1GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

2 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

40 GODINA OD UPISA DUBROVNIKA NA LISTU UNESCO-a

Ima li razloga za slavlje?Ima li razloga za slavlje?Ima li razloga za slavlje?Ima li razloga za slavlje?Ima li razloga za slavlje?Dok je Titanik tonuo, orkestar je svirao, a dokpovijesna jezgra umire, organiziraju se koncertine bi li se u javnosti prikrio problem da se ništa ugradskoj upravi ne poduzima po pitanjuodumiranja grada, osim što se milijuni kuna koristena medijske hvalospjeve gradonačelniku igradskoj upravi pod nazivom Respect the CityPočetkom veljače građani Dubrovnika bili su pozvani sud-jelovati u proslavi 40 godišnjice upisa Dubrovnika u listuspomenika svjetske baštine. Tom prilikom je organiziran isvečani koncert simfonijskog orkestra kao i UNESCO-vakonferencija na temu ratnih razaranja i obnove Dubrovnika.Postavljam pitanje imamo li uopće razloga za slavlje?Za ilustraciju situacije u kojoj se Dubrovnik danas nalazidajem primjer jedne od najvećih svjetskih pomorskih nes-reća iz 1912. godine, potonuće Titanika.Titanik je plovio s oko 2200 putnika i članova posade pre-ma New Yorku. Dvostruko više stanovnika nego Titanikputnika, Dubrovnik je imao u povijesnoj jezgri u trenutkuulaska pod zaštitu UNESCO-a 1979. godine. Te 1912. god-ine s Titanika se spasilo svega 700 putnika. To se nazivalostrašnom tragedijom, jednom od najgorih u povijesti po-morstva. U sličnoj poziciji je Dubrovnik danas: od nekadaš-njih 4000 stanovnika pitanje je živi li u gradu još 1000. Kakotaj demografski i kulturološki poraz može biti povod zasvečanu konferenciju i koncert? Dok je Titanik tonuo, orke-star je svirao, a dok povijesna jezgra umire, organiziraju sekoncerti ne bi li se u javnosti prikrio problem da se ništa ugradskoj upravi ne poduzima po pitanju odumiranja grada,osim što se milijuni kuna koriste na medijske hvalospjevegradonačelniku i gradskoj upravi pod nazivom Respect theCity.Da ovakvo ponašanje Ministarstva kulture i Grada Dubrovni-ka nije slučajno, već je riječ o sustavnom zanemarivanjuobveza prema upravljanju svjetskom baštinom i manipu-liranju građana, pokazat će sljedećih nekoliko primjera.Od 2015. godine ukinuto je pravo prvootkupa u korist jedin-ica lokalne samouprave i Republike Hrvatske za kuće inekretnine koje nisu pojedinačno zaštićene iako jesu diozaštićene povijesne cjeline. Svega 10 do 15 palača u pov-ijesnoj jezgri ima tu vrstu pojedinačne zaštite, poput Kneževa

dvora ili Sponze. Srećom, još ni-kom ne pada napamet prodavatiSponzu ili Knežev dvor. S obziromda u posljednjih 10 godina, otkadse milijuni od turizma i zidinaslijevaju u gradsku blagajnu,nijedan od tih milijuna nije iskoriš-ten za otkup nekog stana ili kuće ugradu pa ne čudi da su političkeelite ukinule jedini alat kojim sumogli parirati nekontroliranojprodaji nekretnina u povijesnoj jez-gri i posljedično smanjenju brojastanovnika u njoj.U međuvremenu je 2017. godinedonesen i Pravilnik o jednostavnojgradnji kojim se kuće u povijesnojjezgri mogu obnavljati bez građ-evinske dozvole kao da se radi onekakvim kokošinjcima ili štalamaradi kojih se ovaj Pravilnik dono-sio, a sve u želji da se olakša pov-lačenje novca iz EU fondova za pol-joprivredu. Rezultat primjenePravilnika za kokošinjce na sv-jetsku baštinu je omogućavanjesvakom tko se sjeti povećati brojapartmana, otvaranje novihbelvedera na krovovima bez dasusjedi kojima novi belvederi zak-lanjaju postojeće prozore imajustatus stranke u postupku.Zakon o najmu stanova donesen2018. godine, kojim se regulira pi-tanje zaštićenih najmoprimaca,predviđa da će se uvjeti najamnineza 500 zaštićenih najmoprimaca istanovnika povijesne jezgre izjed-načiti s tržišnima, što znači da do2023.godine Gradu prijeti gubitak1/3 preostalih stanovnika premapopisu stanovništva iz 2016. Za tusituaciju ova gradska uprava nijespremna. Neće biti spremna za

reakciju kada se dio tih nekretninanađe na tržištu jer za otkup i pov-ratak pa čak niti zadržavanjestanovnika u povijesnoj jezgri nijepredvidjela nikakva sredstva.Primjera radi, gradska uprava nijeuopće reagirala kad se u medijimapojavila priča o Slovencu koji ku-puje 50 kuća od Prijekog do Pelinau korist nekog britanskog off shorefonda.Na pitanje koje bi povodom 40-go-dišnjice od upisa na UNESCO-vulistu trebalo biti goruće: koliko suGrad Dubrovnik i DPDS predvidjelinovca za rješavanje ovog proble-ma, za otkup kuća i revitalizacijugrada? Koliko kuća i stanovaplaniraju otkupiti i kako planirajuvratiti obitelji u Grad? Odgovor je:ravno nula.Ako gradska uprava izradi i usvojiPlan upravljanja te ako se započnes njegovom primjenom postavlja sepitanje s čim će to Plan upravljatikad stanovnika ne bude? Turizmomu turističko-apartmanskoj zoni pov-ijesna jezgra?Sve što gradska uprava propagan-dno građanima nudi je slušanjemedijskog orkestra na temu Re-spect the City dok grad nestaje, aokrutnost i nebriga ove gradskeuprave ispadaju gori od sante ledana koju je Titanik naletio. Na Titan-iku je kapetan Smith svjestan vlas-titih propusta potonuo s brodom.Kapetana Mata, uz zvuke sim-fonijske pjesme Respect the City,poput mame Dube, čeka svijetlapolitička budućnost i plodne brux-elleske ravnice kao nagrada za ne-brigu i nesposobnost.

Koordinator InicijativeSrđ je naš, Đuro Capor

PRIOPĆENJE DUBROVAČKOG GRADONAČELNIKA MATA FRANKOVIĆA U POVODU ANONIMNE PRIJAVE POVJERENSTVU ZAODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA PROTIV ZAMJENICE ORLANDE TOKIĆ

Grad Dubrovnik je predao potpunu dokumentaciju u navedenom slučajuGrad Dubrovnik je predao potpunu dokumentaciju u navedenom slučajuGrad Dubrovnik je predao potpunu dokumentaciju u navedenom slučajuGrad Dubrovnik je predao potpunu dokumentaciju u navedenom slučajuGrad Dubrovnik je predao potpunu dokumentaciju u navedenom slučaju

GRAD DUBROVNIK RASPISAO JAVNI POZIV

Sufinanciranje energetske učinkovitostiSufinanciranje energetske učinkovitostiSufinanciranje energetske učinkovitostiSufinanciranje energetske učinkovitostiSufinanciranje energetske učinkovitostipostojećih višestambenih zgradapostojećih višestambenih zgradapostojećih višestambenih zgradapostojećih višestambenih zgradapostojećih višestambenih zgradaGrad Dubrovnik je putem Upravnog odjela za europske fondove, regionalnui međunarodnu suradnju raspisao Javni poziv za sufinanciranje energetskeučinkovitosti postojećih višestambenih zgrada na području Grada Dubrovni-ka. Prijave se zaprimaju do isteka sredstava Javnog poziva, a najkasnije do31. prosinca 2019..

Grad Dubrovnik će žurno odgovoriti na traženje Povjerenstva ukojem se, na osnovu anonimne prijave, traži dokumentacija kojase odnosila na izdavanje građevinskih dozvola od strane Upravnogodjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenjai gradnje Grada Dubrovnika društvu Apozito d.o.o, u vlasništvusupruga zamjenice Tokić. Na osnovu anonimne prijave u kojojprijavitelj tvrdi kako Grad Dubrovnik nije dostavio cjelokupnu do-kumentaciju u slučaju Primorje gradnja, Povjerenstvo je od Grada

Dubrovnika ponovno zatražilo dokumentaciju u istom slučaju.Napominjemo kako je Grad Dubrovnik predao potpunu dokumen-taciju u navedenom slučaju te kako prema informaciji koju smodobili iz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nikad nitinije navedeno da Grad Dubrovnik nije dostavio cjelokupnu doku-mentaciju, već je u njihovom priopćenju jasno navedeno kako totvrdi anonimni prijavitelj.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković

3GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

ELEMENTARNA NEPOGODA KOJA JE POGODILA SAMETEMELJE HRVATSKE DRŽAVNOSTI

Sve vide, ali Tita im se ne da vidjetSve vide, ali Tita im se ne da vidjetSve vide, ali Tita im se ne da vidjetSve vide, ali Tita im se ne da vidjetSve vide, ali Tita im se ne da vidjetizljevi iredentističke nostalgije za interno tješenjepoput Tajanijevog nekidan, realno nas mogu brinutikoliko i navijače Juventusa gostovanje simpatičnihamatera Croatie iz Gabrila, a Slovence gostovanjehrvatske reprezentacije u skijaškim skokovimaNe možete zamisliti to per-verzno nestrpljenje s kojimsam čekao nedjeljnu „Agoru“Slavonca Ivice Šole, vodećegneokleroustaškog kolumnistaSlobodne Dalmacije, da - na-kon što su se svi izredali, u ra-sponu od kolegice mu poustašluku kanadsko-bosan-ske smokviške nevjeste RužeTomašić u samom Evrop-skom parlamentu, do našeganeumornog tragača za zanim-ljivostima iz starijeh fojaDamira Račića - napokon vi-dimo i njegov stav o elemen-tarnoj nepogodi koja jenekidan pogodila same te-melje hrvatske (i slovenske)državnosti, a sastojala se upovicima: „Živjela talijanskaIstra, živjela talijanska Dal-macija“, koje je na tradiciona-lnom internom skupu za po-tomke istarskih i dalmatinskihezula i žrtava fojbi u Bazovici(fašistički: Basovizza) kraj Trs-ta (dubrovački: Triješća) izgo-vorio signor Antonio Tajani,dovoljno desni talijanski poli-tičar da su ga Evropski pučaniizabrali za predsjednikaEvropskog parlamenta.Vrli naš Damir nakon što je is-crpno prikazao sva posezan-ja i protezanja Talijana na is-točnu obalu Jadrana od Lon-donskog ugovora 1915. doLondonskog sporazuma1955., zaključuje: „Svoje ‘miš-iće’ talijanska vanjska politikapokazala je jedino kad je ima-la moćne političke (Francus-ka, Velika Britanija) ili vojne(Njemačka) zaštitnike ilisaveznike…“ Korektno kon-statira: „Jedinice NOVJ oslo-bodile su Trst 2.5.1945.i u nje-mu je uspostavljena vojna icivilna vlast. Potpisom spora-zuma u Beogradu 9. 6. 1945.jugoslavenska vlada prisiljenaje izdati naredbu o povlačen-ju vojnih postrojbi s teškimnaoružanjem (NOVJ) i z Trstai povlačenje je izvršeno 12. 6.1945. Sporni teritorij podijel-jen je u dvije zone: jednu suzaposjele angloameričke pos-trojbe (zona „A“), odnosno

jugoslavenske postrojbe(zona „B“)…“ I to stanje je tra-jalo „do 5. 10. 1955. godine,kada se jugoslavenska vladasuglasila s Londonskim spo-razumom o ukidanju „Slobod-nog teritorija Trsta“ i dodjelizone „B“ i manjeg dijela zone„A“ Jugoslaviji, a većeg dijelazone „A“ s Trstom Italiji.“Završno zaključuje kako se issvega iznesenoga vidi kako suvelike sile „iskazivale kolonijal-nu bahatost i prezir prema bal-kanskim i ostalim narodima usvijetu. Takav „stav“ zadržalisu do današnjih dana. U timpolitičkim zakulisnim igrama,bez dvojbe se može reći, daje Hrvatska, odnosno hrvatskinarod uvijek izvlačio „tanjikraj“, tj. prolazio vrlo loše bilopolitički (teritorijalno) ili gospo-darski.“Zaključci su Ti, dragi Damire,dobri. Ali samo za razdoblje do2.5.1945. Jer onda je na evrop-skoj vojnoj i političkoj sceni de-finitivno zablistala nova zvijez-da: Josip Broz Tito i njegovapobjednička Narodnooslo-bodilačka vojska koja je pre-gazila i zagospodarila čak i(nesporno za nas Hrvate, avaljda i za Slovence, talijan-skim) Trstom. On i njegovavojska su tom pobjedom de-finitivno vojnički i politički slo-mili kičmu talijanskom ireden-tizmu. Koji se morao zadovol-jiti da mu Tito i njegova Jugo-slavija tek nakon deset iscrpl-jujućih godina pregovora vrati(nesporno većinski talijanski)Trst, a da mu više na pametnije padalo iskati pedalj Istre,a o Dalmaciji da i ne govori-mo. Dakle, makar što se Tali-jana odnosno njihovoga ire-

dentizma tiče, od 2.5.1945. nao-vamo Jugoslavija je postala odcijeloga relevantnog svijeta priz-nata vojna i politička velesila. I odtada na ovamo ovakvi prigod-ničarski verbalni - a ako tko slovikao pričljivi narod, to su, kaco,Talijani – izljevi iredentističke nos-talgije za interno tješenje poputTajanijevog nekidan, realno nasmogu brinuti koliko i navijače Ju-ventusa gostovanje simpatičnihamatera Croatie iz Gabrila, a Slov-ence gostovanje hrvatskereprezentacije u skijaškim skok-ovima. U odnosu na talijanska ire-dentistička posezanja, od onihkojim su ih obdarili saveznici zaprijelaz u prvom svjetskom ratu,do onih kojim ih je nadario ro-donačelnik Tomašićkinog i Šoli-noga svjetonazora u drugom,Titova Jugoslavija, a posebiceHrvatska, nije izgubila ništa. Da-pače, dobila je što nikad prije ima-la nije – cijelu Istru, te sve otoke,perfine i Palagružu. Cijelu ljepšupolovicu „najljepšega mora nasvijetu“. Pa kojemu normalnomuTalijanu neće bit žao za takvimgubitkom! Stoga naš premijer tre-ba pokazati više empatije zasvoga prijatelja i stranačkog više-manje istomišljenika: „ Antonio,stari moj, ma razumijem ja da sadpred izbore moraš malo zatala-sati, ta jesi li desničar ili nisi; alishvati i ti nas, moramo i mi reagi-rati, jer i mi smo nekakva desni-ca…“Ali Šola se ne zadovoljava samonovinama, on čita i knjige. Prvose kao ozbiljan znanstvenik iideolog pobrinuo da dođe docijeloga Tajanijevog govora. I takouzazna da se ovaj referirao naRenza de Vidovicha, zadarskogezula i zagovornika dalmatinskenacije („Dalmazia nazione“). Šolunaročito pogađa Vidovicheva viz-ija Europske unije koja mora„eliminirati države nacije“ i preuze-ti koncept „nacionalne kulture kaorazlikovnog elementa među nar-odima“. Što teritorijem opsjednu-ti ustaša odmah tumači kao „vratitifederalizacijom EU-a DalmacijuItaliji kojoj je i oteta, najprije odAustro-Ugarske, danas od RH.

Vidoviti De’Vidovich kliče, višeEurope- manje suverenista, a to,gle čuda ‘pomalo’ skriveno zas-tupa i Tajani…Pri svemu ovemu Šola zlonamjer-no previđa da su Tito i njegovi par-tizani 2.5.1945.definitivno porazilii u očima cijelog relevantnog svi-jeta ponizili talijanski iredentizam.Tako da više nikome normalnomu Italiji, pa ni Tajaniju, niDe’Vidovichu ne pada na pametteritorijalno svojatati ni Istru niDalmaciju. No, i nakon što mu jeskresana iredentistička ambicija,odnosno zbog toga još i više, tali-janski narod ostao je, za razlikuod npr. hrvatskog, ono što jest:veliki evropski narod, i na gospo-darskom i na kulturnom planu. Tajcivilizacijski, gospodarski, kultur-ni, urbanistički, arhitektonski,dizajnerski, strojarski itd. genij ve-likog i Hrvatskoj, a posebice Istri iDalmaciji „najsusjednijeg“ naro-da oduvijek - od Onofria dellaCave i Michelozzija do Pieralisija,od dotura Luiđija koji je studiraou Padovi i svakodnevno čitaoDantea, do našega „Straduna“,„funjestara“, „skura“, „bokapora-ta“, „pjata“, „sinjorina“, „nona“ i„karata za briškulu“ – imao je bit-ni utjecaj na ovdašnji živalj. U tom,civilizacijskom, kulturološkomsmislu Dalmacija, a Istra još i više,jesu (i) talijanske. I dobro je da jetako. Jer tako smo dobili u Du-brovniku vodovod još u 15.stol-jeću, jer inače bi u našim mlinica-ma još konji okretali ona teškakamena kola… I neka je te i takveItalije, tog i takvog talijanskoggenija što više u mojoj Dalmaciji imojoj Hrvatskoj. Kojima prigodneparole signora Tajanija odnosnoteorije signora De’Vidovicha punomanje štete od mjentovanog zatu-canog neoustaškog trbuhoz-borstva gospođe Tomašić ili gos-podina Šole. Koje je, recimo, ap-solutno kompatibilno s duhomnedavne Deklaracije Hrvatskognarodnog sabora u Mostaru. Kojaje više-manje ista kao i malo prijedonesena Deklaracija Hrvatskogsabora o položaju Hrvata u BiH.Nije se nama u Dalmaciji, fala Titui partizanima, bojati Italije. NegoHerceg-Bosne. Jer, ni Tito nije biosvemoguć.

Darko Kaciga DubrovčaninP.S. Ceterum censeo…uostalommislim da treba ukinuti: 1) hrvats-ko državljanstvo svima koji ne pre-bivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarst-vo turizma; 3), a mostu prekoRijeke dubrovačke vratiti njegovočasno, izvorno ime - Most Du-brovnik.

Ljuti se nono na unuka što dane i noći provodi uz laptop, ne izlazinadvor, ne vijera se... i često mu pribokava: - A ja sam u tvojimgodinama s ekipom samo jedne večeri demoliro tri kafetarije u Trstu,okrenuo im sve konobarice i još im se na kraju popišo na šank.I tako sve do jedne nedjeljne večeri kad su prijatelji unijeli u kuću namrtvo ime isprebijanoga unuka. - Evo nono, i ja sam s ekipom demo-liro kafić u Trstu, povalio im one Moldavke ili koje su već bile i popišoim se na šank. - A s kijem si ti to jađo bio u Trstu? - Pa s Generaltur-istom. A ti nono? - S partizanima, kaco.

4 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

INICIJATIVA NAROD ODLUČUJE:

„HDZ i SDP ukrali referendum„HDZ i SDP ukrali referendum„HDZ i SDP ukrali referendum„HDZ i SDP ukrali referendum„HDZ i SDP ukrali referendumda zaštite svoje privilegije“da zaštite svoje privilegije“da zaštite svoje privilegije“da zaštite svoje privilegije“da zaštite svoje privilegije“Ovo beskrupulozno i skandalozno ponašanjeaktualnog režima pokazuje u kakvoj se situacijinalazi Hrvatska - danas su dosegnuli vrhunackada političkim dekretom onemogućuju pravagrađana na referendum zajamčena Ustavom“Današnja (15.veljače) odluka određenih zastupnikanaroda u Hrvatskom saboru da se ne raspiše referen-dum za pravedniji izborni sustav - kršeći Ustav,podržavajući očitu prijevaru Vlade Andreja Plenkovića- najbolji je primjer zašto je potrebno promijeniti izbornisustav u Hrvatskoj”, rekao je Luka Mlinarić, koordina-tor građanske inicijative Narod odlučuje, na konferen-ciji za medije nakon što je Hrvatski sabor odbio raspi-sati referendum.“Po drugi put u četiri godine - prvi put prijevarom SDP-a, sada prijevarom HDZ-a - zaustavljen je narodni refer-endum za promjenu izbornog sustava kako bi oni navlasti zaštitili svoje privilegije, radi kojih u Hrvatskoj cvi-jeta korupcija, politička trgovina, prevelik utjecaj državena gospodarstvo i sve sfere života, dovodeći do osiro-mašenja građana, iseljavanja, nemogućnosti provođen-ja reformi, i dr.”, rekla je Natalija Kanački, članica Orga-nizacijskog odbora GI Narod odlučuje.“Ovo beskrupulozno i skandalozno ponašanje aktual-nog režima pokazuje u kakvoj se situaciji nalazi Hrvats-ka - danas su dosegnuli vrhunac kada političkim de-kretom onemogućuju prava građana na referendumzajamčena Ustavom. Ovo je isključivo politička odluka

jer zastupnicima jučer i danas nijepokazan ni jedan jedini argument ilidokaz kojim bi se potvrdila tzv.nevjerodostojnost potpisa”, rekla jeSanja Bilač, članica Organizacijskogodbora GI Narod odlučuje.Tvrtko Krpina, koordinator GI Narododlučuje, podsjetio je na 6 mjera koji-ma GI Narod odlučuje želi promijen-iti izborni sustav, a protiv kojih je Vla-da Andreja Plenkovića glasala:1. Uvođenje tri preferencijalna glasabez cenzusa od 10% - kako bi seomogućio veći neposredan utjecajbirača na sastav Sabora;2. Elektroničko i dopisno glasovanje- kako bi se svim biračima osiguralojednako biračkopravo;3. Smanjenje bro-ja saborskih zas-tupnika - u svrhuučinkovitijeg djelo-vanja Sabora imanje fragment-acije;4. Pravednijiraspored izbornihjedinica - kako bise spriječila nejed-naka vrijednostglasova uizbornim jedinica-

ma;5. Sniženje praga na 4% - kako bi sesmanjio broj propalih glasova birača;6. Predstavnici manjina birani na pov-lašteni način – ne mogu odlučivati otome tko će formirati Vladu.“Ovom odlukom je prekršeno ustavnopravo građana na referendum, u oči-toj namjeri da se građane ograniči nademokratsko izražavanje samo kadasu izbori, odnosno da u četiri godineizmeđu izbora ne smiju reći što mislei žele”, naglasila je Kanački ističućikako je promjena izbornog sustavanajvažnija reforma za Hrvatsku za kojuće se inicijativa nastaviti zalagati.

Inicijativa Narod odlučuje

PRIOPĆENJE KLGB SRĐ JE GRAD

Grad je potpuno devastiran kriminalnimGrad je potpuno devastiran kriminalnimGrad je potpuno devastiran kriminalnimGrad je potpuno devastiran kriminalnimGrad je potpuno devastiran kriminalnimponašanjem prema prostoruponašanjem prema prostoruponašanjem prema prostoruponašanjem prema prostoruponašanjem prema prostoruSve točke dnevnog reda GV-a vezane uz GUP bit će samoobična farsa. Čekati toliko vremena dok se svi ne namire, dovestise „u -tko je jamio-jamio“ - fazu pa onda „herojski“ stati u obranu- ničega - to je ono što trenutno radite Gradonačelniče

Svaki novi gradonačelnik koji dola-zi iz HDZ-ovog legla, nastoji napočetku i tijekom svojeg mandataoprati ruke od svih malverzacijasvojih prethodnika. Ovim selek-tivnim zaboravom i svojevrsnomHDZ-ovom sinkopom izbjegava sečinjenica da je upravo HDZ onaj kojije kontinuiranim prostornim devas-tacijama uništio i posljednju mo-gućnost ikakvog urbanističkogpromišljanja Dubrovnika i njegovebudućnosti.Zakašnjele pressiceNa press konferenciji 13.veljače gra-donačelnik Franković pokušao jemalo „izribati“ oporbu, pa je tako na-veo: Naša oporba se prije 10-akdana sjetila kako bi trebalo mijen-jati GUP...“ Kako se lista Srđ je Gradnalazi u poziciji „oporbe“, vjerojat-no je i prozvana ovim stavom, sto-ga prilažemo fotografije i link naneke medijske objave u kojima dan-ašnji članovi liste Srđ je Grad i Srđje Naš još od 2007. traže izmjeneGUP-a. Naš je gradonačelnik tedavne 2007. još bio mlad, naivan,

golobradi mladić koji je s čuđenjemi treptavim okicama tek upoznavaoDubrovnik, onaj Dubrovnik kojeg sunjegovi prethodnici tada zgazili iponizili urbanističkim zločinima nadnašom baštinom.Sad je kasno da se kaješ...Bojimo se da sve buduće izmjene idopune GUP a, sve i da budunapravljene u toj namjeri neće imativiše što štititi jer se neće imati višečime upravljati. Sve su reakcijezakašnjele, sve su presice rekvijemijer je situacija ireverzibilna. Nitkoviše neće rušiti Gimane, saditi stab-la na plaži u Uvali, razdvajati hoteleod Neptuna do Babin kuka ili sruši-ti Marinu Frapa. Sve točke dnevnogreda GV-a vezane uz GUP bit ćesamo obična farsa. Čekati toliko vre-mena dok se svi ne namire, dovestise „u -tko je jamio-jamio“ - fazu paonda „herojski“ stati u obranu - niče-ga - to je ono što trenutno raditeGradonačelniče.Tko će vas podržati - Raguž, ZNASEMožda bi ipak bilo najbolje da prije

navedenih izmjena GUP-a otiđete na brifing kod ŽeljkaRaguža, uglednog izvođača betonskih radova koji bezodobrenja Konzervatorskog zavoda, mirne duše, predvašim očima Gradonačelniče Frankoviću (!) betonira obalnipojas u najstrožoj zoni UNESCO-ve zaštite! Tom stešaljivdžiji, Gradonačelniče, ipak malo previše dopustili,razmislite malo gdje vas može odvesti ova sitnoprovincijs-ka politička trgovina. Zar vi doista mislite da je išta odrečenog na vašoj pressici vjerodostojno nakon betonskihradova „dvoglavog“ koje dopuštate!?Moratorij na GUPNaravno da moratorij na GUP nije predviđen trenutnomzakonskom regulativom. Nije zakon, na koji je licemjernoselektivno se pozivati, predvidio ni korupciju u javnoj na-bavi, ni nepotizam pri zapošljavanju, ni pljačku u privatiza-ciji, ni pogodovanja raznim domaćim i stranim mutikaša-ma, pa su se svi redom dogodili i zemlji i gradu, mahom zamandata vaše stranke. Gradonačelniče, vi očigledno nerazumijete što znači moratorij - to znači da imate obvezu(!), kao gradonačelnik Grada koji je potpuno devastirankriminalnim ponašanjem prema prostoru, u najvišim ver-tikalama RH tražiti i izboriti mogućnost status quoa za bar-em 10 mjeseci. Zakon to nije predvidio? Donesite ga! Ra-dite presedane, dignite Vladu na noge, jer to ovom gradudugujemo. Odlučite se, ili jeste ili niste gradonačelnik.Drastične situacije zahtijevaju drastične mjere - donesitezakon o strateškoj obrani prostora u Dubrovniku, pozovitese na stranačku vertikalu, na buffer zonu, na Sv Vlaha. Isko-ristite te ruke u Saboru, barem jednom za nešto korisno!U međuvremenu po hitnom postupku inicirajte izmjene idopune ili ukidanje GUP-a. Dubrovnik treba ozbiljnu ur-banističku studiju ako hoće biti grad 21. stoljeća i ta studijamora biti osnova izradi novog GUP-a. Dubrovnik se nemože održati parcijalnim rješenjima, sitnim pogodovanji-ma, političkom trgovinom - shvatite da je s tim gotovo, takoviše ne ide.

KLGB Srđ je Grad

APEL KOMUNALNIM SLUŽBAMA GRADA DUBROVNIKA

Bacanje šuta u BrsečinamaBacanje šuta u BrsečinamaBacanje šuta u BrsečinamaBacanje šuta u BrsečinamaBacanje šuta u BrsečinamaVeć nekoliko dana građani i naše ekološke udruge up-ozoravaju na problem ilegalnog bacanja šuta u Brseči-nama, poviše ljetnikovca Cvijete Zuzorić i mjesne plaže,ali Komunalne službe Grada ništa ne čine po ovome.Molimo žurnu reakciju Komunalnih službi Grada kakobi se zaustavila daljnja devastacije okoliša Brsečina,poviše zaštićenog ljetnikovca i plaže. Kako su namgrađani dojavili radi se o jednom poduzetniku koji u bliz-ini gradi hotel i onda šut i zemlju baca bez dozvole nanepredviđeno mjesto za to.Molimo vaše pismeno očitovanje.

Voditeljica Eko Fona Jadranka Šimunović

5GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

JOŠ O SKANDALOZNOJ IZJAVI PREDSJEDNIKAEUROPSKOG PARLAMENTA ANTONIA TAIANIA „ŽIVJELATALIJANSKA ISTRA I ŽIVJELA TALIJANSKA DALMACIJA“

Ima i nešto skandaloznijeIma i nešto skandaloznijeIma i nešto skandaloznijeIma i nešto skandaloznijeIma i nešto skandaloznijePredstavnica Hrvatske u Europskom parlamentugospođa Dubravka Šuica je izvijestila javnost dasu na sastanku s Tajanijem sve razjasnili, da ćese ispričati hrvatskoj javnosti, jer je njegov govorkrivo protumačen, da priču o ovome trebazaključiti i amnestirala ga time što je izjavila dapred parlamentarne izbore ne treba tražitinjegovu ostavkuU organizaciji Nacionalne asocijacije Venecija Julija Dalmacija(Assozione Nazionale Venezia Gullia Dalmazia), još uvijektraju manifestacije u povodu obljetnice izgona Talijana iz Is-tre, Dalmacije i Rijeke pod nazivom Dan sjećanja uspomenena fojbe i julijansko-dalmatinski izgon (Giornata del Ricordodelle foibe e dell’esodo giuliano-dalmata). O tome se prika-zuju filmovi, održavaju predavanja, iznose sjećanja, predstav-ljaju knjige, čitaju uradci i poezija i dr. Ovogodišnja manifest-acija održava se Udinama (5-21. veljače).Tim povodom, u mjestu Bazovice (Basovizze) predsjednikEuropskog parlamentu Antonio Tajani (Taiani) održao je skan-dalozan govor, svojatajući Istru i Dalmaciju, ali je, začudo,poštedio Rijeku. Hrvatska su sredstva javnog priopćavanja otome podrobno izvijestila i davala svoje komentare.Na ovo su reagirali hrvatski i slovenski parlamentarci u VijećuEurope, zatim predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjed-nica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.Pošto se hrvatski parlamentarci na sastanku u hodniku Par-lamenta nisu mogli dogovoriti o ovako osjetljivom pitanju zavlastitu zemlju, predstavnici ostalih stranaka, osim HDZ-ovih,odbili da uđu u delegaciju koja je trebala obaviti razgovor saTajanijem, s opravdanjem da je to stvar Pučana. Ovo njihovoskandalozno ponašanje do sada nitko nije osudio. Trebali suse ugledati na Republiku srpsku, u kojoj veliki vođa radi štahoće, pa predstavnike oporbenih stranaka na nepolitičkomprosvjedu (Istina za Davida), čak i s parlamentarnim imunite-tom, hapsi s lisicama na rukama. Na takove njegove čine,oporbene stranke prosvjeduju, a velikog vođu i njegov dikta-torski režim obasipaju svakojakim pogrdama. Ali, kad je SDApokrenula pitanje izmjene naziva države RS, na poziv ve-likog vođe da je država u pitanju, sve su nesuglasice potis-nute i predsjednici svih političkih stranaka pred njim su sepostrojili i obvezali se da će jedinstveno braniti svoju državu ine dozvoliti izmjenu naziva. Ovo je ozbiljan povod za razmiš-ljanje o obvezi koju bi budući hrvatski parlamentarci moralipotpisati, da će u slučaju ugroze državnih interesa, jedinstvenonastupati. Tako su u hrvatsko-slovenskoj delegaciji bili samopredstavnici HDZ-a: Dubravka Šuica, Željana Zovko, IvicaTolić i Marijana Petir, a u slovenskoj pet predstavnika iz svihpolitičkih stranaka. Delegacija je od Tajanija zatražila da seispriča hrvatskoj javnosti i povuče svoju izjavu. Na upit porta-

la hoće li se Tajani ispričati zbog iz-jave, iz ureda predsjednika Europ-skog parlamenta odgovorili su sl-jedeće: Tajani se neće ispričati, jer iz-javom živjela talijanska Istra i Dalmaci-ja nije mislio ništa loše i to jezlonamjerna interpretacija. On nika-da nije rekao da su Dalmacija i Istradio Italije. Svjesni smo da su Istra iDalmacija sada dio Hrvatske, pred-sjednik Europskog parlamenta go-vorio je o onom vremenu. Komemo-rirali smo to vrijeme u kojemu se todogodilo. Govorio je o tom ratnomvremenu u kojemu su ljudi ubijeni i ukojem su mnogi Talijani izbjegli iz Dal-macije. Rat je loš za sve. Tajani senije referirao na sadašnjost, pa on jeglasao da Hrvatska uđe u EU. Nemateme oko toga!Predstavnica Hrvatske u Europskomparlamentu gospođa Dubravka Šuicaje izvijestila javnost da su na sastankus Tajanijem sve razjasnili, da će seispričati hrvatskoj javnosti, jer je nje-gov govor krivo protumačen, da pričuo ovome treba zaključiti i amnestiralaga time što je izjavila da pred par-lamentarne izbore ne treba tražiti nje-govu ostavku.O tome je u središnjem Dnevniku TVN1 od 13. veljače, novinarka i kolum-nistica Đurđica Klancir, rekla sljedeće:Gospođa Šuica gotovo kao da nas-tupa kao odvjetnica gospodina Tajan-ija i nastoji opravdati i obrazložiti zaš-to je neprimjereno tražiti opoziv. Patraženje opoziva je politička gesta ina onima koji to traže nije da procjen-juju je li to vremenski primjereno. Tak-ođer je zanimljivo vidjeti da uza svenapore i premijera, pa i gospođeŠuice, koji nastoje pokazati razumije-vanje za interpretaciju gospodinaTajanija i njegovo obrazloženje bezisprike - zapravo se dopušta gospod-inu Tajaniju da ne napravi gestu kojibi trebao - ispričati se, povući.Ovome treba, što je još skandaloz-nije, dodati i sljedeći dio njene izjaveo posvojenju Istre i Dalmacije, iz kojese da protumačiti da bi nekako i pre-boljela Istru, ali Dalmaciju nikako, pauz blagi smiješak dodala: A, ne dajBože, i Dalmaciju.

Predsjednik Vlade je izvijestio javnostda je razgovarao s Tajanijem, kazaomu da su hrvatska Vlada i HDZ, kojije dio političke grupacije Europskihpučana, kao i Forza Italia, stranka biv-šeg talijanskog premijera Silvija Ber-lusconija u kojoj je Tajani jedan odključnih figura, izrazito nezadovoljnitakvom izjavom koja ima natruhe ter-itorijalnih pretenzija i revizionizma nep-rimjerena i zatražio pojašnjenje, uočekivanju da će Tajani dati priopćen-je o ovoj temi. Tajani je ispunioobećanje i na Twiteru napisao da nijemislio onako ako je rekao. Pa šta jeonda mislio kad je izjavio: Živjela tali-janska Istra, Živjela talijanska Dalmaci-ja (Viva Istria italiana, Viva Dalmaziaitaliana). Samo ovo je bilo dovoljnoda se službeno zatraži njegov opoziv,jer su ovakve izjave neprimjerenepredsjedniku Parlamenta 27 europ-skih zemalja. I u Hrvatskoj ima onihkoji nešto izjave, pa kad zbog togabudu prozvani, izjavljuju da nisu takomislili. “Predsjednica Republike je kazala daće razgovarati s predsjednikom Re-publike Italije Serđom Matarelom(Serrgio Matrella), ali se, osim toga, otome više ništa ne zna. Ali i da je razgo-varala, s njime je samo mogla izm-ijeniti mišljenja. Nije valjda očekivalada će Predsjednik Republike naružitipredsjednika Europskog parlamentai da će od njega traži povlačenje iz-jave.U navedenom Dnevniku, novinarka ikolumnistica TV N1 Đurđica Klancir otome je rekla sljedeće:Neprimjereno je da se sada ne možedržavni vrh jednostavno odrediti okote situacije. Ukratko, hrvatski državnivrh nije se snašao i nije reagirao kakobi trebao.I, na kraju, iako je jedan od stožernihpostulata Europske unije sigurnostgranica njenih članica i nemogućnostnjihovog mijenjanja bez dogovoradviju zemalja, a time i bilo kakovihsvojatanja njihovih dijelova, do dan-as, osim zainteresirane Slovenije zbogsvojatanja i njenog dijela Istre, nijed-na druga članica EU govor Tajanijanije osudila. Jusuf Mulić

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Tjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske uprave du-brovačko-neretvanske zabilježeno je 13 prometnih nes-reća u kojima su 3 osobe zadobile teške tjelesne ozl-jede dok su 3 osobe lakše ozlijeđene. S materijalnomštetom zabilježeno je 7 prometnih nesreća. Provodećimjere kontrole prometa policijski službenici su protivpočinitelja prometnih prekršaja poduzeli 528 represivnihmjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema oso-bama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročni-ci težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“

te su tako 232 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kret-anja, 67 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas,18 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 12osoba zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje. Od ostalih prekršajaizdvajamo 53 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i 30mjera zbog nepropisnog pretjecanja. Najveća koncentracija alkohola od 2,11g/kg izmjerena je 57-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih regis-tracijskih oznaka koji je, tijekom kontrole prometa, zaustavljen u u večernjimsatima u petak, 15. veljače u Metkoviću. Vozač tijekom vožnje nije koristio sig-urnosni pojas. Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa nacestama 57-godišnjak je zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja, nakončega je protiv istog podnesen optužni prijedlog nadležnom Općinskom sudu.

PU dubrovačko-neretvanska

6 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJARESPECT THE CITY ILI...

Kada nas pored zdravih očiju uvjeravaju kako je više, zapravo, manjeKada nas pored zdravih očiju uvjeravaju kako je više, zapravo, manjeKada nas pored zdravih očiju uvjeravaju kako je više, zapravo, manjeKada nas pored zdravih očiju uvjeravaju kako je više, zapravo, manjeKada nas pored zdravih očiju uvjeravaju kako je više, zapravo, manjeBudući da već pomalo idemo prema kraju veljače, a nemamo nikakvih informacija o načinu na koji će seorganizirati prihvat autobusa na Pilama u sklopu projekta RESPECT THE CITY, ostaje za vidjeti kako će segradska uprava nositi s problemom prometa i pritiskom na Pile

Prema službenim podacima Lučke upraveDubrovnik, prošle je godine Dubrovnik pos-jetilo 776.612 gostiju s brodova za kružnaputovanja. Prema istom izvoru ove se god-ine planira 823.948, a 2020. godine čak922.797 gostiju. U proteklom periodu, avezano uz ovu temu, gradske su nas vlastiuporno uvjeravale kako je Dubrovnik do-bio „bitku” s kruzerima i da su poduzetemjere koje idu u cilju boljeg rasporeda gos-tiju, ističući u prvi plan pregovore s CLIA-om. Išlo se i korak dalje, javno su tvrdili daće od 2019. godine dnevno uplovljavatisamo dva kruzera koji će u Grad dovoditinajviše 5.000 posjetitelja. Nama s liste Srđje Grad to se nije činilo vjerojatnim i nismose prevarili.Analiza dolaska kruzera i broja gostijukoji uplovljavaju u DubrovnikKako je sada već potpuno jasno, netočnaje informacija da će u Dubrovnik ove god-ine dnevno uplovljavati samo dva kruzera.Prema informacijama koje su nam dostup-ne, u Dubrovniku ćemo tijekom ove god-ine čak 86 dana imati uplovljavanja više oddvaju brodova, većeg ili manjeg kapacite-

ta. Što se tiče „mantre“ o maksimalno 5 000gostiju dnevno, ona također nije istinita.Naime, ukupno14 dana tijekom sljedećegodine imat ćemo ukupno više od 7 000gostiju koji će uploviti u Dubrovnik, dodat-nih 14 dana ukupno više od 6.000 gostiju,dok ćemo 19 dana imati ukupno više od 5000 gostiju. Sveukupno, riječ je o 47 danaunutar kojih će brodovi za kružna putovan-ja dovesti u Dubrovnik više od upornospominjanih 5 000 gostiju dnevno.Analiza izlaznosti putnika koji će posjetitigradsku jezgruŠto se izlaznosti putnika tiče, međunarod-ni standard kaže da u odredištu na izlete /razglede odlazi od 50 do 80% putnika sbrodova za kružna putovanja, odnosno daudio putnika koji odlaze na izlete i organiz-irane razglede varira s obzirom na odre-dište. Što je odredište zanimljivije, to jeizlaznost veća. Prema neslužbenim podaci-ma do kojih smo uspjeli doći, izlaznost put-nika s brodova za kružna putovanja u Du-brovniku je oko 70%, s tim da je pojedinimdanima ta izlaznost i veća. Na osnovu izne-senih brojčanih podataka, lako je izračunati

da će (u najboljoj verz-iji po povijesnu jezg-ru), minimalno 15dana tijekom sezonebiti preopterećnobrojkom od preko5.000 putnika. U ovo,naravno, još neračunamo i ostalednevne goste. Što se,pak, tiče broja dnevnihuplovljavanja brodo-va, u najintenzivnijemdijelu godine (periodusvibanj – studeni) uDubrovnik će uprosjeku dnevno uplo-viti 2,45 broda. Ovajpodatak demantiratvrdnje o maksimalnodva broda koje su bileizrečene u javnomprostoru.Gdje su točni podaci?Kako bi se moglo štodetaljnije analiziratipodatke, Lučka upra-va Dubrovnik trebalabi javnosti podastrijetistatističke podatke oprosječnoj izlaznostiputnika s brodova zakružna putovanja uodredište, kao i infor-maciju o očekivanombroju putnika pobrodu za kružna puto-

vanja. Naime, Lučka uprava Dubrovnikraspolaže tim podacima. Te dvije važne in-formacije ipak nisu dostupne javnosti jer seciljano skrivaju i to kako bi se prikrila čin-jenica o promašenosti projekta RESPECTTHE CITY. Već smo više puta, mi iz Srđ jeGrad, naglašavali da trenutna gradska up-rava nema kapacitete za sustavno promiš-ljanje ovako osjetljivog projekta kojem jepitanje broja kruzera i kruzerskih gostiju jed-no od ključnih.A što ćemo sa zaustavljanjem na Pilama ?Što te brojke znače u smislu zaustavljanjaautobusa na platou Pila? U periodu svibanj– studeni ove godine će, na temelju 70%izlaznosti putnika s brodova za kružna pu-tovanja, dnevno prema platou Pila biti up-ućena 63 autobusa kapaciteta 50 sjedala.Kada tome dodamo dnevne izletnike, kojiuglavnom nenajavljeni dolaze na plato Pilate grupe stacionarnih gostiju koji takođerorganizirano posjećuju povijesnu jezgru,dnevni broj autobusa u promatranom peri-odu će se najmanje udvostručiti.Budući da već pomalo idemo prema krajuveljače, a nemamo nikakvih informacija onačinu na koji će se organizirati prihvat au-tobusa na Pilama u sklopu projekta RE-SPECT THE CITY, ostaje za vidjeti kako ćese gradska uprava nositi s problemomprometa i pritiskom na Pile. Proteklih segodina po ovom pitanju baš i nisu proslavili.Jesu li u međuvremenu razradili modaliteteprihvata autobusa koji će omogućiti boljuprotočnost i hoće li se konačno početi upotpunosti upravljati procesima kada je riječo dolasku autobusa na plato Pila, saznatćemo uskoro.Prijedlog Srđ je GradU međuvremenu, s obzirom na to da Srđ jeGrad uvijek sustavno promišlja i nudi rje-šenja, ponovit ćemo naš prijedlog CENTRAZA UPRAVLJANJE POSJETITELJIMA –DISPEČERSKA SLUŽBA, koji smo još 2015.godine predstavili javnosti i tadašnjoj grad-skoj upravi. S našim je prijedlogom upoz-nata i aktualna gradska uprava. Osnovnaideja vodilja našeg prijedloga upravljanje jeprocesima potpunom kontrolom zaustavl-janja na Pilama, na način da se autobusine bi mogli zaustaviti na Pilama bez pre-thodnog odobrenja CENTRA, zakupa SLO-TOVA i kupnje VINJETE. Za takvu je orga-nizaciju, međutim, potrebno na vrijemeodraditi određene predradnje, bez kojihplanirana realizacija ovog prijedloga nijemoguća.Bilo bi dobro da se prijedlog uzme urazmatranje pogotovo zato jer Uskrs predvratima, a s njim i još jedna zahtjevna turis-tička sezona s više, a ne manje, kruzerskihgostiju.

KLGB Srđ je Grad

ULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

7GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

URED GRADONAČELNIKA GRADA DUBROVNIKA

Čestitka Jugu za osvajanjeČestitka Jugu za osvajanjeČestitka Jugu za osvajanjeČestitka Jugu za osvajanjeČestitka Jugu za osvajanjejuniorskog prvenstva Hrvatskejuniorskog prvenstva Hrvatskejuniorskog prvenstva Hrvatskejuniorskog prvenstva Hrvatskejuniorskog prvenstva HrvatskeU povodu osvajanja vaterpolskog juniorskog prvenstvaHrvatske, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković up-utio je čestitku Vaterpolskom klubu Jug. Prenosimo je ucijelosti.Dragi Jugaši,Još jedan niz pobjeda, još jedan hvalevrijedan naslov!Vaša nadarenost i disciplina te predanost i vrsno znanjevaših trenera zaslužni su i za ovu pobjedu, a pred Vama jesigurno još puno ovakvih izvrsnih rezultata. S iznimnomradošću u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno Vamčestitam što ste postali državni prvaci juniorskog prvenst-va Hrvatske, dok posebne pohvale zaslužuju i najbolji vra-tar Antonio Vukojević te najbolji igrač prvenstva Filip Kržić.S poštovanjem,

Gradonačelnik Mato Franković

GRADONAČELNIK S MLADIM LIJEČNICIMA O PROBLEMATICI STANOVANJA

Grad želi pomoći i želi zadržati što višeGrad želi pomoći i želi zadržati što višeGrad želi pomoći i želi zadržati što višeGrad želi pomoći i želi zadržati što višeGrad želi pomoći i želi zadržati što višeliječnika na ovom područjuliječnika na ovom područjuliječnika na ovom područjuliječnika na ovom područjuliječnika na ovom područjuU ime liječnika, Marija Pelin kazala je kako ne žele ništabesplatno, nego samo iste uvjete kao i njihovi kolegespecijalizanti u drugim dijelovima Hrvatske, koji imaju istaprimanja kao oni, a povoljnije uvjete za stanovanjeGradonačelnik Mato Franković sus-reo se s mladim liječnicima, speci-jalizantima, koji rade u zdravstven-im ustanovama na području Du-brovačko-neretvanske županije, akoji su izrazili potrebu za pomoći pri-likom rješavanja stambenog pitan-ja, kako bi mogli dugoročno ostatiovdje raditi, za dobrobit građanaGrada Dubrovnika i svih stanovnikaŽupanije.Gradonačelnik Mato Franković ka-zao je kako Grad želi pomoći i svaka-ko želi zadržati što više liječnika naovom području. Iznio je nekoliko pr-ijedloga u tom smjeru, između osta-

log i osiguravanje dijela stanova izprograma ‘’Dubrovačke stanograd-nje’’ za potrebe liječnika. Kazao je ikako će na ovu temu razgovarati sčelnicima javnih zdravstvenihustanova na našem području te kakoje jedna od opcija mogućnostizgradnje novih stanova na zemljiš-tu koje je u neposrednoj blizini i uvlasništvu Opće bolnice Dubrovnik.‘’Može se ići na opciju korištenja iliotkupa po povoljnijoj cijeni, ali bi vasGrad onda svakako obvezao daodređeni period godina morate ra-diti u zdravstvenim ustanovama napodručju Grada Dubrovnika. To je

naša prilika da jačamonašu bolnicu i našezdravstvene ustanove.Grad puno novca izdva-ja za zdravstveni sustav,samo u ovoj godini višeod šest milijuna kuna zapovećanje standarda udubrovačkoj Općojbolnici, izdvajamo zaHitnu medicinsku po-

moć, za Dom zdravlja i na taj način očekujemo većukvalitetu pružene usluge’’, kazao je gradonačelnik Frank-ović. U ime liječnika, Marija Pelin kazala je kako ne želeništa besplatno, nego samo iste uvjete kao i njihovi kolegespecijalizanti u drugim dijelovima Hrvatske, koji imaju istaprimanja kao oni, a povoljnije uvjete za stanovanje. Osimskupih kvadrata za kupnju suočavaju se, kao i ostali, sotkazivanjem najma stanova pred turističku sezonu. Zbognedostatka medicinskog kadra u cijeloj zemlji neki gra-dovi i županije već su, kako je kazala, krenuli s određen-im modelima subvencioniranja stambenih kredita ili naj-ma stanova.Gradonačelnik je također predložio da liječnici specijali-zanti oforme svoj tim za radne sastanke u gradskoj up-ravi kako bi se dogovorili optimalni modeli kako rješavatinjihovo stambeno pitanje.

STRADANJE DUBROVNIKA U DOMOVINSKOM RATU

Izložba „Dubrovnik, a ScarredIzložba „Dubrovnik, a ScarredIzložba „Dubrovnik, a ScarredIzložba „Dubrovnik, a ScarredIzložba „Dubrovnik, a ScarredCity“ otvorena u WashingtonuCity“ otvorena u WashingtonuCity“ otvorena u WashingtonuCity“ otvorena u WashingtonuCity“ otvorena u WashingtonuIzložba je realizirana u organizaciji GradaDubrovnika i Veleposlanstva RepublikeHrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama,uz sponzorstvo Društva prijatelja dubrovačkestarine te pod pokroviteljstvom PredsjedniceRepublike Hrvatske i Vlade Republike HrvatskeMultimedijalna izložba „Dubrovnik, a Scarred City:stradanje i obnova Dubrovnika 1991.-2000.” autora Juli-jane Antić Brautović, Mata Brautovića i Gorana Cvjetin-ovića otvorena je u srijedu, 13. veljače 2019. godine uVeleposlanstvu Republike Hrvatske u Washingtonu,gdje će gostovati do 13. ožujka.Putem teksta, fotografija i video materijala izložba prika-zuje stradanje Dubrovnika u Domovinskom ratu, ali ibrzu i impresivnu obnovu koja je uslijedila.- Stradanje Dubrovnika u Domovinskom ratu poluči-lo je dva presedana. Prvi put u svojoj povijestiUNESCO je poslao svoje izaslanike u nekom ra-tom zahvaćeno područje. Ti ljudi su dubrovačkim ihrvatskim institucijama pomogli u evidentiranju izaštiti uništenih spomenika, ali i razvijanju metod-ologije obnove, educiranju stručnjaka za njenuprovedbu te nadzoru. Jednako tako, presudeMeđunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslavi-ju časnicima JNA odgovornima za razaranje Du-brovnika - generalu Pavlu Strugaru i vice admiraluMiodragu Jokiću bile su prve presude za zločin pro-tiv kulturne baštine ikada donesene u nekommeđunarodnom kaznenom postupku - kazala je na

otvorenju Julijana Antić Brautović,zahvalivši svima koji su sudjelovali uprojektu, posebno posuditeljimagrađe korištene na izložbi.U postavu izložbe je, naime, korište-na građa Muzeja Domovinskog rata,Zavoda za obnovu Dubrovnika,Društva prijatelja Dubrovačkih stari-na, Ljetnih igara i Hrvatske radio-televizije, a prikazane su i fotografijeMila Kovača, Boža Gjukića, Pava Ur-bana, Mira Kernera, Damira Fabijan-ića, Ana Marie Grill i Petera Dentona.Brojne prijatelje Veleposlanstva je usvoje te u ime gradonačelnika Gra-da Dubrovnika Mata Frankovićapozdravio hrvatski veleposlanik uWashingtonu Pjer Šimunovićistaknuvši kako je riječ o najvrjed-

nijem projektu koje je Veleposlanstvoorganiziralo do sada.- Stoga smo planirali cijeli niz poseb-nih događanja koji će pratiti izložbu.Uz večerašnje otvaranje namijenjenoprijateljima Veleposlanstva, 28. veljačećemo organizirati slično događanje zadiplomatski kor, a početkom ožujka iza akademsku zajednicu - profesore istudente povijesti, političkih znanosti,povijesti umjetnosti, restauracije. Uzto će izložba biti otvorena za javnostsvakoga radnoga dana od 10 do 12sati - kazao je veleposlanik Šimunović.Izložba je realizirana u organizacijiGrada Dubrovnika i VeleposlanstvaRepublike Hrvatske u SjedinjenimAmeričkim Državama, uz sponzorst-vo Društva prijatelja dubrovačke

starine te pod pokroviteljstvomPredsjednice Republike Hr-vatske i Vlade Republike Hr-vatske. Organizirana je povo-dom obilježavanja 40. obljet-nice uvrštenja čitavog povijes-nog kompleksa spomeničkejezgre na listu Svjetske kul-turne baštine UNESCO-a te20. obljetnice uklanjanja Du-brovnika s liste ugrožene sv-jetske baštine. Prvi je put bilapostavljena u prosincu prošlegodine u sjedištu Ujedinjenihnaroda u New Yorku.

8 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

KONFERENCIJA SVJETSKE UDRUGE BAŠTINSKIH GRADOVA OWHC:

Pristupi rješavanju sličnih izazova uPristupi rješavanju sličnih izazova uPristupi rješavanju sličnih izazova uPristupi rješavanju sličnih izazova uPristupi rješavanju sličnih izazova ugradovima pod zaštitom UNESCO-agradovima pod zaštitom UNESCO-agradovima pod zaštitom UNESCO-agradovima pod zaštitom UNESCO-agradovima pod zaštitom UNESCO-aU ime Grada Dubrovnika ovom prigodom zamjenica jepotpisala Bečku deklaraciju „Očuvanje, razvoj i upravljanjesvjetskom baštinom u dinamičnim gradovima“, kojom supotpisnici, 28 svjetskih povijesnih gradova sudionikakonferencije, izrazili zajednički stav o očuvanju svojihpovijesnih gradovaRavnoteža razvitka i očuvanja baštine, financiranje obnove spomenika,osvješćivanje važnosti očuvanja baštine, prekobrojnost turista, Bufferzone, planovi upravljanja – neke su od tema kojima su se bavili pred-stavnici udruge OWHC u Beču, na radionici i konferenciji pod nazivom“Razvoj i očuvanje gradova” (Cities Facing Development and Preserva-tion) održane u Beču od 13. do 15. veljače, na kojoj je sudjelovala zamjen-ica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić.Konferenciju su organizirali Grad Beč i Udruga svjetskih povijesnih gra-dova (OWHC), a Grad Dubrovnik odazvao se pozivu gradonačelnikaBeča Michaela Ludwiga, ujedno potpredsjednika Udruge povijesnih gra-dova. Predstavnici više od dvadeset gradova među kojima su bili Am-sterdam, Berlin, Budimpešta, Istanbula, Meksika, Praga, Rige, Tel Avivai drugih tijekom tri dana trajanja sudjelovali su na više stručnih radionicana zadane teme, dok je središnja konferencija i potpisivanje zajedničkedeklaracije održano u petak, 15. veljače.Zadnjeg dana konferencije zamjenica Tepšić bila je sudionica panela natemu „Usporedba povijesnih gradova: Što možemo naučiti jedni oddrugih?“, s predstavnicima grada Beč, Brugge i Varšava razmjenjujućiiskustva o pristupima rješavanju izazova koji su u gradovima pod zaštit-om UNESCO-a vrlo slični. Zamjenica Tepšić go-vorila je o specifičnostima Grada Dubrovnika, iza-zovima u upravljanju destinacijom i ciljevima pro-jekta „Poštujmo Grad“, istaknuvši kako je kon-ferencija prilika za razmjenu iskustava koja mogupomoći u formiranju daljnjih koraka u cilju oču-vanja baštine i krajnjeg cilja – održivog turizma.Brojni stručnjaci urbanog razvoja i predstavniciUNESCO-a i ICOMOS-a na radionicama suraspravljali o pitanju „Kako gradovi reagiraju naizazove u očuvanju njihove baštine pod zaštit-om UNESCO-a i ubrzani urbani razvoj?“.Zamjenica Tepšić, predstavljajući Dubrovnik, kojiu 2019. obilježava četrdesetu obljetnicu upisana listu UNESCO-a, kratko je predstavila ciljeve

projekta „Respect the City“, podsjetivši kako su 2017. godine brojnisvjetski mediji pisali o „smrti Dubrovnika“ uslijed prevelikog brojaturista, poglavito gostiju s kruzera i dnevnih posjetitelja,te suradnjis krovnom organizacijom za kružna putovanja CLIA i brojnim ak-tivnostima projekta kojima se nude nova rješenja , te pripremajubudući značajni projekti, kao odgovor na izazove s kojima se Gradsuočio.- Danas projekt „Poštujmo Grad“ ide u pravom smjeru. Pred namaje jako puno posla, ali postigli smo iskorake koji se primjećuju, štonas obavezuje na daljnji kontinuirani rad, posebno u svjetlu čin-jenice da se ove 2019. obilježava 40 godina od kada je staragradska jezgra pod zaštitom UNESCO-a., 10. obljetnica upisaFeste sv.Vlaha na listu nematerijalne baštine čovječanstva i 600.obljetnicu postavljanja Orlandovog stupa u središte grada, te spravom možemo reći da Dubrovnik u 2019. zaista slavi svojubaštinu. U budućem skorom razdoblju donijet će se Plan uprav-ljanja, kako bismo , poput ostalih baštinskih gradova, posjedovalidokument koji će, posebno lokalnoj upravi, olakšati djelovanje idati smjernice budućeg promišljanja zaštite i ravnoteže u starojgradskoj jezgri, posljedično i u ostalim dijelovima grada. Nasljeđeje i naša sadašnjost i naša budućnost. Ono je bilo ovdje davnoprije nas moramo učiniti sve što možemo kako bismo ga zaštitili.- istaknula je zamjenica Tepšić.U ime Grada Dubrovnika ovom prigodom zamjenica je potpisalaBečku deklaraciju „Očuvanje, razvoj i upravljanje svjetskom baš-tinom u dinamičnim gradovima“, kojom su potpisnici, 28 svjetskihpovijesnih gradova sudionika konferencije, izrazili zajednički stavo očuvanju svojih povijesnih gradova. Deklaracija se temelji naKonvenciji UNESCO-a o svjetskoj baštini, a svojevrsni je manifestočuvanju kulture i baštine povijesnih gradova, uslijed ubrzanog

razvoja, kao i potrebi razmjene iskustavana međunarodnoj razini.U sklopu radnog dijela konferencije Jel-ka Tepšić susrela se s Metchild Rossler,direktoricom UNESCO World HeritageCentra u Parizu, koja je najavila skoriposjet Gradu Dubrovniku. Rossler se želiosobno upoznati s aktivnostima i projek-tima na kojima se intenzivno radi u Gradu,a o kojima je čula od Lazare Elondoua ,direktora za kulturu i urgentna stanja priCentru svjetske baštine UNESCO-a, kojije u Dubrovniku boravio kao gost konfer-encije održane 1. veljače u svjetlu velikihdubrovačkih obljetnica.

ZA OSOBE S INVALIDITETOM U ZATONU I NA ELAFITIMA

Potpisani ugovori za nabavu lifteraPotpisani ugovori za nabavu lifteraPotpisani ugovori za nabavu lifteraPotpisani ugovori za nabavu lifteraPotpisani ugovori za nabavu lifteraGrad Dubrovnik potpisao je ugovor zanabavu tri liftera za ulazak u more zaosobe s invaliditetom. Točnije, radi seo lifteru u Zatonu čija je procijenjenacijena nabave 61 800,00 kuna bez PDV-a, a izvršitelj je tvrtka ORTO REA d. o.o. iz Varaždina, dok bi se jedan lifterpostavio na Lopudu ispred hotela Lafo-dia te drugi na plaži Zaorsan u naseljuSuđurađ. Izvršitelj je zadarska tvrtkaINKONTINENTNI CENTAR d. o. o., acijena nabave dva liftera iznosi 16000,00 kuna bez PDV-a. Do početka se-zone kupanja trebali bi biti ugrađeni svilifteri. Naime, rok za izgradnju liftera naElafitima je dva mjeseca, dok bi se lift uZatonu trebao ugraditi ovog proljeća.Lifteri će ovim putem olakšati ulazak umore osobama s invaliditetom zahval-jujući mogućnosti okretanja za 360 stupnjeva i zaustavljanja ubilo kojem položaju korištenjem ručne poluge. Podsjetimo, ku-palište u Zatonu već ima jedan lifter za osobe s invaliditetom,kao i plaže Copacabana te Mandrač u Solitudu.

VATROGASNA ZAJEDNICA GRADA DUBROVNIKA

Donacija autocisterne općini PojezerjeDonacija autocisterne općini PojezerjeDonacija autocisterne općini PojezerjeDonacija autocisterne općini PojezerjeDonacija autocisterne općini PojezerjeVatrogasna zajednica Grada Dubrovnika donirala je autocisternu opći-ni Pojezerje, a na primopredaji je nazočio dubrovački gradonačelnikMato Franković, koji je ujedno i predsjednik Vatrogasne zajednice.To je samo jedna u nizu donacija budući da zajednica često donirastarija vozila vatrogasnim društvima na području grada i županije, asad su na prijedlog zapovjednika Stjepka Krilanovića i županijskogzapovjednika Stjepana Simovića odlučili da se autocisterna doniraopćini Pojezerje. U posljednjih godinu dana Grad Dubrovnik naprav-io je puno na području vatrogastva pa je tako u travnju 2018. pot-pisan novi kolektivni ugovor kojim su osigurani bolji uvjeti i veće plaće,dok je povijesna investicija gradnja vatrogasnog broda.

9GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

URED ŽUPANA

Prijam za veleposlanika IndijePrijam za veleposlanika IndijePrijam za veleposlanika IndijePrijam za veleposlanika IndijePrijam za veleposlanika Indije

Veleposlanika Indije u Republici Hrvatskoj Nj.E. ArindamaBagchija primio je 18.veljače župan Nikola Dobroslavić.Na sastanku se razgovaralo o uspostavljanju suradnje narazličitim područjima, poglavito kroz kulturu i gospodarst-vo.Veleposlanik Bagachi istaknuo je kako ove godine u Hr-vatskoj prvi put planiraju napraviti Festival Indije koji ćekroz raznolike sadržaje, od plesa do gastronomije, pred-staviti indijsku kulturu hrvatskoj javnosti. Festival će seodržati na nekoliko lokacija, a kao jednu od mogućih ‘po-zornica’ razmatra se i Dubrovnik.Župan Dobroslavić istaknuo je kako je turizam glavna gos-podarska grana u Durbrovačko-neretvanskoj županiji uzpoljoprivredu u dolini Neretve.Na sastanku je zaključeno kako postoji obostrana voljaza suradnjom, a veleposlanik Bagachi je naglasio kakosvi hrvatski poduzetnici koji imaju volju za uspostavomsuradnje s indijskim gospodarstvenicima mogu očekivatiotvorena vrata u veleposlanstvu Indije.

ODRŽANA PREZENTACIJA REKONSTRUKCIJE LUKOBRANA ‘PUNTIN’

Projekt vrijedan devet milijuna kunaProjekt vrijedan devet milijuna kunaProjekt vrijedan devet milijuna kunaProjekt vrijedan devet milijuna kunaProjekt vrijedan devet milijuna kuna

Nakon što je Županijska lučka uprava Korčula izradila svu potrebnu pro-jektno tehničku dokumentaciju te ishodila građevinsku dozvolu za projektrekonstrukcije lukobrana “PUNTIN” 15.veljače je u Gradskoj vijećnici Gra-da Korčule održana i prezentacija sanacije. Uz ravnatelja Lučke upraveKorčula Vedrana Lelekovića, članove Upravnog vijeća te projektante prezen-taciji su nazočili i gradonačelnik Fabris te zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo.Ravnatelj ŽLU Korčula Vedran Leleković je pozdravio sve nazočne, izraziozadovoljstvo prije svega što je Lučka uprava ishodila građevinsku dozvolui što će radovi na sanaciji PUNTINA krenuti kroz deseti mjesec te će se timpothvatom spriječiti da dođe do njegovog urušavanja.Zamjenik Cebalo istaknuo je kako je ovo jedan od osam projekata kojepriprema Dubrovačko-neretvanska županija koji će se financirati iz fondo-va EU. ”Svi ti projekti nalaze se na listi projekata prihvatljivih za financiranjeiz sredstava EU putem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Vrijed-nost ovog projekta je oko devet milijuna kuna, a 85 posto sufinancira EU.Radove očekujemo nakon turističke sezone, a ovdje moramo istaknuti joši luku Perna, kao i obilaznicu Orebića koja će zasigurno ići u izgradnju”,rekao je zamjenik Cebalo

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ U ZAGREBU SUDJELOVAO NA SASTANCIMA

O povezivanju Dubrovnika autocestomO povezivanju Dubrovnika autocestomO povezivanju Dubrovnika autocestomO povezivanju Dubrovnika autocestomO povezivanju Dubrovnika autocestomi boljem plasmanu mandarina na tržištai boljem plasmanu mandarina na tržištai boljem plasmanu mandarina na tržištai boljem plasmanu mandarina na tržištai boljem plasmanu mandarina na tržištaŽupan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u Zagrebu na dva sastanka oprovedbi zaključaka Vlade sa sjednice u Dubrovniku kojima je domaćinbio saborski zastupnik Branko Bačić. Na sastanku s Hrvatskim cestamaraspravljalo se o pokretanju izrade studije izvedivosti za autocestu Čvor

Metković - Komarna i Zaton Doli - Osojnik. Dubrovačko-neretvanska županija i dalje inzistira na povezivanju Du-brovnika na mrežu autocesta RH, a ti prometni pravci ucr-tani su u svim njezinim strateškim dokumentima. Nakontog sastanka uslijedio je i onaj s državnom tajnicom Mari-jom Vučković, gradonačelnikom Opuzena Ivom Mihal-jevićem i načelnikom općine Slivno Smiljanom Mustapićemo iznalaženju načina boljeg organiziranja proizvođača, pot-icanja proizvodnje i plasmana mandarina.

ZAMJENIK CEBALO U OREBIĆU NA RADNOM SASTANKU:

‘Poboljšanje prometne povezanosti‘Poboljšanje prometne povezanosti‘Poboljšanje prometne povezanosti‘Poboljšanje prometne povezanosti‘Poboljšanje prometne povezanostiPelješca i otoka Korčule’Pelješca i otoka Korčule’Pelješca i otoka Korčule’Pelješca i otoka Korčule’Pelješca i otoka Korčule’U Orebiću je održan radni sastanak u svezi multimodalnog pro-jekta pod naslovom ‘Poboljšanje prometne povezanosti Pelješ-ca i otoka Korčule’ koja u ovoj fazi uključuje izgradnju dva trajek-tna pristaništa u Polačištu na otoku Korčuli i u Perni na poluotokuPelješcu, spojnih cesta, te obilaznicu Orebića u duljini od 6,5 km.Na sastanku su sudjelovali, zamjenik župana Joško Cebalo, članUprave HC-a Nikša Konjevod, ravnatelj ŽUC-a Ivo Kaštelan, tenačelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.Na sastanku je razmatrana dinamika i usklađivanje realizacije pojedinihsegmenata ovog velikog multimodalnog projekta. Hrvatske ceste su iz-vijestile da su pokrenule i započele realizaciju ugovora za izradu svihglavnih projekata do građevinske dozvole. Osim glavnih projekata po-trebno je izraditi i studiju utjecaja na okoliš za koju se pretpostavlja da ćevremenski najznačajnije utjecati na ukupnu realizaciju, jer zbog Europ-ske regulative minimalno trajanje izrade studije ovog tipa iznosi osammjeseci. Nakon kompletiranja cjelokupne dokumentacije pristupit će seizgradnji obilaznice za što postoje i mogućnosti financiranja iz EU fondo-va. Budući je trasa same obilaznice i njezin položaj definiran prostornim

planom, razmatrana su iusuglašena spojna rješenjana Orebić kao i način spa-janja na samim krajevimaobilaznice duge oko 6,5 ki-lometara. ŽUC je izvijestioda se spojne ceste odbuduće Luke Perna premaobilaznici Orebića projektira-ju u skladu s planom te dasu zadovoljni sa sadašnjom

dinamikom realizacije, a zamjenik Cebalo je istaknuo darealizacija planiranih trajektnih pristaništa ide zadovoljava-jućim tempom te kako su sredstva EU fondova već na ra-spolaganju što se tiče planiranih luka.Načelnik Ančić je napomenuo kako nepovoljan položaj pos-tojeće trajektne luke dovodi Orebić u težak i neizdrživ položaju prometnom smislu, te je pozdravio aktivnosti koje se uovom trenutku rade na razvoju cjelokupnog projekta. Istakn-uo je da je Općina spremna i želi pomoći na svaki načinkod realizacije jer je ovaj projekt od neizmjerne važnosti zakvalitetu života kako mještana tako i turista, te za ukupnigospodarski razvoj same Općine, Pelješca i otoka Korčule.

U MOKOŠICI ODRŽANO

Županijsko natjecanje iz InformatikeŽupanijsko natjecanje iz InformatikeŽupanijsko natjecanje iz InformatikeŽupanijsko natjecanje iz InformatikeŽupanijsko natjecanje iz Informatike

OBNOVA VALOBRANA KAŠE

Predstavnici DPDS-a upoznaliPredstavnici DPDS-a upoznaliPredstavnici DPDS-a upoznaliPredstavnici DPDS-a upoznaliPredstavnici DPDS-a upoznaližupana s tijekom radovažupana s tijekom radovažupana s tijekom radovažupana s tijekom radovažupana s tijekom radovaŽupan Nikola Dobroslavić sa v.d. pročelnika UO za gos-podarstvo i more Ivom Klaićem te ravnateljem Županijskelučke uprave Dubrovnik Željkom Dadićem održao je sas-tanak s predstavnicima Društva prijatelja dubrovačkestarine Denisom Orlićem, Lukšom Hanzom te Vedran-om Kosovićem na temu obnove valobrana Kaše u starojgradskoj luci.Naime, valobran Kaše kao dio fortifikacijskog sustavastare gradske jezgre uslijed proteka vremena te ratnihrazaranja u iznimno je lošem stanju, slijedom čega suDubrovačko neretvanska županija i Društvo prijateljadubrovačke starine, tijekom 2018. godine, utvrdili prijekupotrebnu sanaciju. U tu svrhu Županija je putem Žup-anijske lučke uprave Dubrovnik, koja je nadležna za pred-metno područje, prepustila obnovu valobrana KašeDruštvu prijatelja dubrovačke starine.Naime, s obzirom da trenutno ne postoje programi bilou europskim fondovima bilo u okviru mogućnosti Žup-anije i nadležnog Ministarstva, Društvo prijatelja du-brovačke starine iskazalo je spremnost financirati ovajiznimno značajan projekt za Grad Dubrovnik i Dubrovač-ko-neretvansku županiju. Kako je dogovoreno prošlegodine, a s obzirom na iznimnu složenost ovog projek-

NA TITULI PRVAKA HRVATSKE

Župan Dobroslavić čestitao mladim JugašimaŽupan Dobroslavić čestitao mladim JugašimaŽupan Dobroslavić čestitao mladim JugašimaŽupan Dobroslavić čestitao mladim JugašimaŽupan Dobroslavić čestitao mladim JugašimaČestitku mladim Jugašima koji su na Državnom juniorskom prvenstvu Hr-vatske osvojili prvo mjesto, uputio je i župan Nikola Dobroslavić:Dragi mladi Jugaši,Vaš izvanredan uspjeh na Državnom juniorskom prvenstvu Hrvatske iznimnonas je obradovao. Ovom prilikom u svoje ime i u ime Dubrovačko-neretvan-ske županije čestitam vam na osvajanju naslova prvaka Juniorskog prvenst-va Hrvatske i iskreno izražavam priznanje vašem predanom radu koji steuložili u ostvareni uspjeh. Ujedno zahvaljujem vašim roditeljima, trenerima istručnom stožeru na njihovoj požrtvovnosti i stručnosti. I dalje Vam želimovako uspješne športske rezultate u natjecanjima koja dolaze.

Vaš Župan

ta, izrađena je procjena sanacije du-binskim snimanjem cjelovitog valo-brana, te su se stvorili preduvjeti izra-di glavnog projekta uvažavajućisamo stanje valobrana, te odabirunačina izvedbe.Predstavnici Društva, upoznali sužupana s rezultatima obavljenihistraživanja te snimanja situacije,iskazali zadovoljstvo stanjem valo-brana u konstrukcijskom smislučime se je pokazao opravdan

hodogram u realizacijiovog projekta koji jeranije definiran izmeđuŽupanije i Društva.Kako je ranije istaknu-to, valobran Kaše iznim-no je značajan za samoDruštvo s obzirom dapredstavlja dosad goto-vo jedini neobnovljenidio fortifikacijskog sus-

tava stare gradske jezgre.Župan je naglasio da je valobranKaše izuzetno značajan dio lučkogpodručja gradske luke kao lukeotvorene za javni promet, a koja je unadležnosti Županijske lučke upravete da je potrebno žurno pristupiti san-aciji istog. Također s obzirom na tre-nutnu nedostupnost financiranjaputem europskih fondova te sam kar-akter valobrana kao dijela forti-fikacijskog sustava u javnoj namjeni,župan je zahvalio Društvu na prih-vaćanju financiranja ovog projekta.Predstavnici Društva upoznali su žup-ana također s više od tridesetak pro-jekata koji se trenutno provode uokviru plana i programa Društva, akoji čine iznimno važan doprinosočuvanju kulturne baštine te njenomstavljanju u funkciju u današnjem vre-menu.

U petak, 15. veljače, održano jeŽupanijsko natjecanje iz Infor-matike za učenike osnovnih isrednjih škola. Već tradiciona-lni domaćin ovog natjecanja,Osnovna škola Mokošica, oveškolske godine ugostila je 65mladih programera i infor-

matičara i to 52 učenika os-novnih škola (5. do 8. razreda)te 13 učenika srednjih škola(Opće/PMG gimnazije te struk-ovne škole). Na natjecanju susudjelovali učenici i učenice iz 17županijskih osnovnih škola (AnteCurać-Pinjac Žrnovo, Blato,

Cavtat, don Mihovila Pavli-novića Metković, fra Ante Gn-ječa Staševica, Gruda, IvanaGundulića, Ivo Dugandžič-Miš-ić Komin, Marina Držića, Moko-šica, Opuzen, Otrići - DubraveOtrić - Seoci, Petra KanavelićaKorčula, Stjepana Radića Met-ković, Vela Luka, Vladimir Na-zor Ploče, Župa Dubrovačka),te učenici i učenice iz 5 sredn-jih škola : Ekonomska i trgovač-

ka škola Dubrovnik,Gimnazija Metk-ović, Srednja školaBlato, Srednja školafra Andrije KačićaMiošića, Turistička iugostiteljska školaDubrovnik).Natjecanje se pro-vodilo u 3 osnovnekategorije koje sedalje dijele premapotkategorijama tedobnim skupinamanatjecatelja: Algorit-mi (potkategorijeLOGO, PYTHON,C/C++), Digitalnekompetencije i os-

nove informatike (OŠ, SŠ) teRazvoj softvera. Uvođenjem in-formatike kao redovnog pred-meta osnovne škole ove škol-ske godine otvorila se i novapotkategorija natjecanja Digital-ne kompetencije (5./6. razredi)koja je odmah zainteresiralavelik broj mlađih učenika. Tak-ođer, može se primijetiti sve većiinteres učenika prema pro-gramerskim potkategorijamamlađih izrasta, dok je kod učeni-ka srednjih škola interes premaprogramerskim kategorijamasve manji.Čestitamo svim učenicima i nji-hovim mentorima na postignu-tom uspjehu!Privremeni rezultati natjecanjate više informacija o samomnatjecanju mogu se pronaći namrežnom mjestu portala zanatjecanje (informatika. azoo.hr). Službeni rezultati natjecan-je te konačni popis učenika poz-vanih na Državno natjecanje izInformatike bit će objavljen do26. veljače 2019.

Županijsko povjerenstvoza provedbu natjecanja

12 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

VODOVOD DUBROVNIK

Uskoro značajno bolja vodoopskrba ŠumetaUskoro značajno bolja vodoopskrba ŠumetaUskoro značajno bolja vodoopskrba ŠumetaUskoro značajno bolja vodoopskrba ŠumetaUskoro značajno bolja vodoopskrba ŠumetaVodovod Dubrovnik pokrenuo je ra-dove na izgradnji tlačnog i gravit-acijskog cjevovoda od crpne stan-ice Šumet do istoimene vodospremekoji će zamijeniti postojeći dotrajalicjevovod. Ovom investicijom znača-jno će se poboljšati sustav vodoop-skrbe naselja Šumet, a u skorojbudućnosti Vodovod će pokrenuti iprojekt rekonstrukcije cjelokupne ta-mošnje mjesne mreže, čime će sedugoročno osigurati stabilno funk-

cioniranje opskrbe pitkom vodom na tom području.U sklopu investicije položit će se i cijevi za opskrbuvodospreme električnom energijom te optički komu-nikacijski kabel koji će omogućiti siguran prijenospodataka iz vodospreme te tako bitno poboljšati mo-gućnost nadzora nad funkcioniranjem objekta. Vr-ijednost izgradnje ukupno 1,2 kilometara cjevovodaje nešto viša od 420 tisuća kuna, a krajnji rok zadovršetak radova je 60 dana.”

NOVA MOKOŠICA

Dovršena vodoopskrba iDovršena vodoopskrba iDovršena vodoopskrba iDovršena vodoopskrba iDovršena vodoopskrba iodvodnja Ulice M. Kneževićaodvodnja Ulice M. Kneževićaodvodnja Ulice M. Kneževićaodvodnja Ulice M. Kneževićaodvodnja Ulice M. KneževićaUlica Marina Kneževića u Novoj Mokošici dobila je novivodoopskrbni cjevovod te cjevovod odvodnje otpad-nih voda. Time je uspješno završena još jedna inves-ticija Vodovoda Dubrovnik, ovog puta vrijedna 245tisuća kuna. U sklopu ovih radova položeno je 90 met-ara vodoopskrbnog cjevovoda DN 80 mm te jednakotoliko cjevovoda za odvodnju kućanskih otpadnih vodaprofila DN 250 mm, kao i kućni priključci, a ujedno jeriješeno i pitanje odvodnje oborinskih voda u ovoj uli-ci. Ova investicija nastavak je aktivnosti Vodovoda napoboljšanju sustava te su dovršetkom ovih radovaznačajno unaprijeđeni uvjeti vodoopskrbe i odvodnjena ovom području.

MOKOŠICA

Pčelica 2 dobila opremljeni vanjski prostor za igruPčelica 2 dobila opremljeni vanjski prostor za igruPčelica 2 dobila opremljeni vanjski prostor za igruPčelica 2 dobila opremljeni vanjski prostor za igruPčelica 2 dobila opremljeni vanjski prostor za igruDječji vrtić Pčelica 2 u Mokošici opremljen je spravama za igru na otvorenom, a postav-ljena je i nova anti stres podloga za što bezbrižniju igru mališana ovog vrtića. Radovi suprovedeni u sklopu programa sustavnog održavanja dječjih i sportskih igrališta koji pro-vodi nadležni upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Du-brovnika, a sprave su Dječjim vrtićima Dubrovnik ustupljene zahvaljujući donaciji tvrtkePemo d.o.o.. Podsjetimo, zbog nedostatka kapaciteta dječji vrtić „Pčelica“ radi na tri

različite lokacije u Mokošici.Stoga gradska uprava planirarekonstrukciju s dogradnjomi nadogradnjom. Idejni projektje izrađen u drugoj poloviciprošle godine, dok je zadovršetak projektne doku-mentacije u ovogodišnjemproračunu rezervirano420.000 kuna. Osim proširen-ja kapaciteta ovom rekon-strukcijom zadovoljit će se ipropisani pedagoški standar-di predškolskog odgoja.

U MRČEVU

Uređeno sportskoUređeno sportskoUređeno sportskoUređeno sportskoUređeno sportskoigrališteigrališteigrališteigrališteigrališteKroz program redovnog održavanja sports-kih terena i dječjih igrališta upravnog odjelaza komunalne djelatnosti i mjesnu samou-pravu Grada Dubrovnika obnovljen jesportski teren u Mrčevu. U sklopuprovedenih radova popravljena je i oboja-na ogradna konstrukcija s mrežom, kao iulazna vrata. Obojani su zidovi i tribine zagledatelje, dok su na nogometnim golovi-ma i košarkaškim konstrukcijama izvršenipotrebni popravci te su isti obojani iučvršćeni, a postavljene su i nove mrežice.Igralište u Mrčevu, smješteno poreddruštvenih prostorija, od sada pokrivaju itri sigurnosne kamere koje su povezanesa sustavom video nadzora nad dječjim isportskim igralištima Grada Dubrovnika.

ZA IZVOĐENJE RADOVA ENERGETSKE OBNOVE OŠ IVANGUNDULIĆ I ZGRADE OŠ MARIN DRŽIĆ

Pokrenut postupak javne nabavePokrenut postupak javne nabavePokrenut postupak javne nabavePokrenut postupak javne nabavePokrenut postupak javne nabaveGrad Dubrovnik pokrenuo je postupak javne nabave za izvođenjeradova energetske obnove OŠ Ivan Gundulić i zgrade OŠ MarinDržić od 5. do 8. razreda. Procijenjena vrijednost nabave za OŠIvan Gundulić je 6.031.261,72 kune bez PDV-a, dok za OŠ MarinaDržića ona iznosi 537.778,90 kuna bez PDV-a. Investicije su sufi-nancirane bespovratnim sredstvima EU fondova - za zgradu OŠMarina Držića sufinancirani udio iznosi 42%, a za OŠ Ivana Gun-dulića 34%. Investicijama u školsku infrastrukturu gradska upravanastavlja podizanje energetske učinkovitosti javnih objekata, ko-risteći sredstva Fonda za zaštitu okoliša i fondova EU. Realizaci-jom svih navedenih projekata djeci će se osigurati kvalitetniji uvjetiu institucijama školskog i predškolskog odgoja te će se znatnosmanjiti računi za energente. Ugradnjom solarnih sistema takođ-er se podiže svijest o korištenju obnovljivih izvora energije međudjecom, roditeljima i širom javnosti.

POKRENUT POSTUPAK JAVNE NABAVE

Za bolje uvjeteZa bolje uvjeteZa bolje uvjeteZa bolje uvjeteZa bolje uvjeteGrad Dubrovnik pokrenuo je 15. veljače postupak javne nabaveza izvođenje radova energetske obnove dječjih vrtića “Izviđač” i“Ciciban”. Procijenjena vrijednost nabave za vrtić “Izviđač” je2.113.331,39 kuna bez PDV-a, dok za vrtić “Ciciban” ona iznosi1.059.280,00 kuna bez PDV-a, a čak 75% investicije Grad Du-brovnik je osigurao iz bespovratnih sredstava EU fondova.Radovi planirani na zgradi vrtića “Izviđač” obuhvatit će zamjenuvanjske stolarije na novoj i staroj zgradi vrtića, te dodatno toplins-ko izoliranje vanjskih zidova i stropa nove zgrade vrtića. Postojećitoplovodni sustav grijanja zamijenit će se elektro kotlovima, te ćese ugraditi novi sustav za grijanje i hlađenje pomoću dizalicatopline, što će u konačnici rezultirati smanjenom potrošnjom en-ergije i smanjenom emisijom ugljikovog dioksida.U dječjem vrtiću “Ciciban” grijani prostor od 903,01 kvadratnihmetara će se toplinski izolirati s unutarnje i s vanjske strane, aradovi će obuhvatiti i ugradnju nove PVC stolarije s dvostrukimizolacijskim staklom i zaštitom od sunčevog zračenja, ugradnjusolarnih kolektora za pripremu tople vode i ostale potrebne ra-dove predviđene projektom.

13GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

OD PONEDJELJKA, 18.VELJAČE 2019.

Promjena trasa autobusnih linija 2B i 2APromjena trasa autobusnih linija 2B i 2APromjena trasa autobusnih linija 2B i 2APromjena trasa autobusnih linija 2B i 2APromjena trasa autobusnih linija 2B i 2APrivremena autobusna linija 2B,uvedena u siječnju ove godine zbogprijevoza učenika PŠ Montovjernado OŠ Lapad, od ponedjeljka 18.veljače odvija se izmijenjenom tra-som. Trasa linije 2A, koja prometujeod glavice Babin kuk do Pila i obrat-no, također se djelomično mijenja.Početna stanica linije 2B bit će„Kuneji“, nakon čega će Ulicom IvaVojnovića autobus prometovati pre-ma Gorici sv. Vlaha, vraćati se naUlicu Iva Vojnovića, zatim ulicom Odsvetog Mihajla i ulicom Od Bataleprometovati do stanice ispod OŠLapad, koja je posljednja stanica. Upovratku linija prometuje obrnutimsmjerom. Polazna stanica je OŠLapad, dok je posljednja stanica u

Ulici I. Vojnovića pored „Cesar ke-bab“ bara (preko puta hotela Lero).Izmjenu trase inicirali su roditeljiučenika putem Školskog odbora OŠLapad. Ustanovljeno je kako seuvedenom linijom tijekom prvihtjedana koristio neznatan broj učeni-ka, jer je za djecu koja stanuju napodručju od Gospinog polja doDoma zdravlja trasa nepraktična,odnosno ne obuhvaća dovoljnoširoko područje stanovanja svihpolaznika škole Montovjerna.Podsjetimo, zbog početka radovana izgradnji osnovne škole Mon-tovjerna vrijednih 50 milijuna kuna,učenici od ovog polugodišta poha-đaju nastavu u matičnoj lapadskojškoli. Grad Dubrovnik, JP Libertas i

OŠ Lapad od 14. siječnja organizirali su prijevoz učenikaprivremenom linijom 2B kako bi im se olakšao dolazak nanastavu. JP Libertas je za tu potrebu učenicima osiguraobesplatan pokaz, a linija je dostupna i svim građanima poredovnim uvjetima.Linija 2B vozit će do kraja školske godine samo radnimdanom u vremenu odvijanja školske nastave, a prometo-vat će prema sljedećem rasporedu:

2B - relacija Vozni red Dani prometovanja

Kuneji - OŠ Lapad 7:20 Pon, Uto, Sri, Čet, PetOŠ Lapad - H.Lero 11:45 Pon, Uto, Čet, PetOŠ Lapad - H.Lero 12:35 Sri Kuneji - OŠ Lapad 13:20 Pon, Uto, Sri, Čet, PetOŠ Lapad - H.Lero 17:45 Pon, Uto, Čet, PetOŠ Lapad - H.Lero 18:35 Sri

Linija 2A koja trenutno prometuje od glavice Babin kuk doPila također mijenja dio trase. Linija više neće prometo-vati Lapadskom obalom, nego se preusmjerava na Ulicuod Batale, kroz Ulicu kralja Tomislava i zatim istom tra-som prema posljednjoj stanici.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

NA RASKRIŽJU DRŽAVNE CESTE D8 I DRŽAVNE CESTE 223

Načelnik Nardelli obišao radoveNačelnik Nardelli obišao radoveNačelnik Nardelli obišao radoveNačelnik Nardelli obišao radoveNačelnik Nardelli obišao radoveNačelnik Općine Župa dubrovačka, Silvio Nardelli, 18.veljače je obišaoradove na raskrižju državne ceste D8 i državne ceste 223 koje se rekon-struiralo prošle godine u svrhu poboljšanja prometnih uvjeta na dionici

državne ceste D8 kroz Župu dubrovačku, sve u cilju postizanjaprometne sigurnosti vozača i pješaka.Postavljanjem razdjelnih otoka i nove javne rasvjete dodatno jepovećana sigurnost prometovanja, a kako bi se uređenje završi-lo, uz isto je raskrižje prije nekoliko dana započelo popločavanjenogostupa, nakon čega će uslijediti postavljanje pješačkog pr-ijelaza preko ceste 223.„U suradnji s Hrvatskim cestama u izradi je projektna dokument-acija, kako za ovaj pješački prijelaz, tako i za još nekoliko prijela-za u Župi dubrovačkoj s kompletnom svjetlosnom vertikalnom ihorizontalnom signalizacijom. Nadamo se kako će se izgradnja ipostavljanje realizirati do početka ovogodišnje turističke sezonekako bi se pješacima omogućio siguran prelazak preko ceste.“,rekao je Nardelli.

Foto: zupcica.hr

OTVARANJE JUBILARNOG, 20. DUBROVAČKOG KARNEVALA

Maškare preuzimaju ključeve od GradaMaškare preuzimaju ključeve od GradaMaškare preuzimaju ključeve od GradaMaškare preuzimaju ključeve od GradaMaškare preuzimaju ključeve od GradaJubilarni, 20. Dubrovački karne-vo u organizaciji Grada Dubrovni-ka i Turističke zajednice gradaDubrovnika, koji ove godine trajeod 22. veljače do 5. ožujka,započinje đirom maškaranih gru-pa dječjih vrtića Pile i Izviđač odBrsalja do Straduna, u petak, 22.veljače u 10:30, nakon čega slije-di predstavljanje bogatog progra-ma Karnevala u Luži u 11:00 sati.Svečano otvorenje 20. Du-brovačkog karnevala upriličit ćese u subotu, 23. veljače u 15:00sati, na Karnevalskoj pozornici naStradunu uz prigodni karnevals-ki program. Dosadašnji cere-monijeri od Karnevala će predatiključeve od Grada novim cere-monijerima te time otvoriti ovogo-dišnji jubilarni Dubrovački Karne-vo i simbolično predati vlast

maškarama.Tradicionalni Župski karnevo uz gostujuće maškarane sk-upine iz Hrvatske i inozemstva, prvi put kao dio Du-brovačkog karnevala, predstavit će na Stradunu u subotu,23. veljače, od 15:30, svoje originalne i maštovite maske izasigurno, kao i uvijek, nasmijati sve gledatelje.U nedjelju, 24. veljače, u 15:00 sati u Hotelu Rixos Libertasodržat će se tradicionalni Veliki ples malih maškara u orga-nizaciji Društva naša djeca Dubrovnik.Prava karnevalska poslastica, Valcer pod maskama na Stra-dunu, uz bićerin i dobar ritam Gradske glazbe Dubrovnik iKarnevalskog benda očekuje nas u nedjelju od 16:30.Maškarajte se i zabalajte valcer na najljepšem podiju!U okviru karnevalskog programa, u Lazaretima u nedjelju,s početkom u 17:30, održat će se tradicionalna maškara-na zabava „Maškarata ispod kuplja“ u organizaciji Art Ra-dionice Lazareti.U ponedjeljak, 25. veljače započinju radionice izradekarnevalskih maski Udruge DART i Galerije Artur, koje ćese održavati svakim radnim danom tijekom Dubrovačkogkarnevala, od 10 do 16 sati u TIC-u na Pilama.Bogat program prvog vikenda 20. Dubrovačkog karnevalazasigurno će motivirati brojne Dubrovčane i njihove gosteda osmisle maštovite maske i dobro se zabave.Dođite svakako i svakakvi!

14 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

DUBROVAČKE KNJIŽNICE DUBROVNIK

Ove godine u akciji darivanjaOve godine u akciji darivanjaOve godine u akciji darivanjaOve godine u akciji darivanjaOve godine u akciji darivanjaknjiga nadmašile su se sve brojkeknjiga nadmašile su se sve brojkeknjiga nadmašile su se sve brojkeknjiga nadmašile su se sve brojkeknjiga nadmašile su se sve brojke

NA VALENTINOVO

Najljepše ljubavneNajljepše ljubavneNajljepše ljubavneNajljepše ljubavneNajljepše ljubavnepjesme 1. Natječajapjesme 1. Natječajapjesme 1. Natječajapjesme 1. Natječajapjesme 1. Natječaja‘’Amor u knjižnici’’‘’Amor u knjižnici’’‘’Amor u knjižnici’’‘’Amor u knjižnici’’‘’Amor u knjižnici’’Čitanje naljepših ljubavnih pjesamaodržalo se na Valentinovo 14. veljačeu Čitaonici Narodne knjižnice Grad.Knjižnice su raspisale 1. Natječaj zaizbor najljepše ljubavne pjesme podnazivom „Amor u knjižnici“ u dvije kat-egorije: za učenike osnovnih škola odpetoga do osmoga razreda i za učeni-ke srednjih škola.Prosudbeno povjerenstvo kojeg su či-nili akademik Luko Paljetak, TajanaMartić, profesorica hrvatskoga jezika iRenata Zlatković, dipl. knjižničarka iknjiževnica je od zaprimljenih radovaizabralo tri najljepše ljubavne pjesmeu obje kategorije. Zaprimljeno je uku-pno 27 radova, od čega 19 iz osnovnih,a 8 iz srednjih škola, a svim učenicimaprijavljenim na natječaj dodijeljene suzahvalnice.U kategoriji osnovnih škola na područ-ju Dubrovačko neretvanske županijetreće mjesto pripalo je učenici V. razre-da Osnovne škole Gruda Petri Radošs pjesmom ”Ljubav” pod mentorstvomprofesorice Pauline Kisić Pendo.Drugo mjesto osvojio je Damir

LIBERTAS MEĐUNARODNO SVEUČILIŠTE IDUBROVAČKE KNJIŽNICE

Predavanje o međunarodnojPredavanje o međunarodnojPredavanje o međunarodnojPredavanje o međunarodnojPredavanje o međunarodnojzajednici i ratu u Hrvatskojzajednici i ratu u Hrvatskojzajednici i ratu u Hrvatskojzajednici i ratu u Hrvatskojzajednici i ratu u HrvatskojPredavanje pod naslovom ”Međunarodna zajednica irat u Hrvatskoj 1991-1995.” Održalo se u ponedjeljak,18. veljače u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. O ulozimeđunarodne zajednice u ratu i procesu hrvatskog os-amostaljivanja govorio je dr.sc. Vladimir Filipović, a mod-erator predavanja bio je dr.sc. Maroje Višić. Rat u Hr-vatskoj od svojeg je početka do svojeg kraja bio visokointernacionaliziran i prisutnost većeg broja međunarod-nih posrednika određivalo je dijelom njegovu dinamiku.U Hrvatskoj se o ulozi međunarodne zajednice u ratu iprocesu hrvatskog osamostaljivanja u pravilu govori neg-ativno i kritički. U ovom predavanju temi se pokušalopristupiti na drugi način i ukazalo na drugačije tumačenjeuloge međunarodne zajednice. Vladimir Filipović do-cent je na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagre-bu i Dubrovniku. Autor je većeg broja znanstvenih člana-ka i zapažene knjige ”Ispod plavih sljemova: motivedržava za sudjelovanjem u misiji UNPROFOR 1992-1995.” objavljene 2015. u Zagrebu i Sarajevu. Preda-vanje je održano u organizaciji Libertas međunarodnogsveučilišta i Dubrovačkih knjižnica.

Dubrovačke knjižnice Du-brovnik s veseljemobavještavaju kako je završe-na akcija prikupljanja knjiga zadjecu u Odjelu za djecu imlade Narodne knjižniceGrad, organizirana povodommeđunarodnoga Dana dari-vanja knjiga 14. veljače.Kroz mjesec dana trajanjaakcije prikupljen je dosad re-kordan broj od 1050 knjiga zadjecu i slikovnica koje suKnjižnice poklonile Dječjimvrtićima Konavle, Dječjem

vrtiću Pile 2, Dubrovnik,Dječjem vrtiću Slano, Dječjemvrtiću Lopud, knjižnicama OŠIvana Gundulića u Dubrovnikui OŠ braće Glumac na Lastovute pedijatrijskom odjelu Općebolnice Dubrovnik.Dubrovačke knjižnica zahvalju-ju svima koji su donirali građu:učenicima, roditeljima, građan-ima, knjižničarima u narodnimi školskim knjižnicama koji suprikupljali građu: Mili Sršen, OŠLapad, Ivani Miletić, OŠ Cavtat,Anđeli Miljak OŠ Kuna i OŠ Tr-

panj, Ljiljani Glavor, OŠ Opuzen, Andrei Perdija, OŠ Marina Držića,Aniti Begušić, OŠ Slano, Žana Burin, OŠ Mokošica, Marjani LeventićŠipčić, Narodnoj knjižnici Grad ogranak Mokošica, Anuški Perić,Narodnoj knjižnici ogranak Lapad, Nori Cervelin, Narodnoj knjižniciogranak Gruž, i svima koji su s nama dijelili radost primanja poklona:djeci u vrtićima, učenicima i knjižničarima osnovnih škola MartiniSkvrce, OŠ Ivana Gundulića i Ivani Marčetić-Frlan, OŠ braće Glu-mac Lastovo (na zamjeni), tetama Tanji, Jeleni, Nikolini... ravnateljiciDječjih vrtića Konavle Jadranki Trojanović, voditeljici Pedijatrijskogodjela bolnice dr. Mariji Radonić te djelatnicima Dubrovačkih knjižnica,knjižničarima Narodne knjižnice Grad koji su se pobrinuli da poklonidođu do onih kojima su potrebni tj. pregledavali, razvrstavali,ukrašavali i distribuirali poklonjenu građu: Deša Ficović-Kosović,Vedran Levi, Zlatka Mustahinić, Odjel za djecu i mlade, voditeljicaMatične službe Marica Šapro-Ficović i Nikola Bjelopera, Dubrovačkeknjižnice.Ovu vrijednu akciju darivanja knjiga čiji je cilj motivacija djece u ranojdobi na čitanje knjiga, potiče i koordinira Matična služba za narodnei školske knjižnice Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovačkeknjižnice.

Zubčević iz Osnovne škole Lapad spjesmom ”Amor u knjižnici” mentoriceprofesorice Blaženke Bračun. Pobjed-nica je Karla Popović, učenica VII. razre-da Osnovne škole Lapad s pjesmom”Što je ljubav” pod mentorstvom profe-sorice Danijele Bubalo.U kategoriji srednjih škola treće mjestoosvojila je pjesma Antonije Bračun ‘’Sjajprve ljubavi’’, učenice I. razreda klasičnegimnazije Ruđera Boškovića mentoriceMirjane Žeravica. Drugo mjesto pripaloje učenici IV. razreda Turističke i ugos-titeljske škole Valentini Dominković spjesmom ”Ruža” pod mentorstvom pro-fesorice Marije Prkoča. Pobjednica jeKarmen Knežić, učenica II. razreda Bisk-upijske klasične gimnazije Ruđera Bošk-ovića s pjesmom ”Mojoj ljubavi” men-torice profesorice Mirjane Žeravica.Pobjednici natjecanja dobili su atrak-tivne nagrade, osnovnoškolci stripizdanje ”Novele od Stanca” MarinaDržića koje je priredio Dubravko Kas-trapelli, a srednjoškolce su obradovale”Pjesme ljuvene” /”Pjesme ljubavne”Marina Držića koje je priredio akademikLuko Paljetak. Riječi hvale upućene su iobjektima koji su učenicima osigurali na-grade, a to su Dom Marina Držića, piz-zeriji Tabasco i slastičarnici Dolce Vita.Program se odvijao uz financijsku pot-poru Grada Dubrovnika.

Foto: Vedran Levi

DUBROVAČKE KNJIŽNICE

Epigrami Rajmunda KunićaEpigrami Rajmunda KunićaEpigrami Rajmunda KunićaEpigrami Rajmunda KunićaEpigrami Rajmunda KunićaDubrovačke knjižnice ugostit će Tamaru Tvrtković kojaće 21. veljače održati predavanje o Dubrovčaninu Ra-jmundu Kuniću, u Znanstvenoj knjižnici Grada. RajmundKunić je s više od 50000 stihova napisanih na latinskomjeziku zasigurno jedan od najplodnijih dubrovačkih au-tora 18. stoljeća. U njegovom pjesničkom opusu na-jistaknutije su elegije i epigrami, a pisao je još epskepjesme, pjesničke poslanice i pjesme u hendekasilabi-ma. Poznat je i kao vrstan prevoditelj: prevodio je sgrčkog i talijanskog jezika na latinski. Najvažniji je nje-gov prijevod „Ilijade“, koji je popraćen i proznom traduk-tološkom raspravom o načelima prevođenja. Najvećidio njegova opusa čini oko 3500 epigrama napisanih uviše od 20000 stihova. Sadržajno su vrlo raznovrsni, ateme se kreću od nabožnih i moralističkih do šaljivih isatiričnih. Upravo će epigrami biti tema ovog predavan-ja kojim će se pokušati dočarati stvaralački talent i približitiknjiževni svjetovi Rajmunda Kunića. Tamara Tvrtkovićizvanredna je profesorica na Odsjeku za hrvatski lat-initet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. U znan-

stvenom radu bavi se hrvatskim latinitetom 17. i 18. stoljeća, s naglaskom naknjiževnim žanrovima i stilistici. Autorica je monografije „Između znanosti i bajke –Ivan Tomko Mrnavić“, za koju je i dobitnica godišnje državne nagrade u područjuhumanističkih znanosti.

15GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

U ČITAONICI NARODNE KNJIŽNICE GRAD PREDSTAVLJENA

’’Ježincova škrapica’’ u čast ‘’Ježevoj kućici’’’’Ježincova škrapica’’ u čast ‘’Ježevoj kućici’’’’Ježincova škrapica’’ u čast ‘’Ježevoj kućici’’’’Ježincova škrapica’’ u čast ‘’Ježevoj kućici’’’’Ježincova škrapica’’ u čast ‘’Ježevoj kućici’’Predstavljanje slikovnice ‘’Ježincova škrapica’’ autorice Tonke Alujevićodržalo se 15. veljače u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. ‘’Ježeva kući-ca’’ Branka Čopića autoricu je potakla na pisanje ‘’Ježincove škrapice’’.Na ideju je došla prije četiri, pet godina kada je Ježeva kućica izbačenaiz škola i vrtića što je kod nje stvorilo ‘’svojevrsni revolt’’. Odlučila se pakna sofisticiraniji način prepjevati ju i likove koji su šumski staviti u more.Namjera je bila publici prikazati da uopće nije bitno nalazi li se tko ušumskom predjelu ili u močvari, jer svatko voli svoj dom gdje god bio.Tekst je napisan splitskim govorom. Zanimljive Ilustracije koje krase slik-ovnicu napravljene su tako da se na suncu fotografirala sjena likovaiskrojenih od kartona, koji pričaju svoju priču na stijeni kraj mora. Alujevićje na ovu ideju došla sjećajući se djetinjstva i svoga tate koji bi, kad nijebilo struje, iz svijeće rukama stvarao žive likove na zidu i pravi teatarsjena.- Treba samo mašte, a slikovnica je jedan pokušaj da se skrene pažnjana nešto što imamo tu – zaključila je Alujević. Na kraju slikovnice nalazise mali rječnik kako bi djeca od malena učila i čuvala dalmatinske riječi.Za tekst i ilustracije zaslužna je Tonka Alujević, fotografije je radila ManjaBuktenica, a grafički dizajn naslovnice djelo je Jakše Matošića.

SURADNJA DUBROVAČKIH KNJIŽNICA I NACIONALNE I SVEUČILIŠNEKNJIŽNICE U ZAGREBU

Konzervatorski radovi na kulturnomKonzervatorski radovi na kulturnomKonzervatorski radovi na kulturnomKonzervatorski radovi na kulturnomKonzervatorski radovi na kulturnomdobru Znanstvene knjižnice Dubrovnikdobru Znanstvene knjižnice Dubrovnikdobru Znanstvene knjižnice Dubrovnikdobru Znanstvene knjižnice Dubrovnikdobru Znanstvene knjižnice DubrovnikKonzervatorske aktivnosti restauratora Dubrovačkih knjižnica Dubrovniku suradnji s djelatnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu,konzervatoricom savjetnicom, dr. sc. Dragicom Krstić, voditeljicom Odje-la za zaštitu i pohranu i Đurom Singerom, odvijale su se na knjižnojgrađi koja ima svojstvo kulturnog dobra Znanstvene knjižnice DKD-asmještenoj u palači Kaboga i dijelu fonda smještenog u kapelici ljetni-kovca Skočibuha od 12. do 15. veljače s ciljem izrade elaborata zajed-ničkih programskih aktivnosti usmjerenih na restauraciju, zaštitu i oču-vanje baštinskih zbirki Dubrovačkih knjižnica Dubrovnik.

DUBROVAČKI MUZEJI U SURADNJI SA ZAVODOM ZAPOVIJESNE ZNANOSTI HAZU

Dubrovnik i zaleđe: identitet i vjeraDubrovnik i zaleđe: identitet i vjeraDubrovnik i zaleđe: identitet i vjeraDubrovnik i zaleđe: identitet i vjeraDubrovnik i zaleđe: identitet i vjeraDubrovački muzeji u suradnji sa Zavodom zapovijesne znanosti HAZU u Dubrovniku nas-tavljaju s edukativnim predavanjima i tijekomveljače. Predavanje na temu „DUBROVNIK IZALEĐE: identitet i vjera“ održat će doc. dr.sc. Marinko Marić, u četvrtak, 21. veljače2019., u 18:30 sati, u glazbenoj dvoraniKneževa dvora.Naslonjeno neposredno na dubrovački teri-torij, zaleđe je bilo strateška točka pa su ta-mošnje političke, gospodarske i demografske prilike često imaleznačajan utjecaj i na prilike u Dubrovniku. Dobri odnosi sa za-leđem bili su nužan uvjet opstanka za Dubrovnik kroz čitavunjegovu prošlost. I Dubrovčanima i stanovnicima zaleđa biloje u interesu da se veze ne prekidaju, jednima zbog sigurnostitrgovine a drugima zbog tržišta, mogućnosti zapošljavanja inalaženja utočišta u pogibeljnim situacijama. Utjecaj prilika uzaleđu na one u Dubrovačkoj Republici posebice je bio izraženu drugoj polovici 15. stoljeća kada su Osmanlije osvojile pros-tor Huma i Bosne. Tadašnja migracija iz zaleđa prema Du-brovniku značajno je promijenila demografsku sliku Du-brovačke Republike. Osim ratnih i mirnodopska vremena tak-ođer su imala stalne migracijske procese iz zaleđa prema Du-brovniku. Dubrovnik je kao katolička sredina bio osjetljiv nadoseljavanje pripadnika ostalih vjera. Granica Republike bilaje i čvrsta vjerska granica. Privilegij useljavanja na područjeRepublike odnosio se uglavnom na katolike. S pripadnicimaostalih vjera situacija je bila drukčija. Pravoslavcima i muslim-anima iz zaleđa Dubrovčani nisu dopuštali da se nastanjuju napodručju Republike. Odnos Dubrovčana s pripadnicima drugihreligija više je bio koegzistencija ili prilagođavanje, a manjetolerancija ili prihvaćanje. Politika prema inovjercima temeljilase na načelu “cuius regio, illius religio”, s političkim ciljem oču-vanja homogenosti kao uvjeta održanja Republike u opasnomgeopolitičkom okruženju.

UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK

Filozofija i arhitekturaFilozofija i arhitekturaFilozofija i arhitekturaFilozofija i arhitekturaFilozofija i arhitekturaDruštvo arhitekata Dubrovnik, Hrvats-ka komora arhitekata - Područni odborDubrovnik i Umjetnička galerija Du-brovnik pozivaju Vas na predavanjekoje će u četvrtak, 21.2. u Umjetničkojgaleriji Dubrovnik, Frana Supila 23 spočetkom u 19 sati održati profesorpovijesti i filozofije Nikša Selmani.Približavanje često puta nemišljenomizvorištu pojma „arhitektura“ ostaje kaoizazov i našem vremenu.

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

Provedite vikend „Na terapiji“Provedite vikend „Na terapiji“Provedite vikend „Na terapiji“Provedite vikend „Na terapiji“Provedite vikend „Na terapiji“Kazalište Marina Držića u nizu događaja na repertoaru ovogvikenda će reprizirati hit predstavu “Na terapiji” prema tekstuMatisa Del Federica. Komad je posljednjih godinu danaoduševio mnogobrojne gledatelje, a režija Nenni Delmestreuspješno je spojila elemente humora i drame iz teksta koji pra-ti tri bračna para koji imaju različite sukobe. Izvedba je na rep-ertoaru 22. i 23. veljače s početkom u 19:30 h. Autor Del Fe-derico o komadu je zapisao: “Proveo sam nekoliko godinasjedeći ispred računala pokušavajući pronaći ideju da napišemsvoju prvu kazališnu predstavu. Žrtvovao sam sate i važnedogađaje opsjednut ispunjenjem moje najveće želje. Na kra-ju je medicinski nalaz bio moja vodilja. Visoki trigliceridi. Moraosam trčati barem tri puta tjedno. Trčeći kroz grad imao samsliku parova koji se svađaju za stolom. Kad sam stigao kući,zapisao sam ideju, i od tog trenutka je do nastanka kazališnogdjela prošla su tri mjeseca uživanja i truda.” Igraju: ZdeslavČotić, Glorija Šoletić, Edi Jertec, Nika Lasić, Hrvoje Sebastijani Mirej Stanić. Ulaznice su dostupne na (020) 321 088 /blagajna@kmd.hr ili online putem www.ulaznice.hr

DOM MARINA DRŽIĆA

U potrazi za Držićevim vremenomU potrazi za Držićevim vremenomU potrazi za Držićevim vremenomU potrazi za Držićevim vremenomU potrazi za Držićevim vremenomDom Marina Držića za naše sugrađane organizira besplatna tematskavođenja Gradom “U potrazi za Držićevim vremenom” koji su zamišljenikao svojevrstan nastavak tematske ture “Đir s Marinom Držićem” u kojiće nas povesti licencirana vodičica Marina Missoni Barišić

Držić u svojim djelima iz-vrsno dočarava renesan-snu svakodnevnicu rene-sansnog Dubrovnika te sui sami likovi često inspiri-rani stvarnim osobama kojisu tada živjeli. Kroz temats-ka vođenja otkrivamo živo-pisnu biografiju našeg na-jvećeg hrvatskog kome-

S obzirom da je njeno teor-ijsko promišljanje danasposve jednakopravan i goto-vo neizbježan dio njezineprakse, ovo predavanje pret-postavlja da je, osim vlada-jućeg znanstvenog diskursao njezinoj naravi, još uvijekmoguć i njezin susret s filoz-ofijom kao sasvim osebujn-om druželjubljivošću. Poziva-mo Vas na filozofijskodruženje s arhitekturom!

diografa, u kakvom je Dubrovniku živio Marin Držić i tko subili njegovi suvremenici. Obilaze se lokacije povezane s ra-zličitim aspektima renesansnog Dubrovnika: Velika Onofrije-va fontana, Garište , Za Rokom, Ulica Vara, Placa, Sponza,Luža i Pustijerna... Okupljanje i početak tematske ture je pokrajvelike Onofrijeve fontane u subotu, 23 veljače u 10 sati. Svizainteresirani mogu se prijaviti na broj telefona 020 204 482ili na e-mail: ravnatelj@muzej-marindrzic.eu. Veselimo seVašem dolasku! Foto: Vedran Levi

16 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

UDRUGA BONSAI

Edukacije za Živu Knjižnicu - dijalogEdukacije za Živu Knjižnicu - dijalogEdukacije za Živu Knjižnicu - dijalogEdukacije za Živu Knjižnicu - dijalogEdukacije za Živu Knjižnicu - dijalogbudućnosti za razbijanje predrasudabudućnosti za razbijanje predrasudabudućnosti za razbijanje predrasudabudućnosti za razbijanje predrasudabudućnosti za razbijanje predrasudaU sklopu Erasmus + projekta„Empower youth organization touse Living library methodology“udruga Bonsai kao jedan od 7 part-nera sa područje EX YU nudi be-splatnu edukaciju za osobe kojerade s mladima u savladavanju ovemetodologije.Prvi edukacijski ciklus održati će seu okolici Dubrovnika od 25. do 31.ožujka a za one kojima taj terminne odgovara projekt predviđa dru-gi ciklus u Sremskim Karlovcimaod 21. do 27. svibnja.Živa Knjižnica je funkcionalna me-toda za suočavanje s predra-sudama te doprinosi na taj načinravnopravnosti i borbi protiv dis-kriminacije. Djeluje na isti način kaoi obična knjižnica: posjetitelji mogupregledati katalog s naslovima „kn-jiga“ koje su dostupne, mogoodabrati „knjigu“ koju će „posuditina čitanje“ na neko vrijeme. Na-kon čitanja posjetitelji „knjigu“ vrateu biblioteku i, ako žele, mogu „po-suditi“ neku drugu. Jedina je razli-ka što je čitanje u Živoj Knjižnicizapravo razgovor sa „Knjigom“.„Knjige“ su najčešće ali ne i iskl-jučivo osobe koje su ilidiskriminirane ili pri-padaju grupama kojesu zbog socio-ekon-omskog, kulturološkogporijekla ili opredjeljen-ja, uvjerenja , izgleda i

dr. stigmatizirane , socijalnoisključene ili u marginaliziran-om položaju.Živa Knjižnica se uspješno nosisa svim osjetljivim pitanjimakoja prate aktivnosti usmjerenena borbu protiv predrasudadok istovremeno zadržava el-emente zabave i interakcije štočini cjeli ovaj projekt izuzetnoprivlačnim kako potencijalnimorganizatorima tako i njegovimsudionicima.Prva Živa Knjižnica je organiz-irana u Danskoj 2000. godinena Roskilde festivalu. Izvornuideju je razradila udruga mladih„Stop nasilju“ iz Kopenhagenaosnovana u cilju edukacijemladih za aktivno djelovanje uprevenciji vršnjačkog nasilja.Brutalno ubojstvo zajedničkogprijatelja navelo je peteromladih na aktivnu borbu protivpredrasuda i razvoj ove vrlo us-pješne metodologije.Nositelj projekta, udruga„Hajde da“ iz Beograda provo-di eduakcije ovog tipa preko 15godina a vodeća trenerica Ale-

ksandra Vidanovićakreditirana je tre-nerica Vijeća Europe.Šestodnevna edukacijaza organiziranje ŽiveKnjižnice obuhvaća:podizanje svijesti o ljud-skim pravima i diskrim-inaciji, edukacija o

planiranju, provedbi i evaluaciji Žive Knjižnice u lokalnojzajednici , praktičnu organizaciju Žive Knjižnice koja će ukl-jučiti sudionike edukacije te naknadno organiziranje (uz kon-tinuiranu podršku projektnog tima) jedne Žive Knjižnice usvojoj zajednici. Prijaviti se možete do 25. veljače naured.vcd@gmail.com a prijavni obrazac i dodatne infor-macije možete naći na www. udrugabonsai.hr

Udruga za razvoj civilnog društva BonsaiKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

UDRUGA MAME CAVTAT

Mali karneval festMali karneval festMali karneval festMali karneval festMali karneval fest34. po redu Mali karneval festodržat će se u nedjelju, 24.2. spočetkom u 16:00 h u kongres-noj dvorani hotela Croatia.Maškarana povorka kreće ispreddoma kulture u Cavtatu u 15:00h. Mame napominju kako će se uslučaju nepovoljne vremenskeprognoze povorka formirati narecepciji hotela Croatia u 15:30 h.Okupljanje maškaranih skupinapočinje u 14:30 h gdje će se formi-rati najšarenija povorka spremnaza veseli put preko cavtatske rivedo hotela Croatia praćenaglazbom, plesom i malimmaškarama. Mali pjevači i plesačise pripremaju, mali orkestar odfesta već naporno radi. Dječica sasvojima tetama i učiteljicama većizrađuju i pripremaju maske.Pridružite nam se, bili maškaraniili ne! Udruga mame Cavtat

UREĐENJE DJEČJIH IGRALIŠTA U CAVTATU, ČILIPIMA, PRIDVORJU, GRUDI, STRAVČI I VITALJINI

Završena većinaZavršena većinaZavršena većinaZavršena većinaZavršena većinagrađevinskih radovagrađevinskih radovagrađevinskih radovagrađevinskih radovagrađevinskih radovana igralištu u Cavtatuna igralištu u Cavtatuna igralištu u Cavtatuna igralištu u Cavtatuna igralištu u CavtatuOpćina Konavle krenula je već prvihdana ove godine u rekonstrukcijudječjih igrališta u Cavtatu, Čilipima, Prid-vorju i Grudi. Također je u planu ureditidječja igrališta u Stravči i Vitaljini.Što se tiče igrališta u Cavtatu obavljenje veći dio građevinskih radova nakončega slijedi postavljanje podloge i igra-la. Rekonstrukcija se izvodi na temeljuprojekta arhitektice Lee Đurović Ruso,a ukupna vrijednost radova je približno500 tisuća kuna. Radovi bi trebali bitidovršeni do kraja sljedećeg mjeseca.Radovi u Pridvorju, Čilipima i na Grudikreću već sutra odnosno idući tjedan. Nakon potrebnih građevinskih radova na pripremi podlogesamo montiranje igrala i ograde predviđeno je također do kraja sljedećeg mjeseca. Nakon toga bise krenulo u uređenje igrališta u Stravči i Vitaljini.Na kraju napomena da će dio troškova rekonstrukcije i opremanja dječjih igrališta sufinanciratiMinistarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

17GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

18 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

PROGRAM OD 22. - 27.2.

DUBROVAČKI SIMFONIJSKI ORKESTAR

Započela prodaja pretplatnih karataZapočela prodaja pretplatnih karataZapočela prodaja pretplatnih karataZapočela prodaja pretplatnih karataZapočela prodaja pretplatnih karata

KINEMATOGRAFI DUBROVNIK

KinoKino Putuje - filmska festa za maleKinoKino Putuje - filmska festa za maleKinoKino Putuje - filmska festa za maleKinoKino Putuje - filmska festa za maleKinoKino Putuje - filmska festa za male

Dubrovački simfonijski orkestarobavještava dosadašnje ibuduće pretplatnike o početkuprodaje pretplatničkih karata za2019. godinu. Pretplatna kartauključuje ulazak na sve koncerteu organizaciji Dubrovačkog sim-fonijskog orkestra u 2019. god-ini, a kojih je ove godine najavl-jeno preko šezdeset u nadola-zećem razdoblju.Brojni renomirani solisti ove ćegodine nastupiti s DSO-om, aneki od njih su proslavljeni por-tugalski tenor Paulo Ferreira,pijanistica Jasminka Stančul,violinisti Luka Ljubas, DmitrySinkovsky, Emmanuel Tjekna-vorian, gitaristi Petrit Ceku i MakGrgić, tenor Domagoj Dorotić,poljska sopranistica Katarzyna

Holysz, čitav ciklus sa sjajnimpijanistima Andrewom Tyson-om, Stevenom Linom, EvanomShinnersom i Evgenijem Bozh-anovim, zatim poznati švedskizbor Romeo i Julija, kao i festi-val Stradun Classic koji dovodiponajbolje europske komorneglazbenike. Tu su, naravno ikoncerti brojnih dubrovačkihglazbenika s DSO-om.Cijene pretplatnih karata su sl-jedeće: Pretplata za jednu oso-bu: 400,00 kuna. Pretplata zadvije osobe: 500,00 kuna. Pret-plata za umirovljenike: 300,00kuna. Dodatne informacije dos-tupne su na broj telefona 417110 i 091 613 7314 te emailsales@dso.hr.

Renata Roman Dobroslavić

Kinematografi Dubrovnik od 20. do 23. vel-jače prikazuju izbor iz programa četvrtogmeđunarodnog filmskog festivalg za djecu„KinoKino“ istovremeno sa projekcijama uzagrebačkom kinu Europa, koje je idomaćin istome. Program počinje u srijeduvečer 20. veljače projekcijom filma „Starimomci“. Riječ je britanskoj romantičnoj ko-mediji u kojoj će se svaki srednjoškolacprepoznati u zgodama i nezgodama dječa-ka u jednom britanskom internatu. Film urežiji Toby MacDonalda je bio i dio progra-ma prošlogodišnjeg ZFF-a, a osvojio je inagradu Best Film Teen Arena Programna Sarajevo film festivalu. Pod nazivom „Moj prvi odlazak u kino“krije se blok kratkometražnih filmova namijenjen mališanima pred-školske dobi koji se prvi put susreću s pokretnim slikama na ve-likom platnu. Riječ je o sedam pažljivo izabranih kratkometražnihanimacija koji su redom dobitnici prestižnih nagrada na svjetskimfestivalima, a ciljano su rađeni za najmlađi uzrast. Prva takva pro-jekcija na programu je u četvrtak ujutro za dječje vrtiće te u subotu23.veljače u 15 sati za obitelji. Ulaz je slobodan, a mali gledateljiće umjesto ulaznica dobiti diplome za prvi dolazak u kino. Os-novnoškolci će moći uživati u filmskoj poslastici danskog redatel-ja i glumca Jonasa Elmera „Ja sam William“, dinamičnoj i sim-patičnoj komediji o dječaku koji mora pronaći vlastito mjesto usvijetu bez pomoći odraslih. Na programu je u kinu Sloboda upetak ujutro za osnovne škole, te u subotu 23. veljače u 16 sati zaobitelji. Film je dobitnik brojnih nagrada na svjetskim festivalima, iod struke ali i od publike. Uputite se dakle ovu subotu popodneprema Stradunu sa svojim najmanjima, učinite đir i svratite dokina Sloboda. KinoKino vas čeka.

22.veljačeKino Sloboda

09.00 KINOKINO putuje: (10 kn karta)JA SAM WILLIAM (projekcija za os-novne škole) - komedija. Režija: JonasElmer/ Ul: Alexander Magnússon, Am-ina Awan Abou Arrakha, Dorte Hřjsted,Niels-Martin Eriksen, Rasmus Bjerg,Stinne Henriksen. Oulu Međunarodnifilmski festival za djecu / Oulu Interna-tional Children’s Film Festival (Finska /Finland) 2017 - nagrada ECFA za na-jbolji europski dječji film, Ale Kino! (Pol-jska / Poland) 2018 - najbolji dječji film,Lucas (Njemačka / Germany) 2018 -nagrada za najbolji film u sekciji 8+,BUFF International Film Festival (Šved-ska / Sweden) 2018 - nagrada ECFA

17.00 LEGO MOVIE 2 / 3D - avantura,sf. Režija: Mike Mitchell, Trisha Gum /Gl: Mila Elegović, Bojan Navojec, AlenLiverić, Petra Kurtela, Luka Petrušić,Dajana Čuljak

19.00 NESTALI - triler. Režija: KristofferNyholm / Ul: Gerard Butler, Peter Mul-lan, Connor Swindells

21.00 SERENITY - drama, misterija, sf.Režija: Steven Knight / Ul: MatthewMcConaughey, Anne Hathaway, DianeLane

Dvorana Visia18.30 OSCAR 2019: ZELENA KNJIGA:VODIČ ZA ŽIVOT - biografija, drama,komedija. Režija: Peter Farrelly / Ul:Viggo Mortensen, Mahershala Ali, Lin-da Cardellini, Sebastian Maniscalco.Nominiran za Oscara 2019 u 5 kategor-ija među kojima za najbolji film ; dobit-nik tri Zlatna globusa ; pobjednik Tor-onto Film festivala

21.00 SVE JE TO ZBOG LJUBAVI -komedija. Režija: Pierre Salvadori / Ul:Adele Haenel, Pio Marmai, AudreyTautou

23.veljačeKino Sloboda

15.00 KINOKINO putuje: (slobodanulaz) Moj prvi izlazak u kino (programza predškolsku dob) / Kapljice; Limun iBazga; Šarene ptice; Čudesni mali crv;Otok; Jazzoo; Zelena ptica /

16.00 KINOKINO putuje: JA SAM WILL-IAM (uzrast 8+) - komedija (10 kn kar-ta).

17.30 LEGO MOVIE 2 / 3D - avantura, sf19.30 NESTALI - triler21.30 SERENITY - drama, misterija, sf

Dvorana Visia17.00 SVE JE TO ZBOG LJUBAVI -

komedija.18.45 OSCAR 2019: ZELENA KNJIGA:VODIČ ZA ŽIVOT - biografija, drama,komedija

21.00 OSCAR 2019: ČOVJEK IZ SJENE- biografija, drama. Režija: Adam McK-ay / Ul: Christian Bale, Amy Adams,Steve Carell. Nominiran u 8 kategorijameđu kojima za : najbolji film, AdamMcKay za režiju, Amy Adams zasporednu glumicu i Sam Rockwell zasporednog glumca.

24.veljačeKino Sloboda

15.00 LEGO MOVIE 2 / 3D - avantura,sf17.00 OSCAR 2019 : BOHEMIANRHAPSODY - biografija, drama, glazbe-ni. Režija: Bryan Singer / Ul: RamiMalek, Joseph Mazzello, Aidan Gillen.Nominiran za Oscara u 5 kategorijameđu kojima za najbolji film i najboljegglavnog glumca19.30 NESTALI - triler21.30 SERENITY - drama, misterija, sf

Dvorana Visia17.00 SVE JE TO ZBOG LJUBAVI -komedija18.45 OSCAR 2019: ZELENA KNJIGA: VODIČ ZA ŽIVOT - biografija, drama,komedija21.00 OSCAR 2019: ČOVJEK IZ SJENE- biografija, drama

25. / 26. veljačeKino Sloboda

17.00 LEGO MOVIE 2 / 3D - avantura,sf19.00 NESTALI - triler21.00 SERENITY - drama, misterija, sf

Dvorana Visia18.30 OSCAR 2019: ZELENA KNJIGA:VODIČ ZA ŽIVOT - biografija, drama,komedija21.00 SVE JE TO ZBOG LJUBAVI -komedija

27.veljačeKino Sloboda

17.00 LEGO MOVIE 2 / 3 - avantura, sf19.00 NESTALI - triler21.00 SERENITY - drama, misterija, sf

Dvorana Visia18.00 SVE JE TO ZBOG LJUBAVI -komedija20.00 PRIJE MRAKA - drama. Režija:László Nemes / Ul: Juli Jakab, VladIvanov, Evelin Dobos, Marcin Czarnik,Judit Baěrdos.Venice Film Festival2018. - nagrada FIPRESCI; TorontoFilm Festival 2018.; BFI London FilmFestival 2018.; Zagreb Film Festival2018. - sekcija Ponovno s nama

OVOGA PETKA

Predstavljanje Zbornika radova oPredstavljanje Zbornika radova oPredstavljanje Zbornika radova oPredstavljanje Zbornika radova oPredstavljanje Zbornika radova oMiloradu MedinijuMiloradu MedinijuMiloradu MedinijuMiloradu MedinijuMiloradu MedinijuDubrovačke knjižnice predstavit će Zbornik radova o Miloradu Me-diniju u petak, 22. veljače u 18:30 u Znanstvenoj knjižnici na trećemkatu (Cvijete Zuzorić 4). O Zborniku će govoriti prof.dr. sc. Ivo Ba-nac, dopisni član HAZU i glavni urednik Zbornika, prof. dr. sc. TihomilMaštrović.

19GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

Posljedice BREXIT-ana zračni promet

Brexit je sve izvjesniji i prijeti zračn-om prometu Europe. U pitanju jezajedničko tržište koje se tiče i zra-koplovnog prometa unutar Europ-ske unije.Ukoliko dođe do Brexita bez postig-nutog ugovora, Velika Britanija će29. ošujka 2019. napustiti EU i zajed-ničko zrakoplovno tržište. Britanskekompanije mogle bi izgubiti pravoletenja iz Londona za Frankfurt iliMallorcu. Letovi unutar EU-a bi zanjih postali stvar prošlosti. Bit ćepotrebno ponovno regulirati i letoviEU kompanija prema Velikoj Britaniji.Bitno je naglasiti da prava zračnogprometa ne ovise samo o tome gdjeje sjedište kompanije, nego i komuta kompanija pripada. Tako naprimjer više od 50 posto jedneEU zrakoplovne kompanije morabiti u vlasništvu Europske un-ije.Prenosimo u cjelostipriopćenje Hrvatskeagencije za civil-no zrakoplovst-vo.’’Nastavno na najav-ljen izlazak UjedinjeneKraljevine Velike Britanijei Sjeverne Irske iz Europ-ske unije, a s obzirom nanesigurnost glede rati-fikacije Sporazuma o pov-lačenju (WithdrawalAgreement), Europskakomisija predvidjela jemjere kojima se nastojiublažiti utjecaj tzv. „nodeal“ scenarija na građane iposlovanje u određenim po-dručjima, pa tako i u zračnomprometu. Spomenute mjere diosu Komisijinog Akcijskog planaza izvanredne situacije u slučajuizostanka dogovora („no deal“Contingency Action Plan).Mjere su u pravilu privremene iograničenog opsega, a u po-dručju zračnog prometapredložene su dvije mjere u ob-liku nacrta uredbi:

školovanja (i položenih ispita) koji jeobavljen prije samog datuma izlas-ka.Svi ostali certifikati izdani od stranebritanskih zrakoplovnih vlasti, ukl-jučujući i pilotske dozvole, od 30.ožujka 2019. godine smatrat će secertifikatima treće zemlje.

OSNOVNA POVEZANOST (ZRAČ-NI PRIJEVOZ IZMEĐU EU I UK)Trenutni režim potpune liberalizacijeprometnih prava unutar pojedinihdržava članica bit će ukinut te sezadržava samo određeni dio pos-tojećeg režima na godinu dana (do20.3.2020.) ili do sklapanja odgo-varajućeg sporazuma između Unijei Ujedinjenog Kraljevstva. Prometnaprava zajamčena Uredbom odo-bravaju se uz uvjet reciprociteta: pr-ijevoznici koji obavljaju uslugezračnog prijevoza između Europskeunije i Ujedinjene Kraljevine imat ćepravo preleta, tehničkog zaustavl-

janja, te treće i četvrte prometneslobode u redovnom i povremen-om prijevozu. Navedene uslugemoguće je obavljati i putem ko-mercijalnih sporazuma, zakupa isl. Države članice svejedno će bitiobvezne izdavati UK prijevoznici-ma odobrenja za letove, uz pre-thodno dostavljene redove leten-ja i uz obvezu da prijevoznikposjeduje valjanu operativnu li-cenciju izdanu u skladu sa pro-pisima velike Britanije, koji pakmoraju najmanje udovoljavatimeđunarodnim sigurnosnim

standardima.

PRAVA PUTNIKASukladno primjenjivoj

Uredbi 261/2004, istaće na putnike biti

primjenjiva u slučajusvih letova koji kreću sa

teritorija Europske unije teletova koji završavaju u Europ-

skoj uniji, pod uvjetom da letobavlja prijevoznik Unije.Naglašavamo kako su obje Uredbejoš uvijek u fazi nacrta, odnosno utijeku su zakonodavni postupcidonošenja pred Vijećem i Europ-skim parlamentom te njihov konač-ni sadržaj može u određenoj mjeriodstupati od gore opisanog.’’

Izvor: CCAA

- Uredba o određenim aspektimasigurnosti zrakoplovstva- Uredba o zajedničkim pravilimakojima se osigurava osnovna pove-zanostNavedenim propisima osigurava sekontinuitet valjanosti certifikata kl-jučnih za sigurno odvijanje zračnogprometa te zajamčena osnovnaprometna prava u svrhu osiguranjaosnovne povezanosti između Eu-ropske unije i Ujedinjene Kraljevine:Osim toga, predviđeno je priznavan-je školovanja pilota i mehaničara uorganizacijama za osposobljavanjekoje su pod nadzorom britanskihzrakoplovnih vlasti, odnosno onaj dio

20 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

CROATIA AIRLINES

Croatia Airlines i dva reprezentativna sindikata potpisalisu u utorak 12. veljače 2019. novi kolektivni ugovor,izvijestili su potpisnici.Ugovor je sklopljen nakon više od dvije godine kolek-tivnih pregovora između Croatia Airlinesa i njezina dvareprezentativna sindikata koji predstavljaju sve gruperadnika i to na razdoblje od pet godina, za razliku odprijašnjih koji su potpisivani na najviše dvije godine, kažese u priopćenju koje potpisuju uprava i sindikati.Ocjenjuje se da je novi kolektivni ugovor u okvirima re-alnih financijskih mogućnosti kompanije te da su do-datan prostor u postizanju dogovora otvorile izmjenepravila o porezu na dohodak, koje su omogućileuvođenje novih neoporezivih primitaka.Podsjeća se da je prijašnji kolektivni ugovor istekao 31.prosinca 2016. godine, ali ga je, kako se navodi, CroatiaAirlines proteklih 25 mjeseci produženo primjenjivao itako sačuvao dostignutu razinu socijalnih prava radni-ka.“Dogovorom sa sindikatima ostvarene su i pret-postavke za redovno poslovanje u budućnosti i bitnoje smanjeno nezadovoljstvo pojedinih grupa radnika,što je pitanje s kojim se sve češće suočavaju europskiavioprijevoznici te posljedično njihovi putnici. Zbog togase očekuje da će ovaj ugovor pozitivno djelovati nakonkurentnost hrvatskoga nacionalnog prijevoznika testvaranje kvalitetnije tržišne pozicije u budućnosti, uz

Potpisan novi kolektivni ugovor

stalnu fokusiranost na potrebe i zadovoljstvo putnika”,kaže se u priopćenju.Kako se doznaje, sa sindikalne strane potpisnici suSindikat ORCA - Organizacija radnika Croatia Airlines,koji okuplja većinom radnike iz redova kabinskog os-oblja zrakoplova, pilote i aviomehaničare, te Samostalnihrvatski sindikat zaposlenih u zrakoplovstvu.

37GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

PETAK, 22.2.11:35 - 12:30

14:50 - 15:45

21:10 - 22:05

SUBOTA, 23. 2.11:35 - 12:30

14:50 - 15:45

21:10 - 22:05

NEDJELJA, 24.2.11:40 - 12:45

14:50 - 15:45

21:10 - 22:05

PONEDJELJAK, 25.2.11:35 - 12:30

14:50 - 15:45

21:10 - 22:05

UTORAK, 26.2.11:40 - 12:45

14:50 - 15:45

21:10 - 22:05

SRIJEDA, 27.2.11:35 - 12:30

14:50 - 15:45

21:10 - 22:05

ČETVRTAK, 28.2.11:40 - 12:45

14:50 - 15:45

21:10 - 22:05

PETAK, 22.2.06:40 - 07:35

13:10 - 14:05

16:20 - 17:15

SUBOTA, 23.2.06:40 - 07:35

13:10 - 14:05

16:20 - 17:15

NEDJELJA, 24.2.06:40 - 07:35

13:20 - 14:25

16:10 - 17:15

19:25 - 20:30

21:50 - 22:45

PONEDJELJAK, 25.2.06:40 - 07:35

13:10 - 14:05

16:20 - 17:15

UTORAK, 26.2.06:40 - 07:35

13:20 - 14:25

21:50 - 22:45

SRIJEDA, 27.2.06:40 - 07:35

13:10 - 14:05

16:20 - 17:15

ČETVRTAK, 28.2.06:40 - 07:35

13:20 - 14:25

21:50 - 22:45

Informacije o ostalim polascimai odlascima možete dobiti na

telefon 773 377, 773 100ili na: www.airport-dubrovnik.hr

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

RED LETENJA CROATIA AIRLINESNOVOSTI IZ ZRAČNOG PROMETAZrakoplovni prijevoznik Norwegian Air Shuttle najavio je pojačanje u ljet-nom redu letenja za 2019. godinu. U srpnju i kolovozu 2019. linije iz Du-

brovnika za Helsinki i Kopenhagen imat će po jedna let tjedno više. Linijaiz Dubrovnika za Stockholm imat će dva leta tjedno više u odnosnu na2018. godinu.

Linija Dubrovnik - Paris (zračna luka „Roissy - Charles de Gaulle”) u ljetn-om redu letenja imat će letove ponedjeljkom, utorkom, četvtkom, subot-om i nedjeljom. Treba naglasiti da će grupacija Air France i KLM nakon

uvođenja direktnih letova KLM-a za Split 2016. i Air Francea za Dubrovnik2018., uvesti i novu liniju Air Franca: Pariz – Split tijekom srpnja i kolovoza.Linija iz Splita za Pariz planirana je utorkom, četvrtkom i nedjeljom od 16.srpnja do 1. rujna 2019. sa zrakoplovima tipa Airbus A318 i Airbus A319.

Nova linija LOT Polisha Krakow - Dubrovnik - Krakow prometovat će od25.05. do 28.09.2019. svake subote u večernjim satima.

38 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

39GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Jajima po spomenikuSram ih bilo, kažu. Dok su neki građani gladni kruha, ta obijesna čeljad bacaju jaja. Ma zamisliti; stvarno za to treba imat’ - jaja

Na 15 dana zatvora, uvjetno na 12 mjese-ci, osuđen je izgrednik iz Zagreba, koji jespomenik prvom predsjedniku optužio, daje - zločinac. To znači da u idućih godinudana ne smije ponovit nedjelo, jer će odmau zatvor. Niti se smije približit’ spomeni-ku. Upravo ta zabrana približavanjaspomeniku, najviše ga je zaboljela.Kako lise samo to kontrolira, pitaju se neki? Morabit da ne’ko danonoćno dežura krajspomenika i gleda face, i kad’vidi lajavca,odmah ga hapsi ili javlja policiji, da gaodma bace u lance. Nisu svi u policijskojakademiji čitali Voltera i nje-gov poimanje slobode govo-ra. ‘Ne slažem se ni s jedn-om riječi koju si izgovorio,ali ću do smrti braniti tvojepravo da ih izgovoriš.’E, ma to je bilo u Fran-cuskoj. Naš jezik je malotvrđi i greziji. Zato nije up-utno govorit’ da je ne’kolupež, prevarant, krimina-lac, zločinac, kad’ za topostoji lijepa hrvatskariječ: kontroverznipoduzetnik.Tek što je ova vijestprestala bit’ prijelomna,neka druga nepoznataosoba ili više njih, podokriljem noći, na isti kipprvog hrvatskog predsjed-nika u Zagrebu, nabacili sujaja. Većina građana je zgrožena.Sram ih bilo, kažu. Dok su neki građanigladni kruha, ta obijesna čeljad bacaju jaja.Ma zamisli ti; stvarno za to treba imat’ - jaja.Neki šaljivi purgeri, nemili su događaj naz-vali ‘prava fešta od jaj’, i narugali se policiji,što izlazi na uviđaj, jajima pogođenom veli-

kanu. Uvjereni su, da će policijski foren-zičari, prema DNK- u iz jaja, uspjet’ otkrit’ igazdu i kokoši, i strogo ih kaznit’. A ondaće valjda navalit’ na jata golubova, koji jošbezobraznije šporkavaju sve ostalespomenike. Satiričare valjda neće dirat’; onine traže dlaku u jaju, nego isključivo –mućke.U našemu Gradu ljudi misle, da gradskauprava i gradonačelnik mogu, tek tako lako,k’o što primaju plaću, radi nezadovoljnihgrađana, mijenjat’ sveto nasljeđe bivšihgradskih uprava - GUP. Kako bi zabranili

grandiozne građevinske pothvate. Trebat’će im, brat bratu, barem godina dana,poručio nam je naš gradonačelnik. Opozici-ja zna i zašto. Pa spominju sve one ruke,koje su dizali sljedbenici bivše gra-donačelnice, kako bi i zadnja zelena pov-ršina, promijenila boju u betonsko sivu, azaslužnima donijela zahvalnost investitora.Vjeruju, kako za godinu dana, više i nećetrebat’ ništa mijenjat’.Neće ostat zemlje, ni za grastu cvijeća posa-dit. Govori jedan moj susjed, da je unajmiomilicajca u penziji, da mu drži na oku, pov-eći đardin, ispred kuće, dok je na poslu.Ako primijeti, da mu uvaljuju bager prekozida, neka ga pod hitno zove. A ako svesretno svrši, sprema se gradonačelniku re-galat maketu bagera. Iako HDZ nema ni-kakve veze s bagerima.Prebjeg iz HDZ-a (ima i takvih), koji sepretvorio u HRAST, javno je u Saboruzažalio, što se svi Srbi nisu ukrcali na trak-tore, za vrijeme seobe prema istoku.Jer, tobože, manjine i homoseksualciugrožavaju katoličku Hrvatsku. A na to muje najpoznatiji predstavnik srpske manjineu Saboru odgovorio, da je homoseksual-nost samo seksualna orijentacija, a pederje - karakterna osobina, pa je HRAST-ovogjunaka i sve njemu slične, iznimne katolike

i vjernike, nazv’oneiživljenim i neost-varenim pederima, kojisu problem ove zemlje.A ne manjine i homići.Nekima se ova njegovateza o pederima sviđa. Jer, ljudi gay popu-lacije su najčešće radišni, obrazovani, ne-nasilni, pošteni. A za druge, SDS-ov lider jeipak, samo Hadezeovac u srpskoj narod-noj nošnji, koji vrijeđa kršćane, jer jeugrožena njegova pozicija etno biznisme-na i osigurani mu glasovi za ulazak u Sab-

or.Vlada je i ove godine, baš k’o i lani,

odlučila regalat 40 milijuna kunaza pomoć bolnici u Mostaru.Naše zdravstvo, baš k’o i lani,grca u dugovima, a za teškobolesnu djecu u Hrvatskoj,nema para za skupe lijekove.Pa je samo jednoj bolesnojcurici iz Pule, odobren skupilijek, a drugoj u Šibeniku – nije.Morat će molit’ vladu i kampiratna Markovom trgu. Ili se preselitu Mostar.Aktivist Josip iz Buzina, zdrav i jak,krenuo je bio prema Trgu sv. Mar-ka, noseći na leđima mrtvačkisanduk ogrnut hrvatskomzastavom. Rek’o je, kako su u lije-su posmrtni ostaci ove države. Pr-ije cilja su ga priveli u policiju. Jer, udemokraciji se ne smije nositi lijes

na leđima. Nego u posebnoj limuzini. K’ošto se vozi, recimo, blaženoga LeopoldaMandića u staklenoj kapsi. Neki su mu sav-jetovali, da radije nosi punu bocu plina, pamu neće ni’ko ništa.A Ustavni sud odlučio: Crkva ne može bit’apsolutno odvojena od države, baš kakoje glavni urednik Glasa Koncila, svojedob-no ustvrdio, da RH nije sekularna državakakvom je mnogi vide. A ovi mnogi, videsve manje vjernika u crkvama. Pa ih čudi,mada nije njihov pos’o, ako više Hrvatavjeruje u Boga, nego u HDZ, zašto ih seviše moli HDZ-u, nego – Bogu.Naša predsjednica, prema rang listi većinehrvatskih medija, osigurala je sebi jedno odnajviših mjesta, među političarima zalutalimu povijesnim stranputicama.Javno se i u potpunosti odrekla ustaštva ipozdrava ‘Za dom spremni’. Ustaše seusraše! Otišla ona i korak dalje pa rekla,kako je za nju taj pozdrav - potpuno nepri-hvatljiv. Povukla je i svoje tumačenje, da jeto bio povijesni pozdrav, a krivicu pripisa-la, isključivo njenim opakim savjetnicima.Zbogom ustaše, rekla je predsjednica.Zbogom Kolinda, rekli su ustaše. Sada jošda vrati Tita na Pantovčak i la commedijae finita, komentirali su neki od ovih poton-jih.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 020 550888, 0913210244, 0911170577www.dubrovnik-marketing.com.www.dubrovnikrealestate.info

NOVO PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJTRAJE predbilježba prodaje stanova uPrijevoru s pogledom na Rijeku Du-brovačku i ACI marinu,veličine stanova61m2,72,78m2, depozit samo 10.000kn. Kontakti za termine sastanka: Agen-cija DMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Novogradnja Lapad Solitudo apartmanu izgradnji 1 kat, 54 m2, parking u cijeni,useljenje 1.2019. Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

Ilijina Glavica kod gradske garaze odceste 60 skalina, stan 55m2 s vrtom50,posebni ulaz,povoljno Agencija DMP,091 3210 244, 091 1170 577

Mokošica, 3-sobni renovirani stan uprizemlju zgrade, 83m2, ograđeni vrtcca100m2, Agencija Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

PONUDA MJESECA Izuzetno povoljnoLozica kuća sa zemljištem 900m2 s pri-vatnom plažom, Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

ATRAKTIVNO Mlini lijepa vila sa 4 stanai garažom,pogled na more, okućnica,snižena cijena, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

Ploče poviše kapelice kuća sa zeml-jištem 870m2 ,mogućnost izgradnje 3objekta Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

Rožat luksuzna novogradnja, A++, standvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkingau garaži,lift, nema poreza na promet,Agencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Župa,Brašina,prodaju se 2 stana 115m2visoko potkrovlje i prizemlje 61m2 saokućnicom, vrtovi, 4 parking mjesta,lokacija izuzetno dobra za turističkoiznajmljivanja,cijena povoljna AgencijaDMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Župa Čelopeci građevno zemljište1200m2 ,95.000eura

Iznajmljujem stan u okolici Cavtata,namješten, na duže vrijeme. 0989513174

Iznajmljujem skroman manji stan dvoji-ci stalno zaposlenih mladića, radnikana duže vrijeme. 419 574

Sobu/apartman u Zagrebu, blizinaKvaternikova tga, dajem u dnevni na-jam. 091 5005 418

Iznajmljuje se stan i apartman na Gru-di. 791 204 ili 098 959 5949.

Tražim garsonjeru ili manji stan, područjeLapad, blizina bolnice. 098 958 1993.

VOZILA(ponuda/potražnja)

Prodaje se Peugeot 206, 1.4XT, benzin,2001.g. 152000 km,10 tisuća kuna. 095 3986 426

Prodaje se Renault Clio 1.2 16v ben-zin, 2007.g. 53800 km. Cijena po dogo-voru. 098 196 2196.

Otkupljujem stare motocikle, stanjenebitno, može i bez papira. Ne otkupl-jujem skutere. 097 670 7137.

POSAO(ponuda/potražnja)

HITNO se traži frizerka u sa-lonu L&P hair and make up.Uvjeti odlični. 098 913 7110.

Šipan Luka građevno zemljište 640m2,povoljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2u jednom komadu.

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,168.000eura

NOVO ORAŠAC - samostojnaodržavana kuća, 100m2, sa đardinom,450m2, parkingom, pogled na more,270.000eura

Čilipi u centru kod crkve više kuća580m2 okućnica 800m2 samo420.000eura

Merkante centar prodaje se poslovniprostor 40m2, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

LAPAD DOC centar hitno prodaje seposlovni prostor 40m2, 2 ulaza,povoljnoAgencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Prodajemo više stanova u novogradnjiu Lapadu sve informacije u uredu agen-cije. Agencija DMP, 091 3210 244, 0911170 577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 naGorici,struja voda,moguć dugoročninajam, Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj porucine smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o.B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARAZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebnopriložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatkekako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašegoglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugimkorisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

TRAŽITE NEKRETNINU -Obratite se najboljima u Gradu

KAMENA KUĆA U STAROM GRADU /120m2, prizemlje i dva kata, nedalekood Straduna, potrebna renovacija /450.000 eura / 091 612 8097

TROSOBNI STAN U NOVOGRADNJI,ZAVRELJE / dvoetažni, roh-bau 106m2,tri sobe i tri kupaonice, kuhinja s dnevnimboravkom i terasa s pogledom na more/ 220.000 eura / 091 612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI, ZVEKOV-ICA / dvosobni stanovi u novoj stam-benoj zgradi u neposrednoj blizini Cavta-ta, parking uključen u cijenu, završetakobjekta lipanj 2019., 75,18m2 / 151.000eura / 091 612 8097

OBITELJSKI STAN U GRUŽU / 73m2,dvije sobe, kupaonica, wc, kuhinja idnevni boravak, lođa. Nedaleko od ul-ice Andrije Hebranga / 200.000 eura /091 612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI U SOLI-TUDU / zgrada u novogradnji na mirnojpoziciji, 8 stambenih jedinica, osiguranparking u garaži, predbilježbe u tijeku,55m2 / 192.000 eura / 091 612 8097

RENOVIRANA KAMENA KUĆA U CEN-TRU GRADA / 110m2, četiri etaže, uprizemlju odvojena jedinica u funkcijiapartmana / 650.000 eura / 091 612 8097

DVOSOBNI STAN NA NUNCIJATI /moderan i useljiv stan s pogledom namore i parkingom, 64.66m2, dvije sobe,dvije kupaonice, kuhinja i dnevni bora-vak / 214.500 eura / 091 612 8097

OBITELJSKI STAN / Moderan i uređeni2.5 sobni stan s parkingom na GornjemKonalu, 78m2, visoko prizemlje novijestambene zgrade / 229.000 eura / 091612 8097

DVOSOBNI STAN U SOLITUDU /

87,63m2, dvije spavaće sobe i dvije kup-aonice, prostrana terasa / 320.000 eura /091 612 8097

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA /Predstavljamo novu stambeno-poslovnuzgradu u neposrednoj blizini ulice IvaVojnovića, u Lapadu. Uredite životni pros-tor po vlastitim željama. Radovi započetiu ožujku 2018., rok završetka objekta je-sen 2019., 50,23m2 / 199.000 eura / 091612 8097

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2 i593m2 okućnice, udaljena 100 metara odmora. Idealna za odmor ili turističko izna-jmljivanje / 190.000 eura / 091 612 8097

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartma-na s bazenom, mirno i tiho naselje u bliz-ini Cavtata / 235.000 eura / 091 612 8097

KAMENA KUĆA ZA RENOVACIJU USTONU / 74m2 stambenog prostora i43m2 vrta, s pogledom na more / 119.000eura / 091 612 8097

PRODAJETE NEKRETNINU-Prepustiteprofesionalcima da rade za Vas

TRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJUMOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA/ poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene ili zaadaptaciju

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Zasigurnog kupca tražimo stan od 60m2,terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizemlje,sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJUGRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizina glavneceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEML-JIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2,maksimalna udaljenost od aerodroma satvremena vožnje, poželjan pogled naotvoreno more

Dajem instrukcije iz matematike.Adresa u blizini OŠ Marina Držića. 095199 4405.

Vršimo tapeciranje unutrašnjostikrova automobila. 098 957 6052

Električar sa velikim iskustvom nudisvoje usluge za “sitne” popravke u va-šoj kući ili stanu. 091 506 1526

Kamenoklesar - izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, ograde,kolone, pila. 091 728 5208.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama. Vršimo ugrad-nju i servis roleta. 091 147 2794.

Radim bravariju kvalitetno, dobro i brzo.Na teren dolazim po pozivu. Ograde,tende, rukohvate, kapije, vrata, popra-vak vrata, brave, ljepljene lepenke, dos-ta toga još na broj 092 269 8477.

Orezujem masline, agrume i sl., vrtlar-ski radovi. 091 937 4727.

Ozbiljna gospođa traži posao 24-sat-ne skrbi starije ženske osobe. Sve podogovoru. Slobodno me nazovite 098163 4754.

Popravci na odjeći, 25 kuna!413 795.

Viši stručni savjetnik za poljoprivreduDNŽ uređuje đardine. Dajem stručnesavjete (rezidba agruma, maslina,ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovihortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje)i drugo. Dipl. inž. agronomije. 098 9581993.

RAZNO(ponuda/potražnja)

Prodajem stol, d 160 x 2,20, š 90 cm.Poklanjam očuvanu narančastu fotel-ju. 095 813 1801.

Prodajem sadnice smokava sorte zim-ica-najbolja vrsta i sadnice Dunje -Mr-katunja. 091 755 2589.

Prodajem kožni trojed na izvlačenje idvosjed 1000 kn.098 856 142.

Prodajem krevet s madracom 120x200cm, očuvano kao novo. 095 812 7986

Prodajem drva i domaći česan 2 knkom, dostava na adresu. 099 636 7101.

Kupujem starinske kamene podne

ploče i ostale kamene stvari. 097 6707137.

Vrlo povoljno prodajemo kupe kanal-ice nove, neupotrebljene, manja količi-na. 098 495 428

Prodajem kupe kanalice i mediterankepo tri kune. 091 249 6674.

Prodajem suha drva. 091 597 7520.

POMOĆ I NJEGA(ponuda/potražnja)

Tražim ozbiljnu ženu za povremenupomoć u kući uz besplatno stanovan-je. 099 517 4023.

Brinula bih o ženskoj osobi 24 sata. 095532 9147.

OSOBNI ODNOSI 18+UDANA MARTINA 30 U lošem braku, aželim ljubavnika finog da me zavede idobro poseksa. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

GOSPODARICA ANJA 40 Ja sam dom-ina, iskusna sam i želim upoznatimuškarca koji je ponizan. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

ISKRENA ANA 30 Ja sam za vezu i zabrak, a ti ako si slobodan i želiš meupoznati, javi mi se. Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

OZBILJNA TEA 36 Bez obzira na god-ine i izgled, javi se za upoznavanje. Tre-bam avanturu. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

ZGODNA ANABELA 37 Rastavljenasam i bez obaveza, treba mi gašenje ugaćicama! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

VATRENA SEKA 40 Ja sam Seka, imam40 godina, velike guze i cica. Želim spoji avanturu. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

ISKRENA ANICA 35 Želim ozbiljnogmuškarca sa kojim bih ostvarila brak ivezu. Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

RAZVEDENA TANJA 45 Samo želim sanekim fino uživati u dobrom sexu. Na-paljena sam! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

ISKUSNA DUNJA 60 Ja sam Dunja,imam 60 godina, vlažna sam i trebamhitno muškarca! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

BAKA ANAMARIJA 55 Mlada baka, vrloiskusna u krevetu, želim mlađeg da mezadovolji. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

USAMLJENA ANA 29 ja želim upoznatidečka za vezu, iskren odnos i koji jenormalan i dobar. Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

ISKUSNA EVA 60 Ja sam baka, slobod-na sam, imam kuću gdje možemouživati, javi se za spoj! Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

ZGODNA IVANA 29 Imam 29 godina,slobodna sam,napaljena i želim dobarseks! Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

Poziv na obljetnicu 50 godina mature ŠUP-aDavne 1966. godine, skoro dvije stotine djevojčica i dječaka krenuloje izučiti kojekakve zanate u tadašnji ŠUP, iza Gospe u Karmenu,podijeljeni u sedam razreda,većina ih je, njih 152, maturiralo 1969.godine, na Montovjerni. Ove godine 11. svibnja, želimo obilježitipedesetu obljetnicu, te pozivamo sve koji su sposobni i voljni bitiprisutni ovoj obljetnici da se jave na: 091 2509 610.

UDOVICA KARLA 50 Udovica sam, vrlotužna, želim upoznati muškarca samoavanturu. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

ALKA 55 prava sam vatrena lavica iželim da mi se javi muškarac koji ćeme zadovoljiti brzo! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

VATRENA MARINA 39 U braku sam, aovim putem želim upoznati muškarcaza susret i spoj. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

SEKSI CRNKA DARIJA 30 Uživam uavanturi, trebam čim prije muškarca dame dobro zadovolji! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

ISKUSNA MILKA 69 Ako si mlađi, želišuživati u seksu u svim pozama, ja samspremna na sve. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

UDANA REBEKA 40 U braku, želim dis-kretnog ljubavnika za seks kod mene.Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

ZGODNA MELISA 44 Rastavljena, bezobaveza, želim dečka za susret i akcijukod mene! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

42 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

NAŠE PRIČE S PUTOVANJA NEZABORAVNIM PERASTOM KOJI JE POVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA I MLJETOM - PRIČA 11.

Piše: Silvio Market

Kralj Petar s Perastom ploviKralj Petar s Perastom ploviKralj Petar s Perastom ploviKralj Petar s Perastom ploviKralj Petar s Perastom ploviSkočio sam s poda bez ikakve pomoći, aon je još uvijek držao desnu ruku ispruženui rekao: „Ja sam Kralj Petar.“ U momentusam mislio da me zeza, pa sam mu pružioruku i rekao mu: „ Ja sam Silvije StrahimirKranjčević“U današnje vrijeme, kada se pročita naslov ove priče može sezaključiti da je neka šala u pitanju jer dva kralja koji su se zvali Petarna ovim prostorima su već bili pokojni kada je nastajala ova priča.No, ipak, istina je da je Kralj Petar bio na „Perastu“, na redovitojpruzi 807 između Polača i Dubrovnika.Ta dva kralja koja su vladala na ovim prostorima imenom Petar subili: Kralj Petar-Krešimir IV, koji je bio veliki hrvatski kralj, a vladao jeod 1058. do 1074. godine. Bio je iz loze Trpimirovića i bio je jedanod najslavnijih hrvatskih vladara, koji je obnovio snagu starog kral-jevstva i ostvario staro jedinstvo hrvatske države. Drugi, mlađi kraljkoji je vladao jedno vrijeme na ovim prostorima je bio kralj Petar IIKarađorđević, treći i posljednji kralj Kraljevine Jugoslavije. Bio jerođen 1923., a umro je 1970. godine.Ova događanja o kojima pišem su se zbivala 1979. godine, stoga,niti jedan kralj Petar nije mogao biti na „Perastu“. No, ipak je bio.Kako?Evo ovako: U ljetnim mjesecima te davne 1979. dopala me kon-trola zuba. Kako smo morali poštivat taj datum upisan u knjižici,trebalo se točno tada poći u grad, inače, tko zna kada opet doćina red. Isti dan je osim mene na kontrolu trebao ići i Ilija Đivanović-Dado, pa je njegova mati Mare zamolila moju mater da i njegaodvede jer ona nije mogla, a dundo Petar, njegov otac, je bio toli-ko zauzet oko kafane u Zabrježu i svih ostalih poslova, da se onjemu nije ni razmišljalo. Dado je stariji od mene 2 godine i cijelodjetinjstvo smo bili zajedno tako da je to u biti bio gust druženja. Snama u društvu je hodio i meni brat Tomi, a u Sobri se još nenadanoukrcao i Feliks s materom. Društvo iz Zabrježa, generacijski sve upar godina razmaka. Kao da smo u „Šante na peči“ na igranjunogometa, ili oko Gališine kuće u igri „Na bum“...Pošto na „Peras-tu“ nismo mogli igrat nogomet, jednu varijaciju igre „Na bum“ smoodmah počeli, čim smo partili iz Sobre.

Dan je već bio svanuo i sunce je izlazilo s istoka, izmora izranjalo i zrake svoje bacalo preko prove„Perastove“ na nadgrađe i komandni most.Narančasto-žućkasta boja sunca je tih kasnih 70-ih još uvijek izlazila u skladu sa kazaljkama na satujer se još nije računalo tzv. „ljetno vrijeme“.Za informaciju, tek od 1983. godine se počelo saračunanjem tzv. „ljetnog računanja vremena“.Meni bi baba Nika komentirala „ljetno računanjevremena“ na svoj način, pogotovo kada bi djedepito kad će objed ili večera: „Kako ću ja znat kadna trpezu objed i večeru stavit kad se utro već vidiu 4 ure, a veče se do devet i po ne smrkne? Vragodnijo i ovake ure, ni kokoši više ne znaju kadvaja jaje snijet!“Vratimo se mi na „Perast“ i u doba prije početka„računanja ljetnog vremena“. „Perast“ nam je biokao tinel-dnevni boravak. Sva posada koja je bilana brodu i koju smo jako dobro znali, kao i oninas, u neku ruku nam je bila kao „tete iz vrtića“, jersu gledali na nas, govorili nam što možemo, a štone i sve je štimalo. U nama nije bilo mira i stalnosmo trčali okolo.Na gornju palubu-kuvjertu, pa uz i niz skalinadebočne koje spajaju komandni most i donju palu-bu, po donjoj palubi,pa skalinima preko krme nakuvjertu i obratno. Svim mogućim pravcima pobrodu. Najdraže nam je ipak bilo zatrčat se iz po-prečnog hodnika-kanižele koji odjeljuje provu odnadgrađa u pravcu krme, niz nogu-zbog malekosine, preskočit onih par skalina kraj kuhinje najednoj strani,ili kraj nostromove kancelarije nadrugoj strani i nastavit trčat prema krmi. Na ovoj,desnoj strani, od kuhinje, toga jutra je bila jurnjavajer nije bilo ljudi koji su sjedili vani na klupama ilistajali na nogama, osim jednog čovjeka za kojegmi nismo uopće marili i nije nam smetao, a niti jeon išta govorio kad bi protrčavali mimo njega.On je pušio cigare stajući na nogama i gledao uMljet pored kojeg smo plovili i koji je polako nesta-jao iza broda. Kako bi mi trčali s prove prema krmi

ili obratno, tako se ovaj čovjek pomico poprečnopo hodniku-kaniželi, naprijed, nazad, da bi mi mogliprotrčati pokraj njega.U jednom od epizoda naše igre „Na bum“ vidiosam Dada u onom poprečnom hodniku kraj prove,rekao mu: „Bum, Dado!“ i trčeći za njim želio gadotaknuti i na taj način ga isključiti iz igre. Dado jepreskočio skaline kraj kuhinje, zatrčao se premakrmi da ga ne dotaknem, a ovaj se čovjek pomakn-uo prema vanjskom prozoru „Perasta“ i okrenuoglavu za Dadom, ne gledajući na mene. U momentukad sam trebao protrčati kraj njega on je napraviokorak unazad i ja sam se zailjepio u njega svomsnagom. Od siline udarca sam se i odbio od nje-ga, a on se uhvatio za ogradu da ne padne zajed-no sa mnom. Ja, puf, na guzicu, na pod.Ostao sam oslonjen na dlanove pokraj njegovihnogu, u sjedećem stavu ispruženih nogu ispredsebe, glavom nagnutom unazad i pogledom up-rtim prema tom čovjeku koji je stao iznad mene ipružio mi ruku kao pomoć pri podizanju s poda.Skočio sam s poda bez ikakve pomoći, a on je jošuvijek držao desnu ruku ispruženu i rekao: „Ja samKralj Petar.“ U momentu sam mislio da me zeza,pa sam mu pružio ruku i rekao mu: „Ja sam SilvijeStrahimir Kranjčević“. Čovjek se u momentu počeosmijat i smijo se neprestano. Rukovali smo se midugo uz njegov gromoglasni smijeh i njegove suzeu oku od smijeha, dok mi nije rekao da sjednemmalo na klupu. U to su Dado, Tomi i Feliks došli donas i sjeli u čudu na klupu do mene ne znajući štose događa.Taj čovjek je sasvim obično izgledao. Na stopali-ma je imao sandale, gaće-hlače sive do ispod kol-jena i majicu kratkih rukava oker boje. U licu je tak-ođer bio bez nekih posebnih crta lica, visokog čelai počešljan u stranu, kao i većina ljudi njegovih go-dina iz tog vremena.Tipični 40-godišnjak kasnih 70-ih, izuzev velikihplavih očiju koje su bile posebno izražajne kadasam mu se približio. Izvukao je novčanik iz torbice

ŽUPANIJSKA SMOTRA LiDraNo

Tko ide na državno natjecanje?Tko ide na državno natjecanje?Tko ide na državno natjecanje?Tko ide na državno natjecanje?Tko ide na državno natjecanje?U Kazalištu Marina Držića, 20. veljače, održana je županijska SmotraLiDraNo. Sudjelovalo je oko 250 učenika osnovnih i srednjih škola Du-brovačko-neretvanske županije koji su se predstavili svojim literarnim,novinarskim i scensko-dramskim stvaralaštvom. Županijsku SmotruLiDraNo otvorila je zamjenica župana Žaklina Marević, a svečani pro-gram upotpunio je zbor Gimnazije Dubrovnik pod vodstvom profesoriceJelene Erić, Plesni studio Lazareti sa svojom seniorskom i juniorskomgrupom koje je uvježbala Zrinka Japunčić te fanfare Umjetničke školeLuke Sorkočevića pod vodstvom Ivana Kušelja.Članovi prosudbenih povjerenstava za literarni izraz Mato Jerinić, StašaAras, Mariela Marković; novinarski izraz Ivica Puljić, Baldo Marunčić,Leona Rašica te za scensko-dramski izraz Zdeslav Čotić, Nika Lasić,Srđana Šimunović i državni izbornik Paolo Tišljarić, odabrali su i predložiliza državnu Smotru sljedeće literarne izraze za osnovnu školu: „Notturnobr. 10“ Lara Koprivec, 8. r., OŠ Lapad, mentorica: Sandra Merdžan, .„Ve-liko pitanje“ Kiara Biskup, 3. r., OŠ Ivana Gundulića, mentorica: Dubrav-ka Sambrailo, „Jesen me prati do škole“ Ema Silić, 5. r., OŠ Petra Kana-velića, Korčula, mentorica: Suzana Petković, „Po istiniten događaju“ ToniŠale, 5. r., OŠ Ante Curać-Pinjac, Žrnovo, mentor: Ivan Fabris te „Sangospođe Jesen“ Rebeka Roso, 5. r., OŠ Orebić, mentorica: Vesna Mar-tinović.Povjerenstvo za novinarske radove osnovnih škola odabralo je sljedeće:„Čar tračanja“ Lea Ivona Vrdoljak, 6. r., OŠ Marina Getaldića, mentorica:Katica Lujo, „Konavosko cyber nebo“ Antun Pendo, 8. r., OŠ Gruda,mentorica: Ana Veselić i „Na mladima rukomet ostaje“ Korina Raguž, 8.r., OŠ Stjepana Radića, Metković, mentorica: Ines Vukoja.Povjerenstvo za dramsko-scenski izraz osnovnih škola predložilo je sl-jedeće pojedinačne nastupe: „Kako se utijava pošica“, Karlo Đurović, 8.r., OŠ Lapad, mentorica: Lenka Violić i „Zašto kraljević ne voli princeze?“,

Josip Burić, 2. r., OŠ Slano, mentorica:Nataša Pasković.Skupni dramsko-scenski nastupipredloženi za državnu Smotru su „Najboljirođendan na svijetu“, učenički rad, učenici1. r., OŠ Ivana Gundulića, mentorica: Ton-ka Brailo, „Tvoja staza“, Ratko Zvrko, učeni-ci 5., 6. i 7. r., OŠ Cavtat, mentorica: JelenaSukurica i „Hoću ljubav neću rat“, AnaPogančić Đokić, učenici 4. r., OŠ Vela Luka,mentorica: Mirjana Žuvela.Na državanu Smotru poslane su tri os-novnoškolske radijske emisije: Lapadskiđir: „Razgovor o Orlandu“ Lucija Kaštelan iMarija Kristić, 7. r., OŠ Lapad, mentori:Danijela Bubalo i Marko Giljača, „Budi cool“učenici 6. r., OŠ Petra Kanavelića, Korčula,mentorica: Suzana Petković i „Tradicija gra-da“ učenici 8. r., OŠ Stjepana Radića Met-ković, mentorica: Aleksandra Lukić-Skelić.Odabrani časopisi osnovnih škola su: „Ra-gusino“, OŠ Mokošica, urednica: Frančes-ka Krečak, 7. r., mentorica: Ivana Obra-dović, „Tintilinić“, OŠ Gruda, urednik: An-tun Pendo, 8. r., mentorica: Ana Veselić i„Naša radost“, OŠ Stjepana Radića, Metk-ović, urednica: Lea Tomas, 8. r., mentori-ca: Ines Vukoja.Srednjoškolski literarni radovi koji supredloženi za državnu Smotru su: „Dine“Lucija Stančić, 2. r., Gimnazija Dubrovnik,mentorica: Ana Njirić Aleksić; „Bambi“ Ni-

kolina Kabiček, 3. r., Ekonomska i trgovač-ka škola Dubrovnik, mentorica: Katica Vi-dojević; „Jutro“ Mara Cebalo, 1. r., SŠ Pe-tra Šegedina, Korčula; „Politika pravednih“Đina Radovanović, 4. r., SŠ Petra Šegedi-na, Korčula, mentorica: Đana Radovanović.Povjerenstvo za novinarske radove sredn-jih škola odabralo je sljedeće: „Kratak po-gled na dugu povijest naše škole” Tea Por-tolan, 4. r., Gimnazija Dubrovnik, mentori-ca: Anđela Džamarija i Retorika je umijeće“Doris Šiljeg, 4. r., Gimnazija Metković, men-torica: Martina Pačić.Predložen je jedan časopis srednjih škola„Infođir“, Gimnazija Dubrovnik, urednik: IvanMrnarević, 4. r., Gimnazija Dubrovnik, men-torica: Anđela Džamarija.Povjerenstvo za dramsko-scenski izrazpredložilo je jedan pojedinačni i jedan sk-upni nastup za državnu Smotru i to „Itaka“,Konstantin Kavafis, Karlo Krilanović, 4. r.,Gimnazija Dubrovnik, mentorica: MatildaPerković i „Troja“, adaptacija prema Hom-erovoj Ilijadi i Ilijadi Alessandra Baricca,učenici od 1. do 4. r., Gimnazija Dubrovnik,mentorica: Matilda Perković.Radijske emisije za srednje škole: „Crnimačak“, E. A. Poe, učenici 3. r., GimnazijaDubrovnikMentorica: Lucijana Pendo, „Netflix & chill“učenici 4. r., Gimnazija Metković, mentori-ca: Suzana Nižić. Lucijana Pendo

43GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

Priredio: Nikša Violić

koju je držao u ruci i dao mi malu smeđu knjižicukoju je izvukao iz jednog od pretinaca u novčaniku.Na knjižici je pisalo: LIČNA KARTA. To je bila drukči-ja legitimacija nego što sam je ja viđao u oca i ma-tere. Ove koje sam ja viđo u svojih su bile kao plasti-ficirani karton, a ova njegova kao pionirska knjižica,ali bez listova iznutra.Unutra je pisalo: Prezime: Kralj, Ime: Petar, datumrođenja, te još par identifikacijskih riječi i brojeva.Stvarno se čovjek zove KRALJ PETAR! Rekao namje da se malo bio prepao za mene kad sam udario unjega svom snagom i kad sam završio na podu, ada se smije jer mu nikada nitko nije na takav načinodgovorio kao ja u tom momentu.Naveo je da su ga obično zezali i klanjali mu se kaokralju kada bi se s njim upoznavali ili rukovali. Zbogtoga se većinom predstavljao prvo imenom, a ondaprezimenom, no sada, valjda zbog straha iz njega je„izletilo“ prezime pa ime. Predstavio se i kao glumaci naglasio da je član glumačke družine „ATELJE 212“iz Beograda. Pitao nas je jesmo li gledali neki film ukojem je glumio, ili neku predstavu u kojoj je nastu-pao?Nažalost, nitko od nas se nije sjetio niti jedne nje-gove uloge sa filma, a još manje iz nekog kazališ-nog komada. Nije se Kralj Petar zbog tog uvrijedio ilinam držao lekcije o svojoj stvarno bogatoj karijerikoju je imao, već je rekao da će nam pokazati neštoda ga se sjetimo ponekad u budućnosti. I stvarno,veliki, poznati glumac, nama dječurliji s Mljeta, na„Perastu“ je počeo izvoditi kratke prikaze nekih svojihuloga koje je glumio.Bilo je tu puno toga što nam je pokazivao i potpunobi se transformirao u druge osobe pri tome.Meni je posebno ostao u sjećanju njegov prikazdjeteta, momka, čovjeka srednjih godina i starogčovjeka, sve u nizu prikazano. Sve je to izvodiošećući se ispred nas, koji smo ga gledali kao nekačudna publika u nekom nestvarnom kazalištu. Nakraju nam je pokazao i trik kojim hvata nevidljivunit u zraku, provlači je kroz gornju usnu sa boln-om grimasom na licu i zatim tu nevidljivu nit pov-lači prstima, potežući i usnu kroz koju je ta nit pro-vučena. Odličan performans i lijepa iluzija. To samisti čas naučio oponašat i dan danas znam tonekad pokazat nekom djetetu, ili tek tako, u društ-vu, kada se treba nasmijat. Još smo malo iza togas njime sjedili na klupi i slušali ga, a onda se ondigao i svima po redu pružio ruku i pozdravljo se.Kada je došao do mene, ja sam ustao i rekao mu:„Zovem se Silvio Market“, na što se on počeo opetsmijati, ovaj put lagano i dao komentar: „Ja samkralj, a ti si supermarket – samousluga!“Kasnije, s gustom sam gledao filmove na televizijiu kojima je glumio, poput: „Poseban tretman“,„Hajka“, „Druga Žikina dinastija“, „Oktoberfest“, isjećao se čovjeka, glumca, koji nam je glumio na„Perastu“. Umro je, nažalost, 2011. godine, odteške bolesti u 70. godini života ostavivši iza sebepreko 3000 nastupa na kazališnim daskama iglumeći u puno filmova i serija.Koliko god je bio običan čovjek, toliko je za menebio i ostao kao neki dobri kralj iz bajke kojega serado sjetim, kao što je on i poželio tog jutra, davne1979. godine. Definiciju o sebi je rekao jednomdavno, nekom novinaru, a ja Vam je dajem za krajove moje priče o KRALJU PETRU NA PERASTU:„Ja sam običan čovek. Bog mi je samo dao mo-gućnost da uz pomoć dobrih pisaca i misli koje suoni zapisali kažem nešto pametno ljudima. Taj darkoji imam nikada nisam izneverio, a poštujem ga idanas. Sve drugo je kod mene sasvim obično, volimpiti, družiti se s raznim ljudima i igrati fudbal“...

KONAVOSKA BAŠTINA

Gospodarsko stambeni kompleksGospodarsko stambeni kompleksGospodarsko stambeni kompleksGospodarsko stambeni kompleksGospodarsko stambeni kompleksGlavić na PoljicuGlavić na PoljicuGlavić na PoljicuGlavić na PoljicuGlavić na PoljicuNa Poljicu, u središtu Gornjeg sela, je stambeno gospodarski kompleksobitelji Glavić. Kuća je autohotna konavoska kuća stara oko 400 godina.Ovaj gospodarski kompleks građen je u stilu konavoske tradicijske izgrad-nje i sastoji se od tri međusobno povezane dvokatnice čija su se prizemljakoristila u gospodarske svrhe. U prizemlju dvokatnice sa južne i istočnestrane bio je podrum većih dimenzija. U prizemlju treće zgrade nalazi sekomin s popretom većih dimenzija. Stambeni dio je veći jer je ovdje obiteljfunkcionirala kao neka vrsta zadruge gdje su jedno vrijeme prije 150 godina u ovom zdanjuživjela čak 36 člana domaćinstva koji su se tradicionalno bavili poljoprivredom i proizvodili suvino. Sa sjeverne strane su pomoćne gospodarske zgrade i staje. Sačuvana je i stara mlinicai veće kamenice u kojima se spremalo maslinovo ulje.Ovaj gospodarski kompleks posjeduje i gumno u kojem se nekada vršilo žito. Za pretpostavitje da je ovaj stambeno gospodarski kompleks u davno vrijeme Dubrovačke Republike, bilovlastelinovo vlasništvo. Kompleks je ograđen visokim zidom. Sa sjeverne strane u ogradnomzidu su otvori puškarnica, a u sjeverozapadnom uglu kompleksa, nalazi se objekt nalik naobrambenu kulu. U Domovinskom ratu ovaj stambeni kompleks bio je opljačkan i spaljen.Poslije završetka rata u obnovi Konavala, zdanje je temeljito renovirano i nalazi se na listizaštićenih kulturnih spomenika Republike Hrvatske. Obitelj Glavić seoskim turizmom bavi seod 1982.godine i danas je u sklopu Agroturizma

NASTUP TURISTIČKE ZAJEDNICE DNŽ

Na sajmu F.RE.E u MunchenuNa sajmu F.RE.E u MunchenuNa sajmu F.RE.E u MunchenuNa sajmu F.RE.E u MunchenuNa sajmu F.RE.E u MunchenuTuristička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije iove godine nastupa na sajmu F.RE.E. u Munchenu i tokao suizlagač na štandu Hrvatske turističke zajedniceveličine 246,5 m2.Uz Turističku zajednicu Dubrovačko-neretvanske županijesuizlagači na štandu su Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije, Turistička zajednica Šibensko-kninskežupanije, Klaster Slavonija, Klaster Makarska rivijera, Tur-istička zajednica Grada Zagreba, Turistička zajednica Gra-da Novalja, Valalta, Solaris, Hadria, Kampovi Dalmacije,KUH, Camping village Šimuni, Novasol, Plitvice Holidayresort, Aminess, Jadrolinija, Jadranka kampovi, Hoteli Njiv-ice, Maistra, Mon Perin, Casa Nube, Zaton Holiday resort,Ilirija i Campsite Bi Village.Drugi radni dan sajma previđena je press konferencija nakojoj će sudjelovati Ministar turizma gospodin Gari Capellii direktor HTZ-a gospodin Kristjan Staničić. Nakon konfer-encije za medije na štandu će se posluživati slavonski speci-jaliteti.Treći dan sajma štand će posjetiti nogometaš Ivica Olićdugogodišnji igrač FC Bayern uz nekolicinu trenutnih igrača tog nogometnog kluba s koji-ma će se posjetitelji moći fotografirati na photobooth uređaju koji će se za tu prigodu post-aviti na štand.Dubrovačko-neretvansku županiju je u 2018. godini posjetilo 147.000 turista iz Njemačkešto je 14% više nego godinu ranije, a ostvarili su 748.300 noćenja ili 4% više od prethodnegodine. Posjetitelji iz Njemačke se nalaze na drugom mjestu po broju ostvarenih noćenja uDubrovačko-neretvanskoj županiji.

OD ČETVRTKA, 14.VELJAČE

Započeo s radom IKEA dostavni centar DubrovnikZapočeo s radom IKEA dostavni centar DubrovnikZapočeo s radom IKEA dostavni centar DubrovnikZapočeo s radom IKEA dostavni centar DubrovnikZapočeo s radom IKEA dostavni centar DubrovnikU četvrtak, 14. veljače, točno u podne, s radom je započeo IKEA dostavni centar Dubrovnik(u sklopu trgovačkog centra Spiona, Gornja Čibača 14, Mlini), kojim IKEA Hrvatska želisvoja rješenja učiniti što dostupnijima i pristupačnijima što većem broju kupaca u Hrvatskoj.U dostavnom centru kupci mogu preuzeti proizvode koje su prethodno naručili putem IKEAinternetske trgovine ili ih kupili u robnoj kući IKEA Zagreb, a troškovi preuzimanja robe udostavnom centru iznosit će 99 kuna za robu ukupne težine do 1 tone.

44 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

FELJTON 266

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkogturizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (28)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (28)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (28)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (28)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (28)Nastavak teksta o turis-tičkim organizacijamaizmeđu dva svjetska rata.Pitanjima unapređivanjaturizma u sjedištima grad-skih općina, koja su pro-glašena ‘’turističkimmjestima’’, bavio se

‘’stalni gradski turistički odbor’’.U tom su odboru, kao njegovi članovi, bili:predsjednik gradskogopćinskog vijeća, predsjed-nik privredne komore, pred-sjednik Društva za unapre-đivanje turizma, jedan pred-stavnik ugostiteljske privre-de, kao i po jedan pred-stavnik društava koja sudje-luju u nastojanjima oko un-apređenja turizma. GradskiTuristički odbor predlagaoje svake godine ‘’programrada i financiranje rada naunapređenju turizma’’.Predlagao je ‘’uvođenjemaksimalnih i minimalnihcjenika za ishranu u ugos-titeljskim radnjama, za sobe,javne poslužnike, autobuse,automobile i slično’’. Odo-bravao je ‘’koje se privatnesobe, kada i po kojim uvjeti-ma mogu iznajmiti putnici-ma’’. Brinuo se ‘’zaodržavanje reda, čistoće,higijenskih propisa u svimlokalima, kupalištima i jav-nim mjestima’’. Organiziraoje ‘’priredbe korisne po un-apređenje turizma’’, vodio‘’statistiku stranaca i eviden-ciju soba’’, te davao infor-macije. Na području‘’seoskih općina’’ trebali suse ustanoviti ‘’općinski tur-istički odbori’’.Određene zadatke u un-apređivanju turizma imao je- prema navedenoj Uredbi- i ban. On je za svoje ban-ovinsko područje izdavao‘’posebne propise’’,utvrđivao je godišnji pro-gram rada ‘’na polju turiz-ma’’ a ‘’na osnovu prijed-loga općinama, turističkihsaveza i društava za un-apređenje turizma i javno-pravnih ustanova’’ i ‘’po

prethodnom saslušanju banovinskog tur-ističkog savjeta’’. Davao je inicijativu i podu-zimao ‘’mjere za uređenje turističkih mjes-ta’’. U tom okviru brinuo se ‘’o izradi uzornihnacrta za popravljanje i izgradnju novihzgrada namijenjenih turističkim potrebamau svim turističkim mjestima’’ i pri tom vodioračuna ‘’o narodnom stilu s tim da zgradebudu u arhitektonskom skladu sa okolin-om’’. Poticao je osnivanje ‘’potrebnih

ustanova i poduzeća za snabdjevanje tur-ističkih mjesta’’ koji su se trebali brinuti za‘’osnovne potrebe kao što su: sobe, osv-jetljenje, životne namirnice’’. U mjestima, ukojima su postojale takve ustanove ipoduzeća, on je nad njima imao pravo nad-zora ‘’kako bi njihov rad bio u skladu sainteresima unapređenja turizma’’. Trebaoje ‘’da pomaže i podstiče, radi što boljegsnabdjevanja, a po mogućnosti na

zadružnoj osnovi, proiz-vodnju mlijeka, voća, pov-rća, kao i podizanje rasad-nika ukrasnog bilja icvijeća, da utiče na štoveću potrošnju domaćihproizvoda, te time pomažepoljoprivredu’’. Radio je‘’na unapređenju i izgrad-nji turističkih objekata, a uprvom redu onih koji su po-trebni za ukonačivanjestranaca i usavršavanjesaobraćajnih sredstava’’.Starao se ‘’o napretku svihturističkih i drugih organiza-cija koje su svojim progra-mom rada obuhvatile radna razvijanju turizma’’. Ugranicama svog banovin-skog područja vodio je‘’nadzor nad urednošćusaobraćaja i saobraćajnihsredstava’’; radio ‘’na us-postavljanju autobusnih izračnih pruga gdje su onepotrebne u interesu un-apređenja turizma’’; vodio‘’statistiku o kretanjuprometa putnika koji dola-ze u zemlju radi termalnogili klimatskog liječenja,nauke hodočašća, provo-da ili sporta’’; sačinjavao‘’evidenciju hotelskih idrugih ugostiteljskih rad-nja, autobusnih i drugih pr-ijevoznih sredstava, izuzevsaobraćajnih sredstava isaobraćajnih ustanovakoje potpadaju pod nad-zor Ministarstva saobraća-ja’’, te skupljao i sređivao‘’potrebne podatke o turis-tičkim mjestima, kao i oustanovama, organizacija-ma i poduzećima, važnimza rad na unapređenju tur-izma’’.

Nekad stijene a danas poznata plaža na Pločama (Banje)

Gruž - nekada

45GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI IZ TURIZMA Uređuje Lukša Lucianović

NOVI VELEPOSLANIK INDIJE U RH POSJETIO TZ GRADA DUBROVNIKA

Indijsko turističko tržište izuzetno važno za DubrovnikIndijsko turističko tržište izuzetno važno za DubrovnikIndijsko turističko tržište izuzetno važno za DubrovnikIndijsko turističko tržište izuzetno važno za DubrovnikIndijsko turističko tržište izuzetno važno za DubrovnikU ponedjeljak, 18. veljače, ured TZ grada Du-brovnika posjetio je novi veleposlanik Indije uHrvatskoj, Njegova Ekscelencija, gospodinArindam Bagchi. Na sastanku s direktoricomTZ grada Dubrovnika Romanom Vlašić, temarazgovora bila je kulturna i turistička suradnja.Veleposlanik Bagchi počeo je obnašati novufunkciju u Hrvatskoj u studenom 2018.godine,nakon dvadesetogodišnje karijere u diplomacijidiljem svijeta. Direktorica Vlašić istaknula jekako indijsko tržište postaje sve važnije za Du-brovnik, kako za segment kongresnog turizma,tako i za filmski turizam, s obzirom na činjen-icu snimanja Bollywoodskog filma Fan i bora-vak najpoznatije indijske zvijezde Shakh RukhKhana u Dubrovniku. Osvrnula se i na povijesnuvezu Dubrovnika i indijske Goe kroz zaštitnika

svetoga Vlaha te je Veleposlanik za poklon oddirektorice TZ grada Dubrovnika dobio staklenustatuu sveca zaštitnika. Indijski veleposlaniknaglasio je svoju želju za produbljenjem surad-nje između Veleposlanstva i TZ grada Dubrovni-ka i to kroz više aspekata – od projekta Festivalof India u Hrvatskoj, gostovanja indijskih glazbe-nih i plesnih ansambala i drugih zanimljivih pro-jekata. Prošle godine je u Dubrovnikuzabilježen je značajan porast indijskih gostiju.Ukupno je u 2018.godini Dubrovnik posjetilo14 781 indijskih turista, odnosno 10 % više nego2017. godine, a ostvarili su 36817 noćenja, štoje 9 % više nego godinu prije. Ovaj pozitivantrend iznimno je bitan i upućuje na daljnje pov-ećanje popularnosti Dubrovnika na ovom per-spektivnom i velikom tržištu.

Valamar Riviera će isplatiti 13. plaću uValamar Riviera će isplatiti 13. plaću uValamar Riviera će isplatiti 13. plaću uValamar Riviera će isplatiti 13. plaću uValamar Riviera će isplatiti 13. plaću uneto iznosu od 5.000 kunaneto iznosu od 5.000 kunaneto iznosu od 5.000 kunaneto iznosu od 5.000 kunaneto iznosu od 5.000 kunaValamar Riviera sklopila je danas sporazum sa Sindikatom turizma i uslugaHrvatske te Sindikatom Istre, Kvarnera i Dalmacije kojim su za zaposlenikeValamara osigurali nova materijalna prava, uključujući 13. plaću u neto iznosuod 5.000 kuna. Valamar će 13. plaću isplatiti najkasnije u prosincu 2019. godine, a istu ćedobiti svi radnici s ugovorom na neodređeno vrijeme i svi radnici koji će u2019. godini raditi najmanje 10 mjeseci.Sezonskim radnicima Valamar će isplatiti i posebne nagrade za sezonuizmeđu 1.200 i 2.000 kuna neto, ovisno o odrađenim mjesecima rada, odčega će se 500 kuna neto isplatiti svim radnicima s plaćom za mjesec sr-panj. Gđa. Damjanić Šturman, direktorica sektora ljudskih potencijala u ValamarRivieri je izjavila: „prva smo turistička kompanija u Hrvatskoj koja je uvela13. plaću kao i jamstvo minimalnih neto primanja od 5.000 kuna za svezaposlenike te niz drugih nagrada i materijalnih prava. Zaposlenici su namzajedno s gostima uvijek na prvom mjestu, a njihovo zadovoljstvo važno je

Konferencija „Turistički djelatnik:Konferencija „Turistički djelatnik:Konferencija „Turistički djelatnik:Konferencija „Turistički djelatnik:Konferencija „Turistički djelatnik:Izazovi i mogućnosti“Izazovi i mogućnosti“Izazovi i mogućnosti“Izazovi i mogućnosti“Izazovi i mogućnosti“

Degustacija umaškog „FioreDegustacija umaškog „FioreDegustacija umaškog „FioreDegustacija umaškog „FioreDegustacija umaškog „Fiorevina“(Malvazija, Merlot, Campo)vina“(Malvazija, Merlot, Campo)vina“(Malvazija, Merlot, Campo)vina“(Malvazija, Merlot, Campo)vina“(Malvazija, Merlot, Campo)U četvrtak, 28.2., ove godine urestoranu Orhan u Pilama u 11,oosati održat će se degustacija VinaFiore umaške obitelji Paulić. ZaGlas Grada gosp. Andrea Paulićje izjavio: proizvodnja vina u na-šoj obitelji na početku je bila proiz-vodnja za kućne potrebe, gdje sustrast i ljubav prevladali pa sumlađe generacije odmah shvatilepotencijal Istarskog zavičaja kao iulogu vina u ljudskoj svakodnevni-ci i tako nastavljaju tradiciju svojihpredaka. Sakupivši svo potrebnoznanje i iskustvo za proizvodnjuvrhunskih Fiore vina počinju seprofesionalno baviti vinogra-darstvom i vinarstvom i nižu prvenagrade i priznanja na raznim vin-skim manifestacijama.Vina Fiore, na sebi svojstven način,prenose šapat vina, miris duše, duh i dah grozdova, po-drumsku tamu, bure i oluje. Kod nas se nećete dvoumitiizmeđu bezbroj vinskih etiketa. Naši aduti stoje iza imena 3sjajna umaška vina. Tako pojednostavljujemo sve vaše brigeoko odabira.Pozivaju se svi zainteresirani ugostitelji na ovuzanimljivu degustaciju Vina Fiore. (fiore.vina@gmail.com)

Na području grada Dubrovnika boravilo je:

RAZDOBLJE DOLASCI NOĆENJA

Od 1.1. - 16.2.2018. 19.651 52.829

Od 1.1. - 16.2.2019. 31.552 65.223

INDEX 161 123

2019. - BiH, Hrvatska, Njemačka, Norveška, SAD, Bel-gija, Nizozemska, Kina, Koreja, Albanija... Izvor: TZ GD

Konferencija „Turistički djelatnik:Izazovi i mogućnosti“ održana jeovaj tjedan u zagrebačkom hoteluWestin, a koja je stavila naglasakna zapošljavanje i obrazovanjedjelatnika u području turizma te nji-hovo općenito stanje na tržišturada. Uz govore brojnih stručnjakao navedenim tematikama, održanesu i panel rasprave o tome kakoprivući i zadržati turističkog djelat-nika te kako upravljati ljudskim po-tencijalima i obrazovati ljude za tur-izam.Kao svojevrstan epilog konferen-cije, ministar Gari Cappelli održaoje vrlo zanimljiv i sveobuhvatan zak-ljučni govor: „Mi danas radimoovakve konferencije da turizampribližimo drugima koji su dalekood toga. Evo nedavno smo imalikonferenciju o zdravstvenom tur-izmu. Tom konferencijom smopokušali Ministarstvu zdravlja doka-zati što to zapravo znači zdravstve-

ni turizam. Oni ga gledaju u onommedicinskom, liječničkom aspektu,ali ne vide da bi par tisuća ljudi radi-lo ne samo šest, već i dvanaestmjeseci. Oni zdravstveni turizamtako ne doživljavaju. Mi gadoživljavamo i vidimo mogućnostizapošljavanja ljudi”, objasnio je min-istar Cappelli.Također, osvrnuo se i na važnostsigurnosti poslova u turizmu što ječesto važnije i od samih plaća. „Sta-lan radni odnos, dodatno školovan-je djelatnika, kao što to već čineneka poduzeća, to su kvalitetni zak-ljučci o kojima moramo brinuti kakobi poboljšali cjelogodišnji turizam.Dizanjem kvalitete doći će do po-rasta cijena, produženja sezone,moći ćemo imati stalne radneodnose koji daju stabilnost i sig-urnost djelatnicima koji time videsvoju budućnost u Hrvatskoj”, zak-ljučio je, među ostalim, ministarCappelli.

za naš dugoročni poslovni uspjeh. Drago nam je štosmo postigli sporazum s našim socijalnim partnerima inastavit ćemo našu suradnju i ubuduće”Uz jamstvo minimalnih neto primanja od 5.000 kuna zasve zaposlenike koji odrade puni mjesečni fond sati.,13. plaću i posebne nagrade u sezoni, Valamar će svimradnicima u stalnom radnom odnosu u 2019. godiniisplatiti i božićnicu u neto iznosu od 2.000 kuna.

46 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA

Razne zanimljivosti iz povijestiRazne zanimljivosti iz povijestiRazne zanimljivosti iz povijestiRazne zanimljivosti iz povijestiRazne zanimljivosti iz povijestiDubrovnika u svezi svetog Vlaha (2)Dubrovnika u svezi svetog Vlaha (2)Dubrovnika u svezi svetog Vlaha (2)Dubrovnika u svezi svetog Vlaha (2)Dubrovnika u svezi svetog Vlaha (2)Nadam se, da će nešto od obavljenog u ovom napisuostati zapamćeno kako bi sljedeće Feste sv. Vlaha, apogotovo prilikom obilježavanja 1050-godišnjice 2022.godine bilo primijenjeno iz starinskih običajaNeki srednjovjekovni običa-ji mogli bi se primijeniti kodobilježavanja 1050.-e

svečanosti sv. Vlaha, naravno bez ikakvih pti-ca. U voštanu ljusku mogu staviti ptičice,cvijeće, slatkiši i druge „gulozarije“ napravljeneod čokolade.Postoji nebrojeno pjesama posvećene u častsv. Vlahu koje su napisali razne osobe bilo dasu autori veoma poznati, manje poznati ili pot-puno nepoznati. Pri tome mislim na razdobljeod 1891. do kraja 1944. godine. Kad su u pi-tanju neke popularne današnje pjesme u častsv. Vlahu, onda se često „zaboravlja“ ili ne zna,da treba spomenuti oba autora, tj. tekstopiscai autora notnog zapisa, jer obojica su jednakozaslužni. Osim amaterskih i književnih urada-ka, podsjećam čitatelje da postoje (koliko mije poznato) i četiri himne povećene sv. Vlahu.Napominjem da jedna samo u glazbenoj inači-ci, a tri s tekstom. Svima je poznata sadašnja„Himna sv. Vlaha čiji su autori: Vinko Vilić (tekst)i Rade degli’ Ivellio (glazba) i izvodi se od 1939.godine, a na svom glazbenom repertoaru ima-ju je razni izvođači. Osim već spomenutih au-tora Himnu sv. Vlahu napisali su još i sljedećiautori: Ivo Vojnović (1857-1929), 1927. godinenapisao je tekst, Ludomir Michal Rogowski(1881-1954) poljski skladatelj, skladao 1928.godine na tekst Iva Vojnovića, te Josef Vlach-Vruticky (1897-1977) češki skladatelj, skladaohimnu 1933. godine na tekst J. Carića. To bibili osnovni podatci, a sad nešto više o himna-ma posvećene sv. Vlahu, objavljeno u lokalnimtiskovinama.„Dubrovački list“ od 21.3.1927. god, broj 5.ČUDO SVETOG VLAHANarod se veseli što se sklopio mir s Mlečićimadošavši na mnogim svojim galijama da posjeteDubrovnik. Doba godine 951.(...) Slijedi pet scensko-glazbenih činova - nap.D.R.„I tada vas narod zapjeva „Himnu Sv. Vlaha“.(Završni stihovi iz libreta. – nap. D.R.)

Jasni grade od nebesaRajska vrata ti rastvoriMučeniku punu Uresa

Pjesni pjevaj slavni odzgori.Redovniče glasoviti

Svijetli Uresu mučenikaSjaš nad zvijezdam pun dobiti

Na obranu Dubrovnika.Vječni dusi vesele se,Er tvu družbu uživaju,

A umrli svi diče seČim za parca Tebe imaju.Višnje Trojstvo, bile Tebi

Neumrle slave i dikeA Vlasine molbe s nebiStekle nami Raj za vike,

Tako budi! Amen!(Sva zvona zvone, veliko je kolo zaigralo predcrkvom sv. Vlaha gdjeno Knez, Veliko Vijeće,Vlastela itd. uživaju u sveopćoj radosti naroda.)10.III.1927. Ivo Vojnović(...) Zahvalni smo pjesniku Trilogije da nas je

počastio tako prezanimivim novitetom - kom.uredništva.)Je li sačuvan notni zapis Himne sv. Vlaha kojuje uglazbio L.M.Rogowski (na riječi IvaVojnovića) nije mi poznato, ali vrijedilo bi istražiti.„Narodna Svijest“ od 2.2.1928. god; broj 5. HIM-NA SV. VLAHA OD L. M. ROGOWSKOGKako će naši čitatelji razabrati iz programa, štoga u Katedrali za svečanost sv. Vlaha izvagjacrkveni pjevački zbor, izvodiće se i na Večernjiuoči svečanosti i preko Pontifikalne Mise na dansv. Vlaha premjera „Himne svetoga Vlaha“ odistaknutog poljskog kompozitora LudomiraMichala Rogowskog, koji već duže vremena bo-ravi u Dubrovniku. Himna je komponirana odauktora nazad par mjeseca za 5-o glasni mješ-oviti zbor (soprani, alti, tenori, I. i II. bas(ov)i) uzpratnju tri trombuna(!!). Jednako u konstrukcijisvojih kompozicija, kao i u stilu svoje muzike,nastojo Rogowski, da se ukloni svakoj šabloni.Modulacija mu u himni teče brzo i dosta glatko,a melodije ima dosta, tako da se ova kompozici-ja rado sluša.U sljedećem novinskom izvješću navedeno jeglazbeno djelo pod nazivom „Himna sv. Vlaha“,ali bez teksta.„Narodna Svijest“ od 4.1.1933. god; broj 1. HIM-NA SVETOG VLAHA Mo VRUTICKOGVrijedni Mo Josef Vlach-Vruticky komponiraoje novu „Himnu sv. Vlaha“ za orkestar i mješo-viti zbor, te je posvetio Njegovoj PreuzvišenostiDru Josipu M. Careviću našem biskupu. Na Mla-do ljeto prigodom čestitanja sa strane Crkvenogpjevačkog zbora M.o Vruticky predao je Preuz-višenom novu lijepu kompoziciju. Preuzvišenije bio osobito dirnut ovom pažnjom i izrazio g.M.u svoju zahvalnost za ovo djelo kao i za nje-govo sudjelovanje u radu Crkvenog pjevačkogzbora. Ujedno je Preuzvišeni ovom prigodomvrijednom i požrtvovnom dirigentu g. Antunu Gji-vanoviću, upravi Crkvenog pjevačkog zbora isvim članovima zahvalio na dotjeranom umjet-ničkom crkveno liturgičkom pjevanju u našojkatedrali. Kako čujemo ovu novu kompozicijuizvesti će naš vrijedni Crkveni pjevački zbor većove godine prigodom svečanosti sv. Vlaha.„Narodna Svijest“ od 31.1.1936. god; broj 4-5.

HIMNA SV. VLAHAVlaho Sveti, Dubrovnik Te prosi,

I u suncu i mjesečnoj rosi:Sveđ nam nad njim neumorno bdij,

Sve milosti iznad njega slij!Kroz sve vijeke nek nam živi Grad,

Raste, cvjeta kano vitez mlad!Harnog puka pun Ti biće hram,U njem nikad nećeš biti sam!Vlaho Sveti, parac niti jedanNeće biti ko Ti ovdje gledan!Dubrovčana svud se ori poj:

Dubrovnik je biser, ponos Tvoj!Alem-kamen na prstenu Tvom,

Da nam blista kroz sav sretni dom!...Spjevao prof. Jakov Carić; Uglazbio Mo J. V.VrutickyČeški skladatelj došao je u Dubrovnik 1926. go-dine i tijekom svoga boravka u našem gradu

bio je veoma plodan u skladanju raznih glazbenih djela.Evo, još jednog primjera kad je u pitanju himna, ali još jezanimljivija politička izjava dubrovačkog gradonačelnika.„Narodna Svijest“ od 19.2.1936. god; broj 7. „HIMNA SLO-BODI“M.o Vruticky komponirao je djelo „Himna Slobodi“ popoznatim stihovima iz Gundulićeve „Dubravke“. Partitu-ra je napisana za veliki sinfonijski aparat (orkestar). Djeloje posvetio gradu Dubrovniku prigodom 10 godina svogumjetničkog djelovanja u našem gradu. Svečana preda-ja djela izvršena je u četvrtak, 13. o. mj. u Općini u prisus-tvu nekolicine gragjana i novinara. Najprije je M.o Vrtu-ticky održao lijepi govor, u kojem je načelniku g. Bra-canoviću izjavio osjećaje svoje ljubavi prema gradu sv.Vlaha i predao mu svoje najnovije djelo. Primajući parti-turu, g. Bracanović mu je zahvalio sa nekoliko značajnihriječi. Izmegju ostalog rekao je i ovo: „I ako sam na ovomjesto gradonačelnika došao ne izborom, ne po nep-osrednoj volji naroda, u eri kad (hrvatski - nap. D.R.)narod još nema slobodu (tada je Dubrovnik bio pod up-ravom zetske Banovine - nap. D.R.) u iskazivanju svojevolje, tim više mi je draga ova himna slobodi. Nekadašn-ju slobodu Dubrovnika nijesu branile njegove zidine, negosvijest, moral i visoka kultura duha njegovih gragjana,što nam svjedoči i simbol njegove slobode, barjak sv.Vlaha, pak je svakako Dubrovnik i zaslužio posvetu„Himne slobodi“, slobodi koja opaja sve narode. Du-brovnik svojom veličanstvenom prirodom, širokogrudnoprima genija da u njemu razvije svoje sposobnosti i kadgenij u njemu tinja, sigurno je, da će on dati velika izaslužna djela. Čestitajući Vam Vaš zasluženi jubilej plod-nog rada u našem gradu, želio bih ako prvom prigodomčujeo Vaše djelo u znaku ljepših dana našeg grada i nar-oda“.Naposljetku donosim opis proslave svečanosti Sv. Vlaha1936. godine koja tadašnjim ukrašavanjem grada i sud-jelovanjem glazbi itekako nadmašuje današnje Feste sv.Vlaha.„Narodna Svijest“ od 12.2.1936. god, broj 6. VELIČAN-STVENA PROSLAVA SV. VLAHATradicionalne svečanosti sv. Vlaha svečano su obavljenei ove godine po već ustaljenom programu. Uza sve kišo-vito vrijeme nadošlo je mnoštvo svijeta. Veliki popust Du-brovačke Plovidbe privukao je mnoge iz Splita, Korčule(izdano preko 100 voznih karata) i sa poluotoka Pelješ-ca. I cijeli grad i svečev hram bili su svečano iskićeni:standali, barjaci, slavoluci, vijenci od zelenila sa mnogo-brojnim žaruljama po cijelom Stradunu, Pročelje i kupolasvečeve crkve, zvonik i Sponza u moru raznobojnih elek-tričnih sijalica.Mp. O. Venceslav Dr Bandera svakoga je iznenadio svojimbiranim govorima preko svečanog trodnevlja. Takova neš-to rijetko se čuje. Svečeva crkva ko šipak puna bila jepremalena, te su mnogi morali vanka ostati. Čule su seželje, da bi ove govore trebalo držati u prostranoj kate-drali. Ovakove bi govore trebalo i štampati jer to svakakozaslužuju.Gundulićeva poljana bila je prepuna banaka raznih putu-jući trgovaca sa raznim stvarima, ali radi kišovitog vre-mena a još više radi novčane krize neće biti dobro prošli.Ganutljiv je bio prizor kad su festanjuli podigli na Orlan-da bijeli barjak sv. Vlaha. Tim je sama svečanost započe-la. Preko svečane pontifikalne večernje Mise, katedrala(je bila) prepuna naroda. Uveče lijepa rasvjeta. Kako jesitna kiša padala to muzike nijesu održale koncert, već(su samo) obišle grad i pozdravile Svečev hram sa višekoračnica.Ujutro na sam dan svečanosti dočekani su po običajuseoski barjaci, te svečano unišli u grad. Poslije svečan-og pontifikala u katedrali, razvila se je sjajna procesija sabarjacima i sv. Moćima. U procesiji su bile dvije glazbe,Gundulićeva i Sokolska, barjaka 49 na broju, počasnačeta vojske i ogromno mnoštvo naroda, koje je sa svihstrana pravilo špalir i ljubilo sv. Moći. Relikviju glave sv.Vlaha nosio je sam dijec. biskup, a pratio ga je sa

47GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

gorućom svijećom novi gra-donačelnik savj. R. Bracanovićskupa sa podbanom g. Jeftićem,zastupnikom bana Zetske Bano-vine i komadantom mjesta g. gen-eralom Vukovićem. Poslije neb-nice za Pelenicom (na)stupali sugg. oficiei i vojni činovnici du-brovačkog garnizona. Iza prvogbarjaka u procesiji išao je sa fes-tanjulima i jubilarni festanjuogospar Vito Gozze vas arajdan i jošuvijek u mladenačkom zanosu, aiza barjaka (na)stupao je lijepi brojkatoličkih omladinaca (iz) društva„Domagoj“, a zadnji je bio novisvileni barjak Križarskog bratstvaiz Mandaljene sa velikim brojemkrižara iz grada i Župe Du-brovačke. Ovaj je barjak svraćaona se opću pozornost.Baš kad je procesija na povratkuskrenula u crkvu sv. Vlaha udarioje pljusak kiše, ali uz sve to pro-cesija se je redovito povratila u kat-edralu i na koncu vojnici su ispalilitrostruku „salvu“. Poslije podnerazvila se animirana igra tombole.Odigrao se je „terno“ din.- 450dobila ga trojica; „cinkvina“ din.-600 (dobio) jedan mladić iz Konav-ala; I. „tombola“ 1300 dobila dvoji-ca; II. „tombola“ 1000 dobio jedan;III „tombola“ din.- 800 dobio jedanRus. Zatim su barjaci po običajupozdravili grad i sa rasvjetom iudaranjem muzike, te svečanomvečernjom (Misom) i grličanjem ucrkvi sv. Vlaha završen je glavnidan svečanosti.U nedjelju 9. o. mj. osvanuo vedari tih dan pun sunca. Uz slavljenje(zvuka) zvona, gruvanje topova isvirku obaju muzika uputili su sebarjaci sa velikom masom narodaput Gorice sv. Vlaha. Tu je prekosv. Mise župnik Gruža i Lapadapreč. Dn Gjuro Krečak održao krat-ki prigodni govor. Baš dok su sebarjaci klanjali starinskom svetiš-tu Gospe od Milosrgja prošla sudva dubrovačka parobroda „Du-brovnik“ i „Dubac“ te pozdravljali isv. Vlaha na Gorici i Gospino sve-tište. Po običaju sudjelovalo je uovom ophodu i društvo „Lum-bardijera sv. Vlaha“ sa velikimbrojem članova. Rijetko je kadaišlo na Goricu toliko svijeta kao ovegodine. Uveče su obje glazbeodržale koncerat, bila je rasvjeta itim su završene ovogodišnjesvečanosti. O proslavi sv. Vlaha uStonu, Pridvorju, Splitu, Sarajevu,Zagrebu, Beogradu i Triešću(Trstu) primili smo posebne dop-ise, ali na žalost ne mogu da ugjuu ovaj broj. Nastojat ćemo drugiput, a gg. dopisnicima nek nas iz-vinu. Nadam se, da će nešto odobavljenog u ovom napisu ostatizapamćeno kako bi sljedeće Festesv. Vlaha, a pogotovo prilikomobilježavanja 1050-godišnjice2022. godine bilo primijenjeno izstarinskih običaja.

VIJESTI S PELJEŠCA Priredio Joško Jelavić

Dolores Tolj ravnateljica razvojneagencije u OrebićuUpravno vijeće javne ustanove Razvojne agencije Općine Ore-bić imenovalo je magistricu ekonomije Dolores Tolj iz Ore-bića za ravnateljicu s mandatom od četiri godine. Na tu jedužnost izabrana nakon provedenog javnog natječaja, a napreporuku komisije koja je ocijenila da ispunjava sve traženeuvjete za to radno mjesto. U protekle dvije i pol godine Do-lores Tolj radila je u turističkom uredu Turističke zajedniceOpćine Orebić. Razvojna agencija Općine Orebić – ORA os-novana je u ožujku prošle godine sa svrhom bavljenja poslov-ima od interesa za gospodarski razvoj općine, a pružat ćesavjetodavnu i svaku drugu pomoć poduzetnicima i drugimau izradi, provedbi i financiranju njihovih projekata iz naciona-lnih i europskih fondova.

400 tisuća kuna za uređenje Trga usredištu VignjaMinistarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unijedodijelilo je Općini Orebić 400 tisuća kuna bespovratnog nov-ca za uređenje Trga u središtu Vignja. Za taj projekt već jedobivena građevinska dozvola, a u njegovom financiranjusudjelovat će i Općina Orebić koja je za tu svrhu u svom pro-računu za ovu godinu osigurala potrebna novčana sredstva.O realizaciji tog projekta koji će bitno doprinijeti izgledu na-jatraktivnije lokacije u Vignju i ukupnoj ponudi tog popular-nog turističkog mjesta, a o kojem se već godinama govori itraži konačno rješenje razgovarali su i dogovorili konkretnijeradnje načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić i predsjednicamjesnog odbora Vignja Asja Anita Perčić. U sklopu trga, kakoje predviđeno, postavit će se i spomenik hrvatskom braniteljuVignjaninu Tihomiru Antunoviću.

Otvoren račun za pomoć i obnovužupne crkve Uznesenja Marijina u KuniU OTP banci otvoren je račun za pomoć i obnovu župne crkveUznesenja Marijina u Kuni sagrađenoj potkraj 14. stoljeća.Više od 50 godina ta je crkva u Kuni i na Pelješkoj župi pozna-ta kao matica bila samo povremeno u funkciji, jer su se misei druge svečanosti sve do odlaska franjevaca prošle godineodržavale u crkvi i svetištu Gospe Delorite. Oronula je i za-puštena pa je župnik u Kuni don Marinko Šljivić uputio apelza pomoć Općini Orebić i župljanima za postavljanje novogkrova, obnovu ispucalih zidova, zaštitu od vlage i propadan-ja, a nužno je nabaviti i nove klupe, razglas i grijanje.

Valentinovo i mažoretkinjeU povodu Valentinova Udruga orebićkih mažoretkinja održalaje revijalni nastup svih svojih članica u športskoj dvorani Os-novne škole Orebić. U tom nastupu pridružile su im se i nji-hove kolegice mažoretkinje iz Korčule.

Uređenje plaže Trstenica u OrebićuDo početka ovogodišnje turističke sezone bit će završenadruga od tri faze dvogodišnjeg programa uređenja najveće,najpoznatije i najposjećenije plaže Trstenica u Orebiću. Usklopu projekta ‘Plaža Trstenica-šetnica s trim stazom’ bit ćeobavljena rekonstrukcija i uređenje postojeće šetnice, post-avljana nova rasvjeta i rampa za invalide a uredit će se i igral-ište za djecu. Vrijednost cijelog projekta je 2 milijuna i 200tisuća kuna a najveći dio osiguran je iz programa ‘Razvoj jav-ne infrastrukture’ Ministarstva turizma koje je u ovoj godini zatu svrhu općini Orebić odobrilo 632 tisuće kuna. S trećinomnovca u realizaciji tog projekta sudjelovat će općina Orebić.

Zadovoljni akcijom prikupljanja knjigai slikovnicaU narodnoj knjižnici u Orebiću zadovljni su akcijom prikupl-janja knjiga i slikovnica za djecu koja je šestu godinu zare-

dom održana u povodu međunarodnog dana darivanja knji-ga. Prikupljeno je 210 naslova. Od toga je 125 knjiga i slik-ovnica namijenjeno medicinskom centru za rehabilitaciju ‘Ka-los’ u Veloj Luci dok će 86 knjiga i slikovnica biti darovanaknjižnici u Osnovnoj školi u Smokvici.

Novi ciklus besplatnih radionica‘Rastimo zajedno’U predškolskoj ustanovi Dječji vrtić u Orebiću ovoga tjedanapočinje novi ciklus besplatnih radionica ‘Rastimo zajedno’ kojise održava prema programu Unicefa. Dosad je taj programbio organiziran za roditelje vrtićke djece u središnjem vrtiću ijaslicamna u Orebiću i u područnim vrtićima u Vignju, Trpnju,Potomju i Janjini, ali kako se ni nakon dva upućena pozivanije javio potreban broj roditelja odlučeno je da ovogodišnjeradionice budu namijenjene odgojnom osoblju u toj ustanovi.Ukupno će biti održano sedam radionica u trajanju od dvasata.

Poziv za dostavu prijedloga kandidataza dodjelu javnih priznanjaKomisija za dodjelu nagrada i javnih priznanja Općinskogvijeća Općine Orebić objavila je poziv za dostavu prijedlogakandidata za dodjelu javnih priznanja koja se dodjeljuju upovodu Dana Općine i blagdana Gospe Delorite 10. svibnja.Mogu ih dobiti fizičke i pravne osobe u zemlji i inozemstvu zaiznimna dostignuća i doprinos od osobite važnosti za razvi-tak i ugled Općine Orebić. Dodjeljuju se nagrade za životnodjelo, godišnje nagrade i zahvalnice, a jedno od najvišihpriznanja je imenovanje za počasnog građanina Općine Ore-bić. Rok za predlaganje kandidata je 4. ožujka ove godine

Općini Janjina 600 tisuća kuna zauređenje obale u SreseruMinistarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odo-brilo je Općini Janjina 600 tisuća kuna za uređenje obale uSreseru. Projektom je predviđeno postavljanje kamenih pločana prilazu i na samom mulu, a u financiranju sa 100 tisućakuna sudjelovat će i Općina. Radovi će biti završeni do počet-ka turističke sezone, a središnji dio Sresera u kojem se ost-varuje više od 60 posto ukupnog turističkog prometa u janjin-skoj općini dobit će novi privlačniji izgled

Pripreme mažoretkinjaOrebićke mažoretkinje okupljene u mlađoj i juniorskoj skupi-ni pod vodstvom svoje dugogodišnje voditeljice koreografkinjeLjudmile Jung, marljivo se pripremaju za sudjelovanje na ve-likoj međunarodnoj smotri u plesu koja će se u svibnjiu ovegodine održati u Zagrebu. U sklopu priprema imale su i prviovogodišnji nastup u športskoj dvorani OŠ Orebić a u toj pri-godi pridružile su im se i korčulanske mažoretkinje i s pjes-mom mladi Orebićanin Leon Rikalo. Na priredbi koja je biladobro posjećena prikupljeno je 1200 kuna dobrovoljnjihpriloga za rad udruge u kojoj su okupljene orebićkemažoretkinje i za troškove puta u Zagreb.

Maškarani bal u VignjuNakon jednogodišnje stanke u Vignju se ponovo održavajukarnevalske priredbe po kojima to turističko mjesto prednjačina Pelješcu. Na prvom ovogodišnjem maškaranom balu koji jeodržan u prošlu subotu, okupilo se skoro 200 maškara s jugoza-padnog dijela Pelješca, među njima i više maškaranih skupina.Nagradu organizatora udruge Hrvatski dom Viganj za najorigi-nalniju i najuspjeliju maškaranu skupinu dobila je skupina izVignja na temu Odiseja u svemiru. Tom maškaranom prired-bom ujedno je svečano otvorena obnovljena i prikladno uređe-na velika dvorana u zgradi Hrvatskog doma u Vignju. Maškaranei one bez maske zabavljao je orebićki sastav Sabioncello kojiće svirati i na maškaranim priredbama koje će se u u Vignjuodržati u subotu, 2. ožujka i na ultime od karnevala, 5. ožujka.

48 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

HRVATSKA A LIGA U BRIDŽU

Celtic bar BelfastCeltic bar BelfastCeltic bar BelfastCeltic bar BelfastCeltic bar Belfastizborio opstanakizborio opstanakizborio opstanakizborio opstanakizborio opstanakmeđu najelitnijimameđu najelitnijimameđu najelitnijimameđu najelitnijimameđu najelitnijimaOdigran je treći vikend Hrvatske A lige u bridžu.Tim Bridž kluba Dubrovnik, Celtic bar Belfast os-vojio je deveto mjesto i tako izborio opstanak unajjačem timskom natjecanju u Hrvatskoj. TimCeltic bar Belfast je dosta uspješno odigrao Liguza opstanak i ostvario četiri pobjede iz pet nas-tupa. Poraz je došao tek u posljednjem kolu kadje opstanak bio matematički osiguran. Za timCeltic bar Belfast Dubrovnik nastupali su: Još-ko Đilović, Ante Mijić, Ivica Obad, Đivo Tikvica,Velibor Puzović, Zdenko Stanković i AndrijaMartić. Ovo je prvi put da je tim Bridž kluba Du-brovnik uspio opstati u Hrvatskoj A ligi u bridžu.Liga za opstanak je završila svoje natjecanje,dok šest najboljih timova iz Lige za prvaka nas-tavlja natjecanje još jedan vikend nakon kojegće se znati prvak Hrvatske za 2019.godinu.

TAEKWONDO - DUBROVNIK SHARK

Tri medalje u BužimuTri medalje u BužimuTri medalje u BužimuTri medalje u BužimuTri medalje u BužimuU Bužimu , u Bosni i Hercegovini, u konkuren-ciji 200 natjecatelja iz 4 države, dubrovački“Shark” je osvojio 3 medalje. Nina Vukanovićje osvojila 1.mjesto u borbama pobijedivši udvije borbe. Ana Vukanović osvojila je 2.mjes-to u borbama, kao i Mihael Stanić 2 mjesto,također u borbama. Treba istaći da su im ovoprvi nastupi na natjecanjima, a već savršenirezultati. S.R.

JUDO KLUB MOKOŠICA

Dva srebra s međunarodnog turniraDva srebra s međunarodnog turniraDva srebra s međunarodnog turniraDva srebra s međunarodnog turniraDva srebra s međunarodnog turnirau Trebinjuu Trebinjuu Trebinjuu Trebinjuu TrebinjuProšlog vikenda članovi Judo kluba Mokošice nastupili su na jakom međun-arodnom judo turniru koji se održao u Trebinju. U organizaciji Judo klubaLeotar nastupilo je 50 klubova iz BIH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Ukra-jine i Švedske.Pod vodstvom trenera Borisa Čikata nastupilo je 7 mladihjudaša iz Mokošice, a najuspješniji su bili Stipe Prčan i Vide Potrebica kojisu osvojili srebrne medalje. Još su nastupili: Vlaho Lujo, Ivan Bazdan, PavoMatana, Dominik Kaštelan i Orlando Vuleša, ali su ostali nadomak medalja.Ovo je generacija dječaka uzrasta do 10 i 12 godina, a vrijedi spomenuti daJudo klub Mokošica broji oko 100-tinjak djece, pa je za očekivati još dobrihrezultata u budućnosti. JK Mokošica

JUDO - SENIORSKO PRVENSTVO HRVATSKE

Iva Oberan prvakinja Hrvatske, Petrunjela PavićIva Oberan prvakinja Hrvatske, Petrunjela PavićIva Oberan prvakinja Hrvatske, Petrunjela PavićIva Oberan prvakinja Hrvatske, Petrunjela PavićIva Oberan prvakinja Hrvatske, Petrunjela Pavićviceprvakinja, a Bruna Builić trećaviceprvakinja, a Bruna Builić trećaviceprvakinja, a Bruna Builić trećaviceprvakinja, a Bruna Builić trećaviceprvakinja, a Bruna Builić trećaTRIGLAV REGIONALNA LIGA

Jugaši lako s MornaromJugaši lako s MornaromJugaši lako s MornaromJugaši lako s MornaromJugaši lako s MornaromJugaši su s lakoćom odradili 14.kolo. U Gružu su bilibolji od Mornara BS 19:10 (4:2, 3:2, 5:3, 7:3). Utakmicuće svakako pamtiti i pet juniora Juga, koji su osvojilinaslov prvaka države, a trener Vjekoslav Kobešćak ihje nagradio nastupom u ovoj utakmici: Đivo Bobić, Fil-ip Kržić, Antonio Gavranić, Antonio Vukojević i BorisIvaniš.Jug CO: Popadić (13 obrana), Macan (1), Fatović (1),Lončar, Joković, Garcia (4), Lozina (1), Markulov (6),Bobić (2), Kržić, Benić (2), Gavranić, Vukojević (4obrane), Ivaniš (2). Ostali rezultati 14.kola: Crvena zvez-da - Partizan 10:6, Mladost - Jadran Split 14:12, Primo-rac - POŠK 13:7, Šabac - Jadran Carine (HN) 6:10.Poredak: 1. HAVK Mladost 37 bodova, 2. Jadran Car-ine (HN) 33, 3. Jug CO 32, 4. Jadran Split 28, 5. MornarBS (utakmica manje) 19, 6. Šabac 15, 7. Crvena zvez-da (utakmica manje) 14, 8. Partizan 11, 9. Primorac 10,10. OVK POŠK 3. U 15.kolu u subotu, 23. veljače, JugCO je gost Partizana. Još se sastaju: Primorac - Šabac,OVK POŠK - Crvena zvezda, Mornar BS - HAVK Mla-dost, Jadran Split - Jadran Carine (HN).

VATERPOLO - PRVA B HRVATSKA LIGA

Bellevueu bod, pobjedaBellevueu bod, pobjedaBellevueu bod, pobjedaBellevueu bod, pobjedaBellevueu bod, pobjedaKPK-a u gostimaKPK-a u gostimaKPK-a u gostimaKPK-a u gostimaKPK-a u gostimaBellevue Crodux je u 4.kolu u Rijeci odigrao s Jadran-om iz Kostrene 9:9, te je i dalje vodeći sastav lige. Ugostima je bio uspješan i KPK. Pobijedio je Delfina 9:7.Bellevue Crodux je protiv Jadrana igrao u sastavu: An-tun Knez, Luka Vrdoljak, Ivan Jurić (2), Toni Paskojević(2), Ilar Savinović (1), Miho Lončarić (1), Leo Bogdanović(2), Bruno Vranješ (1), Nikša Marković, Robert Soko iMaro Gigović. Trener: Marko Iveković. Za KPK protivDelfina Beris Peručić je postigao tri pogotka, Tin Fabrisi Toni Mozara su dali po dva, a po jednoga Frano Ra-dovanović i Lovor Lozica. Još su igrali: Ante Rado-vanović, Vinko Radovanović, Marin Šegedin, Frano Fil-ippi, Petar Tedeschi, Domagoj Čale, Andrija Botica iFranko Fabris. Trener: Emil Nikolić. Ostali rezultati4.kola: Siscia - Osijek 17:5, Opatija slobodna. Poredak:Bellevue Crodux 10, Siscia i KPK po 7, Opatija 6, Delfin3, Jadran Kostrena 1, Osijek bez bodova. U 5.kolu Belle-vue Crodux je slobodan, KPK ugošćuje Jadrana iz Ko-strene, Osijek dočekuje Delfina a Opatija Sisciu.

PRVA HRVATSKA RUKOMETNA LIGA

Dalmatinka izgubila uDalmatinka izgubila uDalmatinka izgubila uDalmatinka izgubila uDalmatinka izgubila uZagrebu od LokomotiveZagrebu od LokomotiveZagrebu od LokomotiveZagrebu od LokomotiveZagrebu od LokomotiveDalmatinka je u 16.kolu izgubila u Zagrebu odvodeće i neporažene Lokomotive 35:19, ali je idalje u sredini prvenstvene ljestvice - sedma (odtrinaest ekipa), sa 16 bodova (8 pobjeda, 7 pora-za). Najefikasnija u pločanskom sastavu bila jeAnđela Zelić sa sedam pogodaka, šest je postig-la Magdalena Žderić, po dva Renata Vladimir i IvaŽderić, a po jedan Ema Barbir i Andrea Klarić. Jošsu igrale: Antonija Rotim, Lana Jarak, Anđela Suš-ak, Petra Marinović, Marija Radoš, Matea Krilić,Anamarija Nikolac i Andrijana Vlatka Jelčić. Tren-er: Ivan Jerković. Dalmatinka u 17. kolu, 23. vel-jače, u Pločama dočekuje aktualne prvakinje, Po-dravka Vegetu.

PRVA HRVATSKA RUKOMETNA LIGA - JUG

Dubrovnik slavio u RijeciDubrovnik slavio u RijeciDubrovnik slavio u RijeciDubrovnik slavio u RijeciDubrovnik slavio u RijeciRukometaši Dubrovnika su u 12.kolu u Rijeci pobijediliKozalu s 26:24 (15:12), te su i dalje prvi, imaju tri bodaviše od drugoplasiranog Karlovca. Najefikasniji u eki-pi koju vodi Silvijo Ivandija bio je Zvonimir Srna sasedam pogodaka. Luka Bevanda je postigao šest,Josip Jurić Grgić četiri, Sandro Zujić tri, Leo Brnin iMaro Dabelić po dva, te po jedan Tomislav Radić iHrvoje Lončarica. U sastavu su još bili: Kristijan Janđ-el, Luka Morović, Toni Barišić, Teo Putica i Nikša Buš-lje. Ostali rezultati 12.kola: Buzet - Solin 30:20, Hrvats-ki dragovoljac - Trogir 18:33, Karlovac - Biograd 42:18,Mornar Crikvenica - Metković Mehanika 29:24, RibolaKaštela - Split 25:21. Poredak: Dubrovnik 21, Karlo-vac i Ribola Kaštela po 28, Buzet 16, Mornar Crikven-ica i Mehanika Metković po 14, Trogir 12, Hrvatskidragovoljac 10, Kozala i Biograd po 8, Solin 3, Split 2.U 13. kolu Dubrovnik dočekuje Mornara iz Crikvenice.Još igraju: Metković Mehanika - Hrvatski dragovoljac,Split - Karlovac, Ribola Kaštela - Buzet, Biograd - Koza-la, Trogir - Solin.

PRVA B HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA - JUG

Dubrovkinje preuzele vrhDubrovkinje preuzele vrhDubrovkinje preuzele vrhDubrovkinje preuzele vrhDubrovkinje preuzele vrhOdbojkašice Dubrovnika su nakon 14.kola izbile na vrhprvenstvene ljestvice. Pobijedile su Trogir 3:0 (25:12,25:16, 25:10), te preskočile do ovog kola vodeći Sinj, kojije u ovom kolu bio slobodan. Nova Mokošica je ugostilaMakarsku i izgubila 3:0 (25:12, 25:11, 25:5). Dubrovnikima 34 boda, drugi je Sinj s 32, a treća Makarska s 28bodova.... Nova Mokošica je predzadnja, deveta, sa šestbodova. U 15. kolu Dubrovnik je gost Makarske(nedjelja,24.veljače u 16.30), a Nova Mokošica igra kodSplita II. (nedjelja, 24,veljače u 19.30)

Judašica Župe dubrovačke Iva Oberan je seniorskadržavna prvakinja u kategoriji do 63 kilograma. Onaje u konkurenciji sedam natjecateljica dobila sve triborbe u Zagrebu. U finalu je pobijedila Vesnu Beljićiz Like Zagreb.Dragan Oberan (Župa dubrovačka) izgubio je nastartu natjecanja u kategoriji do 73 kilograma. Tren-eri Župe Ivan Oberan i Danijel Kapac mogu bitizadovoljni ostvarenim. Viceprvakinja Hrvatske jePetrunjela Pavić, članica Dubrovnika 1966., koja jeu finalu kategorije do 78 kilograma, u konkurencijišest natjecateljica, izgubila od Brigite Ljube, članicePujanki. U 1.kolu je bila slobodna, a potom uspješ-na u polufinalu.Bruna Bilić iz Judo kluba Dubrovnik 1966. je bila trećau kategoriji do 52 kilograma u kojoj se natjecalo osamjudašica. Dvije pobjede i jedan poraz njen su rezul-tat. Trener Mateo Semiz može biti i te kako zadovol-jan. Marko Vareškić je u kategoriji do 81 kilogram

zauzeo sedmo mjesto. Anđela Violić je zbog ozl-jede, koju je zadobila nakon zaključenja prijava,morala odustati od nastupa u kategoriji do 70 kilo-grama.Od troje natjecatelja Dubrovnika Ivan Hrnić je biosedmi u kategoriji do 66 kilograma u konkurenciji13 natjecatelja, a Andrea Šuljak u kategoriji do 78kilograma (6 natjecateljica) je bila peta. Ante Ragužje ostao bez plasmana u kategoriji do 81 kilogram.Izgubio je obje borbe u konkurenciji 18 natjecatelja.Od četvorice judaša Ura Nagea - Leon Đapić je ukategoriji do 66 kilograma bio peti (13 natjecatelja).S dvije pobjede je stigao do polufinala, ali nakontoga upisao dva poraza. Mauricio Bratičević i FranKužnin su ostali bez pobjede u kategoriji do 60 kilo-grama (16 natjecatelja). Leon Konjevod je bio us-pješan u prvoj borbi u kategoriji do 73 kilograma,najbrojnijoj na prvenstvu, 25 natjecatelja, a potomje izgubio u borbi za polufinale, te u repasažu.

BRIDŽ KLUB DUBROVNIK

MataneMataneMataneMataneMatanepobjednicipobjednicipobjednicipobjednicipobjedniciU ponedjeljak, 18.2., odigran je tjedniparski turnir Bridž kluba Dubrovnik.Nastupilo je osam parova uz Cross-Imps obračun. Najbolji rezultat ost-varili su Antun i Srećko Matana. Re-zultati turnira: . Antun Matana - Sreć-ko Matana 26.60, . Titomir Zokić - Van-da Richters 17.70, . Ivo Matijević -Boško Mišić 17.70, . Dubravka Zvrko- Ana Čeović 7.20, . Slavko Grgić -Srećko Tomić 3.00, . Nikola Cvjetović- Maja Kučić-Kržić -13.70, . ZdenkoStanković - Miro Staničić -27.90, . IvaStrnad - Frano Mozara -30.60,

49GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

BOĆANJE / I.HBL

Metković pobijedio vodeću Istru PorečMetković pobijedio vodeću Istru PorečMetković pobijedio vodeću Istru PorečMetković pobijedio vodeću Istru PorečMetković pobijedio vodeću Istru Poreč

KOŠARKAŠKA PRIČA ZA PAMĆENJE - BARCELONA, ČIJI JE KAPETANDUBROVČANIN, OSVOJILA KUP ŠPANJOLSKE

Ante Tomić na svoj 32. rođendan srušioAnte Tomić na svoj 32. rođendan srušioAnte Tomić na svoj 32. rođendan srušioAnte Tomić na svoj 32. rođendan srušioAnte Tomić na svoj 32. rođendan srušioReal usred Madrida te podigao pokalReal usred Madrida te podigao pokalReal usred Madrida te podigao pokalReal usred Madrida te podigao pokalReal usred Madrida te podigao pokalKakva lijepa priča! Jedna od najljepšihu karijeri Ante Tomića. Dubrovčanin jepogodio doslovno sa zvukom sirene zapobjedu u velikom finalu, te je Barcelo-na Lassa uspjela obraniti naslov pobjed-nika Kupa Španjolske, i to je najvećegrivala, Reala, uspjela dobiti u njegovomdomu, usred Madrida, u rasprodanomWiZink centru pred 13.468 gledatelja.Barcelona Lassa je slavila nakonprodužetka s 94:93. Potom je Dubrovča-nin po prvi put u ulozi kapetana Barce-lone Lassa, tu čast je dobio na uočipočetka ove sezone, dočekao da po-digne pobjednički pokal, i to baš na svoj32. rođendan! Finale je bilo ‘ludo’,točnije, njegov nastavak. Na poluvre-menu je bilo izjednačeno 35:35. Potomje treću četvrtinu Real Madrid ‘razbio’najvećeg rivala, dobio je tih deset minu-ta s 25:11, i kad su svi očekivali kako jekraj, kako će domaćin slaviti, digla seBarcelona Lassa te u zadnjoj četvrtini uz-vratila domaćinu na isti način. Što više,Real Madrid je ubačajem Llulla izborioprodužetak sa zvukom sirene na krajučetvrte četvrtine. U dodatnih pet minutaprvo je vodila Barcelona Lassa, potomReal Madrid, nakon čega je BarcelonaLassa napravila 6:0, zakucavanjemTomića povela s 90:87 40 sekundi prijekraja. Točno 21 sekundu prije kraja Sin-gleton je povećao to vodstvo pogodivši

oba slobodna bacanja. Plus pet je imalaBarcelona, ali opet luda kuća. Vraća seReal Madrid. Randolph pogađa tricu za90:92 13 sekundi prije kraja, Singleton ukontri promašuje polaganje, točnije, Ran-dolph na njemu radi prekršaj, ali se sucinisu oglasili. Potom Carroll juri premakošu Barcelone i pogađa, a potomubacuje i dodatno slobodno bacanje jerje Kuric na njemu napravio prekršaj. RealMadrid je tako poveo 93:92 četirisekunde prije kraja. Međutim, nije goto-vo, jer je do lopte došao Tomić! Njegovpokušaj polaganja od table na drugiobruč pokušao je blokirati Randolph.Suci su potom pregledavali snimku teocijenili kako je bila silazna putanja ipriznali su koš. U preostalih sekundu idvije desetinke Llull je uspio šutirati sasvoje polovice. Bio je vraški blizu, ali loptanije prošla kroz obruč, te je moglo poče-ti slavlje Barcelone usred Madrida.Tomić, koji je u pobjedu koja će se pam-titi ugradio za 27 minuta provedenih naparketu četrnaest koševa, sedam skok-ova, dvije asistencije i jednu blokadu,četvrti je put osvojio Kup Španjolske. Prviput s Real Madridom 2012., a potom triputa - 2013., 2018. i 2019. - s Barcelon-om Lassa s kojom je bio i jednom prvak(2014.), te jednom (2015.) osvajač špan-jolskog Superkupa.

Tonći Vlašić, Dubrovački vjesnik

STOLNI TENIS - HEP SUPERLIGA

PituriPituriPituriPituriPituri lako s lako s lako s lako s lako s ObrtnicimaObrtnicimaObrtnicimaObrtnicimaObrtnicimaU 14.kolu “Pituri” su u gostima pobijedili STK Obrtničku školu Brod sarezultatom 4:0. Za “Piture” su igrali Tomislav Japec, Miho Simović i NevenJuzbašić.Dominik Zeljko - Tomislav Japec 1:3 (7:11; 11:13; 11:4; 6:11)Josip Arbanas - Miho Simović 0:3 (5:11; 3:11; 7:11)Alen Jalžabetić - Neven Juzbašić 1:3 (11:6; 4:11; 11:13; 6:11)Zeljko/Jalžabetić - Japec/Simović 1:3 (13:11; 9:11; 8:11; 5:11). U subotu, 23.veljače, u Športskoj dvorani u Gospinom polju (mala dvorana) sa početkom u17 sati, u 15.kolu igraju Libertas Marinkolor - Donat Zadar. Damir Gleđ

41.PRVENSTVO DUBROVNIKA U STOLNOM TENISU

Favoriti uvjerljiviFavoriti uvjerljiviFavoriti uvjerljiviFavoriti uvjerljiviFavoriti uvjerljiviRezultati 11.kola Prve lige: Dr. Čolić - Dubrovnik 4:3, Marinkolor - Orlando7:0, OŠ Cavtat Konavljanin - Šampinjoni ZLD 7:0, Srđ - Aragosa travel 5:2,Soul caffe - Samo lagano 7:0. Vodi Marinkolor sa 22 boda, OŠ CavtatKonavljanin ima 21, Dr. Čolić 19 i td. Najbolji pojedinci nakon 11. kola suFilip Mikulić (Dr Čolić), Marko Venier (Marinkolor) i Milo Stražičić (Soulcaffe). Najbolji parovi nakon 11. kola su Vlaho Car / Vedran Đurđević (OŠCavtat Konavljanin), Filip Mikulić / Dario Petković (Dr Čolić) i Marijo Obro-vac / Maro Šimunović (Dubrovnik).

Lapad kolor i dalje uvjerljivLapad kolor i dalje uvjerljivLapad kolor i dalje uvjerljivLapad kolor i dalje uvjerljivLapad kolor i dalje uvjerljivRezultati 11.kola Druge lige: Luka Sorkočević - Jub 7:0, Lapad kolor - OŠGruda Gruda 7:0, Shaolin expres - OŠ Gruda Popovići 4:3, OŠ Gruda Ljuta- Libertas klinci 5:2. U vodstvu je Lapad kolor s 22 boda, Luka Sorkočevićima 21, Shaolin express ima 18 i td. Najbolji pojedinci nakon 11. kola suBruno Soldo (Lapad kolor), Juraj Hrćan (Luka Sorkočević) i Borna Ramljak(Lapad kolor). Najbolji parovi nakon 11. kola su Andrej Hrćan / Juraj Hrćan(Luka Sorkočević), Nora Bećir / Sandra Đurišić (OŠ Gruda Popovići) i TeoKasač / Bruno Soldo (Lapad kolor). Josip Sudarević

PK JUG

Odličan nastup Jugaša na VictorijiOdličan nastup Jugaša na VictorijiOdličan nastup Jugaša na VictorijiOdličan nastup Jugaša na VictorijiOdličan nastup Jugaša na VictorijiUspješan nastup imali su Jugovi plivači na grand prix mitingu „Victoria“koji je u Rijeci u subotu i nedjelju, 16. i 17.02.2019., okupio 459 natjecatel-ja iz čak 56 klubova iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Italije, BiH, VelikeBritanije. Za Jug su nastupili: Mario Šurković, Michel Brassard, Đivo Damić,Đivo Matović i Marko Baletin. Osvojili su ukupno deset medalja od kojihsedam zlatnih, dvije srebrene i jednu brončanu. Vrijedi istaknuti da su pojedno zlato, srebro i broncu osvojili u apsolutnoj kategoriji. Mlađi juniorMario Šurković okitio se s čak pet zlatnih medalja. U ml. juniorskoj konkuren-ciji najbrži je bio u disciplinama 100 slobodno, 100 leđno, 200 mješovito i200 leđno, a još jedno zlato osvojio je u disciplini 200 mješovito u kojoj je bionajbolji u apsolutnoj kategoriji. Junior Michel Brassard osvojio je dva zlata,srebro i broncu. U juniorskoj kategoriji bio je najbolji u disciplina 200 i 400slobodno, dok je u apsolutnoj kategoriji na 400 slobodno bio srebreni, a na200 slobodno brončani. Michel je u ukupnom zbroju bodova dvije disci-pline na kraju natjecanja zauzeo ukupno drugo mjesto u konkurenciji junio-

II. HBL - JUG

Hajduk poražen u derbiju, ŽupaHajduk poražen u derbiju, ŽupaHajduk poražen u derbiju, ŽupaHajduk poražen u derbiju, ŽupaHajduk poražen u derbiju, Župadubrovačka slavila u Splitudubrovačka slavila u Splitudubrovačka slavila u Splitudubrovačka slavila u Splitudubrovačka slavila u Splitu

Boćari Metkovića u ovom kolu opet su odi-grali odličnu utakmicu na domaćem ter-enu, te su uvjerljivo pobijedili vodeću IstruPoreč. Nakon prvih igara poveli su 6:2,odlično su odradili gume, pa su utakmicuriješili prije zadnjih igara, poveli su 15:3, uzadnjim disciplinama vodeći igrači Marki-ca Dodig, Mile Vidović i Ivica Krstičević nisuni ulazili u igru, šansu su dobili igrači saklupe. U sljedećem kolu Metković gostujekod Biston Brela. Rezultati 11. kola: Sokol

Orbico - Pula 14:12, Metković - Istra Poreč17:9, Vargon - Biston Brela 15:11, Zrinje-vac - Lovran 19:7, Pazin - Gorčina 13:13.Poredak: 1. Istra Poreč 25 bodova, 2. Pula22, 3. Zrinjevac(-1) 22, 4. Biston Brela(-1)18, 5. Sokol Orbico 17, 6. Vargon 16, 7.Metković 15, 8. Pazin 15, 9. Gorčina 4, 10.Lovran 3 boda. 11. kolo igra se 23.2. u 15sati: Pula - Pazin, Gorčina - Zrinjevac, Lov-ran - Vargon, Biston Brela - Metković, IstraPoreč - Sokol Orbico.

Boćari Hajduka poraženi su u Srebrenomod vodećeg Primoštena i tako vjerojatnozaključili razmišljanja o 1. mjestu i plasmanuu prvoligaško društvo za sljedeću sezonu.Gosti su od početka do kraja bili bolji izasluženo pobijedili, te tako pobjegliHajduku na vrhu tablice na 7 bodova raz-like. Župa Dubrovačka nastavlja sa dobrimigrama, u ovom kolu su pobijedili na gos-tovanju kod Naklica. Pobjedom nad Nakli-cama koje se bore za opstanak, Župljanisu pomogli Hidroelektrani i Komolcu u bor-bi za očuvanje drugoligaškog statusa. Ko-molac je u ovom kolu uvjerljivo porazio Zla-

tan Otok, dok je Hidroelektrana izgubila nagostovanju kod Vira. Rezultati 11. kola: Otok- Umčani 18:4, Vir - Hidroelektrana 14:8, Na-klice - Župa Dubrovačka 9:13, Hajduk - Pri-mošten 7:15, Komolac - Zlatan Otok 20:2.Poredak: 1. Primošten 28 bodova, 2.Hajduk 21, 3. Vir 19, 4. Župa Dubrovačka18, 5. Zlatan Otok 16, 6. Komolac 15, 7. Otok14, 8. Hidroelektrana 13, 9. Naklice 12, 10.Umčani 5 bodova. 12. kolo igra se 23.2. u15 sati: Umčani - Komolac, Zlatan Otok -Hajduk, Primošten - Naklice, Župa Du-brovačka - Vir (24.2.), Hidroelektrana - Otok.

Luko Hendić

ra/juniorki, te je nagrađen ‘posebnom nagradom od strane organizatora. Mlađijunior Đivo Damić okitio se srebrom u svojoj kategoriji u disciplini 1500 slo-bodno. Mlađi senior Đivo Matović nastupio je u A finalu utrke 1500 slobodno.Odlične nastupe uz osobne rekorde zabilježio je i mlađi junior Marko Baletinkoji je nastupio u C finalima utrka 100 slobodno, 100 delfin i 200 leđno. Juga-ši su u Rijeci nastupili pod vodstvom trenera Frane Ćirka.

Dvije medalje iz Herceg NovogDvije medalje iz Herceg NovogDvije medalje iz Herceg NovogDvije medalje iz Herceg NovogDvije medalje iz Herceg NovogDrugi dio Jugove najstarije ekipe nastupio je u subotu i nedjelju, 16.-17.02.2019., u Herceg novom na Montenegro Mimosa cupu što je ujedno iotvoreno prvenstvo Crne gore. Jugaši i Jugašice natjecali su se samo uapsolutnoj kategoriji u konkurenciji 36 klubova i 351 natjecatelja iz Crnegore, Slovenije, Rusije, Makedonije, Mađarske, Srbije, BiH, Albanije, Koso-va, te Hrvatske. Jedina osvajačica medalja za Jug bila je mlađa seniorkaAna Lučić koja je osvojila brončana odličja u apsolutnoj kategoriji u disci-plinama 200 i 400 slobodno. Na natjecanju su nastupili još: Katarina Nenadić,Antonia Šurković, Katarina Matović, Adriana Marinović, Antonia Ljuban,Rafaela Škrabo, Tonka Bušković, Karmen Fabris, Katija Sessa, Zoe Tolj,Ives Njavro, Noa Miletić i Luka Đurović. U Crnoj gori Jugaši su nastupili podvodstvom trenera Andreja Dropca. Sljedeći vikend, točnije u subotu 23.02.najmlađi plivači PK Jug nastupit će u Zadru na Regionalnom prvenstu započetnike.

50 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

DEŠA DUBROVNIK

Obrazovni i kreativni centar 2019Obrazovni i kreativni centar 2019Obrazovni i kreativni centar 2019Obrazovni i kreativni centar 2019Obrazovni i kreativni centar 2019DEŠA Dubrovnik u okviru programa „Obrazovni i kreativni cen-tar“ organizira edukativne i kreativne radionice. Prijave se prima-ju do kraja veljače: - konverzacijske radionice stranih jezika (en-gleskog, španjolskog, talijanskog i njemačkog jezika) - radion-ice krojenja i šivanja - radionice tkanja - radionice veza - radion-ice patchworka - radionice informatike - radionice crtanja i sli-kanja. Program se financira sredstvima Grada Dubrovnika. Zadodatne informacije i prijave molimo nazvati 020 311 625.

DURA-ine BESPLATEN RADIONICE

„Digitalni marketing“„Digitalni marketing“„Digitalni marketing“„Digitalni marketing“„Digitalni marketing“Digitalni marketing tema je o kojoj mnogi pričaju, malomanje njih to razumije, a vrlo malo ljudi se time bavi. Iztog razloga u okviru Startup akademije DURA orga-nizira radionicu “Digitalni marketing” koja će polaznici-ma približiti najnovija saznanja u području internet mar-ketinga na razumljiv, upotrebljiv i zabavan način. Ra-dionica će se održati u subotu, 23. veljače, u prostor-ijama DURA-e (Branitelja Dubrovnika 15), s početkomu 09:00 sati. Trajanje radionice je 8 sati.

“Arduino - napredna razina““Arduino - napredna razina““Arduino - napredna razina““Arduino - napredna razina““Arduino - napredna razina“Besplatna radionica “Arduino - napredna razina“ usklopu Tech radionica za mlade i one koji se tako os-jećaju održat će se 23. veljače u prostorijama DURA-e(Branitelja Dubrovnika 15) s početkom u 10:00 sati.

PRVA HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA

Square i dalje uvjerljivSquare i dalje uvjerljivSquare i dalje uvjerljivSquare i dalje uvjerljivSquare i dalje uvjerljivI u četvrtom susretu drugog dijela prvenstva Square je po-bijedio. Ovaj put je u Gospinom polju, u 15.kolu, bio bolji odAFC Universitasa iz Splita sa 3:0, a susret je pratilo više od400 gledatelja.Square: Zoran Primić, Leonardo Dos Santos Pele 1, HrvojeCvjetković, Stjepan Rezo, Marko Kuraja, Andro Zarač, Adri-ano Darrer, Matej Perić, Blago Gašpar 2, BrunoSarruf Guima-raes Bruninho, Maro Đuraš, Alen Turuk. Trener: Antun Bačić.Ostali rezultati 15.kola: Jesenje - Crnica 2:7, Split - Novovrijeme Apfel 3:6, Osijek Kelme - Brod 035 0:3, UspinjačaGimka - Futsal Dinamo 2:1, Vrgorac - Alumnus 4:4. Pore-dak: 1. Novo vrijeme Apfel 40 bodova, 2. Square 32, 3. Vr-gorac 28, 4. Uspinjača Gimka 26, 5. Futsal Dinamo 25, 6.Crnica 21, 7. AFC Universitas 20, 8. Split 18, 9. Brod 035 13,10. Alumnus 12, 11. Jesenje 7, 12. Osijek Kelme 5. U 16.kolu Square je gost Broda 035. Još se sastaju: Alumnus -Jesenje, Futsal Dinamo - Split, Crnica - Uspinjača Gimka,AFC Universitas - Vrgorac, Novo vrijeme Apfel - Osijek Kelme.

PRVA HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA

Đakovo - Dubrovnik 84:77Đakovo - Dubrovnik 84:77Đakovo - Dubrovnik 84:77Đakovo - Dubrovnik 84:77Đakovo - Dubrovnik 84:77Dubrovnik je u 16.kolu u Đakovu izgubio od istoimenogdomaćina 84:77 (39:40), no i dalje je u utrci za prva četirimjesta koja vodu u doigravanje.Dubrovnik: Antonio Petrović (2), Niko Stasjuk (3), VedranSoko (11 + 4 asistencije), Nikola Došen (14 + 5 skokova i 4asistencije), Petar Dubelj (7 + 9 skokova, 3 asistencije i 4osvojene lopte), Toni Mustapić (2), Petar Koprivica (4), FilipVujičić (16 + 9 skokova), Maro Lučić (12 + 3 asistencije),Jure Boban (6). Trener: Željko Vreća. Ostali rezultati 16.kola:Jazine Arbanasi - Zapruđe 80:69, Pula 1981 - Universitas84:88, Kvarner 2010 - Rudeš 84:91, Dubrava - Ribola Kašte-la 94:89, Agrodalm - Sonik Puntamika 113:117. Poredak: 1.Sonik Puntamika 12/4, 2. Dubrava 12/4, 3. Jazine Arbanasi11/5, 4. Agrodalm 10/6, 5. Dubrovnik 9/7, 6. Zapruđe 7/9, 7.Pula 1981. 7/9, 8. Đakovo 7/9, 9. Rudeš 6/10, 10. Kvarner2010. 5/11, 11. Universitas 5/11, 12. Ribola Kaštela 5/11. U17. kolu, Dubrovnik u nedjelju, 24. veljače, u 18.30 sati, uGospinom polju dočekuje ekipu Jazine Arbanasi.

TURNIR ŽUPSKIH SELA U MALOM NOGOMETU

Brašina prvaBrašina prvaBrašina prvaBrašina prvaBrašina prvaPobjednik sedmog izdanja Turnira župskih mjesta je Braši-na koja je nakon penala pobijedila Gornju Čibaču 4:3. Uregularnom dijelu završilo je 2:2. Treće mjesto osvojio jeBrgat koji je pobijedio Bjelice 1:0. U revijalnoj utakmici, anakon utakmice za treće mjesto, te prije velikog finala, igralisu FUN i Lukovica, a u pauzama utakmica nastupile sumažoretke Župe dubrovačke, te djeca KUD-a ‘Marko Ma-rojica’.Za treće mjesto: Brgat - Bjelice 1:0. Suci: Robert Hausvičkai Anita Nenada. Strijelac: 1:0 Ivan Kristović.Brgat: Vicenco Kraljić, Ivan Kristović, Petar Kraljić, IvanKrmek, Domagoj Žeravica, Ivan Knego, Marin Barović, MatejPerović, Luka Kraljić.Bjelice: Vlaho Kesovija, Mateo Kesovija, Domagoj Prkut,Nikša Prkut, Ivica Lučić, Mihael Raguž, Vlaho Previšić, BožoLučić, Toni Soldić, Lukša Noković, Mateo Franić, AntonioMilić, Vlaho LučićFinale: Brašina - Gornja Čibača 2:2/kazneni udarci 2:1 (od-lučujući pogodak postigao vratar Josip Jurjević, koji je i ob-ranio dva penala).Suci: Robert Hausvička i Anita Nenada. Strijelci: 1:0 LeoPušić, 2:0 Leo Pušić, 2:1 Igor Žilić, 2:2 Igor ŽilićBrašina: Josip Jurjević, Mateo Delić, Šime Matković, IvanMatković, Leo Pušić, Miljenko Meštrović, Božo Džamarija,Ante Džamarija, Kristian Previšić, Zvonimir Oberan, LukšaPlenkovićGornja Čibača: Drago Palameta, Davorin Krešić, Ivan Perić,Davor Cverlin, Maro Krkić, Ivo Raguž, Igor Žilić, Maro Benić,Vlaho Radić, Nikša Krešić, Branimir Perić.Najbolji vratar turnira je Josip Jurjević (Brašina), a Leo Pu-šić (Brašina) je strijelac (4 pogotka), ali i najbolji igrač turnira.Nagrada „Neko Miloslavić“ za najljepši pogodak na turnirudobio je Branimir Perić (Gornja Čibača). Nagrada nosi imepo najboljem strijelcu u povijesti Župe dubrovačke, 63-go-dišnjem Neku Miloslaviću. Pokale i priznanja najboljimauručili su: Jure Marić, pročelnik Općine Župa dubrovačka,Ivica Cumeljan, predsjednik Zajednice sportova OpćineŽupa dubrovačka, Anton Jurkić, ravnatelj Osnovne školeŽupa dubrovačka, te Josip Vidić i Ante Kuraja.

VETERANSKO PRVENSTVOHRVATSKE U NOGOMETU

Neretva trećaNeretva trećaNeretva trećaNeretva trećaNeretva trećaVeterani Neretve, nakon što su se prošlegodine u Rovinju okitili titulom veteranskihprvaka Hrvatske u nogometu, ove su go-dine na turniru u Metkoviću, 17. po reduizdanju, a koje je okupilo 27 klubova, os-vojili treće mjesto. Metkovčani su odigrališest utakmica u tri dana. Pobijedili su upet. Do polufinala su dobili sve četiri utak-mice, dvije u skupini, potom bili uspješniu osmini finala, te u četvrtfinalu, a u polufi-nalu su doživjeli jedini poraz na prvenstvuod Kašina gradnje Sesvete 4:3. U utakmi-ci za treće mjesto Neretva je pobijedilaSlunj sa 4:1, dok je u finalu Zagorec izKrapine sa 4:0 pobijedio Kašina gradnjuiz Sesveta. Miro Anušić iz Kešina gradnjaSesvete je izabran za najboljeg vratara, aza najboljeg igrača Alen Ferček iz Zagore-ca. Prvi strijelac turnira je Josip Galov izNeretve s osam pogodaka. Uz Galova zaNeretvu su još igrali: Drago Bezer, ZoranBubalo, Boris Galov, Josip Galov, GoranGalov, Darko Zeljić, Nino Šešelj, Mile Be-bić, Danijel Leženić, Ante Volarević, IvanPehar, Martino Sprčić i Nikša Martinac. Tr-ener: Mario Galov. Hrvatski nogometnisavez je zahvalio gradu Metkoviću nadomaćinstvu i organizaciji. Tim povodom,Zorislav Srebrić je za uspomenu u imeHNS-a na 17. prvenstvo poklonio dres hr-vatske nogometne reprezentacije metk-ovskom gradonačelniku Daliboru Milanuna kojem je otisnuto njegovo prezime. IzDubrovačko neretvanske županije natje-cala su se još tri kluba: Jadran Luka Ploče,HNK GOŠK Jug Veteran ’79 i Konavljan-in. Pločani i Dubrovčani su prošli skupinu,ali ne i Čilipljani. Zapeli su u osmini finala.

MALI NOGOMET - ČETVRTFINALE KUPA HRVATSKE

U Gospino polje stiže najtrofejniji hrvatskiU Gospino polje stiže najtrofejniji hrvatskiU Gospino polje stiže najtrofejniji hrvatskiU Gospino polje stiže najtrofejniji hrvatskiU Gospino polje stiže najtrofejniji hrvatskimalonogometni klubmalonogometni klubmalonogometni klubmalonogometni klubmalonogometni klubVoljom ždrijeba u četvrtfinalu Kupa Hrvatske igrat će Square i Split. Kada se zna da je Splitnajtrofejniji malonogometni klub Hrvatskoj, onda ne treba veća pozivnica. Susret je na rasporeduu utorak, 26.veljače, u Gospinom polju, u 19 sati. Pobjednik iz tog susreta plasirat će se nazavršni turnir četiri najbolje momčadi, koji se igra od 15. do 17. ožujka. Prođu li DubrovčaniSplićane veliki su izgledi da se u Gospinom polju igra i završni turnir. Ostali parovi: Novo VrijemeApfel - Vrgorac, Alumnus - Petrinjčica, Vinkovci - Uspinjača.

Ured ovl. inž. geodezije VLADIMIR IVIČEVIĆStjepana Cvijića 7a

Obavještavamo nositelje prava na predmetnim i susjednim parcelama o vremenuodržavanja terenskih očevida u postupku izrade Izvješća o granicama i vremenupredočenja geodetskih elaborata i projekata. Pozivamo nositelje prava da pos-tupe po članku 58. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Terenski oče-vidi održat će se na predmetnom zemljištu, a predočenja u prostorijama Ureda.

Detaljnije informacije na http://geo-ivicevic.hr pod kategorijom Objave.

6---19

Elaborat Vrstaelaborata

Predmetne Parcelepo katastru

Predmetne Parcelepo zemljišnoj knjizi

Investitor Terenskiočevid

Predočenjeelaborata

Petak1.3.9:00

Utorak26.2.9:00

APSIDAINŽENJERING

D.O.O.

712/4k.o. Gruž

1698/2k.o. Dubrovnik

Geodetskiprojekt

7---19

Geodetskiprojekt

1471/4 i 1439/1k.o. Suđurađ

1471/4 i 1439/1 k.o. Suđurađ

DUBROVAČKOGRAĐEVINSKO

DRUŠTVOd.o.o.

Srijeda27.2.11:00

Petak1.3.

10:30

WTA TURNIR U BUDIMPEŠTI

Poraz Ane KonjuhPoraz Ane KonjuhPoraz Ane KonjuhPoraz Ane KonjuhPoraz Ane KonjuhAna Konjuh je izgubila na startu WTA

turnira u Budimpešti, i to od treće nositeljice, 33-godišnje Francuskinje Pauline Parmentier, 55. sasvjetske rang liste, koja je pobijedila 2:0 (7:5, 6:3).

51GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

Izvatke odabrao:

Đivo Bašić

IZBOR CITATA IZ KNJIGA LJEVIČARA JULIUSA BARANOVSKOG (1904.-1999.) I DESNIČARA MIRKA VIDOVIĆA (1940.-2016.) (12)

Na robiju zbog pjesme ‘Ja nisam ateist’Na robiju zbog pjesme ‘Ja nisam ateist’Na robiju zbog pjesme ‘Ja nisam ateist’Na robiju zbog pjesme ‘Ja nisam ateist’Na robiju zbog pjesme ‘Ja nisam ateist’A moji mladi drugovi robijaši se čude kad im pričam kako jeKatarina Sienska znala papama otvoreno reći da su svinje, aCrkva ju je proglasila svetom

Bio sam poslan odmah nakon ratau Sovjetski Savez na izobrazbu uavijaciji: vidio sam tu zemlju i svesam učinio da bi taj isti sustav pos-tojao i u mojoj zemlji: i evo po trećiput me bacaju u ovu rupu međunajgori ološ; kao posljednji krimina-lac, i sve to zato što sam komunist išto hoću da to do kraja ostanem.’Njegov drug, suđen zajedno s njimei zbog istih razloga - simpatije pre-ma Sovjetskom Savezu, poput nje-ga - morao je, da bi dokazaoodanost, ubiti svoju mladu supru-gu za koju je partija smatrala da špi-junira u korist nacionalista. Obojicasu veoma nervozni ljudi. Ovaj drugičesto pada u stanja nevropatije,trese se čitavim tijelom. Pričali sumi da je privrženost Titu za vrijemerata u Srbiji bila velika, jer da jepričao da je po podrijetlu Rus:‘Gledajući ga kako govori i kako seponaša, govorili smo međusobno:Nema nikakve sumnje, to je pravi‘baćuška’, kad tamo, nakon rata, is-pade da je - Hrvat!’ Razočarenje jedošlo prekasno: svi su postupnodošli pod zapovjedništvo tog čovje-ka koji im je ostavio dvije mo-gućnosti: ići naprijed ili biti ubijenod vlastitih časnika. […]I Tvrđava u Srijemskoj Mitrovici bilaje jedan od brojnih lokaliteta u koji-ma su nakon rata mnogi ostaviliživote. Jedan od svjedoka što se jetu događalo pričao je da su zateklikrvave zidove ćelija: u njima su ljudeumlaćivali željeznim štangama - nazidovima je bilo komadića osuše-nog mozga. U nas je sam grad Du-brovnik dao 250 intelektualaca podstrojem osvete. Naboj u čelo bio jesimbol novog vremena. […] Up-oznao sam čovjeka koji je u ono vr-ijeme bio jedan od rukovodećih najugu Hrvatske. Nedaleko od Zadra,na Dugom otoku, nalazio se jedanod logora za istrebljivanje. Svi in-ternirani u taj logor bili su potučenina rubu litica na južnoj strani otokai strovaljeni u more. Upoznao sam iribare koji su viđali užasne prizore

plivajućih lešina. Čovjek koji nam jepričao takve nevjerojatne priče bioje vratar Tekstilne škole. Bivši fašis-tički vojnici bili su stavljeni pred iz-bor: ili biti ubijeni na mjestu ili prih-vatiti ulogu dželata interniranih. Ovisu prihvatili drugo rješenje. Pristu-pili su izvršenju naloga komunis-tičkih zapovjednika i sudjelovali ulikvidaciji desetaka tisuća logorašadopremljenih iz okolnih mjesta. Nakoncu su i ti jadnici pobijeni. Vratarte škole pripovijedao nam je i svoje‘podvige’ misleći da će mu porasticijena u našim očima. Slušali smoga sa zaprepaštenjem: za njega nijebilo većeg užitka u životu i po nje-govom vlastitom priznanju, negokad bi kleknuo na prsa svoje žrtve,pa mu zadigao bradu da ga zakol-je. Kaže: ‘Što je više urlikao, višesam se osjećao osvećenim’. […]Od rođenja do smrti, slučaj u tomprocesu nas načini bolesnima i ab-normalnima, prirodan tok stvari nasostvaruje. Znamo da su ljudi, koji sunajviše zadužili znanost u povijestiljudskog roda, bili vjernici. U imečega onda komunisti poistovjećujuateizam i znanost? Ako nam nemogu dati niti jedan dokaz da svijetnije djelo jedne svijetu inherentne in-teligencije, onda u ime čega nasprisiljavaju kroz čitavi školski sustavu Jugoslaviji da ateizam primimo,mimo svog uvjerenja, kao znanstve-ni pogled na svijet?! Jer ispada daje Karl Marx nepogrješivobožanstvo. A moji mladi drugovi ro-bijaši se čude kad im pričam kakoje Katarina Sienska znala papamaotvoreno reći da su svinje, a Crkvaju je proglasila svetom. […]Početkom proljeća [1976.] u Tvrđa-vu [Srijemske Mitrovice] je doprem-ljena, odmah nakon strogo tajnogsuđenja, nova ekipa IB-ovaca. […]Prvooptuženi iz te grupe, Đuro Šar-gin, predstavlja svojevrstan slučajkoji bi morao pritiskati savjest ko-munista na svim azimutima, zvali seoni humanistima ili internacionalis-tima. […] Odmah u početku, Šar-

gin me je skamenio izjavom da je i onprvi put dospio na robiju (prije [II. sv-jetskog] rata) zbog pjesme koja je nos-ila naslov ‘Ja nisam ateist’. Ta pjesmazavršavala je stihovima: ‘Ja, dakle,nisam ateist, jer moj bog je Staljin’. Tajstari komunist i prijeratni robijaš u sa-mom početku rata pristupio je k partiz-anima. Kao diplomirani pravnik, nakonrata dospio je na položaj predsjednikaOkružnog suda u Novom Sadu. Nakon prekida sa Stal-jinom 1948., Šargin dobiva nalog od Udbe da zbog dok-trinalnog neslaganja sa službenom partijskom linijomosudi svog najboljeg druga, pravnika, na 20 godina pri-nudnog rada. On odbija i objašnjava svoj postupak: tonije stvar suda, nego disciplinske komisije unutar partije.Neposluh predsjednika suda šefu policije povukao jeza sobom ne samo gubitak radnog mjesta i partijskeknjižice, nego se je našao drugi sudac koji je sad Šargi-na osudio na 20 godina prinudnog rada zbog nesla-ganja s marksističko-lenjinističko-titoističkom linijom.Izdržao je svoju neshvatljivu i nevjerojatnu kalvariju, ukojoj je, noseći oko vrata tablicu s natpisom: ‘Ja sambandit i izdajnik’, zbog odbijanja da to naglas pročitamorao zagnjuriti lice u kiblu s izmetinama.Taj srčani i nervni bolesnik ponovno je uhićen 1975.,opet iz doktrinalnih razloga, osuđen je u ultratajnomprocesu na 15 godina strogog zatvora uz zapljenu sveimovine i plaćanje sudskih troškova. Nema pravo nitida uza se ima svoju vlastitu presudu: Udba se ne usu-đuje pokazati svijetu od kakvih nepostojećih niti i nadal-je tka odjeću svom Molohu. Oduzeli su mu još i bo-račku mirovinu, poništili čak i borački staž, u zatvorskojbolnici mu uskraćuju neophodnu njegu. Međutim, istiniza volju, Šargin se ne odriče svojih ideala. Njegova su-pruga, Mila Šargin, osuđena je na istom procesu kao injezin muž s drugovima, koliko sam shvatio, zbog togašto ih, znajući da oni u njezinom stanu drže tajne sas-tanke, nije prijavila Udbi. Zato je dobila 10 godinastrogog zatvora. Ta žena, teški nervni bolesnik, za vr-ijeme II. svjetskog rata prošla je kroz sedam nacističkihlogora: tetovirana je u Auschwitzu, dok je u Buchen-waldu bila podvrgavana eksperimentima nacističkihliječnika. […]„Da, draga moja [zapisao je Mirko Vidović u pismu su-pruzi], mi možemo pritisnuti kažiprst na čelo izmučenotrudom i znojem i naprezati svoj mozak pitajući se: čemu,sveca mu, služe sve te akademije, instituti, fakulteti, re-dovite i izvanredne sjednice, svi ti samiti: u Genevi, naManhattanu, čemu Helsinki, Knokke-le-Zute, čemu sviti veliki principi, sve deklaracije, konvencije, parafi, pot-pisi, sav taj cirkus i karneval, ako se sve nastavlja kaoda se ništa nije obećavalo. Svijet je još uvijek kroman-jonski’.“ (Mirko Vidović, Sakrivena strana Mjeseca, Zapisiu Titovim tamnicama, II. knjiga, Nakladnik Ognjište,Zagreb, 2010, str. 32, 34, 41-42, 45, 57, 69, 81, 221-223, 234-238, 267, 297-299, 342-343).

(svršetak)

DUSAB - DUBROVAČKA UDRUGA SKRBNIKA, BOLESNIKA I PRIJATELJA ALZHEIMEROVE BOLESTI I OSTALIH DEMENCIJA“Možda ponekad zaborave tko smo mi, ali mi nikad ne smijemo zaboraviti njih”Udruga DUSAB Dubrovnik već skoro 4 godine radi na tome da se oboljelima od svih oblika demencijepruži što bolja i kvalitetnija skrb.DUSAB Klub - svaki radni utorak:10:30 - 13:30, Ulica Sv. Mihajla 1, tel: 095 590 3096, E-mail: udruga-dusab@ gmail.com. Cilj Kluba je okupljati skrbnike i “prijatelje” Alzheimerove bolesti i ostalih demen-cija, za druženje, potporu i obrazovanje kroz razgovor i uzajamnu podjelu iskustava; mjesečna preda-vanja o bolesti i najboljoj njezi; kao i radionice za fizičku i mentalnu opuštenost.SAVJETOVALIŠTE 0-24 - tel: 095 590 3096, savjetovanje o Alzheimerovoj bolestii ostalim demencijama i za utvrđivanje početne dijagnoze. www.dusab.hr

52 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

TEŠKO JE PRIZNATI DA SU DALMACIJU IISTRU IZ RALJA FAŠISTIČKE NEMANIOSLOBODILI ANTIFAŠISTI, TITOVI PARTIZANI

Umjesto bure maestralUmjesto bure maestralUmjesto bure maestralUmjesto bure maestralUmjesto bure maestralUšutio je HDZ i njemu privrženestranke i udruge, ušutjeli su branitelji,ušutio je hrvatski kler, ušutjeli sudomobrani, ušutjela je inače bučnahrvatska desnica: radikalni nacionalistii neoustašePredsjednik Europskog parlamenta gospod-in Antonio Tajani svoj govor povodom Danasjećanja na žrtve egzodusa iz Istre, Rijeke iDalmacije, u mjestu Bozovica pokraj Trsata,u nedjelju 10 veljače tekuće godine završio jeovim poklicima: “ Viva l’ Istra italiana! Viva laDalmazia italiana!“ („Živjela talijanska Istra!Živjela talijanska Dalmacija!“)Čuli ste to, pročitali ste to baš kao i mi du-brovački antifašisti. Za nas su njegove riječiduboko profašističke i u krajnjoj mjeri pred-stavljaju atak na hrvatski suverenitet .Tokažemo i jasno i glasno.I umjesto da na području Lijepe naše te nje-gove izjave izazovu konsternaciju i šok ipokrenu reakciju kakvu zavrjeđuju, one suumjesto bure izazvale tek maestral.

Dok su politički lideri i brojni građani sus-jeda nam Slovenaca promptno reagiralitražeći da gospodin Tajani dade ostavku iusput održali lekciju iz domoljublja našemdržavnom vrhu, u reakcijama s Pantovča-ka i Banskih dvora prevladavalo je dobronam znano nezamjeranje prema„uglađenoj“ europskoj gospodi. Ušutio jeHDZ i njemu privržene stranke i udruge,ušutjeli su branitelji, ušutio je hrvatski kler,ušutjeli su domobrani, ušutjela je inačebučna hrvatska desnica: radikalni nacio-nalisti i neoustaše.Zašto je tome tako? Odgovor je jasan, nesamo nama antifašistima nego svima on-ima koji vole svoju domovinu (poštujućipravo svakome da voli svoju) i poznajuistinu iz njezine prošlosti. Naime ako bispomenuti i slični njima kazali gospodinuAntoniju Tajaniju: „Bob je bob, a pop jepop“, onda bi morali priznati da su Dal-maciju i Istru iz ralja fašističke nemani oslo-bodili antifašisti,Titovi partizani. A oni toneće priznati, pa i pod cijenu da Dalmaci-ja i Istra ponovio budu Pavelićeva-Mus-solinijeva-talijanska.Sve, sve, samo antifašisti ne! Sve, svesamo partizani i Tito ne! To je njihovonačelo s kojim liježu i bude se. S kojim

psuju, mole se i ne prestaju se busati uprsa ispod koji kuca srce “za jedinu i svetudomovinu Hrvatsku“. Onu koja za njihpočinje i završava Domovinskim ratom. Asvi oni koji misle drugačije za njih su mrz-itelji svega što je hrvatsko. Takvima uzobilati blagoslov s oltara prišivaju atribute:jugonostalgičari… komunjare… udbaši…četnici… ateisti… homoseksualci…Izjava predsjednika Europskog parlame-nata, bez presedana u suvremenoj europ-skoj praksi, „pala“ je u godinu kada smomi dubrovački antifašisti domaćini pro-slave 75 obljetnice oslobođenja Dalmacije(oslobođena je 3.12.1944. godine.) Prili-ka je to da i ovim putom podsjetimo da jeDalmacija u NOB-i dala 111.677 partizan-skih boraca od kojih je 19.107 položiloživot za slobodu. A kakvi su to borci bilinajbolje je citirati njihovog vrhovnog ko-mandanta, maršala Tita: “Nema tako teškezadaće koju sinovi Dalmacije ne bi mogliizvršiti.“Ponosni na njihovo junaštvo i slobodarskiduh, duboku štujući njihove žrtve, uvjere-ni smo da ćemo obljetnicu oslobođenjaDalmacije dostojno obilježiti kako to i do-likuje antifašistima i slobodarskom Du-brovniku. Udruga antifašista Dubrovnik

POD SVODOM VELIČANSTVENE KUPOLE GRAND PALAIS U PARIZU

Morski motivi dubrovačkog kapetana StjepkaMorski motivi dubrovačkog kapetana StjepkaMorski motivi dubrovačkog kapetana StjepkaMorski motivi dubrovačkog kapetana StjepkaMorski motivi dubrovačkog kapetana StjepkaMamića plijene pažnju brojne publikeMamića plijene pažnju brojne publikeMamića plijene pažnju brojne publikeMamića plijene pažnju brojne publikeMamića plijene pažnju brojne publikeStjepko Mamić po četrnaesti put predstavlja svoja umjetnička djelapariškoj publici. Ovo je njegovo treće izlaganje na prestižnom Art CapitaluU grandioznom zdanju povijesne GrandPalais u Parizu 13. veljače 2019. god.otvorena je međunarodna izložba ArtCapital koju od 2006. god. zajedno or-ganiziraju četiri najvažnija povijesnapariška salona umjetnika: Salon desArtistes Francais ( Salon francuskih slika-ra), Salon des Independants ( Salon sa-mostalnih umjetnika ), Salon du Dessinet de la Peinture a l’eau ( Salon crtanja islikanja vodenim medijima) i Salon Com-paraisons (Salon Usporedbe). Povijestpariških salona datira od davne 1667.godine kada je Colbert po nalogu tadaš-njeg kralja Louisa XIV organiziraoprvu izložbu članova Royal Acade-mie. Ovogodišnji Art Capital, koji tra-je od 13. do 17.veljače 2019. god-ine, održava pod visokim pokrovitel-jstvom predsjednika Francuske Re-publike Emmanuela Macrona, min-istra kulture Francka Riestera i pred-sjednika Udruženja Nacionalnihmuzeja Francuske-Grand PalaisChris Darcona.Svečani vernissage je održan uutorak 12. veljače 2019. god. Ver-nissageu su nazočili veleposlanikRepublike Hrvatske u Francuskoj ipredstavnik RH u UNESCO-u FilipVučak i savjetnica za kulturu, franko-foniju i iseljeništvo u VRH Pariz LeaLasić kao i članovi Hrvatske ka-toličke misije u Parizu.Art Capital tijekom 5 dana prosječno

posjeti oko 40-50 000 posjetitelja koji videradove odabranih 2000 umjetnika: slika-ra, skulptora, grafičara, fotografa i ar-hitekata. Izložba Art Capital etablirala sena francuskoj likovnoj sceni kao na-jznačajnija izložba suvremene umjetnostii najveće okupljanja umjetnika iz Fran-cuske i svijeta.Stjepko Mamić je jedini umjetnik iz Hr-vatske. Izložio je ukupno sedam slika, odtoga dvije u Salonu du Dessin et de laPeinture a l’Eau dvije slike. Pet slika nalanenom platnu u tehnici mix media jeizložio u Salonu des Artistes Indepen-

dants čiji je član i koji su mu iskazali ogromnučast jer je ove godine dobio najvažniju počasnupoziciju A1 tako da svi posjetitelji Art Capitala poulasku u Grand Palais odmah vide Stjepkovemorske motive: “Veliku mrežu” uronjenu u dubi-ne morskog plavetnila uprizorena na njegovoj slicivelikih dimenzija 2x1,5 m koja je za ovu prigodudovežena iz Londona. Pažnju brojne međunar-odne publike svih generacija plijene slike “Tihanoć” i “Zelena kornjača II ” u Mamićevom pre-poznatljivom stilu romantične suvremene kolor-ističke interpretacije privukle su pažnju mnogo-brojnih posjetitelja Salona, od kojih je kao i odbrojnih umjetnika izlagača za svoj rad dobio ve-like komplimente. Također je Stjepku Udruženjenezavisnih umjetnika( Societe des Artistes Inde-pendent) iskazalo čast uvrstivši ga među 50 svojihčlanova koji će u lipnju 2019. godine izlagati naizložbi u Južnoj Koreji u suradnji sa uglednommeđunarodnom kulturnom organizacijom“AIAM” (“Amitiés Internationales André Malraux”).

Svakom umjetniku je velika čast bitidijelom povijesnih Salona ujedin-jenih u Art Capital, osobito uzevši uobzir činjenicu da su na pariškim sa-lonima kroz povijest od davne 1667.do danas izlagali svi svojevremenonajvažniji umjetnici i oni su to kas-nije postali počev od Renoira, Dela-croix, Manet, Rodin, Claudel, Bar-tholdi, Dufy, Paul Cézanne, PaulGauguin, Henri de Toulouse-Lau-trec, Paul Signac, Louis Dideron, A.Dunoyer de Segonzac, Vlamnick, ,Picasso, Henry Matisse, Kees vanDongena, Salvador Dali, BernardBuffet i mnogi drugi. Stoga je ovo samo još jedan poka-zatelj uspjeha kojeg je postigaoStjepko Mamić na međunarodnojlikovnoj sceni. Tekst i foto:

Dražana Martinović Mamić

53GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica - četvrtak, 28.2.- dr.sc. Ivan Zeljković, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog - petak i subota, 1. i 2. 3.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - srijeda, 6. 3.-prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. - specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu - četvtak 7. 3.- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog - petak, 15. 3.

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiPrimaju se narudžbe za ambulante:- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med. - specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice - doc.dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog

Pratite nas na našoj web,Facebook i Instagramstranici! POLIKLINIKAMARIN MED

Na pregled srca u Polikliniku Marin MedIMATE ARITMIJE SRCA ?

Bolesti srca i krvnih žila najčešći su uzrok smrti uHrvatskoj. Naime, prema statističkim podacima svakidrugi građanin Hrvatske umire zbog bolesti srca i krvnihžila. Stoga je od neophodne važnosti posjetiti kardiologabarem jednom godišnje i to najbolje kroz redovitisistematski pregled.Slijedećeg tjedna u Poliklinici Marin Med pacijente ćepregledivati ugledni zagrebački kardiolog dr. sc. IvanZeljković. Naime, dr. Zeljković iskusan je kardiolog u

elektrofiziologiji i aritmijama, odnosno ispitivanju vrste istupnja poremećaja srčanog ritma, koje je usavršavaou Švicarskoj.Osim specijalističkog pregleda dr. Zeljković u Polikliniciobavlja i radiofrekventne ablacije (zahvat kojiomogućava liječenje mnogo vrsta ubrzanog srčanograda - tahikardije). Naime, ova metoda kod nekiharitmija omogućuje trajno izlječenje pacijenta.Komplikacije kod radiofrekventne ablacije vrlo su rijetkei različite kod različitih procedura.Najvažnije od svega - pregledajte se na vrijeme! Neostavljajte to „za sutra“.

54 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.

Piše:Antun Švago

POZIV

Izlet u Ljubuški i MeđugorjeIzlet u Ljubuški i MeđugorjeIzlet u Ljubuški i MeđugorjeIzlet u Ljubuški i MeđugorjeIzlet u Ljubuški i MeđugorjeU subotu, 16. ožujka organizira se izlet u Ljubuški i Međugorje.Polazak s Pila je u 6 sati, povratak u večernjim satima. Pozivaju sesvi zainteresirani da se za sve informacije jave na telefone: 020417 034, 091 5717963.

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE DNŽ

Desetodnevni boravak uDesetodnevni boravak uDesetodnevni boravak uDesetodnevni boravak uDesetodnevni boravak uDaruvarskim ToplicamaDaruvarskim ToplicamaDaruvarskim ToplicamaDaruvarskim ToplicamaDaruvarskim ToplicamaSindikat umirovljenika Dubrovačko neretvanske županije organiziradesetodnevni boravak u Daruvarskim Toplicama. Period boravkaje od 10. - 20. ožujka 2019.. Cijena boravka u dvokrevetnoj sobi zaumirovljenike sa popustom je 243 kn dnevno. Polazak sa Grudeje 10. ožujka u 6:30. Molimo zainteresirane da se jave što prije, jervlada veliki interes. Prilikom prijave potrebno je uplatiti akontacijuod 500 kn. Prijave i informacije na 098 345 236 od 18-20 sati.

Predsjednik sindikata DNŽ Ante Mandić

TERRA STUDIO d.o.o.Vukovarska 16, 091 532 9385

Na zahtjev stranaka g. Antuna Duplice i g. MislavaDuplice, u tijeku je izrada geodetskog projekta zarekonstrukciju stambene zgrade na k.č. 642 i 643(č. zem. 1002, 1003, 1007, č. zgr. 45, č. zgr. 47/1))u k.o. Plat. Pozivaju se vlasnici i posjednici susjednihkatastarskih čestica na predočenje geodetskogprojekta će se održati 26. veljače 2019.g. u 10:00hu prostorijama ureda (Dubrovnik, Vukovarska 16, IV.kat). Kontakt broj: 091 532 9385.

misao

tjedna

Narodna

Kad si u nevolji, zakucaj na vrata prijateljai otvorit će ti se oči

SUH

Top Terme TopuskoTop Terme TopuskoTop Terme TopuskoTop Terme TopuskoTop Terme TopuskoSindikat umirovljenika Hrvatske - Podružnica Dubrovnik organiziraodlazak u lječilište Top-Terme Topusko. Polazak je u ponedjeljak 1.travnja s polaskom u 7:00 sati s Pila, a povratak u subotu 13. travnjau večernjim satima. Pozivamo sve zainteresirane da nam se obrateradi daljnjih informacija na 332 857 i 358 615 ponedjeljkom, srije-dom i petkom u vremenu od 9:00 - 11:00 sati ili osobno na adresiJosipa Kosora 30.

MATO MALI I PERO NJIOV

PropodnjakNaše čejade si, dodava Pero, od svega do svega,najlašje mogo viđe po temu kako bi mu śela tvoja sreća.Ako nijesi zno oni čas, zno si śutri dan, a trebo si dočekaprośutra - za bi sigur. Govorila je pokonja Januka kakou naske, ako postaneš neko i nešto, svi te pazu, a akoostaneš čoek, svi te gazuU naske s nama vakijem, govorijo je pokonji Jozo, sve moreš izna i umje, i ima i više vengo ti treba, ali sve ti je zaludu ako neznaš živje. Što će ti sve ako ne umiješ živje.Pa jope, pokonjik je u svemu gledo bi umjeren. Ne bi prešijo, a nebi se, ko drugi, ni ubijo. Ne bi ni dangubijo, ali je gledo i počinu.Umijo je sebi da načina.Tako je jednom prilikom, kadarke je trapijo u Poju, počinuo i maloviše vengo je mislijo.Kako mu je i suśed isto trapijo, samo malo daje od njega, vidijo jeda se Jozov propodnjak produjio. Hrko je, a suśed ga je drmnuo,pa će mu:- E moj Jozo, lijenos je grijeh.Jozo se nije do smes:- A moj Andriško, zavis je još gori.Vazdarke su, kaže Jane, naši stari više radili vengo mudrijali, dokse danaske više mudrija, a tu i tamo poštogoć radi. Od umora imnije bilo ni do velikije razgovora, ni do velikije riječi, ali su jopeznali naj pravu riječ, pa da i nije bila na pravom mjestu, i u pravovrijeme.Naše čejade si, dodava Pero, od svega do svega, najlašje mogoviđe po temu kako bi mu śela tvoja sreća. Ako nijesi zno oni čas,zno si śutri dan, a trebo si dočeka prośutra - za bi sigur.Pametno čejade, govorijo je pokonji dum Mato, kad odluči – od-lučilo je, a ono drugo kad odluči – zakasnilo je.Žene u našoj Vali, kaže Jane, prije staru vengo muški, ali se jopeneće lako preda ko muški.Ispričala je tako Seli jednu s jednom našom i jednijem zubarom.Tu je našu, kadarke je bila u ćere u Zagrebu, zabolijo zub pa jemorala u zubara.Čita ona na vratima - poznato joj i ime i prezime. I da vrag nebude manji, u tega je što je š njom išo u Gradu u školu, našamanjica bila i zajubjena, ali je nije bendo. Isto ime i prezime, a je

li to i isti iz škole?Kadarke je śela u zubarski stočić,gleda ona njega, ali nije sigurna, paga pita, je li išo sedandese i neke utu i tu školu, u ti i ti razred, a on će jojna to:- Da išao sam u taj razred, maturiraotada, a odakle Vi to znate:- Pa, bili ste u mom razredu – ona ćeveselo, da bi joj on na koncu odgo-vorijo:- A što ste ono predavali?Nije više znala što će, pa se digla sa stočića i rekla da je zub višene boli. Pošla je, ko i u onoj pjesmi – brez pozdrava. I juta kopaprika:- On će meni starudija jedna, rije a ne viđe sebe...Govorila je pokonja Januka kako u naske, ako postaneš neko inešto, svi te pazu, a ako ostaneš čoek, svi te gazu.Tako je bilo od vazda, tako je i danaske, tako će bi i do vazda.U Miketića su, misli Pero, više svršavali oni koji nijesu Njemu tre-bali it, a sve radi onije koji su trebali it, a nijesu išli.U naske danaske ne moreš upali televiziju, navi radijo, otvori no-vine ili ove mobitele i kašetine, ili s kim poj na kafu, a da nej čujnešto što bi volijo ne ču, i ne zna. Ne znaš čega bi se ujitijo, a dai to nije – Bože sakloni.Čejade danaske, kaže Jane, ne zna od koga se više treba boja:budala s oružjem, budala s vozačkijem dozvolama ili budala sdiplomama.Zaludu ti se drža svoga posla, kadarke se drugi ne držu svoga.Priča Pero, da je čuo od jednega našega taksiste, što mu je jedanmanjak reko kadarke ga je vozijo iz Grada na eledrum.- Ako me slago, lažem i ja vas – kaže Pero.Dok ga je vozijo, manjak je pijo kolu, a on će mu na lijepe, okolo-kole, da mu je ne prolije po sicu:- Kažu kako kola nije dobra za jetru.- Moj đed je živijo više od stotinu godina – odgovara mu manjak.- Zato što je pijo kolu!? – taksist će iznenađeno.- Ne, nego zato što je gledo svoja posla.Negda je bilo, a i danaske bi trebalo bi, misli Mato, da mladojvoćki treba kolac. Kako je ne bi što slomilo. Ali da je u ovoj i vakojdanašnjici došlo do tega da i staroj voćki, po stare dane, trebakolac, e to ne bi čejade očekivalo ni u snovima. - Ko ne zna očemu govorim, i boje je da ne zna – kaže Mato.

55GlasGrada - 727 - petak 22. 2. 2019.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Fotograf: Željko Tutnjević Grafičkai tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada,Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Divote administrativnog stilaDivote administrativnog stilaDivote administrativnog stilaDivote administrativnog stilaDivote administrativnog stilaMeđu svojim bilješkama, slučajnosam naišao na onu pod gorenavedenim naslovom, nažalostbez podataka o autoru i mediju ukojemu je objavljena. Najvjerojat-nije je transkribirana radijska emisi-ja pa iako to držim nedostatkomza uobičajenu objavu u GG, mis-lim da je i danas aktualna i da jevrijedi objaviti unatoč spomenutojmanjkavosti. Citirat ću je doslovno:“Administrativno-poslovni stil obu-hvaća govor ureda, govor indus-trije, govor trgovine, govor politike,govor vojske i govor reklame.Kada bih sastavljao svojevrsni tu-mač, frazeološki rječnik toga stila,on bi sigurno sadržavao i oblike:- vršiti prodaju robe = prodavatirobu- vršiti popis pučanstva = popisi-vati pučanstvo- vršiti istovar robe = istovarivatirobu- imati mogućnosti = moći- biti u mogućnosti = moći- biti u stanju = moći- ukazati pomoć = pomoći- dati do znanja = upozoriti- staviti do znanja = upozoriti- biti suglasan = slagati se- nositi se (s) mišlju = misliti- donositi zaključke = zaključivati- itd., itd.Omiljeni su mu (stilu) glagoli dak-le vršiti, obavljati i provoditi.Nećemo sada o tome da umjestoukazivati treba stajati pružati. Dal-je, bili bi ondje i izrazi s namjerom,sa svrhom, s ciljem kao i pomoću,posredstvom, preko i putem pabismo u toj nesretnoj knjizi imali i:- s ciljem poboljšanja uvjeta = radipoboljšanja uvjeta (da/kako bi se

poboljšali uvjeti)- s namjerom da pomognu = dapomognu (kako bi pomogli)- riješiti pomoću računala = riješitiračunalom (najobičniji instrumental)- obavijestiti putem javnih medija= obavijestiti javnim medijimaSlično (a ne na sličan način) funk-cioniraju i izrazi pod uvjetom daumjesto ako (Donijet ćemo zakl-jučak pod uvjetom da je većinanazočna umjesto jednostavnogako je većina nazočna).te nanačin da - našim je birokratima“ljepše” reći “Radit ćete na načinkako smo se dogovorili” umjesto:onako kako smo se dogovorili.Zatim, administrativci svih vrsta nevole ni samostalan prijedlog u. Niu kom slučaju u njih se ne moženaći pučkoškolska konstrukcija uznanosti, u poljoprivredi...; uvijekto mora biti u području znanosti (aznanost je područje!) u oblasti (do-meni, sferi) poljoprivrede (a poljo-privreda je i oblast i domena isfera). K tome, često rabe i izrazeu procesu i u stanju ispred riječikoje znače proces i stanje: u pro-cesu stjecanja neovisnosti (umjes-to pri stjecanju neovisnosti, jerje stjecanje proces) i u stanju rezig-nacije (rezignacija je stanje pa tre-ba jednostavno reći u rezig-naciji).” Toliko nepoznati autor.Iako je njegova uputa objavljenaprije više godina, poslušamo lipomno govorenja poslenika radi-ja i televizije, odnosno, budemo lipažljivo čitali pisane medije, uvjer-it ćemo se da se do danas ništanije promijenilo pa stoga mislimoda i ovo naše upozorenje neće bitisuvišno. K.T.

PREDSTAVLJANJE KNJIGE„Suočavanje“ Darka„Suočavanje“ Darka„Suočavanje“ Darka„Suočavanje“ Darka„Suočavanje“ DarkaKacige DubrovčaninaKacige DubrovčaninaKacige DubrovčaninaKacige DubrovčaninaKacige DubrovčaninaDarko Kaciga Dubrovčanin pozi-va na predstavljanje svoje knjige„Suočavanje“u ponedjeljak, 25.veljače, u 18,00 ura u Hotelu Lib-ertas Rixos. Knjigu će uz autorapredstaviti: dr. Zdravko Bazdan,Antun Švago, dr. Milorad Vu-kanović, Mario Tevšić i Edi Jertec.

OREBIĆ

Raspodjela sadnica maslina RotaryRaspodjela sadnica maslina RotaryRaspodjela sadnica maslina RotaryRaspodjela sadnica maslina RotaryRaspodjela sadnica maslina Rotarycluba Dubrovnikcluba Dubrovnikcluba Dubrovnikcluba Dubrovnikcluba DubrovnikŽivo je u subotu 16. veljače bilo na rivi u Orebiću. Članovi Rotarycluba Dubrovnik u svojoj devetnaestoj redovitoj godišnjoj akcijipodijelili su ukupno 1.100 besplatnih sadnica maslina, kao stalnidoprinos obnovi maslinarstva na dubrovačkom području. Povodpokretanju akcije prije 19 godine bili su katastrofalni požari 2000.godine u Dubrovačkom Primorju, pa se stalna akcija Rotary clubaDubrovnik redovito prije svega usmjerava prema područjimapogođenim ljetnim požarima. Tako je ove godine akcija provedenau Orebiću, gdje su još jasno vidljive posljedice katastrofalnog požaraiz rujna prošle godine, kada su gasitelji krajnjim naporima uspjelida šteta od vatre ne bude još i veća. Do sada su dubrovački rotari-janci na širokom terenu od Korčule do Konavala podijelili ukupnoviše podijelili više od 23 tisuće besplatnih sadnica maslina.

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ - U spomen na dobrogprijatelja kap. Davorina Fabrisa Milena Vučić sa obitelji 200 knumjesto cvijeća. Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zah-valjuju svim darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje prilogeuplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594kod PBZ d.d. da dostave tekst uplate na 091 4753 581 ili putemmaila downdnz@gmail.com.

UDRUGA DVA SKALINA - Umjesto vijenca za pok. Mirjanu Vla-šicu, 600 kn prilažu Nikine prijateljice: Lejla, Mirta, Kike, Iva, San-ja i Mirela. U spomen na pok. Draga Radaića, 300 kn prilažeobitelj R. Ulage. A i B Mojaš donacija 120 kn. U spomen na pok.Mira i njegovu Lidiju, 400 kn prilažu obitelji: Jerković, Marojica,Radić i Korać. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN:HR7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati nadva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9:00 - 14:00

ANA PERUŠINA, 1960.IVO PASKOVIĆ, 1927.IVICA ŠEKERIJA, 1944.MATO DŽAMONJA, 1939.MARIJA ŠILJE, 1946.ANA GRBIĆ, 1946.PERO NJIRE, 1939.

LUKRECIJA BRAJOVIĆ, 1956.ĐIVO MILIĆ,JADRANKA PAVLOVIĆ, 1951.IVO PEŠKURA, 1947.STIJEPO ĐURKOVIĆ, 1972.NIKOLA BEUSAN, 1944.

U SUBOTU, 23.VELJAČE

Hrvatski savez za rijetke bolesti u DubrovnikuHrvatski savez za rijetke bolesti u DubrovnikuHrvatski savez za rijetke bolesti u DubrovnikuHrvatski savez za rijetke bolesti u DubrovnikuHrvatski savez za rijetke bolesti u DubrovnikuMeđunarodni dan rijetkih bolesti održat će se uDubrovniku, u kinu Sloboda, 23. veljačeS obzirom na to da je prošlogodišnja kampanja bila uspješna, nas-tavljamo podizati javnu svijest o rijetkim bolestima diljem Hrvatske tepružati podršku našim članovima. Ove godine u kampanju ukl-jučujemo odgojno-obrazovne ustanove u pojedinim gradovima. Ciljnam je educiranje učenika, budućih djelatnika u sustavimazdravstvene i socijalne skrbi, koji će se u svom poslu susretati s rijet-kim bolestima o kojima se tako malo zna. Pripremili smo video sadržajza učenike srednjih škola koji ukazuje na problematiku rijetkih boles-ti. Od ciljeva ovogodišnje kampanje poziv je svim oboljelima diljemHrvatske da se jave Hrvatskom savezu za rijetke bolesti pošto će seu narednih godinu dana provoditi veliko istraživanje s oboljelima, arezultati istraživanja utjecat će na smjer rijetkih bolesti u Hrvatskoj.Snimili smo spot pod nazivom Rijetki inspiriraju. Ostavi trag! koji možetepogledati na youtube-u. Hodogram događanja: 11:45 - izjave i fo-tografiranje za medije; 12:00 - ulazak u dvoranu, pozdravni govor;12:10 - puštanje video sadržaja (25 minuta). Tamara Kvas

56 GlasGrada - 727 - petak 22.2. 2019.