,

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 163.000eura

Gruž, SNIZENA CIJENA dvosobni ure-đeni stan, pogled na more 112.000eura

Batala, dvoiposobni stan, 3.kat, nasamoj obali u Lapadu, povoljno

Dom zdravlja 4 sobni stan ,pogodno zaturizam, 104m2 samo 240.000eura

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2, vrt 97m2, 2 parkinga u garaži265.000eura

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2, projekti, lokacijska dozvola260.000eura

Sustjepan, izuzetna prilika kamena kućasa vrtom za adaptaciju, 165.000eura

PRILIKA POVOLJNO Gornji Kono, katkuće 90 m2, taraca, vrt, 210.000eura

SPECIJALNA PONUDA Građevno zem-ljište u Lozici, 470m2, kolni pristup,plaćene komunalije,140.000 eura

LOZICA građevno zemljište 1.700 m2pristup s obadvije ceste, 690.000eura

LOZICA EKSKLUZIVNO građevna par-cela 600m2 uz more ,950.000eura

JEFTINO, Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000eura

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

NEKRETNINE(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

099 210 2552, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJA

ZA PROMET

NEKRETNINAMA

41GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 tele5marketing@gmail.com

OSOBNI ODNOSIGOSPODARICA DORIS 45 Ja sam na-paljena i volim pokorne muškarce kojisu spremni doživiti nova iskustva! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB: 36595644796, Info: 072/700-700,18+)

UDATA SANDRA 40 Neka se javi dis-kretni muškarac koji je za sex brzo kodmene! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

ZGODNA LILI 22 Zgodna plavuša,spremna sam na druzenje, avanturu ikod mene da se nađemo i uživamo usvim pozama! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

STUDENTICA MARINA 23 Imam 23godine, crnka sam, veće grudi, jačeguze, napaljena i zelim upoznati deč-ka za susret! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

SEXY IRENA 35 Vruća, napeta i saprostorom, slobodna sam da se nađemsa dečkom koji je za sex brzo! Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

ISKUSNA TETA MILICA 55 Iskrena sami iskusna plavuša, želim upoznatimuškarca za susret i brz spoj radi avan-ture kod mene! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

BUCKA LIDIJA 36 Ja sam prava buc-ka, moje obline su lijepe i dobre, na-paljena sam i želim muškarca koji jespreman za spoj i akciju. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

ISKRENA ANA 35 Voljela bih upoznatidečka za vezu i iskren susret koji jespreman za suživot i brak. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

DOMINA PATRICIJA 40 Vruća sam iželim upoznati muškarca koji je poko-ran za spoj. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

LIJEPA JELENA 40 Rastavljena sam iovim putem želim upoznati muškarcada me zadovolji u svim pozama u sexu!Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

42 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX.STOLJEĆA

Prvi nastup žene kao glumice na pozornici(2)Prvi nastup žene kao glumice na pozornici(2)Prvi nastup žene kao glumice na pozornici(2)Prvi nastup žene kao glumice na pozornici(2)Prvi nastup žene kao glumice na pozornici(2)Ako se u mislima vratimo u antičku Grčku, koliko god sehelenistička kultura spominjala kao „koljevka demokracije“, ipaksu Grci imali predrasude prema ženi kao glumici, ali njihovoprisustvovanje predstavama ipak nije bilo zabranjeno

na razvoj dramatske umjetnosti, ženske ulogebijahu predstavljene od muških osoba. Čudno-vato nam se čini, da Shakespeare, koji je stvorioona veličanstvena ženska lica, kao što su Des-demona, Julija, Ofelija i mnogo drugih, nije ih vidiou rukama žena.Puritanski pokret u Engleskoj igjaše za tim, dauništi, da učini te (da) se zaboravi najsjajnija pe-rioda engleske pozornice.. Puritanci isposlovaše,da se po provincijama zatvoriše kazališta i zabra-niše predstave, i ako žena bijaše sasvim odaleče-na sa pozornice. Kada je godine 1629. jedno fran-cusko društvo, koje gostovaše u Londonu, usud-ilo (se) da neke ženske uloge povjeri ženama,svjetina se toliko razjari, da je na nesretne glumcesasula pravu kišu gnjilih jaja i jabuka. Tri godinekasnije bude tiskan Histriamastix od puritanca Vil-helma Prynnesa, najgadniji pamflet te (koji) je ika-da bio naperen protiv kazališta. Svoju ogromnuknjižurinu završuje pisac riječima: „O, da bi bogoviovu kugu – glumce – sa zemlje istrijebili.“ Pryn-nesovi napadaji, njegovi nipošto birani izrazi iza-zvaše ljuto ogorčenje na dvoru, gdje su kralj i kral-jica rado upriličivali, a mnogo puta i aktivno sud-jelovali kod kojekakovih maškarada i predstava.Na zapovjed kralja Karla bude prerevni puritanacpozvan na sud, te zbog uvrede veličanstva os-ugjen, da bude postavljen na sramotni stup; damu se otsjeku obje uši (oba uha); da izgubi svesvoje akademske časti; da plati veliku novčanuglobu i da njegovo djelo bude spaljeno od krvni-ka. Na taj način budu osvećeni i glumci i kazal-ište. Godine 1658. stupi s Elizabetom Colemansprva Engleskinja javno na pozornicu.U Njemačkoj se žena nešto kasnije domoglapozornice. Prvi nastup žene kao glumice u Nje-mačkoj uslijedilo je u operi, a tek kasnije u drami.U tom je pogledu osobito zaslužan Ivan Velten,poznat i kao dramatični pjesnik. Kad ga je GrgoIII. Saski imenovao upraviteljem svojega dvor-skoga kazališta u Dražgjanima, uvjeri se Velten,da će francuska dramatična remek-djela tek ondadoći do potpunog uspjeha, ako ženske ulogebudu u rukama žene. Uspjeh opravda to njego-vo mjenje. Osim žene mu i kćeri djelovaše podnjegovom upravom i Sara od Boxberg-a, (bila je)prva plemenitašica na pozornici.I tako postepeno osvoji žena pozornicu i podadejoj osobiti čar. Taj je preokret od osobite važnosti,ako se samo pomisli, kako bi danas mnoga um-jetnička kazališna djela inače djelovala, da žen-ske uloge nijesu u rukama žene.Prof. W. baron LjubibratićNa „daskama koje život znače“ prodefiliralo jemnoštvo kazališnih glumica koje su od vremenaprihvaćanja žene na pozornici ostvarile nezabo-ravne uloge u pojedinim dramskim djelima. Poreduspješne kazališne karijere mnoge su se kazal-išne glumice okušale i u filmskoj umjetnosti.Naravno, bilo je i obrnutih primjera kad su film-ske glumice gostovale u teatarskim izvedbama.Ako se u mislima vratimo u antičku Grčku, kolikogod se helenistička kultura spominjala kao „kol-jevka demokracije“, ipak su Grci imali predrasudeprema ženi kao glumici, ali njihovo prisustvovan-je predstavama ipak nije bilo zabranjeno.Pojava kazališta na Zapadu rađa se s grčkom

civilizacijom. Monumentalna kazalištana otvorenom bila su izgrađena u Ate-ni (posvećeno bogu Dionizu), Delfima,Delu, Dodoni, Epidauru, Oropu i Seg-esti. Spomenuti ću imena velikih auto-ra tragedija kao što su Eshil, Sofoklo iEuripid, dok su slavni komediografi biliAristofan i Menandra. (...) U razdobljuod kraja VI. i tijekom IV. stoljeća PNEodržavano je stotinjak glumačkih natje-canja i predstava, ne samo u Ateni veći u svim kazalištima izgrađenim u gra-dovima i svetištima grčkog svijeta.Predstave prikazivane u atenskom ka-zalištu, najznačajnijem u Grčkoj, bijahusastavni dio rituala ili sportskih natje-canja koji su se periodično održavali učast grčkih božanstva, ponajviše Atenei Dioniza. (...) Svečanosti su trajalepunih šest dana tijekom ožujka-travn-ja. Tisuće gledatelja dolazile su u Di-onizovo kazalište na južnoj padini Ak-ropole. (...) Od jutra do zalaska suncaAtenjani su prisustvovali predstavama,iskazivali svoje oduševljenje ili negodo-vanje, dosađivali se ili međusobnoprepirali. (...) Kazalište, mjesto druženjatisuća građana; zdanje gdje se prika-zuju predstave nastale genijalnimstvaralaštvom i širokom kulturomtragičara i komediografa. Mjesto za ra-zonodu i i kolektivno razmišljanje opolitici, običajima, ponašanjima, pov-ijesnim događajima, mitu, relegiji i mor-alu Grka. (...)Lijep primjer, možda i najbolji, jest ka-zalište u Epidauru, u Argolidi, sa-građenom oko 350 godine PNE odPolikleta „Mlađeg“, u slavnom svetištuAsklepija boga zdravlja. Građevina jeu antici bila poznata po skladnim pro-porcijama, monumentalnosti i odličnojakustici. Ako se nasred kamenog podabaci novčić, zveket bi se savršeno čuona bilo kojem mjestu vrtoglavoga gled-ališta, naslonjenog na brežuljak, kojeje moglo primiti 15.000 gledatelja. (Iz-vor: „Drevna Grčka“ u nakladi „Mozaikknjige“, 1999. – nap. D.R.)U svom napisu Ljubibratić je spomen-uo ime Williama Prynne (1600-1669).S obzirom da se zamjerio tadašnjemengleskom kralju i kraljici, zbog svojihžestokih napadaja na kazalište, jer se ikraljevski par povremeno pridruživaokazališnoj družini, pa su se našli uvr-ijeđeni. Zainteresirao sam se da neštoviše saznam o tom protivniku i mrzitel-ju kazališta.„Engleski parlamentarac, militantni pu-ritanac. (Puritanizam: ekstremni oblikprotestantizma). U spisu Histrio-Mastix,objavljen 1632. žestoko se obara na ka-zalište kao na jedan od izvora poroka.Osuđen 1634. na doživotni zatvor. UToweru je (anonimno) i dalje pisao, paje 1637. zbog napadaja na kler,ponovno osuđen na teške tjelesnekasne. Oslobođen nakon saziva tzv.Drugog parlamenta (1640). Prynne je1648. ponovno član Parlamenta. Ubrzoje došao u sukob sa Cromwellovom vla-dom i od 1660. do 1653. opet jezatvoren. Ponovno je bio član Parlamen-ta 1660. kada se zalagao za Restauraciju(povratak monarhije).“ Svršetak

Za ta je lica gotovo svakapokrajina pružila karakteristič-ni tip: Bologna sa svojim star-odrevnim sveučilištem dokto-

ra, smješnog pedanta, trgovački grad Venecijadobroćudnog starog trgovca Pantaleone-a;Napulj, podjarmljen od Španjolaca, hvalisavogvojnika Matamoros-a; Bergamo, grad javnihposlužnika, dvije suludaste sluge Arlekina i Brige-lu. Ovim se licima pridruži Colombina, pravi tiplukave sobarice.Slobodniji i veseliji način življenja na jugu, gdjese još danas na ulici obavljaju mnogi posli, te sedrugovdje vrše jedino izmegju kućnih zidova,jednostavnost i priprostitost improviziranog te-atra, intimnost izmegju glumaca i publike otstra-niše kod Talijanaca one predrasude, te (dok) suu ostalim zemljama (još) vladale protiv pojavežene na pozornici. Kao najinteresantniju glumicutalijanske Renaissance možemo spomenuti Vik-toriju Fioretta-u, koju suvremenici nazvaše „la div-ina“ i kod koje osobito hvaljahu njezinu nenat-kriljivu vrsnoću u ljubavnim epizodama, te njez-inu sposobnost da živo i realno predstavi ljud-ske strasti.. Kada je francuski kralj Henrik III. biona prolasku kroz Mletke, senat ga pozva daprisustvuje pre(d)stavi spomenute Fiorette. Takoje bio kralj začaran od njezine igre (glume), daje pozvao u Pariz cijelo (kazališno) društvo.Dolazak talijanskih kazališnih društava na pariš-ki dvor bilježe osobito periodu u povijesti fran-cuske kazališne umjetnosti. Isabella Andreini –lijepa tijelom, lijepa duhom, lijepa imenom, kakosavremenici o njoj govorahu – prestavljaše 1603.prvi put u Parizu. Ona bijaše najproslavljenijaumjetnica komedije dell’ arte. Tasso joj i Arios-to, Chiabrera i Marino posvetiše nekoliko sone-ta; slobodoumni je kardino Aldobrandini jedn-om pozva na objed, što se u cijelom boljemdruštvu tumačilo kao pravi škandal; mnogo-brojne je akademije imenovaše svojim članom.I na sklizavom se tlu Versaillskog dvora umjetni-ca brzo snagje, te postade ljubimicom cijele aris-tokracije. Kad se Isabella vraćala u svoju domov-inu, uručiše joj kralj Henri IV. i njegova žena vlas-toručna popratna pisma za talijanske knezove.Povjesničar Piere Mathien u svojoj kronici go-vori o njoj, da ne imagjaše premca u jasnoći ilakoći izraza, te nadodaje, da bi joj stara Grčkabila podigla kipove, da je u ono doba živjela. Odnjezinih nasljednica u talijanskim pozorišnimdružinama, te (koje se) predstavljahu u Parizu,osobito se isticahu Baldina i Cincija. Ali i za nar-odnu francusku pozornicu ne ostade primjer Tali-janka bez posljedica. (Njihove glumačke nasl-jednice) Laorte, Bellerose i Beaupre osobitoodvajahu (se) u tragičnim i ljubavnim ulogama,te kao kraljice. Za karakteristiku ondašnjih na-zora treba spomenuti, da su uloge komičnih star-ica, sluškinja i svodnica bile još uvijek u rukamamuškaraca. Iza toga osvoji žena u Francuskojpotpuno pozornicu, tako da u dramama Racinai Corneillea, te u komedijama Moliera ženskeuloge bijahu igrane od žena.Iz Pariza zahvati preokret i englesku pozornicu.U svim engleskim pozorišnim društvima, koja sasvojim dolaskom na kontinent znatno djelovahu

Priredio:Damir Račić

43GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist zaštitnjaču - ambulanta u četvrtak i petak, 13. i 14. srpnja.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije- ambulanta u petak, 14. srpnja.Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica

- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije,subspecijalist dječje ortopedije- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine,subspecijalist pulmolog- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije,subspecijalist za kralježnicu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram straniciPOLIKLINIKA MARIN MED

Novi član tima za bolesti i ozljede kralježnice u Poliklinici Marin Med dr. Darko PerovićBOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVE AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?BOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVE AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?BOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVE AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?BOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVE AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?BOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVE AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?Bolesti kralježnice visoko su na ljestvici najčešćih bolesti. Ova vrloneugodna boljka modernog čovjeka osim što stvara velikezdravstvene tegobe za bolesnika, za većinu pacijenata (ali i društ-vo) predstavlja i veliki socijalni problem: troškovi bolovanja, liječenjai rehabilitacije mogu biti vrlo visoki, a vrijeme provedeno izvanradnih aktivnosti dugotrajno. Gotovo da nema čovjeka koji baremjednom nije osjetio bol u leđima.Razvoj lumbalnog sindroma i drugih bolesti vezanih uz lokomo-torni sustav najčešće uzrokuje sjedeći način života, osobito„sjedeća“ zanimanja poput službenika, vozača itd., manjak tje-lesne aktivnosti, pretilost... Međutim, za znatan dio bolesnika kojipate od bolova u leđima postoji i odgovarajuće rješenje u mini-malno-invazivnim zahvatima koji se izvode u Poliklinici Marin Med.

Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perović iz Kliničkebolnice Dubrava novi je stari suradnik Poliklinike Marin Med sabogatim znanjem i iskustvom u liječenju svih bolesti kralježnice.Jedinstvenim kirurškim postupcima moguće je riješiti bolna stan-ja kralježnice.Temeljiti pregled i kvalitetna konzultacija sa liječnikom iznimno suvažni, kao i iskustvo u dijagnosticiranju problema odnosno odgo-varajuća preporuka na koji se način riješiti boli u leđima. O svemutome ovisi i uspješnost zahvata i mogućnost izlječenja.Zakažite svoj termin!

44 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

Priredio: Nikša Violić

BLATO

Devetnica u čast bl. Marije Propetog PetkovićDevetnica u čast bl. Marije Propetog PetkovićDevetnica u čast bl. Marije Propetog PetkovićDevetnica u čast bl. Marije Propetog PetkovićDevetnica u čast bl. Marije Propetog Petković

ŠIPANSKA BAŠTINA

Ladanjsko gospodarskiLadanjsko gospodarskiLadanjsko gospodarskiLadanjsko gospodarskiLadanjsko gospodarskikompleks iznad Frajgekompleks iznad Frajgekompleks iznad Frajgekompleks iznad Frajgekompleks iznad FrajgeIznad Frajge, podno Gradine, nalazi se pre-dio Polače. Dolinom dominira visoki stari ljet-nikovac iz kraja 15. st. i jedan je među star-ijim ladanjskim zdanjima na otoku Šipanu.Zgrada je visoka jednokatnica, većih dimen-zija građena masivno i vrlo čvrsto. Uz prizem-

lje zgrade nalazi se prizemnica. Ranije je uz stambenu zgradubilo još popratnih objekata gospodarske namjene. U prizem-lju zgrade je mlinica građena krajem 19. st. a dao je sagraditi

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Car je ljekarni dekretomCar je ljekarni dekretomCar je ljekarni dekretomCar je ljekarni dekretomCar je ljekarni dekretomdao dozvolu za raddao dozvolu za raddao dozvolu za raddao dozvolu za raddao dozvolu za radLjekarnu Male braće i njezino djelovanje, tijekomdugoga životnog vijeka, pratile su različitepoteškoće. Već u 17. stoljeću generalni vizita-tor Reda odredio je da se ona premjesti u gornjidio samostana. Papa Benedikt XIV. 1741. de-kretom je zabranio rad javnim samostanskimljekarnama. A Narodna Republika Hrvatska odu-zela je pak samostanskoj ljekarni 1947. pravona rad.I austrijski zakoni također su joj ozbiljno dovodiliu pitanje opstanak. Kad je 1814. austrijska vlastzamijenila francusku upravu u Dubrovniku i či-tavoj Dalmaciji, zaključkom Bečkog kongresa1815., svojim zakonskim odredbama u mnogimpodručjima otežala je život franjevcima u Du-brovniku. Posebne odredbe koje su se odnosilena rad ljekarna dovele su u pitanje i opstanakfranjevačke. U Zadru je 26. prosinca 1816. ob-

javljen priručnik Istruzione pergli speziali, della Dalmazia, diRagusa, e Cattaro.(Upute zaljekarnike u Dalmaciji, Du-brovniku i Kotoru), s 50 para-grafa, uz pomoć kojeg je radljekarna na novom teritorijutrebao biti usklađen s austr-ijskim propisima. Prema tomdokumentu provizori ljekarnemorali bi imati završen studij.Budući da kod franjevacatakvih nije bilo, prijetilo je zat-varanje, iako je iskusniljekarnik fra Ivan EvanđelistLučić do toga trenutka već nekolikodesetljeća vodio ljekarnu, a bio je takostručan da je obavljao i raznovrsne man-je operacije. Franjevci su tada određenovrijeme dobivali privremene dozvole zarad. Iskoristili su međutim dolazak caraFranje I. u samostan 1818., pokazali sumu ljekarnu i usmeno molili dozvolu za

nastavak rada. To su očito či-nili i pismeno, radeći u ljekarnii dalje. Prošlo je deset godinaod posjeta Dubrovniku dok jeCar 5. lipnja 1828. donio de-kret pod brojem 15909/2303,kojim je dopustio samostanuda »ostane u posjedu ljekarnekao i u prošlosti, podvrgava-jući se sanitarnim odredbama,kako u pripremi i u prodaji lijek-ova, tako i u osposobljavanjuza to određenog osoblja«. Toje »Njegovo veličanstvo s pre-visokom vladarskom od-

lukom« odlučilo, kako piše u dokumentukojim je tadašnji gubernator Dalmacije izZadra, preko biskupskog ordinarijataobavijestio samostan. Ljekarna dakle idanas živi s rijetkim uspomenama da jeu radu nije pokolebala Papina zabrana, ida je njen rad kao iznimku osobno odo-brio jedan car. Fra Stipe Nosić

novi vlasnik (povratnik iz Amerike). Na katu su tri prozora od kojih dvazavršavaju kamenim polukrugom i veći su od sjevernog, renesansnogprozora. Iznad ulaznih vrata uklesano je u kamenoj ploči IHS, i teškorazumljive sitne brojke, skoro izbrisane zbog utjecaja atmosferilija. Nakrovu ljetnikovca nisu kupe nego je krov popločan kamenim pločamamanjih dimenzija, i na njemu je stari dimnjak. Zgrada je prema pisanjuprof. Nade Grujić, najvjerojatnije izvorno bila izgrađena u gotičkomstilu, a u vrijeme renesanse je pretrpjela znatne promjene. Zdanje ljet-nikovca djeluje impresivno. Do danas su nažalost još sačuvani samovanjski zidovi i krov. Ovaj ladanjski kompleks i veći maslinik koji senalazio uokolo posjeda, u 19. st. bili su vlasništvo Nike Fačende (1811– 1863), koja je bila posljednja iz roda obitelji Skočibuha. Kasnije jeovo ladanje kupio jedan povratnik iz Amerike. Zgrada je zapuštena, anjen okoliš je zarastao u visoko žbunje.

Devetnica u čast bl. Marije Propetog IsusaPetković ususret njezinom blagdanu kojise slavi 9. srpnja, započela je u petak, 30.lipnja u Blatu, njezinom rodnom mjestuna otoku Korčuli gdje se u svetištu nalazei njezini posmrtni ostaci. Euharistijsko slav-lje prvog dana devetnice slavljeno je udvorištu samostana uz svetište bl. MarijePropetog, a predslavio jedon Ljubo Planinić, župnikžupe sv. Ilije u Kruševu, BiH.U svojoj propovijedi župnikPlaninić se osvrnuo na svje-dočanstvo života blaženeMarije Petković te istaknuo:„Potrebno je iz dana u danpitati se: jesam li Isusov?,kako je to činila bl. MarijaPetković. Kažemo da jepapa Ivan Pavao II. Marijuproglasio blaženom. Mari-ja Petković je spremila putsama sebi, a papa IvanPavao II. je samo potvrdioono što je Marija Petkovićčinila cijeloga svojega živo-ta“.Također je kazao kako odHrvata na ovim prostorimanitko nije tako proslavio ime

i prezime diljem katoličkog i domoljubnogsvijeta kao jedna žena, kao Marija Prope-tog. Ona se potvrđivala i stihom i pismomi meditacijom, zanosom. „I kad je bilo najteže, ona je rekla: ja ću setebi nasmiješiti u ime Božje da ti pokažemosjećaj duše“, rekao je propovjednik. Poz-vao je vjernike da budu predani Bogu

poput blažene Marije Petković: „Stavi danas rukuna grob Marije Petković i reci: i ja ću danas poputtebe slijediti Boga, Isusa Krista, u mojim mo-gućnostima, u mojim stvarnostima.“ Predvoditeljslavlja je također govorio i o vjeri kojom se potvr-dio Abraham spremnošću da ide kamo ga Bogšalje i da žrtvuje svoga sina.Na misi je koncelebrirao don Željko Kovačević,župnik župe Svih Svetih u Blatu. Prije mise moli-la se Krunica Božanskog Milosrđa, devetnica ilitanija bl. Marije Propetoga. Za vrijeme euharis-

tijskog slavlja pjevao je zbor mladihiz Kruševa sastavljen iz više zborovakoji djeluju u župi sv. Ilije.Euharistijsko slavlje je zaključeno pro-cesijom u svetište gdje je predvoditeljslavlja udijelio zaključni blagoslov smoćnikom blaženice, te je uslijedilamogućnost za osobno čašćenjemoći bl. Marije Propetoga.U dvorištu samostana potom jeodržan koncert zborova iz Kruševa.Nastupili su: zbor Horeb, zbor Fon-tes, klapa Studenac, Ela Čule i StipeGabrić uz pratnju Karla Milićevića, tena diplama Mario Smiljanić.Na kraju koncerta nazočnima se snekoliko riječi obratio župnik Planinić,a provincijalna predstojnica s. M.Emila Barbarić zahvalila je hodočas-nicima iz Kruševa i svim štovateljimablaženice.

s. M. Jasminka Gašparović

45GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

U ČILIPIMA

Zlatna misa petorice svećenikaZlatna misa petorice svećenikaZlatna misa petorice svećenikaZlatna misa petorice svećenikaZlatna misa petorice svećenika- Hvala vam što ste po vašem svećeništvudozvolili Bogu da uđe u vaš život – kazao je, uzostalo, u propovijedi biskup UzinićPovodom zlatnog jubileja svećeničkog djelovanja petoricesvećenika Dubrovačke biskupije ispred crkve sv. Nikoleu Čilipima u subotu, 1. srpnja, služeno je svečano misnoslavlje. Svećenici koji su ovim slavljem proslavili 50 godi-na svoga misništva su don Stanko Lasić, generalni vikarDubrovačke biskupije i katedralni župnik, don Josip Ba-rišić, župnik župe sv. Nikole Čilipi, don Grgo Tomić, župniupravitelj župe sv. Jurja Osojnik, don Frano Markić, žup-nik župe sv. Marije Magdalene Putniković, i umirovljenisvećenik don Jerko Suton koji zbog bolesti nije sudjelovaona ovom misnom slavlju. Dubrovački biskup mons. MateUzinić je predvodio misu, a uz zlatomisnike i brojnesvećenike, koncelebrirao je i kotorski biskup mons. IlijaJanjić.Prije samog misnog slavlja iza župne crkve blagoslovlje-na je maslina koja jezasađena kao podsjet-nik na zlatomisništvožupnika Barišića, na-kon čega su sesvećenici i biskupi uprocesiji uputili premavanjskom oltaru. Napočetku je župnik Ba-rišić u ime svih zlat-omisnika pozdraviosav nazočan puk,obitelj, prijatelje ikolege svećenike te imizrazio srdačnu dobro-došlicu. Biskup Uzinićtakođer je na početkupozdravio sve okupl-jene te posebnopozdravio Mariju Ba-rišić, majku zlatomisni-ka Barišića, te nazočne redovnice. Pozdrave je uputio ipredstavnicima političke vlasti, između ostalih i novoiz-abranom načelniku Općine Konavle Božu Lasiću.Možemo li postati podmlađena Crkva?U propovijedi se biskup Uzinić osvrnuo na prvo čitanje izKnjige Postanka o susretu Boga i Abrahama (Post 18, 1-15), te interpretirao kako je i u Čilipima na ovaj dan bioprostrt šator, baš kao i onaj u kojem je Abraham ukazaogostoprimstvo Gospodinu, u kojem su domaćini uz slav-ljenike i brojne vjernike primili i samog Gospodina. Dodaoje i riječi sv. Benedikta koji je govorio svojoj braći da uvijeksvakoga primaju kao Krista, te još jednom zahvalio što suih kao strance primili i što su po njima primili Krista.Obraćajući se zlatomisnicima biskup je prilagodio psalamdana pa kazao: „Veliča duša moja Gospodina, klikće duhmoj u Bogu, mome Spasitelju što je prije 50 godina po-gledao na neznatnost ovih svojih službenika i uključio ihu život ove partikularne Crkve. I omogućio im da mogupropovijedati evanđelje i slaviti Boga“. Nastavio je i kakobiblijska čitanja govore i ovom zlatomisničkom događa-ju, odnosno usporedio je starost Abrahama i Sare sa sta-rošću svećenika Dubrovačke biskupije. Napomenuo jekako proteklih godina nije bilo mladomisničkih slavlja, teda se ne zna kada će biti sljedeće. „Htio bih konstatiratida je zapravo situacija Abrahama i Sare naša situacija.Situacija ove partikularne Crkve. Ostarjeli smo. Možemose pitati kako će roditi starica? Ova naša Dubrovačka bisk-upija? Kako ona u ovoj sadašnjosti može slaviti ne samojubileje, za koje smo zahvalni Gospodinu, nego slavitistvarnost života u sadašnjosti, mladomisnička slavlja. Kako

može biti po tim mladomisničkimslavljima pomlađena Crkva? Je limoguće da se dogodi promjena?“Mons. Uzinić je istaknuo i kako jeodgovor na ovo pitanje pozitivan, teda trebamo čuti one anđelove riječi:„Zar je Gospodinu išta nemoguće?“Objasnio je kako za to ostvariti, iakonam se ponekad čini nemoguće,trebamo kao biskupija te svatko odnas pojedinačno na svoj način otvor-iti vrata svoga doma Gospodinu,baš kao Abraham. Te da mu takodozvolimo da ponovno uđe u našubiskupiju, u naš život, jer se jedinotako može dogoditi onaj dijalogizmeđu Gospodina i Abrahama.Biskup je kazao kako uz otvaranjeGospodinu moramo u sve dodati ivjeru, vjeru da Gospodin to može ida Gospodin hoće, baš poput sat-

nika i njegove vjere (Mt 8, 5-17). „Datakva nam je vjera potrebna“, rekaoje i dodao kako ćemo onda moćiispuniti svoje poslanje, u različitimzvanjima i zanimanjima.Bogu je sve mogućeBiskup se još jednom osvrnuo načinjenicu kako je biskupija postalastara, te da je jedna od oznaka testarosti navezanost na tradicije kojesu postale važnije od vjere. Upozo-rio je kako nas te tradicije, ako nisupovezane s vjerom, počinju gušiti,te da nas stavljaju u krevet poputPetrove punice (Mt 8, 5-17). Ali i kakonas to sprječava u ispunjenju našezadaće.Poručio je kako trebamo dozvolitiKristu da uđe u naš dom, kako bi unama, svojom prisutnošću po vjerikoja nas povezuje, mogao probu-diti potrebu za služenjem, za mican-jem od svega što nas čini starima imrtvima. „Život naše Dubrovačkebiskupije se može promijeniti.Možemo, iako sad izgledamo stari,a inače i jesmo stari, imamo dugutradiciju, možemo početi kao što jeto činila i Sara, rađati. Rađati novimduhovnim zvanjima ali i novim

kvalitetnim kršćanskim životom. JerBogu ništa nije nemoguće. Možemoi kao Petrova punica nakon što nasdotakne Isus svojom rukom biti oslo-bođeni od one ognjice koja naszačahuruje i čini starima, te ustat ipretvoriti se u one koji u ime Isuso-vo žele služiti. U različitim zaniman-jima i služenjima, uključujući i onosvećeničko zvanje. Koji žele u imeIsusa Krista biti navjestitelji njegoveriječi“, kazao je mons. Uzinić. No,rekao je i kako istovremeno mora-mo biti i oni koji u ime Isusa Kristaprimaju druge, ali i oni koji su u domuIsusa Krista, koji dozvoljavaju da ihKrist posluži. Kako kroz svećeničkozvanje tako i kroz bilo koje drugo -potvrditi da je Bogu sve moguće. „Više od toga da Bog može sve to,kaže filozof Martin Buber, znači da

u Božjoj sferi i njego-voj blizini vlada svemo-gućnost, odnosno dasve ono što je drugdjenemoguće ovdje post-aje moguće. I to vrije-di također i za onogakoji je ušao u Božjusferu. Onoga kojivjeruje. Kaže Buber, tajne posjeduje Božjumoć ali posjeduje neš-to puno važnije i vrjed-nije, posjeduje Boga.Ako i kad se preda iposveti shvaćanju on-oga što se Bogusviđa.“ Na temelju ovihriječi biskup je poručiookupljenima daugoste Boga i dopuste

mu da postane dionikom njihovaživota kako bi mogao ono što je sta-ro učiniti živim. Još jednom je česti-tao zlatomisnicima i zahvalio im nanjihovom svećeničkom služenju, alii na tom što su po svom svećeništ-vu dozvolili da Bog uđe u njihovživot. Kazao je i kako želi zajedno snjima moliti za dubrovačku Crkvukako bi ponovno postala mlada irađala nova duhovna zvanja, a zašto je preduvjet kvalitetan kršćanskiživot.Na kraju misnog slavlja čestitkupredsjednika Hrvatske biskupskekonferencije mons. Želimira Puljića,zadarskog nadbiskupa i bivšeg du-brovačkog biskupa, pročitao je donIvica Pervan, kancelar Dubrovačkebiskupije.Zlatomisničko slavlje pjesmom jeuveličao župni zbor župe sv. Nikoles voditeljem Matijom Novakovićem.Nakon mise uslijedio je prigodanfolklorni program, između ostalog itradicionalna konavoska zdravica, au ime župljana zlatomisnicima ječestitke uputio Miho Katušić, članžupnog vijeća župe Čilipi.

Nikša Sentić

46 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

FELJTON BROJ 186Priredio Lukša Lucianović

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

www.dubrovnik-turistinfo.com

Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neret-vanskom turizmu na jednom mjestu

O gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekatau Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (8)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (8)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (8)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (8)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (8)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

UvodProfesor dr. Antun Kobašićnapisao je i članak pod na-zivom: „Što i kako se gradi-lo u Dubrovniku poslije II.svjetskog rata“ i objavio gau „Dubrovačkom horizon-

tu“. Članak je vrlo zanimljiv pa sam zato od-lučio u dvadesetak nastavaka prenijeti sadržajovog članka malo preuređenog za ovu pril-iku i nadopunjen s nekim mojim saznanjimana ovu temu. Slijedi nastavak teksta iz prošlogfeljtona...Poslovno-upravna zgrada DTS.izgrađena je 1984. godine, (kasnije rekonstru-irana). Investitor poduzeće DTS Dubrovnik.Objekti u servisnoj zoni DubacNajprije tiskara “I. Čubelić” 1985. god. a za-tim još: servisno-skladišni objekti DTS-a, teh.zgda Poduzeća za ceste, skladišno-teh.pogon Sakupljača, servisna stan. Autodu-brovnik, pogon za rez. i obradu kamena (veći-na oštećena i devastirana u ratu). In-vestitori pojedinačna poduzeća.Dubrovačka bankanova zgrada izgrađena 1986/87. go-dine, kao upravna zgrada i glavnaposlovnica banke. Samo investiranje.DOC - društveno opskrbni centarLapadje građevinski završen 1991. godine,ali za predviđenu namjenu nije oprem-ljen niti useljen (osim manjeg dijela zazdravstvenu stanicu). Investitor jebivše poduzeće “Dubrovkinja”, a ob-jekt je u ratu i tijekom višegodišnjeg“konzerviranja” prilično devastiran.Među značajnije novoizgrađene ob-jekte u ovoj skupini, podignute tijekomporatnog razdoblja, mogu se ubrojitijoš:- zgrade u poslovnoj zoni Komolac (Ma-rina s uređajima, 2 velike hladnjače (dev-astirane), zgrada eksa, dogradnja Du-brovačkog podruma, skladišta i beton-jerka građevinskog poduzeća Dubrovnik,pogoni TUP-a);- hladnjače u luci Gruž (potpuno unište-na u agresiji) i u Cavtatu;- cementni silosi i skladišta u Batahovini;- hale brodogradilišta Mokošica;- asfaltna baza, mlinovi za kamen i be-tonijerka na Dubcu;- spremište kerozina sa pristaništem i cr-pkom kod Cavtata - Obod;

- poslovna zgrada s prodavaonicom i poš-tom u Zatonu.Nove upravne zgradeOsim ovih gospodarskih objekata, koji suslužili za proizvodno-uslužne aktivnosti iz os-novne djelatnosti poduzeća, izgrađeno je inekoliko pretežno upravnih zgrada, međukoje spadaju nove upravne zgrade:- poduzeća “Atlantska plovidba” 1962. god.;- poduzeća HE “Dubrovnik”, 1964. god;- poduzeća TUP, 1964/65 godine;- poduzeća “Budućnost”, 1968 god.;- HP “Mlini” u Srebrenom, 1971/72. god.;- poduzeća “Luka”, 1977/78 god.;- HTP “Dubrovnik”, 1976/77. god.;U razdoblju od 1994. do 2000. izgrađeno je inekoliko poslovnih ili mješovitih poslovno-stambenih zgrada za tržište, među kojima su:- poslovno-stambena zgrada u I. Vojnovićabr. 63 (1996.g.);- poslovna zgrada na Batali br. 5 (1999.g.);- poslovna zgrada u ul. A.Starčevića - bivšazgrada “Budućnost” (2000.g.);

- i još neke u izgradnji (nedovršene ilinedefinirane namjene).Zgrade javnih ustanova inadleštvaIntenzivnu gospodarsku izgradnju pra-tila je i “neprivredna”. Javne ustanovei nadleštva, koristeći budžetska sred-stva, fondove, posebna izdvajanja izgospodarstva, samo- doprinose idonacije, podizali su svoje objekte. Uovu skupinu investicija mogu se uvrstitinove zgrade koje su namjenskigrađene za neke javne sadržaje u po-dručju socijalne skrbi, zdravstva, odgo-ja, obrazovanja, unapređenja djelat-nosti, sigurnosti, športa, uprave i slično.Među takvima su na ovom području:Đački dom u Gružu.Đački dom u Gružu namijenjen zasmještaj srednjoškolske mladeži, finan-ciran iz namjenskih fondova, izgrađenje 1961. godine;

Zgrada Mirovinskog izdravstvenog osiguranjaZgrada Mirovinskog i zdravstvenogosiguranja. izgrađena kao upravno-ad-ministrativna zgrada 1964/65. godine.

Financirana iz fondova zamirovinsko i zdravstvenoosiguranje;

Zgrada Zavoda zazapošljavanjeizgrađena 1962. godine i fi-nancirana iz namjenskihsredstava Zavoda;Zgrada Stanice zajužne kulturegrađena je kao poslovno-tehnički objekt s laborator-ijom, namijenjena za ak-tivnosti i službe unapređen-ja južnih kultura (poljo-privrede), a izgrađena1970. god., samo financir-

anjem.Dom umirovljenikaili hotel za smještaj umirovljeni-ka, izgrađen 1969. god. i usel-jen početkom 1970. godine.Izgradnja financirana iz sredsta-va općine i mirovinskog fonda.Zgrada policijske upraveizgrađena je 1971. godine,sredstvima tada RepubličkogSUP-a (Prije ove zgrade, 1964.godine je izgrađena nova zgra-da prometne policije u Gružu,a 1999. kompleks specijalnepolicije u Platu).Prvobitni hotel „Lapad“ nalazio se na laguni, koja je prilikom gradnje

bila zatrpana, pa se ovaj kraj dugo godina nazivao „Pikola Venecija“

Prostor ispred današnje robne kuće Minčeta 1964./65. g.

47GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

PREKRASNA LJETNA VEČER NA TERASI HOTELA VALAMARDUBROVNIK PRESIDENT 5*

Detour i Pavel svojim hitovimaDetour i Pavel svojim hitovimaDetour i Pavel svojim hitovimaDetour i Pavel svojim hitovimaDetour i Pavel svojim hitovimaoduševili dubrovačku publikuoduševili dubrovačku publikuoduševili dubrovačku publikuoduševili dubrovačku publikuoduševili dubrovačku publiku

Ljetnu večer u romantičnom ambijentu na terasi hotela ValamarDubrovnik President 5* prošlog su petka dodatno uljepšale sja-jne izvedbe bendovaDetour i Pavel. Svi okupljeni uživali su ujedinstvenom doživljaju, a karizmatični frontmen sastava PavelAljoša Šerić je čak istaknuo kako mu je žao što i sam ne možebiti gost na koncertu i uživati u prelijepom okruženju. Sljedećikoncert na bogatom repertoaru događanja u sklopu projektaLjeto u Valamaru održat će se već ovog petka kada će višestru-ko nagrađivani sastav Jazziana Croatica u 21 sat na Trgu odFontane izvoditi potpuno drugačiji i nesvakidašnji jazz. Ulazakna koncert i parking će za sve posjetitelje biti besplatan.

Odnosi s javnošću Valamar Riviera d.d.

DODJELA ZAHVALNICE DUGOGODIŠNJOJ GOŠĆI DUBROVNIKA

Austrijanka Margit Muller vjernaAustrijanka Margit Muller vjernaAustrijanka Margit Muller vjernaAustrijanka Margit Muller vjernaAustrijanka Margit Muller vjernaDubrovniku pedeset godinaDubrovniku pedeset godinaDubrovniku pedeset godinaDubrovniku pedeset godinaDubrovniku pedeset godinaMala svečanost dodjelezahvalnice MargitMüller, dugogodišnjojgošći Dubrovnika, upril-ičena je u petak, 30.lip-nja, u Zatonu Malom.Slijedom lijepog običa-ja Turističke zajednicegrada Dubrovnika dasimbolično daruje dug-ogodišnje goste, koji suujedno i najbolji promo-tori turističke ponude,prigodnu zahvalnicu,buket cvijeća i poklon,staklenu statuu sv. Vla-ha za uspomenu, dobi-la je Margit Muller, uznak zahvalnosti za vjer-nost Dubrovniku dugu pedeset godina.Gđa. Muller iz Salzburga, u Austriji, prvi put je ljetovala u Du-brovniku kao dijete od 7 godina davne 1967. godine kad je sroditeljima dolazila u Zaton Mali, kod obitelji Viska i Marije Pul-jizević, uzastopno do 1991., kad je uslijedio prekid od tri godineuzrokovan ratom. Već od 1994. godine ta tradicija se nastavilado danas.Margit Muller doživljava obitelj Puljizević kao svoju drugu obitelj,a njihov dom kao svoj. Skorosva svoja ljeta je provela u Zatonupa ima i puno prijatelja među mještanima. Ovo lijepo prijateljst-vo započelo je 1967. kad su roditelji Margit Muller u spontanojšetnji sa svojom 7-godišnjom djevojčicom kroz Zaton zamolilimještane Viska i Mariju Puljizević da im se pridruže na ribanju sbarkom. Nakon dobrog ulova, ukusno spravljene ribe i toploggostoprimstva odlučili su ubuduće ljetovati baš tu.U ime TZ grada Dubrovnika Zahvalnicu za vjernost Dubrovnikui prigodne poklone uručile su Sandra Milovčević i Daria Dražeta,koje su zahvalile gđi.Muller na vjernosti i izrazile nadu da će jošpuno budućih godina posjećivati Dubrovnik i Zaton.Za TZ grada Dubrovnika ovakvi dugogodišnji gosti posebno sudragocjeni, jer su odani našem kraju i svoju privrženost s pono-som ističu i u svojim domovinama.

MEĐUNARODNI FESTIVAL OPERNIH ARIJA “TINO PATTIERA”

Opera buffa oduševila prepunOpera buffa oduševila prepunOpera buffa oduševila prepunOpera buffa oduševila prepunOpera buffa oduševila prepunKnežev dvorKnežev dvorKnežev dvorKnežev dvorKnežev dvorDeseti po redu Međunarodni festival opernih arija “TinoPattiera”, odnosno četvrti u organizaciji Dubrovačkogsimfonijskog orkestra, kroz četiri koncerta (Chansonsd’amo-ur, Guardi le stelle, Seriously romantic i Operabuffa) je građanima i gostima Dubrovnika pružionajpoznatije i najljepše arije slavnih opera

Završni koncert Međunar-odnog festivala opernih ar-ija “Tino Pattiera” održan je4.srpnja navečer u atrijuKneževoga dvora. Festivalje započeo 30. lipnja, a sDubrovačkim simfonijskimorkestrom koji je organiza-tor festivala te pod ravnan-jem glazbenog direktoraNoama Zura, nastupili sumeđunarodno priznati i us-pješni operni pjevači.Završni koncert nosio jenaziv “Opera buffa”. Riječ je o komičnoj operi nastaloj u 18. stoljećukao potreba ojačalog građanskog staleža za izražavanjem stavovai podrugivanjem pojavama u društvu. Sopranistica Liana Aleksan-yan, mezzosopranistica Ursula Hesse von den Steinen, tenor Xavi-er Moreno i bas Taras Konoshchenko svojim su nastupima sorkestrom i uživljenim ulogama kroz čitavu večer zabavljali do zad-njeg mjesta ispunjeni Knežev dvor.Publiku su osobito oduševile izvedbe arija “Udite, udite”, “Vogliodire” i Caro elisir” iz opere Ljubavni napitak G. Donizettija, zatim“Melodram”, “Ich lade gern mir Gäaste ein” i “Uhrenduett” iz opereŠišmiš J. Straussa mlađeg, arija “Meine Lippen, sie küssen so heiß”iz opere La Guiditta F. Lehára i druge.Koncert je završio ovacijama publike, što je dirigenta Noama Zura isoliste izvelo na dva bisa. Deseti po redu Međunarodni festival op-ernih arija “Tino Pattiera”, odnosno četvrti u organizaciji Dubrovačkogsimfonijskog orkestra, kroz četiri koncerta (Chansons d’amour,Guardi le stelle, Seriously romantic i Opera buffa) je građanima igostima Dubrovnika pružio najpoznatije i najljepše arije slavnih op-era. G. Rossini, W. A. Mozart, G. Donizetti, A. Ponchielli, L. vanBeethoven, K. Millöcker, G. Magler, J. Brahms, H. Nerlioz, L. De-libes, G. Bizet, P. Mascagni, G. Verdi, Ch. Gounod, J. Massenet i P.I. Čajkovski neki su od velikih skladatelja čija su se djela izvodila naovogodišnjem festivalu. Renata Roman

48 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT HUMANITARNI DUSTRA KUPZa Eneidu prikupljeno 22 tisuće knZavršen je tradicionalni humanitarni DUSTRA Kup gdje smo za našu sug-rađanku Eneidu Rokić skupili 22 tisuće kuna. Pobjednik turnira u ženskojkonkurenciji je ekipa White power, dok je pobjednik u muškoj konkurencijiekipa DUSTRA-e. ‘Čestitam svima koji su na bilo koji način pomogli u orga-nizaciji, gradonačelniku Matu Frankoviću na dolasku, a najveće hvala mojimDUSTRICAMA koje su bile svima na raspolaganju od 0 – 24’, kazao je pred-sjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž. Također, treba se zahvaliti i sponzori-ma turnira, a to su bili: Nautika d.o.o, pekara Rusica, mesnice Šime, Knez,Siceri Čokolino, restoranu Barba te gospođi Snježani iz pekare na ulazu uČokolino. Dubrovčani su još jednom pokazali svoje veliko srce i ljubav premasugrađanima i na tome im zaista veliko hvala - poručili su iz DUSTRA-e.

PLIVANJE - PRVENSTVO REGIJE 1.- PRVIDIO (800/1500) (SPLIT, 1.7.2017.)Pobjednici Brassard i ŠurkovićOvogodišnje Ljetno regionalno prvenstvo u plivanjuza dobne skupine seniora, juniora, mlađih juniora,kadeta i mlađih kadeta održava se u Splitu kroz pet

dijelova u tri vikenda. Prvi dio održan je u subotu 1.7.,drugi i treći dio održat će se u subotu 8.7., dok će sečetvrti i peti dio održati u subotu 15.7.U Splitu je u subotu, 1.7., na 1. dijelu Regionalnogprvenstva nastupilo 11 Jugovih članova dobnih sk-upina kadeta i starijih, a na programu su bile samo„duge pruge“, odnosno discipline 800 i 1500 slobod-

no. Jugaši su ostvariliodlične rezultate i pokaza-li dobru formu na ulaskuu završni dio sezone. Os-tvarili su ukupno petnaestplasmana među tri najbol-ja u svim kategorijama, aod toga četiri puta kaoprvi, osam puta kao drugii tri puta kao treći. PrvaciRegije 1. u disciplini 800slobodno postali su:Michel Brassard koji jepobjednik u općoj, junior-skoj i mlađe juniorskojkategoriji, te Mario Šurk-ović kao pobjednik u ka-detskoj kategoriji. Osim

toga, Šurković je zauzeo i drugo mjesto u mlađe jun-iorskom uzrastu.Đivo Matović u istoj je diciplini bio drugi u općoj, kaoi u juniorskoj konkurenciji.U diciplini 800 slobodno za plivačice Ana Lučić bilaje treća u općoj i druga u juniorskoj kategoriji.U istoj disciplini u kadetskoj konkurenciji KatarinaMatović bila je druga, a Katarina Nenadić treća.U disciplini 1500 slobodno Đivo Damić bio je drugi uopćoj, juniorskoj i mlađe juniorskoj kategoriji, dok jeFrane Miloslavić zauzela treće mjesto u kategoriji jun-iorki. U Splitu su dobre nastupe s osobnim rekordi-ma zabilježili i: Nikol Đuho, Antonija Ljuban, te LukaĐurović.Dok su mlađim članovima Juga predstojeća Region-alna prvenstva završna natjecanja u sezoni, starijimplivačima i plivačicama Juga svojevrsna su pripremaza nastupe na Prvenstvima Hrvatske koje seodržavaju krajem srpnja. Točnije, Kadetsko prvenst-vo Hrvatske održava se u Sisku 22. i 23. srpnja, dokse Prvenstvo Hrvatske za dobne skupine mlađih se-niora, juniora, te mlađih juniora održava od 29. srpn-ja do 1 .kolovoza u Zagrebu. Regionalno natjecanjeza najmlađe natjecatelje, tzv. „Plivaton“ će se održat29. srpnja u Splitu. PK Jug

DUBROVNIK DUD BOWLEla Nala Milič iz Slovenije i Zach Stephens iz VelikeBritanije pobjedniciPobjednici učetvrtog izdanjaDubrovnik DUDBowl-a, međunar-odnog teniskogturnira zatenisačice itenisače do 11godina, koji se uorganizaciji Teniscentra Dubrovnik iTenis kluba Ragusa igrao od ponedjeljka, 26. lipnja do subote, 1. srpnja, su Ela Nala Miličiz Slovenije i Zach Stephens iz Velike Britanije. U šest dana turnira na zemljanim terenimau Gospinom polju nastupile su djevojčice i dječaci iz 46 država svijeta od čega ih je tridesets titulom prvaka svojih država. Milić, je u finalu pobijedila Yoanu Konstantinovu iz Bugar-ske, prepustila je Bugarki samo tri gema u dva seta. U finalu tenisača bilo je uzbudljivo dosamoga kraja. Fatih Šišić iz Bosne i Hercegovine je dobio prvi set, Stephens drugi, a trećiset, tj. produženi tie break do deset u kojem je pobijedio Britanac. Pobjednici turnira dobili subesplatno sudjelovanje u Kampu Gorana Ivaniševića, zatim besplatno tjedan dana u na-jpoznatijoj teniskoj akademiji u svijetu, IMG Academy u Bradentonu na Floridi, godišnji ugo-vor jednog od najvećih proizvođača teniske opreme, Wilson, te pozivnice za velike međun-arodne turnire kao što su Little Mo i ine druge, koji se održavaju u IMG-u.

TENIS - KVALIFIKACIJE ZA PRVENSTVO EUROPELucija Ćirić Bagarić nastupila za reprezentaciju HrvatskeZa reprezentaciju Hrvatske (uzrast 14 godina) na kvalifikacijskom turniru za prvenstvo Europe, u Rakovniku (Češ-ka), nastupila je i Dubrovkinja Lucija Ćirić Bagarić. U prvom susretu skupine A Hrvatska je pobijedila Sloveniju 3:0,a Lucija Ćirić Bagarić i Noa Krznarić su u paru s 2:0 (6:1, 6:4) pobijedile slovenski par. U odlučujućem susretu zaodlazak na EP Hrvatska je izgubila od prvog favorita Slovačke s 2:1, te se nije uspjela plasirati na završnicu najboljih.Odlučujući je bio susret u paru, a Lucija Ćirić Bagarić i Noa Krznnarić su izgubile od slovačkog para Anika Jaskovai Vanda Vargova s 2:0 (6:3, 6:2). Završnica Europskog prvenstva igra se od 7. do 9. srpnja u Italiji.

VATERPOLO – ZAVRŠNICA KUPAHRVATSKE (JUNIORI)Jug CO četvrtiJuniori Juga CO zauzeli su četvrto mjesto nazavršnom turniru Kupa Hrvatske, koji je odig-ran na splitskoj Zenti. Jugaši su u skupini u1.kolu izgubili od Mladosti 13:7, u drugom bilibolji od Mornara BS 7:2, a u odlučujućem sus-retu za polufinale pobijedili su Solaris 11:6. Upolufinalu su izgubili od POŠK-a 9:4, a u sus-retu za treće mjesto od riječkog Primorja EB10:8. U finalu je zagrebačka Mladost, aktualniprvak, pobijedila POŠK-a s15:7 te tako osvoji-la duplu krunu. Najbolji vratar turnira je EugenSunara (POŠK), najbolji strijelac Zvonimir Butić(POŠK), a najbolji igrač je Franko Lazić (Mla-dost). Za Jug CO su nastupili: Toni Jarak, PetarPejić, Kristijan Čulina, Ivo Brailo, Filip Kržić, Ja-cob Merčep, Maroje Vidosavljević Vučić, Mar-ko Žuvela, Leo Cukrov, Mavro Farčić, KarloKrmek,Toni Sambrailo, Antonio Vukojević, Bo-rios Ivaniš.

DUBROVNIK KUP 2017.Raspored šesnaestinefinalaDubrovnik Kup 2017. stigao je došesnaestine finala, tako da sadanema popusta; tko izgubi – ispa-da. Voljom ždrijeba određeni suparovi kako slijedi.06.07.2017. Četvrtak - 1/16 finala -1. dan19:00 Pizza shop - Crvena funjestra20:00 Dustra - Caffe bar Antika21:00 Acunja - Evo nas opet22:00 Šulemu na zarubu - Copac-abana07.07.2017. Petak - 1/16 finala - 2.dan19:00 Vidonje - Caffe bar Mirakul20:00 Šipčine - Celtic bar Belfast21:00 Atalanta Bergamo - Re-kreativci

22:00 Centrala interijeri - ManeHastra08.07.2017. Subota - 1/16 finala -3. dan19:00 Brkati slonovi - Pipl masttrast as20:00 Autoprijevoz iskop Bešo -Trgovina Kuneji21:00 Caffe bar Puls - Millenium22:00 Jet ski rent Dubrovnik MDS- Kono09.07.2017. Nedjelja - 1/16 finala -4. dan19:00 Lolek i Bolek - Caffe bar As20:00 Strava team - Fast food RivaSlano21:00 Teća united - Mr. Fresh22:00 Konoba Maestral Ston -Restoran Dalmacija10.07.2017. Ponedjeljak - slo-bodan dan (otvaranje Ljetnih iga-ra). Tomo Sjekavica

49GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

FUTSAL KUP ‘ZAGREB 2017.’Kadeti Squarea prviZarač najbolji igrač, Džankovićnajbolji strijelacKadeti Square na impresivan su načinosvojili prvo mjesto na 10. Međunarod-nom futsal kupu ‘Zagreb 2017.’ koji seigrao protekli tjedan u Zagrebu, točnijeu Nogometnom centru Šalata.Dubrovčani su igrali u skupini A kojusu zaključili s maksimalnim učinkom,tri nastupa - tri pobjede. U prvom kolusvladali su MNK Fotex Futsal 5:1, a po-tom su u drugom bili bolji od mađar-skog predstavnika, CSO Montage, re-zultatom 6:0. U trećem kolu bili su boljii od zagrebačkog Nacionala 2:0.U četvrtfinalu izabranici Tonija Bačićanadigrali su Rugvicu s čak 6:0 te s uvjer-ljivom pobjedom ušli u polufinaleprestižnog turnira.U borbi za ulazak u finale odigrali su uregularnom dijelu bez pobjednika (2:2)protiv Futsal Dinama, međutim u rule-tu penala bili su uspješniji od vršnjakaiz Zagreba te zasluženo ušli u finalegdje ih je čekala još jedna zagrebačkamomčad – FC Nacional Zagreb koju su

u skupini nadigrali 2:0.Mladići u ‘crveno-plavom’ ponovili suodličnu igru i s još uvjerljivom pobje-dom dokazali da su bolja momčad odvršnjaka iz Zagreba koji predstavljajudres FC Nacional Zagreb. U finalnomokršaju, uvjerljiva pobjeda ‘crveno-plavih’ rezultatom 5:0!Square je igrao u sastavu Mario Falko-ni, Adriano Darrer, Andro Zarač, HaronDžanković, Bruno Rana, MarojeBandur, Nikša Vranješ i Orsat Klečak.– Bili smo odlični cijeli turnir, svaka častsvakom igraču! Ne znam što bih u ovomtrenutku rekao osim što se s ponosom,u srcu Zagreba, pjeva himna Squarea…Sve što smo radili cijelu godinu sada jedošlo na naplatu. Čestitam svim igrači-ma, bilo nas je malo, samo osam igrača,a svi su izdržali i zaista pokazali kako segine za boje Kluba – riječi su treneraTonija Bačića.Na kraju treba istaknuti da je Squareosim pokala za najbolju momčad os-vojio i pokale za najboljeg igrača i str-ijelca. Titulu najbolje igrača ponio jeAndro Zarač, a najboljim strijelcem pro-glašen je Haron Džanković.

Davor Lopin

BOĆANJE / PRVENSTVOŽUPANIJE ZA KADETEFenomenalni MatoŠundricaOdigrano je prven-stvo Županije zakadete (U-15) za2017. godinu. Ka-det Mato Šundricačlan BK Faraon izTrpnja napravio jenešto što do sadanije uspjelo nijed-nome kadetu.Naime, Mato jepostao Županijskiprvak u svih 6 dis-ciplina! Slavio je ubližanju i izbijanju ukrug, pojedincuklasično, precizn-om izbijanju, brzinskom izbijanju, te uštafetnom izbijanju sa Nikolom Lučićem(BK Hvidra Gromača) i parovima sa Do-minikom Batinićem (BK Hvidra Gro-mača). Drugi kadet po uspješnosti jeMarko Batinić (BK Hvidra Gromača) kojije osvojio 4 druga mjesta, 1 treće i 1četvrto.Na prvenstvu Hrvatske koje će seodržati od 5. do 09. 7. u Rijeci nastupitiće kadeti: Mato Šundrica, Marko Ba-tinić, Stijepo Batinić i Dominik Batinićsa voditeljem Markicom Dodigom.Osvajači medalja po disciplinama:Bližanje i izbijanje u krug1. Mato Šundrica (Faraon)2. Marko Batinić (Hvidra Gromača)3. Josip Jerković (Donji Brgat)4. Pero Bokarica (Župa Dubrovačka).Pojedinac klasično1. Mato Šundrica (Faraon)2. Marko Batinić (Hvidra Gromača)3. Dominik Batinić (Hvidra Gromača)4. Nikola Lučić (Hvidra Gromača).Brzinsko izbijanje1. Mato Šundrica (Faraon)2. Stijepo Batinić (Hvidra Gromača)3. Marko Batinić (Hvidra Gromača)4. Vjeko Haićman (Župa Dubrovačka).Precizno izbijanje1. Mato Šundrica (Faraon)2. Nikola Lučić (Hvidra Gromača)3. Stijepo Batinić (Hvidra Gromača)4. Marko Batinić (Hvidra Gromača).Parovi klasično1. Mato Šundrica (Faraon), DominikBatinić (Hvidra Gromača)2. Marko Batinić, Stijepo Batinić (HvidraGromača)3. Nikola Lučić, Antonio Moretić (HvidraGromača)4. Mauro Moretić, Pero Bokarica (ŽupaDubrovačka).Štafetno izbijanje1. Mato Šundrica (Faraon), Nikola Lučić(Hvidra Gromača)2. Marko Batinić, Stijepo Batinić (HvidraGromača)3. Vjeko Haićman (Župa Dubrovačka),Josip Jerković (Donji Brgat)4. Mauro Moretić, Pero Bokarica (ŽupaDubrovačka).

Luko Hendić

DIVLJA LIGA 2017.Prijave do 13.srpnjaPrijave za nastup u 34. Prvenstvu du-brovačkih kupališta u vaterpolu, Divljojligi 2017., primaju se do četvrtka, 13.srpnja do 17 sati u Caffe baru Giro (usklopu Trgovačkog centra Tommy), anakon toga je ždrijeb. Kvalifikacije ćepočeti ne prije subote, 15. srpnja.Početak glavnog turnira najranije upetak, 28. srpnja. Finale bi se u Portutrebalo odigrati 12. ili 13. kolovoza. Zasve potrebne informacije o propozici-jama i turniru 098 803 040.

JEDRILIČARSKI KLUB CAVTAT3. Hotel Cavtat KupJedriličarski klub Cavtat organizira usubotu, 8.srpnja, regatu krstaša podnazivom 3. Hotel Cavtat Kup sa startomu 11:45. Jedrit će se cavtatskim akva-torijem sa startom i ciljem u uvali Tihaoko cavtatskih otoka 2 kruga. Dodjelapokala najbržim jedrilicama bit će up-riličena u Jedriličarskom klubu Cavtatnakon regate. Regata se održava podpokroviteljstvom Hotela Cavtat, asponzori su Turistička zajednica Cavtat,Općina Konavle, Cafe bar Amor, Peka-ra Peco.

MALI WEMBLEY 2017.Prijave do 11. srpnjaPobjedniku 20 tisuća kuna, a odove sezone i veteranski turnirKrenule su prijave za 25. izdanje turnira‘Mali Wembley 2017.’ jednog od na-jpoznatijeg i najbrojnijeg malonogo-metnog turnira na ovim prostorima, kojise igra u Čokolinu. Početak turnira ovesezone zakazan je za četvrtak, 13. srp-nja, a prijave momčadi primaju se doutorka, 11. srpnja do 19 sati – ždrijebmomčadi je istog dana u 20 sati. Upla-ta za sudjelovanje za na ovom jedin-stvenom turniru iznosi 600,00 kuna.Organizator se ove sezone pobrinuo zamnogobrojna iznenađenja, a pri čemuje posebno za istaknuti nikad većinovčani fond koji iznosi čak 31.000,00kuna!Pobjedniku će ove sezone pripasti ve-

likih 20 tisuća kuna dok će poraženi ufinalu dobiti – 7 tisuća kuna. Trećepla-siranoj momčadi osigurane su 3 tisućekuna dok će četvrtoplasirani dobititisuću kuna.Uz nikad veći novčani fond, treba istak-nuti da se će se ove sezone na ‘malomWembleyu’ igrati i veteranski turnir(+35).Uplata za sudjelovanje na veteranskomturniru iznosi 200,00 kuna, a pobjedni-ku veteranskog dijela turnira pripasti ćepokal i – večera za cijelu ekipu!Istaknimo da će ove sezone biti orga-nizirana i bogata lutrija za sve gledatel-je. Mnogobrojni posjetitelji osvojiti ćepoklon pakete, večere pa čak mobitel iteleviziju!Ove sezonu nastup na ‘malom Wemb-leyu’ nikako ne smijete propustiti, a pr-ijaviti se možete voditelju turnira na 091/250-9610 (Ivo Pavlić). hj

AUTOMOBILIZAM – PRVENSTVO HRVATSKE U KRUGUDubrovnik Racing prvak Hrvatske po četvrti put zaredomDvije utrke prije kraja Auto klub Dubrovnik Racing je po četvrti put uzastopnoprvak Hrvatske u krugu. U odnosu na drugoplasirani Auto klub Solin ima 181bod više. Peta i šesta utrka sezone održane su u Banja Luci. Prvog dana HrvojeČikor bio je prvi u grupi 1 (Mario Barović, član Župe dubrovačke bio je drugi), a ugrupi 3 prva tri mjesta su osvojili članovi Auto kluba Dubrovnik Racing: AnteAlduk prvi, Žarko Knego drugi, a Maro Franić treći. Drugog dana Mario Barović,član Župe dubrovačke bio je prvi a Hrvoje Čikor drugi, a u grupi 3 Alduk prvi,Knego drugi, dok je Franić bio četvrti. Zbog kvara na motoru Romano Radić jemorao odustati prvog dana. Dubrovnik Racing je vodeći i u prvenstvu Hrvatskena brdskim stazama.

JUDO – EUROPSKO KADETSKO PRVENSTVOViolići se na startu oprostili od EP-aNa Europskom kadetskom prvenstvu, koje se održalo u Kaunasu (Litva) član JKDubrovnik 1966 Luka Violić je 1.srpnja zbog ozljede predao borbu u kategorijipreko 90 kilograma reprezentativcu Litve, Nedasu Mineviciusu. Lukina sestraAnđela Violić je nastupila 1.srpnja u kategoriji do 70 kilograma. U 1.kolu je izgu-bila od Viktoryje Novikave iz Bjelorusije, koja je izborila polufinale, pa je AnđelaViolić imala novu šansu, međutim, izgubila je i u repasažu, ovaj put od NatalieChystiakove iz Ukrajine.

BRIDŽ KLUB DUBROVNIKPar Stanković-TikvicapobijedioU ponedjeljak 3.7. u hotelu Royal Prin-cess odigran je redoviti tjedni parskiturnir Bridž kluba Dubrovnik. Nastupi-lo je sedam parova uz Matchpointsobračun. Pobijedili su: Zdenko Stank-ović i Đivo Tikvica. Rezultati turnira: 1.Zdenko Stanković & Đivo Tikvica59,38%, 2. Toni Radić & Miho Jančić58,33%, 3. Niko Dubčić & Pero Jemo56,25%, 4. Iva Strnad & Frano Mozara50,00%, 5. Vedran Košta & Rade Garić46,88%, 6. Dubravka Zvrko & SrđanGolubović 42,71%, 7. Boško Mišić &Boris Lovjer 36,46%. Ukupna klupskalista se može vidjeti na: www.crobridge.com

BADMINTONGaljer izabran u dvapovjerenstva BEC-aRatko Galjer, trener Badmintonskogkluba Aedium, koji je ujedno i predsjed-nik Hrvatskog badmintonskog saveza,na nedavnoj je sjednici Ravnateljskogodbora Badminton Europe (BEC) izab-ran u dva povjerenstva BEC-a - u Ko-mercijalno povjerenstvo i u Povjeren-stvo za vrhunski sport. Oba povjeren-stva imaju dvogodišnji mandat, od 1.srpnja 2017. do 1. rujna 2019. godine.Izbor Ratka Galjera kompliment je nesamo našem treneru, nego i cijeloj bad-mintonskoj javnosti, i nesumnjivo ćeotvoriti mogućnost još većeg razvojabadmintona u Dubrovniku i Hrvatskoj.

Mirko Janičić

50 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

OTVARAJU SE 68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

Bogat dramski i glazbeni programBogat dramski i glazbeni programBogat dramski i glazbeni programBogat dramski i glazbeni programBogat dramski i glazbeni programU 47 dana, na više od 15 ambijentalnih lokacija,približno 2.000 umjetnika iz cijelog svijeta izvest ćeoko 80 dramskih, glazbenih, opernih, baletnih,folklornih i drugih programaPodizanjem festivalske zastave Libertas uz stihove Himne slo-bodi u ponedjeljak, 10. srpnja u 21:00 sat ispred crkve sv. Vla-ha svečano će biti otvorene 68. Dubrovačke ljetne igre, koje ćese i ove godine tradicionalno održavati do 25. kolovoza. U 47dana, na više od 15 ambijentalnih lokacija, približno 2.000 um-jetnika iz cijelog svijeta pred međunarodnom će publikom od60.000 domaćih i inozemnih posjetitelja izvesti oko 80 dram-skih, glazbenih, opernih, baletnih, folklornih i drugih progra-ma, najavljeno je 5.srpnja na konferenciji za medije na taracihotela Excelsior na kojoj su govorili ravnateljica Ivana MedoBogdanović, v.d. intendanta Mladen Tarbuk te gradonačelnikMato Franković i zamjenica dubrovačko-neretvanskog župa-na Žaklina Marević.Ceremoniju svečanog otvaranja prema scenariju Mladena Tar-buka i Ivane Lovrić Jović režiraju Ivan Miladinov i Igor Barberić.Pod sigurnom rukom maestra Tarbuka, glazbu izvode Du-brovački simfonijski orkestar, Zagrebačka filharmonija, Akadem-ski zbor Ivan Goran Kovačić, Dubrovački komorni zbor te Mješ-oviti zbor Libertas. Uz članove Festivalskog dramskog ansam-bla, nastupit će i Folklorni ansambl Linđo, Kazališna družinaKolarin, Plesni studio Lazareti, KUDStjepan Radić te Udruga Žongler-ata.Premijerni dramski program 68.festivalske sezone čine dva naslo-va izrasla iz razmatranja o slobodidjelovanja pojedinca u krutimokvirima zadane društvene zbilje.Gospoda Glembajevi premijernoće početkom kolovoza, i to prviputa na Igrama, biti izvedeni u režijiZlatka Svibena u Umjetničkojgaleriji sa sjajnim glumačkim an-samblom kojeg predvode PredragEjdus u ulozi Ignjata Glembaja,Anja Šovagović Despot kao baru-nica Castelli te Mijo Jurišić u uloziLeonea. Druga dramska premijeraMarin Držić – Viktorija od neprijatel-ja premijerno će biti izvedena 20.kolovoza u parku Umjetničke škole povodom 450. obljetnicesmrti tog komediografa. Prema konceptu i dramaturškom ob-likovanju teksta Hrvoja Ivankovića predstava je sastavljenapretežno od fragmenata Držićevih djela, a slijedi Držićevu živo-tnu priču te problemski sagledava njegov odnos s Gradom idruštvom u kojem je živio. Redateljica Ivica Boban dolazi sglumačkom družinom mladih izvođača kojima su na čelumnogo iskusniji glumci i to vodeći suvremeni držićevski inter-preti Doris Šarić Kukuljica i Maro Martinović, dok će se u ulozisamog Marina Držića te niza njegovih amblemskih likova odPometa i Negromanta do Stanca i Skupa naći jedan od naju-glednijih hrvatskih glumaca mlađeg naraštaja Ozren Grabarić.Dramske uspješnice Kafetarija i Othello, koje su lani oduševilekako kritiku tako i festivalsku publiku te za čije se izvedbe tražilakarta više, ovo su ljeto ponovno na repertoaru. GoldonijevaKafetarija u prijevodu i adaptaciji Frana Čale jedna je od legen-darnih predstava Igara, a lanjsko postavljanje ovog djela kaokomedije s pjevanjem i plesanjem redatelja Vinka Brešana uizvedbi Festivalskog dramskog ansambla pred Sponzom, priv-uklo je više od 4.000 gledatelja. Othella Williama Shakespear-ea u režiji Ivice Boban te izvedbi Festivalskog dramskog an-sambla na tvrđavi Lovrjenac, također su pratile ovacije publikei kritike koja je pisala: „Predstava je to dostojna svoga sjaja,ovoga vremena i punih tribina“, uz sve pohvale dramskom an-samblu, što je potvrdila i struka, nagradivši cijeli ansambl pred-

stave Orlandom za najbolju dram-sku izvedbu te Ivicu Boban Na-gradom hrvatskog glumišta zanajbolju režiju hrvatske kazališnesezone. Festivalska publika imatće priliku vidjeti i neke od najus-pješnijih predstava hrvatske re-centne kazališne sezone. Hrvats-ko narodno kazalište u Zagrebusvoju će dramsku uspješnicu Trizime Tene Štivičić u režiji Ivice Bul-jana izvesti u parku Gradac. Dra-ma je s velikim uspjehom praiz-vedena u Londonu, u New Yorkuje osvojila uglednu nagradu Sus-an Smith Blackburn Prize, dok jeizvedbom u zagrebačkome HNK,izazvala nepodijeljeno oduševl-jenje, postavši pravim hitom. Izprodukcije Zagrebačkog kazališ-ta mladih dolazi višestruko, diljemregije, nagrađivani Hinkemann urežiji Igora Vuka Torbice.Glazbeno-scenski program dono-si premijeru Händelove opere Or-lando u režiji Jánosa Szikore, podumjetničkim vodstvom Davida

Batesa i u izvedbi Hrvatskog baro-knog ansambla. Sjajnu ekipusolista čine britanski kontratenorOwen Willetts koji će utjeloviti vite-za Orlanda, Ivana Lazar kao An-gelica, Renata Pokupić kao Me-doro, Dorinda Marija Kuhar Šošate David Oštrek u roli Zoroastra.Ni ljubitelji baletne umjetnostineće ostati uskraćeni jer Igredonose najpopularniji „bijeli balet“svih vremena, djelo koje je si-nonim klasične baletne umjetnos-ti, Labuđe jezero Petra I. Čajk-ovskoga u koreografiji proslavl-jenog Vladimira Malakhova, a uprodukciji Baleta Hrvatskog nar-odnog kazališta u Zagrebu koji setime na Igre vraća nakon desetgodina pauze. S plesnom izved-bom ovoga ljeta na Igrama gos-tuje Bitef teatar i njihova plesnaskupina koji će izvesti Ptice inspir-irane Aristofanom, a u koreografiji

miljenika festivalske publike Ed-warda Cluga.Bogat glazbeni program otvorit ćeispred crkve sv. Vlaha već goto-vo rasprodana Orffova CarminaBurana u izvedbi Dubrovačkogsimfonijskog orkestra, Zagre-bačke filharmonije, Akademskogzbora Ivan Goran Kovačić, uz ug-ledne soliste Nicolu Proksch,Owena Willetsa te Nikolu Mijail-ovića, a pod dirigentskom pali-com Ivana Josipa Skendera. Ovuizvedbu Igre posvećuju mo. Vje-koslavu Šuteju, uspješnomravnatelju glazbenog programaIgara čije je otvaranje Igara 2002.upravo s izvedbom CarmineBurane ostalo trajno urezano usjećanje Grada i publike Igara.Dubrovački simfonijski orkestar ukolovozu će imati dva koncerta uatriju Kneževa dvora s gostima di-rigentima i solistima, a izvedbomZaboravljenih muzika obilježit ćese 80. godišnjica rođenja velikoghrvatskog suvremenog skladatel-

ja, danas Dubrovčanina, Du-bravka Detonija, a praiz-veden će biti Bird Concertodubrovačkog skladatelja Pe-tra Obradovića. PijanistGoran Filipec osmislio jevečer posvećenu FranzuLisztu pažljivo birajućiskladbe iz njegovog kasnogopusa u kojima Liszt tražigranice slobode sameglazbe, navješćujući novavremena. Program naslovl-jen U susret budućnosti ukojem se festivalskoj publicipredstavljaju mladi virtuozi,laureati prestižnih međunar-odnih natjecanja, nastavljase i ove godine, a otvorit ćega finalist Chopinovog inatjecanja Queen Elisabeth

Dmitri Šiškin. S češkim reper-toarom nastupit će Lukáš Von-dráček, lanjski pobjednik natje-canja Queen Elisabeth. Hrvatskuće u tom programu dostojnopredstaviti naš najugledniji gitaristmlade generacije Srđan Bulat.Okupljeni kao 4 gitare publikuočekuju i gitaristi Zoran Dukić,Petrit Çeku, Tvrtko Sarić i MarojeBrčić. Dramuturški precizno os-mišljeni, zanimljivi su i programitalijanskog ansambla UmbertoGiordano koji izvodi programposvećen Ludwigu van Beethov-enu te recital inspiriran srednjimvijekom u pariškim salonima spočetka 20. stoljeća u izvedbi An-sambla Dialogos koji čine Katari-na Livljanić i Danijel Detoni. Plani-rani su i brojni drugi recitali uKneževu dvoru: zajednički nastupviolončelistice Monike Leskovar igitarista Petrita Çekua te violista

51GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

Svijet (univerzum)Svijet (univerzum)Svijet (univerzum)Svijet (univerzum)Svijet (univerzum)Po Starom zavjetu, vidljivisvijet je stvoren za šestdana. Teško je prihvatiti daje to učinjeno u periodu odobičnih šest dana. Bib-lijskih šest dana stvaranjanisu običnih šest dana, većšest uzastopnih perioda,koji postupno razotkrivajuepske slike velikog Umjet-nika.Biblijski izvještaj o stvaran-ju počinje riječima: «Upočetku» (1.Moj 1,1), frazom koju je upotrebio isv. Jovan Bogoslov da opiše vječno postojanjeRiječi Božje (Jn 1,1). Ovaj «početak», međutimupućuje na pitanje šta je postojalo prije negošto je vrijeme počelo (nastalo). To, svakako, nijeograničeno vrijeme; to je bezgranična vječnostiz koje se vrijeme rađa. «Početak» je prva stvar-nost koja veže vrijeme sa vječnošću. Od trenut-ka kad je vrijeme stavljeno u pokret, univerzumje sebe morao podvrgnuti sopstvenim zakoni-ma. Po zakonu vremena, prošlost je već prošla,budućnost treba da dođe, a sadašnjost postojikao varljivi i zauvijek prolazni časak koji završa-va tek što je počeo. Mada se vrijeme pojavljujeistovremeno sa univerzumom, taj bezvremeni«početak», kad se univerzum priprema dapočne, ali dok još nije počeo, jeste jamstvo čin-jenice da je tvorevina bila povezana sa vječnošćui da će, po završetku istorije, ponovo postati diovječnosti.Vječnost je odsustvo vremena. Izvan vremenanema prolaznog bića, vječno biće, nad-biće.Univerzum, koji je pozvan iz nebića u vremens-ko biće stvaralačkom Riječju Božjom, nećenestati na kraju vremena, neće otklizati u nebiće,već će postati dio nad-bića, postaće vječan. Bib-lijsko otkrivenje stavlja Univerzum u perspekti-vu i jednog i drugog, i vremena i vječnosti, takočak i kad vrijeme nestane, univerzum će ostati.Vrijeme je ikona vječnosti i vrijeme će biti uron-jeno u vječnost, dok će univerzum bitipreobražen u carstvo budućega vijeka.«U početku stvori Bog nebo i zemlju. A zemljabješe bez obličja i pusta, i bješe tama nad bezda-nom; i duh Božji dizaše se nad vodom» (1.Moj1,1-2). Neki stari prevodi Starog zavjeta prika-zuju zemlju kao «prazna i ništa» (Teodotijonov),ili «zaludna i zamagljena» (Simahov). To je be-zoblična masa iz koje je svijet stvoren. «Zemlja»prvoga dana je, po tumačenju sv. Filareta Mosk-ovskog, jedna «začuđujuća praznina», jednahaotična prvobitna supstanca koja je sadržavalagaranciju krasote i budućeg kozmičkog sklada.«Tama» i «dubina» svjedoči o dezorganizovanos-ti i bezobličnosti materije, dok voda označavanjenu plastičnost. Rečeno je da se Sveti Duh«dizao», lelujao iznad vode. Na drugom mjestuu Bibliji ovaj isti glagol upotrebljen je u smislulepršanja ptica iznad gnijezda, gdje su bili nji-hovi ptići. «Orao izmamljuje orliće svoje, diše senad ptićima svojim, širi krila svoja, uzima ih i nosina krilima svojim» (5.Moj 32,11). Sveti Duh kaomajka koja ljubi, zaštićuje i oživljava materijalnisvijet, «lebdeći» i udahnjujući mu «duh životni.

Aleksandra Miloševa i pijanista LovraPogorelića, dok će violinski recital pr-irediti Stefan Milenković uz pijanistaRohana de Silvu. U Dvoru će nastupitii komorni sastav Synergia 6, kojeg ječlan svjetski proslavljeni violinist Nem-anja Radulović. U Dvoru će festivalskapublika moći čuti i jednog od najzan-imljivijih interpreta sevdaha današnjiceBoža Vreću. Mladi i višestruko nagrađ-ivani glazbenici Filip Merčep i NicolasSinković izvest će u ljevaonici podMinčetom autorski projekt naziva Dijalog,na udaraljkama uz elektroniku i to inter-aktivno s publikom istražujući, kako samnaslov sugerira, dijalog suvremene um-jetnosti i scenskih prostora grada. Predsam kraj festivala, Igre donose još jednuglazbenu poslasticu – koncert na Rev-elinu jedne od najistaknutijih britanskihženskih jazz vokalistica Zare McFarlane.Igre će 25. kolovoza ispred crkve sv. Vla-ha zatvoriti Simfonijski orkestar Hrvatskeradiotelevizije kojim će dirigirati AlbertoVeronesi. Na koncertu će nastupiti i lan-jski dobitnik nagrade Orlando, ukrajins-ki violinist Aleksej Semenenko.Sastavni dio programa 68. Igara su i tradi-cionalni nastupi Folklornog ansambla Li-nđo na taraci Revelina koji je za ovo ljetopripremio nekoliko premijernih izvedbi,a festivalska publika imat će priliku po-gledati i posljednji premijerni naslov Stu-dentskog teatra Lero, predstavu Gradsjena u režiji Davora Mojaša nagrađenuna 57. Festivalu hrvatskih kazališnih am-atera nagradom za najbolju predstavukao i Skupa u režiji Ivice Kunčevića i pro-duckciji Kazališta Marina Držića. Poprat-ni program festivalskoj publici donosiselekciju najboljih filmova s Pulskog film-skog festivala uključujući i domaćeg fil-ma pobjednika, dobitnika Velike zlatnearene. Iznimno bogat izložbeni programdonosi veliku izložbu Antuna Masle pov-odom pedesete obljetnice njegove smr-ti, na kojoj će javnosti biti predstavljena ineka njegova nikad ranije izlagana dje-la. Sponza će također ugostiti izložbu Ni-koline Šimunović Jedno ljeto u Gradu teizložbu fotografija Aljoše Rebolja Iskle-sano vrijeme posvećenu kazališnomopusu Tomaža Pandura, dok će u Sve-tom Stjepanu u Pustijerni biti otvorenaizložba skulptura Jagode Buić nazivaScherzo s otpada. Program Pisaca ipjesnika na Igrama prema konceptu ManiGotovac otvara Tereza Kesovija interpre-tirajući hrvatske pjesnike uz pratnju klavi-

ra, gitare i violine. U sklopu ovog progra-ma priprema se i scensko uprizorenjeEveresta Draga Glamuzine te Genijalnaprijateljica Elene Ferrante. Igre donose ipremijernu projekciju dokumentarne ser-ije HTV-a Storije o neponovljivima - o du-brovačkim oriđinalima, boemima, os-obenjacima i drugim vlastitim unikatimascenarista i urednika Vedrana Benića kojas prikazivanjem na televiziji kreće tek naje-sen. U suradnji s Art radionicom Lazaretibit će predstavljen zadnji naslov dr. sc.Darka Lukića Uvod u primijenjeno kazal-ište (Čije je kazalište?) te knjiga IviceKunčevića Redateljske bilješke u nedavn-om izdanju Hrvatskog ITI centra. Povo-dom pedeset godina svećeništva kojeobilježava katedralni župnik don StankoLasić bit će predstavljena njegova knjigaŽupnikovi zapisi i sjećanja, a očekuje nasi predstavljanje monografije Nagrada Or-lando – 40 godina u izdanju Hrvatske ra-diotelevizije.- Financijskim planom predviđen je uku-pni budžet od 12,250,000 kuna od čegasu javna sredstva oko 8,5, a vlastiti pri-hod i prihod od ulaznica iznosi 2 milijunakuna dok su nas sponzori i donatori podu-prli s 1,6 milijuna kuna. Upravo su onidoprinjeli povećanju financijskog plana uodnosu na lanjsku godinu pa koristimpriliku da zahvalim novim sponzorimaMastercardu® i Tele2, ali i HEP-u, Krašu,Jadranskim luksuznim hotelima i brojnimdrugim vjernim sponzorima podupirunaša umjetnička nastojanja i prepoznajunašu kreativnu snagu i potencijal. Istak-nut ću i iznos od dodatnih 200.000 kunaza investicije koje nam je osigurao GradDubrovnik što je poticaj da u naredne 4godine mog mandata ojačamo taj seg-ment poslovanja ustanove, što jeneophodno ako želimo biti jaki partnergradu – istaknula je ravnateljica Igara Iva-na Medo Bogdanović osvrćući se na sta-bilnu financijsku konstrukciju 68. Igara.

Karla Labaš

HRVATSKA MATICA ISELJENIKADUBROVNIK

„Venecija“ Daniele„Venecija“ Daniele„Venecija“ Daniele„Venecija“ Daniele„Venecija“ DanieleQuiciQuiciQuiciQuiciQuiciU Hrvatskoj matici iseljenika Dubrovniku ponedjeljak, 2. srpnja, otvorena jeizložba hrvatsko talijanske slikariceDaniele Quici „Venecija“. Kustosicaizložbe je povjesničarka umjetnosti An-drea Batinić Ivanković

52 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

HDZ samo dužnosnikeHDZ samo dužnosnikeHDZ samo dužnosnikeHDZ samo dužnosnikeHDZ samo dužnosnikemijenja, ali ćud nikadamijenja, ali ćud nikadamijenja, ali ćud nikadamijenja, ali ćud nikadamijenja, ali ćud nikadaSlučaj povezivanja Nika Koprivice,gradonačelnika Dubrovnika u dobazloglasne NDH i Dana državnostiRepublike Hrvatske gruba je inepromišljena provokacija i još jednamrlja na lijepom licu Grada predlicem SvijetaDa preuzimanje vlasti u Gradu Dubrovnikuod strane HDZ-a vraća i neke natruhe proš-lih HDZ-ovih struktura gradske vlasti, međunjima i neodoljivu želju za revizijom povijestina dubrovačkom području, u prilog kazujenaoko štura vijest, objavljena proteklih danau medijima: „da su, povodom Danadržavnost Republike Hrvatske, predstavni-ci Grada Dubrovnika, predvođeni gra-donačelnikom Matom Frankovićem, položilivijenac na grob dubrovačkog gradonačelni-ka Nika Koprivice, mučki ubijenog na Daksiu listopadu 1944. godine“. Slijedi logičnopitanje: Kakve veze ima Niko Koprivica,dubrovački gradonačelnik u vrijeme NDH-a i nacifašističke okupacije s Danomdržavnosti Republike Hrvatske? Odgovorna to pitanje valjda znaju predstavnici Gra-da Dubrovnika koji su, povratkom HDZ-ana čelo gradske vlasti, odlučili pohoditi Ko-privičin grob i u ime Grada položili vijenacjedino tom gradonačelniku iz doba zlo-glasne NDH.Već smo ranije upozoravali da je neprih-vatljivo „odavati počasti Niku Koprivici,najblaže rečeno, visokom dubrovačkomustaškom dužnosniku zloglasne NDH isuradniku okupatora, odgovornom za slan-je u smrt građana Dubrovnika, većinomŽidova i Srba, ali i hrvatskih rodoljuba“. Toje neprilično za vlast koja bi trebala bitidemokratska i, u Republici Hrvatskoj ute-meljenoj na antifašizmu i članici Europskeunije, koja također baštini i slijedi civiliza-cijske dosege antifašizma.Ranije HDZ-ove strukture na čelu GradaDubrovnika, a izgleda da će tako biti i s ak-tualnom, koketiranjem s neofašizmom, sepred licem svijeta opetovano i nekritičnosvrstavaju na mračnu stranu prošlosti.Takvim ponašanjem gradska vlast i pojed-inci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik oddosega civiliziranog svijeta i izigravaju pov-jerenje koje su joj dali građani.Unatoč svemu, nadali smo se da će se novesnage HDZ-a, umjesto nerazumnog koke-tiranja s ustaškom prošlosti u bilo kojemobliku, uhvatiti u koštac s izazovimabudućnosti, poštujući pritomantifašističku utemeljenost Republike Hr-vatske. Nažalost, čini se da nije tako, jerHDZ samo dužnosnike mijenja, ali ćud ni-kada. Međutim, slučaj povezivanja Nika Ko-privice, gradonačelnika Dubrovnika u dobazloglasne NDH i Dana državnosti Repub-like Hrvatske gruba je i nepromišljena pro-vokacija i još jedna mrlja na lijepom licuGrada pred licem Svijeta.

Marinko Vlašić

U Smokvici zajednoU Smokvici zajednoU Smokvici zajednoU Smokvici zajednoU Smokvici zajednoOpćina i UdrugaOpćina i UdrugaOpćina i UdrugaOpćina i UdrugaOpćina i UdrugaU organizaciji Općine Smokvica i Udrugeantifašista Smokvica pred spomenikompoginulim antifašističkim borcima i žrtvamafašističkog terora u Smokvici je 22. lipnjaobilježen državni praznik Dan antifašističkeborbe. Prigodno je govorila IvankaStanojević, članica Predsjedništva Udrugeantifašista Smokvice. Podsjetivši da je prijesedamdeset šest godina u šumi Brezovicakraj Siska formiran Sisački partizanski odredkao prvi partizanski odred ne samo u Hr-vatskoj, ili bivšoj Jugoslaviji već u čitavojtada okupiranoj Europi, i da je već sutradanOdred je izvršio prvu diverziju na pruziZagreb – Beograd, čime je započelaoružana borba koja će prerasti u oslobodi-lački rat naroda protiv nacifašističkih osva-

jača i domaćih izdajnika, citirala je britan-skog premijera W. Churchilla koji je tada uParlamentu svoje zemlje rekao: „da su ko-munisti Jugoslavije, odnosno Hrvatske imalitu čast da prvi počnu borbu s okupatorom“.„Partizanski odredi kao prve oružane jedin-ice nastali su u lokalnim i zavičajnim okviri-ma za obranu vlastitog kraja. S razvojemantifašističke borbe oni prerastaju u bri-gade, čije je formiranje označilo početakizrastanja teritorijalnog partizanskog rata ipokreta otpora u narodno-oslobodilačkuantifašističku borbu. Brigade prerastaju udivizije, divizije u korpuse, korpusi u arm-ije. Sredinom listopada 1941.g. formiran jesredišnji rukovodeći organ oružane antifa-šističke borbe u Hrvatskoj i Glavni štab Hr-vatske. Iako je bio povezan s Vrhovnim

štabom i vrhovnim zapovjednikom svihoružanih snaga na tlu bivše Jugoslavije Jo-sipom Brozom Titom, Glavni štab Hrvatskeuglavnom je samostalno vodio i planiraoratne operacije na svom području.Snažan razvoj NOP vidljivo su održavalenjegove oružane snage. Od 7000 antifašis-tičkih boraca koliko ih je bilo potkraj 1941.do 150.000 boraca potkraj 1944.godine.Istovremeno snage okupatora brojile su oko300.000 znatno opremljenijih i obučenihvojnika i s njima oko 115.000 vojnika NDH.Status učesnika NOR s područja Hrvatskeprema službenim podacima imalo je471.836 osoba što čini preko 11% njezi-nog sveukupnog predratnog stanovništva,od toga 230.000 partizanskih boraca. Ovajpodatak stavlja Hrvatsku u sam vrh zemal-ja sudionica antifašističke borbe.Ukupni ratni gubici Hrvatske prema

istraživanju demografa VladimiraŽerjavice iznose 271.000 osobe.U partizanskim jedinicama pog-inulo je 65.000 partizanskih anti-fašističkih boraca, a 153.000 os-obe bile su žrtve fašističkog iustaškog terora u gradovima inaseljima, a najveći broj u zloglas-nom ustaškom logoru Jaseno-vac“ – rekla je, uz ostalo IvankaStanojević i istakla da jeSmokvica dalo je veliki doprinospobjedi u Narodno-oslobodi-lačkoj i antifašističkoj borbi.„Ukupno je u NOR-u sudjelovalo247 boraca, a od toga broja 193Smokvičana bili su borci u jedini-cama Narodno-oslobodilačkevojske u 1.,2.,i 3. i 11. dalmatin-skoj brigadi, 13.južnodalmatinskoj brigadi u Ko-rčulanskom partizanskomodredu. 26 žena iz Smokvice jebilo u partizanskim redovima. ubitkama koje su se u NOB-i vodileza slobodu domovine, na Korču-li, Pelješcu, Mljetu i Visu, naSutjesci, širom Bosne u borbamaza oslobođenje Širokog brijega,Mostara, Bihaća i Knina pa sve dooslobađanja Hrvatskog primorja,Istre i Trsta, poginulo je.45smokviških partizana i partizanki,a 15 naših sumještana bile su žrtve

fašističkog terora i ratni stradalnici, međunjima i prvi sekretar Mjesne organizacije KPJerko Tomašić i predsjednik Narodno-oslo-bodilačkog odbora Smokvice Paval Ban-ičević Škudrić“ – rekla je Ivanka Stanojević.Odana je počast i zahvalnost poginulimpartizanskim borcima, žrtvama fašističkogterora i palim braniteljima, a potom supoloženi vijenci. Vijenac Općine Smokvicapoložio Kuzma Tomašić, načelnik i LjuboKunjašić, predsjednik Općinskog vijeća.Općinske organizacije SDPH-a SmokviceJosip Pecotić ,Jakica Pecotić i IvankaStanojević, a Udruge antifašista Smokvice,Mirko Pecotić, predsjednik, Jerko Tomašićpotpredsjednik, i Ante Korunić, članUdruge. mp

Dan antifašističke borbe u Smokvici,vijenci na Spomenik NOB-i

53GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401

Na zahtjev stranke u tijeku je izrada parcelacijskogelaborata na č. zem. 1410 u k.o. Topolo. Pozivajuse vlasnici i posjednici susjednih katastarskih česticana utvrđivanje granica koje će se održati 18. srpnja2017. u 8:30 na predmetnoj katastarskoj čestici.Kontakt broj: 0951403979 ili 0951991326.

GEO FONT d.o.o.Od Svetog Mihajla 1, 020 455 013

Na zahtjev Luka Kralj iz Dubrovnika izrađen je parcelacijski elaborat u skladusa RJEŠENJEM O UVJETIMA GRAĐENJA: KLASA: UP/I-361-03/12-01/58, UR.BROJ: 2117/01-15-13-29 od 15. ožujka 2013. godine. Ovimparcelacijskim elaboratom naloženo je spajanje k.č. 4904/4 i k.č. 5780/2k.o. Dubrovnik tj. spajanje č.zem. 1794/3, 2791/2 i č.zgr. 2779/1 sve u k.o.Dubrovnik stara izmjera. Granice predmetnih čestica prema susjednimkatastarskim česticama ostaju nepromijenjene prema dosadašnjem stanjuu katastarskom operatu. Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih pravana predmetnim i susjednim katastarskim česticama prema članku 48., 64.i 79. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (NN 86/2007) na predočenje stanja koje proizlazi iz parcelacijskog elaborata kojeće se obaviti dana 13. srpnja 2017. u 9 sati na licu mjesta.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE - PODRUČNI URED DUBROVNIK

Aktivnosti CISOK-a Dubrovnik u srpnjuAktivnosti CISOK-a Dubrovnik u srpnjuAktivnosti CISOK-a Dubrovnik u srpnjuAktivnosti CISOK-a Dubrovnik u srpnjuAktivnosti CISOK-a Dubrovnik u srpnjuCentar za informiranje i savjetovanje o karijeri (CI-SOK) i u ljetnim mjesecima organizira razne radi-onice vezane za razvoj karijere. Ukoliko ste zain-teresirani, pronađite aktivnost koja odgovaraVašim potrebama i interesima i prijavite se na doljenavedene kontakte. Sve aktivnosti održat će sena adresi: CISOK Dubrovnik; Od svetog Mihajla1 (bivša zgrada Atlantske plovidbe), DubrovnikMotivacijsko pismoRadionica je namijenjena svim mladim osobama.Na radionici ćete imati priliku naučiti što je to mo-tivacijsko pismo, čemu ono služi te kako ga napi-sati na praktičkom dijelu radionice. Radionica ćese održati: 11. 7. u 10:00Metode i tehnike traženja poslaOpći cilj radionice je podići razinu svjesnosti opotrebi aktivnog traženja posla i informiranje ovažnosti proaktivnog, samoinicijativnog javljanjaza posao. Radionica će se održati: 13. 7. u 10:00Kako osvojiti poslodavcaAko imate životopis za koji niste sigurni je li do-bro napisan ili imate tremu kod predstavljanjaposlodavcu, onda je ovo prava radionica za Vas.Na radionicu ponesite svoje životopise gdje ćese raditi na njihovom ispravljanju i stručnoj procjenipriloženog, dok će se drugi dio radionice odnositi

na najčešće pogreške na razgovoru za posao.Radionica će se održati: 18. 7. u 10:00Uvježbavanje razgovora za posaoRadionica je namijenjena svima koji traže posaokako bi se što bolje pripremili za intervju s poten-cijalnim poslodavcem. Polaznici radionice ćenaučiti kako se pripremiti za intervju,koja su na-jčešća pitanja poslodavaca te kako pravilno odgo-voriti na njih. Radionica će se održati: 20. 7. u10:00Europass životopisRadionica je namijenjena svima zainteresiranima.Na radionici će se polaznici upoznati s pravilimapisanja životopisa te će na praktičnom dijelu uzpomoć CISOK savjetnika predstaviti svoje vješ-tine i znanja u Europass formatu. Radionica će seodržati: 25. 7. u 10:00Prijava na natječaj putem e-mailaRadionica je namijenjena svima kojima je potreb-na pomoć u otvaranju korisničkog računa i koriš-tenja e-maila kao načina prijave na natječaj. Ra-dionica će se održati: 27. 7. u 10:00Svoj dolazak na navedene aktivnosti potvrdite nabroj telefona CISOK-a Dubrovnik 020 641 380 ilie-mailom na cisok-dubrovnik@hzz.hr.

dr.sc. Dasen Jasprica

Otišao je DragoOtišao je DragoOtišao je DragoOtišao je DragoOtišao je DragoHorvat - GagaHorvat - GagaHorvat - GagaHorvat - GagaHorvat - GagaU Domu umirovljenika u VelikojGorici krajem prošlog lipnja umroje Drago Horvat – Gaga, nosilac„Partizanske spomenice 1941.“ idugogodišnji član Udruge antifašis-ta Dubrovnik do odlaska u VelikuGoricu sa suprugom Mašom sredi-nom 2013. godine. Do tada su Hor-vatovi preko pedeset godina živjelii vrlo aktivno radno i društvenodjelovali u našem gradu. Kao mla-di Skojevac Drago Horvat se odmahposlije fašističke okupacije, u travn-ju 1941. godine, uključio u Samo-borsku partizansku četu u rodnomSamoboru i u partizanskim jedini-cama ostao u borbama do oslo-bođenja i konačne pobjede nad fa-šizmom.Smrt Draga Horvata – Gage tužnoje odjeknula i među njegovimbrojnim dubrovačkim prijateljima ipoznanicima. Sjećat ćemo se nje-gova uvijek poletnog i veselog lika.

Izlet na KozaruIzlet na KozaruIzlet na KozaruIzlet na KozaruIzlet na KozaruPovodom sedamdeset pete obljet-nice Bitke na Kozari, Udruga antifa-šista Dubrovnik organizira četverod-nevni jesenski izlet autobusom uNacionalni park Kozaru, od 28. ruj-na do 1. listopada ove godine.Smještaj je u hotelu „Monument“ satri zvjezdice, u pravoj prirodnoj banjina više od 800 metara nadmorskevisine. Planiran je obilazak Memor-ijalnog centra epopeje Kozare i sre-dišnjeg spomenika na Mrakovici,lakše planinske šetnje, korištenjeraspoloživih hotelskih sadržaja teizleti s vodičem u Prijedor i BanjaLuku.Cijena izleta je tisuću kuna i ukl-jučuje prijevoz i hotelski smještaj udvokrevetnim sobama, tri noćenjana bazi polupansiona. Moguće jeplaćanje u tri rate, a rezervacijamjesta s prvom uplatom ponedjel-jkom, srijedom i petkom od 10 do12 sati.

NA BABINOM KUKU

Besplatni koncerti i projekcije kina na otvorenomBesplatni koncerti i projekcije kina na otvorenomBesplatni koncerti i projekcije kina na otvorenomBesplatni koncerti i projekcije kina na otvorenomBesplatni koncerti i projekcije kina na otvorenomNakon prvog dubrovačkog Craft Beer Festiva-la, Sajma Proizvodi hrvatskog sela, Moto sus-reta, Retro večeri s lokalnim bendovima, kinoprojekcija na otvorenom i koncerata bendovaDetour i Pavel, raznoliki program Ljeta u Val-amaru nastavlja se u i ovom srpanjskom tjed-nu. S ciljem unaprjeđenja imidža Grada kaovodeće turističke destinacije i „oživljavanja“Babinog kuka, hotelska tvrtka Valamar Rivierau ovom tjednu od četvrtka do nedjelje organiz-ira dvije kino projekcije u Parku Maslinata tedva glazbena nastupa, a najbolje od svega ješto će ulaz na sve navedeno biti potpuno be-splatan.Ukoliko na Babin kuk dolazite automobilom,bit će osiguran i besplatan parking. U sklopuprojekta Open Air Cinema ovog nas četvrtka inedjeljeu Parku Maslinata očekuju prikazivan-ja filmova „Asterix: Grad bogova“ te „Ratchet iClank“. Svojevrsna etno jazz fuzija orit će seBabinim kukom ovaj petak kada će višestruko

nagrađivana Jazziana Croatica nastupati naTrgu od Fontane, a na istom će mjestu sveposjetitelje dan nakon rasplesati lokalni poprock bend Blue Guitar. Ne bi trebalo zaboravitini neumornu Gradsku stražu koja će nakongradskog đira od četvrtka do nedjelje promar-širati i Malim Stradunom. U nastavku pronađitepopis srpanjskih kino projekcija u Parku Masli-nata:9.7. RATCHET AND CLANK ****13.7. ŠEGRT HLAPIĆ **16.7. VIKING VIKI ***20.7. KUĆA VELIKOG MAĐIONIČARA *23.7. POŠTAR PAT ****27.7. DUH BABE ILONKE **30.7.SREDNJA ŠKOLA: NAJGORE RAZDOBL-JE MOG ŽIVOTA ****Sinkronizirano na hrvatski **Na hrvatskom***Na engleskom s hrvatskim prijevodom****Na engleskom

Odnosi s javnošću Valamar Riviera d.d.

54 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

Piše:Antun Švago

IN MEMORIAM - GĐI BAHTIJARI DADIKOMARICA ROĐENOJ ŠEHOVIĆ, MAJCI-OSNIVAČICI KLUBA SARAJLIJA DUBROVNIK

Hvala Ti na svemuHvala Ti na svemuHvala Ti na svemuHvala Ti na svemuHvala Ti na svemuVoljela je zemlju Bosnu i njen Šeher - Sarajevo.Voljela je zemlju Hrvatsku i njen predivni,stoljetniDubrovnik.Voljela je dušom i srcem i svoju je ljubav sva-kog trenutka pretakala u djelo.Komad bosanskog ćilima utkala je u prostirkuDubrovnika.Miris bosanske zemlje i behara bosanskih voćn-jaka, pomiješala je sa mirisom mora, kamena idivlje naranče.Spojila je hladnu i snježnu bosansku zimu savrelim ljetom mora, Igman, Bjelašnicu i Trebev-ić, sa predivnim Lapadskim plažama Dubrovni-ka,duh starog hrasta bosanske šume, sa duhomstoljetnog čempresa visoke kamene stijene nadmorem.Spojila je staru Sahat kulu sa Zvonikom na Stra-dunu,Baš-čaršijsku staru česmu sa Onofrijevom fon-tanom.Spojila je merhamet Baš-čaršijskog kazandžijei mudrost Latinsko-Dubrovačkog trgovca.Zidala je veliki most ljubavi, suživota i toleran-cije između njena dva najljepša grada, Du-brovnika i Sarajeva.Pokazala nam je da nas isto sunce grije i danas jedno nebo pokriva.Otišla je među zvijezde, da nam u tamnim noći-ma obasjava put i u Dubrovniku i u Sarajevu.HVALA TI NA SVEMU NAŠA MALA-VELIKAZVIJEZDO! Klub Sarajlija-Dubrovnik

IN MEMORIAM

Milan Kosović, RistovMilan Kosović, RistovMilan Kosović, RistovMilan Kosović, RistovMilan Kosović, Ristov(1927-2017)(1927-2017)(1927-2017)(1927-2017)(1927-2017)Umro u Beogradu u četvrtak, 29. lipnja,a pokopan u Dubrovniku u subotu 1.srpnja 2017. u obiteljskoj grobnici naPravoslavnom groblju Boninovo. Tužni skupe. Došli smo se pokloniti,izraziti sućut i poštovanje velikom radni-ku, partizanskom borcu i dragom pri-jatelju Milanu Kosoviću.Rodio se prije devedeset godišta(15.03.1927.) u malom hercegovačkomselu Požarno, nedaleko sela Mrčevo udubrovačkom kraju. Potječe iz uglednei dobrostojeće porodice Kosovića Riste,starog pečalbara, koji je pored četiri kućei zemlje u selu kupio veliku kuću na dvakata u Dubrovniku, Lapad. U idiličnomseoskom ambijentu odrastao je mladiMilan uz majku Jovanu i dvije sestre Lju-bicu i Koviljku. Osnovnu je školu zavr-šio u naprednom mjestu Rapti (1938/1939/; do škole je redovito pješačiosedam kilometara. Uz rad je kasnije zavr-šio Srednju ekonomsku školu u Du-brovniku i studije prava u Sarajevu. Kaomladić nazočio je tragičnim događajimau Popovom Polju 1941.; u zadnji čas jepobjegao u brda i spasio se od sigurnesmrti. Nakon preboljelog trbušnog tifusapostaje partizan 1944. Sa herce-govačkim udarnim brigadama prošao jetrnovit ratni put od Mostara, preko IvanSedla do Jajca. U Bosanskom Petrovcuje dočekao svršetak Velikog rata.

U proljeće 1948. doseljava se u Dubrovnik.Zapošljava se na Željeznici, zatim 1950.prelazi na rad u dubrovačko hotelijerstvo,što mu je životno opredjeljenje. Najprije radiu Hotel Sumratin, zatim u Odmaralištu Mar-ijin Dvorac, pa Hotelu Lapad; od 1970. doumirovljenja 1990. obnašao je važnudužnost u velikom poslovnom sistemu Ho-telsko-turističko poduzeće (HTP) Du-brovnik.U tim sam godinama kao dubrovački om-ladinac upoznao Milana Kosovića kao do-brog druga, željnog znanja i obrazovanja.Zajedno smo letjeli u nebo misleći da gradi-mo jedno novo pravednije društvo. Odla-zili smo na radne akcije, zarađivali za kruhi učili. Milan je tada u velikoj očevoj kućiimao tek sobičak u prizemlju.U godini 1957. sklopio je brak sa šarmant-nom družicom Slavkom, ženom toplih isrdačnih manira iz plemenitog roda Unk-ovića. U braku sa Savkom ima dvije lijepeDubrovkinje kćeri Vedranu i Dianu koje suzavršile visoke škole i zauzimaju važnepoložaje u društvu. Sretno su udane i ima-ju naočitu djecu. Nakon odlaska majkeSlavke one su ga pazile i njegovale do posl-jednjeg daha. Kako ih je samo u životu vo-lio naš Milan.Za svo vrijeme koliko ga poznajem isticaose jedinstvenim, valjda njemu svojstvenimstrogim ali pravednim stavovima. Poželjnobi bilo da u našem društvu, u našemGradu, djeluju takvi ljudi kakav je bio MilanKosović.Adio prijatelju Milane, počivaj u miru usvom voljenom Gradu.

Dr. Jerko Brešković

MATO MALI I PERO NJIOV

Rasprodaja svakoga dobraZaludu je obij cijeli svijet, a ne viđe svijet oko sebe

U ovoj poplavi svega i svačega, što nas više truje vengo liječi, nogisu se, kaže Pero, umislili pa uzimju sebe mjerilom za sve. Matovdobri prijatej iz Močića, kaže da je naše bistro čejade iz Vale, ka-darke bi se o nekomu govorilo – ko je bijo sastavjen i od straja Božjegai od srama judskoga, ali i o nečemu što je od Boga dano, vazdarkeskidalo kapu z glave. I tako iskazivalo svoje poštovanje.I danaske, dodava Mato, Bogu fala, ima judi, neka ne nosu kapu, alije „skidaju“ kadarke se o nekomu ili nečemu govori.Negda je u naske istina, a ne laž, kaže Jane, vajala i čejadetu i nar-odu, dok danaske ne vaja nikomu. Ni kučku!Naš je Luka, dodava ona, davno reko da se naš čoek od svegamore izliječi samo ne more od mržnje, jerbo je mržnja teška i neizl-ječiva boles. A ona raste i brže i boje od ičega na ovomu svijetu štoniče. I’ śemena. Ili nekako drugovačije.Malo je danaske zadovojne čejadi, kaže Sele. Sve nam prije dolijećevengo mi imamo načina. Pričeka.Govorijo je pokonji Jozo kako čejade, koje je zadovojno sobom, imai više vengo mu treba, dok ono kojemu neki kokot fali, vazda će muneki kokot fali.Pokonjik je vazdo imo na pameti i onu staru:- Čuvaj se, sinko, onega što naš narod nogo fali. Oči, usta i uši temogu prevari, ali nos neće nigda!Kadarke bi neko za nekoga reko da je sišo s uma, pokonji Jozo ga jegledo ispravi, pa bi mu reko:- Nije sišo s uma, vengo je um sišo š njega.Pametni judi su, ukjučiva se Pero, znali rije ko sa živinama i bijkamane postupa ko čoek, ko baca i gori libra, taj će još gore radi i sjudima.

Pokonja Januka je isto tako užala rije:- Ko ne želi bi čoek kad more, ne moreni kad oće.Pametno čejade se iz naše Vale, kažeMato, nije nigda prtilo vengo u ono štoje znalo, a ono drugo je vazdarke noszabadalo i đe je smjelo i đe nije smjelo. Nekomu je nos bijo za razlik-ova i raspoznava, a nekomu samo za zabada.Danaske je u naske s nama vakijem najteže bi svoj. Svako te gledaučinje onijem što nijesi. Sve će ti oprosti, ali neće da budeš svoj. Prijeće ti, kaže on, oprosti i uspjeh, ali neće da budeš svoj.Reko bi naš Mijo Komajić:- Zaludu je obij cijeli svijet, a ne viđe svijet oko sebe.Mato se ne more načudi ovoj čejadi u naske koji još vjeruju u narod.Da će narod nešto učinje, promijeni, pa da će bi boje. U što se godnaš narod uprtijo, a kojemu je važnije što se iza kuće događa vengou kući, nije na dobro svršilo.- Ne do Bog da te taki narod i nosi i slavi – kaže Jane.Negda nije bilo solada ko danaske, ali je bilo voje, a danaske imasolada, ma nema voje.Danaske kadarke i ograničeni um, žali Bože, kaže Mato, ima neog-raničene mogućnosti da druge śetuje što vaja, a što ne vaja, ond-arke nije čudo što najboju prođu imaju i falsovine s dobrom etiketomi propagandom.Pravi trgovac, govorijo je pokonji Čekić, ne što sve mora zna o proiz-vodu, kojega prodava, vengo „nešto malo“ treba zna i o onemu kojitaj proizvod kupuje.A ajde se ti, moj čoeče, snađi u ovemu derneku taština đe se, naveliko, rasprodavaju ne samo judski ideali nego i od Boga nam danidarovi?

55GlasGrada - 642 - petak 7. 7. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

POMOGNIMO SAMI SEBI

Pridružite se akciji kupnje mamografaPridružite se akciji kupnje mamografaPridružite se akciji kupnje mamografaPridružite se akciji kupnje mamografaPridružite se akciji kupnje mamografaPoštovani sugrađani, pridružite se svojim doprinosom akciji zakupnju novog mamografa! Uplata ide preko žiro-računa Lige pro-tiv raka na IBAN: HR9524070001500318004 (sa naznakom zamamograf). Ana Knego 098 186 5636. HVALA VAM!

UČIMO HRVATSKI

Televizija i njezini kriminalci /Televizija i njezini kriminalci /Televizija i njezini kriminalci /Televizija i njezini kriminalci /Televizija i njezini kriminalci /Karakter ili značajKarakter ili značajKarakter ili značajKarakter ili značajKarakter ili značaj

U jednom portalu naišao samna tekst naslovljen kao gore spotpisom Scorpy, učinio mi sezanimljivim i originalnim, a kakoje opisana svakodnevna prak-sa naše Televizije, mislimo dapriliči ovoj našoj kolumni pa gaevo i prenosimo:Televizija i njezinikriminalci“Gledao sam sinoć seriju oameričkim kriminalistima u LasVegasu. Fascinirala me teh-nologija kojom forenzičari rje-šavaju komplicirane slučajeve,ali i šokirala količina zagre-bačkog slenga u prijevodima,odnosno titlovima. Tako smomogli pročitati da će policajacdoći čim se “spakira”, da je žrtva“primila pištolj”, pa su zato nanjemu njezini otisci i da je šefumoran pa “ide doma”. U jed-noj epizodi cura u stanu“pomeće” i kuha čaj jer je dragiupravo došao kući nakon us-pješno provedene “sačekuše”.To su samo ogledni primjeri,doista mi je žao što ih nisamuspio više zapamtiti i nabrojiti.Svaka čast lektorima. Nekakosumnjam da lektori kontrolirajutitlove. Jednostavno, sličnepogreške su prečeste Ako ihipak kontroliraju, idu naravno injima na dušu”.

Karakter ili značaj“Značaj = karakter, a razgovor-no često postaje bliskoznačni-ca po važnosti ili značenju. A

davno je rekao Kranjčević – Alpamtite nek značaj čvrst/ Uvama žilje svoje plete... Dakle,nije baš bitno kad je značaj post-ao karakterom (Pretpostavljamda je došao od staroslavenskogznamena koji je, kao i danas,označavao znak ili simbol, a nastarogrčkome značilo je urezatinešto, označiti, od čega se dobi-lo znak, simbol. Otuda je, usput,engleski preuzeo svoju riječ zaznak - “character”). Značenjeznačaja kao karaktera nije novapojava, odnosno do polisemije(mnogoznačnosti) je došlo unovije vrijeme kada se pučkidovodi u vezu sa značenjem.Dakle, čelik-značaj imamo oddavnih dana. Zašto? Trebalanam je neka riječ, nismo voljeligrecizme.I Martin Kuzmić 1902 i 1912godine u prijevodu AristotelovePoetike ima “slabost značaja”koja dovodi do junakove pro-pasti. Danas bismo rekli da jeloš karakter uzrok njegovapada. No riječ svakako treba iz-vaditi iz naftalina i rabiti u tom,izvornom značenju, a nikako nepogrešno izjednačavati značaji značenje.To što su to ljudi doveli u vezu svažnošću i značenjem, to jestvar nepoznavanja vlastita jez-ika – pučka etimologija(istraživanje podrijetla riječi) znabiti vrlo vesela. A što se tiče bi-ranja između karaktera i znača-ja, ja uvijek biram naše riječi –dakle značaj”. K.T.

GAŠPAR LEDINIĆ, 1925.LUKA PIŠTA, 1925.ANTE HODIĆ, 1927.KATE MAJIĆ, 1928.MILAN KOSOVIĆ, 1928.PAVE PLAZIBAT, 1928.MATO ĆORAK, 1929.KATE RESTOVIĆ, 1930.ŠTEFA KUKULJICA, 1932.

KRISTINA MEKIŠIĆ, 1936.VLAHO JEMIN, 1939.ISMET DŽUBUR, 1943.ROBERTA NIZI, 1953.VIDE SOKO, 1955.MARICA LAKIĆ, 1957.MAJA MILIVOJEVIĆ, 1966.NIKŠA MILOSLAVIĆ, 1975.TEREZA LONČARICA, 1990.

UDRUGA DVA SKALINA - Umjesto cvijeća za pok. Mata Grl-jevića, Odjel dijalize OB Dubrovnik, prilaže 550 kuna. Umjestocvijeća za pok. Branku Brkulj, Marko Režić prilaže 200 kuna. Uspomen na pok. Danicu Mamić, 150 kuna prilaže Ana Barčot.XXX donacija 100 kuna. U spomen na pok. Maju Milivojević ,umjesto cvijeća, 300 kuna prilaže obitelj Stijepa Bogdana. Uspomen na pok. Đura Luburu, 200 kuna prilaže Anita Žuvela.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovali su: Moto klub Lib-ertas Dubrovnik - donacija 3000 Kn. Ured ovlaštenog arhitektaBačić - donacija 1.000 Kn. Umjesto cvijeća za pok. MajuMilivojević 300 Kn prilaže obitelj Šeman. Mole se darovatelji kojisvoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBANHR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostavetekst uplate na 091 4753581 ili 091 4753582. Roditelji i djecaUdruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima.

56 GlasGrada - 642 - petak 7.7. 2017.

misao

tjedna

SofokloUplašenom čovjeku smeta svaki šum

OGRANAK MATICE HRVATSKE DUBROVNIK

Posebna akcija prodaje knjigaMatica hrvatska obilježava 175. godišnjicu njezina osnutka. Tom prigodom OgranakMatice hrvatske u Dubrovniku pripremio je posebnu akciju prodaje knjiga - dvjestotinjaknaslova po vrlo privlačnim cijenama, sniženim od 40 do 80 posto. Od početka srpnjaknjige se mogu kupiti u prostorijama Matice hrvatske (Između polača 28) svakim radnimdanom od 9 do 13 sati.

NARODNA KNJIŽNICA GRAD -PREDSTAVLJANJE KNJIGE ĐORĐA BEGUA

Ljericadubrovačkog kraja

Predstavljanje knjige „Ljerica dubrovačkogkraja“, autora Đorđa Begua, održat će se učitaonici Narodne knjižnice Grad/Saloča odZrcala, Od Puča 6, u srijedu, 12.srpnja, spočetkom u 20 sati.

U GALERIJI DULČIĆ-MASLE-PULITIKA U SRPNJU

Glazbene matineje Slike s izložbeIZLOŽBA AKADEMSKOG KIPARA PETRA DOLIĆA UDUBROVNIKU

Dubrovnik okomturiste iza kantuna

Izložba slikoreljefa akademskog kipara Petra Dolića“Dubrovnik okom turiste iza kantuna”, bit će otvorenau petak, 7. srpnja u 21 sat u prostorijama Društva pr-ijatelja Dubrovačkih starina, Široka 2. Dolić je jedan odnajboljih kipara u Hrvatskoj. (1975.) Do sada je izlagaona 55 samostalnih izložbi i 60 skupnih izložbi u Hrvatskoji inozemstvu. Autor je brojnih skulptura na javnim pros-torima u Hrvatskoj i inozemstvu. Autor je i “Večernjak-ove milenijske ruže”, “Dekanskog lanca” VeleučilištaNikola Tesla u Gospiću. Dobitnik je brojnih nagrada:Sveučilišta u Zagrebu, I. nagrada na trijenalu hrvatskogakvarela, I. nagrada za spomenik Oluja 95, SpomenikPomorcu i pomorstvu u Rijeci, Nagrada galerije Fo-rum, I. nagrada za spomenik poginuloj djeci u Domov-inskom ratu...Mnoga djela nalaze mu se u stalnom post-avu muzeja, privatnih zbirki kod nas i u inozemstvu.Radi u različitim materijalima: željezo, drvo, kamen,staklo, bronca, mramor... Ovo je njegovo drugo pred-stavljanje u Dubrovniku nakon izložbe u galeriji “Talir”.(2005.)Živi i stvara u Zagrebu. Andrija Seifried autor izložbe

NOVA ZBIRKA POEZIJE ANTE BAUTOVIĆA

Daljina zoveIz tiska je izašla nova zbirka poezije dubrovačkog pjesni-ka i novinara, devedeset dvogodišnjeg Ante Bautovića,„Daljine zovu“. To je nakon zbirki: „Miris žene“, „Podnerogato“, „Kamene svirale“, „Razgrađeni dvori“, „Noć-na korablja“, „Molitva suncu“, „Olujne tišine“, „Obzorikalni“, „Prisega istini“, „Gluha zvona“i „Zadnji akor-di“, još jedna oda pjesmi, ljubavi i životu, kojapotvrđuje kako je riječ o istinskom pjesniku, onomekome je riječ prapočetak svega, ali ne bilo koja riječveć ona što je odnjegovana, za čovjeka stvorena…

U Riječi proslova, MatoJerinić je napisao:Pjesnici su stvarnočuđenje u svijetu, pose-bice oni koji i u devedeseti drugoj godini života objavljuju novu zbirku poezije. U malo-brojnom korpusu takvih i naš je sugrađanin Ante Bautović.Stvaralac stihova koji slave zavičaj, njegov pelješki, Grad nje-gov Dubrovnik, ljubav, humanost, ushite, razočarenja, nade,snove i besanice. Riječju sve ono što čovjeka čini čovjekom.Poručuje on u zadnjoj pjesmi ove zbirke da više neće pisatipoeziji, ali ja, koji ga dobro poznajem, u to ne vjerujem. Pače,Ante će pisati sve dok je u stanju disati, a možda i nakon toga…tko zna, nitko ništa ne zna.

Umjetnička galerija Dubrovnik usuradnji s udrugom Sve ostalo je glaz-ba nastavila je s ciklusom glazbenihmatineja u sklopu projekta Kulturnogturizma. Riječ je o novom kreativnomprogramu udruge Sve ostalo je glaz-ba nazvanom Slike sizložbe koji je nadah-nut likovnimstvaralaštvom. Interak-tivnim pristupom uodabiru glazbe, pro-gram ovih glazbenihmatineja publici nudiširoki spektar zvučnihboja na tragu snažnogmediteranskog kolori-zma s kakvim se pos-jetitelji susreću u obi-lasku stalnog postavaGalerije Dulčić MaslePulitika.Mjesto posvećenotrojici istaknutih hr-

vatskih slikara 20. stoljeća postajetako i mjesto muziciranja u središtupovijesne gradske jezgre Dubrovnika.Matineje su namijenjene inozemnoj idomaćoj publici s ciljem stvaranjanovih razvojnih programa u kulturnoj

i turističkoj ponudiGrada.U srpnju Slike s izložbeizvode se srijedom isubotom. Nakon iz-vedbi 1.07. i 5.07. sl-jedeće su: 08.07./12.07./15.07./19.07.Sve izvedbe počinju upodne. Nastupajuglazbenice iz udrugeSve ostalo je glazbapod umjetničkim vod-stvom pijanistice IvaneJelače. Posjet koncer-tu je uračunat u cijenuulaznice u GalerijuDulčić Masle Pulitika.