1GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

2 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

PRIMJERI IZ SVIJETA

Na krovovima New Yorka baštinaNa krovovima New Yorka baštinaNa krovovima New Yorka baštinaNa krovovima New Yorka baštinaNa krovovima New Yorka baštinai nova namjena ravnih krovovai nova namjena ravnih krovovai nova namjena ravnih krovovai nova namjena ravnih krovovai nova namjena ravnih krovovaOvim kratkim prikazom upoznajem čitatelje, prvo ovisokoj svijesti gradskih vlasti u svezi čuvanjanjujorške spomeničke baštine, tj. vodospremnikačija je starost (tek) iz XIX. stoljeća, dok gustijerne udubrovačkim palačama i ljetnikovcima propadaju,kao da nisu sastavni dio srednjovjekovnespomeničke baštine Dubrovnika„Grad koji nikad ne spava“ ili „Velika jabuka“ to su popularni nazivi kojimase u odgovarajućim prigodama naziva New York (osnovan 1624.) Na-jpoznatiji njegov simbol svakako je Kip slobode kojeg su Francuzi darovaliAmerikancima povodom obilježavanja 100-godišnjice neovisnosti SAD-a1886. godine. New York je poznat po mnogim znamenitostima, a značajanutjecaj ima na globalnu trgovinu, financije, medije, modu, istraživanje, teh-nologiju, obrazovanje i zabavu. Godišnje New York posjeti 50 milijuna pos-jetitelja.U nedjelju, 28. listopada o.g. na III. programu HTV-a u poslijepodnevnimsatima emitiran je dokumentarni film o New Yorku. (Žao mi je što nisamgledao od početka film.) Prikazano je nekoliko zasebnih priča o pojedinimnjegovim zanimljivostima. Prepričati ću samo dvije koje su me naročitodojmile, mada su i drugi prilozi o New Yorku, također bili veoma interesant-ni.Jedna od njujorških povijesnih zanimljivosti iz XIX. stoljeća, a radi se o ob-jektima postavljenim na ravnim krovovima kuća (uglavnom do 5-6 katova),to su vodospremnici! Postavljeni su na krov kuće iz praktičnih razloga, kakobi svi ondašnji stanari u jednoj kući imali vodu, koja je tekla odozgo premadole u sve stanove, te je količina vode bila pod istim tlakom. Nije rečenokoliko su vodospremnici sadržavali kubika vode. Nema sumnje da su sepunili tijekom noći kad je potrošnja najmanja i nije potreban jači tlak davodu „podigne“ do vodospremnika. U starom dijelu New Yorka, na ravnimkrovovima kuća ima ih oko 15.000, i kako je rečeno u emisiji, svi su zaštiče-ni jer su spomenici njujorške prošlosti. Kod nas bi se vjerojatno zaključiloda se izvjestan broj može ukloniti, kad ih ima tako veliki broj, a to bi biosamo početak postepenog nestajanje baštine. (Prisjetimo se samo rušenja

stare „remize“ jedne od rijetkih zgrada izrazdoblja secesije, zato jer je „zaboravl-jeno“ produženje njene zaštite ili nikoganije briga! Svejedno, nema je više inaravno, nitko nije odgovoran!)Druga specifičnost New Yorka koja popri-ma sve veći interes ili „trend“ to je pret-varanje ravnih krovova u zelene oazeusred „betonske džungle“, odnosno u vr-tove u kojima stanari uzgajaju voće, pov-rće, aromatično bilje, cvijeće i druge hor-tikulture. Novoizgrađeni stanovi u ne-boderima i hoteli koji imaju i svoj vrtmnogo su više traženi, naravno međubogatom klijentelom. U emisiji je predstav-ljen 10-oro katni hotel (restoran se nalaziu prizemlju) čiji je vlasnik korisno upotr-ijebio ravnu površinu krova za uzgoj „ver-dure“. Dvojica kuhara obilaze vrt ubirućizrele plodove, neke male, okrugle i veo-ma slatke pomadore koje će biti priprem-ljene gostima hotela, u raznim jelima ilisalatama. U hotelskom vrtu uzgajaju semnoge začinske biljke (ružmarin!), voće,povrće, cvijeće (neki se cvjetovi jedu usalati, a drugi služe kao ukras na tanjuruili stolu). Naglašeno je u TV filmu, sve seuzgaja bez uporabe pesticida. Na krovuse nalazi i šest košnica iz kojih se dobije200 kg meda godišnje. (Bez obzira štose ne koriste pesticidi, ipak smatram daje koncentracija olova iz ispušnih plinovaautomobila i drugih kemijskih čestica uzraku znatna – kom. D.R.)Ovim kratkim prikazom upoznao sam či-tatelje, prvo o visokoj svijesti gradskih vlas-ti u svezi čuvanja njujorške spomeničkebaštine, tj. vodospremnika čija je starost

(tek) iz XIX. stoljeća, dok gustijerne u du-brovačkim palačama i ljetnikovcima pro-padaju kao da nisu sastavni dio srednjo-vjekovne spomeničke baštine Dubrovni-ka.Druga je zanimljivost sve veće iskorišta-vanje postojećih ravnih površina krovova,bez obzira na visinu kuće, koji se pretvara-ju u zelene oaze na visini. Svijest o koris-nosti takvih „oaza“ sve je više prisutna kodNjujorčana, ali i kod arhitekata koji projek-tiraju da luksuzni stanovi imaju i hortikul-turnu uređenu površinu. Može se reći, damale zelene oaze postaju veoma popu-larne među građanima New Yorka svihstaleža i omiljeno mjesto druženja.Na kraju spomenut ću i nekoliko podata-ka o najpoznatijem njujorškom parku. Toje „Central“ park koji se prostire na površ-ini od 3,4 km četvorna. Izgradnja jezapočela 1859. a završila se 1873. Godiš-nje ga posjeti oko 25 milijuna posjetitelja(radi usporedbe, Hrvatsku je tijekom 2017.godine posjetilo ukupno 17,4 milijuna tur-ista), te je najposjećeniji gradski park uAmerici. Park je potpuno uređen. Veći dioje prirodan i sadrži nekoliko prirodnihjezera i ribnjaka, širokih staza za šetnju,jahačku stazu, dva klizališta (od kojih jejedno plivački bazen tijekom ljeta), zoološ-ki vrt, stakleni vrt, rezervat za životinje, ve-liku površinu pod drvećem i drugo. Me-đutim, rečeno je u TV filmu, sve se višeokružuje visokim neboderima i to je nega-tivna strana, jer njihova visina zakljanjajusunce, te sve više, sjene okružuju i „pada-ju“ na park.

Damir Račić

DJEČJE IGRALIŠTE NA LOPUDU ZJAPI PRAZNO

Prodali nam babu za curuProdali nam babu za curuProdali nam babu za curuProdali nam babu za curuProdali nam babu za curuSlijedom svega navedenoga, nameće sezaključak da ako neko dijete na igralištunastrada, očito je odgovornost isključivona roditeljima koji su ga tamo pustili dase igra, a ne odgovornih lokalnih tijelakoja su ga dužna renovirati i održavatiOvim putem skrećem pažnju na činjenicu kakojedino dječje igralište na otoku Lopudu već god-inu dana zjapi prazno. Razlog tome nije ne-dostatak djece na otoku. Štoviše, ima ihtridesetak, od beba domališana koji polaze os-novnu školu i vrtić odmahiznad igrališta. Razlog nijeni igranje djece u sports-koj dvorani ili na drugimuređenim površinamanamijenjenima djeci, jernjih na Lopudu naprostonema. Ne, razlog je sas-vim druge prirode.Roditelji su u strahu zasigurnost svoje djece. Ig-ralište je potpuno zapuš-teno, sprave su poloml-jene, daske prepolovl-jene, čavli strše…Pokraj devastiranog ig-

rališta, na samom početku rive, prolaze imali turisti sa svojim roditeljima. Brodovitijekom sezone svakodnevno iskrcavajuna stotine gostiju s djecom, koji su odab-rali Lopud kao idealnu obiteljsku desti-naciju. Pitanje je samo kada će isti tiroditelji reagirati na činjenicu da je jedinikonkretan sadržaj za djecu koji otok nudi,osim pješčanih plaža, devastirano dječjeigralište.Lopudsko igralište je uređeno prije sve-ga nekoliko godina. S namjerom da nam„prodaju babu za curu“, mjerodavni su

igralište opremili zastarjelom opremoms drugog igrališta. Boja s tobogana, vrtul-jka i ljuljački je već nakon nekoliko mjese-ci počela otpadati, a zatim i drugi dijelovi.Gradonačelnik Mato Franković je ponos-no u objavi za medije najavio kako ćenakon izgradnje trafostanice na dječjemigralištu doći na red i njegovo uređenje.Trafostanica je izgrađena na dječjem ig-ralištu prije više od godinu dana, uspr-kos protestima Lopuđana, a obnova sa-mog igrališta je zaboravljena. Mjesni od-bor otoka Lopuda poslao je dopis gra-

donačelniku na koji ni-kada nije dobio odgo-vor. Mame su obaviješt-ene da je time ulogaMjesnog odbora ispun-jena.Slijedom svega navede-noga, nameće se zakl-jučak da ako neko dijetena igralištu nastrada,očito je odgovornostisključivo na roditeljimakoji su ga tamo pustili dase igra, a ne odgovornihlokalnih tijela koja su gadužna renovirati iodržavati.

Beti Mihajlović,mama s Lopuda

3GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

OTVORENO PISMO HRVATSKE UDRUGEKORISNIKA PARKIRALIŠNIH USLUGA -DUBROVNIK GRADONAČELNIKU DUBROVNIKA

Gradonačelniče, zašto?Gradonačelniče, zašto?Gradonačelniče, zašto?Gradonačelniče, zašto?Gradonačelniče, zašto?Obzirom na saznanja do kojih smonedavno došli, je li Vaš pompozniprojekt izgradnje pristupne cesteprema Osojniku briga za njegovestanovnike ili moguće pogodovanjebudućim PRIVATNIM vlasnicima/koncesionarima Zračne lukeDubrovnik, spajanjem na brzu cestuprema navedenom?Poštovani gospodine Franković,čitajući nedavne istupe gospodina ŽeljkaRaguža, u svojstvu direktora Luke Dubrovnikd.d. te predsjednika DUSTRA-e, mogli bi stek-nuti dojam da je u Dubrovniku sve “ružičasto”.Gospodin Raguž sam sebe hvali (iako seposlovni rezultati prikazuju nakon istekaposlovne godine) povećanjem cijene najmatrgovačkom lancu Konzum, povećanjem plaćaradnicima Luke Dubrovnik d.d. te se prikazujekao vrhunski poslovni menadžer.U tom tonu bih Vam postavili sljedeća pitanja:Zašto se prodaja vode cruising kompanijamavodi kao rashod tvrtke, citiram izjavu objavl-jenu na službenim stranicama DULISTA23.10.2018. godine: “…Najveće prihodovnestavke su privez i odvez, odvoz otpada i skla-dištarina, a najveće rashodovne stavke suplaće radnika, rashodi električne energije iprodaja vode za strane brodove….” (kolikisu to rashodi, jeste li upoznati sa navedenim ilinemate saznanja o razlozima i iznosima unu-

tar gradske I državne tvrtke)?Zašto se u Luci Dubrovnik d.d., sukladnonašim saznanjima, zapošljava bez javnihnatječaja (uvidom u popis tijela javne vlastina dan 28. 10.2018. godine, Luka Dubrovnikd.d. ima više od 50 % javnog vlasništva-GradDubrovnik ima 48,57 %, a CERP, u ime Re-publike Hrvatske putem zastupničkog raču-na, 7,61 %-ukupno 56,18 % vlasništva javnetvrtke)?Zašto Luka Dubrovnik d.d. ignorira obvezesukladno Zakonu o pravu pristupa informaci-jama (imenovanje službenika za informiran-je, dostava informacija građanima po Zahtje-vu itd.)?Zašto se ne objave javni podaci o stvarnimvlasnicima Luke Dubrovnik d.d. (drugi na-jveći pojedinačni vlasnik, 25,39 %, je SKRB-NIČKI RAČUN ZAGREBAČKE BANKE-načinposlovanja/prikrivanje stvarnih vlasnika/ kojeje i EU parlament osudio te od 01.01.2019.godine ZABRANIO)?Zašto Vi ignorirate ovakvo poslovanje LukeDubrovnik d.d., kada smo Vas dana19.06.2018. godine, kao predstavnika na-jvećeg udjela vlasništva o saznanjimaobavijestili?Zašto Vaš stranački kolega, gospodin BlažPezo, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik, ig-norira Zakon o pravu pristupa informacija-ma te, pretpostavljamo iz straha od javneobjave zatraženih informacija, usprkos Rje-šenju i nalogu Ureda povjerenice za in-formiranje u Zagrebu (nadležni za provedbuZakona o pravu pristupa informacijama uko-liko tijela javne vlasti, poput Lučke uprave Du-brovnik i Luke Dubrovnik, ignoriraju Zakon)

odbija ovoj Udruzi dostaviti Koncesijski ugo-vor Luke Dubrovnik, u fizičkom obliku?Obzirom na saznanja do kojih smo nedavnodošli, je li Vaš pompozni projekt izgradnje pris-tupne ceste prema Osojniku briga za njegovestanovnike ili moguće pogodovanje budućimPRIVATNIM vlasnicima/koncesionarimaZračne luke Dubrovnik, spajanjem na brzucestu prema navedenom?Zašto kontinuirano ignorirate zahtjeve našeUdruge za prijem, u svezi 2 000+ obitelji kojeje Sanitat (DUSTRA) ovršio (ovršuje) temel-jem nezakonite, i ukinute 2014. godine odstrane Visokog upravnog suda, Odluke?Do kada će Vam “rukice” DUSTRA-e u grad-skom vijeću biti bitnije od građana NAŠEGGrada (ovrhe Sanitata koje se temelje nanezakonitoj i od suda ukinutoj Odluci, ignor-iranje pristupa DUSTRA-inog gradskog up-ravnog odjela za promet pri rješavanjuprometnog kaosa (oštećenje kolnika na pred-jelu Mirinova se saniralo TEK nakon parmjeseci od nastanka, tj. nakon objave u lokal-nom mediju), mogući povećani obuhvat ces-tovnih građevinskih radova od strane odre-đene tvrtke (nakon Vašeg preuzimanjadužnosti gradonačelnika), a koju steangažirali i tijekom obnašanja dužnosti direk-tora ACI marine u Komolcu, deponiranjesmeća cruising kompanija na deponiju Gra-da i moguću ugrozu kvalitete pitke vode,prodaja vode istima i stvaranje gubitaka jav-noj tvrtci, itd. itd.)? Unaprijed zahvaljujemona Vašem odgovoru/ima, a iste ćemo javnoobjaviti građanima na znanje.Mario Miletić, predsjednik Hrvatskeudruge korisnika parkirališnih usluga

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020

PRIOPĆENJE IZ LUKE DUBROVNIK D.D.

Neznanje o temi koje su se uhvatiliNeznanje o temi koje su se uhvatiliNeznanje o temi koje su se uhvatiliNeznanje o temi koje su se uhvatiliNeznanje o temi koje su se uhvatiliGrađani ne plaćaju zbrinjavanje smeća koje LukaDubrovnik d.d. preda Čistoći, jer Luka Dubrovnik tajodvoz plaća po cjeniku Čistoće

koji radi firma INTERSEROH(razdvajanje otpada i prodajaizdvojenih sekundarnih sirovina),nego su tražili da Čistoća preuz-ima otpad sa cruisera u našemkoncesioniranom području zakoje Luka Dubrovnik urednoplaća koncesijsku naknadu.Hranu i ostatke životinjskog por-ijekla, koji su najveći izvorizaraze, Luka Dubrovnik ne pre-daje Čistoći, nego ovlaštenojveterinarskoj ambulanti Grudekoja to smeće u hermetičkizatvorenim kamionima dalje pre-daje krajnjem zbrinjavateljutakvog smeća, Agroproteinki.Sve sekundarne sirovine izdva-jamo (karton, papir, PVCambalažu, staklo, željezo, alumi-ni, drvene palete), prešamo iprodajemo. Preko 1000 tona ot-pada iz Luke Dubrovnik d.d. nijezavršilo na Grabovici već na le-galnim odlagalištima diljem zem-lje, tako da smo bez lažne sk-

romnosti spasili grad odsplitskog scenarija (Karepovac).Luka Dubrovnik Čistoći predajesamo komunalni otpad koji se nemože reciklirati. Vrlo važno je na-pomenuti da Luka Dubrovnikd.d. ne prikuplja opasni otpad,jer takav otpad prikupljaju firmeCIAN i PLATANUS.Žao mi je što je poduzeće kolegeKristića u gubitku, u 6 mjesecimog mandata u Luci Dubrovnikjasno se vide promjene i pozitiv-ni pomaci, ipak sam proveo punovremena u privatnom sektoru isvu svoju energiju usmjeravamu poboljšanje poslovnih rezulta-ta i vrlo rado ću podijeliti svojastečena znanja s njim, jer gubit-ke gradskih tvrtki sanirajugrađani direktno kroz poreze iprireze, a svima nam je zajedničkicilj da žitelji Dubrovnika žive bol-je.

Predsjednik UpraveŽeljko Raguž

Postoji puno stvari na koje samponosan u svojoj karijeri jernisam odjednom uskočio narukovodeća mjesta nego jemoj poslovni uspjeh išaopostepeno, uostalom, u momživotopisu sve piše. Moždasam ponajviše ponosan na čin-jenicu da se moja osobnostnimalo nije promijenila i dos-tupan sam svakom političaruili građaninu za upit, komentar,pa i kritiku.Bio bih puno sretniji da su sekolege gradski vijećnici obra-tili direktno meni za odgovorena pitanja koja ih muče, bezizlaska u medije, jer su samopokazali neznanje o temi kojesu se uhvatili. Ispravno su prim-

ijetili da sam ja valjda jedinipolitičar koji je zamijenio ured-ski rad terenom i baš zato jersam iz prve ruke vidio kako iz-gleda svakodnevnica tih radni-ka, odmah sam se založio daim se povećaju plaće.Za početak, građani ne plaća-ju zbrinjavanje smeća kojeLuka Dubrovnik d.d. preda Čis-toći, jer Luka Dubrovnik tajodvoz plaća po cjeniku Čistoće.S obzirom da plaćamo odvozsmeća (otpad je ono što semože reciklirati), kako ondagrađani plaćaju saniranjeGrabovice i to za smeće kojeLuka preda Čistoći?!Čistoća nam nikada nije po-nudila da će ona raditi posao

4 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Prijevara i krivotvorenje isprave naPrijevara i krivotvorenje isprave naPrijevara i krivotvorenje isprave naPrijevara i krivotvorenje isprave naPrijevara i krivotvorenje isprave naKorčuli, krađe u Župi dubrovačkoj...Korčuli, krađe u Župi dubrovačkoj...Korčuli, krađe u Župi dubrovačkoj...Korčuli, krađe u Župi dubrovačkoj...Korčuli, krađe u Župi dubrovačkoj...

Tjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 13 prometnih nesreća, od kojih 7 sozlijeđenim osobama u kojima je 8 osoba lakše ozlijeđeno. S ma-terijalnom štetom zabilježeno je 6 prometnih nesreća. Provodećimjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počiniteljaprometnih prekršaja poduzeli 463 represivne mjere od kojih izd-vajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršajakoji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiriubojice u prometu“ te je tako 257 osoba sankcionirano zbogprekoračenja dopuštene brzine kretanja, 49 mjera poduzeto jeprema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 6 osoba jeprekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i6 osoba koje su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mo-bitela tijekom vožnje. Od ostalih prekršaja izdvajamo 41 mjerupoduzetu zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i 10 mjerazbog nepropisnog pretjecanja.Tijekom vikenda, odnosno u noćnim satima petka, subote i nedjel-je, na prometnicama cijele Policijske uprave dubrovačko-neretvan-ske proveden je pojačani nadzor prometa kada je evidentiran 151prekršaj iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Najveća kon-centracija alkohola od 1,59 g/kg izmjerena je 23-godišnjaku koji seosobnim vozilom kretao Ulicom Josipa bana Jelačića u Orebiću ikoji je prouzročio prometnu nesreću s materijalnom štetom.

Zimsko računanje vremena -Zimsko računanje vremena -Zimsko računanje vremena -Zimsko računanje vremena -Zimsko računanje vremena -dnevna svjetla obvezna!dnevna svjetla obvezna!dnevna svjetla obvezna!dnevna svjetla obvezna!dnevna svjetla obvezna!U noći sa subote na nedjelju, 27./28. listopada započelo je zims-ko računanje vremena tako što se pomicanjem za jedan sat un-atrag vrijeme u 3 sata računalo kao 2 sata.Podsjećamo vozače da zimskim računanjem vremena počinjevrijediti i zakonska odredba prema kojoj su vozači obvezni namotornim vozilima tijekom vožnje danju imati upaljena dnevna ilikratka svjetla.Podsjećamo da su vozači mopeda i motocikala dužni imati upal-jena kratka svjetla na svojim vozilima tijekom cijele godine.Apeliramo na vozače da se pridržavaju navedene odredbe iz Za-kona o sigurnosti prometa na cestama, kako bi bili što uočljivijidrugim sudionicima u prometu. U slučaju nepoštivanja navedenihzakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od300,00 kuna. Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

Dovršenim kriminalističkim istraž-ivanjem policijskih službenikaPolicijske postaje Korčula 40-godišnjak se sumnjiči za dva ka-znenena djela i to prijevaru ikrivotvorenje isprave.Naime, osumnjičeni je u travnjuove godine, vozeći relaciju Blato- Vela Luka, svojim osobnimvozilom prouzročio prometnunesreću u kojoj je bio jedini sudi-onik. Kako bi izbjegao podvrga-vanje utvrđivanju prisutnosti alko-hola i opojnih sredstava u orga-nizmu te naplatio štetu od osig-uravajućeg društva, osumnjiče-ni je, prije dolaska policijskihslužbenika, pozvao člana obiteljida prizna krivnju za nezgodu.Potom je, prilikom podnošenjazahtjeva za naknadu štete, ob-manuo djelatnike osiguravajućekuće tvrdeći da je nesreću skriv-io član obitelji temeljem čega jepodnesena neistinita dokumen-tacija s kojom je od osigurava-juće kuće naplatio iznos od pre-ko 150 tisuća kuna.Policija protiv osumnjičenog 40-godišnjaka podnosi kaznenu pr-ijavu u redovnoj zakonskoj pro-ceduri.Policijski službenici Postajegranične policije Gruda su prov-eli kriminalističko istraživanjekojim je utvrđena sumnja da je35-godišnjakinja u popodnevnimsatima 19. listopada iz trgovine

kozmetičkih proizvoda u Župidubrovačkoj otuđila 25 komadakozmetičkih proizvoda markeChanel, oštetivši trgovinu zaiznos od preko 7 tisuća kuna.Osumnjičena je veći diokozmetičkih sredstava vratila u tr-govinu, a zbog sumnje da jepočinila kazneno djelo krađepolicija protiv nje podnosi ka-znenu prijavu u redovnoj zakon-skoj proceduri.Kriminalističkim istraživanjempolicijskih službenika Postajegranične policije Gruda utvrđe-na je sumnja da je 25-godišnjidržavljanin BiH jučer, 28. listopa-da, nešto iza ponoći, u alkohol-iziranom stanju na područjuŽupe dubrovačke otuđio mopeddubrovačkih registracijskih ozna-ka kojeg je pokušao staviti upogon, ali je u svojoj namjeri spr-iječen od strane vlasnika koji gaje zadržao do dolaska policije.Zbog sumnje da je počinio ka-zneno djelo neovlaštene upora-be tuđe pokretne stvari policijaprotiv osumnjičenog podnosi ka-znenu prijavu u redovnoj zakon-skoj proceduri.Koristimo priliku upozoritigrađane da svoja parkirana vozi-la uredno zaključavaju i u pot-punosti zatvaraju prozorska stak-la, te da u vozilima i na mopedi-ma ne ostavljaju vrijedne pred-mete.

STUDENTI TURIZMA IZ ŠVICARSKE U GRADUDUBROVNIKU

Nova iskustva i spoznajeNova iskustva i spoznajeNova iskustva i spoznajeNova iskustva i spoznajeNova iskustva i spoznajeZamjenica gradonačelnika Jelka Tepšićpozdravila je 29. listopada u uvodnom govorustudente diplomskog studija turizma saSveučilišta primijenjenih znanosti HTW Chur

u Švicarskoj, koji borave na studijskom pu-tovanju u Gradu Dubrovniku s direktoromstudija Janom Mosedaleom.Poželjela im je dobrodošlicu u Grad Du-brovnik, upoznavši ih kratko s turističkimrezultatima koje Grad kao destinacijapostiže iz godine u godinu. Kao veliki iza-zov istaknula je upravljanje sve većim

brojem posjetitelja i is-tovremeno očuvanjeUNESCO-ve zaštićenebaštine, zbog čega je os-mišljen projekt Respectthe City, skup mjera kojeteže održivom turizmu.„Imamo veliku odgovor-nost održati Grad živim,sigurnim i lijepim mjestomza život“, rekla je zamjen-ica Tepšić.Pročelnik Upravnog odje-la za turizam, gospodarst-vo i more Marko Miljanićstudentima je održaoprezentaciju na temu iza-zova u upravljanju turiz-mom u Dubrovniku,

obrazlažući uzroke trenutne situacije u Du-brovniku, s uvidom u recentne povijesnepodatke, od dolaska prvog kruzera u Du-brovnik 1999. do prevelikih gužvi 2018.Zbog ograničenja u infrastrukturi, a uslijedrastućeg broja turista iz godine u godinu isve većih gužvi koji su doveli do blokadeu životu Grada, bilo je potrebno uvestistrateške mjere, rekao je pročelnik Miljan-ić. Studenti su otvorili raspravu, a zanimaloih je poglavito na koji način će se kontro-lirati broj turista, te marketinški rezultati na-kon snimanja svjetski popularnih filmovai serija u Gradu Dubrovniku.Studijsko putovanje omogućit će studen-tima nova iskustva i spoznaje, kako bi ko-mbinirajući teoriju i praksu obogatili svojeznanje stečeno na sveučilištu. Cilj puto-vanja u Dubrovnik je istražiti destinaciju,te čuti nešto o izazovima s kojima se sus-reće gradska uprava i djelatnici u turizmu.Svake godine putuju izvan domovine, a uDubrovniku borave od 27. do 31. listopa-da. Osim s predstavnicima gradske vlas-ti, posjetit će i jedan kruzer stacioniran ugruškoj luci i održati sastanke s drugimturističkim praktičarima.

5GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

EKO APEL VODOVODU DUBROVNIK IVODOPRAVNIM INSPEKCIJAMA

IzlijevanjeIzlijevanjeIzlijevanjeIzlijevanjeIzlijevanjekanalizacije nakanalizacije nakanalizacije nakanalizacije nakanalizacije naGoraviGoraviGoraviGoraviGoravi- Do kada će kanalizacija izlaziti iz šah-tova na našu baštinu, ovdje na Goravi,širiti nam smrad, zarazu i uništavati pol-joprivredne kulture - s ogorčenjem namse obraćaju putem našeg Zelenog tele-fona Eko Fona 020 453 850 već nekoli-ko dana mještani Gorave s predjelaDonje Obuljeno na moru. MještaniGorave (ispod naselja Naš dom i POSzgrada ), su s pravom ljuti na VodovodDubrovnik i druge odgovorne institucije,Pitaju se kako ovo ne vide i kako ovakonešto dozvoljavaju. Dijelimo njihovu ljut-nju i zabrinutost. Voditeljica Eko Fona

Jadranka Šimunović

PRIOPĆENJE GRADSKOG ODBORA HDZ-a DUBROVNIK

Kritika radi kritike sameKritika radi kritike sameKritika radi kritike sameKritika radi kritike sameKritika radi kritike sameHrvatska demokratska zajednica, za razliku odprethodnika, itekako odgovorno upravljaGradom. Pomaci su spori, ali su vidljivi. Iprepoznaju to drugi gradovi po svijetu kojemuče slični problem. Pa zovu pitaju, žele čutinaša iskustva i žele vidjeti kako smo uspjeliKritika radi kritike same, bez ikakvog suvislog i činjeni-cama utemeljenog prigovora, a još manje nekog konkret-nog prijedloga - to je ono što nudi šef dubrovačkog SDP-a Jadran Barač u svom najnovijem medijskom istupu.Razumijemo da Barač mora na neki način dati do znan-ja preostalim biračima davno posrnulog SDP-a, da ježiv i aktivan, ali bi to morao činiti s mnogo više pažnje ina teme o kojima barem ponešto zna. A projekt “Re-spect the City”, što je razvidno iz njegovog priopćenja,ne spada u tu kategoriju.Naime, ono što Barač smatra “potpuno promašenomstrategijom” ili “pukim predizbornim pamfletom” (nijenam doduše jasno na koje to izbore Barač misli) koji“neće građanima donijeti nikakav boljitak” mnogi susvjetski mediji, ali i slična svjetski poznata turističkaodredišta, itekako prepoznala vrijednost projekta. Upra-vo zbog njegove provedivosti, a što je vidljivo u grad-skoj svakodnevici u zadnjih najmanje godinu dana. No,zašto se čuditi osobi koja u noćnim satima fotografirapar automobila na Pilama i to naziva kaosom.Barač navodi i niz projekata iz “Respect the City”, kaošto su tuneli, parkinzi i prometnice, te se posprdno odnosiprema rokovima za realizaciju tih projekata. Ti su pro-jekti ključ rješenja prometnih problema u najfrekvent-nijem dijelu i ni na koji se način ne mogu realizirati umjesec ili dva dana. Radi se o poslu od nekoliko godi-na, a to bi Barač ili SDP, da su ikada išta radili dok sudva mandata vodili Grad, mogli znati. Nažalost, oni jed-nostavno ne razumiju što je to strategija i što je to vizijarazvoja. Osvjedočili smo se tom njegovom neznanju uniz prilika na Gradskom vijeću, ali i u kampanji u kojoj jeuspio ostvariti najgori rezultat stranke u novijoj povijesti.Toliko su građani povjerovali njegovom znanju i razum-

ijevanju Grada i njegovih problema.Dohvatio se Barač i gužvi kojima smosvjedočili ove turističke sezoni upra-vo zbog dolaska preko 1200 novihtaksi vozila na područje Grada. I,mudro se domislio, odlučio je citiratiministra prometa kao “dokaz” da jeu pravu. Ali, nije. Gradska uprava jedo liberalizacije imala načina reguli-rati promet i gužve (među ostalim iograničavanjem broja koncesija), alinakon nje jednostavno je bespo-moćna. A to smo govorili i prije negose sve dogodilo i na to smo javnoupozoravali i ministra i Vladu. Nisunam vjerovali, ali smo ipak bili u pra-vu. Nažalost.Dakle, Hrvatska demokratska zajed-nica, za razliku od prethodnika, iteka-

ko odgovorno upravlja Gradom.Pomaci su spori, ali su vidljivi. I pre-poznaju to drugi gradovi po svijetukoje muče slični problem. Pa zovupitaju, žele čuti naša iskustva i želevidjeti kako smo uspjeli. A Barač iSDP, ako već ne mogu progutati“oporbenjački ponos” i čestitati namna ipak koraku naprijed u stvaranjuGrada po mjeri građana, je bolje dane gnjave javnost demagogijom svedok ne budu imali konkretan prijed-log. Iako bi to, znajući kakvi su bili udva mandata na vlasti, bilo ravnočudu. No, mi ćemo to čudo, ako gadočekamo, s radošću pozdraviti i pri-hvatiti.

GO Hrvatske demokratskezajednice Dubrovnik

PRIOPĆENJE GO SDP-a DUBROVNIK

Promašena strategijaPromašena strategijaPromašena strategijaPromašena strategijaPromašena strategijaUvođenje reda u javne površine ili dola-ske kruzera čine tek manji dio potreb-nog rješenja dubrovačkog problemauspostave održivog turizma. Iako jezapravo ovaj problem potrebno riješitihitno, gradska uprava očito nema po-trebno znanje ni spremnost zaista seuhvatiti ukoštac s njim. To se jasno vidii u nemušto i izrazito općenito predstav-ljenim ciljevima inicijative “RespecttheCity”, ali i u potpunosti promašenojstrategiji.Neprestano predlaganje raznoraznihplanova, srednjoročnih i dugoročnihaktivnosti, u osnovi nemaju veći značajod pukog predizbornog pamfleta i nećegrađanima donijeti nikakav boljitak. Odizbora je prošla godinu i po dana, i namagrađanima nisu potrebna bećanja i viz-ije već konkretna dugoročna rješenja.Koliko god to lijepo zvučalo, konop ipolicija, dostavna vozila, prometni redarito sigurno nisu.

Činjenica je da gradska uprava nema kon-trolu nad puno čimbenika koji nastupaju naslobodnom tržištu turizma. No ima kontrolunad planskom izgradnjom infrastrukture iurbanizacijom.O promašenosti strategije i zapravo bezide-jnosti dovoljno govori kako su među pred-stavljenim srednjoročnim mjerama za 2019./2020. godinu shuttle bus zračna luka - Du-brovnik, premještanje zaustavnog mjestakombi vozila za dostavu novca ili ograničen-je zaustavljanja za cabriobuseve. Iako su i tovrijedne aktivnosti, one su zapravo tek mini-jaturan dio rješavanja problema, a ne spa-sonosne mjere kakvim ih gradonačelnik želiprikazati.Ostali projekti vrijedni spomena u kojem sespominju tuneli, prometnice, parkinzi, pje-šake zona su tek u stadiju „osmišljavanja“ idani rokovi sežu do 2022. pa i dalje.Gradonačelnik Franković naznačio je kakoje kroz godinu dana napravljeno “puno toga”te je mišljenja kako je najveći uzrok blokadeprometnica - liberalizacija, a što je potpunopromašena teza. Štoviše, takav je i stav nje-govog kolege(HDZ) ministra Butkovića iz ak-

tualne vlade koji kaže: „što se tiče prometnihgužvi to je ipak stvar gradova i njihovih odlu-ka da bolje reguliraju promet. Vaditi se da jeza gužve kriv zakon o taksiju, mislim da nijeispravno“.Ono što ova uprava može napraviti, ponajpr-ije, je zaista krenuti planirati i raditi. Postojećastrategija razvoja prometne infrastrukture većpostoji, plaćena je javnim novcem i izrađena2012. godine. I predstavlja jednu bazu kojase ne bi smjela radikalno mijenjati već premanjoj nastaviti raditi u kontinuitetu, uz eventu-alne korekcije prema novim analizama op-terećenosti prometnica.Ovoj gradskoj upravi građani su dali povjer-enje da djeluje i realizira projekte, a ne da javninovac baca na raznorazne revizije projekatapod neuvjerljivim izgovorima nekakvih „novihuvjeta“. Problemi s kojima se Dubrovniksuočava su veliki i potrebno ih je rješavatisustavno i planski, a ne “pospremati podtepih” putem marketinškim pamfletima slijepim željama i rokovima realizacije negdjeiza novih izbora.

Predsjednik GO SDP-a DubrovnikJadran Barač

6 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

65 GODINA DOBROVOLJNOG DARIVANJA KRVI U HRVATSKOJ

Darivatelji krvi kod gradonačelnikaDarivatelji krvi kod gradonačelnikaDarivatelji krvi kod gradonačelnikaDarivatelji krvi kod gradonačelnikaDarivatelji krvi kod gradonačelnikaU povodu njihovog Dana, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković primio jedobrovoljne darivatelje krvi, jubilarce koji su krv darov-ali od 5 do 75 puta, predstavnike Crvenog križa i odjelaTransfuzijske medicine Opće bolnice Dubrovnik. Gra-donačelnik je ovom prigodom zahvalio svima darivatel-jima na njihovom nesebičnom činu, posebno onimakoji su više puta darovali krv, kao i svima koji rade naorganizaciji, prikupljanju i obradi. U ime Crvenog križaDubrovnik zahvalio je predsjednik, doktor Vicko Mi-haljević, te istaknuo kako su darivatelji jako važni Cr-venom križu i da zato svake godine obilježavaju ovajDan, a zahvalio im se i ravnatelj dubrovačkog CK ŽivkoŠimunović. ‘’Darivajući krv, ovi ljudi stvaraju naciona-lno bogatstvo i pomažu cijeloj našoj zajednici. Naš

GRADSKO VIJEĆE GRADA DUBROVNIKA

Položeni vijenci i upaljene svijeće na DaksiPoloženi vijenci i upaljene svijeće na DaksiPoloženi vijenci i upaljene svijeće na DaksiPoloženi vijenci i upaljene svijeće na DaksiPoloženi vijenci i upaljene svijeće na DaksiPredsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i gradski vijećnici Blaž Pezo i IvoLučić položili su 25.listopada vijence i upalili svijeće na otočiću Daksi u spomenna 54 žrtve stradale na otoku 25. listopada 1944. godine. Vijence su položili ipredstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, članovi obitelji ubijenih te pred-stavnici Udruge Daksa i udruga proisteklih iz Domovinskog rata, ali i članoviudruga Družba Braće hrvatskoga zmaja i Udruge hrvatski domobran. Svetamisa zadušnica održat će se u franjevačkoj crkvi Male braće u 19 sati.

URED GRADONAČELNIKA DUBROVNIKA

Vijenac i svijeća u spomen na nekadašnjegVijenac i svijeća u spomen na nekadašnjegVijenac i svijeća u spomen na nekadašnjegVijenac i svijeća u spomen na nekadašnjegVijenac i svijeća u spomen na nekadašnjeggradonačelnika Dubrovnika Nika Koprivicugradonačelnika Dubrovnika Nika Koprivicugradonačelnika Dubrovnika Nika Koprivicugradonačelnika Dubrovnika Nika Koprivicugradonačelnika Dubrovnika Nika KoprivicuGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela za obrazo-vanje, sport, civilno društvo i socijalnu skrb Dživo Brčić polaganjem vijenca i paljenjemsvijeće na groblju Boninovo odali su počast dr. Niku Koprivici, gradonačelniku Dubrovnikapogubljenom bez suđenja na Daksi u listopadu 1944. godine. Podsjetimo, Niko Koprivica(1889.-1944.) mučki je ubijen 1944. godine na Daksi, a njegovi posmrtni ostaci ispraćenisu na vječni počinak tek u listopadu 2008. godine. Gospara Nika Koprivice i ostalih nevinihžrtava Dakse gradonačelnik Franković prisjetio se i u svom govoru na svečanoj sjednicipovodom Dana Grada 2018. godine kada je nagrada Dubrovnika za životno djelo posmrt-no dodijeljena još jednoj žrtvi ovog stravičnog zločina, padru Petru Perici.

DOBITNIKU NAGRADE HTZ I HGK U KATEGORIJI ‘ČOVJEK, KLJUČ USPJEHA U TURIZMU’

Gradonačelnik čestitao djelatniku Marku ŠiljiGradonačelnik čestitao djelatniku Marku ŠiljiGradonačelnik čestitao djelatniku Marku ŠiljiGradonačelnik čestitao djelatniku Marku ŠiljiGradonačelnik čestitao djelatniku Marku ŠiljiDjelatnik Grada Dubrovnika,prometni redar Marko Šilje,dobitnik je nagrade Hrvatsketurističke zajednice i Hrvatskegospodarske komore u kate-goriji ‘Čovjek, ključ uspjeha uturizmu’, koja mu je dodijel-jena u sklopu tradicionalneturističke manifestacije Danihrvatskog turizma. Tim mu jepovodom dubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio čestitku.Poštovani gospodine Šilje,Čestitam na zaista zasluženoj nagradi u kategoriji ‘Čovjek, ključ uspjeha u tur-izmu’ i zahvaljujem vam što predano i vrijedno obavljate posao prometnog redara,izuzetno bitnog za što bolje funkcioniranje prometa u našem gradu, te time dopri-nosite boljoj turističkoj slici Dubrovnika, ali i olakšavate svakodnevni život našimsugrađanima. U više navrata imao sam priliku vidjeti vas ‘’na djelu’’, vidjeti s kojomozbiljnošću i posvećenosti pristupate svom poslu, često radeći u vrlo teškim uvjeti-ma, no unatoč tome posve profesionalno i učinkovito. Vi ste najbolji primjer djelat-nika Grada Dubrovnika i slika odnosa ove gradske uprave prema njezinim građan-ima. Još jednom čestitam na nagradi i zahvaljujem Vama, ali i vašim kolegamaprometnim redarima, na predanom radu u službi Grada Dubrovnika.

Gradonačelnik Mato Franković

UDRUGA DRAGOVOLJACA HRM-a DUBROVNIK

Prijem kod gradonačelnikaPrijem kod gradonačelnikaPrijem kod gradonačelnikaPrijem kod gradonačelnikaPrijem kod gradonačelnika

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković primioje 30. listopada pripadnike Udruge dragovoljacaHrvatske ratne mornarice Dubrovnik u povoduobilježavanja godišnjice osnutka ove ratne pos-trojbe. Članovi svake godine obilježavaju datumosnivanja Hrvatske ratne mornarice u Dubrovni-ku, prisjećajući se zbivanja u gradu te ratne 1991.godine. Postrojba je samoinicijativno osnovana 31.listopada 1991. godine, kao odgovor na potrebuorganizirane obrane napadnutog Grada. I ovomsu se prigodom prisjetili ratnih okolnosti, organiza-cije obrane, poginulih suboraca i svega što jeDubrovnik pretrpio u teškim mjesecima opsade iratnih stradanja te dočekanog mira i slobode.

odjel ne bi mogao ni postojati bez naših darivatelja, a mi vodimo o njima računa jer su kao naša šira obitelj’’, kazala je doktorica VesnaPolanda Lasica, voditeljica odjela Transfuzijske medicine. Ove se godine u Hrvatskoj obilježava 65 godina dobrovoljnog darivanja krvi.

7GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE DJELATNOSTI I MJESNUSAMOUPRAVU GRADA DUBROVNIKA

Prijava kvarova na javnoj rasvjetiPrijava kvarova na javnoj rasvjetiPrijava kvarova na javnoj rasvjetiPrijava kvarova na javnoj rasvjetiPrijava kvarova na javnoj rasvjetii ostalih komunalnih nedostatakai ostalih komunalnih nedostatakai ostalih komunalnih nedostatakai ostalih komunalnih nedostatakai ostalih komunalnih nedostatakaPotaknuti upitima građana, a u cilju što žurnijeg i neposred-nijeg rješavanja komunalnih nedostataka u njihovim ulicamai kvartovima napominjemo da bilo kakve vrste oštećenja najavnim i prometnim površinama građani mogu prijaviti nakontakt telefone i e-mail adrese nadležnih upravnih odjela islužbi koje mogu preuzeti na internatskoj stranici Grada Du-brovnika.Građanima je dostupan i besplatni telefonski broj za prijavukvarova na javnoj rasvjeti, ali i za prijavu drugih srodnih ne-dostataka na javnim površinama: 0800-20-30-20. Navedenitelefonski broj funkcionira na način da nakon govorne porukei signala građani ostave poruku.Na stranicama nadležnog Upravnog odjela za komunalne

djelatnosti i mjesnu samoupravu dostupan za preuzimanje je i Obrazacza prijavu komunalnog nereda i nepropisno odloženog otpada.Kao dodatna mogućnost za što hitnije rješavanje problema najrazličitijeprirode, dostupna je platforma Dubrovačko oko. U samo nekoliko klik-ova, uključujući i neophodnu registraciju, građani mogu prijaviti različitekvarove, primjerice na javnoj rasvjeti, oštećenja na gradskim prometni-cama ili bilo koji oblik komunalnog nereda tako što će korištenjem oveplatforme poslati kratki opis problema, fotografiju i lokaciju. Na svakupredanu prijavu podnositelji dobiju odgovor o statusu rješavanja. Pod-sjećamo i da osim web stranice građanima je na raspolaganju i pri-padajuća istoimena aplikacija koja se za Android i iOS operativne sus-tave može preuzeti sa stranice www.dubrovacko-oko.hr.Također, kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanjuo lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja nanjihov život i rad, na raspolaganju građanima su mjesni odbori i grad-ski kotarevi čijim vijećima, odnosno tajnicima, mogu iznijeti sve komu-nalne probleme ili različite prijedloge koji će unaprijediti njihov svakod-nevni život, a adresar s kontakt podacima objavljen je na internetskojstranici Grada Dubrovnika.

MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU REPUBLIKEHRVATSKE - ZA DUBROVAČKI PROJEKT „GRAD ZA DJECU“

Potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih 14Potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih 14Potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih 14Potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih 14Potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih 14milijuna kuna za unaprjeđenje rada dječjih vrtićamilijuna kuna za unaprjeđenje rada dječjih vrtićamilijuna kuna za unaprjeđenje rada dječjih vrtićamilijuna kuna za unaprjeđenje rada dječjih vrtićamilijuna kuna za unaprjeđenje rada dječjih vrtićaZahvaljujući ovim sredstvima usluga poslijepodnevnog rada uvest će se uvrtićima Ciciban, Gruž, Izviđač, Kono, Palčica, Pile, Radost, Lapadski Dvori,Škatulica i Pčelica. Rad subotom provodit će se u vrtićima Ciciban, Izviđač,Palčica i Pčelica, dok će vrtić na Lopudu pružati uslugu petosatnogposlijepodnevnog programa

Gradonačelnik Grada DubrovnikaMato Franković i pročelnica Upravnogodjela za europske fondove, regional-nu i međunarodnu suradnju ZrinkaRaguž prisustvovali su u srijedu, 24.lis-topada, u Karlovcu na svečanosti pot-pisivanja ugovora o dodjeli bespovrat-nih sredstava u sklopu Poziva „Un-aprjeđenje usluga za djecu u sustavuranog i predškolskog odgoja i obrazo-vanja“ Ministarstva za demografiju,obitelj, mlade i socijalnu politiku Repub-like Hrvatske. Ugovor o dodjeli be-spovratnih sredstava za projekt „GradZA djecu - poboljšanje usluga i uvjetaza djecu u sustavu ranog i predškol-skog odgoja i obrazovanja na području gra-da Dubrovnika“ vrijedan 14.080.986,10kuna potpisali su gradonačelnik MatoFranković i ministrica Nada Murganić, čijeje ministarstvo Posredničko tijelo razine 1 upostupku odabira projekata u okviruspomenutog Poziva, sufinanciranog sred-stvima Europskog socijalnog fonda (ESF).Naime, nakon provedenog natječajnogpostupka i odabira projekata, Ministarstvoza demografiju, obitelj, mlade i socijalnupolitiku u listopadu je donijelo petu Odlukuo financiranju odabranih projekata u vrijed-

nosti 27.430.060,91 kuna, od ukupnogiznosa programa dodjele bespovratnih sred-stava 300.000.000,00 kuna. Navedenimsredstvima financirano je pet projekata, auz Grad Dubrovnik korisnici bespovratnihsredstava su još gradovi Ogulin, Požega iKarlovac te Općina Primošten. Svečanompotpisivanju ugovora, priređenom u kar-lovačkom dječjem vrtiću „Četiri rijeke“, uzministricu Murganić i njene suradnike na-zočili su i predstavnici Hrvatskog zavoda zazapošljavanje kao Predstavničkog tijela ra-

zine 2 te predstavnici gradova i općina ko-risnika sredstava. Projekt „Grad ZA djecu- poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sus-tavu ranog i predškolskog odgoja i obra-zovanja na području grada Dubrovnika“,podsjetimo, izrađen je na temelju prethod-no provedenog anketnog ispitivanja s cil-jem definiranja potreba roditelja zapromjenom radnog vremena Dječjih vrtićaDubrovnik čiji su rezultati između ostalog

pokazali opravdanost usklađivanjaradnog vremena dječjih vrtića sastvarnim potrebama roditelja. Zah-valjujući ovim sredstvima uslugaposlijepodnevnog rada uvest će seu vrtićima Ciciban, Gruž, Izviđač,Kono, Palčica, Pile, Radost, Lapad-ski Dvori, Škatulica i Pčelica. Radsubotom provodit će se u vrtićimaCiciban, Izviđač, Palčica i Pčelica,dok će vrtić na Lopudu pružati uslu-gu petosatnog poslijepodnevnogprograma. Također, dodijeljenasredstva iskoristit će se zaangažiranje novih odgojitelja po-trebnih za održavanje programaposlijepodnevnog rada vrtića te djelatnika u tehničkom osoblju i

drugog stručnog kadra poput asistenata,logopeda, psihologa i edukacijskog reha-bilitatora. U cilju unaprjeđenja usluga finan-cirat će se brojne edukacije usmjerene kajačanju stručnih kompetencija za kojim jestručna služba vrtića iskazala interes, arazvit će se i implementirati dva novaposebna programa – program Montessorii sportski program.Grad Dubrovnik i DV Dubrovnik ovim pro-jektom unaprijedit će ukupnu uslugu pobo-ljšanim i kvalitetnijim programima predškol-skog odgoja.

8 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

GRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIK

ZA IZGRADNJU ZGRADA ZA BRANITELJE IMLADE U MOKOŠICI

Položen kamen temeljacPoložen kamen temeljacPoložen kamen temeljacPoložen kamen temeljacPoložen kamen temeljacKrenuli su radovi na izgradnji stambenih zgra-da za branitelje i mlade grada Dubrovnika pomodelu Dubrovačke stanogradnje. Povelju opolaganju temeljnog kamena potpisali su uMokošici 27.listopada ministar branitelja TomoMedved, dubrovački gradonačelnik MatoFranković i direktor Agencije za pravni prometi posredovanje nekretninama Slavko Čukelj,te je potom položili u zemlju i svečano označilipočetak radova. Gradi se 108 stanova, odkojih će 65 biti dodijeljenobraniteljima – stradalnicimaDomovinskog rata s po-dručja Grada Dubrovnika,a 43 će pripasti Gradu kojiće ih, po modelu Du-brovačke stanogradnje,dodijeliti u najam mladimadubrovačkim obiteljima, smogućnošću otkupa na-kon 10 godina.‘’Danas je dan kadaokrećemo novu stranicubudućnosti jer će ovo mjes-to za 15 mjeseci biti mjestoživota, smijeha, novihrađanja i okretanjabudućnosti, a u isto vrijemevraćanje dugova iz prošlos-ti. Do kraja mandata zbrinutćemo sve hrvatske branitel-je, koji su u ovom gradu topredugo čekali. S druge

strane zbrinjavamo i mlade dubrovačkeobitelji koje nisu u mogućnosti same riješitistambeno pitanje. Zato je ovo iznimnovažan projekt i iznimno važan dan za Du-brovnik’’, rekao je dubrovački gra-donačelnik Mato Franković u prigodipočetka radova.Podsjetio je i kako funkcionira model Du-brovačke stanogradnje, kojeg je osmisli-la ova gradska uprava. Mlade obitelji ćemjesečno, kroz period od deset godina,plaćati najamninu u iznosu 1500 kuna, anakon toga mogu otkupiti stan prema un-

PROJEKT ‘POŠTUJMO GRAD’

Što se napravilo i što se planiraŠto se napravilo i što se planiraŠto se napravilo i što se planiraŠto se napravilo i što se planiraŠto se napravilo i što se planiraBrojne mjere koje su provedene proteklih godinu danadale su vidljive rezultate već ove sezone. Ni jednom senije dogodila blokada ulaska u povijesnu jezgru s Pila, štoje proteklih godina bila ustaljena pojava, naglasio je du-brovački gradonačelnik Mato Franković, predstavljajućikratkoročne aktivnosti i mjere projekta ‘’PoštujmoGrad – Respect the City’’.Posebno se osvrnuo na imidž Dubrovnika ustranim medijima te je za primjer naveo napise usvjetski poznatim medijima koji su Dubrovnikupredviđali “smrt” zbog velikog broja turista, a na-kon godinu dana, kazao je gradonačelnik, iz-vještavaju o pozitivnom upravljanju destinacijom.‘’Kao građani, moramo biti svjesni da živimo odturizma i da će uvijek biti gužvi, ali na nama je dagrad učinimo prohodnijim. U godinu dana nemožemo sve probleme riješiti, ali to možemo na-praviti dugoročno’’, kazao je gradonačelnik poseb-no se osvrnuvši na najveći problem u gradu, a toje zagušenost prometnica kao rezultat liberaliza-cije taksi tržišta, što se tijekom ljetnih mjeseci reg-uliralo uz pomoć PU dubrovačko-neretvanske iprometnog redarstva Grada Dubrovnika.Izuzetno bitnom naglasio je gradonačelnikstratešku kontrolu nad lučkim područjem, doda-jući da smo kojim slučajem, prije godinu dana,koncesionirano područje predali francusko-tur-

aprijed određenim cijenama. Kriteriji zakorištenje ovih stanova bit će poznati kra-jem ove, odnosno početkom iduće god-ine.Gradonačelnik se dotaknuo i osiguravan-ja zemljišta za hrvatske branitelje na Nun-cijati, kao i izgradnje stanova na Pobrežju.‘’U idućoj godini nam slijedi Nuncijata.Uskoro ćemo usvojiti i UPU Nuncijata, usuradnji s Ministarstvom kulture, a to ćeosigurati da naši branitelji konačno dobi-ju zemljište. Paralelno radimo i projektnove ceste kako bi u trenutku kada počne

izgradnja cijela priča bilazaokružena. Vjerujem daće cijeli projekt započetiu idućoj godini. Također,Grad Dubrovnik je kupiopreko 100 tisuća kvadra-ta zemlje na Pobrežju i svioni koji neće riješiti svojestambeno pitanje krozova dva projekta, to ćemoći kroz projekt naPobrežju, koji će u real-izaciju također krenuti2019. Mislim da jekonačno došlo vrijemeda se odužimo svimnašim braniteljima i naovakav način im odamopriznanje za vrijeme ukojem su se borili za našgrad i bili spremi odrećise vlastitog života za našuslobodu. Ovjde moramuistinu zahvaliti Ministar-stvu branitelja bez kojeg

skom konzorciju ili nekom drugomda danas ne bi bili u mogućnosti ni-šta napraviti, odnosno poduzeti bilokakve mjere u tom području. ‘’Nji-hov prioritet je novac i alati im se ra-zlikuju od naših jer im je važno samoda dolazi što veći broj ljudi, a što sedogađa izvan koncesioniranog po-

dručja nije ih briga’’, naglasio je gra-donačelnik Franković. Naveo je ikako su poduzete mjere o boljemrasporedu dolazaka kruzera te bol-joj koordinaciji svih nadležnih službiove godine već rezultirale manjimgužvama, a mjere za iduću god-inu, kada se broj kruzera ograniča-

va na dva dnevno dodatno ćepoboljšati situaciju. Sve topostignuto je u suradnji sCruise Lines International Asso-ciation (CLIA), udrugom s kojimje kontakt inicirao Grad Du-brovnik.Gradonačelnik se osvrnuo i nazabranu izletničkih autobusačetvrtkom i subotom iz desti-nacija koje dolaze van Du-brovnika, postavljanje konopana Pilama koji regulira pješač-ki promet, rasterećenje Pila odilegalnih bookera, a najavio jemanje opterećenje povijesnejezgre po pitanju prometa iparkinga. Naglasio je kako Pilemoraju biti mjesto ukrcaja iiskrcaja, a ne većegzadržavanja.‘’Planiramo izgraditi garažu u

9GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

ovo ne bi bilo moguće’’, rekao je također gradonačelnikFranković.Zamjenica župana Žaklina Marević čestitala je na pro-jektu te naglasila kako on na najbolji način predočavana koji način vodstvo Grada Dubrovnika promišlja obudućnosti svojih građana, skrbeći o onima koji su risk-irali svoj život kako bismo ponosno i slobodno hodalisvojom domovinom te o mladim obiteljima kako bi rije-šene stambeno pitanje.Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kazao je kakomu je čast biti u Mokošici u ovoj prigodi.‘’U mandatu ove Vlade zbrinuli smo 33 stradalnika.Nažalost, na području Dubrovačko- neretvanske žup-anije još uvijek je bez riješenog stambenog pitanja 677stradalnika, od čega je njih 110 podnijelo zahtjev zastambeno zbrinjavanje u Gradu Dubrovniku. Stoga usuradnji s našim partnerima, Gradom Dubrovnikom iAgencijom za pravni promet i posredovanje nekretni-nama poduzimamo nove korake i danas ovdje u Moko-šici polažemo temeljni kamen za izgradnju 108 stano-va, ukupne vrijednosti 93 milijuna kuna, od čega re-sorno ministarstvo financira 44 milijuna kuna. Ovim pro-jektom pokazujemo da skrbimo o stradalničkoj popu-laciji, da nastavljamo postupak organizirane izgradnjestanova i da ćemo u skladu s rokovima koje smo prop-isali zakonom riješiti stambeno pitanje naše stradalničkepopulacija’’, rekao je ministar Medved.Dodao je i da se ovaj projekt ne bi mogao realizirati bezsuradnje Ministarstva, Grada Dubrovnika koji darovaozemljište i koji snosi troškove komunalne opreme i ko-munalnog doprinosa, te dodatno financijski stimuliraizgradnju s 10.8 milijuna kuna i APN-a koji provodi pos-tupak izgradnje.‘’Očekujemo da stanovi budu kvalitetno izgrađeni idovršeni u ugovorenom roku, do proljeća 2020. god-ine’’, zaključio je ministar hrvatskih branitelja.Gradilište i početak radova blagoslovio je don IvicaPervan.

Vukovarskoj ulici, kod DTS-a, te urediti park-ing na Žičari. Nakon toga bi područje okopovijesne jezgre bilo samo za parkinggrađana, a posjetitelji bi dolazili javnim grad-skim prijevozom. Također, na Pobrežju biosigurali tisuću parkirnih mjesta’’, pojasnioje.Voditelj projekta “Respect the City” RankoMilić kao središnje probleme detektirao jestihijski turizam, smanjene kvalitete života iugroženost baštine, ključne teme po nje-mu su ljudi, upravljanje turizmom, održivirazvoj i održivi promet. Istaknuo Gruž kaoneiskorišteni razvojni potencijal grada, adodao je kako se uz valorizaciju ljetnikova-ca i renesansnih vrtova mogu stvoriti ‘novevrijednosti’ i proširiti percepciju da Du-brovnik nije samo povijesna jezgra.‘’Želimo stvoriti aplikaciju koja je zamišlje-na tako da ljude pozivamo da se uključe upustolovinu. Ideja je da preko toga komu-niciraju očekivanja i iskustva te da onakookreiraju koz platformu i tako stvaraju ruteputem kojih će ljudi vidjeti što ih zanima.Ona će sugerirati kako iskoristiti vrijeme nanajbolji način i izbjeći gužve’’, pojasnio jeMilić koji je predstavio i ideju Dubrovačkogbrodskog električnog tramvaja koji bi pre-vozio putnike iz Gruža u povijesnu jezgru,a prema kasnijim mogućnostima i do Župe

OŠ LAPAD

Rekonstrukcija krovišta sportske dvoraneRekonstrukcija krovišta sportske dvoraneRekonstrukcija krovišta sportske dvoraneRekonstrukcija krovišta sportske dvoraneRekonstrukcija krovišta sportske dvoraneInvesticija u sveobuhvat-nu rekonstrukciju kroviš-ta sportske dvorane OŠLapad vrijedna je2.097.715,63 kuna, a ra-dovi su započeli protek-log tjedna. Izvodi ih Alfa-plan građenje premaglavnom i izvedbenomprojektu tvrtke Canosainženjering d.o.o. uz ugo-vorni rok izvođenja od 79dana. Naime, nakon štoje provedenom eksperti-zom stanja krovne konstrukcijesportske dvorane OŠ Lapad utvrđe-na nužnost hitne sanacije, UO zaIzgradnju i upravljanje projektimaGrada Dubrovnika naručio je projektrekonstrukcije krovišta te proveo jav-nu nabavu za izvođača radova.Ovim projektom je predviđenarazgradnja i uklanjanje montažnihploča ravnog krova i glavnih krovnihnosača te izgradnja novih glavnihkrovnih nosača , novih armirano-be-tonskih greda iznad prozora i noviharmirano-betonskih stupova. Umjes-to postojećih montažnih pločaravnog krova ugradit će se nova nosi-va konstrukcija krova.S obzirom na to da se na zgradi OŠLapad završavaju radovi energetskeobnove, po završetku radova nakrovnoj konstrukciji sportske

dvorane, pristupit će se i energetskojobnovi dvorane čime će se zaokružitisvi radovi na energetskoj obnoviškole, a prema planu svi bi radovi tre-bali biti gotovi do početka drugogpolugodišta. Naime, osim nove kon-strukcije dvorana će se u cijelosti obo-jati, postavit će se novi parket te ugra-diti nova rasvjeta. Postojeća ventilaci-ja će se također prepraviti, a nadkrovnom konstrukcijom izvodi se i UVotporna hidroizolacija.Podsjetimo, energetska obnova OŠLapad prvi je projekt u obrazovanjuna području Grada Dubrovnika kojise sufinancira sredstvima iz europskihfondova. Ukupna vrijednost projektaiznosi 7,6 milijuna kuna, a financiran-je najvećeg dijela investicije, čak 5,1milijun kuna, osigurano je bespovrat-nim sredstvima iz EU fondova štoenergetsku obnovu.

jice s logom moći će koristiti komunalni re-dari, aplicirati se i na Sanitatove sunco-brane, Libertasove autobuse, strate i slično,pojasnila je zamjenica Tepšić.„Poštujmo Grad“ dobio i vizualno rješenjeVizualni identitet projekta „Poštujmo Grad“(Respect the City) predstavljen je u poned-jeljak, 29.listopada, na sastanku Savjeto-davnog vijeća ovog multidisciplinarnog pro-jekta strateškog upravljanja destinacijom.Vizualni identitet, rad dubrovačkog diza-jnera Orsata Frankovića i studija Flomas-ter, izveden je jednostavno iz inicijala os-novnih riječi naziva na hrvatskom i en-gleskom jeziku, a na osnovu njihovesličnosti (P i R, G i C). Konačna forma aso-cijativno se vezuje uz tradicionalne global-ne znakove zaštite (Copyright i RegisteredTrade Mark).Vizualni identitet aplicirat će se na različitematerijale i činit će podlogu za komunikacijurazličitih sadržaja, poruka i akcija usmje-renih prvenstveno prema posjetiteljima, alii građanima.

i Konavala.U kasnijoj raspravi na pitanje potrebe pov-ećanja kapacitet prometnica prema većizrađenoj prometnoj strategiji, zamjenicagradonačelnika Orlanda Tokić kazala je daje prometna studija iz 2012. godineneprovediva jer se puno toga promijenilo.‘’Nova analiza će obuhvatiti cijeli grad, anajveći naglasak je na Gružu gdje želimostvoriti novi urbani centar sa zelenim pov-ršinama, tržnicom, pješačkim i parkirališnimzonama. Cilj je izmjestiti promet, integriratipovijesne vrtove i stvoriti nove atrakcije gdjebi se gosti zadržavali. Zbog svega toga gen-erira se niz projekata od potencijalnelokacije tunela koji bi išao od Lapad stan-ice pa sve do izlaza iz grada, nadzemnihgaraža, ljetnikovaca... Svakako, riječ je opaketu projekata s velikim financijskim iz-dacima, a jedan od prvih je Lapadska oba-la’’, kazala je zamjenica Tokić.Ovom je prigodom zamjenica gra-donačelnika Jelka Tepšić predstavila vi-zualni identitet projekta Poštujmo Grad, radstudija Flomaster, dubrovačkog dizajneraOrsata Frankovića.- On objedinjuje sve aktivnosti i izveden jena jednostavan način. Definirana je i komu-nikacijska strategija koja je namijenjena zainozemstvo, ali i lokalno stanovništvo. Ma-

10 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

ZAMJENICA GRADONAČELNIKA JELKA TEPŠIĆ PRIMILAMOMČADSKE PRVAKE HRVATSKE U STRELJAŠTVU

Čestitke na iznimnom uspjehuČestitke na iznimnom uspjehuČestitke na iznimnom uspjehuČestitke na iznimnom uspjehuČestitke na iznimnom uspjehuPovodom osvajanja zlata u momčadskom dijelu državnogprvenstva u streljaštvu u letećim metama discipline skeet,zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšićprimila je 29.listopada prvake Nikšu Miloslavića, Mija Uroša iVlaha Kovačića, u pratnji vodstva Streljačkog društva Du-brovnik. Prijemu je nazočio i pročelnik Upravnog odjela zaobrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić.Zamjenica Tepšić čestitala je na iznimnom uspjehu du-brovačkih strijelaca i poželjela im još trofeja u daljnjim natje-canjima. Posebno je pohvalila rad s mladim nadama, junior-ima, istaknuvši postignuti rezultat Vlaha Kovačića sa samo18 godina. Grad Dubrovnik je partner dubrovačkim sporta-šima, naglasila je, te ponudila dodatnu pomoć gradske uprave.Govoreći o financiranju dubrovačkog sporta, pročelnik Brčićistaknuo je kako sva sportska natjecanja održana u Gradu Du-brovniku višestruko vrate uloženi novac prihodom u gradskomproračunu, koji se zatim ponovno može reinvestirati u sport. Zbogtoga je ova gradska uprava u proračunu za 2019. godinu pred-vidjela nešto više od milijun kuna za održavanje sportskih natje-canja kojima će domaćin biti Dubrovnik, rekao je Brčić.Predsjednik Streljačkog društva Dubrovnik Teodorenko Pecotić idopredsjednik Ivo Đivanović su zamjenici Tepšić i pročelnikuBrčiću obrazložili specifičnosti ovog sporta, teškoće i izazove skojima se suočavaju pri organizaciji i provođenju programa obuke,kao i održavanju streljane.Zahvalili su na pomoći gradske uprave oko legalizacije streljanei izvijestili kako je u tijeku postupak ishođenja uporabne dozvole.Zbog neadekvatnog azila za napuštene životinje u neposrednojblizini, u ovom trenutku nije moguće razvijati puni potencijal strel-

jane kao mjesta kako za članove društva, tako i za druge građane ituriste, istaknuo je predsjednik Pecotić. Usuglašeno je kako će planira-na izgradnja azila na optimalnoj lokaciji dodatno doprinijeti razvojupreduvjeta za danju popularizaciju streljaštva kao sporta,ali i turističkogproizvoda.Dubrovački strijelci naslov prvaka države čekali su 27 godina, a dočekalisu ga na prvenstvu održanom na streljani Luže u Zagrebu gdje su bilinajbolji u sastavu: Nikša Miloslavić, Mijo Uroš i Vlaho Kovačić. Osimzlata u momčadskom dijelu prvenstva Streljačko društvo Dubrovnikje bogatije s državnog prvenstva za broncu iz pojedinačnog dijela,koju je osvojio Mijo Uroš zauzevši treće mjesto u finalu.Osim na državnom prvenstvu, strijelci Dubrovnika su ove godine bilimeđu najboljima u Kupu Hrvatske. Mijo Uroš je osvojio srebro, a Vla-ho Kovačić broncu, dok su slavili u obje konkurencije na veteranskomprvenstvu Hrvatske: Mijo Uroš u konkurenciji natjecatelja od 50 godi-na do 60 godina, te Ivo Đivanović u konkurenciji natjecatelja starijihod 60 godina.

PRVACI JUDAŠI NA PRIJEMU KOD ZAMJENICE TEPŠIĆ

Čestitke na nizu medaljaČestitke na nizu medaljaČestitke na nizu medaljaČestitke na nizu medaljaČestitke na nizu medaljaPovodom iznimnih rezultata ostvarenih na nedavnoodržanom Prvenstvu Hrvatske u judu za mlađe seniore imlađe kadete, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić ipročelnik Dživo Brčić primili su 29.listopada mlade sportašeJudo kluba Dubrovnik 1966, dobitnike šest medalja.Prijemu su prisustvovali judaši Nika Viđen, Anđela Violić,

Petrunjela Pavić, Josip Bulić, Marko Vareškić i Marko Tomašević, u prat-nji glavnog trenera Matea Semiza, predsjednika kluba Frana Stjepovićai člana uprave Igora Jankovića.Judo klub Dubrovnik 1966. osvojio je ukupno četiri medalje na mlađeseniorskom prvenstvu i dvije medalje na mlađe kadetskom prvenstvušto ga svrstava među najuspješnije klubove oba prvenstva.Zamjenica Tepšić i pročelnik Brčić čestitali su na ostvarenim medaljamai poželjeli puno uspjeha u budućim natjecanjima, istaknuvši kako sportiznimno doprinosi osobnom razvoju pojedinca. S vodstvom kluba razgo-

varali su o izradi Strategije razvoja sporta i sportske infras-trukture u Gradu Dubrovniku 2018. koja je u proceduri, sports-kim grupama za najmlađe koje su u planu u popodnevnimsmjenama u Dječjim vrtićima Dubrovnik, te financiranju po-treba klubova iz gradskog proračuna.Ova gradska uprava u proračunu za 2019. godinu predvidje-la je nešto više od milijun kuna za održavanje sportskih natje-canja kojima će domaćin biti Dubrovnik, što će obuhvatiti iEuropski judo kup, istaknuo je Brčić.Anđela Violić i Nika Viđen osvojile su naslove državnih prvak-inja u judu. Violić je bila najbolja na mlađe seniorskom prven-stvu u kategoriji do 70 kilograma stigavši do zlata pobijedivšisve tri borbe, dok je Viđen bila najbolja na mlađe kadetskomprvenstvu u kategoriji do 57 kilograma. Dobila je sve četiriborbe. Petrunjela Pavić i Josip Bulić osvojili su srebro u kate-goriji za mlađe seniore i seniorke, dok je Marko Vareškić os-vojio broncu u istoj kategoriji. Marko Tomašević osvojio jebroncu u kategoriji za mlađe kadete i kadetkinje.

POVODOM 110. OBLJETNICE SMRTI

Česko o velikom Kranjčeviću u Zagrebu i SenjuČesko o velikom Kranjčeviću u Zagrebu i SenjuČesko o velikom Kranjčeviću u Zagrebu i SenjuČesko o velikom Kranjčeviću u Zagrebu i SenjuČesko o velikom Kranjčeviću u Zagrebu i SenjuNaš sugrađanin dr. sc. Antun Česko sudjelovao je u ponedjeljak 29. listopada, uz 110.obljetnicu Kranjčevićeve smrti i 120 godina od objavljivanja Matice hrvatske njegovih„Izabranih pjesama“, na svečanosti ove naše vrhunske institucije predstavljanjem svojetreće monografije o velikanu hrvatske književnosti. Česko je prethodno u petak 27.listopada u Senju u dvorani senjskog Ogranka Matice hrvatske održao predavanje „Kran-jčević poetski genij i njegova kanonizacija“.Time je obilježena 110. obljetnica pjesnikove smrti, 29. listopada 1908. godine u Sara-

jevu. Predavač je uz video aplikacije izložiocjelokupni Kranjčevićev i životni i pjesničkiput od prvoobjavljene pjesme „Zavjet“ 1883.godine do posljednjih pjesama oko 1903. go-dine, nakon pojave tada neizlječive bolesti iskore smrti. Istaknuta je zanimljiva koinciden-cija u tom razdoblju djela narodnog pjesni-ka proroka i strahovlade tiranina Khuena He-dervaryja. Nakon predavanja autor je odgo-varao na pitanja slušatelja. Baldo Marunčić

11GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

12 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

ZA STANOVE NAMIJENJENE HRVATSKIM RATNIMVOJNIM INVALIDIMA I MLADIM OBITELJIMA

Svečanost u MokošiciSvečanost u MokošiciSvečanost u MokošiciSvečanost u MokošiciSvečanost u MokošiciPolaganju kamena temeljca za dvije stambenezgrade u Mokošici za stanove namijenjenehrvatskim ratnim vojnim invalidima, ali i mladimobiteljima po modelu dubrovačkog POS-a,ispred Županije nazočila je zamjenica županaŽaklina Marević.Izgradnju stanova financiraju Ministarstvo

PROSLAVA DANA DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI

Svečana dodjela priznanjaSvečana dodjela priznanjaSvečana dodjela priznanjaSvečana dodjela priznanjaSvečana dodjela priznanjaZamjenica župana Žaklina Marević nazočila je svečanojdodjeli priznanja dobrovoljnim darivateljima krvi povodomDana darivateljima krvi. ”Hvala vam na pozivu i drago mije da sam ovdje i da mogu pozdraviti i zahvaliti svim dari-vateljima krvi i vodstvu Gradskog društva Crvenog križau svoje osobno ime, u ime župana Nikole Dobroslavić

PREDSTAVNICI ZAVODA ZA PROSTORNO UREĐENJE DNŽ NAKONFERENCIJI

Integralni pristup zaštiti, planiranjuIntegralni pristup zaštiti, planiranjuIntegralni pristup zaštiti, planiranjuIntegralni pristup zaštiti, planiranjuIntegralni pristup zaštiti, planiranjui upravljanju krajobrazimai upravljanju krajobrazimai upravljanju krajobrazimai upravljanju krajobrazimai upravljanju krajobrazimaPovodom obilježavanja Međunarodnog dana krajobraza VijećaEurope na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu održana je kon-ferencija pod nazivom „Integralni pristup zaštiti, planiranju i up-ravljanju krajobrazima“. Zavod za prostorno uređenje Dubrovač-ko-neretvanske županije je pozvan da izloži iskustva u implemen-taciji krajobrazne osnove Dubrovačko-neretvanske županije uizmjenama i dopunama Prostornog plana. Konferencija je bilanamijenjena tijelima državne uprave koja se bave krajobraznomproblematikom, stručnjacima na području arhitekture i krajobraznearhitekture, prostornog planiranja, zaštite prirodne i kulturne baš-

branitelja i Grad Dubrovnik, a Povelju opolaganju temeljnog kamena potpisali suministar hrvatskih branitelja TomoMedved, gradonačelnik Dubrovnika MatoFranković i direktor Agencije za pravnipromet i posredovanje nekretninama Slav-ko Čukelj.“Drago mi je da smo danas svi ovdje kakobi sudjelovali u polaganju temeljnog ka-mena za zgrade namijenjene hrvatskimratnim vojnim invalidima iz Domovinskog

rata, ali i mlade Du-brovkinje i Du-brovčane.U svoje osobno ime,ime župana Nikola Do-broslavića i cijele Du-brovačko-neretvanskežupanije moram poh-valiti i pozdraviti ovajhvalevrijedan projektza one koji su svojživot riskirali kako binaša djeca sretno i slo-bodno hodala ovimulicama. Da nije bilo

naših branitelja danas mi ne bi ponosnohodali našom Domovinom.Posebno me veseli činjenica što će krozpoticajnu stanogradnju po dubrovačkommodelu barem dio žitelja Dubrovnika riješ-iti svoje stambeno pitanje. Turizam je neš-to što nam svima olakšava život, ali gaponekad čini i nemogućim, što se kod nasprvenstveno očituje kroz visoke cijenenekretnina ili najma. Tu se stoga najviševidi uloga jedinice lokalne samoupravekoja promišlja o najboljim rješenjima zasvoje građane. Stoga sve pohvale vodst-vu grada Dubrovnika na brizi za svoje sug-rađane. Nadam se da će ovakvih projeka-ta u budućnosti biti što više diljem našežupanije, za sve socijalne skupine.Još jednom, poštovani ministre Medved,Vama i Vašim suradnicima u Ministarstvubranitelja, Vama gradonačelniče GradaDubrovnika i Vašim suradnicima velikohvala u ime svih nas koji smo izabranipredstavnici i koji pronosimo glas svih onihza koje vi danas stavljate kamen temel-jac”, rekla je ovom prilikom zamjenicaMarević.

tine, okoliša, gospodarstva, turizma i dr. te akademskoj zajednici inajširoj javnosti. Ova konferencija jedno je u nizu događanja kojeobilježava predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europe. Orga-nizatori konferencije su Vijeće Europe - Konvencija o europskim kra-jobrazima, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Hrvatskizavod za prostorni razvoj, u suradnji s Ministarstvom kulture, Ministar-stvom zaštite okoliša i energetike i Fondom za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost. Konferenciju je otvorio Ministar graditeljstva i pros-tornog uređenja gosp. Predrag Štromar te Predsjednica Konvencijeo EU krajobrazima Sanja Lješković Mitrović i izvršna tajnica Magellonde Maguelonne Dejeant Pons. Implementacija Konvencije o europ-skim krajobrazima jedna je od aktualnih tema na europskoj razini te jeova konferencija poslužila za razmjenu znanja i informacija o krajo-brazu u različitim kontekstima. Konvencija je ugrađena u hrvatski za-konodavni okvir donošenjem i stupanjem na snagu Zakona o potvrđi-vanju Konvencije o europskim krajobrazima.

kao i cijele Dubrovačko-neretvanske županije. Znamo da ljudi nemaju ten-denciju razmišljati o značaju darivanja krvi dok se ne nađu u situaciji u kojoj je,ne daj Bože, to njima ili nekome njima bliskom potrebno - ali vi ste ti kojinesebičnim darivanjem sebe spašavate živote. Iako nema zahvale koja bizbog toga bila dovoljna, iskoristit ću priliku i podsjetiti kako je nedavno otkriv-en spomenik za darivatelje krvi ispred dubrovačke Opće bolnice i zaista mi jedrago da je tu kao trajni podsjetnik na vaša djela. Vi ste živući primjer solidar-nosti, humanosti i plemenitosti. Hvala vam i sretan vam vaš dan”, rekla jeovom prilikom zamjenica Marević. Na svečanoj večeri zahvalnice darovanukrv dodijeljene su nekim od zaposlenika Dubrovačko-neretvanske županije.

13GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - NA HVARU ODOBRENO 2 MILIJUNAKUNA ZA MODERNIZACIJU DALMATINSKIH VINARIJA TE POLAMILIJUNA KUNA ZA OBNOVU ULJARE NA KAPRIJU

Blatu 1902 D.D. 318.998 kuna, Dingač-Blatu 1902 D.D. 318.998 kuna, Dingač-Blatu 1902 D.D. 318.998 kuna, Dingač-Blatu 1902 D.D. 318.998 kuna, Dingač-Blatu 1902 D.D. 318.998 kuna, Dingač-Skaramuči d.o.o. 728.777 kunaSkaramuči d.o.o. 728.777 kunaSkaramuči d.o.o. 728.777 kunaSkaramuči d.o.o. 728.777 kunaSkaramuči d.o.o. 728.777 kunaNakon sjednice Vlade RepublikeHrvatske u Gradu Hvaru potpred-sjednik Vlade Republike Hrvatskei ministar poljoprivrede TomislavTolušić uručio je četiri Odluke oodobrenju projekata iz natječajaza mjeru Ulaganja u vinarije i mar-keting vina iz Nacionalnog progra-ma pomoći sektoru vina 2014. -2018.Odluke o dodjeli ukupno2.094.193,62 kuna preuzeli suMarinko Vladić za PZ Vrbnik kojojje dodijeljeno 177.950 kuna zaopremanje vinarije, Marina Kaporza BLATO 1902 D.D. koje će s318.998 kuna modernizirati i pro-širiti proizvodnju vina, Ante Ma-dirazza za MADIRAZZA d.o.o.koje će s 868.467 kuna povećatikonkurentnost obnovom proiz-vodnog procesa i Branimir Anđ-elić za DINGAČ-SKARAMUČAd.o.o. koji će s dodijeljenih728.777 kuna opremiti vinariju.„Našim vinarima osigurali smobespovratnu financijsku pomoć zapodizanje novih nasada vinogra-da, investicije u vinarije ipromidžbu vina te pripremili noviNacionalni program pomoći sek-toru vina od 2019.-2023. sa 83milijuna kuna potpore godišnje. Miimamo nadaleko poznata, prizna-ta, nagrađivana i cijenjena vina i

moramo ulagati u taj sektor.Pripremili smo novi zakon o vinukojim decentraliziramo ocjenjivan-je vina, osiguravamo bolju kontroluna terenu te doprinosimo admin-istrativnom rasterećenju naših vi-nara od 33% u odnosu na pos-tojeći propis.“ – izjavio je potpred-sjednik Vlade RH i ministar Tomis-lav Tolušić.Isto tako, nakon sjednice Vlade,Ministarstvo poljoprivrede sklopi-lo je sporazum s Gradom Šibeni-kom o financiranju programa ob-nove uljare i zavičajnog muzeja naotoku Kaprije u vrijednosti od500.000,00 kuna. Tim sredstvimaće se obnoviti zgrada uljare, na-baviti postrojenja za preradumaslina te obnoviti i urediti zaviča-jni muzej za maslinarstvo i ribarst-vo na otoku Kapriju. Uređenje ul-jare i cijelog sustava za prijemmaslina i njihovu pravovremenupreradu olakšat će revitalizacijuproizvodnje maslinovog ulja natom otoku. Uljaru će koristiti ta-mošnji poljoprivrednici, maslinari,okupljeni u Udrugu maslinara imagunjara. Poljoprivredna djelat-nost na otoku uvijek je bila okos-nica života, stoga za razvoj iodržavanje maslinarske proizvod-nje nužno je osigurati minimalnetehničke uvjete.

U SPOMEN NA POGUBLJENE ŽRTVE OD STRANEPARTIZANSKIH POSTROJBI

Položeni vijenci na DaksiPoloženi vijenci na DaksiPoloženi vijenci na DaksiPoloženi vijenci na DaksiPoloženi vijenci na DaksiNa Daksi je 25.listopada održana komemoracija u spomenna 54 žrtve pogubljene bez suđenja na tom otočiću 24. i 25.listopada 1944. godine, nakon ulaska partizanskih postrojbi uDubrovnik. U ime Dubrovačko-neretvanske županije vijenacsu položili i svijeću zapalili zamjenica Žaklina Marević. vijećnikTeo Andrić te Nina Skurić. Vijence su položili i predstavniciGrada Dubrovnika, udruge „Daksa 1944/45“, Družbe Braćehrvatskoga zmaja, Udruge hrvatski domobran kao i udrugaproisteklih iz Domovinskog rata.

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ I GRADONAČELNIK ZAGREBA MILAN BANDIĆPOZVALI NA KUPOVINU MANDARINA IZRAVNO OD PROIZVOĐAČA

Akcija ”Zagreb Neretvi, Neretva Zagrebu”Akcija ”Zagreb Neretvi, Neretva Zagrebu”Akcija ”Zagreb Neretvi, Neretva Zagrebu”Akcija ”Zagreb Neretvi, Neretva Zagrebu”Akcija ”Zagreb Neretvi, Neretva Zagrebu”Župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić održalisu 29.listopada konferenciju za medije o akciji za bolji plasman man-darina u gradu Zagrebu nazvanu ”Zagreb Neretvi, Neretva Zagrebu”.Kroz tu manifestaciju Grad Zagreb će osigurati 25 štandova na devetlokacija u Zagrebu za neposredne proizvođače iz doline Neretve. Gra-donačelnik Bandić pozvao je građane na kupnju toga zdravog voćaod neposrednih proizvođača i najavio obilazak prodajnih mjesta. ŽupanDobroslavić zahvalio je gradonačelniku Bandiću na uključivanju Gra-da Zagreba u ovu akciju i naglasio važnost ovakvog kanala prodaje zaproizvođače. Istaknuo je kako je ovogodišnji urod mandarine oko 50tisuća tona te kako zbog veličine uroda i nemogućnosti izvoza na rus-ko tržište nije lako osigurati plasman za sav urod.Napomenuo je da se slična akcija odvija i u više drugih gradova iopćina zahvaljujući nastojanjima Županijskog povjerenstva za man-darinu i susretljivošću Udruge gradova i Mreže LEADER. Na konferen-ciji za medije prikazan je vizual ”Neretvanske mandarine” koja je dobi-la Zaštićenu oznaku izvornosti u EU. Na konferenciji su bili nazočni izamjenica župana i predsjednica Povjerenstva Žaklina Marević te članPovjerenstva i zamjenik gradonačelnika Metkovića Robert Doko.

KORČULA

Nova ljekarnaNova ljekarnaNova ljekarnaNova ljekarnaNova ljekarnaZamjenik župana Joško Ce-balo nazočio je 29.listopadaotvorenju ljekarne u Korčuli nanovoj lokaciji u sklopu Tr-govačkog centra Tommy. Ot-varanju nove ljekarničke jedin-ice nazočio je i gradonačelnikAndrija Fabris. ”Otvaranjenove i suvremene ljekarne jenajbolji način proslave Danaljekarni. Nakon 40 godina radaljekarne na staroj lokaciji ot-varanjem nove ulažemo ukvalitetniju i pristupačniju

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ IZGRADNJE PROMETNICEU DIJELU NASELJA BABINO POLJE - PREDIO UVALASUTMIHOLJSKA, OPĆINA MLJET

Javna rasprava u tijekuJavna rasprava u tijekuJavna rasprava u tijekuJavna rasprava u tijekuJavna rasprava u tijekuUpravni odjel za komunalne poslove i zaštitu okoliša Dubrovač-ko-neretvanske županije obavještava javnost i zainteresiranujavnost da je u tijeku JAVNA RASPRAVA Studije o utjecaju naokoliš izgradnje prometnice u dijelu naselja Babino Polje -predio uvala Sutmiholjska, Općina Mljet. Javni uvid u Studijutraje od 10. listopada do 8. studenoga, svakog radnog danaod 9:00 - 12:00 sati na Mljetu, u Domu kulture Zabrežje uBabinom Polju, Zabrežje 47, svakog radnog dana od 9:00 -12:00 sati. Na mjestu javnog uvida izložena je cjelovita Studi-ja i dva ne tehnička sažetka Studije te Knjiga primjedbi.Javno izlaganje Studije održalo se u utorak, 30. listopada, uprostorijama Doma kulture Zabrežje. Pisana mišljenja, prijed-loge i primjedbe na Studiju javnost i zainteresirana javnostmože upisati u knjigu primjedbi na mjestu javnog uvida u Studi-ju ili u pisanom obliku dostaviti Upravnom odjelu za komunal-ne poslove i zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije,na adresu Vukovarska 16, Dubrovnik, u roku predviđenom zajavnu raspravu, tj do 8.studenoga.

zdravstvenu uslugu svimstanovnicima Grada Korčule,ali i cijelog otoka. Dubrovačko-neretvanska županija se kon-tinuirano trudi izjednačiti razinuzdravstvene usluge na otoci-ma s uslugom na kopnu, aosim ljekarne, Zavodu za hit-nu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije predalismo medicinsko vozilo vrijed-nosti više od pola milijuna kunanamijenjeno korištenju na Ko-rčuli te smo u procesu nabavkenovog vozila za Dom zdravljaKorčula”, rekao je ovom pril-ikom zamjenik Cebalo.

14 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

KUD STJEPANRADIĆ U PRIDVORJU

Pjesme sPjesme sPjesme sPjesme sPjesme sUrjakaUrjakaUrjakaUrjakaUrjakaKoncert “Pjesme s Ur-jaka” kojeg je 28. lis-topada održalaglazbena sekcijaKUD-a “StjepanRadić” oduševio jeprepun Dom kulture uPridvorju i pokazaokoliko glazbenog tal-enta i potencijala imaju mladi Konavljani. Koncert je bio službeno predstavljanje novesekcije KUD-a koja okuplja više od dvadesetero djece i mladih u dva uzrasta. Tradiciona-lne pjesme hrvatskog juga, popularne pjesme, ali i slavonski hitovi odjekivali su Urjakom,popularnim središnjim dijelim Pridvorja, koji je i u prošlosti i danas okupljalište ljudi naz-vano po izvoru vode koji se nalazi neposredno uz rodnu kuću glasovitog ljeričara Nikola-ša Skvičala. KUD “Stjepan Radić” predstavio je na ovom koncertu novi logo i vizualniidentitet, a što je najava novih aktivnosti ovog kulturno-umjetničkog društva.

STOLNI TENIS - ŽUPANIJSKO PRVENSTVONA GRUDI

Tko su pobjednici?Tko su pobjednici?Tko su pobjednici?Tko su pobjednici?Tko su pobjednici?U nedjelju, 28.10., u dvorani OŠ Gruda naGrudi u Konavlima, u organizaciji STK Konav-ljanin i Stolnoteniskog saveza Dubrovačko-neretvanske županije, a povodom DanaOpćine Konavle održano je deveto po reduprvenstvo Dubrovačko-neretvanske županijeu stolnom tenisu. Prvenstvu se odazvalo 90igračica i igrača iz 5 registriranih klubova.Osim organizatora turnira STK Konavljaniniz Čilipa sudjelovali su igračice i igrači STKLibertas Marinkolor - Dubrovnik, STK Du-brovnik – Dubrovnik, STK Lučica – Vela Luka,STK Ploče - Ploče. Natjecanje se igralo u 16natjecateljskih kategorija počevši s kategor-ijom početnika do veterana 60+.Natjecanju su prisustvovali i čelnici OpćineKonavle, načelnik Božo Lasić koji je ujednoi otvorio natjecanje te zamjenik Ivo Radonići predsjednik Općinskog vijeća Ivo Simović.Ostvareni su sljedeći rezultati po kategorija-ma:POČETNICI:1.mjesto, Petar Dimnić - STK Konavljanin2.mjesto, Petar Radonić - STK Konavljanin3.mjesto, Tina Ivić - STK Lučica3. mjesto, Antonio Đuka - STK Konavljanin.NAJMLAĐE KADETKINJE:1.mjesto, Lara Matas - STK Lučica

2.mjesto, Ivana Vidojević - STK LibertasMarinkolor3.mjesto,Leona Žuvela -STK Lučica3.mjesto, Laura Mozara - STK LibertasMarinkolor.NAJMLAĐI KADETI:1.mjesto, Ivan Radonić - STK Konavljanin2.mjesto, Borna Ramljak - STK LibertasMarinkolor3.mjesto, Antonio Bećir - STK Konavljanin3.mjesto, Baldo Dobrašin - STK Konavljan-in.MLAĐE KADETKINJE:1.mjesto, Franka Dragojević - STK Lučica2.mjesto, Mia Mirošević - STK Lučica3.mjesto, Lina Žuvela - STK Lučica3.mjesto, Hana Ivić - STK Lučica.MLAĐI KADETI:1.mjesto, Mario Mozara - STK LibertasMarinkolor2.mjesto, Marko Muhoberac - STK Lib-ertas Marinkolor3.mjesto, Mario Đuka - STK Konavljanin

3.mjesto, Ivan Bule - STK Libertas Marinkolor.KADETKINJE:1.mjesto, Linda Žuvela - STK Lučica.KADETI:1.mjesto, Teo Kasač - STK LibertasMarinkolor2.mjesto, Bruno Soldo-STK LibertasMarinkolor3.mjesto, Antonio Pavlić - STK Konavljanin3.mjesto, Vinko Ivčević-STK LibertasMarinkolor.JUNIORKE:1.mjesto, Lidija Vranješ - STK LibertrasMarinkolor2.mjesto, Sandra Đurišić - STK Konavljanin3.mjesto, Petra Raos - STK Konavljanin3.mjesto, Linda Žuvela - STK Lučica.JUNIORI:1.mjesto, Teofil Topić - STK LibertasMarinkolor2.mjesto, Antoni Maslać - STK Konavljanin3.mjesto, Duje Prižmić- STK LibertasMarinkolor3.mjesto, Ivan Ivkošić - STK Konavljanin.SENIORKE:1.mjesto, Barbara Vlahović - STK LibertasMarinkolor2.mjesto, Veronika Ivkošić - STK Konavljan-in.SENIORI:1.mjesto, Ivo Miličić - STK Konavljanin2.mjesto, Nikola Žuvela - STK Lučica3.mjesto, Mario Obrovac - STK Dubrovnik3.mjesto, Antonio Franulović - STK Lučica.VETERANI 40+:1.mjesto, Vlaho Car - STK Konavljanin2.mjesto, Orlando Glamuzina - STK Ploče3.mjesto, Damir Parmać - STK Dubrovnik3.mjesto, Boris Dragojević - STK Lučica.VETERANI 50+:1.mjesto, Milo Stražičić - STK Konavljanin2.mjesto, Joško Martinović - STK LibertasMarinkolor3.mjesto, Damir Gleđ - STK LibertasMarinkolor3.mjesto, Ivan Ravlić - STK Ploče.VETERANI 60+:1.mjesto, Mirko Dragojević - STK Lučica2.mjesto, Marinko Matulović- STK LibertasMarinkolor3.mjesto, Zoran Šutić - STK Ploče3.mjesto, Josip Martinović - STK LibertasMarinkolor.PAROVI:1.mjesto, Robert Kralj-Vlaho Car2.mjesto, Damir Parmać-Mario Obrovac3.mjesto, Barbara Vlahović-Joško Martinović3.mjesto, Damir Gleđ-Boris Cikoja.

Adrian Bokarica

15GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

NAŠE PRIČE S PUTOVANJANEZABORAVNIM PERASTOM KOJI JEPOVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA IMLJETOM - PRIČA (1)

Kapetane, što piješKapetane, što piješKapetane, što piješKapetane, što piješKapetane, što piješBRODiTI - PREDGOVOR PRIJEPLOVA - Kažu da Brod nije živobiće... Kazuju da nema dušu, i da jeto samo prijevozno plovno sredstvokoje plovi rijekama, jezerima,morima i oceanima. A kako je ondato jedina neživa stvar što stvorio ječovjek svojom rukom i što ima svojdan rođenja, života i smrti?Brod...

Kada se spoji pouzdan Brod i Ljudi koji ima-ju vjere i dobre naravi uspješno se možeBRODiTI...Pratite naše priče s putovanja nezaboravnimbrodom PERAST koji je povezivao Du-brovnik s Elafitima i Mljetom.

Piše: Pater Petar Nodilo SJUžan se djegođ, pod mison, sjetit pokonje-

ga Škera. Prizenta mi se kako gla-di brke i smjeje se. Čitajući oveBambine storije, palo mi je napamet kako bi vajalo i o njemuštogođ napisat. Vajalo bi komu ri-jet da štogođ napiše. A ko će? Go-vorin sam sebi: mogo bi i ti, nećebit kako u Bambe, ali će isto ko-mugođ Škera u pamet dozvat. Alikako natiskat čejade na bokunkarte? Pa se mislin: ispripovjedatću par zgoda pa neka one o nje-mu govore, a ja neću morat višeni riječi rijet.Ko se, u ostalon, ne sjeća Peras-ta kako prihodi k rivi, a goru, zamanicama - Škero. A gledat uvapora dje kostava, a ne vidjet Škera zamanicama - nijesi ništa vidijo... Kad bi maliod kužine skalu ponto, a ti se priko nje utis-ko u brod, zapahnujo bi te miris broda:popodnoge ti burse, prid tobon, na vratimaod makine- Banić, a onamo, pud prove -Luko, s trbuhon na koljenima pribraja karte.Onda bi se oputijo, uza skale, na gornju palu-bu: makina tuče tuta forca, kolpi mlate bro-don, a ti se hitaš za pituranu bandu punumasne soli; na palubi te udre, drito u facu,reful morskoga zraka od šiloka, a iz cimin-jere, s crnjen dimon, izljeću žižarice. Pa kmostu: uhodiš, Ribić za kormilon, prid njinbusula s one dvije omađijane balote s ban-ada - zelena i crvena, Škero drži manice igladi brke drugon rukon, brod senčava, pri-ko kolapa priskače, zvone gajbe na provi,leti pjena vjetron pa sve po provi škropi, svegoru do mosta - vaja se dobro držat.Eto, još u to doba dok je vapor obigravo, ipo šiloku i po bunaci, po svijema škojima, ikad se jedino s tjen vaporon moglo onamodje se ne može po suhu doć, sjetit će sekogođ Škerovoga velikoga prijateja Skračićakoji je užo činit vijadže iz Grada za Šipan.Skračić: vesejak, dobričina, malo udren -peča čovjeka su dvije štake u rukama i sfalsjema nogama. Sijo bi vazda u gornji sa-lon i smjejo se kako lud - od Grada do Šip-ana. Nakon deset minuta cijeli bi se salonsmjejo skupa s njin.Vidin jih kako da su i sada tamo: Škero zašankon pije Istra bitter, Niko Klasan u pentri,

televizija hita signal pa žmiga iz one škatule,iz donjega salona se čuje kako Sindik mlatikartama o trpezu- a Skračić se smjeje i nefermava...A imo je ti isti Skračić njekakvoga fića, štomu je u nj savez boraca ugradijo ručne ko-mande, jerbo nije imo noga, pa bi se on iŠkero užali oputit u Trebinje po bravetinu,što li... I tako vozili se oni jedan put, kad,fermava ih milicija. (Jerbo da je u Grad došonjekakvi političar, ko li, pa milicija sve ferma-va i prigleda.) Fermali oni.“Dobar dan drugovi.”“Dobar dan.”“Vozačku i prometnu i kud idete?”Skračić se stiso u fiću, bokun čovjeka pa muglava zaprla u krov od auta. A drvene munoge leže na zadnjemu sicu. Gleda Skračiću milicajca, gleda i Škero: ako se Skračićpočne smjejat gotovo je, u najmanju rukuće ih privesti na stanicu. U njeko doba go-vori mu Škero na uho:“Reci mu da te srbe tabani!”Nije ni reko, a Skračić udrijo u smjeh. Milica-jac se ćapo za kapu kako da će mu je onasalva smjeha odnijet. Smjeju se oni, ne fer-mavaju. Gleda milicajac i ne zna dje bi. -”Vozidruže!” viče, zamahuje rukon.Ali ne može Skračić od smjeha oputit auto...Zapisnik, svjedoci, sudac za prekršaje. Dakašnje nije bilo saveza boraca ko zna kakobi to finulo.Dobro si i paso, rekla mu je Ankica poslje.

Nastavlja se

m/b PerastGradnja: No.119Godina gradnje: 1963.Brodogradilište Mali LošinjI M O: 5274498BT: 335,88NT: 135,88Nosivost: 25tDužina preko svega: 44,60mŠirina na gl.rebru: 8,10 m Gaz: 2,70mBroj putnika: 450Motori: B&W 2x441kW (2x600KS)Brzina: 13,5čvVlasništvo: Jadranska Linijska Plovidba -Jadrolinija8.4.1962. - porinut u more26.4.1963. - nakon testnog plova ušao u floturiječkog brodara - JadrolinijeTijekom mjeseca listopada 1991. stradao u luci Sl-ano - granatiran od strane neprijatelja - JNA19.11.1991. - spašen iz Koločepskog kanala akci-jom pripadnika HRM20.1.1992. - dotegljen iz Stonskog kanala u brodo-gradilište Inkobrod-KorčulaIzrezan: Ploče, svibanj/2004.god.

Kapetan Ivica Škerona zapovjednom mostuPerasta

MATICA UMIROVLJENIKA KONAVLE

Susreti umirovljenika DalmacijeSusreti umirovljenika DalmacijeSusreti umirovljenika DalmacijeSusreti umirovljenika DalmacijeSusreti umirovljenika DalmacijeMatica umirovljenika Općine Konavle sudjelovala je na39.susretu Matice umirovljenika Dalmacije od 26.-28.listo-

pada u Hotelu Medena u organizaciji Splitske županije. U ranim jutarnjimsatima krenuli smo iz Konavala, najjužnije općine Lijepe naše,autocestomprema Trogiru, našem odredištu. Smještaj je bio organiziran uhotelu“Medena“. Domaćini su nas srdačno dočekali. Nakon smještaja slijedi-

lo je razgledavanje kulturno-povijesnih zna-menitosti grada Trogira uz vodstvo stručnogvodiča. Sljedećeg dana organiziran je posjetgradu Splitu, a navečer je upriličena zajednič-ka svečana večera uz pjesmu i ples,na kojojsu nazočili i predsjednica Matice umirovljeni-ka Hrvatske mr.Višnja Fortuna i tajnik Matice.Na povratku smo posjetili i Sinj, nazočili ned-jeljnoj misi, te razgledali Alkarske dvore uz prat-nju stručnog vodiča. Svi smo bili impresionira-ni ljepotom Muzeja i junačkom hrabrošću Cet-injana. Nakon ručka u hotelu.Sinj auto-cestomsmo se vratili u kasnim večernjim satima uKonavle puni neopisivih dojmova. Uz pozdravena kraju putovanja bilo je izgovoreno i mnogoputa:“Bilo je divno,vidimo se ponovo!“

Ljubica Brailo

16 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE

Dragocjeni glagoljski natpisi Župe iDragocjeni glagoljski natpisi Župe iDragocjeni glagoljski natpisi Župe iDragocjeni glagoljski natpisi Župe iDragocjeni glagoljski natpisi Župe iKonavalaKonavalaKonavalaKonavalaKonavalaProgram Mjeseca hrvatske knjige u Dubrovačkim knjižnicamanastavljen je predavanjem dr. sc. Marice Čunčić na temu glagol-jskih natpisa iz 11. st. koje je održano u četvrtak, 25. listopada uZnanstvenoj knjižnici.

Natpis Župe dubrovačke i Konavoski natpis bili su okosnica pre-davanja, a govoreći o njima iz povijesnog konteksta Čunčić jeistaknula kako su važni jer „dokazuju tezu da je na ovom područjupočelo glagoljanje. Glagoljica je prvo bila ovdje, ali nije bilo doka-za u kamenim spomenicima tako da je ta teza ostala nepotvrđe-na. Sad kad imamo dva natpisa koji nepogrešno govore o mjestugdje se glagoljalo ta teza je znanstveno potvrđena. Znamo da jejužni put kojim je glagoljica došla k nama postojao vrlo rano.“Područje oko Dubrovnik još uvijek nije u cijelosti arheološkiistraženo i to daje nadu da će se možda u budućnosti otkriti i jošpokoji natpis. Natpisi su važni budući da su napredniji od ruko-pisa jer su pisani suvremenim jezikom i zato su dragocjeni objas-nila je Čunčić.Župski glagoljski natpis pronađen je na lokalitetu kraj crkve sv.Đurđa između mjesta Petrače i Buića. Konavoski natpis otkrivenje 1979. nakon što je srušena crkva Male Gospe u Dunavama,blizu Sokol grada, zbog oštećenja u potresu. 1997., 18 godinanakon otkrića, utvrđeno je da je natpis pisan glagoljicom.Dva glagoljska natpisa u najjužnijoj Hrvatskoj starija od Baščan-ske ploče potvrđuju hrvatsku prisutnost, pismenost, crkvenost igraditeljstvo u 11. st. u Konavlima. Konavoski natpis na bijelommramoru pisan je najstarijim tipom glagoljice, trokutastom. Nat-pis Župe dubrovačke na crijepu najveći je tekst nekog glagoljskognatpisa iz 11. st.Glavna tema Mjeseca knjige je Baš baština, a osnovni motiv jeglagoljica kao posebnost hrvatske baštine, nacionalnog i kulturn-og identiteta.

„Mala škola glagoljice“„Mala škola glagoljice“„Mala škola glagoljice“„Mala škola glagoljice“„Mala škola glagoljice“U dva dana, 25. i 26.listopada, kroz „Maluškolu glagoljice“ u Narodnoj knjižnici Gradopismenilo se oko sto pedeset malih imladih glagoljaša. Vrijedni polaznici došlisu iz Osnovne škole Marina Getaldića, Bisk-upijske klasične gimnazije Ruđera Bošk-ovića te Ekonomske i trgovačke škole Du-brovnik.Za njihovo opismenjavanje pobrinuo se pre-davač Katedre Čakavskog sabora u Korniću

Lovro Krsnik, koji već desetak godina u sklopu „Ljetne škole glagol-jice” podučava djecu i mlade na otoku Krku.Učenici srednjih škola nakon radionica imali su priliku uz stručnovodstvo pogledati izložbu „Blaga Znanstvene knjižnice.” „Mala škola glagoljice“ organizirana je u okviru programaobilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 2018. Glavna tema ovogo-dišnje manifestacije je Baš baština pri čemu je osnovni motiv glagol-jica kao posebnost hrvatske baštine, nacionalnog i kulturnog iden-titeta.

Predstavljanje škole Centar zaPredstavljanje škole Centar zaPredstavljanje škole Centar zaPredstavljanje škole Centar zaPredstavljanje škole Centar zaIntegrativni Razvoj (CIR)Integrativni Razvoj (CIR)Integrativni Razvoj (CIR)Integrativni Razvoj (CIR)Integrativni Razvoj (CIR)

Dubrovačke knjižnice u sklopu Mjeseca hrvatske knjige organiz-irale su predavanje integrativne terapeutkinje Olivere Drutter „Odneuroze do zadovoljstva“ u petak, 26. listopada, u Čitaonici Nar-odne knjižnice Grad. Govorilo se o programu škole i njegovoj iz-vedbi. U drugom dijelu pričalo se o neurozama, odnosno njiho-vom nastanku i manifestaciji kod odraslih, te otklanjanju kroz CIRmetodu.Osim predavanja, održane su i dvije radionice. Prvu pod nazivom„Obiteljske konstelacije“ vodila je praktičarka integrativne metodeLidija Kasalo, a održala se u subotu, 27.listopada, u Čitaonici Nar-odne knjižnice Grad. Radionicu „Od neuroze do zadovoljstva“ vodi-la je Olivera Drutter u nedjelju, 28.listopada, također u ČitaoniciNarodne knjižnice Grad. Neuroza je najčešći simptom koji većinaosjeti kao nelagodu, odnosno kao strah od izražavanja svoje is-

tine. Većina nas ima ideju datakvi kakvi jesmo, nismo dovol-jno dobri i nemamo pravo nasamoizražavanje. Odnosno,moramo se više potruditi, datisve od sebe, prilagoditi sedrugima i možda jednog danazadovoljiti sva naša i tuđaočekivanja. Taj stalni sukob un-utar nas, stvara frustraciju koja

se nagomilavanjempretvaraju u neurozu.Ona se u tijelu mani-festira kao kronična na-petost, depresija, ank-sioznost i u konačnicikao panični napad. Po-tiskivanjem emocija, is-tine i prilagodbom naokolinu stvaramoobrane koje su nam uodrastanju pomoglepreživjeti svijet odras-lih. Međutim, danaskao odrasle osobe, ponaučenom obrascu

ponašanja i dalje živimo ustrahu od odbacivanja. Tajrazdor u nama stvorilo je bolkoja se manifestira kao bolestna tjelesnoj razini, emocionalnojotuđenosti i psihičkom neza-dovoljstvu. Foto: Vedran Levi

17GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

18 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

PROGRAMKINEMATOGRAFA

DUBROVNIKOD 2. - 7.11.

2. - 4.studenog

Kino Sloboda

15.00 TAJNI ŽIVOT MAČA-KA 3d - animirani filmsinkr.na hrvatski - Režija :Gary Wang / Gl: GoranMalus, Ana Ćapalija, ZoranPribičević, Ivana Rushaid-at17.00 ORAŠAR I ČETIRIKRALJEVSTVA 3d - fan-tazija, avantura , obiteljski- Režija: Lasse Hallström /Ul: Keira Knightley, Mack-enzie Foy, Eugenio Der-bez, Matthew Macfadyen,Helen Mirren, MorganFreeman19.00 BOHEMIAN RHAP-SODY - biografija, drama,glazbeni - Režija : BryanSinger / Ul: Rami Malek,Joseph Mazzello, AidanGillen21.30 NOĆ VJEŠTICA -horor, triler - Režija : DavidGordon Green / Ul: JamieLee Curtis, Judy Greer, WillPatton, Nick Castle, AndiMatichak, Omar J. Dorsey

Dvorana Visia

18.30 KNJIŽARA - dramaRežija : Isabel Coixet / Ul:Emily Mortimer, Bill Nighy,Patricia Clarkson20.30 HUNTER KILLER -akcija, triler Režija: Dono-van Marsh / Ul: LindaCardellini, Gerard Butler,Gary Oldman

5.studenog

Kino Sloboda

17.00 ORAŠAR I ČETIRIKRALJEVSTVA 3d - fan-tazija, avantura, obiteljski19.00 BOHEMIAN RHAP-SODY - biografija, drama,glazbeni21.30 NOĆ VJEŠTICA -horor, triler

Dvorana Visia

19.00 KNJIŽARA - dramaRežija : Isabel Coixet / Ul:Emily Mortimer, Bill Nighy,Patricia Clarkson21.00 KLUB MILIJARDERA- biografija, drama, trilerRežija: James Cox / Ul:Ansel Elgort, KevinSpacey, Taron Egerton,Emma Roberts

6. studenog

Kino Sloboda

17.00 ORAŠAR I ČETIRIKRALJEVSTVA 3d - fan-tazija, avantura , obiteljski19.00 BOHEMIAN RHAP-SODY - biografija, drama,glazbeni21.30 NOĆ VJEŠTICA -horor, triler

Dvorana Visia

19.00 KLUB MILIJARDERA- biografija, drama, triler21.00 HUNTER KILLER -akcija, triler Režija: Dono-van Marsh / Ul: LindaCardellini, Gerard Butler,Gary Oldman

7.studenog

Kino Sloboda

17.00 ORAŠAR I ČETIRIKRALJEVSTVA 3d - fan-tazija, avantura , obiteljski19.00 BOHEMIAN RHAP-SODY - biografija, drama,glazbeni21.30 NOĆ VJEŠTICA -horor, triler

Dvorana Visia

19.00 KNJIŽARA - drama21.00 KLUB MILIJARDERA- biografija, drama, triler

Piše:Marija Đanović

PRIČE

Sinjora Maria i gospar PjerinSinjora Maria i gospar PjerinSinjora Maria i gospar PjerinSinjora Maria i gospar PjerinSinjora Maria i gospar PjerinKad je sreo sinjoru Mariu ona okreneglavu ko da ga ne pozna. „Ti si prije pravagospođa bila, ne možeš mi tako štoučinit.“ Ona se nasmije i okrene

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU I HRVATSKA GOSPODARSKAKOMORA - ŽUPANIJSKA KOMORA DUBROVNIK

Javni poziv za sudjelovanje u projektuJavni poziv za sudjelovanje u projektuJavni poziv za sudjelovanje u projektuJavni poziv za sudjelovanje u projektuJavni poziv za sudjelovanje u projektuWebPoSt WebPoSt WebPoSt WebPoSt WebPoSt (web-stranice poduzetnicima od studenata)(web-stranice poduzetnicima od studenata)(web-stranice poduzetnicima od studenata)(web-stranice poduzetnicima od studenata)(web-stranice poduzetnicima od studenata)Za izradbu web-stranice mogu se prijaviti svi poslovni subjekti,tvrtke i obrti (do tri zaposlena) i udruge. Prijave se zaprimaju do 9.studenoga 2018. Projekt WebPoSt je nastao kao rezultat suradn-je između Sveučilišta u Dubrovniku i Hrvatske gospodarske ko-more - Županijske komore Dubrovnik s ciljem kako bi se pomoglomalim poduzetnicima u poboljšanju kvalitete poslovanja. U pro-jektu sudjeluju studenti Odjela za elektrotehniku i računarstvo, kojiće za ocjenu izrađivati web-stranice, dok će s druge strane poduzet-nici i udruge dobiti web-stranicu bez naknade za dizajn. U slučajuvećeg broja prijavljenih od broja studenata, prednost imaju član-ice Hrvatske gospodarske komore (trgovačka društva). Na krajuakademske godine web-stranice će se ocjenjivati. Najbolje radovenagradit će Sveučilište i HGK. Svi zainteresirani mogu se prijavitina email: tbozinovic@hgk.hr te na 312 099.

„Buon viaggio, carissima sinjo-ra Maria! Arrivederci! Bona fes-ta!“ viko je gospar Pjerin sasvoga solara. Sinjora Maria jeodgovorila: „Coraggio, Pjerino,pazienca. Cristo santo! Oh,Dio!“ Partila je u Livorno u Ti-renskom moru. Gospar Pjerinuteče u saloču da ga tko odovu-da ne vidi kako plače. Nazvatće ga propalim kurvićem i š njimse rugat. „Bogme me sinjorinaMaria ljubi, a ja sam mahnit zanjom. Počtuje me za svasmačestilo i blaženo čeljade. Dosmrti će biti moja. Ja sam vlas-telin, stari gatun, nješto mi go-vori da ću š njom použivat. Nut,tako mi vrag dušu ne uzo, imamveliciju potrjebu od nje.“„Čejad u Gradu sad me kare-caju, sad me duše. Tko im je krivšto ne znaju živit, vražje su njekenaravi.“ Gospar Pjerin uživo rajzemaljski. Primo svaku stvar svelicijom pacijencijom. Govoriosam sebi: „Nijesam dekrepit,jošte sam fresak. Samo da sesinjorina vrati u Grad.“ Rijet ćujoj: „Vjeran sam vam bio, amoremio. Sveđer sam zdravo.“Prošlo je godište. Sinjora Mariapjanta gospara Pjerina, oglušase. „Ubio Bog moje poštenje i

njeno imanje.Ah, santa Mar-ia, zapomagoPjerino. Starsam a ne umijem živjet, ma, jao-hi meni, nesrjećnom! Luda sta-rosti, vele ti ludijeh i nevoljnihstvari učiniš!“ Uskoro uzazna dasinjorina dohodi u Grad smužem. Vjerena je već tri godiš-ta, kuća joj je puna zlata, srebrai perla. „Kakvo zločestvo!“ pla-ko Pjerin. „Je li ikome na svijetuovako dreselje palo za škinu?“Kad je sreo sinjoru Mariu onaokrene glavu ko da ga ne poz-na. „Ti si prije prava gospođabila, ne možeš mi tako štoučinit.“ Ona se nasmije i okrene.„Ave Maria i Jezus, ne znam nitko si, ni što si.“ „Vrag uzo časkad sam te upozno. Srce miplače, ruinala si me.“ Kundurices ušima ko pjati naslušahu senjegovih jada. Bez srama seuzdvigoše po solarima i smijahuse. Pjerin brzo uteče doma. Navratima dvora dočeka ga sluga:„Gospodaru, đe si do sad,izbečih se od straha. Brzo imudro ću opravit što zapovije-daš, samo naredi.“ „Ništa ne tr-jebam,“ reče gospar i pođe uodru spat.

19GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

NOVOSTI IZ ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

Radi izvođenja radova na zračnoj luci Dubrovnik od petka, 2. studenoga stupa na snagu nova privremena regulacijaprometa. Glavni ulaz u zračnu luku za sva vozila biti će s istočne strane (sadašnji ulaz za cargo i upravnu zgradu). Zavrijeme izvođenja radova parkiralište na zračnoj luci biti će slobodno, odnosno bez naplate parkinga. Molimo sveputnike i korisnike naših usluga da slijede privremenu cestovnu regulaciju. Zahvaljujemo na razumijevanju.

Privremena cestovna regulacijau zračnoj luci Dubrovnik

Rekonstrukcija uzletno-sletne staze - obavijest

Radovi na rekonstrukciji uzletno-sletne staze Zračne luke Dubrovnik odvijati će se od 8. studenoga 2018. do 15.ožujka 2019. Za vrijeme izvođenja radova, redovni zimski promet odvijati će uz manja ograničenja, a sukladnoslužbeno objavljenom redu letenja koji je dostupan na web stranici zračne luke. www.airport-dubrovnik.hr

20 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

INTERVJU

Koji su glavni ciljevi projekta IN-TER PASS u kojem sudjelujeZračna luka Dubrovnik?U jadransko-jonskoj regiji postoji nizpriobalnih gradova koji se tijekomglavne sezone moraju nositi s veo-ma velikim brojem putnika i u koji-ma je „cruise“ turizam važan faktorregionalnog i lokalnog razvoja. Me-đutim, u većini „matičnih luka“ zakruzere i trajekte nedostaje kvalitet-na integracija odnosno povezivan-ja različitim oblicima prijevoza, aposebno s regionalnim zračnimlukama. Opći cilj projekta „INTER-PASS“ je poboljšanje povezanostiizmeđu luka i zračnih luka u jadran-sko-jonskoj regiji s ciljem efikasnijegprotoka putnika te pronalaženjaekološki prihvatljivijih intermodalnihnačina prijevoza.Također, nadamo se da će projektpridonijeti i budućoj suradnjiizmeđu zemalja projektnihpartnera te boljem razumije-vanju problema vezanih uzpovezanost zračnog i pomor-skog prometa.

Koje će konkretne rezultatedati ovaj Projekt, i što ćeto značiti u budućnosti zaZračnu luku Dubrovnik?Očekuje se da će ovaj projektdati tri konkretna rezultata:izgradnja mreže suradnje zaintermodalnu povezanostizmeđu luka i zračnih luka

Hrvoje Spremić - voditelj projekta i voditeljfinancija projekta INTER PASS

smještenih u jadransko-jonskojregiji. Ta će mreža predstavljatimjesto na kojem će partneri i ukl-jučeni dionici razmjenjivati znanjeinovativnih rješenja, a koja se mogulako i uspješno primijeniti u navede-noj regiji, kreiranje akcijskog planaza svako područje koje će definiratirješenja za testiranje i primjenu in-termodalnih načina povezivanja sciljem značajnog ubrzanja protokaturista između luka i zračnih luka,te razrada zajedničkog integriran-og strateškog plana za intermodalniprijevoz putnika između luka izračnih luka, a koji bi se podijelio sostalim lukama, zračnim lukama inadležnim institucijama u jadrans-ko-jonskoj regiji.

Tko su projektni partneri s koji-ma Zračna luka Dubrovniksurađuje na projektu INTERPASS?U projektu sudjeluje osam partneraiz Hrvatske, Italije i Grčke te jedanpridruženi partner iz Italije: Zračnaluka Dubrovnik, Lučka uprava Du-brovnik, Airports of Apuglia, South-ern Adriatic Sea Port Authority,Zračna luka Pula, Lučka upravaPula, University of Ionnina, CorfuPort Authority S.A. i pridruženi part-ner Venezia Terminal PasseggeriS.p.A.

Koliko je potrebno novaca za re-alizaciju cijelog Projekta i koli-ko će sredstava dobiti Zračnaluka Dubrovnik za svoje ak-tivnosti?Intermodalna povezanost putnikaizmeđu luka i zračnih luka (Inter-modal Passengers Connectivity

between Ports and Airports akronimprojekta „INTER-PASS“) europski jeprojekt odobren za sufinanciranje usklopu programa INTERREG ADRI-ON. Ukupno odobreni budžet pro-jekta iznosi 1.498.568 EUR od čegaje za Zračnu luku Dubrovnik, kaovodećeg partnera, osigurano359.340 EUR (programska nado-gradnja postojećeg automatiziran-og sustava za prtljagu i sigurnosnaoprema), a za Lučku upravu Du-brovnik 193.290 EUR (izgradnjanadstrešnice za ukrcaj i iskrcaj put-nika te hardversko-softverski paketza komunikaciju s gostima).Od cjelokupnog iznosa projekta,85% sufinancirano je putem Europ-skog fonda za regionalni razvoj(EFRR).

Mreža suradnje koju donosi IN-TER PASS projekt omogućit ćepovezanost luka i zračnih lukau Jadransko jonskoj regiji i boljiprotok putnika posebice za vr-ijeme glavne sezone. Kakva jesuradnja Zračne luke Dubrovniki Lučke uprave Dubrovnik za vr-ijeme trajanja projekta?Zračna luka Dubrovnik i Lučka up-rava Dubrovnik izvrsno surađuju priorganizaciji transfera gostiju kojidolaze u grad u sklopu „homeport“operacija s TUI Airways, GulliverTravel (Intercruises) i Marella Cruis-es. Gosti koji stižu zrakoplovima uZračnu luku Dubrovnik uglavnomdolaze iz Ujedinjenog Kraljevstva tepotom organiziranim transferimaodlaze na ukrcaj na brod u lukuDubrovnik, da bi se nakon završet-ka krstarenja ponovno vratili nazračnu luku. Operacija „homeport“

ima jako važan značaj za cije-lu županiju budući se neki gostinakon završenog krstarenjaodlučuju na produženje svogaodmora u gradu Dubrovniku.Nastavno na gornju suradnju,oba partnera su se zajednouključila u prijavu i realizaciju„INTER-PASS“ projekta, s timeda smo mi preuzeli ulogu iodgovornost vodećeg projek-tnog partnera, dok je LučkaUprava Dubrovnik preuzela ul-ogu koordinatora svih komu-nikacijskih aktivnosti u sklopuprojekta.

37GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

PETAK, 2.11.11:35 - 12:3014:50 - 15:4521:10 - 22:05

SUBOTA, 3.11.11:35 - 12:3014:50 - 15:4521:10 - 22:05

NEDJELJA, 4.11.11:45 - 12:4011:45 - 12:4514:50 - 15:4521:10 - 22:05

PONEDJELJAK, 5.11.11:35 - 12:3014:50 - 15:4521:10 - 22:05

UTORAK, 06.11.05:50 - 06:5014:50 - 15:4521:10 - 22:05

SRIJEDA, 7.11.11:35 - 12:3014:50 - 15:4521:10 - 22:05

ČETVRTAK, 8.11.05:50 - 06:5014:50 - 15:4521:10 - 22:05

PETAK, 2.11.06:40 - 07:3513:10 - 14:0516:20 - 17:15

SUBOTA, 3.11.06:40 - 07:3513:10 - 14:0516:20 - 17:15

NEDJELJA, 4.11.06:40 - 07:3513:20 - 14:2519:30 - 20:2521:50 - 22:4522:40 - 23:35

PONEDJELJAK, 5.11.06:40 - 07:3513:10 - 14:0516:20 - 17:15

UTORAK, 6.11.06:40 - 07:3513:10 - 14:0516:20 - 17:15

SRIJEDA, 7.11.06:40 - 07:3513:10 - 14:0516:20 - 17:15

ČETVRTAK, 8.11.06:40 - 07:3513:10 - 14:0516:20 - 17:15

Informacije o ostalim polascimai odlascima možete dobiti na

telefon 773 377, 773 100ili na: www.airport-dubrovnik.hr

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

RED LETENJA CROATIA AIRLINES

Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

NOVE LINIJE

* Linija Madrid - Dubrovnik u nadolazećem zimskom redu letenjaimat će dvije linije tjedno, i to srijedom i subotom.Poljski nacionalni zračni prijevoznik LOT Polish Airlines na liniji Varšava -Dubrovnik - Varšava letjet će ponedjeljkom, četvrtkom, petkom i subot-om.

* FlyDubai najavio je smanjenje prometa na liniji Dubrovnik - DubaiZračni prijevoznikFlyDubai najavi jeza ljetni red leten-ja 2019. sman-jenje prometa naliniji Dubrovnik –Dubai, i to s četiriputa tjedno nadva puta tjedno.Linija će započe-ti s prometom 2.lipnja 2019. i točetvrtkom i ned-jeljom.

* Otvaranje nove zrakoplovne linije za ljeto 2019. - Izravni letovi izSAD-a će ići tri puta tjedno u Dubrovnik

Republika Hrvatska će preko Zračne luke Dubrovnik nakon dugih 28 god-ina ponovno biti izravno povezana sa Sjedinjenim Američkim Državama,a zahvaljujući dugotrajnim pregovorima između Zračne luke Dubrovnik iAmerican Airlines-a. Dubrovnik i SAD će biti povezani od 7. lipnja do 27.rujna 2019., tri puta na tjedan s američkim gradom Philadelphiom, a prome-tovati će najveći svjetski zrakoplovni prijevoznik „American Airlines”.Iz Dubrovnika prema Philadelphiji letjet će se ponedjeljkom, srijedom isubotom, a iz Philadelphije za Dubrovnik nedjeljom, utorkom i petkom.

38 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

39GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Sve već viđenoSvi mogući akteri i svjedoci, koji su sudjelovali uveličanstvenoj domoljubnoj pljački, što god ih pitali ćereć’ da, ili se ne sjećaju, ili su bili zamantraniNekad’ je Velika Kladuša bila poznata po muškoj vodi, pa sutamo hodočastili svi potrebiti muški, kako bi bili još muškiji. Ovihdana, Ministarstvo Unutarnjih poslova je objavilo, da od tamonavaljuju migranti s Bliskog i Dalekog istoka, i da su našu policijugađali kamenjem, kojom prilikom je bilo i ranjenih policajaca. Pr-ije toga su probili policijski kordon na BiH strani, te došli na samopar metara od hrvatske granice.Neki naši bivši, uspješni špijuni, upućeni u tematiku čude se, kakosu to migranti, u tolikome broju uspjeli doć’ na granicu i gađat’policiju kamenjem, a da obavještajne službe to nisu predvidjele.Znači li to, da neko upravlja tommasom, ili im barem, uz na-knadu šalje tajne informacije, omogućim bužama za prijelazgranice. I ne, nema nikakvihdokaza, da je to, još jedna afera,u koju su umiješani neki političariiz poznate afere s SMS-ovima.Bilo kako bilo, teško je i zamis-lit’, da izbjegli doktori, inženjeri,pacifisti, u pratnji djece, kamenu-ju policiju, probijaju kordone.Oni tvrde, da su ljudi k’o i mi, pamogu bez viza i pasoša u drugezemlje, dok ostali svijet, morastrogo poštovat’ vizne režimeraznih zemalja. Kad bi ne’ko odnas, iš’o u njihovu zemlju neza-konito, bio bi obješen ili kamen-ovan nasred glavnoga trga. Ili ijedno i drugo, nevažno kojim re-doslijedom.Na svu sreću, mi danas imamorazornu vojnu moć, iako ne iz-gleda da će bit’ upotrjebljena.Neki splitski mulci misle, daministar obrane zna dobro kakozemlju štitit’ od požara, ali muzaštita teritorijalnog integrite-ta još nije u planu. A ministarzapravo ima pravo. I obična čel-jad zna, da se vojska ne treba uto prtit’, nego da treba sve izb-

jeglice pustit’ k nama,dodijelit’ im hrvatskepenzije, ili socijalnu po-moć, pa će svi pobjeć’u roku 24 sata. Neće ihtrebat gonit, ni policija nivojska.U Londonu je od-lučeno, da se bivši gaz-da Agrokora izruči Hr-vatskoj. Najskuplja en-gleska odvjetnica nemože sakrit’ tugu, što jojse zlatna koka, vraćadoma. Ali zato se njezi-noj hrvatskoj kolegiciistog cjenovnog razre-da, smiju brci.A njegov povratak će,misle neki, sigurno

skrenut’ pozornost javnosti s masovnog iselja-vanja mladih, lopovluka političara, zaduživanjadržave i njene neizbježne propasti. Sve većviđeno.Šuška se, da se Remetinec već priprema. Svisu uzbuđeni. Uređuje se golf teren, kablovskaTV, brzi Internet, dostava hrane iz Esplanade.Jer će gost iz Engleske tamo boravit’ neko vr-ijeme. Branit’ će ga poznati estradni advoka-ti, pa će ga sud, nakon mjesec-dva pustit’, dase brani sa slobode. Pravom domoljubu, kojije vazda radio samo za Hrvatsku i hrvatski nar-od, nakon nekoliko godina traganja za istin-om, neovisni sud će presudit’, da je kriv za neke, nenamjerneknjigovodstvene pogreške, vratit’ će državi koji milijun kuna, dokće za sve ostale stvari bit’ - oslobođen krivnje. Upućeni vjeruju, daće, u vrh glave bit’ osuđen na godinu dana, s tim da mu se bora-

vak u Londonu konta k’o -izdržana kazna.Svi mogući akteri i svjedoci,koji su sudjelovali u veličan-stvenoj domoljubnoj pljački,što god ih pitali će reć’ da, ili sene sjećaju, ili su bili zamantrani.Demencija je uz sinkopu, ide-alan alibi za lažove, kojimanasjedaju hrvatski sudovi. Evoprilike, da im pomogne knjigaistine, bivše potpredsjednicevlade, koju su, na promociji isteknjige, izljubili članovi vlade, kojisu je nedavno nogirali. A izgrupe prosvjednika, ispredSveučilišne knjižnice, nep-oznati je aforističar, parafrazir’omudrog Alana Forda: Ne vjerujženi koja laže!Iako su se dokoni zagrebački fa-kini ponadali, da je ovo moždapočetak nekih uzbudljivijih vre-mena, policija u Zagrebu je ne-girala, da osoba, koja je hodalaZvonimirovom ulicom s oružjemu ruci, ima ikakve veze s činjeni-com da Predsjednica Repub-like Hrvatske, živi u navedenojulici. Uz pomoć dojave građa-na, svejedno su naoružanogašetača pospremili na sigurno,iako nije bio nikakva prijetnjaza stanovnike ulice. Mediji odsvega prave senzaciju; ne može

se čovjek više ni prošetati ulicom s puškom na ramenu. Dok bitnestvari prolaze ispod radara. Eto, npr. javnost još uvijek ne zna sasigurnošću, ‘ko je otac nerođenog djeteta, naše najveće skijaš-ice svih vremena, a sadašnje državne tajnice za sport?! Kažu dani’ko ne želi preuzet’ odgovornost. Ne samo za očinstvo, nego niza očiti propust istraživačkog novinarstva.Kad je bivši zamjenik, bivšega gradonačelnika našega Grada, jed-no jutro osvanuo bio, na kamionu Čistoće, iz opozicije su mu serugali, kako je demagog i da ima preveliku plaću, da bi kupiosmeće po kontejnerima. Prevarili su se bome, samo tako; taj jerasni političar, s razlogom praznio kante skupa s komunalnimhigijeničarima. Pametan čovjek uči svaki dan. Jer, svaka budalazna, kako se od pite dobije – gomno. A on je usavršio recept, zaobrnuti proces. Brendirani naziv, pita od shita! Zato sad, kad’ on,k’o direktor Luke Dubrovnik, s radošću objavljuje milijunske za-rade dioničarskog društva, opozicijski Most, iznova njorga. Pagovore, kako je ta masna zarada, plod preuzimanja ogromnihkoličina smeća s kruzera, koje se, uz pomoć Čistoće, odlaže naGrabovici, o’kle se ionako svi trujemo. K’o da nama nije dosta inaših vlastitih govana!?

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 020 550888, 0913210244, 0911170577www.dubrovnik-marketing.com.www.dubrovnikrealestate.info

NOVO PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJTRAJE predbilježba prodaje stanova uPrijevoru s pogledom na Rijeku Du-brovačku i ACI marinu,veličine stanova61m2,72,78m2, depozit samo 10.000kn. Kontakti za termine sastanka: Agen-cija DMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Novogradnja Lapad Solitudo apartmanu izgradnji 1 kat, 54 m2, parking u cijeni,useljenje 1.2019. Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

Ilijina Glavica kod gradske garaze odceste 60 skalina, stan 55m2 s vrtom50,posebni ulaz,povoljno Agencija DMP,091 3210 244, 091 1170 577

Mokošica, 3-sobni renovirani stan uprizemlju zgrade, 83m2, ograđeni vrtcca100m2, Agencija Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

PONUDA MJESECA Izuzetno povoljnoLozica kuća sa zemljištem 900m2 s pri-vatnom plažom, Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

ATRAKTIVNO Mlini lijepa vila sa 4 stanai garažom,pogled na more, okućnica,snižena cijena, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

Ploče poviše kapelice kuća sa zeml-jištem 870m2 ,mogućnost izgradnje 3objekta Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

Rožat luksuzna novogradnja, A++, standvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkingau garaži,lift, nema poreza na promet,Agencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Župa,Brašina,prodaju se 2 stana 115m2visoko potkrovlje i prizemlje 61m2 saokućnicom, vrtovi, 4 parking mjesta,lokacija izuzetno dobra za turističkoiznajmljivanja,cijena povoljna AgencijaDMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Župa Čelopeci građevno zemljište1200m2 ,95.000eura

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se na-jboljima u Gradu

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA/ Predstavljamo novu stambeno-poslovnuzgradu u neposrednoj blizini ulice IvaVojnovića, u Lapadu. Uredite životni pros-tor po vlastitim željama. Radovi započetiu ožujku 2018., rok završetka objekta lje-to 2019., 50,23m2 / 199.000 eura / 091356 0200

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2 i593m2 okućnice, udaljena 100 metara odmora. Idealna za odmor ili turističko izna-jmljivanje / 190.000 eura / 091 356 0200

OBITELJSKA KUĆA U GRUŽU / 86m2,dvije sobe, uređeno i spremno za usel-jenje. Druga etaža odvojen prostor u roh-bau stanju / 280.000 eura / 091 356 0200

KUĆA NA AUTOBUSNOM KOLODVO-RU / U našoj ekskluzivnoj ponudi kućanasuprot autobusnog kolodvora idealnaza turističko iznajmljivanje, 115m2 stam-benog prostora i terasa / 350.000 eura /091 356 0200

RENOVIRANA KAMENA KUĆA U CEN-TRU GRADA / 110m2, četiri etaže, uprizemlju odvojena jedinica u funkcijiapartmana / 600.000 eura / 091 356 0200

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE S GO-TOVIM PROJEKTOM, LOPUD / projektza izgradnju kamenih villa za odmor med-iteranskog stila. Mogućnost kupnje zem-ljišta, kuće ili cijelog projekta / 180.000 eura/ 091 356 0200

OBITELJSKI STAN / Moderan i uređeni2.5 sobni stan s parkingom na GornjemKonalu, 78m2, visoko prizemlje novijestambene zgrade / 229.000 eura / 091 3560200

ČETVEROSOBNI STAN U KAMENOJKUĆI U GRUŽU/ U našoj ekskluzivnojponudi stan 107m2 na drugom katu ka-mene kuće s pogledom na more. Idealanza turističko iznajmljivanje / 325.000 eura/ 091 356 0200

KAMENA KUĆA ZA RENOVACIJU USTONU / 74m2 stambenog prostora i43m2 vrta, s pogledom na more / 135.000eura / 091 356 0200

KAMENA VILLA U SRCU STAROG GRA-DA / 172m2 koje se prostiru na pet etaža,moderno uređeno i spremno na useljen-je, idealno za ljetni dom / 1.150.000 eura/ 091 356 0200

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartma-na s bazenom, mirno i tiho naselje u bliz-ini Cavtata / 235.000 eura / 091 356 0200

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustiteprofesionalcima da rade za Vas

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČ-JU MOKOŠICE / do 50m2, za konkret-nog kupca

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA/ poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene iliza adaptaciju

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Zasigurnog kupca tražimo stan od 60m2,terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizemlje,sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJUGRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizina glavneceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2,maksimalna udaljenost od aerodroma satvremena vožnje, poželjan pogled naotvoreno more.

Iznajmljujem kat kuće za radnike uCavtatu tijekom cijele godine, cijena podogovoru. 092 375 2610

Kupujem stan do 60 m2 na užem po-dručju grada. 099 384 7443.

Iznajmljujem stan na duže vrijemeobitelj bez djece ili studentima, 40m2na Vojnoviću. 091 538 2229.

Iznajmljujem dvosoban stan u Lapadukod apoteke. 436 861 (ostaviti podat-ke na sekretarici ako se ne javimo paćemo vas zvati povratno.)

Iznajmljujem dvokrevetne, trokrevetnesobe i apartman. Cijena je povoljna.092 318 7223; 020 432 415

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

Tražim garsonijeru ili manji stan, po-dručje Lapad, blizina bolnice. 098 9581993.

Prodaje se zemljište u K.O. Đurinići,dubovi i livadice, izvan plana prostor-nog uređenja, oko pet tisuća m2, tri kmzračne linije do mora u Moluntu, uz as-faltiranu cestu, sve komunalije pristup-ne. 020 796 632.

VOZILAProdajem kombi T4, ‘97. g., reg. do kra-ja 11 mjeseca. 098 674 772

Šipan Luka građevno zemljište 640m2,povoljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2u jednom komadu.

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,168.000eura

NOVO ORAŠAC - samostojnaodržavana kuća, 100m2, sa đardinom,450m2, parkingom, pogled na more,270.000eura

Čilipi u centru kod crkve više kuća580m2 okućnica 800m2 samo420.000eura

Merkante centar prodaje se poslovniprostor 40m2, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

LAPAD DOC centar hitno prodaje seposlovni prostor 40m2, 2 ulaza,povoljnoAgencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Prodajemo više stanova u novogradnjiu Lapadu sve informacije u uredu agen-cije. Agencija DMP, 091 3210 244, 0911170 577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 naGorici,struja voda,moguć dugoročninajam, Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj porucine smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o.B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARAZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebnopriložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatkekako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašegoglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugimkorisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

POSAOVršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama. Vršimo ugrad-nju i servis roleta. Kontakt: 0911472794,020 201131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com

Električar sa velikim iskustvom nudisvoje usluge za “sitne” popravke u va-šoj kući ili stanu. 091 506 1526

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, ograde,kolone, pila. 091 728 5208.

Radim bravariju kvalitetno, dobro i brzo.Na teren dolazim po pozivu. Ograde,tende, rukohvate kapije, popravak vra-ta, brave, ljepljene lepenke dosta togajos na broj. 092 269 8477.

Radim bravariju kvalitetno dobro i brzo,na teren dolazim po pozivu. Ograde,tende, rukohvate, kapije, vrata, popra-vak vrata, brave, ljepljene lepenke…092 269 8477.

Davam lekcije gitara harmonika klavi-jature prof. 098 856 142

Izvodimo grube radove. Štemanje,nošenje šuta, rušenje drva i odvoz. 095587 5709.

Popravci na odjeći, 25 kuna! 413 795.

Viši stručni savjetnik za poljoprivreduDNŽ uređuje vrtove - đardine. Dajemstručne savjete (rezidba agruma, masli-na, ukrasnog bilja, zelene ograde,poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite,sadnje i drugo prema potrebi. Dipl. inž.agronomije. 098 958 1993.

RAZNOProdajem stariji namještaj puno drvokao novo. Dvije komode i vitrinu, pov-oljno. 098 982 3690.

Poklanjam svijetli trosjed u dobromstanju na razvlačenje u ležaj za dvoje.091 887 6388.

Prodajem narančine sorte klementina(aleksandrion). 020 757 204 ili 095 8773493. Cijena po dogovoru.

Gospodin iz Cavtata (Hrvat, katolik)traži grobno mjesto u Cavtatu ili bližojokolici. 099 800 9750 ili 020 478 126.

Kupujem starinske kamene podneploče. 097 670 7137.

Prodaje se nova, neraspakirana, vibr-irajuća masažna fotelja s osloncem zanoge, daljinskim upravljačem i garan-cijom. Cijena po dogovoru. 091 9265325.

Vrlo povoljno prodajemo kupe kanal-

ice nove, neupotrebljene, manja količi-na. 098 495 428

POMOĆ I NJEGAOzbiljna gospođa šezdesetih godina,brinula bi o starijoj ženskoj osobi 24sata. 095 532 9147

OSOBNI ODNOSIUgodan muškarac, upoznao bi sim-patičnu damu srednjih godina. 099 6523173.

Momak, upoznao bi simpatičnudjevojku. 099 281 8433.

Muškarac, upoznao bi usamljenu žen-sku osobu. 098 840 635.

Mladić, često u Dubrovniku, upoznaobi simpatičnu damu. 099 849 4801.

Simpatičan mladić, upoznao bi usaml-jenu damu. 099 739 4084.

Muškarac, upoznao bi damu srednjihgodina. 097 749 8003.

Simpatičan mladić, upoznao bi atrak-tivnu, kulturnu gospođu za ugodnodruženje. 091 986 8060.

Muškarac, 38 g., diskretan, upoznao bistariju gospođu za ugodne susrete. 099649 2763.

Momak, upoznao bi simpatičnudjevojku. 091 786 6208.

Muškarac 48 godina, u vojnoj mirovini,isključivo za brak traži žensku osobumedicinsku sestru. Molim samo ozbil-jne ponude. 097 638 2802.

Ima li starija cura ili udovica slobodnaza upoznavanje, prijateljstvo i povre-meno ugodno druženje sa slobodnimmuškarcem srednjih godina? 092 3584620.

NEISKUSNA MAJA 23 Ja sam Maja,nemam baš puno iskustva sa dečkima,zato bih voljela naći dečka da mezadovolji i nauči! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn / min, mob: 8.41kn / min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072 700 700, 18+)

PROFESORICA MAJDA 60 Imam 60godina, napaljena sam i želim upoznatimuškarca za brz spoj i susret kodmene! Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel: 6.99 kn / min, mob: 8.41 kn / min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072 700 700, 18+)

ISKUSNA BAKA MARICA 69 Ja samstarija dama, ali vrlo iskusna i napalje-na, spremna na sex u svim pozama kodmene! Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel: 6.99 kn / min, mob: 8.41 kn / min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072 700 700, 18+)

ZGODNA PLAVUSA LJILJA 24 Slobod-na sam, imam velike lijepe grudi, čvrstu

guzu i volim se maziti i sexati! Jesi zaspoj? Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel: 6.99 kn / min, mob: 8.41 kn / min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072 700 700, 18+)

UDANA KARLA 40 U braku, no nemasexa i jako sam tužna radi toga, želimupoznati muškarca da bude mojljubavnik! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn / min, mob: 8.41 kn /min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072 700 700, 18+)

ISKRENA IVA 30 Voljela bih upoznatimuškarca za vezu, brak i da budemozajedno! U dvoje je ljepše! Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn / min,mob: 8.41 kn / min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072 700 700, 18+)

ISKUSNA DARIJA 50 Slobodna samudovica, imam kuću gdje se možemolijepo družiti i sexati koliko god poželiš!Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn / min, mob: 8.41 kn / min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072700 700, 18+)

GOSPODARICA SNJEŽANA 54 Iskus-na sam domina i želim upoznati poko-rnog roba za spoj kod mene! Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn /min, mob: 8.41 kn / min, Friš j.d.o.o.,OIB: 36595644796, Info: 072 700 700,18+)

UDATA JASMINKA 44 Molim da se javimuškarac koji je za diskretnu avanturui uživanje kod mene dok mi supruganema! Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel: 6.99 kn / min, mob: 8.41 kn / min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072 700 700, 18+)

NAPALJENA LILI 22 Imam 22 godine,napaljena sam uvijek i spremna za brzspoj.Javi se odmah! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn / min, mob:8.41 kn / min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072 700 700, 18+)

USAMLJENA LANA 36 Jako sam us-amljena i voljela bih upoznati dečka zavezu i ozbiljan odnos! Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn / min,mob: 8.41 kn / min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072 700 700, 18+)

RAZVEDENA PETRA 45 Razvedenasam, bez obaveza, slobodna posve,imam prostor, želim se naći sa nekim iuživati u sexu! Za kontakt nazovi: 064

601 064 (tel: 6.99 kn / min, mob: 8.41kn / min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072 700 700, 18+)

UDANA DANICA 48 Uvijek sam bezsexa u svom braku, a sada bih voljelaupoznati ljubavnika da me oraspoloži izadovolji! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn / min, mob: 8.41 kn /min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072 700 700, 18+)

OZBILJNA ZORICA 50 Nudim dobruavanturu i brz susret kod mene,javi seza spoj i susret u mojoj kući. Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn /min, mob: 8.41 kn / min, Friš j.d.o.o.,OIB: 36595644796, Info: 072 700 700,18+)

SISATA BISERKA 60 Imam velike gru-di, želim upoznati mlađeg ali može imojih godina za sex i spoj kod mene!Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn / min, mob: 8.41 kn / min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072700 700, 18+)

ZGODNA ANĐELA 38 Neka mi se javidečko bez obzira na godine i izgled dase nađemo, upoznamo i sexamo! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99kn / min, mob: 8.41 kn / min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072700 700, 18+)

GUZATA TANJA 29 Crnka, veće guze,želim dobar užitak kod mene, jer samnapaljena i mogu stalno! Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn / min,mob: 8.41 kn / min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072 700 700, 18+)

DOMINA IRIS 29 Volim poniznemuškarce koji su napaljeni i spremnina sve u sexu. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn / min, mob: 8.41kn / min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072 700 700, 18+)

ZGODNA MAJA 37 Plavuša sam, viso-ka sam 168 cm, imam 65 kg, grudi pet-ice, volim sve u sexu! Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn / min,mob: 8.41 kn / min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072 700 700, 18+)

BAKA ZORKA 69 Voljela bih mlađegmuškarca koji voli starije koke, sprem-na sam brzo uživati! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn / min, mob:8.41 kn / min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072 700 700, 18+)

42 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA - ISHRANAPUČANSTVA U DUBROVNIKU TIJEKOM I. SVJETSKOG RATA (10)

Priredio:Damir Račić

„P.C.H.“ od 4.5.1918.god, broj 681. „Iskazniceza duhan“; „Rasprodajapovrtnog prisada“.

Državni rasadnik u Čibači rasprodava ovepovrtne prisade: rajčica, raštike (kupus-repa), korabice, kupusa glavatog bijelog,vrzota. (...); „Sadnja pamuka“ u du-brovačkom kotaru dobro uspijeva. (...) I udrugim raznim predjelima u Dalmaciji prošleje godine bila pokušana ova gojidba, te jedovoljno uspjela, ali najbolje u du-brovačkom kotaru, a nadasve u Stonu.„P.C.H.“ id 11.5.1918. god; broj 682. „Sk-upoća ribe“; Požar u električnoj centrali.Cijeli Dubrovnik u tami. (O ovom događajudao sam opširni prikaz u jednom broju„GG“ prije nekoliko godina - nap.D.R.)„P.C.H.“ od 18.5.1918. god; broj 683.Netom se je nesreća u električnoj centralidogodila, mjesna se je aprovizacija pobrinu-la, kako da najnužnije pribavi pučanstvu bilošto za privatnu rasvjetu. Petrolja nije bilonego nešto malo. (...) Aprovizacija je odmahbrzojavno brzo naručila acetilenskih i para-finskih svijeća (...).„P.C.H.“ od 25.5.1918. god; broj 684.„Električno osvjetljenje“. Dovezen je iz Pulestroj za električnu rasvjetu, te se posješno(ubrzano) radi oko priključka na dosadaš-nje spojeve.„P.C.H.“ od 1.6.1918. god; broj 685.„Uspostavljenje električne rasvjete“.„P.C.H.“ od 8.6.1918. god, broj 686.„Ovogodišnje slane srdjele stavljenje podzapor“, sve zalihe lova godine 1918. u ovojpokrajini.„P.C.H.“ od 15.6.1918. god, broj 687.„Legitimacije za duhan“. Jedna zanimljivost– nap. D.R. „Zlatarnica Pučnik“. Poznatamjesna dobro uregjena zlatarska radioni-ca braće Pučnik u ulici „Izmegju bačvara“(današnja ulica od Puča – nap. D.R.), pra-ma trgovačkoj školi, nanovo je otvorena.Sva tri brata zlatara, iako su u vojsci, ipaksu se pobrinula da im dućan ne stoji i nad-alje zatvoren. Takova dakle radionica, ko-joj su sva tri majstora-vlasnika od nazadskoro četiri godine u vojsci, sama se po sebisvakome preporuča. Dobro je opskrbljenasvakovrsnim zlatnim, srebrnim i inim pred-metima, a poznata je i sa svojim umjeren-im cjenama. (Mnogi građani bili su prinuđe-ni da svoj nakit od plemenitih kovina(ras)prodaju, vjerojatno po nižoj cijeni odstvarne, kako bi imali novaca za kupovinuživežnih namirnica – kom. D.R.).„P.C.H.“ od 22.6.1918. god, broj 688.„Prodaja kruha zabranjena“, tj. po višim cije-nama. (8 ili 10 kruna za kilogram).„P.C.H.“ od 29.6.1918. god; broj 689.„Pojeftinjenje električne struje“ (najava od1. srpnja); „Živež za umirovljenike“.

Od svakog zla ima još i goreOd svakog zla ima još i goreOd svakog zla ima još i goreOd svakog zla ima još i goreOd svakog zla ima još i goreRadi pomanjkanja pitke vode, općina je radi štednje isteodredila da vodovod bude otvoren samo po tri sata, ujutro od 6 do 9 i po tri sata popodne od 6 do 9 sati uveče

„P.C.H.“ od 6.7.1918. god, broj 690.Jedna zanimljivost - nap. D.R. „Snijeg uZadru - u junu! Ovih dana u Zadru bijesnilažestoka oluja s grmljavinom i kišom. To jenanjelo dosta štete ljetini. Zatim svaVelebitska kosa (padina) prama Zadru os-vanula u snijegu! Tako u Zadru, a u nas uDubrovniku od nazad mnogo godina niti usred zimskog doba snijega ni za lijeka! (Nijemi jasno zašto se uredništvo žali na ne-dostatak snijega, jer je poznato kakve sveposljedice donosi!? – kom. D.R.)„Ribe“ od nazad skoro dva mjeseca u Du-brovniku posve malo, uprav nimalo, osimsasvim sitnih sardelinica, koje se samo zanevolju kupuju.„P.C.H.“ od 13.7.1918. god, broj 691. „Sla-dor za ukuhavanje voća“ bit će na zahtjevizdato šećera za pravljenje marmelade i tou najvećoj količini do 10 kg.„P.C.H.“ od 20.7.1918. god, broj 692.„Prijave od služinčadi“. Općina javlja:Utvrgjeno je, da su mnogi radi prehraneprijavili služinčad koju uopće nemaju (...).„P.C.H.“ od 27.7.1918. god; broj 693.„Zatvaranje gradskog vodovoda“. Radipomanjkanja pitke vode, općina je radištednje iste odredila da vodovod budeotvoren samo po tri sata, u jutro od 6 do 9i po tri sata popodne od 6 do 9 sati uveče;„Čistoća. Spaljujte otpatke! Utamanjujtemuhe!“ (koje mogu biti uzročnik prijenosazaraznih bolesti – nap. D.R.) ; „Zapor sira“.Ovlaštenjem ć. k. ureda za prehranu naro-da od 30. juna o. g. Namjesništvo je stavilopod zapor sve zalihe sira u ovoj pokrajini sučinkom, da ih proizvodioci, trgovci ili dru-gi posjednici smiju trošiocima (potrošači-ma) izdavati samo na temelju naloga vlastiili na temelju osobite dozvole vlasti. (...);„Aprovizacija“. Dijelit će se iskaznice zašečer za kolovoz i kuponi za nabavljanježiveža od slova G do L.„P.C.H.“ od 3.8.1918. god, broj 694. „Zarse ne dozvoljava jeftinije prodavati“. Redar-stveni povjerenik naredio prodavaocu naPoljani da povisi cijenu kapuli s K 1,20 naK 1,60.; „zašto se brašno za kruh ne pros-ije?“; „Teretnim automobilima“ zašto se nezabrani prolaziti preko Place, ako nije bašneophodna potreba?„P.C.H.“ od 10.8.1918. god, broj 695.„Opskrbni odbor za umirovljenike“ pozivl-je sve članove koji su se do 14. pr. mj. re-dovito prijavili, da dogju pridignuti po 50dkg paste i orza. (...) Članovi, koji do goreodregjenog roka živež ne pridignu, izgubitće pravo na isti. (Neka svak bude provigjensitnim novcem i kartom za omotavanje.)„P.C.H.“ od 17.8.1918. god, broj 696.„Uspostavljanje prometa električnog tram-vaja“. Drži se stalnim da će svrhom doidućeg mjeseca biti uspostavljena struja i

za tramvajski promet i za svu rasvjetu; „Nesta-šica duhana?“ ovih se dana za prvi put u našemgradu prodavao duhan na legitimacije. (...);„Povišena cijena vožnje električnim tramva-jem“; „S Poljane“. Već je skoro dva mjeseca,da je naš javni trg posve slabo prodajom op-skrbljen. Od nazad nekoliko pak sedmica go-tovo nema ništa drugo nego rajčica (poma-dora). (...); „Preniska (otkupna) cijena ovčjojvuni u rekviziciji“.„P.C.H.“ od 24.8.1918. god; broj 697.„Tužbe na kakvoću kruha“. Opća je tužba sve-ga gragjanstva da je kruh takav, da se upravone može jesti. Jednako je i u Gružu.„P.C.H.“ od 31.8.1918. god; broj 698.„Vrijedi li tarifa za fakine?“ Svak se tuži na preko-mjerne cijene koje zahtjevaju ovdašnji i gruškitrkonoše. Za prenijeti i najmanju prtljagu u malominuta (traže) po nekoliko kruna! Ako ćeš damalo dalje prenese štogod teže robe, zapanegotovo više prenos nego li sva roba!; „Novicijenik brijačke posluge“ (...); Opskrbni odborza umirovljenike“ dubrovačkog kotara. Po os-obi 1 kg paste i 50 dkg zobi; „Iskaznice zašečer“ jučer su se razdavale za grad, a danasza Gruž za mjesec rujan.„P.C.H.“ od 7.9.1918. god; broj 699. „Kalesom(kaleš: otvorena putna kočija - nap. D.R.) izGruža do Pila 40-50 K!“ Izgleda bajka, iako jeistinita. Prosti kales (kaleš), pa za svaku osobopo 10 K, dakle 40-50 K (za jednu vožnju). (...)Proslijedi li ovako, mogli bi se dogoditi da i prveličnosti, ako će ugodno i bezbrižno živjeti, dogjuu Dubrovnik činiti - službu kočijaša.„P.C.H.“ od 14.9.1918. god; broj 700. „Pčelar-ska zadruga“. Radosno možemo javiti, da seje u prošlu nedjelju na 8. o. mj. osnovala uovome gradu pčelarska zadruga. (...)„P.C.H.“ od 21.9.1918. god; broj 701.„Naredba glede prodaje, sakrivanja i kupnježita, brašna i ostalog“; „Slane srdjele, maksi-malne cijene;„P.C.H.“ od 28.9.1918. god,, broj 702. „Iska-znica za šećer i ribu“; „zabrana izvoza južnogvoća iz Dalmacije“ (bajama, smokava, rogačai višanja);„P.C.H.“ od 5.10.1918. god; broj 703. „Osku-dica drva i ugljena“ (...).„P.C.H.“ od 12.10.1918. god; broj 704. Jednazanimljivost – nap. D.R. „Španske bolesti“mnogo je slučajeva u našem gradu. Sreća danijedan ne svršava smrću; „Vlasnicima mlini-ca za masline“. Dozvoljeno je svim mlinicamamljenje maslina za ulje. Treba samo da vlasni-ci mlinica vode točnu očevidnost (evidenciju)glede količine samljevenih maslina od poje-dinih producenata (proizvođača).„P.C.H.“ od 19.10.1918. god; broj 705.„Zatvorene gradske srednje, pučke i gragjan-ske škole“. To je uslijedilo poradi sve većegširenja španjolske bolesti (gripe). Računa se,da u gradu i predgragju ima oko hiljadu sluča-jeva. Skoro pak nijedno oboljenje nije svršilosa smrću.„P.C.H.“ od 26.10.1918. god; broj 706.„Dubrovačka električna željeznica“. (Opširantekst čitatelja iz Gruža u svezi povišice cijenekarata za vožnju, te spominje: „Uslijed požaraelektrične centrale bio je tramvajski prometobustavljen za vrijeme od 7. maja do 20. sep-tembra o. g.“ itd. - nap. D.R.).

43GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

„P.C.H.“ od 2.11.1918. god; broj707.Jedna (politička) zanimljivost –nap. D.R.: „Narodne manifest-acije“. U utorak ujutro netom sepročulo, da je Austro-Ugarskaprihvatila sve Wilsonove uvjete(američki predsjednik ThomasWoodrow Wilson, 1856-1924,krajem 1920. godine dobijaNobelovu nagradu za mir - nap.D.R.), vijest se munjevitom brz-inom raširila po cijelom gradu.Zavlada opće, neopisivo vesel-je. Na sve strane živo se komen-tiralo. Svuda je izbijala radost,rukovanje i čestitanje. (...) Mjes-ni Odbor Narodnog vijeća preu-zimlje u svoje ruke i brigu za svemjesne potrebe, a naročitobrigu oko opskrbe hranom. (...)Dubrovnik, 30. oktobra 1918. ZaOdbor narodnog VijećaDr. Pero Čingrija, Luko mqBona, Dr. Stijepo Knežević„P.C.H.“ od 9.9.1918. god; broj708. (zadnji broj lokalne tisko-vine – nap. D.R.)„Dani narodnog slavlja“ (opši-ran tekst – nap. D.R.) „Objavemjesnog Odbora NarodnogVijeća“.Stanje na bojišnicama počet-kom pete ratne godine.Navodim prema enciklope-dijskim podacima. Povučene sunjemačke divizije s istočnebojišnice koja je prestala pos-tojati, te njemačko zapovjedništ-vo odlučuje da se svim snaga-ma ofanzivno angažira na za-padu. Od Austro-Ugarske setraži ofanzivno djelovanje premaItaliji, međutim, proces ras-padanja A.-U. monarhije koji seosobito ispoljio u pobuni mor-nara u veljači u Boki Kotorskojparaliziralo je austrougarskuvojsku. Solunska bojišnica jošje stabilna, a proboj je izvršentek sredinom rujna 1918. Ka-pitulacijom Njemačke 11. stude-noga Prvi svjetski rat je završ-en.Listajući „P.C.H.“ od početka1918. godine sve je rjeđe novin-skih izvješća u svezi opskrbehranom dubrovačkog pučanst-va. U nekim brojevima nema ni„slovca“, pa te brojeve uopće nenavodim u svom kronološkompopisu.Obično se kaže: „od svakog zlaima još i gore“ i to se doistaobistinilo, jer je Europu zahvati-la pandemija španjolske gripe,tzv. „španjolica“ posljednjihmjeseci rata, od koje je umrlo22 milijuna ljudi, (poginulih iumrlih od posljednica ranjavan-ja u I. svjetskom ratu bilo je

8.538.015). Smrtonosna bolestodnjela je skoro tri puta višeživota.Domaći povjesničari najčešće usvojim knjigama prikazuju man-je ili više detaljno političkeodnose koji su doveli do uzro-ka početka rata te eventualnoratne operacije tijekom trajanjaVelikog rata. Nije mi poznato daje itko od dubrovačkih pov-jesničara dao prikaz, kako se je„mali čovjek“ u njegovoj turob-noj svakodnevnici suočen samnogim problemimapreživljavanja, nosio sa poslje-dicama nestašice živežnihnamirnica i čestim poskupljen-jima hrane koja se mogla nabav-iti za „gotovinu“ (tko je imaonovaca), odnosno uz iskaznicei bonove. Na osnovu citiranihnaslova te kraćih ili dužih novin-skih izvješća predstavio sam či-tateljima „GG“ odsječak du-brovačke svakodnevnicetijekom ratnih godina 1914-1918. Svakako, da se i o drugimtemama može naći puno „ma-terijala“ u „P.C.H.“, kako bi sečitatelji upoznali s događajimau našem gradu prije sto i višegodina. Npr. to može biti oraznim vjerskim događajima,kao npr. o Festama sv. Vlaha ilisvečanost Ruke sv. Vlaha (5.srpnja) i mnogo drugih zaniml-jivosti.Na kraju, jedno malo odstupan-je od osnovne teme, (glad je istabilo u ratu ili miru), i podsjećan-ja na jednu današnju veliku su-protnost i nepravdu u hr-vatskom društvu. Veliki broj os-oba (pojedinačno ili obitelji)preživljava svoju tešku svakod-nevnicu (kao i u I. svjetskomratu) zbog siromaštva. Samozahvaljujući pomoći iz socijalnihsamoposluga ili uzimajući hranuu pučkim kuhinjama održavajuse na životu. Prema informacijiu emisiji „Potrošački kod“ emiti-rana 24.5.2017. na I. programuHTV-a u Hrvatskoj se godišnjebaci hrane u količini od 400.000(četiristotine tisuća) tona! Jed-na trećina te količine baci se udomaćinstvu!Za kraj evo nekoliko misli u svezihrane: „Najveći politički faktorna svijetu je trbuh. To je mašinakoja sve pokreće.“ - Frano Su-pilo. „Nema sumnje da je po-treba za hranom još uvijek na-jglavniji uzrok velikim političkimdogađajima.“ - Bertrand Rus-sell. (Uskoro će to postati i pit-ka voda – kom. D.R.). „Upravl-jaj hranom i upravljat ćeš ljudi-ma“ – Henry Kissunger.

Svršetak

GEODETSKI URED DUBROVNIKStjepan Tomašić, Brsečinska 2b

Na zahtjev Josipa Hajdića izvršena je dioba čestice zemlje 2121/12 na česticuzemlje 2121/12 i 2121/23 K.O.Babino Polje temeljem Rješenja o utvrđivanjugrađevne čestice Klasa: UP/I-350-05/17-05/000123, Ur.broj: 2117/1-23/1-3-17-0004 od 19.07.2017. godine, u skladu s člankom 9.stavak 5. Pravilnika o par-celacijskim i drugim geodetskim elaboratima (N.N.86/2007). Na novoformira-noj čestici zemlje 2121/23 K.O.Babino Polje evidentiraju se podaci o zgrad-ama temeljem Rješenja o izvedenom stanju Klasa: UP/I-350-05/12-02/830,Ur.broj: 2117/1-23/1-8-14-11 od 28.veljače 2014. godine, u skladu s člankom35. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (N.N. 86/2012).kaoi promjena načina uporabe zemljišta temeljem stvarnog stanja na terenu u skladusa člankom 37.Pravilnika o katastru zemljišta(N.N.16/2007). Pozivaju se vlasni-ci i nositelji drugih stvarnih prava na gore navedenim i susjednim katastarskimčesticama na predočenje elaborata koje će se obaviti u prostorijama Geo-detskog ureda, Stjepana Tomašića, Brsečinska 2b dana 9. 11. 2018. u 10 sati.

ULICAMAMOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

U DUBROVNIKU 10. I 11. STUDENOGA

Prvi hrvatski specijalizirani seminarPrvi hrvatski specijalizirani seminarPrvi hrvatski specijalizirani seminarPrvi hrvatski specijalizirani seminarPrvi hrvatski specijalizirani seminarza poslovanje u salonimaza poslovanje u salonimaza poslovanje u salonimaza poslovanje u salonimaza poslovanje u salonimaPrvi i jedini hrvatski specijalizirani seminar za uspješno poslovan-je u salonima „Vaš salon - vaše poslovno carstvo“ održat će se uDubrovniku, 10. i 11. studenoga, u Hotelu Kompas, a cilj edukacijeza djelatnike i vlasnike salona je znatno im poboljšati prihode,povećati broj klijenata i na konkretne načine unaprijediti usluge.Predavač Evgen Gec međunarodno je priznati autoritet u područ-ju kozmetike i poslovanja salona, autor šest knjiga, između ostalihi priručnika za uspješno poslovanje u kozmetičkom salonu, kojiće uskoro biti izdan i na hrvatskom jeziku.

44 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

FELJTON 251

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkogturizma (1898. - 2018.)“ (13)turizma (1898. - 2018.)“ (13)turizma (1898. - 2018.)“ (13)turizma (1898. - 2018.)“ (13)turizma (1898. - 2018.)“ (13)Potkraj veljače 1921. g.nekolicina zainteresiranihgrađana Dubrovnika suorganizirali sastanak i natom sastanku se dogo-vorili da se „Društvo zapromicanje interesa Du-brovnika“ obnovi i izabrali

njegovu upravu. Njihov rad bio je vrlo akti-van a 1933. g. su održali IV. Glavnu godiš-nju skupštinu te izvještaj s te skupštine ob-javili, u obliku male knjižice, što su do tadauradili i kakvi su im planovi za budućnost.Predsjednik skupštine bio je Luko Bona aizvještaj je podnio tajnik društva dr. FranoDabrović. U nekoliko slijedećih nastavakaprenijet ćemo sve tekstova iz tog zaniml-jivog izvještaja društva DUB.Izvještaj dr. Frana Dabrovića podijeljen je u20 odvojenih tema i to:1. Gradac2. Gradski ptičji vrt3. Bogišićev Park4. Pošumljavanje5. Dubrovački rasadnik6. Meteorološki paviljon7. Pravilnik suradnje između općine i DUB-a8. Dubrovačka biblioteka9. Dubrovački etnografski muzej10. Muzej Iva Vojnovića na Mihajlu11. Dubrovački arheološki muzej12. Historijski dubrovački top - Gušterica13. Lovrijenac14. Spremaksovanje puta od vile Argentine

do samostana sv. Jakova, te grad-nja pristupa na more15. Dubrovački kurorkestar16. Prva podružnica DUB-a na(gornjem) Koločepu17. Novi put srednjim Konalom18. Jubilej Mata Šarića19. Mecenat blagopok. Don Begoreč. Lubov20. Tri velika dobrotvora Društva iGrada: don Pavo Bego reč. Lubov,Jelka Miš i kanonik don. Antun Lje-popili.

Gospođe i gospodo,GRADACU našem društvu postao je običajda izvještaj na glavnoj skupštini oradu počinje uvijek sa Gradcom.Ovaj običaj zasnovan je na tradici-jama, koja potječu još od osnutka»Duba«. Sa Gracom je prije više od30 godina otpočelo prvo javnodjelovanje »Duba«, Gradac se krozminulih 30 godina neprestanonalazi u centru društvenog rada, pa nijeneobično da je baš posljednje djelovanjeuprave pred ovom skupštinom upućenoGracu.Smatram dužnosti da se u času izvještajao Gracu sjetim danas skoro zaboravljenihpokojnih i živih društvenih članova, koji sukroz tri decenija postepeno pretvaralidančarski krš u onaj danas pitomi i toliko

dragocjeni kraj pinja, čempresa i ostalogbilja, bez kojeg se nebi mogao zamislitisavremeni Dubrovnik. Njima ide hvala štosu prožeti lokalnim patriotizmom dio svogaživota posvetili altruističkom radu.Gradac je za vrijeme Svjetskog rata dev-astiran, a po ratu god. 1921 obnovljeni»Dub« obnovio je i Gradac, utrošivši svotuod 45.000.- Kr.Godine 1929 prigodom 30-gođišnjice društ-va, izvršena je saradnjom i materijalnompomoći Općine nova i temeljita obnovaGradca. Obnova je donijela Gracu onu im-pozantnu panoramu sa nove velike taraceprema zamisli g. arhitekta Gj. Ćurlice, ali jedonijela i neke nove objekte, koji nijesu bili uskladu sa daljnjim planovima društva. Timenije bilo završeno uređenje Graca, jer suostali još razni veći i manji radovi, da se svremenom izvrše. Do ostvarenja ovih plano-va doći će samo postepeno, kako je to udanašnjim prilikama jedino moguće.Na Gracu treba obnoviti stare i izgraditi noveputeve, nanijeti zemlje da se ojača staro iposadi novo subtropsko bilje, Na Gracu tre-ba javni klozet, veći broj klupa, te konačnavrtni rasvjeta. Što je pak najglavnije na Gracuse mora rasprostraniti mreža vodovodnihcijevi i hydranata, radi sigurnosti od požara iobrane od suše.Bez ovih preduslova nemoguć je napredakparka. Po ovom planu otpočeli su Općina idruštvo temeljitu obnovu postojećih puteva.

45GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

TURISTIČKI I HOTELSKI MENADŽMENT MEĐUNARODNOGSVEUČILIŠTA LIBERTAS

Studenti na terenskoj nastaviStudenti na terenskoj nastaviStudenti na terenskoj nastaviStudenti na terenskoj nastaviStudenti na terenskoj nastavi

Studenti druge i treće godineTurističkog i hotelskog menadž-menta Međunarodnog Sveuči-lišta Libertas, pod vodstvomvoditelja studija profesora Mila-na Perića proveli su dan na ter-enskoj nastavi. Cilj prve ovogo-dišnje terenske nastave bio jeupoznavanje s dubrovačkomdestinacijom kao i dubrovačkimzaleđem. Studenti su najprijeposjetili Hotel Admiral u Sla-nome gdje ih je dočekalaravnateljica Branka Musić. Onaje upoznala studente s orga-nizacijom i tehnologijom radauspješnog visokokategornika usrcu Općine Dubrovačko pri-morje.Uslijedio je potom put premaOpćini Ravno, točnije Zavaligdje su studenti Sveučilišta Lib-ertas uz stručno vodstvo uživaliu ljepotama špilje Vjetrenica.Nakon posjeta Biospeleološk-om Muzeju Vjetrenica, upriliče-na je degustacija domaćihproizvoda u gostionici Zavalagdje su ih pozdravili i zaželjelidobrodošlicu načelnik OpćineRavno, Andrija Šimunović tevlasnik ugostiteljskog objekta,

Teo Andrić.Na povratku, u Hotelu Stanicau Ravnom, održana je degust-acija hercegovačkih vina blatinei žilavke. Studenti i njihov voditeljnisu se kućama vratili praznihruku. Za njih su pripremljenepune vrećice domaćih jabuka izvoćnjaka u Popovom polju.Voditelj Turističkog i hotelskogmenadžmenta Sveučilišta Liber-tas profesor Milan Perić tijekomakademske godine organiziranekoliko ‘izlazaka’ na terenskunastavu jer smatra da se takvimoblikom nastave omogućavastudentima povezivanje teor-ijskih znanja s primjerima izprakse.- Studenti našeg Sveučilištabuduće su generacije koje ćeraditi u hotelskoj i turističkoj in-dustriji stoga je cilj upoznati ih sponudom destinacije Du-brovnik. Ovaj put dan smo prov-eli u Dubrovačkom primorju iobližnjoj Općini Ravno te ih up-oznali s ponudom koju ta mjes-ta u našoj okolici nude da bi ihsutra, oni sami, znali preporuči-ti svojim gostima – objasnio jeMilan Perić.

U BUGARSKOJ RASTE POPULARNOST DUBROVNIKA

Prezentacija Dubrovnika u SofijiPrezentacija Dubrovnika u SofijiPrezentacija Dubrovnika u SofijiPrezentacija Dubrovnika u SofijiPrezentacija Dubrovnika u SofijiTuristička zajednica grada Du-brovnika je na prijedlog člano-va Turističkog vijeća, a zbogporasta interesa putničkih agen-cija iz Bugarske za Dubrovnik,organizirala prezentaciju turis-tičke ponude Dubrovnika uSofiji, kako bi upoznala bugars-ko tržište s turističkom ponu-dom Dubrovnika. U organizacijiVeleposlanstva Republike Hr-vatske i Turističke zajednice gra-da Dubrovnika prezentacija Du-brovnika održana je u hotelu ucentru Sofije, u utorak, 30. listo-pada 2018. Na prezentaciji susudjelovale Veleposlanica Re-publike Hrvatske Ljerka Alajbegi ministrica savjetnica Velepo-slanstva RH u Bugarskoj, Jeli-ca Krišto.Na početku prezentacije na-zočnima se u ime Veleposlan-stva RH u Sofiji obratila Velepo-slanica RH, koja je izrazilazadovoljstvo zbog predstavljan-ja Dubrovnika u Bugarskoj te seosvrnula na prijateljske veze jošiz 1230. godine, kada je Du-brovčanima bugarski car IvanAsen II. darovao Povelju o slo-bodnoj trgovini u cijelom bugar-skom carstvu. Prošle godine

spomen ploču Povelji o slobod-noj trgovini predsjednik VladeRepublike Bugarske BojkoBorisov i gradonačelnik GradaDubrovnika Mato Franković ot-krili su u Dubrovniku te su se ina ovaj način potvrdile pov-ijesne veze između Bugarske iHrvatske.Voditeljica Odjela za komuni-kacijske taktike Turističke zajed-nice grada Dubrovnika, SandraMilovčević, upoznala je bugar-ske turističke agente i novinares ljepotama i turističkom ponu-dom Dubrovnika, kao i cjelogo-dišnjim događanjima, s poseb-nim naglaskom na Dubrovačkizimski festival te odličnu zračnupovezanost Dubrovnika tijekomzimskih mjeseci. Radionici jeprisustvovalo 30-tak bugarskihturističkih agenata te predstavni-ka bugarskih medija. Bugarskaje za Hrvatsku i Dubrovnik vrlozanimljivo i perspektivno turis-tičko tržište. Dubrovnik je u2017. posjetilo oko 4000 bugar-skih turista, koji su ostvarili oko10000 noćenja. Nakon us-pješne prezentacije očekuje seporast dolazaka bugarskih tur-ista u Dubrovnik.

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA DUBROVNIKA NASTAVLJA SBESPLATNIM ZIMSKIM PROGRAMIMA

Subotnje zimsko jutro u graduSubotnje zimsko jutro u graduSubotnje zimsko jutro u graduSubotnje zimsko jutro u graduSubotnje zimsko jutro u graduTuristička zajednica grada Du-brovnika s ciljem poticanja tur-ističkih posjeta tijekom zimskihmjeseci, već petu godinu zare-dom, za posjetitelje koji boraveu Dubrovniku organizira „Sub-otnje zimsko jutro u gradu“.Tako će se svake subote,počevši od 3. studenoga pa svedo 30. ožujka 2019. organiziratibesplatni razgled stare gradskejezgre s vodičem na engleskomjeziku, s početkom u 10 satiispred TIC-a Pile, Brsalje 5. Zaovaj besplatni obilazak potreb-no se prijaviti dan ranije (petak)do 18 sati u TIC Pile (tel:

+385(0)20 312 011; E-mail:ured.pile@tzdubrovnik.hr). Pon-uda je namijenjena individu-alnim posjetiteljima te se neodnosi na grupne aranžmane.Nakon razgleda grada sastručnim vodičem, u 11.30ispred crkve sv. Vlaha, Turistič-ka zajednica grada Dubrovnikapoklanja svim posjetiteljima tak-ođer i nastup Folklornog an-sambla Linđo koji se u slučajulošeg vremena neće održati.Ovaj besplatni programobogatit će i doprinijeti raznovrs-noj ponudi zabavnih programatijekom zimskih mjeseci.

46 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

Izvatke odabrao:Đivo Bašić

IZBOR CITATA IZ KNJIGA LJEVIČARA JULIUSABARANOVSKOG (1904.-1999.) I DESNIČARA MIRKAVIDOVIĆA (1940.-2016.) (1)

Komunistički zatvori iKomunistički zatvori iKomunistički zatvori iKomunistički zatvori iKomunistički zatvori ipostkomunističke posljedicepostkomunističke posljedicepostkomunističke posljedicepostkomunističke posljedicepostkomunističke posljedicePravo je čudo da su prvo i drugo izdanje knjigeJuliusa Baranovskog „Zatvorska i sibirskasjećanja (1926-1957)“ tiskani još 1981. uZagrebu tijekom komunističke vladavine

Kada bi iz ljudske povijesti tre-bali (kirurški) izdvojiti najzloglas-nije zatvore, vjerojatno jedni odnajgorih bili bi upravo komunis-tički zatvori kao i njihove postko-munističke posljedice npr. na ok-upiranom području RH tijekomDomovinskog rata, ali i rata uBiH. Nekome je komunističkisustav bio pljačkaška pripremaudbaške i KOS-logistike; kasnijeje nekome bio rat, a nekomeprivatizacijski brat jer najslasnijesu pljačke zaodjevene muljemrata kao i prethodnim popločen-jem za bilo koji sukob na ovojplaneti. Dosta je knjiga napisanotemu tih zatvora, ali za početako tim iznimno lošim vremenimadobro je iznijeti izbor citata izknjiga ljevičara Juliusa Bara-novskog (1904.-1999.) idesničara Mirka Vidovića (1940.-2016.). Pravo je čudo da su prvoi drugo izdanje knjige JuliusaBaranovskog „Zatvorska i sibirs-ka sjećanja (1926-1957)“ tiskanijoš 1981. u Zagrebu tijekom ko-munističke vladavine, a smatramda bi izvadci iz knjige Mirka Vi-dovića „Sakrivena strana Mjese-ca, Pet godina u Titovim tamni-cama“ (tiskani prvotno u KnjižniciHrvatske revije, München – Bar-celona, 1978. i prevedene nanekoliko stranih jezika) trebali ućičak u obveznu literaturu moguće(post)kurikularne joka-reformejer, kao i sustavi, reforme bi na-kon neke nevaljale i nikaddorečene prošlosti u tom smislutrebale donositi novost i svježinuu obrazovni i sve sustave svijeta,ali one nažalost donose – ponav-ljanje i loše naučene lekcije(prošlosti).„Poznavao sam i mnoge drugesovjetske ljude, a i komuniste izdrugih zemalja. Dobro se sjećamNadežde Alilujeve, Staljinovežene, koja je potkraj 1932. god-ine zauvijek nestala sa scene. IŽemščužine, žene Molotova. […]Bio sam, napokon, činilo se, za

stalno premješten u Kalinjin.Grad na Volgi, velik za ono vr-ijeme. […] Sviđao mi se i noviposao: postavljen sam za savjet-nika za drvnu industriju i šumarst-vo u Oblasnom izvršnom ko-mitetu i dobio odmah dostazaduženja i odgovornosti za cijelidrvni sektor te oblasti. Željnomda se dalje dokazujem, to mi jedobro došlo. Osjećao sam se,možda prvi put u životu, baš sret-an i zadovoljan. Kako sam bionaivan! […] Tu, 1937. godinu uKalinjinu nikad neću zaboraviti:mnogu su ljudi jednostavnoprekonoć nestajali. Radnici bidošli ujutro na posao i vidjeli danjihovog druga nema, da nemanekolicine iz nekog drugog pog-ona. Začas bi se proširili glasovida je uhapšen taj i taj, a sekretaripartijskih organizacija i neki izNKVD-a objašnjavali bi, običnou podne na sastanku sazvanomza sve, da su ‘uhapšeni narodniizdajnici’, da je postignut ‘jošjedan veliki uspjeh urazračunavanju s neprijateljimasovjetskog društva’. […] Čudiosam se, eto, gotovo im se rug-ao, što su uhapsili Livšica i pred-sjednika Gradskog sovjeta, a nijemi poznato da je već uhapšenomnogo tisuća potpuno nevinih inajodanijih ljudi sovjetskoj vlas-ti?! Samo jučer, tvrdio je Devjat-kin, u toku noći, načelnik upraveIII. odjeljenja NKVD-a uhapsio jeviše od 400 ljudi u susjednomrajonu! […]U to su vrijeme u Kalinjinu bila trizatvora; gradski glavni zatvor,novoizgrađeni ‘politički izolator’i tzv. ‘unutrašnji zatvor’ koji senalazio u podrumu zgradeOblasne uprave NKVD-a. Iako mije iz raznih priča bilo poznato dasu uvjeti u ‘unutrašnjem zatvoru’vrlo teški, želio sam baš taj. […]Istražitelji, naime, sada sasluš-avaju optuženog neprekidnodanju i noću, sve dok taj potpunone iznemogne. Obično se na kra-

ju čovjek slomi i potpiše sve optužbe protiv sebe i protiv onihza koje istražni organi prikupljaju materijal. Počeli su i tućiljude, zatvarati ih u specijalne ćelije, hraniti slanom ribom, ane davati im vodu. Ima svega, strašnih stvari. […] U sobamaza saslušavanje svuda su postavili rešetke. Zlostavljaju sva-koga do mile volje. […] Da bismo to izbjegli stali su me uvjer-avati, svi mi treba da odmah, bez ikakvog otpora potpišemoono što žele istražitelji. Nije dovoljno samo priznati svoju kriv-icu, već se moraš trsiti da povučeš za sobom što više ljudikoji su još na slobodi, optužujući ih kao svoje suučesnike.Što više ljudi bude pohapšeno, govorili su mi, to će se prijedrug Staljin zainteresirati kako je došlo do toga da se odjed-nom pojavi tako velik broj neprijatelja. Osim toga, kad budetoliko mnogo pohapšenih, neće sve moći postrijeljati. S man-jom grupicom lakše se možeš razračunati. […] Bilo mi je teš-ko da ih osuđujem. Ali, nekako sam slutio i osjećao da nesmijem poći njihovim putem makar me to stajalo života. […]da za priznanje koje su potpisali istražitelju, i za optužbe pro-tiv drugih, dobivaju bolju hranu i duhan. Istražitelj im je obećaoda će preko reda završiti njihove predmete i sve ugoditi takoda dobiju što blažu kaznu, najviše osam godina prisilnog radau logorima. Doći će, navodno, i razna skraćenja za vrijemeizdržavanja kazne. To je ipak lijepa perspektiva, nadao sePavlenko. Nije bilo nikakvog smisla da ga razuvjeravam. […]Nade su nam porasle kad smo na komadu otkinutih novina ukoji je bila umotana hrana pročitali odluku Prezidija Vrhovnogsovjeta o nagradama slobodnih graditelja kanala Volga-Mosk-va i o oslobađanju, prije roka, 157.000 zatvorenika. Mnogi odnjih bili su, pisalo je, nagrađeni za požrtvovan rad na izgrad-nji kanala. Ta nam je odluka podgrijavala nade. Nažalost,nakon te amnestije neki su ljudi ponovno došli u zatvor i pri-povijedali da je riječ o velikoj obmani, namijenjenoj u prvomredu – inozemstvu. […] Moja neočekivana izjava o štrajkuglađu i zahtjev za žalbu zbunili su istražitelje. Gotovo supobjesnjeli udarajući me šakama i nogama: – Nećeš ti nika-da vidjeti tužitelja… […] Svi smo bili već osuđeni i svaki je odnas dobio deset godina, iako su se optužbe razlikovale. […]Bilo je veoma hladno, pa se sa svih prozora dizala bijela maglasmrznutog ljudskog daha, jer su gotovo sva stakla bila razbije-na. Taj dim ljudskog isparavanja iz ćelija bio nam je jasanznak da je i ovaj zatvor nabijen zatvorenicima. […] Prostorijaje bila oko osam metara široka i dvadeset dugačka, a u njojse našlo oko 360 ljudi. Svuda naokolo uz zidove bili su drveniležaji pretrpani zatočenicima, a u blizini vrata dvije kible zanuždu. […] Pa, to je još gore od istražnog zatvora! Ljudi supadali u nesvijest zbog nedostatka zraka, ali se nitko nije nato ni osvrtao. Ubrzo sam uvidio da je ovdje i hrana mnogogora. Dnevno smo dobivali pola kilograma polusirovog kru-ha. Ujutro samo šalicu crne kave s dva komadića šećera [sla-dora]. U podne ništa. Uvečer čorbu [juhu] od napola trulogkupusa i nešto pirea od smrznutog krumpira ili ječmene kaše.[…] Na radove u industriji, u udaljenim oblastima zemlje,upućivali su samo one koji su po čl. 58 osuđeni na kaznu dotri godine, a s njima i kriminalce. Sve druge čekaju teški fizič-ki radovi u udaljenim sjevernim oblastima. […] Zbog tobožnjesabotaže po čl. 58 točka 7, bili su osuđeni na smrt strijeljan-jem. Poslije dva i pol mjeseca provedenih u ćeliji smrti – ka-zna im je zamijenjena s 25 godina robije. Bili su sretni što imje poklonjen život. […] Ali, neki novi kuhar nije se pridržavaotoga pravila. Koristio se svakom prilikom podvaliti osuđenici-ma. Jednom daje samo gustinu, drugome samo vodu. […] Akad mu je jedan naš drug pokazao svoju porciju s mutnomvodom i zamolio ga za malo dodatka, kuhar je čovjeku grubodobacio: – Dat će tebi dodatak javni tužilac! […] Sav izvansebe od srdžbe, izlio je porciju na glavu kuhara i počeo gašakama udarati. U tome su mu pomogli još neki osuđenici i u

gužvi koja je nastala prevrnuli kazan i polomili po-suđe. Straža je brzo intervenirala. Inicijatoru ovetučnjave navukli su luđačku košulju, presavili gapovezujući mu noge i ruke zajedno i pretukli gatako da više nije ni sličio živom biću. […]

Nastavlja se

47GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

Priredio: Nikša Violić

ŽUPSKA BAŠTINA

Posljednji mlin u MlinimaPosljednji mlin u MlinimaPosljednji mlin u MlinimaPosljednji mlin u MlinimaPosljednji mlin u MlinimaZahvaljujući obilnom izvoru Vrelo rječiceZavrelje, koja se račva u tri rukavcaprema Komardi, izgrađeno je najvišestarih mlinova u kojima se već premapotrebi i vremenskom periodu mljeložito i maslineMlini u Župi dubrovačkoj su staro povijesnonaselje koje spominje u dubrovačkom statu-tu iz 1272.g. pod nazivom Molina. Imaju svoju rječicu Zavrel-je, i bili su središte mlinarskog obrta na dubrovačkom po-dručju u vrijeme Dubrovačke republike.Prije izgradnje gradskog vodovoda 1438.g iz Mlina se pitkavoda brodicama redovita odvozila u Dubrovnik, osobito u suš-nim ljetnim mjesecima. Dubrovačka vlada je odredila da sva-ka obitelj u gradu može kupiti dnevno samo 30 litara pitkevode, što je najvjerojatnije bilo nedostatno. I Dubrovčani polov-inom 15.st. odluče da grade vodovod što je uz kanalizaciju iz1426.g. među najstarijim u srednjevjekovnim gradovima uEvropi.Zahvaljujući obilnom izvoru Vrelo rječice Zavrelje, koja se rač-va u tri rukavca prema Komardi, izgrađeno je najviše starihmlinova u kojima se već prema potrebi i vremenskom peri-odu mljelo žito i masline.Po tim starim mlinovima naselje je dobilo naziv Mlini. U 19.st.brojni manji brodovi iz Grada, Župe, Ukrajine natovareni žitomsu dovozili u Mline žito i tu ga mljeli. U mlinovima su radilimuškarci, a žene su krpale i na rjećici prale vreće za brašno.Od 1897.g. za rad mlinskih žrnjeva u Mlinima koristila se strujaiz vlastite hidrocentrale, tvornice „Marija“ s mlinovima za žito.Poznati dubrovački povjesničar Serafin Razzi u povijesti Du-brovnika piše o ovom kraju:„ Nedaleko od obale, iz strme krševite strane i kamena brdaobilno i bujno izvire pitka voda, pa doskora dade napravitinekoliko velikih mlinova za mljevenje žita. Voda toga izvoranakon manje od pola milje, u more utječe“. Od tih nekadašn-jih, starih mlinova do danas je sačuvan samo jedan.Taj posljednji mlin je mala kamena kućarica okružena zele-nilom, sa krovom, ulaznim vratima manjih dimenzija obojenazelenom bojom i jednim malim prozorom sa južne strane. Posredini dna ovog mlina je kameni prolaz na luk kroz koji pro-tječe voda rječice Zavrelje koja je pokretala mlin. Na ovoj rječici– potoku su tri mosta svaki iz svog povijesnog razdoblja: rim-skog, francuskog i austrijskog vremena. U blizini ušća overječice je treći most uz koji je stari visoki i razgranati platanposađen 1743.god.

ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE DUBROVNIK

“Jesen u Centru brodomaketarstva”“Jesen u Centru brodomaketarstva”“Jesen u Centru brodomaketarstva”“Jesen u Centru brodomaketarstva”“Jesen u Centru brodomaketarstva”Od ponedjeljka, 29.listopada, započeo je program “Jesen u Centrubrodomaketarstva” i trajat će do završetka studenoga. Pozivamosve zainteresirane učenike, mlade i građane da nam se pridruže natjednom druženju: ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od17:30 do 19:00 sati. Očekuju Vas radionice izrade: brodova, kućicaza ptice i drugih tehničkih tvorevina po želji. Ukoliko želite, Vaši ra-dovi biti će izloženi na manifestaciji “Rukama složeno 2018”. Buditekreativni, veseli i slobodni doći na predviđene termine. Radionicesu besplatne, a materijal osiguran. Info: 099 359 4767

OD 8.-10. STUDENOGA U RIXOS LIBERTAS HOTELU

Best Stay konferencijaBest Stay konferencijaBest Stay konferencijaBest Stay konferencijaBest Stay konferencijaViše od 60 govornika iz vrhun-skih hotela i turističkog sekto-ra iz cijelog svijeta okupit će seuz 300 kolega sudionika od 8.-10. studenoga 2018. u RixosLibertas hotelu u Dubrovnikuna četvrtom izdanju Best Staykonferencije.Predstavit će se uspješnestudije slučaja, panel diskusijei radionice kako bi se svi ho-telijeri željni novih znanja, vješ-tina i uspjeha upoznali s na-jnovijim svjetskim trendovimai tehnologijama.Više od 250 hotelijera već suse registrirali i planiraju svojeputovanje u Dubrovnik. Međusudionicima Best Stay konfer-

encije nalaze se najveći hotel-ski brendovi, ali i manji, bou-tique hoteli, koji dolaze iz cijeleHrvatske, ali i iz zemalja poputEngleske, Turske i Švicarske,uključujući: Accor Hotels, Amadria Park,Arenaturist, Bluesun Hotels &Resorts, Marriott, DO & COGroup, Dubrovnik Riviera Ho-tels, Envoy Hotel, Falkenstein-er, Hilton, Holiday Inn, HotelMepas, Hotel More, Hoteli Njiv-ice, Hotelska grupa Budvans-ka Rivijera, HTP Korčula, Impor-tanne Hotels & Resort, Maist-ra, Marvie Hotel & Health,Radisson Blu, Sheraton, Val-amar Riviera i drugi. SK

UDRUGA KOKAM

Sveti Martin sve bližiSveti Martin sve bližiSveti Martin sve bližiSveti Martin sve bližiSveti Martin sve bližiPribližava se Sv. Martin, a s njime i četrdeseta obljetnica djelovanjadruštva KOKAM, koje okuplja proizvođače grožđa i vina u Konavli-ma, kako na edukativnom planu tako i na promotivnim aktivnosti-ma, pritom posebno njegujući kulturu vinskih običaja.Običaj “vrćenja bačava“ stari je običaj ocjenjivanja mladih vina svakegodine uoči Sv. Martina u Komajima, i vjerojatno je najstariji na jadran-skoj obali. Po tome je ova udruga jedna od najstarijih sličnih orga-nizacija u zemlji.U četvrtak, 8. studenoga, u Domu u Komajima prikupljat će se uzor-ci svih konavoskih vina za ovogodišnje ocjenjivanje mladih vina.U subotu, 10. studenoga, popodne u Mjesnom domu u Čilipima,održat će se stručni skup iz oblasti vinogradarstva i vinarstva, a pre-davači će biti stručnjaci Agronomskog fakulteta iz Zagreba i Hr-vatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo. Teme ovog skupa bitće usmjerene u pravcu veće i kvalitetnije proizvodnje grožđa i vinadanas i sutra u Konavlima. Istoga dana uvečer najboljima će bitidodijeljena priznanja i vrijedne nagrade.

AGROTURIZAM KONAVLE

Gledam svoje KonavleGledam svoje KonavleGledam svoje KonavleGledam svoje KonavleGledam svoje KonavleDana 30. listopada je stručni timzadužen za realizaciju projekta„Gledam svoje Konavle“ završiovišednevni obilazak Konavala teje metodom zapažanja prostorauz prometnice evidentirao stanjei izradio fotodokumentacija, pre-ma čemu će u sljedećem razdobl-ju napraviti analizu i ocjenuzatečenog stanja te izraditi fo-toelaborat.Dobiveni rezultati će se prezenti-rati početkom prosinca kada jeplanirano provesti i stručno pre-davanje “Stanje uređenosti i skla-da prostora Konavala s pre-porukama i modelima razvoja”.„Gledam svoje Konavle“ novi jeprojekt Agroturizma Konavle,predstavljen javnosti ranije ovogamjeseca, kojim se želi podićisvijest lokalne zajednice o potre-bi poboljšanja razine uređanja isklada u ruralnom prostoruKonavala, educirati lokalnostanovništvo kako bi se odgo-vornije ponašali u gospodarenjuotpadom i kako bi pravilnije iskladnije uređivali privatne i jav-ne površine čime će se doprinije-ti unapređenju kvalitete prostoraza posjetitelje, ali i za lokalno

stanovništvo.Stručni tim koji je zadužen zarealizaciju ovoga projekta čine:doc. dr. sc. Ines Hrdalo - krajo-brazni arhitekt sa Sveučilišta uZagrebu, mr. sc. David Kabalin,dia-specijalist za zaštituspomenika i lokaliteta, Anita Tro-janović, mag. ing. prosp. arch. -Studio LandA d.o.o. i JelenaGale Pregelj, mag. oec. - izudruge Agroturizam Konavle. Zauspješnost ovoga projekta odizuzetne je važnosti komunikaci-ja s lokalnim stanovništvom ikoordinacija dionika u lokalnojzajednici koji mogu pridonijetirješavanju spornih elemenata uprostoru koji narušavaju skladkonavala kao destinacije izvrs-nosti u ruralnome turizmu.Projekat se provodi uz podrškuzračne luke Dubrovnik i u surad-nji s Općinom Konavle. Projekt“Gledam svoje Konavle jezamišljen kao višegodišnji pro-jekt koji će se provoditi svakegodine u proljetnom ili jesen-skom terminu sa stalnom nado-gradnjom i jačim edukativnimkarakterom upotpunjen eko-loškim akcijama.

48 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

TRIGLAV REGIONALNA LIGA

Jugaši pobijediliJugaši pobijediliJugaši pobijediliJugaši pobijediliJugaši pobijediliu Herceg Novomu Herceg Novomu Herceg Novomu Herceg Novomu Herceg NovomVaterpolisti Juga CO su u 3.koluu Igalu bili bolji od Jadrana Car-ine Herceg Novi sa 14:7 (3:1,3:2, 1:3, 7:1), te tako potvrdili,bez obzira na poraz u prethod-nom kolu u Gružu od Mladosti,da su i dalje prvi favorit natje-canja.Jug CO: Popadić (13 obrana),Macan, Fatović (4), Lončar (1),Joković (2), Stahor, Lozina (3),Merkulov, Tomasović (1), Kržić(1), Benić (1), Papanastasiou(1), Vukojević, Žuvela. Trener:Vjeko Kobešćak. Ostali rezultati3.kola: Mladost - Šabac 19:3,Jadran ST - Crvena Zvezda11:5, Partizan - POŠK 7:6, Mor-nar BS - Primorac 8:6. Poredak:Mladost i Jadran ST po 9, Jug,Jadran HN i Mornar BS po 6,partizan, POŠK i Šabac po 3,Primorac i Crvena Zvezda bezbodova. U 4.kolu Jug CO uGružu dočekuje Jadrana iz Spl-ita 10.studenoga (Gruž, 19 sati).

LEN LIGA PRVAKA

Splitski JadranSplitski JadranSplitski JadranSplitski JadranSplitski Jadrandomaćin u Gružudomaćin u Gružudomaćin u Gružudomaćin u Gružudomaćin u GružuUtakmica drugog kola LEN Ligeprvaka između Jadrana iz Spli-ta i Juga CO igrat će se u Du-brovniku umjesto u Splitu jer jebazen u Poljudu radi rekon-strukcije još uvijek izvan upo-trebe. Prvotna zamisao bila jezamjena domaćinstva, ali izLEN-e nisu odobrili zahtjev, takoće Splićani, u petak, 2. stude-noga u 20,30 biti domaćin uDubrovniku. Dvoboj istih su-parnika na programu je i osamdana kasnije kada Jug CO kaodomaćin dočekuje Splićane učetvrtom kolu Triglav Regional-ne lige. Jug.hr

AUTOSLALOM - 16. NAGRADA ‘RAGUSA RACINGA’

Pobjednik Mario Barović izPobjednik Mario Barović izPobjednik Mario Barović izPobjednik Mario Barović izPobjednik Mario Barović izŽupe dubrovačkeŽupe dubrovačkeŽupe dubrovačkeŽupe dubrovačkeŽupe dubrovačkePobjednik posljednjeg autoslaloma sezone, 16. Nagrade‘Ragusa Racinga’, koja je u Banićima okupila 39 vozača,je Mario Barović, član Auto kluba Župa dubrovačka, kojije i prije ove posljednje utrke osigurao naslov prvaka Hr-vatske u generalnom poretku. Barović je po prvi putdržavni prvak na autoslalomu. Inače, ovo mu je peti naslovdržavnog prvaka, a slavio je u tri discipline: krugu, kro-nometru i sada slalomu. Domaćin i organizator bio jeAuto klub Ragusa Racing.

EUROPSKI JUDO KUP U KOPRU

Leon Đapić drugiLeon Đapić drugiLeon Đapić drugiLeon Đapić drugiLeon Đapić drugi

Na Europskom kadetskom kupu, koji seodržao u Kopru, Leon Đapić iz Judo klu-ba Ura Nage, osvojio je drugo mjesto ukategoriji do 66 kilograma. Ostvario je tripobjede protiv slovenskih predstavnika,a u polufinalu je bio bolji od reprezenta-tivca Poljske Aleksandera Raczeka. U fi-nalu je izgubio od reprezentativca Italije,Federica Cunibertija. Đapić je na ovomKupu od 23 natjecatelja iz Hrvatske bionajuspješniji, i jedini na pobjedničkompostolju. Marko Vareškić, član Judo klu-ba Dubrovnik 1966., bio je peti u kate-goriji do 81 kilogram. Nakon pobjede uprvom meču izgubio je u drugom, a po-tom u repasažu s dvije pobjede stigaona korak do medalje, ali je u borbi za trećemjesto izgubio. U istoj kategoriji član Du-brovnika 1966., Josip Bulić, je bio deveti.Bulić je zabilježio pobjedu i dva poraza.Nika Viđen, također članica Dubrovnika1966., je bila deveta u kategoriji do 57kilograma (pobjeda, dva poraza).Od predstavnika iz Dubrovačko neretvan-ske županije nastupili su, ali su ostali bezplasmana: Marko Tomašević (Dubrovnik1966.) u kategoriji do 50 kilograma, čl-anovi Ura Nage: Mauricio Bratičević i FranKužnin u kategoriji do 55 kilograma teStijepo Kristović u kategoriji preko 90 ki-lograma. Dodajmo i to da je nastupila iLucija Glumac s Lastova, članica splitskihPujanki. S tri pobjede i dva poraza bila jepeta u kategoriji do 70 kilograma.

JUDO KLUB KONAVLE CAVTAT

Dvanaest medalja iz MakarskeDvanaest medalja iz MakarskeDvanaest medalja iz MakarskeDvanaest medalja iz MakarskeDvanaest medalja iz MakarskeJudo klub Konavle Cavtat nastupio je u Makarskoj najakom međunarodnom judo turniru Kupu Makarske - 7.Memorijalu Tajmira Nole. Na turniru je nastupilo oko 500judaša iz 31 kluba u uzrastima U-10, U-12, U-14, U-16 iU-18. Judo klub Konavle Cavtat je nastupio s 12 judaša iostvario veliki uspjeh, osvojivši 12 medalja: dvije zlatne,tri srebrene i sedam brončanih medalja. Zlato su osvojile:Petra Đurković u U-16 i Dalia Schmuch U-12. Srebro suosvojili: Ivan Pavlin u U-16, Ana Schmuch U-14 i AntonijaĐurković U-14. Broncu su osvojili: Jelena Schmuch u U-16 Ana Schmuch U-12, Petra Đurković U-14, AntonijaĐurković U-12, Dalia Schmuch U-10, Nika Katušić U-10 iNikola Grmoljez U-10. Još su nastupili, ali ovaj put bezmedalje: Mauro Vojnić U-10, Mihaela Baule U-10, NikaAntončić U-14 i Matija Radović U-16. I na kraju treba istak-nut da je Petra Đurković i ove godine najbolja natjecatel-jica turnira u uzrastu U-16 s najvećim brojem pobjeda.

PLIVANJE - JADRAN GRAND PRIX

Jugu dvanaest medaljaJugu dvanaest medaljaJugu dvanaest medaljaJugu dvanaest medaljaJugu dvanaest medaljaU subotu i nedjelju, 27. i 28. 10., mlađi se-niori, juniori i mlađi juniori Juga nastupili suu Šibeniku na Jadran GP mitingu koji je ok-upio 297 natjecatelja iz 32 kluba iz Hrvatske,BiH, Slovenije i Crne Gore. Bilo je to prvonatjecanje u novoj sezoni za najstarijeJugove plivače a boje kluba branilo je 17članova. Medalje su se dijelile u tri uzrasnekategorije: apsolutna (A), juniorska (B) iml.juniorska (C). Jugaši su osvojili ukupno12 medalja od kojih 2 zlata, 4 srebra i 6 bron-ci. Najuspješniji je bio mlađi junior Mario

JK URA NAGE - 12 MEDALJA S TURNIRA TAJMIR NOLA

Tri zlata iz MakarskeTri zlata iz MakarskeTri zlata iz MakarskeTri zlata iz MakarskeTri zlata iz MakarskeTri zlatna odličja, pet srebrnih i i četiri brončana osvojilisu natjecatelji JK Ura Nage prošle subote na Memorijal-nom turniru Tajmir Nola u Makarskoj. Mlađi kadeti os-vojili su i pehar za najbolji klub u svom uzrastu, dok jeŠejla Škaljić dobila pehar za najbolju natjecateljicu turnirau uzrastu do 14 godina. Zlatne medalje: Šejla Škaljić U14(-44 kg), Kristian Konjevod U16 (-73 kg), Gabriel GiljačaU18 (-90 kg). Srebrne medalje: Ivana Giljača U12 (+52kg), Leon Krile U16 (-55 kg), Andro Režić U18 (-55 kg),Leon Konjevod U18 (-73 kg), Gabriel Giljača U16 (+81kg). Brončane medalje: Dubravka Marković U16 (-52 kg),Tina Lučić Miloslavić U16 (-57 kg), Kristian Konjevod U18(-73 kg), Andro Režić U16 (-55 kg). Nastupili su još IvanLale, Ivo Kristović, Lovro Prkoča, Pavo Bušnja, DominikBrigović i Dominik Nadramija.

Šurković koji je osvojio 4 medalje. Bio je prvi u disciplini 200 leđno, te treći u disciplina-ma 100 i 200 mješovito. Osim toga, na 200 leđno plasirao se kao treći u apsolutnojkategoriji. U istoj, mlađe juniorskoj kategoriji Đivo Damić bio je zlatni u disciplini 1500slobodno. Mlađa juniorka Karmen Fabris osvojila je dvije medalje, srebro i broncu. Drugaje bila u disciplini 200 prsno, a treća u disciplini 100 prsno. U istoj kategoriji srebro jeosvojila Antonia Ljuban zauzevši drugo mjesto u disciplini 50 slobodno. U juniorskojkonkurenciji najuspješniji je bio Michel Brassard koji je osvojio 3 medalje od kojih jednosrebro i dvije bronce. Drugi je bio u disciplini 200 slobodno, a treći u disciplinama 100 i400 slobodno. U juniorskoj kategoriji brončano medalju osvojila je Adriana Marinović udisciplini 200 delfin. U Šibeniku su nastupili: Đivo Matović, Michel Brassard, Mario Šurk-ović, Đivo Damić, Noa Miletić, Luka Đurović, Marko Baletin, Adriana Marinović, KatarinaNenadić, Katarina Matović, Antonia Ljuban, Karmen Fabris, Katja Sessa, Antonia Šurk-ović, Tonka Bušković, Rafaela Škrabo, Ives Njavro. Nastupili su pod vodstvom treneraFrane Ćirka i Andreja Drobca. Najbolje Jugovi plivače sljedeći nastup očekuje za dvatjedna u Zagrebu na mitingu Mladost. PK Jug

49GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

A-1 HRVATSKA LIGA KOŠARKAŠICA

Zagreb - Ragusa 78:69Zagreb - Ragusa 78:69Zagreb - Ragusa 78:69Zagreb - Ragusa 78:69Zagreb - Ragusa 78:69Ragusa je u 4.kolu u Zagrebu izgubila odZagreba sa 78:69. Vodile su Dubrovkinjepet minuta prije kraja sa 66:65, ali nisuizdržale. Ana Haklička sa 19 koševa bilaje najefikasnija u redovima ekipe koju vodiCvetana Matić. Živana Janković je postigla18 koševa te imala 5 skokova i 5 asisten-cija. Carmen Miloglav je postigla10 koše-va, uz 9 skokova i 10 asistencija. KatarinaZarač je postigla10 koševa, dok su MarijaPocrnjić i Mihaela Pavlović dale po 6. Usastavu su još bile Ani Putica, Ana NikaŠkurla, Paula Mojaš i Karla Lučić Raguž.Ostali rezultati 4.kola: Podravac Gigant -Zadar 49:74, Brod na Savi - Mursa 53:76,Trešnjevka 2009 - Medveščak 62:68, Pula- Split 76:84, Plamen Požega - Šibenik44:83. Poredak: Split 4-0, Trešnjevka2009, Medvešćak, Zadar, Pula i Zagrebpo 3-1, Šibenik 2-2, Ragusa, PodravacGigant i Mursa po 1-3, Plamen Požega iBrod na Savi 0:4. U 5. kolu Ragusadočekuje ekipu Podravac Gigant.

PRVA HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA

Pula - Dubrovnik 73:67Pula - Dubrovnik 73:67Pula - Dubrovnik 73:67Pula - Dubrovnik 73:67Pula - Dubrovnik 73:67Košarkaši Dubrovnika izgubili su u 4. koluu Puli od Pule sa 73:67 (37:29), te su sjednom pobjedom, uz tri poraza, u don-jem dijelu prvenstvene ljestvice. NikolaDošen je u ekipi koju vodi Željko Vreća,postigao 21 koš te imao 5 skokova. IvanVodopija je dao16 te imao 8 skokova, uz2 asistencije. Jure Boban i Petar Dubeljsu postigli po 8 koševa, Filip Vujičić 6,Vedran Soko i Toni Mustapić po 3, teAntonio Petrović 2. U ekipi su još bili PetarKoprivica i Niko Stasjuk. Ostali rezultati4.kola: Dubrava - Universitas 80:71,Agrodalm - Ribola Kaštela 75:67, Kvarn-er 2010 - Sonik Puntamika 87:95, Đako-vo - Zapruđe 64:67, Jazine Arbanasi -Rudeš 114:86. Poredak: Dubrava iAgrodalm po 4-0, Jazine Arbanasi i Son-ik Puntamika po 3-1, Zapruđe, Đakovo iPula po 2-2, Dubrovnik, Kvarner, Univer-sitas i Rudeš po 1-3, Kaštela 0:4. U 5.kolu Dubrovnik dočekuje Đakovo.

BADMINTON - HRVATSKI KUP DO 13, 15 I 17 GODINA.

Dobar rezultat Barbare Janičić i Lučie GaljerDobar rezultat Barbare Janičić i Lučie GaljerDobar rezultat Barbare Janičić i Lučie GaljerDobar rezultat Barbare Janičić i Lučie GaljerDobar rezultat Barbare Janičić i Lučie GaljerU natjecanju za natjecateljice do trinaest godina najbolji rezultat ostvarila je LučiaGaljer petim mjestom u pojedinačnoj konkurenciji, odnosno trećim mjestom u mješ-ovitim parovima sa suigračem iz kluba Davorom Makivićem. Još su nastupili PatrikKaramatić, Niko Šumić i Patrik Konjuh. Do 15 godina nastupili su Marko Janičić i NikaMasle. Do 17 godina Barbara Janičić osvojila je mješovite parove sa suigračem izČakovca Bornom Vadljom, odnosno treće mjesto u pojedinačnoj konkurenciji. Sl-jedeće natjecanje za BK Dubrovnik je kadetsko Prvenstvo Hrvatske u Zagrebu (10.11.)na kojem će klub predstavljati Marko Janičić. Tjedan dana kasnije (18.11.) Dubrovnikje domaćin Prvenstva Hrvatske za mlađe kadete i mlađe juniore koje će se održati uOŠ Župa Dubrovačka sa početkom u 09:00. RG

HEP SUPERLIGA

Prvi poraz PituraPrvi poraz PituraPrvi poraz PituraPrvi poraz PituraPrvi poraz PituraU derbi susretu 4.kola dviju vodećih ekipaprvenstva, prvoplasiranog Libertas Marinkolo-ra i drugoplasiranog SC Ronalda Redžepa izVaraždina, u Varaždinu (subota, 27.listopada),pobijedili su Varaždinci 4:1 i tako Piturimananijeli prvi prvenstveni porazAndrew Baggaley - Miho Simović 3:0 (11:9,13:11, 11:9)Nia Soroosh Amiri - Tomislav Japec 1:3 (8:11,6:11, 14:12, 10:12)Ronald Ređep - Neven Juzbašić 3:0 (11:7, 11:7,12:10).Baggeley/Ređep - Simović/Japec (5:11, 11:6,11:8, 9:11, 8:8 - predaja)Andrew Baggaley - Tomislav Japec 3:1 (11:6,11:5, 9:11, 11:7).Na žalost u ovom susretu, pri ukupnom rezul-tatu 2:1 za STK SC Ronald Ređep, u 4. meču -igri parova, u odlučujućem 5 setu pri rezultatu8:8 ozlijedio se Miho Simović koji nakon koriš-tenja medicinskog timeouta nije mogao nastav-iti igru, te su Pituri bili primorani predati meč. Usljedećem 5. kolu u Gospino polje dolazi odlič-na momčad - STK Obrtnička škola Brod izSlavonskog Broda. Susret će se odigrati u mal-oj “B” dvorani s početkom u 17 sati. Damir Gleđ

I. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Metković sam na vrhuMetković sam na vrhuMetković sam na vrhuMetković sam na vrhuMetković sam na vrhuPobjedom na Grudi u 6.kolu nad Sokolom 3:0(autogol Ivo Trković, Marko Utovac, MarinČužić), Metković je i dalje vodeći sastav bezporaza. Ostali rezultati: Župa dubrovačka -Žrnovo 5:0 (Velimir Kajba 4, KristijanPrkut)Croatia - Slaven 3:2 (Josip Zadro, autogol

III. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA - JUG

Poraz GOŠK-aPoraz GOŠK-aPoraz GOŠK-aPoraz GOŠK-aPoraz GOŠK-aGOŠK Dubrovnik 1919 je u 10.kolu izgubio nasvom terenu od Uskoka 1:0, te tako propustiopriliku da se s pobjedom priključi vrhu. U neret-vanskom ogledu Neretvanca i Neretve uOpuzenu završilo je 2:2. Pogotke za Opuzencepostigli su Ante Mihaljević i Bruno Jelavić, a zaNeretvu Adel Ajkunić i Luka Juričić. Jadran LPje u Pločama bio bolji od Hrvaca 4:0 (Abel Kalfić2, Marijan Šuto, Mihovil Šutalo), dok je BŠK Zmajdoživio i deveti poraz, izgubio je u Biogradu odPrimorca 1:0, te je samo s jednom pobjedom idalje na dnu prvenstvene ljestvice. Ostali rezul-tati 10.kola: RNK Split - Urania 0:3, Imotski -Zag-ora 1:1, Croatia - Kamen (odgođeno), srijeda,7. studenoga, Junak - Primorac 1929. Stobreč.Poredak: 1. Junak (utakmica manje) 24 boda,2. Uskok 21,3. Primorac (BNM) 19, 4. Urania18, 5. Neretvanac 17, 6. Neretva 15, 7. Croatia(utakmica manje) 14, 8. Kamen (utakmica man-je) 14, 9. Jadran LP 14, 10. GOŠK Dubrovnik1919. 12, 11. Zagora 12, 12. Primorac 1929. Sto-breč (utakmica manje) 11, 13. Imotski 9, 14.Hrvace 7, 15. RNK Split (oduzeto 6 bodova) 5,16. BŠK Zmaj 3. U 11.kolu, u subotu, 3. stude-nog, igraju: Kamen - GOŠK Dubrovnik 1919.,Neretva - Primorac B, Zagora - Junak, Uskok -RNK Split, Hrvace - Croatia. Nedjelja, 4. stude-noga: Primorac 1929. Stobreč- Neretvanac, Ura-nia - Imotski, BŠK Zmaj - Jadran LP.

I. HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA

Pobjeda Squarea uPobjeda Squarea uPobjeda Squarea uPobjeda Squarea uPobjeda Squarea uSplituSplituSplituSplituSplituPobjedom u Splitu, u 4.kolu, nad Universi-tasom 2:1, Square je i dalje na vrhu prven-stvene ljestvice. Oba pogotka za ekipu An-tuna Bačića postigao je Brazilac Dos San-tos Pele. Square: Zoran Primić, HaronDžanković, Hrvoje Cvjetković, Stjepan Rezo,Marko Kuraja, Adrijan Micevski, JosipNebergoj, Antonio Konsuo, Dos SantosPele, Adriano Darrer, Blago Gašpar, AnteDaničić i Alen Turuk. Ostali rezultati 4.kola:Novo vrijeme Apfel - Split 6:1, Alumnus -Vrgorac 3:7, Futsal Dinamo - UspinjačaGimka 4:2, Brod 035 - Osijek Kelme 2:0,Crnica - Jesenje 4:2. Poredak: 1. Novo vr-ijeme Apfel 10 bodova (19:10), 2. Square10 (14:8), 3. Vrgorac 7 boda (20:11), 4. Us-pinjača Gimka 7 a (17:13), 5. AFC Universi-tas 6 (9:9), 6. Alumnus 6 (12:14), 7. Crnica5 (14:13), 8.Futsal Dinamo 5 (10:11), 9. Brod035 4 (9:10), 10. Osijek Kelme 3 (10:15),11. Split 3 (4:12), 12. Jesenje 1 (10:21). U5.kolu Square 2.studenoga dočekuje Brod035 (Gospino polje, 19 sati).

Dominik Miljak, Damir Hodžić; PauloVukić, Đuro Trković), Gusar - Grk 4:1(Tomislav Dodig 2, Domagoj Laura, TinKaramatić; Mateo Kljunak), ŠD Smokvica- Konavljanin 3:1 (Igor Čović 2, Jerko Pe-cotić; Niko Grbešić), Orebić - Hajduk1932 0:0. 1.ONK Metković 16 bodova(17:1), 2. Gusar 12 (18:10), 3. Župa du-brovačka 12 (15:7), 4. Slaven 12 (12:6),5. Croatia 12 (8:6), 6. Orebić 11 (5:3), 7.Grk 7 (9:12), 8. SD Smokvica 6 (10:11),9.Hajduk 1932. 5 (7:9), 10.Sokol 4 (6:15),11. Konavljanin 4 (5:14), 12.Žrnovo 2(6:18). U 7.kolu, 4.studenoga, igraju:Metković - Župa dubrovačka, Slaven -ŠD Smokvica, Konavljanin - Sokol, Grk -Croatia, Hajduk 1932 - Gusar, Žrnovo -Orebić.II. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Vodi RatVodi RatVodi RatVodi RatVodi RatRezultati 2.kola: Rat - Enkel 2:0 (NikolaNogalo, Matej Rogić), Faraon - Putnik-ović 7:1 (Bruno Koludrović 3, Jozo Mas-tilica 2, Josip Ivandić, Tonko Mastilica;Romano Levanat), SOŠK 1919 - Omladi-nac Lastovo (odgođeno), slobodan Mae-stral. Poredak: Rat 4, Faraon i Maestralpo 3, Omladinac 1, SOŠK 1919, Enkel iPutniković bez bodova. U 3.kolu,4.studenoga, igraju: Omladinac - Fara-on, Enkel - SOŠK 1919, Rat - Maestral,slobodan Putniković.

50 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

URED OVL. INŽ. GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, Dr. A. Starčevića 27

PO ZAHTJEVU VODOVODA DUBROVNIK ZA K.Č. 422/1 K.O. ROŽAT POZIVA NOSITELJE PRAVA NAPREDMETNIM I SUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJEGRANICA 13 STUDENOGA U 9:00 SATI NAPREDMETNIM PARCELAMA TE SE MOLE STRANKEDA ISPUNE SVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA ODRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, APREDOČENJE ELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO UPROSTORIJAMA UREDA 16 STUDENOG OD 8 DO 8:30.

URED OVL. INŽ. GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, Dr. A. Starčevića 27

U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG PROJEKTA POZAHTJEVU VODOVODA DUBROVNIK ZA K.Č. 448/2, 448/3, 443 K.O. KOMOLAC POZIVA NOSITELJE PRAVA NAPREDMETNIM I SUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJEGRANICA 13 STUDENOGA 2018 U 9:00 SATI NAPREDMETNIM PARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DAISPUNE SVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA ODRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, APREDOČENJE ELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO UPROSTORIJAMA UREDA 16 STUDENOGA OD 8 DO 8:30.

PRVENSTVO HRVATSKE U DISCIPLINAMA PAROVI I PRECIZNO IZBIJANJE

Prvaci Hrvatske par Čubela-Kolobarić (BKPrvaci Hrvatske par Čubela-Kolobarić (BKPrvaci Hrvatske par Čubela-Kolobarić (BKPrvaci Hrvatske par Čubela-Kolobarić (BKPrvaci Hrvatske par Čubela-Kolobarić (BKZrinjevac) i Božo Šorgo (BK Juricani)Zrinjevac) i Božo Šorgo (BK Juricani)Zrinjevac) i Božo Šorgo (BK Juricani)Zrinjevac) i Božo Šorgo (BK Juricani)Zrinjevac) i Božo Šorgo (BK Juricani)U Srebrenom je u subotu 27. i nedjelju, 28. listopada, održano seniorsko prven-stvo Hrvatske u disciplini parovi i preciznom izbijanju. U disciplini parovi, kojaje održana u subotu, titulu prvaka Hrvatske je osvojio par Pero Ćubela-Tomis-lav Kolobarić (BK Zrinjevac), a prvak Hrvatske u preciznom izbijanju, održanoju nedjelju, je Božo Šorgo (BK Juricani) - Istarska županija.PAROVI2.mjesto - Teo Kuljiš, Jure Maglić (BK Zrinjevac), 3.mjesto - Stipe Petričević,Marjan Botica (BK Nada), 4.mjesto - Marko Skejo, Šime Prtenjača (BK So-laris).Plasmani predstavnika naše županije: 8.mjesto - Srećko Bajo, Andro Miljević(BK Komolac), 13.mjesto - Mladen Kežić, Nebojša Marinović (BK Ploče).PRECIZNO IZBIJANJE2.mjesto - Joško Buterin (BK Vargon) - Primorsko-goranska županija, 3.mjes-to - Denis Galešić (BK Primošten) - Šibensko-kninska županija, 4.mjesto - MileBoras (BK Prud) - DNŽ. Drugi predstavnik Dubrovačko-neretvanska županijeNedjeljko Stipeljković (BK Faraon) osvojio je 16. mjesto. Luko Hendić

SVJETSKO PRVENSTVO U BOĆANJU (JUNIORI)

Luka Gašpar iz Ploča dvostrukiLuka Gašpar iz Ploča dvostrukiLuka Gašpar iz Ploča dvostrukiLuka Gašpar iz Ploča dvostrukiLuka Gašpar iz Ploča dvostrukiviceprvak svijetaviceprvak svijetaviceprvak svijetaviceprvak svijetaviceprvak svijetaLuka Gašpar, mladi talentirani boćar iz Ploča, nakon što je u veljači ovegodine u francuskom St. Vulbisu, u svom prvom nastupu za reprezent-aciju Hrvatske, na europskom prvenstvu za juniore osvojio treće mjestoi brončanu medalju u disciplini precizno izbijanje, na svjetskom junior-skom prvenstvu koje je održano u Jiaxingu u Kini u obje discipline ukojima je nastupio, bližanje i izbijanje u krugu i parovi klasično, osvojioje srebrenu medalju i tako postao dvostruki viceprvak svijeta. U samimfinalnim utakmicama malo je nedostajalo da postane i najbolji na svi-jetu, u disciplini bližanja i izbijanja u krug izgubio je sa rezultatom 22:21od Francuza Garniera, a par Luka Gašpar-Filip Matijašić izgubio je odtalijanskog para Graziani-Soggeti rezultatom 7:6. U svim ostalim utak-micama do finala, kako u krugu, tako i u parovima Luka Gašpar je biouvjerljiv u odnosu na svoje protivnike. Luko Hendić

BOĆANJE - III. HRVATSKABOĆARSKA LIGA - JUG

Postranje - HvidraPostranje - HvidraPostranje - HvidraPostranje - HvidraPostranje - HvidraGromača 16:6Gromača 16:6Gromača 16:6Gromača 16:6Gromača 16:6Nakon odigrane zaostale utakmiceiz 7. kola Postranje - Hvidra Gromača16:6, boćari Postranja su izbili na prvomjesto. Postranje sada imaju 16bodova, jedan više od drugoplasi-ranih Ploča te četiri više od trećepla-siranog i četvrtplasiranog DonjegBrgata i Slavena. Nastavak natjecan-ja je 6. i 7.travnja 2019. L.Hendić

Luka Gašpar i FilipMatijašić s izbornikom

Hrvatske reprezentacijeČedom Vukelićem

I.HRVATSKA RUKOMETNA LIGA - JUG

Dubrovnik - Trogir 25:23Dubrovnik - Trogir 25:23Dubrovnik - Trogir 25:23Dubrovnik - Trogir 25:23Dubrovnik - Trogir 25:23Rukometaši Dubrovnika su i u 5.kolu po-bijedili, ovaj put Trogira u Gospinom polju, uutorak, 30.listopada, sa 25:23 (15:12), te su idalje jedina prvoligaška momčad sa stopos-totnim učinkom. Prvi pratitelj im je ekipa Met-ković Mehanike koja ima četiri pobjede i jedanneriješeni rezultat.Vratar Toni Barišićsa 15 obrana bio jeprvo ime susreta, aZvonimir Srna jepostigao 11 po-

godaka. Ostali rezultati 5.kola: Mehanika - Buzet21:19, Biograd - Solin 30:26, Split - HrvatskiDragovoljac 33:34, Ribola Kaštela - MornarCrikvenica 31:24, Karlovac - Kozala 34:29. Pore-dak: Dubrovnik 10, Metković Mehanika 9, Kar-lovac 8, Ribola Kaštela, Hrvatski Dragovoljac iKozala po 6, Trogir, Biograd i Buzet po 4, Mor-nar 2, Solin 1, Split 0. U 6. kolu Dubrovnik jegost Metković Mehanike.

51GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

POMORSKO TEHNIČKA ŠKOLA DUBROVNIK

Erasmus+ spaja Dubrovnik i PtujErasmus+ spaja Dubrovnik i PtujErasmus+ spaja Dubrovnik i PtujErasmus+ spaja Dubrovnik i PtujErasmus+ spaja Dubrovnik i PtujOd 17. do 19. listopada, u Pomorsko-tehničkoj školi Dubrovnikgostovali su nastavnici Školskog centra Ptuj iz Slovenije. Trod-nevna aktivnost mobilnosti odvijala se u sklopu Erasmus+ pro-jekta Kibernetička napredna tehnologija (CAT). Tri strukovnanastavnika s bogatim iskustvom i brojnim međunarodnim us-pjesima u robotici predstavili su učenicima i nastavnicima školesvoj dosadašnji rad i na zanimljiv i poučan način uveli ih u svijetmehatronike i robotike. Edukacija nastavnika bila je usmjerenana praktičnu primjenu alata u nastavnom procesu i korištenjenovih metoda i sadržaja u radu. Učenici i nastavnici upoznati

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

Edukativna radionica Edukativna radionica Edukativna radionica Edukativna radionica Edukativna radionica Oblikovanje lutke za izlaganje etnografske nošnjeOblikovanje lutke za izlaganje etnografske nošnjeOblikovanje lutke za izlaganje etnografske nošnjeOblikovanje lutke za izlaganje etnografske nošnjeOblikovanje lutke za izlaganje etnografske nošnjeProjekt je organizirao Odjel za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku (radionica za restauraciju tekstila)u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom iz Zagreba i Dubrovačkim muzejima, Etnografskim muzejom

Posjet svakom muzeju posebno je iskust-vo, koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim.Često stvari uzimamo zdravo za gotovo ine sluteći koji je ogroman trud, znanje anerijetko i entuzijazam, potrebno uložiti uoblikovanje muzejskog postava. Ovisno ovrsti predmeta i materijalima koje se izlažu,koriste se različite tehnike izlaganja kojepodliježu strogim pravilima struke.Kako bi stručnoj javnosti i svima zainteresi-ranima što vjernije približili kompleksnuproblematiku izlaganja 3D kostima, naOdjelu za umjetnost i restauraciju održanaje edukativna radionica Oblikovanje lutkeza izlaganje etnografske nošnje. Projekt jeorganizirao Odjel za umjetnost i restauraci-ju Sveučilišta u Dubrovniku (radionica zarestauraciju tekstila) u suradnji s Hrvatskimrestauratorskim zavodom iz Zagreba i Du-brovačkim muzejima, Etnografskim muze-jom. Voditeljica projekta bila jedoc. dr. sc. Danijela Jemo, višakonzervatorica-restauratoricatekstila, voditeljica radionice zarestauraciju tekstila na Sveučil-ištu u Dubrovniku. Cilj je pro-jektu bio potaknuti stvarnepromjene u načinu na kojidoživljavamo problematikumuzejskog postava, uživamo ubaštini, te je štitimo i prom-ičemo.Prvog je dana održano niz pre-davanja sa zanimljivimtemama, od povijesti i sadašn-josti Etnografskog muzeja uDubrovniku, do tema koje suobrađivale pravila struke i prob-

leme vezane uz izlaganje 3D teks-tila, primjenu različitih vrsta mater-ijala za izradu i oblikovanje lutke,kao i konkretne primjere iz prakse.Zahvaljujući dugogodišnjemiskustvu na području konzervator-sko-restauratorske djelatnostistručnjakinje iz Hrvatskog restau-ratorskog zavoda, Odjela za tekstil,papir i kožu: Gordana Car, višakonzervatorica-restauratorica teks-tila i Branka Regović, konzervator-ica-restauratorica tekstila, u prak-tičnom dijelu radionice, prenijele susvoja znanja i vještine oblikovanjalutke za izlaganje povijesnih i etnografskihkostima. Tri specijalne lutke posebno na-bavljene za potrebe muzejskog postava ob-likovane su prema zahtjevima za izlaganjetri različita etnografska kostima iz fundusa

Dubrovačkih muzeja, Et-nografskog muzeja. Svečaneženske nošnje iz Župe i Rijekedubrovačke i Dubrovačkog pri-morja, odlikuju se baroknimkrojem koji se u tradicijskojnošnji pojavio krajem 19. st.Dok se kod šivanja po mjeriodjevni predmet izrađuje pre-ma građi tijela i proporcijamaosobe za koju se šiva, u ovomslučaju postojeću lutku potreb-no je oblikovati da odgovaraodjevnom predmetu koji će sena njima izložiti.Na radionici su uz studentekonzervacije i restauracije sud-jelovali i stručnjaci iz drugih

institucija, poput Folklornog ansambla Li-nđo iz Dubrovnika i Etnografskog muzejaiz Zagreba.Stjecanje vrijednih vještina i znanja iz oveizrazito kompleksne problematike pune iza-zova, polaznicima radionice omogućilo jeupoznavanje s inovativnim metodama i te-hnikama koje se mogu primijeniti i za izla-ganje ostalih vrsta trodimenzionalnih pred-meta, kao bi se naglasila njihova forma ioblik, a pri tome poštivali svi zahtjevi struke.U europskoj godini kulturne baštine 2018.ovaj projekt predstavlja značajan doprinosunapređenju razumijevanja važnosti brigei zaštite bogate kulturne baštine, s ciljempromicanja međuinstitucionalne suradnjeizmeđu Dubrovačkih Muzeja, Sveučilišta uDubrovniku i Hrvatskog restauratorskogzavoda. Želja je svih sudionika da sezapočeta suradnja nastavi i proširi na rje-šavanje problematike vezane uz izlaganjeostalih predmeta iz muzejskog postava.

Sandra Buratović Maštrapa

su s procesnim mjerenjima, programima za izradu 3D modela, pro-gramskim jezikom Arduino, praktičnom primjenom mikroupravljača isenzora. Tijekom edukacija učenicima je predstavljena slovenska školai njihovi uspjesi u robotici, posebno u RoboCup i RoboCup Junior natje-canjima kako bi ih se motiviralo za sudjelovanje u projektu. U slobodnovrijeme gostima je organiziran obilazak grada, zidina i muzeja, posjetSrđu, a nezaobilazne su bile i gastronomske delicije našeg kraja.Ova aktivnost mobilnosti bila je motivirajuća za nastavnike i učenikeškole, a ujedno je i uvod u drugi dio glavnih projektnih aktivnosti koje ćese odvijati u Ptuju u prvoj polovici 2019. kada će učenici i nastavniciraditi na konstruiranju i programiranju robota.

52 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

MREŽA DUBROVAČKOG SLIKARA KAO APEL ZA SPAS MORA

Stjepko Mamić izlaže u ParizuStjepko Mamić izlaže u ParizuStjepko Mamić izlaže u ParizuStjepko Mamić izlaže u ParizuStjepko Mamić izlaže u Parizuna povijesnom salon d’Automnena povijesnom salon d’Automnena povijesnom salon d’Automnena povijesnom salon d’Automnena povijesnom salon d’AutomneU Parizu je 25. listopada na ChampsElysees otvorena 115. sezona ču-venog povijesnog pariškog Salond’Automne (Jesenji likovni salon)pod visokim pokroviteljstvom min-istrice kulture Francoise Nyssen,gradonačelnice Pariza Anne Hidal-go i Jeanne d’Hauteserre gra-donačelnice 8. pariškog arondisma-na (okruga) u kojem se nalaze Petiti Grand Palais, gdje je sjedište Sa-lon d’Automne. Salon d’Automne seodržava od davne 1903.godinekada je prvim predsjedavao slavni skulptor Rodin, kao i da sukao svi veliki umjetnici kroz povijest ovdje izlagali. Na ovomSalonu su počeci fovizma i kubizam, mjesto gdje su svijetu

predstavili svoja djela i Matisse, Pi-casso, Buffon i ostali čija su djelaprvotno bila odbijena na najstar-ijim pariškim salonima ArtistesFrancais i Independants. Žiri ovo-godišnjeg Salon d’Automne 2018kojim predsjeda francuska skulptor-ica Sylvie Koechlin je ove godineodabrao ukupno 850 slikara iz cijel-og svijeta koji dolaze iz 45 zemalja.Zastupljeni su svi vidovi umjetnostiod slika, skulptura, gravure, umjet-ničke fotografije, arhitekture i dizaj-na do stripa i video uradaka. Ra-dovi su prema odabiru stručnogžirija podijeljeni u 18 sekcija. Sveča-nom vernissageu održanom 24. lis-topada nazočio je veleposlanik Re-publike Hrvatske Nj. E. Filip Vučaksa suprugom.Dubrovački slikar Capt. StjepkoMamić uspješno predstavlja Hr-vatsku sa njegovom slikom “LongNet”, 150x 200 cm, mix-media nalanenom platnu. Slika du-brovačkog kapetana uvrštena je usekciju nazvanu EMERGENCES(franc. spašavanje, hitnost) kaoapel svijetu da ako se nešto hitnone poduzme nestat će bogatstvoflore i faune koje prikazujuMamićeva slika, izložena u odjel-jku 57 Velikog paviljona duž PetitPalais. Kao suprotstavljenost jošuvijek realnom prikazu ljepote na-

šeg podmorja Stjepkova slika sprikazom ribarske mreže imnoštvom riba uz bezbroj nijansibajkovitog morskog plavetnilatijekom noćnog ribanja na fero u sk-lopu ove sekcije, slike drugih umjet-nika prikazuju kako će podmorje iz-gledati ako se hitno ne zaštiti odzagađenja svake vrste. Prikaz slikakatastrofe zorno prikazuje kako ćeizgledati podmorje ako ne budemoznali sačuvati okoliš: sa slikama ribačudovišta lijevo od Mamićeve slikete desno slikom s prikazom mora ipodmorja sa ljudskim i ribljim kos-turima, dnom mora zatrpanim plas-tikom i industrijskim otpadom. Tu sui slike s prikazom svemira kojim do-minira plamteći planet, Zemlji kaoplanetu koja izgara, groteskni prikaziizobličenih ljudskih i životinjskih lik-ova. Stoga je Mamićeva mrežaodabrana kao pozitivan primjer on-oga što trebamo voljeti i čuvati, spa-siti od uništenja.Od više tisuća prispjelih radova kojisu zadovoljili kriterije Salona, ukonačnici je predizborni žiri moraood 2500 odabrati samo jednu od tri.Stoga je veliki uspjeh kada umjet-nik nakon višemjesečnog rada žiri-ja bude nagrađen mogućnošću izl-aganja na ovom povijesnom Sa-lonu.

Dražana Martinović Mamić

DANI HRVATSKOG TURIZMA NA HVARU

Valamar Lacroma Dubrovnik jedan od tri najbolja kongresnaValamar Lacroma Dubrovnik jedan od tri najbolja kongresnaValamar Lacroma Dubrovnik jedan od tri najbolja kongresnaValamar Lacroma Dubrovnik jedan od tri najbolja kongresnaValamar Lacroma Dubrovnik jedan od tri najbolja kongresnahotela u Hrvatskojhotela u Hrvatskojhotela u Hrvatskojhotela u Hrvatskojhotela u HrvatskojValamar Riviera, vodeća turistička kompanija u Hrvatskoj, ponovno je slavila na Danima hrvatskogturizma održanima prošlog tjedna na Hvaru. Naime, Valamar Lacroma Dubrovnik Hotel 4* jedan je odtri najbolja kongresna hotela u Hrvatskoj za što je nagrađen Turističkim cvijetom, priznanjem kojeHrvatska gospodarska komora dodjeljuje najboljim gospodarskim subjektima u turističkom sektoru.Dvodnevni, najveći skup turističkog sektora koji organiziraju Ministarstvo turizma, Hrvatska turističkazajednica i Hrvatska gospodarska komora održao se 24. i 25. listopada na Hvaru te je okupio gotovodvije tisuće sudionika. Prve večeri su dodijeljene nagrade Hrvatske turističke zajednice i Hrvatskegospodarske komore u kategorijama za destinacije i atrakcije godine, nagrade poslovnom sektoru„Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku“ te nagrade za najbolje djelatnike u turizmu „Čovjek ključ uspje-ha“, a druge večeri nagrade za deset najboljih u turizmu. Odnosi s javnošću Valamar Riviera d.d.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Komemoracija u BaćiniKomemoracija u BaćiniKomemoracija u BaćiniKomemoracija u BaćiniKomemoracija u BaćiniU mjestu Velika Bara u Baćini, kraju lijepakrajolika pitome prirode i na daleko poznatihBaćinskih jezera, u subotu, 3. studenoga,obilježit će se 74. obljetnica okupatorskogpokolja i stradanja civilnih žrtava iz baćin-skog kraja. Sjećanja na strašni zločin orga-nizira Grad Ploče u suradnji s Udrugomantifašista Grada Ploče, Udrugom branitel-ja iz Baćine i mjesnim odborima Baćina iPeračko Blato.Podsjetimo se, 2. studenoga 1943. godine,u Baćini su pripadnici okupatorske, nacis-tičke 7. SS divizije „Princ Eugen“ strijeljali107 nedužnih civilnih žrtava: žena, djece istarijih osoba i to njih 76 iz Baćine 25 izČuluma, po 1 iz Peračkog Blata i Barbira i 6iz Plane. Na području Baćine do temelja su

stradali zaseoci: Šipak, Mala Bara, Velika Bara i Pijavica, a njihove stanovnike okupator-ski zlikovci odveli su na stratište na mjesto zvano Velika Bara i na svirep način poubijalisve, među njima i četrdesetak djece mlađe od 16 godina.Uz sjećanje i odavanje počasti žrtvama fašizma, na mjesto stratišta položit će se vijencii cvijeće. Komemoraciji u Baćini će prisustvovati i delegacija Udruge antifašista Du-brovnik.

Sjećanje na spomen grobljuSjećanje na spomen grobljuSjećanje na spomen grobljuSjećanje na spomen grobljuSjećanje na spomen grobljuNa Dan sjećanja na mrtve predstavnici Udruge antifašista Dubrovnik položili su cvjetniaranžman u kriptu Spomen groblja boraca NOR-a na Boninovu u znak sjećanja i pošto-vanja na poginule borce i umrle NOR-a, žrtve fašizma i poginule branitelje

U utorak druženje u 17U utorak druženje u 17U utorak druženje u 17U utorak druženje u 17U utorak druženje u 17Idući utorak, 6. je prvi utorak u studenom, a to znači da se bliži dan druženja u dvoraniUdruge antifašista Dubrovnik. Nedavno smo prešli i na zimsko računanje vremena pa ćedruženje početi u 17 i potrajati do 19 sati u standardnom zabavnom programu kojegpriprema i vodi prvi dubrovački DJ Gordan Prišlić Vjeverica: kratki dokumentarni filmovi,šaljivi video i društvena igra… Pridružite nam se! kl

53GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - petak, 2. studenoga.- doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije - petak, 2. studenoga.- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu - ponedjeljak i utorak, 5. i 6. studenoga.- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - srijeda i četvrtak, 21. i 22. studenoga.- Prim. dr. Andrija Andrej Radić specijalist ortoped - ambulanta od 13. do 23. studenog.

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini

Nova suradnja i usluga u Poliklinici Marin MedPREGLEDAJTE SRCE KOD NAJBOLJIH U STRUCI

Poliklinika Marin Med započela je suradnjusa poznatim zagrebačkim Centrom zaaritmije.Riječ je o poznatom zagrebačkom odjeluza kardiologiju koji je svojim dijagnostičkimterapijskim metodama jedan od visokospecijaliziranih u Hrvatskoj te je i Referentnicentar za aritmije i elektrofiziologiju srca

Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- dr. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog- dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog

Pratite nas na našojFacebook i

Instagram stranici!POLIKLINIKAMARIN MED

Ministarstva zdravlja od 2008. godine.Liječnici Centra za aritmije vodeći sustručnjaci u području kardiologije iaritmologije te imaju veliko iskustvo istručnost u dijagnosticiranju i liječenju poremećaja srčanog ritma.Pregledajte srce kod najboljih u struci! Za pregled kod liječnikaspecijalista dr. sc. Vjekoslava Radeljića svoj termin već možeterezervirati u Poliklinici Marin Med.

54 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

Piše:Antun Švago

MATO MALI I PERO NJIOV

Bijo ko bijo da bijoU kući đe je bilo reda, i đe se poštivalo Onega Gore, odvazda je bilo važnije nečega sene stidi, vengo se nečijem ponosi

Odvazda je u naske, ko i drugođe, kaže Jane, bilo onije koje jebilo boje ne sres, ne čut, ne viđe... ali tadarke nije bilo interneta.Negda je, misli ona, s takijem mogo panu obraz samo famiji isuśedstvu, dok danaske pada nogomu.Što li se danaske sve ne piše, ne slika, ne crta.. a što se sve morepročita i viđe - boje je premuča...- Što je nešto - Pero će - moralno izopačenije, a od čega bi priječejadetu panuo obraz, to je, žali Bože, danaske u naske uzviš-enije.Zato se, misli Sele, treba sjeti one stare:- Dijete uči iz onega što činiš, a ne iz onega što mu govoriš.Ništa mlađa nije ni ona, dodava ona, da te nečiji pogled ne moretoliko privuj, koliko te nečije ponašanje more odbi.Pa jope, kaže Mato, nogi se i prestavjaju i postavjaju ko da subaš oni mjerilo svega. I što mislu da su njiove amen. I da odnjiova nema daje.Otvori novine ili ove škatuline, upali televiziju ili navi radijo pa ćešsve to najboje viđe. Pa to bijo kakav meštar, priučeni meštar,novinar, priučeni novinar, pisac, priučeni pisac, ili kakva domaći-ca... bijo ko bijo da bijo.Ali jope: odvazda se u naske znalo đe su se đeca učila bi judi, ađe da imaju što više. Da ne budu gori od drugije. A i đe se zaludui učilo i śetovalo.

SLANO

Godišnji susret dječjih zborovaGodišnji susret dječjih zborovaGodišnji susret dječjih zborovaGodišnji susret dječjih zborovaGodišnji susret dječjih zborovaDubrovačke biskupijeDubrovačke biskupijeDubrovačke biskupijeDubrovačke biskupijeDubrovačke biskupijeViše od tristo djece s područja Dubrovačke biskupije ok-upilo se na godišnjem susretu dječjih zborova u subotu,27. listopada u franjevačkom samostanu u Slanom. Zah-valjujući ovom događaju i veseloj atmosferi Slano je najedan dan obojano u dječje radosti.Pred početak misnog slavlja okupljene zborašice i zbo-raše pozdravio je domaćin fra Ivan Boras, župnik župe sv.Vlaha iz Slanoga. Kratko predstavljajući svoju župu, istakn-uo je da geslo susreta “Danas ću pjevati tebi” oslikavaono najljepše što svaki član crkvenog zbora, pa tako i oninajmlađi, predaje Gospodinu dok predvodi liturgijska ilianimira pjesmom vanliturgijska slavlja – sebe.Pozdravljajući mlade pjevačice i pjevače, Josip Mikuš,pročelnik Vijeća za kulturu i znanost, izrazio je zahvalnostbiskupu Uziniću, nazočnim župnicima don Miljenku Ba-baiću, don Ivu Zečeviću i fr. Mihaelu Mariju Tolju, te svimvoditeljicama dječjih crkvenih zborova na njihovoj ljubavi itrudu. Okupljene članice i članove zborova pozvao je da idanas urade na najljepši način ono što rade pod svakimmisnim slavljem, da svojom pjesmom uzveličaju Gospo-

U kući đe je bilo reda, i đe se pošti-valo Onega Gore, odvazda je bilovažnije nečega se ne stidi, vengose nečijem ponosi.Lijepo je neko reko da mi živimo u bremenu ambalaže koja preziresadržaj. Došlo je da je važnija boteja od onega što je u njom.Veliki Zuko Džumhur je neđe davno reko:- Samo se slike dugo pamte, a riječi već śutri dan promijene svojred.Taki smo mi. Tako je u naske. I zato čejade ne zna je li brijemeradi istine, ili je istina radi bremena.Govorijo je pokonji Jozo kako je gore u nečemu viđe nešto čeganema, vengo bi slijep. I da malo ko u naske čini nešto dobro iveliko za drugoga, ako to ne čini radi sebe.Zno je pokonjik, kaže Jane, naše čejade u dušu. Njemu je bilodosta da neko progovori da bi zno s kijem ima posla, a zno je ikoga nasmija kako bi zno more li se u nj pouzda.Ko umije gleda, govorijo je, u svemu more viđe znak. Isto ko štooni koji umije čita, u svemu more naj Njegovu. Ko umije razumjei razlikova, u svemu more naj odgovor.Nije u naske danaske lako probudi onega ko spi, a još je težeotvori oči onemu što se pravi da spi.

dina i podijele međusobno radostsusreta.Potom je uslijedilo misno slavlje kojeje predvodio dubrovački biskupmons. Mate Uzinić. U svojoj prop-ovijedi biskup je priznao malimpjevačicama i pjevačima da, za ra-zliku od njih, možda nije tolikoglazbeno nadaren i upućen u pje-vanje, ali će pokušati, vođenporukom pročitanog evanđelja,približiti i pojasniti Isusove misliizrečene kroz prispodobu o gospo-daru i vinogradaru te neplodnojsmokvi. Kako bi najmlađim crkven-im pjevačicama i pjevačima što bol-je približio bit evanđeoske poruke,biskup je usporedio Isusovo evanđ-elje s lijepom skladbom koju, da biju što bolje izveli na misnom slavlju,zborovi uče na probama. Isus je,naglasio je biskup, skladatelj kojisvoju pjesmu na jednostavan načinželi približiti najmanjem članu zajed-

nice. I kao što je važno da uzboru svatko pjeva svoj glas,ne ponavljajući druge glas-ove, kako bi kompozicijazvučala dobro, tako je i unašim zajednicama, pa i či-tavoj Crkvi, važno da svakičlan, svaki pojedinac, dasvoj doprinos zajedništvu,dobro razumijevajući noteIsusove kompozicije koja jeEvanđelje.Na susretu su sudjelovalizborovi iz dvanaest župa:dječji zbor iz župe sv. Ilaraiz Mlina (voditeljica s. Ivan-

ka Crnčan), dječji zbor iz župe sv.Andrije Dubrovnik (voditeljica LuceĆatić), dječji zbor „Stope“ iz župeSvih svetih iz Blata (voditeljica s. M.Juliana Beretić), dječji zbor „Lanter-na“ iz župe sv. Marka iz Korčule(voditeljica s. Blaženka Rudić), dječjizbor iz župe Pomoćnice Kršćana izOrebića (voditeljica s. Anita Sučić),dječji zbor iz župe sv. Martina izŽrnova (voditeljice s. Anita Sučić iIvana Skokandić), dječji zbor iz župesv. Vlaha iz Janjine (voditeljica Mar-ija Kalafatović), dječji zbor iz župesv. Vlaha iz Stona (voditeljica s. Mar-ija Jovanović i prof. Antica Ester),dječji zbor iz župe Svete Obitelji izNove Mokošice (voditeljica SimonaGavrić), dječji zbor iz župe sv. Petraiz Dubrovnika (voditeljica s. Marine-la Žuro), dječji zbor „Lapadski anđ-eli“ iz župe sv. Mihajla iz Dubrovni-ka (voditelji Jelena Erić i s. VeselkaGrebenar) i dječji zbor župe sv. Križaiz Dubrovnika (voditeljica MarijaBrčić).Animatori Dubrovačke biskupije suza sudionike organizirali zabavniprogram koji se sastojao od raznihigara, plesova i bansova. Djeca supogađala zagonetke koje su ihvodile u različite punktove, a bili supodijeljeni u 14 grupa. Animatori sutakođer bili i voditelji same smotrezborova te sva logistička podrška.Susret dječjih zborova organiziraloje Vijeće za kulturu i znanost Du-brovačke biskupije i Vijeće za mladeDubrovačke biskupije.

Ana Marčinko / Joško Mikuš

55GlasGrada - 711 - petak 2. 11. 2018.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

KRUG PRIJATELJA BRUNA GRÖNINGA

Predavanja s liječnicima i filmPredavanja s liječnicima i filmPredavanja s liječnicima i filmPredavanja s liječnicima i filmPredavanja s liječnicima i filmKrug prijatelja Bruna Gröninga organizira Informativna predavan-ja s liječnicima na temu: „Iscjeljenje i pomoć duhovnim putem poUčenju Bruna Gröninga - medicinski dokazivo“:- Dubrovnik, subota, 10. studenoga u 10 sati u hotelu „Lero“;- Gruda, subota, 10. studenoga u 17 sati u Domu kulture.Dokumentarno igrani film „Fenomen Bruno Gröning“ prikazat ćese:- Dubrovnik, subota, 17. studenoga u 15 sati na adresi BraniteljaDubrovnika 41-43 (iza zgrade Sveučilišta);- Gruda, nedjelja, 18. studenoga u 15:30 u Domu kulture.Pozvani su svi zainteresirani, a ulazak na oba događanja je be-splatan. Kontakt telefon: 020 420 512. Bruno Gröning je govorio :“Neiscjeljivo ne postoji, Bog je najveći liječnik. Ne budite lakovjer-ni - uvjerite se sami.“

AMALI NA SCENI 2018.

Grimmix ove subote u dvoraniGrimmix ove subote u dvoraniGrimmix ove subote u dvoraniGrimmix ove subote u dvoraniGrimmix ove subote u dvoranihotela Rixos Libertashotela Rixos Libertashotela Rixos Libertashotela Rixos Libertashotela Rixos LibertasNakon ljetne pauze program „Amali na sceni 2018“ nastavlja segostovanjem varaždinskog Teatra Kerekesh s predstavom Grim-mix ovu subotu 3. studenoga u dvorani hotela Rixos Libertas u 11i 17 sati. Na najduhovitiji mogući način, u svom prvom kazališnomtekstu za djecu i mlade, Ljubomir Kerekeš je na jednom mjestu jeokupio najdraže junake iz bajki braće Grimm stvorivši jedinstvenupredstavu za cijelu obitelj. U predstavi se Crvenkapica, Princ, Lo-vac i Snjeguljica, nakon 200 godina, slučajno susreću, upoznaju,sprijateljuju i zajedno pokušavaju pronaći način da se vrate u svojebajke.- Grimmix će po prvi put gostovati u Dubrovniku, a kako su svepredstave Teatra Kerekesh komedije, tako je i ova predstava zadjecu komedija na kojoj podjednako uživaju i djeca i roditelji. Radise o jednoj interaktivnoj predstavi jer djeca, osim što se vole nas-mijat, također se žele uključiti u priču - kaže Jan Kerekeš, glumacTeatra Kerekesh, ističući kako pouka predstave je zapravo važnostprijateljstva, povjerenja i pomaganje. Tekst i režiju potpisujeLjubomir Kerekeš, a igraju: Mirela Videk, Iskra Jirsak, ZoranPribičević i Jan Kerekeš. Predstava traje 45 minuta i prigodna jeza uzraste od 3 godine pa na dalje. Ulaznice za predstavu „Grim-mix“ dostupne su online na ulaznice.hr, na recepciji hotela RixosLibertas, te u poslovnici agencije Elite Travel po cijeni od 40 kuna,a na dan izvedbe 60 kuna.

MARIJA RADAN, 1928.VERA MATUŠIĆ, 1931.ANE ĐURĐEVIĆ, 1931.DANICA ŠUPIĆ, 1936.MARE PETROVIĆ, 1936.NIKO KLIČAN, 1938.

PASKO BEČIĆ, 1940.ANJA KRAJANČIĆ, 1956.NEZIR PELKO, 1960.ANA PREGELJ, 1969.DENIS ZEC, 1973.

UČIMO HRVATSKI

Kabeli ili kablovi?Kabeli ili kablovi?Kabeli ili kablovi?Kabeli ili kablovi?Kabeli ili kablovi?Od kada je električne struje, odtada je i električnih provodnikakojima ta struja teče od gener-atora u kojemu je nastala pa dopotrošača / korisnika. Provod-nik je bakrena žica omotananekim izolirajućim materijalom.Iako je provodnik dobra hrvats-ka riječ za taj materijal, isto kaoi za njen sinonim vodič, ipak jeuobičajen i više korišten nazivkabel, pohrvaćena riječ en-gleskog podrijetla cable.Ta činjenica je neosporiva i nebi bilo razloga o tome rasprav-ljati da nije uobičajene iuvriježene prakse pogrešno ra-širenog naziva za množinu kojiglasi kablovi, umjesto jedinoispravno kabeli. S obzirom naširoko korištenje toga materija-la, od prijenosa električne strujena velike udaljenosti pa dopriključka kućanskih aparatićau električnu mrežu, možemomirne duše reći da nema os-obe koja nije bila u prilici ili po-trebi imati s njima nekoga pos-la. To ujedno znači da korisnicimoraju znati i imenovati stvarkojom se služe, što velika veći-na “običnih” ljudi, ali nažalost ionih čije je zanimanje da setime bave, izgovara i imenujepogrešno kako je prije rečeno.Budući da je zbog pogrešnogizgovora naziva toga materija-la u množini, nastao jezičniproblem nepostojećeg “nepos-

tojanog e”, pogledajmo što otome kažu stručnjaci za jezik.Gospođa Ljiljana Šarić iz Insti-tuta za jezik i jezikoslovlje piše:“ … pa ipak, govori se i piše ooštećenim kablovima u zemljiprigodom građevinskih radova,o kablovskoj televiziji- pobol-jšanoj verziji toga medija, o os-tavljenim kablovima po podunakon izvođenja radova proši-renja telefonske mreže itd. U hr-vatskom standardnom jezikupostoji samo jedan nepostojanisamoglasnik, a to je samoglas-nik a. Nepostojanoga e nemapa valja govoriti o kabelskojteleviziji, o ostavljenim kabelimana podu nakon obavljenih rado-va, jer su pri tim radovima ko-rišteni telefonski kabeli, a nekablovi, imamo kabelsku, a nekablovsku televiziju.Doduše riječ kablovi nećemoodbaciti, ona postoji i ima svo-ju vrijednost, ali u sasvimdrugačijem kontekstu. Naime,u hrvatskom jeziku postoji riječkabao s nepostojanim a i izgo-voru kabla u genitivu jednine,odnosno kablovi u nominativumnožine. Kako imenica kabelnije imenica s nepostojanim a,nepravilno se deklinira kaoimenica kabao”.Navoditi druge autore koji supisali na ovu temu nema smis-la, jer se sve svodi na isto, a toje da se riječi kabla i kablovi sm-iju koristiti samo u odnosu nariječ kabao, a kabela i kabeli uodnosu na riječ kabel. K.T.

Ovaj broj Glasa Grada je zaključenu utorak, 30. listopada 2018.

56 GlasGrada - 711 - petak 2.11. 2018.

misao

tjedna

Latinska

Pravda ponekad spava, ali nikad ne umire

DURA

Besplatna radionica„Google AdWords“Online oglašavanje je nezamislivo bez GoogleAdWords kampanja. Sa sigurnošću možemoustvrditi da je Google AdWords jedan od najzastu-pljeniji i najefikasniji oblik online oglašavanja. Iz tograzloga Razvojna agencija Grada Dubrovnika zaVas organizira još jednu u nizu radionica baš na tutemu.Pošto smo grupu za subotu već popunili otvaramodrugu grupu za radionicu „Google AdWords“ ćese održati u nedjelju, 4. studenoga u prostorijamaDURA-e (Branitelja Dubrovnika 15), s početkom u10 sati. Trajanje radionice je 6 sati. Predavač je DinoJoldić iz Mostara. Više informacija možete dobitiputem e-mail: mpuljas@dura.hr ili telefon: 020 640271. Požurite, jer broj polaznika je ograničen.

SUBOTA, 3. STUDENOGA

Predavanjeo raspelu izcrkve Gospe

od ŠunjaPredavanje na temu „Raspelo izcrkve Gospe od Šunja, konzervator-sko-restauratorski zahvat, osvrt na specifičnu tehnologiju i neke nove spoznaje osamoj skulpturi“ održat će se u subotu 3. studenoga u dvorani pape Ivana PavlaII. u 19 sati. Predavanje će biti na engleskom jeziku, a održat će ga prof. HansDietmar Portsteffen iz Kolna.Početak ove akademske godine na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilištau Dubrovniku obilježit će niz gostujućih predavača iz inozemstva, a svaki od pre-davača će održati i jedno predavanje za širu dubrovačku javnost. Ovo predavan-je o raspelu iz crkve Gospe od Šunja je u sklopu tih predavanja za javnost.

99. ŠANTIĆEVE VEČERI POEZIJE

Luku Paljetku književna nagrada ’Aleksa Šantić’Luko Paljetak je nagradu dobio jednoglasnom odlukom Upravnog odbora mostarske “Prosvjete”, a u obrazloženjustoji da je on pjesnik golemog opusa u kojem se doticao i Alekse Šantića

“Nikad nisam nosio šešir i vjerojatno ganeću ni nositi, ali moram priznati da seugodno osjećam pod tim svemirskim Šan-tićevim šeširom. Iz takvog šešira zapravosu izašli svi lirski pjesnici, oni koji osjećajuljepotu zemlje, ljepotu domovine, ljepotužene, pejzaža, ljepotu života”, kazao je uMostaru Luko Paljetak kojemu je dodijelje-na nagrada ‘Aleksa Šantić’.Naime, svečanošću u Narodnom pozoriš-tu Mostar u nedjelju, 28.listopada,okončane su 99. Šantićeve večeri poezije.Paljetak je nagradu dobio jednoglasnomodlukom Upravnog odbora mostarske“Prosvjete”, a u obrazloženju stoji da je onpjesnik golemog opusa u kojem se doti-cao i Alekse Šantića. Paljetak je kazao danije očekivao nagradu jer postoji tolikopjesnika koji je nisu dobili.“Šantića smo obavezno čitali u srednjojškoli, a studirao sam slavistiku i učili smo

pjesnika i čovjeka Luke Paljetka”, kazao jeKrulj.“Šantić ostaje za naredna pokoljenja. Zna-jući koliko je on dao za Mostar, najmanješto možemo je raditi da se on ne zaboravi”,izjavio je gradonačelnik Mostara LjuboBešlić koji je nazočio manifestaciji zatvaran-ja Šantićevih večeri poezije.Na završnoj svečanosti odigrana je i pred-stava “Pjesnici pjevaju”, posvećena laure-atima Književne nagrade ‘Aleksa Šantić’.Šantića je igrao glumac Narodnog pozo-rišta Mostar, Emir Spahić. Predstava “Pričao pjesnicima” govori o dosadašnjim laure-atima, a u kojoj se pojavio i ovogodišnjidobitnik i govorio je stihove mostarskoj pub-lici.Šantićeve večeri poezije koje organizirajuSPKD “Prosvjeta”, Gradski odbor Mostar, iSPKUD “Gusle” održane su od 6. do 28.listopada uz bogat sadržaj i raznovrsne pro-grame. Izvor: www.bljesak info

ga kao velikog pjesnika srpskeknjiževnosti, ali i uopće ondaš-nje naše zajedničkeknjiževnosti. Za razliku oddrugih velikih pjesnika tog dobarazlikuje se po toj ljupkoj zaz-vjednosti i iskrenom odnosuprema onom što osjeća. Njeganije zanimala pjesnička škola,već snaga riječi koje on može udanom trenutku upotrijebiti.Zbog toga je Šantić velikipjesnik”, izjavio je Paljetak.Predsjednik SPKD “Prosvjeta”Mostar, paroh Radivoje Krulj, ka-zao je da je prezadovoljanurađenim na ovogodišnjim Šan-tićevim večerima poezije. “Svi programi odprve večeri, do večeras su bili posjećeni,preko tisuću posjetitelja. Posebno smo sret-ni večeras kad uživamo u poeziji velikog