1GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

2 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

NOVA HRVATSKA PARADIGMA IVA STIERA

Revolucija na revolucijuRevolucija na revolucijuRevolucija na revolucijuRevolucija na revolucijuRevolucija na revolucijuTo što argentinski ust…., pardongaucho Stier sada zagovara kaospasonosno rješenje i naziva„paradigmom društvene integracije“,mi „domovinski“ Hrvati imali smo jošpred 50 godina i zvalo se „sistemomdruštvenog samoupravljanja“Nakon zagrebačkog predstavljanja mojeknjige „Suočavanje / Prolegomena za du-brovačku Hrvatsku“, kao svojevrsni odgo-vor „druge strane“, uručena mi je knjiga„Nova hrvatska paradigma / Ogled odruštvenoj integraciji i razvoju“ Davora IvaStiera, vodećeg disidenta odnosno oponen-ta vladajućoj garnituri u HDZ-u odnosnoHrvatskoj, predstavljenoj u liku i djelu nepri-kosnovenoga predsjednika odnosno prem-ijera Andreja Plenkovića.Za njega povijest RH počinje 1990-ihOsnovna je teza Stierove teorije da Republi-ka Hrvatska od Socijalističke Republike Hr-vatske nije naslijedila ništa (dobro), osimsustava zatvorenih političkih i ekonomskihinstitucija suštinski nepromijenjenih još odsredine 1950-tih, kada ih je tada vodeći jugo-slavenski komunistički disident Milovan Đil-as definirao kao „novu klasu“.Tu novu, a zapravo prastaru komunističkuodnosno udbašku, od naroda potpunootuđenu političku i ekonomsku vladajućukastu, i ništa pod milim Bogom drugo ioleiskoristivo nijesmo baštinili od SR Hrvatske iSFR Jugoslavije. I da nije te neiskorjenjive,perpetuirane „nove klase“, ništa iz hrvatskepovijesti od 1945., odnosno od 1918. do1990. za Stiera ne bi bilo spomena vrijedno.Jer za njega povijest Republike Hrvatske,osim spomenute negativne konstante,počinje 1990-tih s Tuđmanovom državotvor-nom paradigmom baziranom na konceptuhrvatske nacionalne pomirbe koja je stupilana ispražnjeno mjesto potpuno „istrošeneparadigme jugoslavenskog bratstva i jedin-stva“. Tu Tuđmanovu suštinski nacionalis-tičku paradigmu naslijedila je u drugoj de-kadi hrvatske povijesti euroatlantska para-digma, koje se počela rastakati i prije prija-ma Hrvatske u EU 2013.godine. Ovu, pak,odavno već potrošenu paradigmu, ako seikad i ustalila, nije naslijedila nijedna drugaparadigma, pa je u nas već neizdrživo dugona djelu proces društvene dezintegracije,podjela na „mi“ i „oni“, žestokih i besplod-nih ideoloških suprotstavljanja. Inače, Stierse priklanja američkom sociologu Thoma-su Kuhnu koji paradigmu definira kao: „kon-stelaciju uvjerenja, vrijednosti, tehnika i takodalje, koje dijele članovi jedne određenezajednice“.Pa zaključuje: „Stoga je Hrvatskoj potrebnajedna nova paradigma društvene integracijekoja će političke i ekonomske institucijeotvoriti prema marginaliziranim građanima,osloboditi i potaknuti njihove kreativne po-tencijale te tako hrvatsku državu izvući iz eu-ropske siromašne periferije i omogućiti joj

održiv politički, gospodarski i društveni raz-voj.“Sprdnja i slavodobitna zlobaSpomenuta, i ne bez sprdnje pa islavodobitne zlobe odbačena kao nep-ovratno potrošena, a u biti (demo)kršćan-skom humanizmu, kojega Stier tobožezagovara, vrlo bliska, jugokomunistička„paradigma bratstva i jedinstva“ iznikla jeiz pobjede Titove partizanske vojske pred-vođene Komunističkom partijom u Narod-nooslobodilačkoj borbi u Drugom sv-jetskom ratu nad nacifašističkim okupatori-ma i domaćim veleizdajnicima, u hr-vatskom slučaju ustašama i četnicima.Kako bi opravdali poratnu uzurpacijusvekolike vlasti, komunisti su se dosjetilida su oni zapravo u NOB-u ne samo oslo-bodili zemlju, nego da su istodobno prov-eli i socijalističku revoluciju. Pa je ta fan-tomska revolucija s vremenom postajalavažnija i od same briljantne, u svjetskimrazmjerima relevantne, ratne pobjede.Tako npr. u Dubrovniku u ona „olovna“vremena nijesmo imali „Muzej NOB-a“,nego je ondašnji drug mr.Ivo Dabelić biodugogodišnjim voditeljem Muzeja socijal-ističke revolucije.Dok su komunisti za svoje potrebe više-manje izmislili socijalističku revoluciju podokriljem svoga NOB-a, dotle su Tuđman injegov HDZ i njihova Crkva u Hrvata podokriljem svoga NOB-a (Domovinski rat),proveli stvarnu kleroustašku kontrarevolu-ciju toj i takvoj socijalističkoj revoluciji.Politički i ekonomski ćorsokakNe samo raskidanjem svih formalnih„državnopravnih sveza“ sa SFR Jugoslavi-jom, nego i nasiljem (revolucijom) nadsvekolikim gospodarskim i općenito kul-turološkim, odnosno civilizacijskim (Sti-erovim rječnikom: paradigmatskim) dose-zima, po Stierovom odnosno ustaškomshvaćanju, omražene i Hrvatima apriornoi aposteriorno neprihvatljive je samojugokomunističke, nego i općenito jugo-slavenske paradigme.Na simboličnom planu temeljito su podokriljem rata zatrti spomenici slavne parti-zanske pobjede, a uskrsnule uspomenena sramotni ustaški poraz iz Drugog sv-jetskog, a „Prvog domovinskog rata“. Nastvarnom, društveno-ekonomskom planuu jeku „Drugog domovinskog rata“ prion-ulo se navrat-nanos pretvorbi socijalističkihsamoupravnih PIK-ova, teške i prerađ-ivačke industrije, konzuma, dalmacijavina,brodogradilišta i dr.u društveno nepovrat-no otuđeno leno Tuđmanu i HDZ-u podob-nih i odanih „dvjestotinjak“ klijentelističkihkapitalista i njihovih obitelji.Na strateškom planu „paradigma antifašis-tičkog i jugoslavenskog bratstva i jedinst-va“ iznjedrila je koncem 1960-tih, pa krozslijedeća desetljeća i razvila u svjetskimrazmjerima zanimljivi koncept radničkogodnosno društvenog samoupravljanja.Koncept teoretski zamišljen, pa u znača-jnom dijelu i praktično realiziran, baš natragu „paradigme društvene integracije“

koju kao spasonosnu za izlaz iz političkog iekonomskog ćorsokaka u koju su Hrvatskudovele prethodne paradigme, naročito onaprva Tuđmanova državotvorna opoganje-na kleroustaškom kontrarevolucijom.To što argentinski ust…., pardon gauchoStier sada zagovara kao spasonosno rje-šenje i naziva „paradigmom društvene in-tegracije“, mi „domovinski“ Hrvati imali smojoš pred 50 godina i zvalo se „sistemomdruštvenog samoupravljanja“.Nepodnošljiva istinaKada argentinski gau..., pardon ustaša Sti-er navodi pozitivne primjere pokušaja ot-varanja institucija u hrvatskoj povijesti, sjetitće se i bana pučanina Ivana Mažuranićakoji je „zemlju modernizirao koliko je bilomoguće u ograničavajućim okolnostimaaustrougarskih zatvorenih institucija“ i braćeRadić i njihova uključivanja hrvatskih selja-ka u politički život „iako je i taj procesdemokratizacije bio ograničen zbogzatvorenog i nedemokratskog karakterainstitucija Jugoslavije.“Genetski usađeni ustaški kod priječi muregistrirati već i da je ovome potonjemudoprinijela i agrarna reforma 1930-tih ko-jom su tek ukinuti (polu) kmetski odnosi uvećem dijelu današnje Hrvatske, a koju re-formu je, hebiga, omogućio srpski kraljevskirežim. Dakako, i paradigmu radničkogodnosno društvenog samoupravljanja kojase razvijala 1970-ih i 80-ih godina. Pa,sukladno vlastitoj opservaciji da „svaka teor-ija daje tek parcijalni pogled na društvenuzbilju“, paradigmatski zaključuje: „Austro-Ugarska i potom obje Jugoslavije bile sudržave temeljene na pretežno zatvoreniminstitucijama, pa je većina stanovništva utim državnim tvorevinama bila izrazito siro-mašna.“Međutim, istina koja je jednostavno nepod-nošljiva i neprobavljiva za tipične argentin-ske, australske, američke, norvalske i os-tale (neo)ustaše iz dijaspore jest da se, akone u cijeloj Jugoslaviji a ono u našoj Hr-vatskoj, ako ne u cijeloj Hrvatskoj a ono baru našoj Dalmaciji, ako ne u cijeloj Dalmacijia ono zasigurno u mom Dubrovniku, do-bro živjelo već od druge polovine 1960-ih,a 1970-ih i 80-ih tako kvalitetno kako sevaljda više nikad i nigdje neće živjeti.A jedine značajnije društvene skupine koji-ma tada generalno nije bilo dobro bili suustaše, četnici, belogardejci, balisti i ostalizakleti neprijatelji „antifašističke paradigmebratstva i jedinstva“, posebice oni iz dijas-pore odgajani u duhu antikomunističke nos-talgične apoteoze porobljene Domovine, jervećina tuzemnih se ipak uspijevala prila-goditi relativno jasnim pravilima ponašanjakoja su limitirala jugoslavenski eldorado: nediraj u antifašizam, bratstvo i jedinstvo, Titai Partiju… i svi koji su ta ograničenja moglipodnositi, a npr. izvrsno ih je podnosila ipretežna većina današnjih hadezeovaca,uživali su u zadovoljavajuće kvalitetnom islobodnom životu.Paradigma antifašizmaMa koliko se Stier trudio otrgnuti od

3GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

spomenutog genetskog koda nije mu uspjelo osmislitinovu, hrvatsku, nego je ostao na (pra)staroj ustaškojparadigmi. Koja je, iz knjige mu se to da jasno iščitati,limitirana na “društvenu integraciju“ zapravo samo oneotprilike jedne trećine nepokolebljivo hadezeovski or-ijentirane Hrvatske. Odnosno onoga radikalnijeg,ustaškijeg dijela te trećine predstavljenog u likovima idjelima Tomislava Karamarka, Željke Markić, MiraKovača, Davora Iva Stiera, Milijana Brkića i dr. koji sumarginalizirani od aktualnog nešto liberalnijeg i pro-evropski orijentiranog apsolutnog vlastodršca u HDZ-u i državi.Stiera ostale dvije trećine hrvatskih građana zapravouopće ne interesiraju, ne doživljava ih kao dio „hr-vatskoga korpusa“. Recimo da je jedna od te dvije treći-na još definitivno neopredijeljenih, ali preostala trećinakao da se, ne više samo nostalgično, ideološki opred-jeljuje za „propalu“ paradigmu antifašizma (hrvatski:protuustaštva), bratstva i jedinstva, te, ovo čak i menidjeluje nategnuto, društvenog samoupravljanja.Ovo potonje makar i hipotetski: da Tuđman, HDZ, HSP,HOS itd. nijesu ogadili Domovinski rat kleroustaškomkontrarevolucijom, već prionuli izgradnji demokratskihinstituta evolutivnim putem, koristeći komparativneprednosti koje je Hrvatska baštinila iz jugoslavenskogsocijalističkog samoupravnog sistema, a koje su je či-nile, uz Sloveniju, najrazvijenijom i za demokraciju i slo-bodno tržište najspremnijom tranzicijskom zemljom uEvropi, hrvatsko samoupravljanje, radnički savjeti i sla-bašni SSSH do danas su mogli evoluirati do njemačkihmitbestimmunga, betribsrata i snažnih sindikata; a hr-vatski razvojni pokazatelji mogli su već biti puno bližinjemačkim i/ili irskim, nego rumunjskim i/ili bugarskim,s kojima smo danas, eto neponovljivih i neprispodobivihdeboto tridesti godištuna od samostalnosti usporedivi,a pred tih 30 godina (SR) Hrvatska je za njihbila…Njemačka.Koja EPP (Evropska pučka pi.da) mora biti predsjed-nik Evropskih pučana u Evropskom parlamentu, pa ni-šta od ovoga ne naslutiti i nonšalantno nizatihvalospjevne floskule u predgovoru, a koja tek HSP(Hrvatska socijaldemokratska pi.durina) činiti to svomebivšem kolegi i suuhljebu u Evropskom parlamentu iviše-manje političkom sličnomišljeniku u još opširnijempogovoru. Pisanom u formi znanstvene studije. S fus-notama.

Darko Kaciga - Hercegovac(ma što bilo, samo da nijesam Dubrovčanin kakvim namse po najnovijemu prizentava g.Boško Maslać)P.S. Ceterum censeo... uostalom mislim da treba uki-nuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivajuu Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu prekoRijeke dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime -Most Dubrovnik.

EPOHALNO OTKRIĆEEPOHALNO OTKRIĆEEPOHALNO OTKRIĆEEPOHALNO OTKRIĆEEPOHALNO OTKRIĆENad Hrvatsku nadvila se opasnost,alarm je upaljen, zvone sva zvona,na predstavljanju Kacigine knjige,

otkrivena je dubrovačka Peta kolona.

Onoga tko je to spoznao,uza sve počasti treba odlikovati,

i za dobrobit jedine nam Domovine,imenom njegovim ulicu u Gradu zvati.

Mato Jerinić

EXCELSA NEKRETNINE:

Nastavak rada ŽičareNastavak rada ŽičareNastavak rada ŽičareNastavak rada ŽičareNastavak rada ŽičareDubrovnik, 5. travnja - Obzirom na velikinteres javnosti Excelsa nekretnineobavještava kako danas neće doći dozatvaranja žičare. Sukladno našim infor-macijama, nadzor Carinske uprave je utijeku te u ovom trenutku ne znamo kadai na koji način će završiti.S obzirom natakvo stanje, Excelsa nekretnine su od-lučile da žičara, kada vremenski uvjetito dopuste, nastavi s redovitim radomdo naredne obavijesti.Podsjećamo da Excelsa nekretnine većdevet godina čeka na ugovor o konc-esiji. Do danas je zahtjev za koncesijupodnijela ukupno 3 puta, jednom Vladite dva puta Gradu Dubrovniku. Posljed-nju odluku o koncesiji Grad Dubrovnikdonio je u travnju prošle godine, no ugo-

vor sukladan toj odluci još uvijeknije dostavljen Excelsa nekretnina-ma na potpis. Kako ugovor o kon-cesiji nije potpisan te nije nastao nitipravni temelj da grad Dubrovnikizdaje račune za koncesijsku na-knadu Excelsa nekretninama patime Excelsa nekretnine nikadanisu niti dobile mogućnost daplaćaju koncesijsku naknadu.I dalje vjerujemo da je moguće ra-zumno rješenje ove situacije u na-jboljem interesu države, grada Du-brovnika i njegovih građana, Excel-sa nekretnina i njihovih poslovnihpartnera. Zatvaranje žičare nije unajboljem interesu navedenih stra-na te stoga ne predstavlja razum-no rješenje.

Anto Rusković,Excelsa nekretnine d.d.

URED GRADONAČELNIKA GRADA DUBROVNIKA

Reagiranje gradonačelnika Mata FrankovićaReagiranje gradonačelnika Mata FrankovićaReagiranje gradonačelnika Mata FrankovićaReagiranje gradonačelnika Mata FrankovićaReagiranje gradonačelnika Mata Frankovića

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Satelitska antena samo štoSatelitska antena samo štoSatelitska antena samo štoSatelitska antena samo štoSatelitska antena samo štone padnene padnene padnene padnene padneU Ulici Kovačka k.b. 3, od Straduna prema UliciPrijeko, na sredini visi ili veliki pjat za televiziju,pričvršćen na željezne cijevi koje su postavljenena zidu od kuće. Taj pjat je od velike ružine i prek-lopljen je, valjda od nedavno velike orkanske bure,tako stoji i čeka se kad će pasti komu na glavu.Kroz tu ulici ljudi hodaju gore dole. Znači opasnoje!!! Zato bi trebalo... lakše je spriječiti nego liječiti.

Zdravko Trojanović TrojoP.S. Hvala vrijednim i marljivim zidarima na truduza popravak zida na Pilama, kojeg su veliki i jakiorkanski morski valovi oštetili.

Zbog niza neistinitih navoda u pri-općenju gospodina Anta Ruskovićaiz trgovačkog društva Excelsa nekret-nine, Grad Dubrovnik u svojstvu da-vatelja koncesije dužan je reagiratikako se u javni prostor ne bi iznosileneistine i time zbunjivala javnost. Sto-ga vam u nastavku prenosimo reagi-ranje gradonačelnika DubrovnikaMata Frankovića:‘’Neistiniti su navodi kako društvoExcelsa nekretine devet godina čekana ugovor o koncesiji, naime u vel-jači 2017. dostavljen im je Ugovor okoncesiji koji društvo nikada nije pot-pisalo. Zakon o koncesijama kojeg je usvojioSabor Republike Hrvatske obvezujućije za sve pa tako i za društvo Excelsanekretnine, stoga je nevjerojatnokako odgovorna osoba društva Ex-celsa nekretnine poziva na razumnorješenje ove situacije u najboljem in-teresu države, Grada Dubrovnika injegovih građana, a istovremeno ig-norira ono sto je razumno; poštivan-

je zakona Republike Hrvatske iplaćanje koncesijske naknade sasvim zaostacima.Zatvaranje žicare jedino je zakonitorješenje u slučaju u kojem se ne poš-tuju odredbe Zakona o koncesijama.Republika Hrvatska počiva na zakonuutemeljim pravima, ali i obvezama,stoga u ime Grada Dubrovnika i nje-govih građana pozivam odgovorneosobe društva Excelsa nekretnine daprestanu manipulirati. Podsjećam nadonesene presude Trgovačkog sudau Dubrovniku te ih pozivam da platesvoj dug iz prošlosti kako bi GradDubrovnik mogao s društvom Excel-sa nekretnine sklopiti ugovor o konc-esiji.Pozivati se na interese Grada i nje-govih građana, a 9 godina obavljatigospodarsku djelatnosti i ostvarivatidobit, a pri tom ne plaćati tom istomGradu naknadu za koncesiju, u naj-manju je ruku licemjerno.’’

Ured gradonačelnikaGrada Dubrovnika

4 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAKAD SVEVIŠNJI OKRENE BARETU

„Duhovno“ „Duhovno“ „Duhovno“ „Duhovno“ „Duhovno“ blajburgijanjeblajburgijanjeblajburgijanjeblajburgijanjeblajburgijanje„Bleiburg je tako postao simbol imetafora stradanja po završetkuDrugoga svjetskog rata bez presudei osude, klasičan primjer ratnogazločina protiv čovječnosti“, jadikujePuljić. A koji je to časni ustaški sudosudio 20.000 djece na smrt uJasenovcu i koja je bila njihovakrivica, da ne spominjemo nekevišekratnike toga broja, koliko bješeostalih/odraslih uredno (pre)suđenih„krivaca“ diljem NDH tijekomprotekle četiri godine?Na zapadu ništa novo, da parafraziram Re-marquea... naš neprežaljeni bivši duhovnipastir i svjetovni kadrovik Želimir Pokorad.o.o. Puljić, aktualni nadbiskup Zare u Ital-iji, pardon, nije Zara nego Zadar, a ima bi’da nije ni u Italiji nego za-nevjerova’ u Hr-vatskoj... Hm, čudno, mislim to što je Za-dar (k’o i Istra, otoci...) u Hrvatskoj, jer kadčeljade čuje što „preuzvišeni“ pr(e)dikadalo bi se konkluda’ da je njemu propitož’o što taj sad i njegov grad nije zapalasreća da ostane u Italiji nego se spletomzlosretnoga povijesnog usuda po Drugojgveri obreo u Hrvatskoj, đe mu očito nijemjesto, barem ako je sudi’ po „poslanju“koje dotični demonstrira u javnosti, asutijem se freško zaputio i u pastirsko-medijski pohod na Europu...U DUHU EVANĐELJA PROMICATI FAŠIS-TIČKE VRIJEDNOSTIPrisjetimo se, ne tako davno, prije par go-dišta, povodom sramotnoga potpisivanjapeticije da se u Oružane snage Repub-like Hrvatske uvede staroustaški pozdrav“Za dom spremni”, vrli je nadbiskup topravd’o slobodom izražavanja mišljenja udemokratskom društvu, gdje se mogu‘’predstavljati i voditi razne inicijative bezstraha da će zbog toga netko poći na‘obavijesni razgovor’ ili završiti na sudu i uzatvoru”. Tako je to kad crkvenjaci,samonadahnuti Duhom Svetim, utvrde dademokratske slobode nemaju nikakvih og-raničenja pa u duhu Evanđelja promiču fa-šističke vrijednosti. Naturalo, naša nadasvesekularna država tu ne poduzima ništa, pani za zaštitu ustavnosti, uostalom već smose na to obikli, pa ‘ko još u ovoj zemlji držido tijeh tričarija?Insoma, zakuhalo proteklih dana oko Bleibur-ga i blajburgijanja. Dodijalo Austrijancimaustašovanje, kako ono otvoreno, tako i onozamotano u duhovni celofan, pa rekli schluss.Prvo je lani država utvrdila dress code, a ovegodine i tamošnja Crkva kaže nein. A u Hr-vatskoj, ‘mjesto da se napokon shvati koli-ko se zabrazdilo, digla se kuka i motika uobranu neobranjivoga. Na stranu sad (očeki-vano) daljnje sramoćenje hrvatskih vlasti, otome možda drugom prigodom, vratimo sepreuzvišenom s početka priče, koji je u svojst-vu čelne osobe Hrvatske biskupske konfer-encije dao intervju za njemački katolički list

Die Tagespost, pokušavajući objasniti štoCrkvi u Hrvatskoj znači spomen na ubijeneu Bleiburškoj tragediji, sve u duhu novop-ovijesti koja nam se gebelsovski već godiš-tima vrti k’o pokvareni gramofon.„Možda je važno napomenuti kako je predprodorom jugoslavenskih partizana u svib-nju 1945. godine hrvatska vojska i mnoštvocivila krenulo iz Zagreba prema austrijskojgranici s nakanom da se predaju saveznici-ma. Britanske snage, koje su bile stacion-irane kod Bleiburga, odbile su prihvatiti vojni-ke i civile iz Hrvatske, te naredile da odložeoružje i predaju se Jugoslavenskoj armiji“,započinje svoj ekspoze Puljić. A možda bi,za početak priče, bilo važno pripomenuti dato nije bila nikakva „hrvatska vojska“ negoporažene kvislislinške formacije, vjerni slugenacista i fašista, pretežito ustaše (ali i njiho-va braća po oružju četnici, čerkezi, kozaci,belogardejci... ima bi’ sve Veliki Hrvati), dasu civile vodili k’o živi štit (a dijelom ih je mo-bilizirala i u zbjeg naputila i sveta mati Crk-

va!), da su ratovali i danima nakon kapitu-lacije svojih mentora, nacističke Njemačke,čime su postali obični odmetnici, danas bise reklo teroristi... Kratko i jasno, nazivatitakve hrvatskom vojskom uvreda je za zdravrazum. Htjeli su se, kaže preuzvišeni, pre-dati saveznicima u Austriji, samo što ni na-cisti nijesu mogli birati kome će se odsaveznika predati, nego su morali onimaprotiv kojih su ratovali, pa je Puljićevu „hr-vatsku vojsku“ zapala domaća savezničkakomponenta, narodno-oslobodilačka vojs-ka, koja je bila i hrvatska, u njoj su najbrojnijibili baš hrvatski partizani.

ŠTO JE TU BIO UZROK A ŠTO POSLJEDI-CAE sad, pitanje je treba li ići dalje i još potan-ko razgrtati Puljićevu maglu, ili se može fer-ma’ na konstataciji da ustaše i njihovi pristašeu zbjegu nijesu „hrvatski narod“ niti je hr-vatski narod pristao na njihovu izdaju izločine, niti danas pristaje nositi njihovu zloči-načku popudbinu kao svoj trajni znamen,kako nam to razni puljići u-krs’-u-boga

naturaju. Naprotiv, hrvatski narod je ustaoprotiv izdaje ustaša i njihove nacifašističkekvislinške i zločinačke tvorevine, zvane NDH.Zato je više Hrvata bilo u partizanima negošto ih je bilo u usrašama. Ne pita se Puljić jeli možda surovost okupatora i ustaša položilatemelj za osvetu na kraju rata. Ne spominjeni to da su u završnom obračunu pretežitobaš hrvatski partizani poravnali račune sustašama, na isti način na koji su se ustašeobračunavale s njima prethodne četiri god-ine (nešto bolje upućeni kažu da je tomenazočio i Prvi hvatski predsjednik, u to vr-ijeme mladi časnik NOV). Insoma, bilo je topo onoj starozavjetnoj, oko za oko, zub zazub. A i druga božanska osoba, kako Crkvanaučava, reče nešto na tu temu, tko se mačalaća, od mača će i poginuti... Naturalo, to sene odnosi na naše nevine ustaše, opće jepoznato da oni nijesu duperali mačeve.U međuvremenu smo civilizacijski ipakuznapredovali, pa se više ni jedan zločin nemože (o)pravda’ tek tako, lišo-bez-ponta,

samo što naši puljići „zaboravljaju“ nakauzalitet, što je tu bio uzrok a što posl-jedica. Hebena im logika, braćo i sestre...I kad se đeca pobiju pita se ‘ko je prvipoč’o, a u svjetskomu ratu s desecimamilijuna poginulih, gle čuda, za njih pos-toji samo žrtvina žrtva, ona s konca rata, ao onim prethodnim, daleko brojnijim istvarno nevinim žrtvama nema ni spome-na, k’o da se nijesu ni dogodile. A moral?Što je s njime i imaju li ga uopće? O da,Crkva u Hrvata baš na primjeru Bleiburgatako ustrajno demonstrira svoj nekršćan-ski moral ili kršćanski nemoral, na isto namdođe. Međutim, budimo dobre ruke jer,glede i unatoč, treba i za ondašnje puljićeima’ razumijevanja, nije ni njima bilo lako,prop’o im plan svjetskoga misionara Hit-lera, pa su u blajburškoj tragediji moralipriasisti’ ustaškoj vrhuški da se presvučeu mantije i izvuče opljačkano zlato za sig-uran vijađ put Rima. A masa je ostala na

čistini...„Bleiburg je tako postao simbol i metaforastradanja po završetku Drugoga svjetskograta bez presude i osude, klasičan primjerratnoga zločina protiv čovječnosti“, jadikujePuljić. A koji je to časni ustaški sud osudio20.000 djece na smrt u Jasenovcu i koja jebila njihova krivica, da ne spominjemo nekevišekratnike toga broja, koliko bješe ostalih/odraslih uredno (pre)suđenih „krivaca“ dil-jem NDH tijekom protekle četiri godine?Drugim riječima, otkle pravo kojekakvimpuljićima, koji brane masovne ubojice djecei potpuno nevinih ljudi, da bilo što govore o„Bleiburgu“ i nevinoj vojsci zločinačkogarežima, koju još nazivaju hrvatskom? ABleiburg je u navodnim znacima zato što setamo nije dogodio nikakav zločin, likvidacijesu se dogodile kasnije i na drugim mjesti-ma. Pa zašto se onda to obilježava u Bleibur-gu ako su posljednjih tridesetak godina dos-tupna stratišta pa bi se, kako i priliči, tamotrebale održavati komemoracije, bar ako imje to svrha?

5GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

BOŽJI LJUDI, VRAŽJA RABOTAMa nije ni novinar Die Tagesposta tukac pau spomenutom razgovoru pita preuzviše-noga je li u Bleiburgu došlo do instrumental-izacije spomena mrtvih za jednostrano poli-tičko-nacionalno tumačenje povijesti, kakoje to okrstila Crkva u Austriji. A Puljić lakons-ki odgovara da ne dijeli taj dojam. „Jednos-trano političko tumačenje povijesti imali smou komunizmu i danas je vrijeme kad sekonačno možemo suočiti s povijesnom isti-nom i odgovornošću svih sudionika i pro-matrača velike tragedije koja je hrvatski nar-od zadesila za vrijeme i nakon Drugoga sv-jetskog rata.“ Hm, a zašto ne, uzvratimo tak-ođer s jednim (protu)dojmom. Bi li se ta opas-ka mogla odnositi i na svetu mater Crkvu?Bi li se i ona napokon mogla suočiti s pov-ijesnom istinom i s ne-daj-bože vlastitom(su)odgovornosti sudionika i promatrača tetragedije? Ah, znate ovaj, nemojte baš tako,mi smo božji ljudi, a tu je ipak vražja rabota upitanju... Kako onda, tako i danas.A što je povijesna istina o toj tragediji hr-vatskoga naroda? Je li to ono što upornotupi Crkva u Hrvata, a znamo da krije istinuk’o zmija noge, ili je to ono što kaže objektiv-na povijest? S obzirom da crkovna „istina“danaske dreči na sve strane, a s onom pov-ijesnom je u debelom raskoraku, nije zgore-ga malo zaviri’ u učena libra, jer je znan-stveno utemeljena historiografija utvrdila čin-jenice i donijela svoj sud o njima, samo štose to nimalo ne sviđa bukačima novopovijes-ti, koji uporno promiču neku svoju paralelnustvarnost u borbi za vlastitu bolju prošlost.Kad je o Drugoj gveri u Hrvatskoj riječ, pov-ijesna istina glasi da su ustaše bili na fašis-tičkoj strani, da su služili okupatorima, da sudonijeli (k)rasne zakone te počinili zločineprema nedužnom stanovništvu i protivnici-ma nacifašizma, kao i da su počinili vele-izdaju prepuštajući okupatorima dijelovenacionalnoga teritorija te da su u tom ratuzasluženo poraženi. Te izdajnike je pobijedilanarodno-oslobodilačka vojska (antifašisti,većinom hrvatski partizani), tj. ustaše su samikrivi za svoju tragičnu sudbinu, jer su se borilina pogrešnoj strani, na pogrešan način iprotiv interesa svoga naroda, što je i rezulti-ralo najsnažnijim otporom nacifašizmu uporobljenoj Europi, za što su i doživjeli sud-binu sličnu onoj koja je snašla i druge kvis-linge diljem Staroga kontinenta, u svim dot-ad okupiranim zemljama, gdje se u danimani rata ni mira također dogodio krvavi pir os-vete kao završni čin obračuna s fašistima.Dunkve, ako je rat zločin sam po sebi, a jest,teško da sudionici mogu ostati nevini. Timje jasnije kolika je Bleiburg manipulacija.Međutim, za razliku od nas, drugi narodi sesrame svojih izdajnika, njihova žal za žrtva-ma rata ne uključuje nikakve sjetne us-pomene na kvislinške režime i tvorevine, onidobro znaju što je najveće moralno posrnućeu njihovoj povijesti, pa se tako prema njemui odnose.

I SVAKA PODVALA IMA VIJEK TRAJANJAGovoriti o stradanju „hrvatske vojske“ u kon-

tekstu Bleiburga znači samo jedno, ono štoje odavno znano i što organizatori „komem-oracije“ uporno poriču – tobožnja komemo-racija žrtava, na mjestu gdje ih nije bilo,zapravo je cmizdrenje za propalomustaškom tvorevinom NDH i pokušaj njez-ine rehabilitacije, koja u očima njezinih naju-pornijih sljedbenika i jest skviknula baš natom mjestu. Uostalom, na tamošnjemdvojezičnom spomeniku piše: U čast i slavupoginuloj Hrvatskoj vojsci, dok „prijevod“ nanjemački glasi bitno drukčije: U spomen napale Hrvate, pa je i iz toga razvidno da jepodignut u slavu fašističke NDH, a Austri-jancima je podvaljen kao spomenik palimžrtvama. Zato je misno slavlje bilo i ostalosamo paravan za veličanje ustaštva, čemu isam preuzvišeni zorno svjedoči pozivajućise na stradanje „hrvatske vojske“. Ali svakapodvala ima vijek trajanja, pa makar je gura-la i Crkva...A što kažu Austrijanci? U svojoj odbijenicibiskupija Gurk-Klagenfurt navodi da je misana Lojbaškom polju „dio manifestacije kojase politički instrumentalizira i dio je politič-ko-nacionalnoga rituala koji služi selektivn-om doživljavanju i tumačenju povijesti”. Nad-alje, ona „šteti ugledu Katoličke crkve i moglabi s pravom poslužiti kao osnova da se, uslučaju da se dopusti održavanje mise, Ka-toličkoj crkvi u Koruškoj s pravom predbacitoleriranje instrumentalizacije mise u političkesvrhe i nedostatak distance prema fašis-tičkim idejama.“ Nije to nikakvo izdvojenomišljenje, kojim je netko izletio iz tamošnjihcrkovnih okvira, nego je riječ o sasvimdrugom odnosu prema novijoj povijesti, ko-joj je i Austrija – rodna gruda Hitlera i mnogihnjegovih visokih (ne)časnika – dala znatanobol, sučijem se imala i morala suočiti i poza-baviti u poratnom razdoblju, uključivo i Crk-va u Austijanaca, samo što su oni – za raz-liku od nas – svoj posao ozbiljno shvatili iodradili ga temeljito. Svjedoči tome i Katolič-ka akcije Austrije (temeljna laička udrugatamošnje Crkve), koja istim povodom u svo-joj izjavi navodi i ovo: „U desetljećima na-kon kraja Drugoga svjetskog rata Katoličkacrkva u Austriji poduzela je iskreni napor daispuni svoju odgovornost u suočavanju snacističkom prošlosti. Taj napor bio binevjerodostojan kad se sad ne bismo jasnosuočili s tendencijama koje tu prošlost uman-juju, trivijaliziraju ili čak i glorificiraju.” To jeono što našim puljićima nikako da dođe izdonje u gornju, pa pod svaku cijenupokušavaju zamađija’ javnost, a Austrijanci-ma je sve savršeno jasno, pa stvari neuvijenonazivaju pravim imenom. I poduzimaju onošto treba, od države do Crkve. A Crkva u Hrvata? Za razliku od one u Austr-iji, čini se k’o da je svjetlosnim godinamadaleko od poduzimanja iskrenoga napora daispuni svoju odgovornost u suočavanju s fa-šističkom prošlosti na domaćem terenu, pri-marno u vlastitoj kući. Zato nije nimalo čud-no da naši biskupi puno rađe drže mise naBleiburgu za stradale fašiste, nevinu hrvatskuvojsku – nego da se poklone žrtvama ustaša,sve odreda stvarno nevinim, kojima su – za

divno čudo – tzv. najodličniji hrvatski sinovi idomoljubi presudili bez suda, sasvim sluča-jno isto onako kako se na kraju presudilonjima. Ili, da nam bude jasnije, oni su moglibez suda tamaniti koga im se htjelo, ali jeveliki zločin što se njima nije sudilo? Nepod-nošljiva je lakoća crkovnoga manipuliranja,a dokumentirano je, i nacisti su se zgražalinad zvjerstvima našoj Crkvi tako dragih inevinih ustaša. Ima bi’ da njezin hrvatski bogmars nosi klempavo U s križem na bareti, paCrkva u Hrvata očekuje da i njegov austrijskikolega nosi slavnu svastiku. Ah, hude li sreće,ćorava pored zdravije’ oči, nije jadnica oser-vala da je dotični poodavno okrenuo baretu.

EPSKA BITKA ZA MITSKU PROŠLOSTPa kako će finu’ ta barufa, kud vodi to našeblajburgijanje? Bečki kardinal Schoenborn,predsjednik Austrijske biskupske konferen-cije, založio se za zajedničko suočavanjeAustrije i Hrvatske s povijesnim pitanjemBleiburga. Naglašava da nam je potrebnakultura suočavanja s povijesti, uz zaključakkako austrijska strana u ovom trenutku uBleiburgu vidi samo “fašističko okupljanje”,dok je hrvatskoj strani u prvom planu bolnapovijest predaka. Bar je to jasno, „bolna pov-ijest predaka“, kad bi zaista o tome bila riječ,komemorirala bi se na mjestima gdje sustradali. Na Bleiburgu je tek svisnula unapr-ijed na propast osuđena a neprežaljena en-dehazija, koja se tamo i komemorira, a žrtvesu samo paravan. Drugim riječima, Crkva uAustrijanaca jasno je poručila Crkvi u Hrvata,ali i Republici Hrvatskoj, da je Drugi svjetskirat odavno završio i da bi bilo krajnje vrijemeda se prihvati njegov rezultat (a bez njegane bi bilo ni Republike Hrvatske!). Što rečejedan komentator, nije to slučajno, već dru-gi put u 75 godina naše sokolove ne puštajuu Austriju.Za utjehu nevelikim Hrvatima, koji još uvijeksnijevaju uljuđenu Hrvatsku, izmirenu sprošlosti i okrenutu prema budućnosti,vrhunac novopovijesnih igara naših domo-guza i njihove epske bitke za mitsku prošlostipak je za nama. Zbio se u eri norvalsko-kara-markovske Domoguzne koalicije, ono kadsu i neki preuzvišeni biskupi pokretali i pot-pisivali spomenutu peticiju za ZDS, mislećida je kucnuo čas, ma im to ni tad nije mogloproći. U međuvremenu i široj javnosti je svejasnija uloga Crkve u toj sramotnoj raboti,ona se razotkriva kao sponzor ustaškogasentimenta, za ne rije’ mentalni i duhovnipokrovitelj ustaštva. U nastojanjima da prikr-ije vlastite grijehe iz slavne prošlosti, onaustrajno podupire reanimatore fašističkih vr-ijednosti, pružajući im i svu logistiku zaodržavanje prigodnih novopovjesničarskihskupova, za projekcije „dokumentarnih“ fil-mova (a la „Welness & Spa centar Jaseno-vac“) i slično, silno se trudeći gurnuti Hrvatei Hrvatsku u crnu rupu od povijesti, samokome bi tamo bilo mjesto, onako po zasluga-ma, nama ili njojzi?U-zalud vam trud, svirači, kaže pjesma, nisuza vas dunje žute, a još manje za usraše.

Miše Galjuf

6 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

KLGB SRĐ JE GRAD

Prijedlozi KLGB Srđ je Grad prihvaćeni na sjednici Vlade Republike HrvatskePrijedlozi KLGB Srđ je Grad prihvaćeni na sjednici Vlade Republike HrvatskePrijedlozi KLGB Srđ je Grad prihvaćeni na sjednici Vlade Republike HrvatskePrijedlozi KLGB Srđ je Grad prihvaćeni na sjednici Vlade Republike HrvatskePrijedlozi KLGB Srđ je Grad prihvaćeni na sjednici Vlade Republike HrvatskeVjerujemo da je ovim načinom dokazano da se kontinuiranim radom i strateškim promišljanjem, u ovom slučaju,ključnih tema vezanih uz turizam kao temeljne gospodarske grane Dubrovnika, može i mora bolje

Ministarstvo turizma je u rujnu prošle god-ine pokrenulo javno savjetovanje s zainter-esiranom javnošću putem aplikacije e-Sav-jetovanje na temu PAKETA TURISTIČKIHZAKONA. Javno savjetovanje je bilootvoreno 19.09.2018 i trajalo je do18.10.2018. godine. Na njemu su bili i pr-ijedlozi KLGB Srđ je Grad, a tri su prijed-loga usvojena i uvrštena u zakonsku regu-lativu.

PRIJEDLOZI ZAKONAZakoni koji su od Ministarstva turizma po-slani u javno savjetovanje su bili sljedeći:· Prijedlog Zakona o turističkim zajednica-ma i promicanju hrvatskog turizma· Prijedlog zakona o članarinama u turis-tičkim zajednicama· Prijedlog zakona o turističkoj pristojbiUkupno je kroz javno savjetovanje bilo up-ućeno 311 prijedloga na sva tri turističkazakona. KLGB Srđ je Grad ovoj problem-atici sustavno pristupila, te u javno savjeto-vanje uputila 14 prijedloga na sva tri prijed-loga zakona. Na jučerašnjoj, 150. sjedniciVlade Republike Hrvatske su se u Nacrtukonačnih prijedloga našla tri naša prijed-loga poslana u javno savjetovanje, na štosmo izuzetno ponosni.Naši prijedlozi koji su prihvaćeni i uključeniu Nacrt konačnih prijedloga zakona su sl-jedeći :· Obveznici i način plaćanja boravišne pris-tojbe – brodovi za kružna putovanja (Nacrtkonačnog prijedloga o turističkoj pristojbi· Direktor turističke zajednice (Nacrtkonačnog prijedloga o turističkim zajedni-cama i promicanju hrvatskog turizma)· Zadaće lokalne turističke zajednice (Na-crt konačnog prijedloga o turističkim zajed-nicama i promicanju hrvatskog turizma)

OBVEZNICI I NAČIN PLAĆANJA BO-RAVIŠNE PRISTOJBE - BRODOVI ZAKRUŽNA PUTOVANJANakon što je prijedlog KLGB Srđ je Grad, ukojem se tražilo da se omogući lokalnimrazinama da uvedu dodatne pristojbe,primjerice za goste brodova (prekoocean-skih) za kružna putovanja (kruzera), čimebi se ostvarili dodatni prihodi koji bi bilistrogo namjenski i koji bi se koristili za krei-ranje proizvoda, poboljšanje infrastrukturei podizanje konkurentnosti odredišta pravnorazrađen, prijedlog se našao u Nacrtu

konačnog prijedloga o turističkoj pristojbi,te je prihvaćen na 150. sjednici Vlade Re-publike Hrvatske. Nikakav sličan prijedlogse nije nalazio u inicijalnom prijedlogu Za-kona o turističkoj pristojbi koji je poslan ujavno savjetovanje, te koji je prošao prvočitanje u Hrvatskom Saboru. Na taj načinće, temeljem našeg prijedloga, Gradu Du-brovniku od 2021. godine biti omogućenoutržiti dodatnih minimalno 7 milijuna Kunagodišnje uvođenjem dodatne pristojbe.Tako u članku 4., stavak 3. Nacrtakonačnog prijedloga o turističkoj pristojbistoji sljedeće :(1) Turističku pristojbu plaćaju:1. brodovi na kružnom putovanju u međun-arodnom pomorskom prometu i međunar-odnom prometu na unutarnjim vodamakada se brod nalazi na vezu u luci ili sidriš-tu luke2. Dodatno je pojašnjeno Člankom 11. kojiglasi:(1) Brod na kružnom putovanju u međun-arodnom pomorskom prometu i međunar-odnom prometu na unutarnjim vodamakada se nalazi na vezu u luci ili sidrištu lukemože plaćati turističku pristojbu.(2) Turistička pristojba iz stavka 1. ovogačlanka prihod je proračuna općina i grado-va i jedinica područne (regionalne) samou-prave (u daljnjem tekstu: županija). (3)Općinsko ili gradsko vijeće donosi odlukuda li će se naplaćivati turistička pristojba izstavka 1. ovoga članka i u kojem iznosu.(4) Odluku iz stavka 3. ovoga članka dono-si općinsko ili gradsko vijeće do 31. siječn-ja tekuće godine za sljedeću godinu.

DIREKTOR TURISTIČKE ZAJEDNICEObzirom da smo smatrali kako ponajprijezbog kontinuiteta, odnosno vremenaneophodnog za planiranje aktivnosti i real-izaciju projekata, mora postojati sigurno vr-ijeme od četiri godine za mandat direktoraturističkih zajednica, a budući je inicijalnimprijedlogom zakona poslanim u javno sav-jetovanje njihova sudbina trebala ovisiti odobroj (čitaj političkoj) volji Predsjednika,članova Vijeća i Skupštine turističke zajed-nice, na način da bi se o njegovoj / njenojsudbini odlučivalo preglasavanjem na gla-sovanju o prihvaćanju Programa rada zasvaku sljedeću godinu, dali smo prijedlogda direktor mora biti zaštićen za mandatnorazdoblje od četiri godine.

Temeljem našeg prijedloga, u Nacrtukonačnog prijedloga o turističkim zajedni-cama i promicanju hrvatskog turizma kojije prihvaćen na 150. sjednici Vlade Repub-like Hrvatske, u Članku 22. stoji sljedeće :Direktor turističke zajednice Članak 22.(1) Turistička zajednica ima direktora.(2) Direktora turističke zajednice imenujeturističko vijeće na vrijeme od četiri godine.

ZADAĆE LOKALNE TURISTIČKE ZAJED-NICEKako pod zadacima lokalne turističke zajed-nice nisu bile navedene medijske aktivnos-ti/odnosi s javnošću, prijedlog KLGB Srđ jeGrad je bio da Zakon omogući autonom-nost lokalnim turističkim zajednicama dasamostalno u javnosti komuniciraju svojeaktivnosti, odnosno u suradnji sa regional-nom turističkom zajednicom kada je to po-trebno, te kada je riječ o aktivnostima i pro-jektima od šireg značaja za regiju.U Nacrtu konačnog prijedloga o turističkimzajednicama i promicanju hrvatskog turiz-ma koji je prihvaćen na 150. sjednici VladeRepublike Hrvatske, u Članku 32. tako stojisljedeće :Pored zadaća iz stavka 1. ovoga članka,lokalne turističke zajednice koje ostvarujupreko 2.000.000,00 noćenja godišnje moguizvršavati i slijedeće zadaće vezane uz mar-keting:· odnosi s javnošću· stvaranje, održavanje i redovno kreiranjesadržaja na mrežnoj stranici i profilimadruštvenih mreža· definiranje smjernica i standarda za oblik-ovanje turističkih promotivnih materijala· uspostavljanje marketinške infrastrukturetemeljene na informatičkim tehnologijama· provođenje aktivnosti strateškog i opera-tivnog marketinga (brending destinacije,online i offline aktivnosti, internetske stran-ice i profili društvenih mreža, sajmovi,studijska putovanja, prezentacije, partner-stva, sponzorstva i slično)· koordinacija i provedba udruženog ogla-šavanja na lokalnoj razini· obavljanje i drugih poslova propisanihovim Zakonom ili drugim propisomVjerujemo da je ovim načinom dokazano dase kontinuiranim radom i strateškim prom-išljanjem, u ovom slučaju, ključnih tema ve-zanih uz turizam kao temeljne gospodarskegrane Dubrovnika, može i mora bolje.

KLGB Srđ je Grad

PISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJA

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA DUBROVNIKA

Drugi ovogodišnji sajam iDrugi ovogodišnji sajam iDrugi ovogodišnji sajam iDrugi ovogodišnji sajam iDrugi ovogodišnji sajam iprodaja cvijeća u Lapaduprodaja cvijeća u Lapaduprodaja cvijeća u Lapaduprodaja cvijeća u Lapaduprodaja cvijeća u LapaduZa sve one koji nisu stigli posjetiti prvi sajamcvijeća održan u Gružu, Turistička zajednica gra-

da Dubrovnika, u subotu 6. travnja, na početku šetnice u Uvali Lapad, organiziralaje drugi ovogodišnji Sajam i prodaju cvijeća. Sa svojom bogatom ponudom, nasajmu je sudjelovalo ukupno 11 izlagača, Agrovrt - Metković, Ankora d.o.o. - Zaton,CZR Josipovac - Župa dubrovačka, OPG Bagić - Kutina, OPG Mesarić - Mali Buk-ovec, OPG Meštrić - Bjelovar, OPG Simatović - Župa dubrovačka, OPG Valent -Varaždin, OPG Varvir - Mali Bukovec, Proizvođač cvijeća i presadnica Mesić - Kutinai Vrtlar d.o.o. - Dubrovnik.

7GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

PRIOPĆENJE INICIJATIVE SRĐ JE NAŠ

Izdana lokacijska za Izdana lokacijska za Izdana lokacijska za Izdana lokacijska za Izdana lokacijska za LLLLLučino razdolje - Studija izvodljivosti i dalje najstroža tajnaučino razdolje - Studija izvodljivosti i dalje najstroža tajnaučino razdolje - Studija izvodljivosti i dalje najstroža tajnaučino razdolje - Studija izvodljivosti i dalje najstroža tajnaučino razdolje - Studija izvodljivosti i dalje najstroža tajnaZnanstvenici iz Instituta koji se neposredno bavi Malostonskim zaljevom kao i iz HAZU-a su u više navrataupozoravali na ranjivost jedinstvenog eko-sustava kojega bi onečišćenje moglo bespovratno uništiti

SRĐ JE GRAD I POLITIČKA PLATFORMA MOŽEMO!

Suradnja za očuvanje javnihSuradnja za očuvanje javnihSuradnja za očuvanje javnihSuradnja za očuvanje javnihSuradnja za očuvanje javnihdobara i javnog prostoradobara i javnog prostoradobara i javnog prostoradobara i javnog prostoradobara i javnog prostoraIgor Miošić (SJG) naglasio je da su krozgodine rada na lokalnoj razini spoznali dase najveći problemi lokalne zajednicegeneriraju na nacionalnoj raziniPolitička platforma Možemo! i Srđ je Grad održalisu 7.travnja u Dubrovniku zajedničku konferencijuza medije na kojoj su najavili suradnju ovih dvijupolitičkih grupacija.Kako je naglasio Đuro Capor (Srđ je naš), ta je surad-nja prirodan nastavak dugogodišnjeg zajedničkogzalaganja pojedinaca u obje političke organizacijeza očuvanje javnih dobara i javnog prostora od ko-mercijalizacije i eksploatacije. Podsjetio je na zajed-ničku borbu u kampanjama vezanima za Zakon ogolfu, Zakon o strateškim investicijskim projektima,HE Ombla, monetizaciji autocesta te borbi za Srđ iprotiv eksploatacije nafte i ugljikovodika u Jadranu.Već duži niz godina mi se zalažemo da se našimprostorom, lokalnom ekonomijom i svjetskom baš-tinom upravlja u skladu s najboljim praksama i kri-terijima UNESCO-a, čija se baština i prostor eksploat-iraju bez ikakvih ograničenja, a nauštrb kvalitete živo-ta stanovnika tih zajednica. Upravo će Možemo!takve politike zastupati i provoditi na nacionalnoj ieuropskoj razini.Igor Miošić (SJG) naglasio je da su kroz godine radana lokalnoj razini spoznali da se najveći problemilokalne zajednice generiraju na nacionalnoj razini.Zarobljavanje lokalne zajednice dešava se na dvanačina: kroz nacionalni parlament, poput primjericeZakona o strateškim investicijskim projektima kojimje okupiran gruški zaljev bez da su se građani Du-brovnika o tome imali priliku izjasniti. Osim toga,lokalne podružnice tzv. velikih stranaka servisirajuklijente stranačkih središnjica bez obzira na inter-ese lokalne zajednice. U suradnji s platformomMožemo! vidimo priliku utjecati na te procese nadržavnoj i europskoj razini.Sandra Benčić (Možemo! – politička platforma) nag-

lasila je da će jedna od ključnih temakampanje i rada u Europskom parla-mentu biti borba za jednakost pristu-pa zdravlju svom građanima Hrvatskei Europske unije te aktivnostiusmjerene na značajno smanjenjecijene inovativnih terapija za rijetke iteške bolesti i njihove dostupnosti.„Naše polazište je da zdravlje i životne smije ovisiti o milosrđu i humani-tarnim akcijama, već da je to pravo naskao građana Hrvatske i kao građanaUnije, a na nama koji predstavljamograđane je zadatak da nađemo sus-tavne modele kako to pravo ostvariti.“Možemo! će predlagati uspostavuzajedničke nabave skupih lijekova narazini Europske unije, kako bi se sman-jila njihova cijena te ograničavanjemonopola farmaceutskih kompanija uproizvodnji i distribuciji novih lijekova.Osim toga, borit će se da se izdvajan-ja europskih javnih sredstava zaistraživanje i razvoj u području zdravl-ja povećaju, ali da, s druge strane, re-zultati tih istraživanja budu javno do-bro koje farmaceutske kompanije nemogu privatizirati i tretirati kao vlastitointelektualno vlasništvo nad kojim ost-varuju ekstraprofit.Tomislav Tomašević (Možemo! – poli-tička platforma) govorio je o problemu

stanovanja koji se ne može riješiti samona razini lokalne vlasti. „Ekscesivni tur-izam u kombinaciji s nereguliranimtržištem stanova dovodi do prisilnogiseljavanja lokalnog stanovništva iz tur-ističkih gradova jer je jednostavno is-plativije rentati kratkoročno stanove tur-istima umjesto dugoročno stanovnici-ma grada, a zbog toga i cijene stanovaza kupnju lete u nebo. Na nacionalnojrazini mijenjat ćemo porezni sustav nanačin da se drugačije oporezuju biznis-meni koji rentaju desetke apartmana uodnosu na građane koji popunjavajukućni budžet. Podržavamo i Europskugrađansku inicijativu koja od europskihdržava traži mjere za osiguravanje pri-uštivog stanovanja, umjesto prepuštan-ja pitanja stanovanja divljanju na tržištunekretnina. Na razini EU ćemo se zajed-no s progresivnim snagama boriti zareguliranje korporacija poput Air B’n’B-a koji vodi žalbe pred EU institucijamaprotiv Barcelone, Berlina, Pariza i Am-sterdama koji pokušavaju reguliratitržište kratkoročnog najma. Air B’n’buskraćuje podatke državnim i lokalnimvlastima i taj problem se mora riješitina razini EU.

Srđ je Gradi politička platforma Možemo!

Dubrovačko-neretvanska županija je još usiječnju 2019. zatražila izdavanje Lokacijskedozvole za Centar za gospodarenjem ot-padom Lučino razdolje. U međuvremenuje 15.2.2019. održan javni uvid u projektnudokumentaciju te je Ministarstvo graditel-jstva i prostornog uređenja izdalo29.3.2019. godine Lokacijsku dozvolu za tajprojekt. Dozvola će se nalazit na oglasnojploči Ministarstva tijekom čitavog travnjanakon čega će isteći rok od 30 dana nos-iteljima prava za podnošenje upravne tužbeprotiv lokacijske dozvole.Ako je vjerovati današnjem (8. travnja op.a.)očitovanju Službenika za informiranje Du-brovačko-neretvanske županije N. Miletića,Županija i župan Dobroslavić navodno ilinemaju Studiju izvedivosti na kojoj se pro-jekt centra za gospodarenje otpadom te-melji ili ne znaju gdje se ona nalazi. Kao

zabrinuti građanin ne mogu se ne zapitatiznaju li u Županiji što rade, koliko ćegrađane ukupno koštati Centar za gospo-darenjem otpadom i koliko će odlaganje potoni otpada koštati pojedine gradove iopćine? Na ova pitanja javnost ima pravodobiti odgovor, a ne petljanja i laganje odstrane izabranih dužnosnika koje svi sku-pa predobro plaćamo.Osim moguće ekonomske promašenostina koje odgovor može dati Studija izvodlji-vosti, projekt centra za gospodarenje otpa-dom Lučino razdolje prate još značajniji riz-ici i ekološke nepoznanice. Naime 2010. go-dine provedena su istraživanja krškogpodzemlja na lokaciji centra za gospo-darenje otpadom. Fluorescentna boja izlive-na na lokaciji Lučinog razdolja za manje od48 sati završila je na Bistrini i u Maloston-skom zaljevu. Nezadovoljna takvim rezul-

tatima, Županija je naručila naknadna hidro-loška testiranja, provedena 2013. godine,ne bi li dokazala da ocjedne vode iz Luči-nog razdolja neće završavati u Maloston-skom zaljevu niti u okolnim vodocrpilištima.Na rezultatima tih naknadnih istraživanjatemelji se suglasnost Ministarstva na pro-jekt. Osim toga, omogućavanjem špekula-tivne turističke izgradnje na lokaciji DubeStonske ili izgradnjom centra za gospo-darenje otpadom u blizini Malostonskogzaljeva, župan Dobroslavić i Županijaneodgovorno ugrožavaju uzgoj školjaka iegzistenciju stotinu obitelji koje o tomeovise. Znanstvenici iz Instituta koji se nep-osredno bavi Malostonskim zaljevom kao iiz HAZU-a su u više navrata upozoravali naranjivost jedinstvenog eko-sustava kojegabi onečišćenje moglo bespovratno uništiti.

Koordinator Inicijative Srđ Je NašĐuro Capor

EKO TAXI OTVORIO 50 RADNIH MJESTA

I umirovljenici mogu taksiratiI umirovljenici mogu taksiratiI umirovljenici mogu taksiratiI umirovljenici mogu taksiratiI umirovljenici mogu taksiratiSve one koji su aktivni i u mirovini, mogla bi zanimati vijest da je Eko taxi otvoriočak pedeset novih radnih mjesta za vozače te da u svoje redove prima i umirov-ljenike. Vozači koji su u mirovini mogu dodatno „podebljati“ mjesečna priman-ja uz dinamičan posao, ali i na koristan način upotpuniti umirovljeničke dane.Od kandidata se očekuje da su aktivni vozači i da imaju dozvolu B kategorije,da su komunikativni i spremni na dinamično radno okruženje. S druge strane,prednosti posla vozača Eko taxija su svakako fleksibilno radno vrijeme i stimu-lativna primanja uz dodatne bonuse.

8 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

PISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJA

LJEPOTU LOKRUMA TREBA SAČUVATI ZABUDUĆE NARAŠTAJE

Ražalostilo me...Ražalostilo me...Ražalostilo me...Ražalostilo me...Ražalostilo me...Moj mandat upravo je istekao i uskoroćemo znati tko će biti novi predsjednikudruge kojemu prepuštam čisteračune i čistu savjestU nedjelju, 7. travnja, ražalostilo me stanjekoje sam zatekao na Lokrumu.Kada je prošle godine 9. travnja gospar Iv-ica Grilec imenovan ravnateljem Lokrumaiskreno sam se radovao jer sam prepoznaou njemu bistrog i radinog čovjeka koji ćesaslušati sugovornika i prihvatiti tuđe argu-mente, smatrao sam ga materijalom za vi-soke pozicije.Ipak snaga naše birokratske gluposti, iner-cija i otpor struktura, te prevelika central-izacija (čega su svjesni i oporbeni vođeSelmani i Kristić kada dobrohotno procjen-juju učinke lokalne vlasti) uzeli su danka ina Otoku.Jednostavna shema stanja za čitaoce:Pozitivne strane1. uredno i solidno izvršeni protupožarniprosjeci i rastegnuta crijeva, hidranti ispravni2. sakupljena i posječena uglavnom svadrva koja su oštećena nevremenom3. iskopane tri septičke jame koje pozdrav-ljamo zbog suvremene tehnologije, ali to jetrebalo obaviti već prije sezone (ružan pri-zor, kao i smeće ispred dvorca)4. već sad izražavam zadovoljstvo pokret-anjem obnove Maksimilijanova dvorca, te

tvrđave uz napomenu da treba dobro prom-isliti i nakon više stručnih savjetovanjaoprezno dogovoriti kulturne i povijesne(muzeološke) sadržaje na Otoku.Negativne strane1. izvršeno ispod tvrđave na južnoj stranikopanje vodospremnika; veliki je propustda nas niste obavijestili ni pitali za mišljen-je; to je omalovažavanje i ne partnerskiodnos, pogotovo što se radi o površini kojasa pristupnim protupožarnim putem je većaod nogometnoga igrališta!Tvrđava već posjeduje cisternu dovoljnogakapaciteta,te po mojem mišljenju zadiran-je u okoliš nije bilo potrebno.2. kunići nisu zbrinuti čemu svakako kumujei loš (idiotski) zakon koji ih štiti (ne kao dra-ga bića već kao dio divljega života u pr-irodi) i onemogućuje njihovo uznemiravanjei premještanje.Kunići su uništili unatoč kiši i zimi sve ravniceu Botaničkom i pod maslinama i izrovalivelikim brojem rupa.Ovaj problem je ravnatelj Grilec ponovoistaknuo u Glasu Grada.Što se paunova tiče optužuje ih se zanestanak gušterice; ona je nestala i sa zid-ina, a zašto (vrane, mačke, beton) nekazaključe stručnjaci.Gnježđenje ptica ometa i alepski bor, nesamo kunići koji uništavaju travu što dje-luje naravno i na manjak kukaca i crvića ipužića kojima se ptice hrane .Nasreću zebei kosove susrećem u velikom broju.Preporuka: paunove ostaviti u manjem bro-

ju, kuniće zbrinuti ili udomiti, odgovorne zaunos kunića sudski goniti i kazniti!3. Botanički vrt je u lošem stanju, nije proš-iren i stabla grčke planike nisu oslobođenazagrljaja makije, tj. mladog alepskoga bora.Stoji argumentacija ravnatelja da se nemože saditi biljke dok kunići divljaju.4. nisam vidio odlagališta za plastiku, met-al, papir i drobilice za biootpad5. kao udruga još nismo zauzeli stav o raduZavoda za obnovu, trebamo tek vidjeti fi-nancijske knjige i procijeniti učinak.Pitanje cijene onih sivih baraka i njihovefunkcije ostavljam otvorenim.Dobro je da su nabavljeni protupožarni bro-dovi koji služe i za evakuaciju unesrećenih,što se tiče spasilačke službe, plutača i ko-lutova za spašavanje stanje tek trebamoutvrditi; nadam se da će zakonodavacobalni pojas dati na upravu rezervatu radijednostavnije kontrole i kažnjavanja zagađ-ivača.Grad je u dosta lošoj komunalnoj, promet-noj, urbanističkoj situaciji, ni Bolnica ni UGDnisu u sjajnom stanju, a zelene površine naBabinom kuku, Petki, Sv Jakovu i Gospin-om polju su jako načete.Zato je i kapetan Cvijeto Božović potaknuoosnivanje DPOL-a (Društva prijatelja OtokaLokruma,veliko O nije pravopisna greška),da sačuvamo ljepotu za buduće naraštaje.Moj mandat upravo je istekao i uskoro ćemoznati tko će biti novi predsjednik udrugekojemu prepuštam čiste račune i čistusavjest. Teo Trostmann

KLUB PRIJATELJA LOKRUMA

Otvoreni zeleni apel za Rezervat LokrumOtvoreni zeleni apel za Rezervat LokrumOtvoreni zeleni apel za Rezervat LokrumOtvoreni zeleni apel za Rezervat LokrumOtvoreni zeleni apel za Rezervat Lokrum

Molimo inspekcijske službe da najhitnije izvrše očevid na Rezervatu Lok-rum, jer ovih smo dana svjedoci njegove nemile devastacije.Osim što je Botanički vrt u jako lošem stanju, prokopavaju se zaštićenestaze oko Lokruma (ponajviše ispod tvrđave Royal), sječe vrijedno zeleniloi makija, potkopavaju se i temelji Benediktinskog samostana. Dana 7. travnjasmo bili na Lokrumu i zgrozili smo se kako Lokrum izgleda zapušteno (punsasječenih stabala i granja) iako ne bi smio biti takav jer je pod zaštitomUNESCO-a od 1979. godine. Rezervat Lokrum sve više gubi svoj identitet.Molimo žurno očitovanje!„Samo fantazija vješta pisca pred grad kakav je ovaj postavila bi otok kakavje Lokrum“(Akademik Luko Paljetak)

Predsjednica „Kluba prijatelja Lokruma„: Jadranka Šimunović

9GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

PRIOPĆENJE MOSTA NEZAVISNIH LISTA:

„Na nezakonit način odbili sve naše„Na nezakonit način odbili sve naše„Na nezakonit način odbili sve naše„Na nezakonit način odbili sve naše„Na nezakonit način odbili sve našeamandmane“amandmane“amandmane“amandmane“amandmane“

HNS LIBERALNI DEMOKRATI - PODRUŽNICADUBROVNIK

Izmjene Zakona o gradnjiIzmjene Zakona o gradnjiIzmjene Zakona o gradnjiIzmjene Zakona o gradnjiIzmjene Zakona o gradnjiolakšavaju život građanaolakšavaju život građanaolakšavaju život građanaolakšavaju život građanaolakšavaju život građana- Zahvaljujući HNS-u i našem ministrugraditeljstva Predragu Štromaru sadaće doći kraj frustracijama građana. Zagradnju obiteljske kuće do sada jetrebalo vaditi kilograme dokumentacije,rješavati stotine papire, a potom čekatii čekati dok ne bi napokon uspjeli proćikroz tu šumu procedura i pravila. Ali tosada više neće biti tako – istakla je, uzostalo, Nataša GabričevićNovi zakoni o gradnji i prostornom uređenjukojim se građanima omogućuje da transpar-entnijim postupkom jednostavnije dobiju građ-evinske dozvole upućeni su u Sabor. Tim pov-odom dubrovački HNS organizirao je 9.travnjakonferenciju za medije na kojoj su predsjedni-ca podružnice Dubrovnik i kandidatkinja naizborima za Europski parlament NatašaGabričević te potpredsjednica podružnice igradska vijećnica Marina Vučković Matić iznijeleključne detalje koje izmjene donose.„Zahvaljujući HNS-u i našem ministru graditel-jstva Predragu Štromaru sada će doći kraj frus-tracijama građana. Za gradnju obiteljske kućedo sada je trebalo vaditi kilograme dokument-acije, rješavati stotine papire, a potom čekati ičekati dok ne bi napokon uspjeli proći kroz tušumu procedura i pravila.

Ali to sada više neće biti tako“ – rekla jeGabričević uz napomenu kako će se naovaj način uvesti red u sustav. Istaknulaje i kako će se uvođenjem ovih promjenasmanjiti stupanj korupcije. Osvrnula se ina postojeće probleme Dubrovnika sgradnjom.„GUP iz 2005. je neprihvatljiv za ovaj grad.Dubrovnik pod hitno mora dobiti noviGUP i sada je na gradskoj upravi te grad-skom vijeću da to realiziraju. Ali prava vr-ijednost ovog zakona je u onome štopruža građanima. Ove izmjene štedenovac i vrijeme. Neće više biti biljega zasvaki papir niti kopiranja u bezbrojprimjeraka, a troškovi ishođenja dozvolasmanjeni su ispod prosjeka EU. Ujednoneće biti potrebe za višekratnim odlasci-ma u institucije i čekanjima na šalterima.A broj procedura u postupku smanjujese s čak 22 na 10 do maksimalno 14, štoje opet ispod ili vrlo blizu prosjeka EU,koji je 13 procedura“ – rekla je NatašaGabričević, uz opasku kako je upravosmanjenje birokratskih procedura jednood ključnih pitanja kojim se HNS želi bavitiu Europskom parlamentu.Marina Vučković Matić istaknula je kakoće se ovim izmjenama napokon uvestitransparentnost u proces.„Građani i njihovi projektanti imat će krozcijeli postupak uvid u stanje predmeta, au svakom koraku postupka izdavanjadozvole bit će vidljivo što se događa, tko

je odgovorna osoba i kako postupa. Osimtoga uvodi se i rok za odgovor adminis-tracije. Ovo je prvi slučaj u hrvatskom za-konodavstvu da se nalaže postupanje uodređenom vremenu ili ako odgovora utom roku nema, da se nastavlja postupakkao da je stigao pozitivni odgovor. A rokza odgovor je 15 dana“ – rekla je Vučk-ović Matić. Ove izmjene opisala je i kaouvođenje javne uprave u digitalno doba.„Olakšava se pristup uslugama koje pružajavna uprava uspostavom digitalnih por-tala, gdje će korisnicima na jednom mjes-tu biti dostupne informacije i usluge tijelajavne uprave, a u sustav je trenutno ukl-jučeno 1489 jedinica javnopravnih tijela“– naglasila je gradska vijećnica HNS-a uzopasku kako se potpuna primjena ovogmodula očekuje nakon donošenja izmje-na Zakona, što bi se trebalo dogoditi dosredine travnja.„Ovo je konkretan korak Ministarstvakojim upravlja HNS prema pozicioniranjujavne uprave kao servisa građana i kaopoticaj za ulaganja u gospodarstvo. Zarazliku od dosadašnje percepcije javnos-ti kako je javna uprava spora i tromabirokracija koja stalno izmišlja neke novepapire i formulare. Zato slobodnomožemo reći da ovim izmjenama olakša-vamo život građana, ali i vraćamo dignitetjavnoj upravi“ – zaključno je izjavila Na-taša Gabričević.

HNS podružnica Dubrovnik

HNS LIBERALNI DEMOKRATI - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Mještani Zatona pokazali suMještani Zatona pokazali suMještani Zatona pokazali suMještani Zatona pokazali suMještani Zatona pokazali sukako se bori za zajednički intereskako se bori za zajednički intereskako se bori za zajednički intereskako se bori za zajednički intereskako se bori za zajednički interesStanovnici Zatona izborili su se za svoj interes. Jer vijestda Ministarstvo državne imovine ipak namjerava GraduDubrovniku ustupiti mještanima Zatona iznimno bitno zem-ljište zapravo je pobjeda tamošnjih stanovnika. Upravozato dubrovački HNS želi zahvaliti svima koji su podržaliovu akciju, a koju je pokrenula članica HNS-a Marija Ha-selsteiner.Umjesto prodaje, prema obećanju resornog ministra, tozemljište sada bi trebalo biti vraćeno njegovim pravim vlas-nicima, Zatonkama i Zatonjanima, kao i ostalim stanovnici-ma Dubrovnika. Vrijedi istaknuti kako je i ova akcija poka-zala da se glas građana može daleko čuti kada se zajed-nički organiziraju i bore za opće dobro.Svojom borbom mještani Zatona postigli su da se 921 m2

zemljišta u Zatonu ne prodaje za par stotina tisuća kunaveć da ta, njima neprocjenjiva, zemlja ostane na raspola-ganju kao šetnica i rekreacijska zona, vitalan prostor kojispaja Mali i Veliki Zaton. Upravo kakvom je treba sada isačuvati.Stoga se nadamo da će ovog puta Ministarstvo i Grad dokraja provesti ovu odluku, kako se ne bi dogodilo da zadesetak godina ponovno građani moraju dizati svoj glasda bi spriječili novi pokušaj prodaje ovog zemljišta. Tektada moći ćemo znati jesmo li smo se uspjeli izboriti zainteres građana i sa sigurnošću reći da je ovoj sagi doistadošao kraj. A građanima Zatona čestitamo na zajedništ-vu kojim su pokazali kako ideologija nije bitna kada je upitanju zajednički interes.

Nataša Gabričević,predsjednica podružnice Dubrovnik

Most nezavisnih lista 5.travnja je natematskoj sjednici Dubrovačko-neretvanske županije, zbog smrtidječaka u Metkoviću i drugih afera iproblema otvorio goruću temu ostanju zdravstvenog sustava u Du-brovačko-neretvanskoj županiji. Usvojim zahtjevima naveli smo mjerekoje bi građanima omogućile bar-em pristojan standard zdravstvenezaštite. Tražili smo donošenje pla-na poticajnih mjera za povećanjebroja zdravstvenih djelatnika, izgrad-nju dnevne bolnice u Metkoviću, do-datna sredstva za specijalizacije,putne troškove, osiguranje stanovaza liječnike i druge mjere.Sjednica je nažalost potvrdila daHDZ sa svojim partnerima smatra daje stanje u zdravstvu na područjunaše županije više nego dobro, a dasu tragični događaji samo plodslučajnosti, a ne ozbiljnih problemai organizacijskog kaosa. Osnovnimotiv za sazivanje tematske sjed-nice bio nam je otvaranje raspraveo stanju u zdravstvu i donošenjuzajedničkih zaključaka na dobrobitnaših sugrađana i unapređenjakvalitete i dostupnosti zdravstvene

usluge u svim dijelovima županije.“Žalosno je da nakon svega što seu našoj županiji događalo u zadnjevrijeme, ali i po cijeloj Hrvatskoj,vladajući odbiju naše argumentiranekritike i izađu s prijedlogom četiripaušalna zaključka kojima ne preu-zimaju nikakvu odgovornost zakatastrofalno stanje u zdravstvu, kaoda njime upravlja netko deseti. Nesamo da nisu bili u stanju ponuditijavnosti konkretne podatke i anal-ize nego su na nezakonit načinodbili sve amandmane te donijelizaključak skrivajući broj vijećnikakoji su ga podržali. Sve u svemu,imali smo iskrenu namjeru podijelitiodgovornost za loše stanje uzdravstvu naše županije i zajed-ničkim snagama donijeti zaključkekojima bi se sustav unaprijedio, novladajući su odlučili sami ponijeti tuodgovornost. Nadamo se da im ter-et s vremenom neće postatipretežak, jer jedini koji snose posl-jedice naši su sugrađani.”, ovim supovodom komentirali vijećnici Mo-sta u Skupštini Dubrovačko-neret-vanske županije.

MOST nezavisnih lista

GRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIK

VRTIĆ PČELICA U MOKOŠICI

Nakon rekonstrukcije imat će 15 grupa i biti usklađen s pedagoškim standardimaNakon rekonstrukcije imat će 15 grupa i biti usklađen s pedagoškim standardimaNakon rekonstrukcije imat će 15 grupa i biti usklađen s pedagoškim standardimaNakon rekonstrukcije imat će 15 grupa i biti usklađen s pedagoškim standardimaNakon rekonstrukcije imat će 15 grupa i biti usklađen s pedagoškim standardimaSukladno propisima ugradit će se i moderni protupožarni sustav te sustavi vertikalnog transporta, liftovi, radizahtjeva pristupačnosti te sanitarnih uvjeta vezano na distribuciju hrane

ZA IZGRADNJU SPORTSKO-REKREACIJSKOG IGRALIŠTA

Ministarstvo državne imovine darovat će zemljište u Zatonu Gradu DubrovnikuMinistarstvo državne imovine darovat će zemljište u Zatonu Gradu DubrovnikuMinistarstvo državne imovine darovat će zemljište u Zatonu Gradu DubrovnikuMinistarstvo državne imovine darovat će zemljište u Zatonu Gradu DubrovnikuMinistarstvo državne imovine darovat će zemljište u Zatonu Gradu Dubrovniku

ZA REKONSTRUKCIJU CESTE I SKRETAČ U VELIKOM ZATONU

Izdana građevinska dozvolaIzdana građevinska dozvolaIzdana građevinska dozvolaIzdana građevinska dozvolaIzdana građevinska dozvolaGrad Dubrovnik, Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređen-ja i gradnje, izdao je građevinsku dozvolu investitoru Hrvatskim cestama za rekonstrukci-ju državne ceste D8 u Zatonu Velikom. Zahvat obuhvaća i izgradnju nove kolničke trakeza lijevo skretanje na križanju za ulazak u mjesto Zaton Veliki. Riječ je o dionici dugoj 270metra, a cijelom će dužinom biti izrađen i nogostup, koji će omogućiti sigurno kretanjepješaka prema Zatonu Malom. Ova rekonstrukcija povećat će sigurnost u prometovanjuovom dionicom, posebice kod skretanja, koje je dosada, iza nepreglednog zavoja, biloopasno. Povećat će i sigurnost pješaka novoizgrađenim nogostupom čitavom dužinomzahvata, koji će biti osiguran i ogradama. Također olakšat će se kretanje i povećati sig-urnost i za osobe s invaliditetom, s obzirom da će se u sklopu nogostupa, na pješačkomprijelazu na križanju u Zatonu Velikom, napraviti i rampa za jednostavniji prelazak oso-bama s invaliditetom. Hrvatske ceste s radovima bi trebale krenuti nakon sezone.

Grad Dubrovnik kreće s ishođenjem dozv-ole za dogradnju i nadogradnju Dječjegvrtića Pčelica u Mokošici. Završena je ko-mpletna projektna dokumentacije na raziniglavnog i izvedbenog projekta za potrebeishođenja dozvole za radove, premaranijem idejnom projektu, a vrtić će nakonrekonstrukcije sa sadašnjih osam grupanarasti na ukupno njih 15 i to 9 vrtićkih sk-upina i 6 jasličkih.Dogradnja i nadogradnja vrtića planira ses ciljem povećanja broja odgojno-obra-zovnih skupina, a time i ukupnog kapacite-ta broja djece. Nadograđuju se dvije etaže,te dograđuje dio uz vrtić, s istočne stranepostojeće zgrade. Treći kat oblikuje se kaoprohodan zeleni krov sprostorima za boravak iigru na otvorenom, djelo-mično natkriven trjemovi-ma i zasjenjen pergolama.Dio postojeće zgrade mor-at će se ukloniti te ojačatitemelji na tim dijelovima.Nakon usklađenja,dograđena i nadograđenagrađevina dječjeg vrtićaslužila bi za ukupno 247djece. Svaka vrtićka gru-pa sastoji se od prostorijeza dnevni boravak, vlastitegarderobe i sanitarija teudjela u zajedničkoj tera-si. Unutar dograđenogdijela prizemlja predviđase prostor za vannastavne

aktivnosti u površini od 88 m2, s pratećimsanitarnim prostorijama za djecu. Ovaj pros-tor namijenjen je za provedbu programapredškole za djecu koja nisu obuhvaćenaredovitim programom predškolskog odgojau dječijem vrtiću, kao i posebnim programi-ma predškolskog odgoja i naobrazbe.Uz povećanu kuhinju i praonicu prila-gođenu potrebama novoplaniranog brojakorisnika, predviđeni su potrebni prostoriza odgajatelje te sanitarije djelatnika u ku-hinji i praonici u skladu sa sanitarnim prop-isima. Sukladno potrebama Naručiteljaprostori kuhinje i praonice, kao i ostaliprateći prostori, planirani su za centralnivrtić. Predviđen je i prostor za upravu te

prostori za stručne službe – uredi peda-goga, psihologa, edukacijsko rehabilit-acijskih stručnjaka te zdravstvene voditel-jice kao i prostori za izolaciju sa sanitarija-ma.Sukladno propisima ugradit će se i moder-ni protupožarni sustav te sustavi vertikalnogtransporta, liftovi, radi zahtjeva pristu-pačnosti te sanitarnih uvjeta vezano na dis-tribuciju hrane.Formira se plato za parkiranje na razini pr-vog kata i novi istočni ulaz. U oblikovanjuokoliša nastojalo se maksimalno zadržatikonfiguraciju terena u svrhu očuvanja pos-tojećeg visokog zelenila, a okoliš će se do-datno oplemeniti zelenilom, dok će se za

prostore vanjskih igrališ-ta koristiti podloge od lije-vane gume.Ovom rekonstrukcijomzadovoljit će se i prop-isani pedagoški standar-di predškolskog odgoja.Inače zbog nedostatakakapaciteta vrtić Mokošicasada radi na tri različitelokacije unutar naselja.Ove godine trebala bi kre-nuti i razdioba Dječjihvrtića Dubrovnik, a u pr-voj će fazi ići dioba nadvije ustanove - dijeljenjeDV Pčelica (Mokošica) odDV Dubrovnik, pa će uMokošici biti i sjedištenove ustanove.

Nakon što je u subotu, 30.ožujka, Mjesni odbor Zatona uputioslužbeni zahtjev prema Gradu Dubrovniku s iskazivanjem intere-sa za izgradnju sportsko-rekreacijskog igrališta na čestici zemlje688/1 k.o. Zaton, te se na taj način stekli uvjeti da Grad Dubrovnikzatraži dodjelu ove čestice od nadležnog Ministarstva, gra-donačelnik Dubrovnika Mato Franković odmah je reagirao i već uponedjeljak 1. travnja uputio zahtjev Ministarstvu državne imov-ine. Gradonačelnik Franković zatražio je darovanje navedene čes-tice sukladno novom zahtjevu za rekreacijsku zonu. Ujedno je iusmeno kontaktirao ministra Gorana Marića koji je obećao da će

Ministarstvo navedenu česticu darovati u svrhu izgradnje sports-ko-rekreacijskih sadržaja.Naime, na osnovu ranije iznesenih zahtjeva mještana Zatona dase čestica traži za parking to se nije moglo napraviti jer ta svrhanije sukladna Zakonu o upravljanju državnom imovinom, koji pro-pisuje za to opravdane razloge.Nakon što Grad Dubrovnik dobije od Ministarstva navedenu čes-ticu zemlje odmah će krenuti s izradom projekta i u što kraćemroku privesti je svojoj svrsi. Parking na ovoj čestici bit će onemo-gućen jer isti ne može biti na području rekreacijske zone.

HUMANITARNA AKCIJA

Na darNa darNa darNa darNa darGradski kotar Pile - Kono, Caritas i Crvenikriž, pozivaju sugrađane na sudjelovanje uhumanitarnoj akciju “ Na dar “ za korisnikepučke kuhinje. U subotu, 13. travnja, od 9do 16 sati, na Pilama - Brsalje, prikupljat ćese poklon paketići koji će za Uskrs biti daro-vani korisnicima pučke kuhinje. Sadržaj pok-lon paketića po izboru darovatelja. Unapri-jed HVALA! Gradski kotar Pile - Kono,

Caritas i Crveni križ

CENTAR ZA MLADE GRADA DUBROVNIKA

Uskoro u peterostrukoUskoro u peterostrukoUskoro u peterostrukoUskoro u peterostrukoUskoro u peterostrukovećem prostoru u Luci Gružvećem prostoru u Luci Gružvećem prostoru u Luci Gružvećem prostoru u Luci Gružvećem prostoru u Luci GružUređenju prostora pristupit će se odmahpo potpisivanju ugovora o zakupu, koji je upripremi i iznosi 157 tisuća kuna s PDV-omna godišnjoj razini, a moći će se koristiti od1. svibnja ove godineUdruge mladih koje pod okriljem Centra za mladeGrada Dubrovnika djeluju u prostoru bivšeg hotelaStadion uskoro sele u novi prostor smješten u bliz-ini autobusnog kolodvora, a pridružit će im se iudruge iz oblasti tehničke kulture.Radi se o prostoru površine 474 metra kvadratna uvlasništvu Luke Dubrovnik čiji zakup je dogovorenna sastanku gradonačelnika Grada Dubrovnika MataFrankovića s predsjednikom uprave Luke DubrovnikŽeljkom Ragužem. Sastanku je bio nazočan ipročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport,socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić, koji je

objasnio punu opravdanost djelovan-ja Centra za mlade.Naime, Centar za mlade Grada Du-brovnika u kolovozu prošle godine pro-slavio je svoj prvi rođendan, a samo uprvoj godini djelovanja Centra održanoje 90 različitih događanja, uključujućiradionice i predavanja. Pod okriljemCentra djeluju Udruga mladih „Maro iBaro“, Udruga „Bonsai“, UR institut,Udruga „Luža“, Društvo Naša djeca,Centar za karijere mladih i ESN (Eras-mus Student Network). U sklopu Cen-tra djeluje i Informativni centar zamlade/web portal INFORMADUR (os-novan 2014.) te psihološko savjetoval-ište za mlade, koje je u prostorima Cen-tra počelo s radom u 2017. godini.Zbog gotovo peterostruko veće površ-ine novog prostora, što omogućuje i or-ganizaciju većih događanja, u njemu ćesada svoje mjesto sada naći i udruge

tehničke kulture kao što su Futura,STEM garaža, RC Modeli i Foto klubMarin Getaldić, a koje se godinamanose s nedostatkom adekvatnog pros-tora ili djeluju u neodgovarajućim uvjeti-ma. Centar za mlade bit će i sjedište Sav-jeta mladih Grada Dubrovnika.Uređenju prostora pristupit će seodmah po potpisivanju ugovora o zak-upu, koji je u pripremi i iznosi 157 tisućakuna s PDV-om na godišnjoj razini, amoći će se koristiti od 1. svibnja ovegodine.Nove prostore za smještaj i rad udru-ga mladih bilo je potrebno definiratizbog skore obnove bivšeg Hotela Sta-dion. Podsjetimo, rekonstrukcija preo-stalih neobnovljenih prostora bivšegHotela Stadion, u okviru gradskog ba-zena u Gružu, trebala bi započeti na-kon provedene javne nabave za radovekoja je raspisana 29. ožujka.

KOMUNALNO REDARSTVO GRADA DUBROVNIKA

Kršenje odredbi Odluke o zakupu javnih površinaKršenje odredbi Odluke o zakupu javnih površinaKršenje odredbi Odluke o zakupu javnih površinaKršenje odredbi Odluke o zakupu javnih površinaKršenje odredbi Odluke o zakupu javnih površinaProvodeći redovne aktivnosti nadzora koriš-tenja javnih površina Komunalno redarstvoGrada Dubrovnika u nekoliko slučajeva utvrdi-lo je kršenja odredbi Odluke o zakupu javnihpovršina (Službeni glasnik Grada Dubrovni-ka br. 01/14, 21715 i 03/16.). Prekršiteljimasu temeljem članka 239. Prekršajnog zakonaizdali obvezne prekršajne naloge.Tvrtka With Photo d.o.o. kažnjena je novčan-om kaznom od 10.000 kuna uz dodatnih2.000 kuna za odgovornu osobu u pravnojosobi jer su dana 3. travnja zauzeli javnu pov-ršinu na način da su na istu postavili 5 stolo-va i 10 stolica za potrebe ugostiteljskog ob-jekta “Ding-Dong” u Vetranićevoj ulici, iakoim je ugovorom o zakupu javne površine odo-breno postavljanje 3 stola i 6 stolica, što jedva stola i 4 stolice više od odobrenog ugo-vorom.

Dana 29. ožujka utvrđeno je da je vlasnikobjekta Koloseum zauzeo javnu površinu uulici Uz Jezuite, odnosno dozvolio zauziman-je iste na način da je na javnu površinu mimougovora o zakupu postavio dodatni stol sa tristolice. Vlasnik objekta Koloseum kažnjen jenovčanom kaznom od 5.000 kuna.Uz novčane kazne, ugostiteljskim objektima„Ding-Dong“ i „Koloseum“ izjavljeni su i ot-kazi ugovora o zakupu javnih površina naperiod od 7 dana, a otkazi su počeli teći odčetvrtka, 4, travnja.Djelatnici komunalnog redarstva dana 3.travnja novčano su kaznili i caffe bar „La Bode-ga“ (10.000 kuna + 2.000 kuna) i to radi ogla-šavanja putem zastava i strata bez valjanogodobrenja. Isti prekršaj također predviđa iprivremeno oduzimanje javne površine, a ot-kaz ugovora o zakupu na 7 dana im je uručen

u petak, 5. travnja.Također, dana 29. ožujka novčana ka-zna od 10.000 kuna (+ 2.000 kunaodgovornoj osobi u pravnoj osobi)izdana je caffe baru „Mr. Good Life“ uulici Uz Tabor radi počinjenog prekršajazauzimanja javne površine bez ugo-vorenog zakupa iste.Kako je i najavljeno na koordinacijskomsastanku na temu aktivnosti koje ko-munalna društva i nadležni gradskiodjeli provode u okviru priprema zaturističku sezonu Služba komunalnogredarstva nastavit će provoditi kontrolupridržavanja Odluke o reklamiranju iOdluke o zakupu javnih površina kao idrugih srodnih odluka poput Odluke onačinu i vremenu obavljanja građ-evinskih radova. Tijekom lipnja i srpnjaplanira se pojačani nadzor korištenjapomorskog dobra sukladno konc-esijskim odobrenjima.

GRADOVI PRIJATELJI DUBROVNIK I SARAJEVO

Gradonačelnik položio vijenac na mjestuGradonačelnik položio vijenac na mjestuGradonačelnik položio vijenac na mjestuGradonačelnik položio vijenac na mjestuGradonačelnik položio vijenac na mjestupogibije naše sugrađanke Suade Dilberovićpogibije naše sugrađanke Suade Dilberovićpogibije naše sugrađanke Suade Dilberovićpogibije naše sugrađanke Suade Dilberovićpogibije naše sugrađanke Suade DilberovićDelegacija GradaDubrovnika sud-jelovala je na obilje-žavanju Dana GradaSarajeva. Tom pril-ikom gradonačelnikMato Franković je upratnji predstavnikaBošnjacke zajed-nice grada Dubrov-nika položio vijenacna mjestu pogibeljinaše sugrađankeSuade Diberovic,koja je te ratne 1992.godine studirala uSarajevu. Ujednogradonačelnik jepoložio vijenacispred spomenikaubijenoj djeci Sara-jeva.

SIMPOZIJ O ZELENOJ GRADNJI

Pozitivni primjeri izPozitivni primjeri izPozitivni primjeri izPozitivni primjeri izPozitivni primjeri izDubrovnikaDubrovnikaDubrovnikaDubrovnikaDubrovnikaZamjenica gradonačelnika Grada Dubrovni-ka Orlanda Tokić pozdravila je sudionike sim-pozija o zelenoj gradnji „Održiva gradnja, kul-turna baština & nZEB“ koji se održao 9.travn-ja u gradskoj vijećnici, u organizaciji neprofit-ne udruge Hrvatski savjet za zelenu gradnju.Govorila je o iskustvu Grada Dubrovnika u en-ergetskoj obnovi gradskih škola i vrtića, kao io smjeru gradske uprave po pitanju ekologijei energetske obnove, posebno se dotaknuvšiobnove spomeničke baštine. Kao pozitivanprimjer je izdvojila projekt obnove kotlovniceu zgradi gradske vijećnice i Kneževa dvora,koji će ubuduće za energiju koristiti snagumora, što je primjer korištenja suvremenemoderne tehnologije u obnovi spomeničkebaštine.Simpozij je okupio predstavnike građevinskogsektora, institucija, predstavnike lokalne i re-gionalne samouprave, područna društva ar-hitekata i inženjera te konzervatora. Obrađenesu teme vezane uz zelenu i održivu gradnju teenergetsku učinkovitost i zaštitu okoliša.

12 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

U DUBROVNIKU

Simpozij GREENSimpozij GREENSimpozij GREENSimpozij GREENSimpozij GREENTALKS – OdrživaTALKS – OdrživaTALKS – OdrživaTALKS – OdrživaTALKS – Održivagradnja, kulturnagradnja, kulturnagradnja, kulturnagradnja, kulturnagradnja, kulturnabaština & nZEBbaština & nZEBbaština & nZEBbaština & nZEBbaština & nZEBZamjenik župana Joško Cebalopozdravio je 9.travnja sudionike stručnogsimpozija o zelenoj gradnji – GREENTALKS – „Održiva gradnja, kulturna baš-tina & nZEB“.”Green talks” odnosno ”zeleni razgovori”svakim danom imaju sve veći zamah usvijetu, Europi, ali i kod nas. Ekološkeinicijative, u našem slučaju gradnje i kul-turne baštine, sastavni su dio naše sva-kodnevnice te im je potrebno dati pažnjukoju zaslužuju. Zelena gradnja i obnovaobjekata možda je u startu nešto nepris-tupačnija cijenom, ali u konačnici je viš-estruko isplativija. Ta svijest se polako,ali sigurno razvija u našem društvu, aovakvi susreti to zasigurno dodatnopotiču. Dubrovačko neretvanska župani-ja kontinuirano radi na povećanju ener-getske učinkovitosti i korištenju obnovl-jivih izvora energije u svim sektorima krozprojekte informativnog karaktera kojimase pokušava dodatno osvijestiti građaneo važnosti spomenutog te potaknuti napromjene kroz različite programe za pot-icanje energetske učinkovitosti na po-dručju naše županije”, rekao je zamjenikCebalo te nastavio:”Republika Hrvatska usvojila je jasne cil-jeve energetske učinkovitosti za 2020.godinu, a energetska obnova zgrada iobiteljskih kuća u posljednjih nekolikogodina uvelike pridonosi tom cilju. Du-brovačko-neretvanska županija, a sve te-meljem Akcijskog plana energetskeučinkovitosti, izuzetno je aktivna na tompodručju te smo uz pomoć EU fondovakroz posljednjih nekoliko godina uložilimilijune kuna u projekte energetske ob-nove javnih zgrada kao što su primjericeosnovne i srednje škole, domovi za star-ije na cijelom području naše županije –od Dubrovnika, Metkovića, Konavala,Staševice, Vela Luke itd. Veseli me štoste upravo Dubrovnik i Dubrovačkoneretvansku županiju izabrali kao mjes-to vaše rasprave o obnovi kulturne baš-tine gdje je poseban izazov postići malupotrošnju energije ili tzv. nZEB standard,odnosno gotovo nikakvu potrošnju, nonapretkom tehnologije, ali i ovakvomrazmjenom iskustava ti ciljevi više i nisutako nedostižni”, rekao je zamjenik Ce-balo.

REAGIRANJE

Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje jeCentar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje jeCentar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje jeCentar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje jeCentar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje jepo svim rješenjima prihvatljiv za okolišpo svim rješenjima prihvatljiv za okolišpo svim rješenjima prihvatljiv za okolišpo svim rješenjima prihvatljiv za okolišpo svim rješenjima prihvatljiv za okolišStudija izvedivosti bit će javnosti dostupna po izvršenju primopredaje

ZAMJENICA ŽUPANA NA OTVARANJU MEĐUNARODNOG SIMPOZIJA

Protuminsko djelovanje 2019.Protuminsko djelovanje 2019.Protuminsko djelovanje 2019.Protuminsko djelovanje 2019.Protuminsko djelovanje 2019.

Nastavno na priopćenje GI ”Srđ je naš” od 8. travnja 2019.u kojem se proziva Dubrovačko-neretvanska županija zanebrigu za okoliš vezano uz projekt Centra za gospodaren-je otpadom ”Lučino razdolje”, u interesu istinitog informiranjajavnosti prisiljeni smo reagirati na neistinite navode koordi-natora GI SJN Đura Capora. Naime, nekoliko dubrovačkihmedija objavilo je u ponedjeljak 8. travnja priopćenje GI ”Srđje naš” u kojem koordinator inicijative, profesor povijesti g.Đuro Capor, ustvrđuje među ostalim kako “Županija nemaili ne zna gdje se nalazi Studija izvedivosti”, pita se ”kaozabrinuti građanin zna li Županija što radi” i spominjenekakve neodređene ”ekološke nepoznanice”.Stoga opetovano upoznajemo javnost sa činjenicama:Studija izvedivosti za projekt Centra za gospodarenje otpa-dom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije završena, ina nju nemamo autorska prava. Autorska prava imat će

Agencija za gospodarenje otpadom d.o.o. kad se izvrši ure-dna primopredaja (kad Studija bude završena, usuglašenas Jaspersom te plaćena izrađivaču), što očekujemo krajemsvibnja 2019. i tad će javnost s njom biti upoznata.Studiju izvedivosti ne treba brkati sa Studijom utjecaja naokoliš, koja je bila cijelo vrijeme izrade dostupna javnosti,na posebnom sastanku u Županiji raspravljena je s udruga-ma civilnog društva, koja je bila na javnoj raspravi i o njoj susvi mogli reći sve što su imali. Tom Studijom i Rješenjem oobjedinjenim uvjetima zaštite okoliša utvrđeno da je ZahvatCentar za gospodarenje otpadom Dubrovačko – neretvan-ske županije prihvatljiv za okoliš i ispunjava sve objedinjeneuvjete zaštite okoliša. Dodatna geološka i hidrogeološkaistraživanja 2013. godine obavljena su na, traženje Hrvatskihvoda i njihov nalaz, kao i prvi nalaz bio je prihvatljiv za daljnjirazvoj projekta. Dubrovačko neretvanska županija

Zamjenica župana Žaklina Marević nazočila je u Slanomeotvorenju međunarodnog simpozija ”Protuminsko djelovan-je 2019.” Otvorenju su nazočili i veleposlanik Mađarske kojaje ove godine zemlja partner, NJ. E. József Zoltán Magyar,veleposlanik Norveške pri Ujedinjenim narodima u Ženevi,NJ. E. Hans Brattskar, veleposlanik Sirije u Beču, NJ. E.Bassam Sabbagh i brojni drugi strani i domaći visokidužnosnici.”Zaostale mine su jedan od najpodlijih podsjetnika kalvar-ije koju je Republika Hrvatska pretrpjela u Domovinskomratu. Želim podsjetiti ovdje kako je neizmjernim zalaganjemi trudom prvenstveno naših deminera, ali i svih uključenih uakcije razminiranja Dubrovačko-neretvanska županija još2014. godine proglašena županijom bez mina. Neizmjernosmo zahvalni svim zaslužnima što su napornim radomdonijeli mir svima nama i čistu županiju budućim generaci-jama. Vjerujem da će uskoro i svi oni dijelovi lijepe namdomovine, koji su ratom razoreni, uskoro biti dio domovine

bez mina.I koliko god nam je bila bolna prošlost, ne smijemo ju zabo-raviti, no moramo se okrenuti sretnoj i bezbrižnoj budućnostikoju možemo ostvariti zajedničkim radom, upornošću i vol-jom, kako bismo našoj djeci ostavili mirnu, uređenu i čistudržavu bez mina”, rekla je zamjenica Marević.Mađarski veleposlanik József Zoltán Magyar na otvorenjuje uručio pohvalnice ministra unutarnjih poslova hrvatskim imađarskim sudionicima uspješno provedenog projekta „De-Mine HU-HR II“. Skup su također pozdravili Katarina Markt,direktorica tvrtke HCR-CTRO u ime suorganizatora te u imelokalne i regionalne vlasti zamjenica župana Dubrovačko-neretvanske županije Žaklina Marević i načelnik općine Du-brovačko primorje Nikola Knežić.U sklopu simpozija predviđene su teme „Iskustva iz pro-tuminskog djelovanje u svijetu“, „Izazovi protuminskog djelo-vanja u migrantskoj krizi“, kao i pokazna vježba „Uklanjanjei uništavanje eksplozivnih sredstava iz mora“.

URED ŽUPANA

Župan čestitao osvajačima Porina iz Dubrovačko-neretvanske županijeŽupan čestitao osvajačima Porina iz Dubrovačko-neretvanske županijeŽupan čestitao osvajačima Porina iz Dubrovačko-neretvanske županijeŽupan čestitao osvajačima Porina iz Dubrovačko-neretvanske županijeŽupan čestitao osvajačima Porina iz Dubrovačko-neretvanske županijeŽupan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku Ibrici Jusiću, Goranu Martincu i Petru Obradoviću koji su nedavno za svoje glazbeno stvaranje osvojili nagradu Porin:Najveće priznanje koje čovjek može dobiti za svoj rad je neovisno i objektivno priznanje njegove struke. U tom kontekstu posebno želim čestitati našem legendarnomšansonjeru Ibrici Jusiću na osvajanju Porina za životno djelo. Osim ove velike nagrade, naš Metkovac producent Goran Martinac osvojio je u raznim kategorijama čaktri Porina, a ovo vrijedno priznanje otišlo je i u ruke našeg skladatelja Petra Obradovića. Neka vam osvajanje ovih prestižnih glazbenih nagrada bude poticaj za budućestvaralaštvo, na radost svih nas. Vaš župan Nikola Dobroslavić

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

Obilježena 70. obljetnica Instituta za more i priobaljeObilježena 70. obljetnica Instituta za more i priobaljeObilježena 70. obljetnica Instituta za more i priobaljeObilježena 70. obljetnica Instituta za more i priobaljeObilježena 70. obljetnica Instituta za more i priobaljeU Kazalištu Marina Držića 5.travnja je održana svečanostobilježavanja 70. obljetnice Instituta za more i priobaljeSveučilišta u Dubrovniku kojoj je, kao izaslanik predsjedni-ka Vlade RH, nazočio zamjenik župana Joško Cebalo.“Zadovoljstvo mi je što vas danas mogu pozdraviti naobilježavanju 70. obljetnice utemeljenja Instituta za more ipriobalje Sveučilišta u Dubrovniku, prvenstveno u ime pred-sjednika Vlade Republike Hrvatske gospodina Andreja Plen-kovića, u ime Dubrovačko-neretvanske županije i svoje os-obno ime.Koliki je značaj Instituta govore nam same godine njegovakontinuiranog djelovanja i praćenja svih promjena koje sedogađaju u Jadranu, što je izuzetno važno pogotovo dan-as, kada se cijeli ekosustavi mijenjaju prvenstveno zbogvelikog ljudskog utjecaja. Od stranih morskih vrsta u našem

okruženju preko mikropokazatelja promjena u našem moru,javnost odgovore traži prvenstveno od vas i više nego ikadnam je potreban vaš stručni kadar, vaše znanje i vaše iskust-vo.”, kazao je uvodno zamjenik župana.Dodao je i kako je suradnja Županije i Instituta uvijek bilavrlo dobra, posebice u segmentu planiranja prostora i ana-lize stanja akvatorija. “Današnje postupanje u Malostonskomzaljevu temelji se na lokacijskoj dozvoli ishođenoj temeljemstudije koju je izradio upravo Institut za more i priobalje, aŽupanija je i ove godine sklopila ugovor sa Sveučilištem uDubrovniku temeljem kojeg će Institut obavljati monitoring iličinkovanje te uzorkovanje na tom području.”, rekao jezamjenik Cebalo te, uz vjeru da će svoj posao nastaviti radi-ti jednako savjesno kao i dosada, čestitao 70. obljetnicu odutemeljenja Instituta.

13GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

ODRŽANA TEMATSKA SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

O stanju zdravstvenog sustava u županijiO stanju zdravstvenog sustava u županijiO stanju zdravstvenog sustava u županijiO stanju zdravstvenog sustava u županijiO stanju zdravstvenog sustava u županiji- Nadam se da će Skupština pristati na osnivanje kliničkih odjela,stimulaciju liječničkih zanimanja, uspostavu trajne helikopterskeslužbe. Apeliram da ne stvaramo ozračje napada na liječnike imedicinske sestre, pustimo te ljude da rade na miru i dagrađanima pruže zdravstvenu zaštitu kakvu zaslužuju - kazaoje, uz ostalo, župan Nikola Dobroslavić

U PALAČI RANJINA

Svečana prisega sudaca porotnikaSvečana prisega sudaca porotnikaSvečana prisega sudaca porotnikaSvečana prisega sudaca porotnikaSvečana prisega sudaca porotnika

U Dubrovniku je u petak održana tematskasjednica Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske na temu ”Stanje zdravstvenogsustava u županiji”, a koju je zatražila trećinaoporbenih vijećnika predvođeni MOST-om.U ime predlagatelja, skupštini se obratiovijećnik Pero Jerković (MOST) koji jeobrazložio njihova četiri prijedloga.Zatražio je očitovanje odgovornih osoba oizostanku objavljivanja zapisnika sjednica tije-la zdravstvenih ustanova kojima je osnivač i/ili vlasnik DNŽ, donošenje plana poticajnihmjera za povećanje broja zdravstvenih djelat-nika u ustanovama kojima je vlasnik i /ili os-nivač DNŽ te Izmjene i dopune ProračunaDNŽ kojima bi se predložila dodatna sredst-va za specijalizacije, putne troškove, dodatakza odvojen život, za osiguranje stanova zaliječnike te izgradnju Dnevne bolnice Metk-ović.Predloženo je i organizirati i uspostavitidežurstva obiteljskih liječnika te pedijataraliječnika Domova zdravlja i koncesionara vik-endom i blagdanima u dežurnim ordinacija-ma obiteljske medicine i pedijatrijskim ordi-nacijama te organizirati i uspostaviti rad tur-ističkih ambulanti.Župan Dobroslavić istaknuo je kako stanje uzdravstvu nije kakvo pojedinci žele prikazatite istaknuo su ovakvi prijedlozi neupotrebl-jivi, u prvom redu jer je veliki dio već ostvaren.”Stanje u zdravstvu nije onakvo kakvo inicija-tor ove sjednice prikazuje. Dubrovačko-neret-vanska županija je osnivač OB Dubrovnik,Zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za hitnus više punktova, više Domova zdravlja. Uzdravstvu je zaposleno 1868 osoba od toga1164 medicinskog osoblja i 285 liječnika.Zdravstvo se financira iz sredstava prikupl-

jenih za tu namjenu, kroz HZZO, iz državnogi župnijskog proračuna, EU fondova.Prosječno godišnje izdvajanje Dubrovačko-neretvanske županije za zdravstvo je 15.5milijuna kuna, a od 2011. godine utrošeno jeviše od 120 milijuna kuna.Sve naše ustanove posluju uredno, bez gu-bitaka. U Domu zdravlja Metković smo imalipoteškoća, ali to je riješeno. Ostaje nam OBDubrovnik s naslijeđenim dugom i dugom kojinastaje zbog nedovoljnog limita na mjesečnojrazini. Dug bolnice je trenutno 177 milijunakuna i to ne može niti treba riješiti Županija”,rekao je župan te nastavio:”Mi imamo veoma kvalitetno zdravstvo, ima-mo stručne i predane liječnike i medicinskesestre. Imamo i izazova i poteškoća, prven-stveno zbog zemljopisnog položaja županije.Udaljenost do bolnice je prevelika, a do pr-vog KBC-a udaljenost je prevelika. Imamoizražen manjak liječničkog osoblja, prven-stveno u OB Dubrovnik. S druge straneulažemo velika sredstva. U deset godinasamo od Županije nabavljeno je 41 novo vozi-lo, potom Centar za djecu s poteškoćama urazvoju, opremanje ambulanti, završava seprojekt OHBP vrijedan 27 milijuna kuna, utijeku je projekt Dnevne bolnice u Dubrovni-ku kao i one u Metkoviću. Uspostavili smoturističke ambulante, dodijelili smo jedan stanna korištenje OB Dubrovnik i zajedno s Gra-dom tražimo način za rješavanje stambenogpitanja za liječnike. Stipendiramo studente zaliječnička zanimanja, ove godine smo imalideset stipendija za liječnike.Također, nije točno da nemamo specijaliza-cija, ove godine imamo 74 specijalizacije izOB Dubrovnik i još po nekoliko s Domovimazdravlja. Kroz sezonu imamo uspostavljenu

hitnu medicinsku helikoptersku službu. Dežurstva u Opuzenu sukrenula, nabavka opreme za Metković. Znamo koje probleme našezdravstvo ima i s Ministarstvom smo u trajnom kontaktu. Inzistiramoda se riješi status dugovanja OB Dubrovnik i da se utvrdi realan limitza usluge koje bolnica pruža i kako se ne bi stvarali novi dugovi.Ministarstvo će rješavati ove dugove, građani ne moraju strahovatida će ostati bez lijekova. Činjenica je nažalost da liječnik ide radijeraditi u Osijek nego u Dubrovnik jer je ovdje skuplji život”, rekao ježupan.”Što se tiče prijedloga zaključaka inicijatora sjednice, oni su neupo-trebljivi. Tražite očitovanje župana o nečemu što nije obveza ili što jeveć izvršeno. Ne može se tražiti da Skupština naloži županu usposta-vu dežurstava vikendom i nedjeljom kad ona već postoje. Ne možese tražiti da Skupština naloži županu osnivanje turističkih ambulantikad one već postoje deset godina. Pa ja sam ih zatekao kad sampostao župan i naravno da smo ih održavali. Nadam se da će Skup-ština pristati na osnivanje kliničkih odjela, stimulaciju liječničkih zan-imanja, uspostavu trajne helikopterske službe. Apeliram da ne stvar-amo ozračje napada na liječnike i medicinske sestre, pustimo te ljudeda rade na miru i da građanima pruže zdravstvenu zaštitu kakvuzaslužuju”, kazao je župan Dobroslavić.Na kraju rasprave vijećnik Pero Jerković povukao je Mostove prijed-loge, a većinom glasova prihvaćen je Zaključak koji je podnio županDobroslavić, a na koje je pozitivno mišljenje dao i Odbor za zdravst-vo i socijalnu skrb.”Zaključak o stanju zdravstva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji,Zdravstvo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na visokoj je razini,liječnički kadar je stručan i predan svom pozivu, također i med-icinske sestre. Opća bolnica, kao stožerna zdravstvena ustanova,domovi zdravlja, Zavod za hitnu medicinu, Zavod za javno zdravst-vo, Specijalna bolnica Kalos i ljekarne su dobro organizirane iopremljene ustanove, o čemu brinu Ministarstvo zdravstva, HZZOi Županija uz sve veće uključivanje jedinica lokalne samouprave.Županija je u suradnji s Ministarstvom zdravstva trajno radila i radina povećanju zdravstvenog standarda iznad onog propisanog uRH te su tako realizirani ili su u tijeku brojni projekti kao što su:Odjel za palijativnu skrb u Općoj bolnici, palijativna služba u do-movima zdravlja Dubrovnik i Metković, Centar za djecu spoteškoćama u razvoju, Objedinjeni hitni bolnički prijam u OBDubrovnik, Dnevna bolnica u Dubrovniku i Metkoviću, brojna ula-ganja u dogradnju i opremu domova zdravlja, Hitne medicinskeslužbe, Zavoda za javno zdravstvo, specijalne bolnice Kalos, se-zonska helikopterska služba itd.Stupanjem na snagu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti Ministar-stvo je omogućilo uvođenje dva dodatna dežurstva preko viken-da, u Neretvanskoj dolini i na Korčuli što se već provodi. Pokrenu-ta su gostovanja liječnika specijalista Opće bolnice u Domu zdrav-lja Metković kao prethodnica Dnevne bolnice. U Metkoviću se nainicijativu građana i liječnika nabavlja i dodatna oprema iznad med-icinskog standarda.Postoji, dakako potreba i prostor za daljnja unaprjeđenja, poseb-no s obzirom na nepovoljni zemljopisni položaj županije, na man-jak liječnika u Općoj bolnici, kao i na naslijeđena dugovanja Općebolnice Dubrovnik.Stoga Skupština podupire inicijative Županije prema Ministarstvuzdravstva i HZZO-u za rješavanje posebno sljedećih prioritetazdravstva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji:1. Podmirivanje dugovanja Opće bolnice Dubrovnik i stvaranje uv-jeta za poslovanje ove ustanove bez gubitaka2. Uspostavljanje kliničkih bolničkih odjela za one odjele koji ispun-javaju uvjete, kao korak prema mogućoj kliničkoj bolnici, što ćejačati kadrovsku osnovicu u bolnici3. Iznalaženje sustava stimuliranja liječničkih zanimanja u područji-ma koja trpe manjak stručnih kadrova, a to je svakako područjeove županije, kao i sprječavanje odljeva liječnika, posebno speci-jalista u kliničke bolničke centre4. Uspostava stalne Hitne helikopterske službe sa sjedištem uNeretvanskoj dolini koja će skratiti vrijeme prijevoza do bolniceposebno za Neretvansku dolinu i otoke.Pozivaju se gradovi i općine da se i nadalje, po mogućnosti i više,uključuju u rješavanje izazova zdravstva u skladu s proračunskimmogućnostima, s naglaskom na stambeno zbrinjavanje medicin-skog osoblja.”

Svečanost prisege 12 sudaca porotnikaodržana je u četvrtak, 4. travnja 2019., u palačiRanjina u Dubrovniku.Naime, Županijska skupština je na 9. sjedni-ci, održanoj 11. ožujka donijela Rješenje o im-enovanju sudaca porotnika, kojim su u skladusa člankom 119. Zakona o sudovima imeno-vani suci porotnici Općinskog suda u Du-brovniku, a po prijedlogu Gradskog vijećaGrada Dubrovnika i Općinskog suda.Predsjednica Županijske skupštine dr.sc. Vil-ma Kosović napomenula je ovom prilikomkako je u pravnom sustavu Republike Hr-vatske funkcija sudaca porotnika vrlo važnakao glas javnosti u sustavu.”Stavovi sudaca porotnika, temeljeni na nji-hovom životnom iskustvu, poštenju, značajui logici pomažu profesionalnim sucima koddonošenju odluka u sudskom vijeću.

Suci profesionalci, predsjednici vijeća, katkadzbog prevelike preopterećenosti pravnim nor-mama i rutinom izgube iz vida onaj životni,iskustveni i logični dio pravnog predmeta, tesuci porotnici u takvim slučajevima služe kaojedna vrsta korektiva. Suci profesionalciuvažavaju životno i iskustveno mišljenje po-rotnika, a porotnici prihvaćaju pravnu i čin-jeničnu argumentaciju sudaca profesionala-ca, te u toj simbiozi doprinose približavanjupojmova „pravo“ i „pravda“ u pravnom sus-tavu Republike Hrvatske”, rekla je predsjed-nica Županijske skupštine dr.sc. Vilma Koso-vić.Svečanu prisegu danas su dali Tonći Bebić,Azra Budalica, Dubravka Čačić, Željko Kulišić,Anđelka Lučin, Luce Serdarević, Aida Sora-jić, Višnja Graffius Šljuka, Petar Šorgić, Slo-bodan Tošović, Zlata Vlahutin te Alija Žustra.

14 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

ODGOVOR NAČELNIKA BOŽA LASIĆA NA ANONIMNO PISMO

Nedopustiva praksa odlaganja građevinskogNedopustiva praksa odlaganja građevinskogNedopustiva praksa odlaganja građevinskogNedopustiva praksa odlaganja građevinskogNedopustiva praksa odlaganja građevinskogi krupnog otpada uz naša odlagalištai krupnog otpada uz naša odlagalištai krupnog otpada uz naša odlagalištai krupnog otpada uz naša odlagalištai krupnog otpada uz naša odlagališta

URED NAČELNIKA

Prijam za predstavnike Veleposlanstva SAD-a u HrvatskojPrijam za predstavnike Veleposlanstva SAD-a u HrvatskojPrijam za predstavnike Veleposlanstva SAD-a u HrvatskojPrijam za predstavnike Veleposlanstva SAD-a u HrvatskojPrijam za predstavnike Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj

U DJEČJEM VRTIĆU KONAVLE

Završio četvrti ciklus besplatnih radionica za roditelje „Rastimo zajedno“Završio četvrti ciklus besplatnih radionica za roditelje „Rastimo zajedno“Završio četvrti ciklus besplatnih radionica za roditelje „Rastimo zajedno“Završio četvrti ciklus besplatnih radionica za roditelje „Rastimo zajedno“Završio četvrti ciklus besplatnih radionica za roditelje „Rastimo zajedno“

UZ DRŽAVNU CESTU D8

Odlagališta smećaOdlagališta smećaOdlagališta smećaOdlagališta smećaOdlagališta smećaprivremeno izmještenaprivremeno izmještenaprivremeno izmještenaprivremeno izmještenaprivremeno izmještenaZbog dolaska kineske delegacije od subote 6.travnja do 13. travnja, a poradi sigurnosne proce-dure, sva odlagališta smeća uz državnu cestu D8su izmještena na nove privremene lokacije. Nadosadašnjim odlagalištima će biti smjerokazi kojiće upućivati korisnike na privremenu lokaciju. Ba-canje smeća na dosadašnje lokacije se tijekomidućih sedam dana strogo zabranjuje. Stanovništ-vo molimo za razumijevanje i strpljenje.

Danas, 5.travnja, sam dobio anonimnopismo u kojem se pošiljatelj referira naaktualni problem smeća uz ceste. U pr-vom redu žao mi je što se gospar nijepotpisao ili nazvao na telefon kako bihmu mogao i osobno odgovoriti, ali nad-am se kako će vidjeti ovu objavu.U potpunosti se slažem s napisanim, nomoram istaknuti kako čišćenje uzdržavne ceste službe Općine Konavle neda ne mogu, nego trenutno ne smijuobavljati. To je ingerencija Hrvatskih ces-ta, ali i resornog Ministarstva kodgraničnih prijelaza, a na ovu temu većsam napravio nekoliko sastanaka.Ukoliko Hrvatske ceste budu voljne pot-pisati ugovor s Općinom, mi ćemo radoposlati ljude na potrebnu obuku i prih-

vatiti se tog posla. U suprotnom ih neželim niti bi ih ikada izlagao opasnostibez obzira koliko me osobno smeta vid-jeti to smeće pored puta.Da se ne daj Bože nekome od zapos-lenika komunalnih službi nešto dogodiodgovornost za to bi snosio njegov ruk-ovoditelj, a na koncu i ja osobno.Koristim priliku da ovim putem javnostiskrenem pažnju na nedopustivu praksuodlaganja građevinskog i krupnog otpa-da uz naša odlagališta i apeliram na sveKonavljane da prijave takve pojedince.Naše službe su maksimalno opterećenetim problemom, s financijske i ljudskestrane stoga molim sve da nam pomog-nu ispunjavajući tu građansku dužnostna dobrobit cijelih Konavala.

Načelnik, Božo Lasić

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić, zamjenik načelnika Ivo Ra-donić i pročelnik Upravnog odjela za opće poslove, mjesnu samou-pravu i društvene djelatnosti Mario Curić, primili su 4.travnja u pros-torijama Općine Konavle Martinu Deliju iz Konzularnog Odjela zaameričke građane i Miloša Djuragica s Političko-ekonomskog

odjela američkog veleposlanstva u RH.Sastanak se održao u sklopu programa ‘Meet Us’ američkog vele-poslanstva u Zagrebu, a u svrhu jačanja suradnje s lokalnomsamoupravom i upoznavanja s našim obrazovnim i konzularnimustanovama.

Usprkos približavanju sezonskome načinu rada koji za mnogeroditelje znači sve manje slobodnoga vremena, u Dječjem vrtićuKonavle uspješno je završio četvrti ciklus radionica za roditeljenajmlađe djece „Rastimo zajedno“ koji je trajao više od dva mjese-ca, točnije 11 srijeda. Četvrti po redu ciklus radionica uspješno jezavršilo 13 roditelja, 11 majki i 2 oca pri čemu su na radionicamabila dva bračna para. Voditeljice ciklusa bile su odgojiteljica sav-jetnica Jelena Kulišić i stručna suradnica psihologinja Tena Er-

ceg. Podsjećamo, u Dječjem vrtiću Konavle se uz navedeni cik-lus radionica koji je namijenjen i majkama i očevima provodi i cik-lus radionica samo za očeve pod nazivom Klub očeva koji je usvojem trajanju kraći u odnosu na završeni ciklus radionica. Višeo programima radionica možete saznati na web straniciwww.rastimozajedno.hr. Zainteresirani roditelji za sljedeće ciklusemogu se javiti na e-mail psihologinje Dječjeg vrtića Konavletena.erceg1@gmail.com.

MUZEJI I GALERIJE KONAVALA

Izložba Izložba Izložba Izložba Izložba Konavoske pomiceKonavoske pomiceKonavoske pomiceKonavoske pomiceKonavoske pomiceUsusret Cvjetnici i Uskrsu Muzeji i galerije Konav-ala priređuju izložbu Konavoske pomice u Zaviča-jnom muzeju Konavala. Izložba u cijelosti pred-stavlja Zbirku pletenih palmi autorice KatarineBećir.Pletući palme za sebe i svoje bližnje, a kasnije iza druge, Katarina Bećir godinama je odvajalanajuspješnije primjerke i stvorila reprezentativnuzbirku raznolikih umjetničkih ostvarenja.Velika ljubav i dugogodišnje iskustvo rezultiraloje izložbom od 101 pletene palme koje je autori-ca predala Muzejima i galerijama Konavala te ćenakon izložbe ostati trajno vlasništvo muzeja. Ra-zličiti oblici pletiva, kako palmi tako i ukrasa zapalme koji se mogu vidjeti na izložbi, daju izvanre-dan uvid u kreativne i izvedbene mogućnosti ovogzanimljivog ručnog rada.Izložba Konavoske pomice, Zbirka Katarine Bećirotvara se u Zavičajnom muzeju Konavala u sub-otu, 13. travnja 2019. u 19 sati.

OTVORIMO JUŽNA VRATA LIJEPE NAŠE

Dječji vrtić Konavle počeo s produljenim iDječji vrtić Konavle počeo s produljenim iDječji vrtić Konavle počeo s produljenim iDječji vrtić Konavle počeo s produljenim iDječji vrtić Konavle počeo s produljenim ismjenskim radom do 19 satismjenskim radom do 19 satismjenskim radom do 19 satismjenskim radom do 19 satismjenskim radom do 19 satiU sklopu realizacije aktivnosti projekta„Otvorimo južna vrata Lijepe naše“ Dječjivrtić Konavle je 8. travnja otvorio svojavrata za produljeni i smjenski rad do 19sati.Projekt „Otvorimo južna vrata Lijepenaše“ financiran iz Europskog socijalnogfonda, programa Učinkoviti ljudski po-tencijali 2014-2020 provodi se u sklopunatječaja „Unaprjeđenje usluga za djecuu sustavu ranog i predškolskog odgojai obrazovanja“. Ciljevi projekta su un-aprjeđenje usluga i produljenje radnogvremena Dječjeg vrtića Konavle s ciljemomogućavanja bolje ravnotežeposlovnog i obiteljskog života, stručnousavršavanje stručnjaka uključenih u rads djecom, kao i uključivanje djece uusluge produljenog boravka u dječjem

vrtiću. Predviđeno trajanje projekta je do31.srpnja 2021.g., u ukupnom trajanjuod 30 mjeseci, dok je ukupna vrijednostprojekta 7.410.440,01 kuna, a isti tolikije i iznos bespovratnih sredstava. Prijav-itelj projekta je Općina Konavle, a part-ner na projektu je Dječji vrtić Konavle,koji zajedno promišljaju, unaprjeđuju ipodržavaju usklađivanje obiteljskog iposlovnog života roditelja.U sklopu realizacije projektnih aktivnos-ti, Dječji vrtić Konavle je 8. travnja otvor-io svoja vrata za produljeni i smjenskirad do 19 sati, što predstavlja jedan odprvih koraka ka odvijanju aktivnosti kojesu obuhvaćene projektom, a čiju su po-trebu u ovom trenutku iskazali roditelji55-ero djece. U svrhu pripreme i realiza-cije projektnih aktivnosti 22. ožujka

održan je roditeljski sastanak za roditelje koji suu prethodnim anketama iskazali takvu potrebu,dok je istovremeno raspisan i natječaj za zapošl-javanje stručnih radnika i pomoćnog osoblja, asve u skladu s projektnom prijavom.Projektne aktivnosti uključuju i pružanje uslugerada subotom koja je u fazi pripreme, jačanjestručnih kompetencija zaposlenika nizom stručnihedukacija, opremanje senzorne sobe za djecu spoteškoćama u razvoju i nabavu didaktičkeopreme te uvođenje posebnih programa.

15GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

DOMAĆA INVESTICIJA

Županija dala zeleno svjetlo izgradnji turističkog naselja Canavia u MikulićimaŽupanija dala zeleno svjetlo izgradnji turističkog naselja Canavia u MikulićimaŽupanija dala zeleno svjetlo izgradnji turističkog naselja Canavia u MikulićimaŽupanija dala zeleno svjetlo izgradnji turističkog naselja Canavia u MikulićimaŽupanija dala zeleno svjetlo izgradnji turističkog naselja Canavia u MikulićimaOdlukom Županijske skupštine donesenojna sjednici održanoj 11. ožujka ove godine,usvojene su Izmjene i dopune Prostornogplana Dubrovačko neretvanske županije, aobjavom u Službenom glasniku ta je Odlu-ka postala i službeno valjana.Ovom je Odlukom stvorena prostorno-plan-ska pretpostavka ostvarivanju Projekta Cana-via kojega priprema investitor - tvrtka Turis-tičko naselje Canavia d.o.o. iz Mikulića.Na ovaj način dano je zeleno svjetlo izgrad-nji istoimenog turističkog naselja koje će segraditi na području Mikulića u Općini Konav-le.Tako je u prostornom obuhvatu od 233,5hektara otvorena nova turistička zona –Canavia u kojoj se Planom dopušta izgrad-nja turističkog naselja ukupnog smještajnogkapaciteta 1200 postelja u hotelima i vilamauz širok spektar objekata i sadržaja iz po-dručja športa i rekreacije.Ovaj prostorno-planski okvir omogućavarazvoj projekta Canavia kojeg investitor usuradnji s vlasnicima zemljišta, suinvestitori-ma i poslovnim partnerima priprema već nizgodina.Stvorili smo suradnju koja je rezultirala smjer-nicama za koncepciju projekta u duhuodrživog razvoja, a na parametrima prihvatl-jivima za sve subjekte i sve interese koji unjemu sudjeluju. Razvili smo poseban modelprema kojemu investitor planira ostvariti ovaj

složeni i zahtjevni projekt. Sigurno je kakoovaj projekt može biti pilot projekt ovakvihsadržaja u Republici Hrvatskoj pa smo gazato nazvali ‘’Canavia model.’’ Projekt razvi-jamo u zoni Canavia na iznimno lijepom ivrijednom prostoru, između Cavtata i Prev-lake, na relativno velikoj površini kako bi seosigurala izgradnja prihvatljivim urbanis-tičkim i arhitektonskim rješenjima uzplaniranu opsežnost raznovrsnih dodatnihsadržaja. Izgradit će se turističko naseljekojim će se primjereno valorizirati vrijedanruralni - prirodni prostor Mikulića i suklad-noj tradicijskoj gradnji i življenju na područ-ju Konavala.Turističko naselje Canavia koncipiramo kaopark naselje tipa mediteranski ruralni resortkoji će sve zahtjevnijim gostima nuditi mirniboravak daleko od prepunih plaža i urbanihnaselja. Plaže se pretežito uređuju na au-tohtonim kamenim liticama uz otvorene izatvorene bazene s talasoterapijom i drugimvidovima zdravstvenog turizma, a s pogle-dom na beskrajno plavi obzor i u okruženjubogate mediteranske vegetacije.Ponuda ovog turističkog naselja koncipirase u duhu suvremenih potreba turističkogtržišta što sinergijski nadopunjuje postojećuponudu Konavala i doprinosi razvoju Konav-ala kao jedinstvenog cjelogodišnjeg turis-tičkog odredišta.Nedvojbeno je kako će 1200 postelja znača-

jno povećati turističku potrošnju na ovompodručju. Posjetitelji Turističkog naseljaCanavia veći dio vremena provodit će u okoli-ci u potrazi za novim doživljajima i iskustvi-ma iz života Konavala. To je ujedno dodatnipoticaj produljenju sezone na ovom područ-ju.Izgradnju naselja financira investitor – tvrtkaTurističko naselje Canavia d.o.o. koja će sestrukturno oblikovati na načelima partnerst-va vlasnika zemljišta i više fizičkih osoba usvojstvu suinvestitora i kondominijskog nači-na poslovanja. Projekt je pogodan za koriš-tenje financijskih sredstava iz EU izvora.Projekt podupiru Ministarstvo turizma, Du-brovačko neretvanska županija, OpćinaKonavle i Mjesni odbor Mikulići.Tvrtka Turističko naselje Canavia d.o.o., sasvojim stručnim suradnicima, a posebno tvrt-kom Alfaplan d.o.o. za prostorno planiranje,urbanizam, arhitekturu i consulting nastavl-ja na temelju planskih uvjeta iz županijskogProstornog plana pripremati daljnje aktivnos-ti razrade planova i projekata za navedenuturističku zonu.Uvjereni smo kako će se ovaj projekt ost-variti u razumnom roku, na zadovoljstvo svihsudionika uz izniman doprinos ponudiKonavala i cjelokupnog hrvatskog turizma.

Antun Komaić, voditelj projektai prokurist tvrtke Turističko naselje

Canavia d.o.o.

UNWTO FORUM U PORTUGALU

Dubrovnik istaknut kao primjer Grada u kojem se dijalogom rješavajuDubrovnik istaknut kao primjer Grada u kojem se dijalogom rješavajuDubrovnik istaknut kao primjer Grada u kojem se dijalogom rješavajuDubrovnik istaknut kao primjer Grada u kojem se dijalogom rješavajuDubrovnik istaknut kao primjer Grada u kojem se dijalogom rješavajuproblemi prekomjernog broja gostiju u destinacijiproblemi prekomjernog broja gostiju u destinacijiproblemi prekomjernog broja gostiju u destinacijiproblemi prekomjernog broja gostiju u destinacijiproblemi prekomjernog broja gostiju u destinacijiGradonačelnik Mato Franković sudjelovao je na prvom UNWTOForumu gradonačelnika pod nazivom ‘’Gradovi za sve: razvitakgradova za građane i posjetitelje’’, koji se održao u petak, 5.travn-ja, u Lisabonu. Ovom prilikom je Grad Dubrovnik dobio još jednumogućnost predstaviti projekt Respect the City, a gradonačelnikje ujedno bio i glavni panelist na temu ‘’Infrastruktura i turizam’’.Nakon izlaganja projekta Respect the City glavni tajnik UNWTO-aZurab Pololikashvili istaknuo je Dubrovnik kao primjer kako dija-log donosi rješenja, čak i za značajne probleme velikog broja tur-ista koji se nalaze u atraktivnim destinacijama. Budućnost urban-og turizma je suradnja između javnog sektora, privatnog sektora igrađana, zaključeno je također na ovom skupu Svjetske turističkeorganizacije.

Na završetku prvog UNWTO Foruma gradonačelnika usvojena jeLisabonska deklaracija čiji su potpisnici uz Grad Dubrovnik i gra-dovi Barcelona, Bruges, Brussels, Helsinki, Krakow, Madrid, Mosk-va, Pariz, Porto, Prag, Punta del Este, Lisabon, Tbilisi, Sao Paolo iSeoul te ministarstva turizma Argentine i Španjolske, Ministarstvogospodarstva Portugala, UNESCO, UN Habitat, Svjetska Bankate Europski odbor regija. Cilj Deklaracije je zajedničkom suradn-jom između gradova postići rješenja za održivi turizam u kojemglavnu ulogu ima građanin.Na marginama sastanka gradonačelnik Mato Franković susreo ses gradonačelnikom Lisabona Fernandom Medinaom te ministromgospodarstva Portugala Pedrom Sizaom Vieiraom, a tom su pril-ikom razgovarali o mogućnostima suradnje Dubrovnika i Lisabona.

ČISTOĆA DUBROVNIK

Privremeno se uklanjaju spremnici za otpad po graduPrivremeno se uklanjaju spremnici za otpad po graduPrivremeno se uklanjaju spremnici za otpad po graduPrivremeno se uklanjaju spremnici za otpad po graduPrivremeno se uklanjaju spremnici za otpad po graduObavještavaju se građani kako je, zbog po-trebe sigurnosti za održavanje najvećeg dip-lomatskog događaja u povijesti RepublikeHrvatske, sastanka šefova vlada ‘’Kina+16'’,na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova,gradsko društvo Čistoća započelo s uklan-janjem spremnika za otpad na području gra-da. Sukladno tome, zabranjeno je odlaganjeotpada na ovim lokacijama, a građane se molida otpad odnose na najbliže lokacije usporednim ulicama, kako slijedi:Kantafig - svi spremnici su povučeni kod Kon-zuma u Luci, na unutarnju cestu prema auto-

busnom kolodvoru.Radeljević - s ulice uvučeno u Radeljević naparking Sanitata.Masarykov i Put žrtava s Dakse - spremnicipovučeni kod Vile Rašica - Ivanjska ulica.Ulica Iva Dulčića - alternativna odlagališta uSolitudu ili na vrhu Mostarske.Zagrebačka ulica - spremnici uvučeni u pros-tor javne garaže.Ulica Kralja Petra Krešimira IV - alternativnoodlagalište kod Belevederea.Ulica Iza Grada - s prostora kod taksi stajališ-ta spremnici povučeni u prostor ispred jav-

nog WC-a ispod Platana.Ulica Branitelja Dubrovnika - s ulaza naGradac spremnici uvučeni na platoGradac.Ulica Iva Vojnovića - spremnici sklon-jeni na parking ispred zgrada Solidar-nosti, a na ovom potezu alternativna od-lagališta su na Kineskom zidu, Mon-tovjerni, Čokolinu, Peytonu, Gorici tekraj Crkve sv. Mihajla.Niz Batalu - spremnici uvučeni usporednu ulicu Od Batale.Čim okolnosti to omoguće, spremniciće biti vraćeni na svoje ranije pozicije.Građani se ujedno mole za strpljenje ipoštivanje privremenih odredbi.

16 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

DANI MEDIJSKE PISMENOSTI

Posljedice nepoštovanja ljudskog dostojanstva u medijima osjećaju sviPosljedice nepoštovanja ljudskog dostojanstva u medijima osjećaju sviPosljedice nepoštovanja ljudskog dostojanstva u medijima osjećaju sviPosljedice nepoštovanja ljudskog dostojanstva u medijima osjećaju sviPosljedice nepoštovanja ljudskog dostojanstva u medijima osjećaju sviZa primjer srozavanja ljudskog dostojanstva doc. dr. sc Đorđe Obradović je prikazao fotografije iz belgijskogzoološkog vrta u kojem su među čimpanzama, orangutanima, gorilama, držali i pigmeje, pripadnike plemena izAfrike, za koje su ljudi plaćali ulazak da bi ih gledali. Obradović je dodao kako je taj zoološki park s ljudima, ujednom od središta Europske Unije, zatvoren tek 1958. godine‘’Poštovanje ljudskog dostojanstva u mediji-ma’’ tema je predavanja koje se 9. travnjaodržalo u Čitaonici Narodne knjižnice Gradu sklopu programa Drugih dana medijskepismenosti, s predavačima doc. dr. sc. Đo-rđom Obradovićem, s Odjela za komuni-kologiju Sveučilišta u Dubrovniku i studenti-ma Diplomskog studija Medija, Magdalen-om Zrilić i Lukom ČavaromLjudsko dostojanstvo je, prema uobičajenojdefiniciji što je donosi i Rječnik hrvatskog jez-ika, “ukupnost vrlina koje pobuđuju pošto-vanje (osjećaj časti, ukus, odmjerenost, poš-tenje)”. Ono je temeljno ljudsko pravosadržano u prvom članku Deklaracije o pravi-ma čovjeka, proglašenom u Ujedinjenimnarodima 1948., koji glasi: “Sva ljudska bićarađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvui pravima“.Zrilić je istaknula kako je krenula pravapošast društvenih mreža preko kojih se

stvara dojam o svemu i svima i dolazi dozloupotrebe društvenih mreža. Ono što nijeobjavljeno na Facebooku kao da se nijedogodilo.Svakodnevno se svjedoči brojnim primjeri-ma bespotrebnih objava na društvenimmrežama, od poznatih do manje poznatihljudi.- Gubimo dostojanstvo radi javne promocijekoja stvara krivu sliku o nama samima. Živi-mo u začaranom krugu iz kojeg se jako teš-ko možemo izvući, jedino borbom protiv togai zaštitom ljudi oko sebe – kazala je Zrilić.Čavar je govorio o javnim osobama i njiho-vom korištenju društvenih mreža. Tako je kaoprimjere loše komunikacije preko društvenemreže Twitter, istaknuo predsjednicu Kolin-du Grabar Kitarović, političarku Mirelu Holy,europarlamentarku Biljanu Borzan, aferu To-lušić i zašto je Nacional objavio nešto što jefotomontaža. Što se tiče YouTubea, Čavar

je pokazao primjer is-cjelitelja Josipa Grbav-ca Bracu koji besplatnoliječi pogledom, ali i vid-eo aktualne moti-vacijske govornice AneBučević.Obradović je naglasiokoliko je važnoneprestano učiti, jer bezučenja cijela profesija

gubi ugled.- Kad se novinarstvo bavi prenošenjem psov-ki, to nije novinarstvo, već njegov sumrak. Ni-kad se ne smije izrugivati nečijem izgledu, alitužbe i strogi zakoni nisu rješenje, jer se timesmanjuje sloboda govora. – rekao je Obradovićdodavši kako je cilj podizanja razine medijskepismenosti da ljudi komuniciraju onako kakokomuniciraju i kad javno govore.- Ljudsko dostojanstvo je sve ono što ste naučilidoma, od malena, i treba ga poštovati i kad seanonimno komunicira preko društvenih mreža.Posljedice medijskog činjenja zla prelaze udruštvo i onda cijelo društvo srozava medijskukulturu.Za primjer srozavanja ljudskog dostojanstvaObradović je prikazao fotografije iz belgijskogzoološkog vrta u kojem su među čimpanza-ma, orangutanima, gorilama, držali i pigmeje,pripadnike plemena iz Afrike, za koje su ljudiplaćali ulazak da bi ih gledali. Obradović jedodao kako je taj zoološki park s ljudima, ujednom od središta Europske Unije, zatvorentek 1958. godine.- Ja sam optimist zbog ovih zidova koji tu dugostoje. Dubrovačka Republika trgovinu robljemzabranila je 1416. godine. Tada! Mi imamokulturu i tradiciju i zato sam optimist – zaključioje doc.dr.sc. Đorđe Obradović.Predavanje je održano u organizaciji Du-brovačkih knjižnica, Agencije za elektroničkemedije i UNICEF-a. Foto: Vedran Levi

SASTANAK PRED SEZONU

Gradonačelnik s predstavnicima gradskih kotara i mjesnih odboraGradonačelnik s predstavnicima gradskih kotara i mjesnih odboraGradonačelnik s predstavnicima gradskih kotara i mjesnih odboraGradonačelnik s predstavnicima gradskih kotara i mjesnih odboraGradonačelnik s predstavnicima gradskih kotara i mjesnih odboraGradonačelnik Mato Franković na sastanku s predstavnicima grad-skih kotara i mjesnih odbora, održanom 8.travnja, a na kojem subili i pročelnici gradskih upravnih odjela te direktori gradskihpoduzeća, kao i ostale gradske službe, izvijestio je ukratko opripremama za nadolazeću turističku sezonu. Ovom je prigodomi najavio kako će zbog održavanja najvećeg diplomatskog događa-ja u povijesti Republike Hrvatske, sastanka šefova vlada ‘’Kina+16'’,na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova RH, biti potrebno provestimjere osiguranja te zamolio građane za strpljenje za vrijeme odvi-janja ovog susreta, od 10. do 12. travnja. Predstavnici gradskihkotareva i mjesnih odbora iznijeli su problematiku s terena i odmahdobili od Gradonačelnika ili nadležnih pročelnika i direktora odgo-

CROATIA AIRLINES

Podrška Podrška Podrška Podrška Podrška summitusummitusummitusummitusummitu 16 zemalja16 zemalja16 zemalja16 zemalja16 zemaljasrednje i istočne Europe i Kinesrednje i istočne Europe i Kinesrednje i istočne Europe i Kinesrednje i istočne Europe i Kinesrednje i istočne Europe i KineUvedeno 5 dodatnih letova između Zagreba iDubrovnika v.v.Zagreb, 8. travnja - Croatia Airlines, hrvatski nacionalniavioprijevoznik, u povodu predstojećeg summita 16 ze-malja srednje i istočne Europe i Kine, koji se u Dubrovni-ku održava 11. i 12. travnja 2019., uvodi pet dodatnihletova između Zagreba i Dubrovnika v.v.U želji da pruži snažnu podršku održavanju godišnjegsastanka kineske inicijative 16 plus 1, Croatia Airlines usrijedu, 10. travnja uvodi dva dodatna poslijepodnevnaleta Zagreb – Dubrovnik, koji će se obaviti Airbusom 320,

vore na pitanja. Tako je rečeno kako će se uvesti svojevrsni ‘’dežurnitelefon’’ za što bolju dostupnost komunalnih redara i bržu inter-venciju na terenu. Gradonačelnik Mato Franković najavio je po-jačane kontrole komunalnih redara ovo ljeto, posebno na Elafiti-ma, s naglaskom na Lopud, kako bi se postigao red na javnimpovršinama. Ujedno je za Šipan potvrđeno kako će se produžitirad vrtića u sezoni, na traženje mještana. Na kraju je zamjenicagradonačelnika Jelka Tepšić održala prezentaciju mjera projekta ‘’Poš-tujmo Grad’’ te je predstavljen i novi plakat koji će turiste upozoravatina mjere za neprilično ponašanje.Grad će i ove godine podržati organizaciju mjesnih ljetnih večeri,a za potporu je potrebno javiti se nadležnom Upravnom odjelu zaturizam.

najvećim zrakoplovom u floti kapaciteta 174 sjedala.Dodatni let iz hrvatskoga glavnoga grada u Dubrovnik uveden je i u četvrtak11. travnja, a raspoloživi broj sjedala toga je dana dodatno povećan post-avljanjem većeg tipa zrakoplova na redovitom poslijepodnevnom letu OU662Zagreb – Dubrovnik. Veći broj sjedala bit će na raspolaganju i u petak, 12.travnja, na redovitom poslijepodnevnom letu OU665 Dubrovnik - Zagreb,koji će se također obaviti zrakoplovom Airbus 320 umjesto manjim Airbu-som 319.U subotu, 13. travnja, uvedena su dva dodatna leta (ranojutarnji i poslije-podnevni) iz Dubrovnika u Zagreb, čime je povećan tržišni kapacitet za jošgotovo 300 dodatnih sjedala. Uvođenjem dodatnih letova Zagreb - Dubrovnikv.v. i zamjenom tipa zrakoplova na pojedinim linijama Croatia Airlines po-nudila je sudionicima summita i svim ostalim putnicima više od 1000 dodat-nih sjedala. Osim navedenih letova, kompanija će u navedenom razdobljuobaviti i sve redovite letove Zagreb – Dubrovnik v.v., kojih je u prosjeku šestna dan. Croatia Airlines

17GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

18 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

PROGRAM OD 12. - 17.4.

Piše:Marija Đanović

12.travnjaKino Sloboda

16.00 ČUDESNI PARK – animacija,avantura - sinkronizirano Režija: Dav-id Feiss / Gl: Amanda Prenkraj, FranoMašković, Vanda Winter, Mario Mirk-ović, Saša Buneta, Marko Kofs17.30 SHAZAM ! / 3D – akcijski, avan-turaRežija: David F. Sandberg / Ul: ZacharyLevi, Lovina Yavari, Mark Strong19.45 HELLBOY – akcija, avanturističkiRežija: Neil Marshall / Ul: David Har-bour, Ian McShane, Milla Jovovich,Sasha Lane21.45 GROBLJE KUĆNIH LJUBIMACA– horor, triler Režija: Kevin Kölsch, Den-nis Widmyer / Ul: Jason Clarke, AmySeimetz, John Lithgow

Dvorana Visia19.00 BENOV POVRATAK – dramaRežija : Peter Hedges / Ul: Julia Rob-erts, Lucas Hedges, Courtney B.Vance, Kathryn Newton21.00 IZVJEŠTAJI O SARI I SALEEMU– drama, romantični, krimić *** Režija: Muayad Alayan / Ul: Maisa Abd Elha-di, Mohammad Eid, Kamel El Basha*** Durban International Film Festival2018 - Najbolja glumica (Maisa AbdElhadi) i Najbolji film / Rotterdam Inter-national Film Festival 2018 - Nagradapublike i Nagrada Tiger Posebnipomen / Seattle International Film Fes-tival 2018 - Velika nagrada žirija za na-jbolji film / Titanic International Film Fes-tival 2018 - Nagrada festivala i Posebnipomen žirija

13.travnjaKino Sloboda

16.00 ČUDESNI PARK – animacija,avantura - sinkronizirano17.30 SHAZAM ! / 3D – akcijski, avan-tura19.45 HELLBOY – akcija, avanturistički21.45 GROBLJE KUĆNIH LJUBIMACA– horor, triler

Dvorana Visia19.30 DANI KRŠĆANSKE KULTURE2019 :ČUDO – obiteljski film Režija: StephenChbosky / Ul: Julia Roberts, Owen Wil-son

14. travnjaKino Sloboda

16.00 ČUDESNI PARK – animacija,avantura - sinkronizirano17.30 SHAZAM ! / 3D – akcijski, avan-tura19.45 HELLBOY – akcija, avanturistički21.45 GROBLJE KUĆNIH LJUBIMACA– horor, triler

Dvorana Visia19.00 BENOV POVRATAK – drama21.00 NASLJEDNICE – drama ***Režija : Marcelo Martinessi / Ul: AnaBrun, Margarita Irun, Ana Ivanova ***Athens IFF 2018 - Najbolji film / Berli-nale 2018 - Nagrada FIPRESCI i Srebr-ni medvjed za najbolju glumicu (AnaBrun) ; Srebrni medvjed nagrada Bau-er Prize / ... 34 različite nagrade i 30nominacija

15.travnjaKino Sloboda

17.00 ČUDESNI PARK – animacija,avantura - sinkronizirano18.30 SHAZAM ! / 3D – akcijski, avan-tura21.00 HELLBOY – akcija, avanturistički

Dvorana Visia19.00 DIV – povijesna drama*** Režija:Aitor Arregi, Jon Garańo / Ul: RamónAgirre, Ińigo Aranburu, Ińigo Azpitarte*** Film je dobitnik 10 nagrada Goyate posebne nagrade žirija na festivaluu San Sebastianu21.00 BENOV POVRATAK – drama

16.travnjaKino Sloboda

17.00 ČUDESNI PARK – animacija,avantura - sinkronizirano19.00 HELLBOY – akcija, avanturistički21.30 CLIMAX – horor, glazbeni***Režija: Gaspar Noé / Ul: Sofia Boutel-la, Romain Guillermic, Souheila Yacoub*** Cannes Film Festival 2018 - Nagra-da C.I.C.A.E. ; Montréal Festival of NewCinema 2018 ; Neuchâtel InternationalFantastic Film Festival 2018 - Najboljifilm, Najbolji europski film fantazije; Sit-ges - Catalonian International Film Fes-tival 2018 - Najbolji film

Dvorana Visia19.00 DIV – povijesna drama***21.00 BENOV POVRATAK – drama

17.travnjaKino Sloboda

17.00 ČUDESNI PARK – animacija,avantura - sinkronizirano19.00 HELLBOY – akcija, avanturistički21.30 CLIMAX – horor, glazbeni***

Dvorana Visia19.00 BENOV POVRATAK – drama21.00 VJERNOST – kriminalistička dra-ma Režija : Michaël R. Roskam / Ul:Matthias Schoenaerts, Adele Exar-chopoulos, Eric De Staercke

PRIČE

Paola i PapagaloPaola i PapagaloPaola i PapagaloPaola i PapagaloPaola i PapagaloPapagalo u dvoru činio zlu čijeru, da se učas sinjorina smijeje a ondar plače. Obrćese onamo pa ondar onamo i ponavljajedno te isto. Njanci da što lijepo reče,nojozna ptičurinaNostromo na vaporu donese kćeri papagala.Papagalo govorio naški: „Kurvo, kurvo, ko s to-bom ima posla fortuna će ga na veliko zlo dovest.„Viđu ja š njim neću imat pjačer neg‘ despjačer.Hudoba! Spovidjet ću ćaćku sramote i ruge koje sam čula odnjega.“Njen ćaćko bio vele vrijedno čeljade, ali objednom se išteti. Čestoišo u tovijernu i trunfo. Đe je on bio, tu su se dobri bokuni jeli i iveselo stalo. Sadružio družbu s mladcima što su dunidžali potmastim ulicama. Puni astucije i oholasti pjantali bi te divice i učini-li novelu. A ona s obrazom od mrčarije zarađivale su tako munitu.Papagalo u dvoru činio zlu čijeru, da se u čas sinjorina smijeje aondar plače. Obrće se onamo pa ondar onamo i ponavlja jednote isto. Njanci da što lijepo reče, nojozna ptičurina. Parent joj rečeda će ga stavit u vreću pa ga mnokrat vrćet u krugu. Kad se par-ent umorio iz vreće izvadi papagala. Papagalo strese glavom ireče: „Djevice od sirota, koji je ovo bio fortuno!“ Paola i parentostanu inkantani.Uskoro pred njezine dvore dođe trgovac iz Jakina. „Sinjora, lijepai draga, koja je ovo ptica što govori ko čeljade?“ začudi se trgo-vac. „Dat ću ti veluta za vesturu , ako mi je prodaš!“I tako se Paola oslobodi papagala. Resolva se partit babi u Cavtat.Ćaćko za njom i papagalom uzdiso: „Moj Bože, mučni ti je ne bitscijenjen od svoje čeljadi.“ U brijeme Bogojavljanja napusti po-laču, ukrca se na furesti vapor i parti daleče. Paola osta živjet sbabkom, uživala njenu tihoćnu mudros.

ART RADIONICA LAZARETI

Bojan Mrđenović -Bojan Mrđenović -Bojan Mrđenović -Bojan Mrđenović -Bojan Mrđenović -MagistralaMagistralaMagistralaMagistralaMagistralaU Art radionici Lazareti u utorak,9.travnja, otvorena je izložba fotografi-ja Bojana Mrđenovića „Magistrala“,a predgovor u katalogu napisao jeMarko Kostanić, koji je, uz ostalo,napisao: - Što se sve eliminiralo iz togkadra? Svi oni teško uklopivi motivi tur-ističke svakodnevice koji u sebi nosenotu bizarnosti i pomalo iščašenogživota. Ali oni su istovremeno i nužna prtljaga “odabranog” ekon-omskog modela. Taj je model jasan kontekst, a sva ona iskustvasvih uključenih dionika - od samih turista do lokalaca koji tražepovremene oaze mira - tvore krajnje neobičan, ali obuhvatan imeđusobno isprepleten mozaik, koji Mrđenović svojim fotoapara-tom registrira, dajući nam svojevrsni presjek stanja. Riječ je o mo-tivima koji su nam svima bliski, bez obzira s koje strane “barikade”smo ih iskusili: rad/odmor, lokalac/turist...Radno vrijeme izložbe koja traje do 24.travnja je svakim radnimdanom od 12 do 20 h.

AEROKLUB NIMBUS

Završna izložba maketa zrakoplovaZavršna izložba maketa zrakoplovaZavršna izložba maketa zrakoplovaZavršna izložba maketa zrakoplovaZavršna izložba maketa zrakoplovaNakon pet mjeseci neumornih radova maketarska sekcija Aeroklu-ba Nimbus imala je u srijedu, 3.4., završnu izložbu maketa zrako-plova. Treću seriju zrakoplovnog maketarstva u organizaciji Aerok-luba Nimbus i Zajednice tehničke kulture Dubrovnik pohađala suukupno 43 polaznika i za to vrijeme izradila ukupno 83 makete zra-koplova. Polaznici su, pod vodstvom voditelja sekcije zrakoplovnogmaketarstva, Maria Raguža, usvojili naprednije tehnike zrakoplo-vnog maketarstva i nadaju se da će se u slijedećem razdoblju oku-šati i na maketarskim natjecanjima na državnom nivou.

19GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

U SKLOPU DANA KRŠĆANSKE KULTURE

Mozartov Requiem u izvedbi DSO-a,Mozartov Requiem u izvedbi DSO-a,Mozartov Requiem u izvedbi DSO-a,Mozartov Requiem u izvedbi DSO-a,Mozartov Requiem u izvedbi DSO-a,zbora Pro musica i izvrsnih solistazbora Pro musica i izvrsnih solistazbora Pro musica i izvrsnih solistazbora Pro musica i izvrsnih solistazbora Pro musica i izvrsnih solistaU sklopu otvaranja manifestacije Dani kršćanske kulture u Kate-drali, Dubrovački simfonijski orkestar je u subotu, 6. travnja, održaokoncert prigodnog programa.Orkestrom je ravnao maestro Marc Tardue, a na programu jebilo djelo Ante Crucem Igora Kuljerića, koje je skladatelj napisaoupravo za Dubrovački simfonijski orkestar, a potom veličanstve-ni Requiem u d molu Wolfganga Amadeusa Mozarta.Dubrovačkom simfonijskom orkestru pridružio se Akademski zborPro musica iz Mostara, a kao solisti ovom velebnom djelu nastu-pili su sopranistica Martina Zadro, mezzosopranistica DubravkaŠeparović Mušović, slovenski tenor Aljaž Farasin i talijanski basLeonardo Janni. Ovo djelo vjerojatno je najznačajnija i najpoznatijasakralna skladba svih vremena, a Mozart ga je skladao u posl-jednjoj godini svoga života. DSO

DUBROVAČKA BISKUPIJADANI KRŠĆANSKE KULTURE

Predstavljena knjiga „Nada kojaPredstavljena knjiga „Nada kojaPredstavljena knjiga „Nada kojaPredstavljena knjiga „Nada kojaPredstavljena knjiga „Nada kojane postiđuje“ mons. Ratka Perićane postiđuje“ mons. Ratka Perićane postiđuje“ mons. Ratka Perićane postiđuje“ mons. Ratka Perićane postiđuje“ mons. Ratka PerićaU dvorani Iva-na Pavla II. uponedjeljak, 8.travnja pred-stavljena je kn-jiga mostars-ko-duvanjskogbiskupa mons.Ratka Perićapod naslovom „Nada koja ne postiđuje“, koja je izdana povo-dom 120. obljetnice rođenja i 20. obljetnice beatifikacije zagre-bačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, blaženika imučenika. U knjizi je mons. Perić detaljno analizirao pismokoje je komunističko tužiteljstvo pripisalo kardinalu Stepincua ono je bilo najvažnijim dijelom optužnice i osude koju jeizrekao komunistički sud na montiranom procesu hrvatsko-me blaženiku. U predstavljanju knjige, uz autora, sudjelovalisu: dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, biskupijski vikarTrebinjsko-mrkanjske biskupije i župnik župe Trebinje mr. donIvo Šutalo i kao moderator doc. dr. sc. Marinko Marić.Moderator Marić uz ostalo je kazao kako je ovo četvrto pred-stavljanje ove knjige koja je već predstavljena u Zagrebu, Mo-staru i Splitu. Knjigu je izdala Crkva na kamenu krajem 2018.godine.

Koncert „Muzička omladinaKoncert „Muzička omladinaKoncert „Muzička omladinaKoncert „Muzička omladinaKoncert „Muzička omladinaTrebinja Dubrovčanima na dar“Trebinja Dubrovčanima na dar“Trebinja Dubrovčanima na dar“Trebinja Dubrovčanima na dar“Trebinja Dubrovčanima na dar“

U hramu Svetog Blagovještenja u Dubrovniku u nedjelju,7.travnja, na dan kada se slavila slava ove crkve, održan jekoncert učenika Muzičke škole “Trebinje“. Koncert je bio dioprograma Dana kršćanske kulture u Dubrovniku i izveden jepod nazivom „Muzička omladina Trebinja Dubrovčanima nadar.“

KRIŽNI PUT NA SRĐ

Križ je znak preobrazbe i vodi uskrsnuću!Križ je znak preobrazbe i vodi uskrsnuću!Križ je znak preobrazbe i vodi uskrsnuću!Križ je znak preobrazbe i vodi uskrsnuću!Križ je znak preobrazbe i vodi uskrsnuću!

Tradicionalni križni put na Srđ održan je pete korizmene nedjelje, 7.travnja, a predvodio ga je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić. Mo-lio se križni put autora Mirka Ivanjeka, a za čitanje molitava na postaja-ma križnog puta ove godine je bila zadužena Župa sv. Križa u Gružupredvođena župnikom fr. Mihaelom Mariom Toljem.

PREDAVANJE I RADIONICA

Odgojiteljice o snazi riječi uOdgojiteljice o snazi riječi uOdgojiteljice o snazi riječi uOdgojiteljice o snazi riječi uOdgojiteljice o snazi riječi ucjelovitom odgoju djetetacjelovitom odgoju djetetacjelovitom odgoju djetetacjelovitom odgoju djetetacjelovitom odgoju djeteta„Snaga riječi ucjelovitom odgojudjeteta“ naslov jesusreta koji je usubotu, 6. travnjau maloj dvoranibivšeg samostanasv. Klare u Du-brovniku okupioodgojiteljice u vjeris području Du-brovačke bisk-upije, kao i vjeroučitelje koji rade u nižim razredima osnovne škole.Predavanje i radionicu „Snaga riječi“ održala je dr. Jelena Vignjević sUčiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a predavanje i radionicu„Priprema odgojitelja za rad s tekstom (književno-umjetničkim i bib-lijskim)“ Brankica Blažević, dipl. pedagog, viša savjetnica NKU-a HBKza predškolski vjerski odgoj.

GEO VRTINE d.o.o. Grgurići 36, Slano, 099 2170 929U sklopu izrade GEODETSKOG ELABORATA za potrebeprovođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu provedberješenja o utvrđivanju građevne čestice i evidentiranja po-dataka o zgradama na k.č. 56/1, 56/3, 59, 61/1, 61/2 u k.o.GRUDA izrađenog na zahtjev stranke Boža Ljubića, pozivajuse nositelji prava na k.č. 56/1, 56/3, 59, 61/1, 61/2, 58/6, 56/5 i 61/3 u k.o. GRUDA na terenski očevid na kojem će seutvrditi postojeće stanje granica novoformirane građevnečestice. Terenski očevid će se održati dana 23.04.2019. u12:00 sati na predmetnoj parceli.Predočavanje skice izmjere, prijavnog lista, kopije katastar-skog plana i izvješća izrađenih u sklopu geodetskog elab-orata će se održati dana 24.04.2019. u 12:00 sati u prostor-ijama Geo Vrtine d.o.o., Vukovarska 30, Dubrovnik.

20 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

37GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

I SAMOSTAN MALE BRAĆE POMAGAO JE, I POMAŽE, FRA ILIJIN MISIONARSKI RAD

Dubrovački novinar posjetio misionara fra IlijuDubrovački novinar posjetio misionara fra IlijuDubrovački novinar posjetio misionara fra IlijuDubrovački novinar posjetio misionara fra IlijuDubrovački novinar posjetio misionara fra IlijuKLAUSTAR MALE BRAĆE 12. 4. U 19,30

Noć crkvenih muzejaNoć crkvenih muzejaNoć crkvenih muzejaNoć crkvenih muzejaNoć crkvenih muzejaU sklopu programa „Dani kršćanske kulture2019.“ u Dubrovniku, u „Noći crkvenih muzeja“ uklaustru Male braće, u petak 12.4. u 19: 30, go-vorit će slikarica i restauratorica Ana Požar Pipli-ca. Ukratko će prikazati višegodišnji svoj rad naobnovi freski, s početka 18. stoljeća, u 18 lunetaklaustra, na kojima je prikazan život sv. FranjeAsiškog.

Poseban osvrt posvetit će svom otkriću freski izistog doba iznad ulaza u muzej stare ljekarne,koje prekidaju niz oslika o sv. Franji. Na obnoviovih freski restauratorica je sa suradnicima radilau proljeće 2018.Na novootkrivenim oslicima prikazani su prizoriiz mučeničkog života jednog od prvih franjevačkihsvetaca, brata Elekta, čije ime znači „Izabran“. Onjemu u Franjevačkim izvorima nema mnogozapisano. Spominje ga se kao onoga koji jeposebno pazio da se drži Pravila franjevačkogreda. Na to ga je obvezivao poticaj sv. Franje kojije Pravilo nazivao „knjigom života“ i koji je htio daga sva braća imaju, da po njemu žive, pa čak i„da bi s njime preminuli“. O tom mučeniku u Fran-jevačkim izvorima u tom smislu stoji zapisano:„Dobro se dakle sjećajući ove svete pouke i

zapovijedi preblaženoga oca, neki brat laik – zakojega bez sumnje vjerujemo da je primljen u zbormučenika – dok bijaše među nevjernicima iz željeza mučeništvom i kad su ga konačno Saracenimučili, u veliku žaru, držeći Pravilo objema ruka-ma, ponizno kleknuvši na koljena, reče svomedrugu: ąZbog svega što učinih protiv ovoga Pravi-la, predragi brate, priznajem se grešnim pred oči-ma božanskog veličanstva (usp. Iz 3,8) i pred to-bom.’« Nakon te ispovijedi saracen je Elektumačem odrubio glavu, a mučenik se, kako bilježeSpisi, „proslavio znakovima i čudesima“.U ovim kratkim opisima koje su sačuvali Fran-jevački izvori može se otkriti inspiracija za rad zasada nepoznatog slikara, koji je na jednom os-liku (iznad dva prozora) prikazao odsijecanje Ele-ktove glave, a na drugom s tim povezanom scen-om viđenja braće i pobožnih ljudi okupljenih okonjegova odra, koji ovog mučenika već vide „unebu“. Na trećem osliku (iznad druga dva prozo-ra) prikazan je brod s nekoliko franjevaca u oluji.Četvrta scena predočuje potopljeni brod, a spaš-eni franjevci vide mučenika Elekta u nebu, i svojspas očito povezuju s njegovim zagovorom.

Fra Stipe Nosić

Fotograf i novinar Zoran Marinović vratiose iz posjeta misionaru fra Iliji Barišiću, kojiveć skoro pet desetljeća živi i radi u misi-jama u DR Kongo. Fra Ilija je u vrlo ne-mirnom dijelu te zemlje radio u tri različitemisije. Ostao je tamo usprkos različitimpoteškoćama. U misiju Nyatende došaoje 1972. i u njoj bio do 2005., kada jepremješten u misjiu Kimbulu čiju je izgrad-nju vodio, da bi 2012. prešao u novoos-novanu misiju Ngengere. U njoj je izmeđuostalog izgradio crkvu, samostan, školu,a nedavno i jedan most. Uz razne pasto-ralne obveze još vodi brigu o stotinamadjece kojima, uz pomoć donatora, osig-urava školovanje, u školama koje je izgra-dio.Fotograf Marinović pred deset godina bioje kod fra Ilije u misiji Kimbulu. Odatle injegova ideja da se zauzme za siromašnudjecu te misije. Učinio je to fotografskim

aparatom s kojim se najbolje snalazi. Uklaustru samostana Male braće u Du-brovniku postavio je 2009. fotoizložbu ofra Ilijinoj djeci. Izložba je tu u sezonskimmjesecima već deset godina. Vidjelo ju jepreko dva milijuna ljudi s različitih krajevasvijeta i sa sobom ponijelo priču o jedn-om od najdugovječnijih hrvatskih mision-ara i o njegovu radu sa siromašnom dje-com.Izložba je do sada donijela skoro150.000,00 američkih dolara, što je bilavelika pomoć fra Ilijinoj djeci. Tom čovjeku,koji je nedavno nekoliko dana morao čekatida bi se probio do fra Ilije, sigurno je srceraslo kad se fotografirao s đacima kojimaje svojim fotoaparatom mnogo pomogao.I samostan Male braće u nekoliko drugihprojekata pomagao je, i pomaže, fra Ilijinmisionarski rad.

Fra Stipe Nosić

U MIAMIU

Sajam Seatrade Cruise GlobalSajam Seatrade Cruise GlobalSajam Seatrade Cruise GlobalSajam Seatrade Cruise GlobalSajam Seatrade Cruise GlobalU Miamiu se od 8. do 11. travnja, tradicio-nalno već 35 godinu za redom, održaosajam Seatrade Cruise Global, najvećisajam cruise industrije na svijetu u orga-nizaciji Seatradea, na kojem su sudjelov-ale hrvatske lučke uprave: Rijeka, Zadar,Split i Dubrovnik, na vlastitom štandu podzajedničkim nazivom “Croatian CruisePorts”.Od malog skupa od 150 vodećih osoba usali za sastanke u New Yorku 1985. god-ine, Seatrade Cruise Shipping Miami u ovihje 35 godina izrastao u četverodnevnidogađaj sa 11.000 sudionika, više od 979izlagača iz 123 zemlje, kojeg posjeti višeod 300 međunarodnih novinara izmedijskih kuća različitog profila.Sajam je epicentar svjetske cruise djelat-nosti i jedini godišnji događajkoji okuplja sve sudionike u cruise djelat-nosti. Kako je riječ o djelatnosti koja obu-hvaća mnoštvo drugih djelatnosti, na sa-jmu izlažu sudionici cjelovitog lanca proiz-

vodnje cruise djelatnosti od njegovogpočetka u brodogradilištima do luka ukoje brodovi pristaju, turističkih destinacijau koje putnici odlaze do sadržaja koji služeza rekreaciju i razonodu putnika.Posebno treba naglasiti kako se na sa-jmu predstavljaju destinacije za brodovena kružnim putovanjima podržane odstrane gradova, turističkih zajednica idržavnih dužnosnika, kako bi se unapr-ijedila i razmijenila iskustva. Za vrijemesajma održavale su se konferencije i sas-tanci na kojima su razmijenjeni aktualiz-irani podaci sektora, ali i nastavljeni dijaloziizmeđu brodara, lučkih uprava, destinacijaprema zajedničkom cilju: održivom raz-voju, sigurnosti i rentabilnosti.Hrvatskim lukama, u zajedničkom prom-icanju cruising turizma u Hrvatskoj,pridružile su se turističke i pomorskeagencije, Grad Rijeka, TZ Grada Rijeke teTuristička zajednica grada Dubrovnika.

Sanja Milić

38 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

REPUBLIKA HRVATSKADUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJAOPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJESLANOKLASA: 061-01/19-01/2

UR.BROJ: 2117/05-19-1Slano, 5. travnja 2019.god.Na temelju članka 8. Odluke o javnim priznanjima Općine Du-brovačko primorje (“Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanskežupanije“ broj 5/13), Odbor za javna priznanja, objavljuje

POZIVza dostavu prijedloga kandidata

za dodjelu javnih priznanjaOdbor za dodjelu javnih priznanja Općine Dubrovačko primorjepokreće postupak za predlaganja kandidata za javna priznanja,koja će se dodijeliti prigodom proslave Dana Općine Dubrovačkoprimorje 27. svibnja 2019. godine.Javna priznanja mogu se dodijeliti svima onima koji su svojimdjelom i radom pridonijeli promicanju i ugledu Općine Dubrovač-ko primorje i to:1. Proglašenje počasnim građaninom Općine Dubrovačko primorje2. Nagrada Općine Dubrovačko primorje za životno djelo3. Nagrada Općine Dubrovačko primorje- za doprinos ugledu i promociji Općine Dubrovačko primorje uzemlji i svijetu za proteklo dugogodišnje razdoblje- za doprinos ugledu i promociji Općine Dubrovačko primorje uzemlji i svijetu za proteklo jednogodišnje razdoblje- za iznimno postignuće u proteklom dugogodišnjem razdoblju- za iznimno postignuće u proteklom jednogodišnjem razdobljuPočasnim građaninom Općine Dubrovačko primorje može se pro-glasiti građanin Republike Hrvatske ili strani državljanin, koji jesvojim djelovanjem i postupcima znatno pridonio promicanju,značenju i ugledu Općine Dubrovačko primorje i Republike Hr-

vatske, ostvarivanju i razvijanju međusobnih odnosa Općine Du-brovačko primorje i drugih općina i gradova, naroda i država, raz-voju demokracije, mira u svijetu i općem napretku čovječanstva.Nagrada Općine Dubrovačko primorje za životno djelo dodjeljujese pojedincima, hrvatskim i stranim državljanima za iznimnapostignuća važna za Općinu Dubrovačko primorje na raznim po-dručjima djelovanja i stvaralaštva.Nagrada Općine Dubrovačko primorje dodjeljuje se za postignućavažna za Općinu Dubrovačko primorje na raznim područjima djelo-vanja i stvaralaštva i to pojedincima, trgovačkim društvima, ustano-vama i drugima.Javna priznanja Općine Dubrovačko primorje dodjeljuju se:1. Proglašenje počasnim građaninom Općine Dubrovačko primorje -u obliku posebne povelje2. Nagrada Općine Dubrovačko primorje za životno djelo -u obliku diplome i dara3. Nagrada Općine Dubrovačko primorje - u obliku grba i dara odnosno plakete i daraKandidate za dodjelu javnih priznanja mogu predlagati Odborusvi zainteresirani, osim vijećnika Općinskog vijeća Općine Du-brovačko primorje i zaposlenika tijela Općine Dubrovačko primorje.Postignuća u znanstveno-istraživačkom radu kandidata i zaslugeza razvitak znanosti s bilo kojeg područja, te postignuća uknjiževnim i umjetničkim djelima ocjenjuju se na temelju objavl-jenih i javnosti dostupnih djela. Predlagač mora osigurati recen-zije, odnosno kritičke ocjene najmanje dva priznata stručnjaka zaodređeno područje.Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja sa obrazloženjima premaodredbama ovog poziva sa odgovarajućom dokumentacijom ipotpisanom suglasnosti kandidata, dostavljaju se u Općinu Du-brovačko primorje, Odbor za dodjelu javnih priznanja, Trg RuđeraBoškovića 1, 20232 Slano uz naznaku „Ne otvarati“.Rok za predlaganje kandidata za javna priznanja traje do 01. svib-nja 2019. godine.

Odbor za dodjelu javnih priznanjaPredsjednik Luka Mihović v.r.

UDRUGA SLATKI ŽIVOT

Kongres u TučepimaKongres u TučepimaKongres u TučepimaKongres u TučepimaKongres u TučepimaČlanovi Udruge djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditeljaSlatki život bili su od 4. do 7. travnja u Tučepima na 14.Kongresu osoba sa šećernom bolešću. U radu Kongresa uBluesun hotelu Alga sudjelovalo je oko 200 dijabetičara izraznih krajeva Hrvatske.U radnom dijelu razgovarali smo kroz 7 blokova predavanjai radionica o različitim temama u svezi sa liječenjem šećernebolesti, a bilo je to i mjesto susreta starih prijatelja. Temakongresa bila je Obitelj i dijabetes. Kongres je zamišljen nanačin da predavači pokušaju naći odgovore dijabetičarimana njihove svakodnevne probleme. Bilo je to i mjesto nakojem smo ponovno zaključili da se udruge oboljelih i med-icinska struka nadopunjavaju i jedni bez drugih ne opstaju.Uz terapiju inzulinom, pristup liječenju osoba sa šećernombolesti potpuno se izmijenio. Danas mladi oboljeli od tipa 1dijabetesa imaju podjednaku šansu za proživjeti kvalitetanživot i doživjeti duboku starost, kao i njihovi “zdravi” vršnjaci.U sportskom dijelu, naša članica Mia, osvojila je 2. mjesto udisciplini viseće kuglanje. Izražavamo svoje zadovoljstvo sud-jelovanjem na ovom četrnaestom okupljanju oko dijabete-sa, u prelijepim Tučepima, a zahvaljujemo donatorima kojisu nam to omogućili. Željko Jaković, predsjednik Udruge

EKONOMSKA I TRGOVAČKA ŠKOLA DUBROVNIK

Sajam vježbeničkih tvrtkiSajam vježbeničkih tvrtkiSajam vježbeničkih tvrtkiSajam vježbeničkih tvrtkiSajam vježbeničkih tvrtki5. sajam vježbeničkih tvrtki u organizaciji Ekon-omske i trgovačke škole održat će se u ponedjel-jak, 15. Travnja, u dvorani hotela Valamar Lacro-ma na Babinom Kuku s početkom u 11,00 sati.

Na sajmu sudjeluju učenici trećih i četvrtih razreda smjerova ekonomist, ekonom-ska gimnazija i komercijalist. Ukupno je 17 vježbeničkih tvrtki koje će se prezenti-rati putem izlaganja na štandovima i PPT prezentacija. Osim Ekonomske i trgovačkeškole, na sajmu će sudjelovati sve srednje škole iz DNŽ koje provode programeobrazovanja učenika za zanimanja ekonomist i komercijalist te dvije srednje školeizvan DNŽ koje su iskazale svoj interes za sudjelovanje na sajmu, Treća ekonom-ska škola iz Zagreba i Ekonomska škola iz Karlovca.

39GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

Piše: Mario KlečakNašem Kardinalu papa Frano je posl’o poreznu inspekciju. Ili, finijimjezikom - apostolsku vizitaciju. U Zagrebačkoj Nadbiskupiji su re-kli, da se, bez sumnje radi o bratskom posjetu. Stručnjak zakanonsko pravo kaže, da i nad popom ima pop. I da takvi posjetinisu baš skroz bratski, osobito ako dolazi s izvještajem od 40stranica o poslovanju Kaptola i sumnjivom upravljanju crkvenomimovinom. I drugi sumnjaju, pa kažu, tamo đe je zabranjeno sum-njat, sve je sumnjivo.Nije da se to nas laike tiče, zapravo, ništa nas se ne tiče, ali uVatikanu su, prema objavljenim informacijama, zabrinuti i za neure-dan život našega klera. Ma zamisli ti! Ali i za nestanak 50 milijunakaptolskih kuna, koje je Zbor Prebendara, preklani nekamo zamet-nuo. Za tim se soldima još uvijek traga, a zna se samo, da nisudonirani humanitarnoj akciji zamalu pokojnu Noru, niti zaliječenje u Americi male Mile, zakoje su se desecima milijunakuna, pobrinuli obični hrvatskigrađani velikoga srca. Ali, morase priznat’ da je i Crkva učestvov-ala; brojnim molitvama zaozdravljenje bolesne djece. Nijesve ni u milijunima!Popularni ratni zločinac, iz Her-cegovine, kojeg je Međunarod-ni Kazneni sud osudio na 25 go-dina zatvora za ratne zločine nadBošnjacima, vratio se s robije i uStudentskom domu u Zagrebu, održ’o predavanja o moralu, podnaslovom, Bog iza rešetaka. Pušten nakon isteka dvije trećinekazne, ovaj HDZ-ov junak, s mladima je podijelio svoje iskustvo sBogom, koji mu se ukaz’o u zatvoru. Neki od prisutnih su primi-jetili, kako mnogi osuđeni na 25 godina robije, vide svoga Bogau zatvoru, pa su predložili nadležnima, da razmisle o masovnomzatvaranju, kako nevjernika, tako i svih koji vjeruju u svoju nevi-nost. Jer očito, ON je u - zatvoru! Onda su, valjda ovi isti huncuti,prekinuli predavanje vičući, kako je govornik i dalje - ratni zloči-nac. Mlade i impulzivne studente, poučio je naš ministar uprave,izjavom u Saboru, kako gospar jes’ osuđen za ratni zločin, ali jesvoju zatvorsku kaznu odslužio i više nije nikakav zločinac. Našministar sigurno ima Pravo u malom prstu, pa bi vjerojatno istikomentar dao, da mu na primjer, (ma ne daj Bože) kakav učitelj -pedofil, siluje dijete, odsluži kaznu od par godina, pa se vrati uškolu i nastavi odgajat njegovo dijete.Bivši premijer i dika HDZ - ove domoljubne generacije, dobio ješest godina zatvora i ekspresno, prije izbora, sklonjen u Remeti-nec. Njegove zadnje riječi na slobodi su bile, kako mu je presudaod 6 godina - smiješna. Ipak, nedovoljno smiješna, za onaj nje-gov negdašnji smijeh. Ni građani s ulice, nisu se zbog presudekidali od smijeha, znajući, da toliko dobije anonimni lupež akoopljačka poštu, za recimo 20 tisuća kuna, u nekakvoj selendri.Jer taj nema solde za skupe advokate. A nakon izdržane kazne,ne čekaju ga brojne nekretnine, of-shore računi i uživanje u Zagre-bu, Veroni, New Yorku.Ali ima naravno i drukčijih mišljenja. Neki misle da bi osuđenik,radi teško narušenog zdravlja, boreći se za boljitak Hrvata, treb’ou toplice do potpunog ozdravljenja.Jer, nema nikakve dileme; kolege doktori, po običaju će mu dijag-nosticirat neku tešku srčanu manu, neki krvni ugrušak na kol-jenu ili mozgu, koji ga životno ugrožava...Strahuje se i da, popularni ćaća, iz doba obilja za vladajuću

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Opijene prošlošću čeka- mamurna budućnost

Naš ministar uprave sigurno ima Pravo u malom prstu, pa bi vjerojatno isti komentar dao, damu na primjer, (ma ne daj Bože) kakav učitelj - pedofil, siluje dijete, odsluži kaznu od par godina,pa se vrati u školu i nastavi odgajat njegovo dijete

stranku, vjerojatno boluje od rijetke fobije nazatvorene (zatvorske) prostore, pa će mu medicina propisat bo-ravak na jahtama, sportskim prvenstvima i utakmicama. Nafreškom zraku.Kako kažu iz Dubrovačkog Vodovoda, u nas je došlo do pojavepovišenja mutnoće, preko dozvoljenih vrijednosti, pa se voda iztih sustava ne preporuča za piće. Da ovo nije bila protokolarnaobavijest, moglo bi i jednostavnije; najskuplju vodu punu gliba,treba kuhat’, taložit, bistrit, jer novi pročistač je pročistio solde iznaših takulina, a voda će se pročistit sama, čim prestane kiša.Neki građani, u redu za vodu s kamiona su primijetili, kako je moždabilo pametnije, za cijenu pročistača, kupit po jednu auto cisternuza svaki kvart grada.

Doktor povijesti, saborski zas-tupnik i uzdanica Živog Zida,neustrašivo je u Saboru pokaz’o,da se ne boji ni mrskog mu HDZ-a, ni saborskog poslovnika. Pakad’ su mu stranačkog kolegucirkusanta, ritualno odšlepalivanka silom, k’o zmija ljutica jeskočio na stražara i zaprijetio muubojstvom. Obuzelo ga domol-jublje. Kako i neće, u vrijeme Do-movinskoga rata, ovaj profesorpovijesti, Hrvat rođen u susjed-noj državi, bio je hrvatski dobro-voljac na prvoj crti bojišta.

Sad’ mora u fušu radit u Saboru i predavat povijest u školi. Nijemu lako. Možda baš zato kažu, da one opijene prošlošću, čeka- mamurna budućnost.Puno žešće od izvještaja o prometnim gužvama i Vakuline prog-noze vremena, odjeknula je vijest slovenske POP-TV, kako je ovihdana, hrvatska vlada pokušala stopirat njihovu priču o prisluški-vanju u arbitraži, od prije četiri godine, za koje su odgovorne hr-vatske obavještajne službe. Zamisli ti, naši špijuni špijuniraju, zarazliku od drugih špiju-na, koji se samo bave- špijuniranjem. I ondaSlovence smeta, štosu naši špijuni vrijednii uspješni, a ne smetaim, što su njihovi dip-lomati ušpijani, dok sumuljali u arbitražnompostupku. Pa su zatojako ljuti na nas, pov-ukli ambasadoricu.Možda nam objaverat? Ne, naši političariće njima objavit rat!Izbori su, i nama i nji-ma. A u ratu su dozvol-jene sve metode prik-upljanja glasova. Pa ćek’o i prije, svoje po-raze pretvarat u našepobjede. U budućnostinas čeka još puno,puno... veličanstvenihpobjeda.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipčine,Lapad, Mokošica, Župa, 020 550 888, 0913210 244, 091 1170 577 www.dubrovnik-marketing.com www.dubrovnikrealestate.info

NOVO PREKRASNA NOVOGRADNJA UZATONU NA MAGISTRALI - OTVORENAPREDBILJEŽBE ZA PRODAJU - 3 zgrade sapo 8 stanova, garaža,vrtovi,tarace, lijepipogled na more iz svih stanova. Veličinastanova 41, 44, 69 i 87 m2. Cijena od 2.300do 2.700 euro/1m2. Početak gradnje svibanj2019 završetak do 12 2020 g. Kontakti zatermine sastanka:Agencija DMP, 091 3210244, 0911170577

NOVO PREKRASNI STAMBENI OBJEKAT URIJECI DUBROVAČKOJ NA SAMOJ OBALI -U tijeku je predbilježba prodaje stanova uPrijevoru s pogledom na Rijeku Dubrovačkui ACI marinu, samo još 3 stana na prodaju -dvosobni stanovi 87i 92 m2, Depozit samo10.000 kn. Početak gradnje ožujak 2019završetak do 12 2020 g. Kontakti za terminesastanka:Agencija DMP, 091 3210 244,0911170577

DUBROVNIK NUNCIJATA NOVOGRADNJASA PRELIJEPIM POGLEDOM - Prodaju sedvosobni i trosobni stanovi u novogradnji uDubrovniku, na Nuncijati. Gradnja je u tijekua zavšetak gradnje je veljača 2020 g.Dvosobni stanovi su kvadrature 50 m2 atrosobni 105m2.Kvalitetna gradnja iopremanje na nivou 3*.Parkirno mjesto ucijeni. Više informacija u agenciji DMP, 0913210 244, 0911170577

Zlatni Potok renovirani trosobni stan 75m2izuzetno za život ili iznajmljivanje 270.000eura, Agencija DMP 0913210244,0911170577

Lapad stan dvosobni stan 65 m2 s parkingompovoljno, Agencija DMP 0913210244, 0911170 577

Novogradnja Lapad Solitudo apartman uizgradnji 1 kat, 54 m2, parking u cijeni,useljenje 03.2019. Agencija DMP0913210244, 0911170577

ŠIPĆINE samostojna kuće, taraca, vrt 660m2, garaže 32m2, mogućnost dogradnjekuće i granja novog objekta, 450.000 eura,Agencija DMP 0913210244, 0911170577

Srebreno, lijepi uređeni stan 46m2 na I katu,138.000 eura, Agencija DMP 0913210244,0911170577

MOKOŠICA NAŠ DOM SNIŽENA CIJENA, 3-sobni renovirani stan u prizemlju zgrade,83m2, ograđeni vrt cca100m2,172.000eura, Agencija DMP 0913210244,0911170577

Ploče poviše kapelice kuća sa zemljištem870m2 ,mogućnost izgradnje 3 objekta,Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE POSLOVNI PROSTOR -ULIČNILOKAL 50m2 plus 14m2 parking,95.000eura, Agencija DMP 0913210244,0911170577

Rožat luksuzna novogradnja,A++, standvoetažni 88m2,vrt 97m2 , 2 parkinga ugaraži,lift, nema poreza na promet, AgencijaDMP 0913210244, 0911170577

Cavtat,lijepi uređeni stan, 72m2 +vrt 20m2od mora 100m, 165.000 eura Agencija DMP0913210244, 0911170577

Župa Čelopeci građevno zemljište 1200m2,95.000 eura

ŠIPAN LUKA IZUZETNA PRILIKA kuća zarenoviranje 200m2 ,okućnica povoljno95.500 eura

Šipan Luka građevno zemljište 640m2,povoljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2 ujednom komadu.

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća u Dolima270m2 okućnica 700m2, 168.000 eura

NOVO ORAŠAC - samostojna održavanakuća, 100m2, sa đardinom, 450m2,parkingom, pogled na more, 270.000 eura

Čilipi u centru kod crkve više kuća 580m2okućnica 800m2 samo 420.000 eura

Merkante centar prodaje se poslovni prostor40m2, 97.000 eura Agencija DMP0913210244, 0911170577

LAPAD DOC centar prodaje se izuzetniuređeni poslovni prostor 68m2a puno svjetlai lijepim pogledom. Mogućnost podijele u2 apartmana Agencija DMP 0913210244,0911170577

Prodajemo više stanova u novogradnji uLapadu sve informacije u ureduagencije.Agencija DMP 0913210244,0911170577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 na Gorici,struja, voda, moguć dugoročni najam, 280eura, Agencija DMP 0913210244,0911170577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj porucine smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o.B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARAZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebnopriložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatkekako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašegoglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugimkorisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

TRAŽITE NEKRETNINU /Obratite se najboljima u Gradu

STAN U POTKROVLJU KAMENE KUĆE SODLIČNIM POGLEDOM NA GRAD /59 ,97m2 pros t ranog o tvo renogprostora, spavaća soba s boravkom,blagovaonicom i kuhinjom dok se slijeve strane ulaznog stepeništa nalaziodvo jena kupaon ica , pun dnevnogsvjetla / 235.000 eura / 091 612 8097

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućn ice , u suš t in i dva manjaapartmana s bazenom, mirno i t ihonaselje u blizini Cavtata / 235.000 eura/ 091 612 8097

OBITELJSKI STAN U GRUŽU / 73m2,dvije sobe, kupaonica, wc, kuhinja idnevni boravak, lođa. Nedaleko od uliceAndrije Hebranga / 200.000 eura / 091612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI U SOLITUDU/ Zgrada u novogradn j i na mi rno jpoziciji, 8 stambenih jedinica, osiguranparking u garaži, predbilježbe u tijeku,55m2 / 192.000 eura / 091 612 8097

RENOVIRANA KAMENA KUĆA UCENTRU GRADA / 110m2, četiri etaže,u prizemlju odvojena jedinica u funkcijiapartmana / 650.000 eura / 091 6128097

STANOVI U NOVOGRADNJI, ZVEKOVICA/ Dvosobni stanovi u novoj stambenojzgradi u neposrednoj blizini Cavtata,parking uključen u cijenu, završetakob jek ta l ipan j 2019. , 75 ,18m2 /151.000 eura / 091 612 8097

KAMENA KUĆA U STAROM GRADU /120m2, prizemlje i dva kata, nedalekood Straduna, potrebna renovaci ja /450.000 eura / 091 612 8097

DVOSOBNI STAN NA NUNCIJAT I /Moderan i useljiv stan s pogledom na

more i parkingom, 64.66m2, dvije sobe,dv i je kupaon ice , kuh in ja i dnevn iboravak / 214.500 eura / 091 612 8097,EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA /Predstavljamo novu stambeno-poslovnuzgradu u neposrednoj blizini ulice IvaVojnovića, u Lapadu. Uredite životniprostor po vlastit im željama. Radovizapočeti u ožujku 2018., rok završetkaobjekta jesen 2019., 50,23m2 / 199.000eura / 091 612 8097

OBITELJSKI STAN / Moderan i uređeni2.5 sobni stan s parkingom na GornjemKonalu, 78m2, visoko prizemlje novijestambene zgrade / 229.000 eura / 091612 8097

DVOSOBNI STAN U SOL ITUDU /87,63m2, dvije spavaće sobe i dvijekupaonice, prostrana terasa / 320.000eura / 091 612 8097

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2 i593m2 okućnice, udaljena 100 metaraod mora. Idealna za odmor ili turističkoiznajmljivanje / 190.000 eura / 091 6128097

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustiteprofesionalcima da rade za Vas

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene iliza adaptaciju

TRAŽ IMO STANOVE NA PODRUČJUMOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE U STAROJGRADSKOJ JEZGRI CAVTATA / Poželjanpogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Zakupca tražimo stan od 60m2, terasa iliv r t , p r i zeml je i l i v isoko pr i zeml je ,sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJUGRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizinaglavne ceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMA NAPODRUČJU PILA ILI PLOČA / Uređeneili za adaptaciju, poželjan vrt ili terasa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKOZEMLJ IŠTE PRVI RED DO MORA /1000m2, maksimalna udaljenost odaerodroma sat vremena vožnje, poželjanpogled na otvoreno more

Prodajem vikendicu na Zubačkim Ubli-ma. 099 514 4655.

Iznajmljujem dvosobni stan, plus dvijesobe sa WC, u kući u Trebinju. 098 9752128.

Iznajmljujem skroman manji stan dvoji-ci stalno zaposlenih muškaraca na dužirok. 419 574.

Iznajmljivam sobe u Čibači, cijena podogovoru. 092 285 8452.

Sobu/apartman u Zagrebu, blizinaKvaternikova trga, dajem u dnevni na-jam 091 5005 418.

Prodajem građevinsko zemljište uGružu. 095 807 3265.

Prodajem dva zemljišta na Koločepu.095 807 3265.

Iznajmljuje se stan i apartman na Gru-di. 791 204 ili 098 959 5949.

Tražim garsonjeru ili manji stan, po-dručje Lapad, blizina bolnice. 098 9581993.

VOZILAProdajem VW POLO 1.4 Highline,2003.g., reg. do 11./’19.g., 115000 km,prvi vlasnik. 098 757 831.

Prodaje se Peugeot 206, 1.4 XT, ben-zin, 2001.g. 152000 km, 10 tisuća kuna.095 3986 426

POSAO(ponuda/potražnja)

Dajem instrukcije iz matematike.Adresa u blizini OŠ Marina Držića. 095199 4405.

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

Električar sa velikim iskustvom nudisvoje usluge za “sitne” popravke u va-šoj kući ili stanu. 091 506 1526

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama. Vršimo ugrad-nju i servis roleta. Kontakt: 091 1472794, 020 201 131 ili na mail:gkrizmanic@gmail.com

KAMENOKLESAR - Izrađuje grobnice,spomenike, vaze, knjige, klupice,ograde, kolone, pila 091 728 5208.

Uređujem vrtove, đardine, voćnjake,košnja trave i slično. 091 937 4727.

Nudim razne usluge popravaka barki(od kolega do plastike). 098 165 6048.

Popravci na odjeći, 25 kuna! 413 795.

Viši stručni savjetnik za poljoprivreduDNŽ uređuje đardine. Dajem stručnesavjete (rezidba agruma, maslina,ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovihortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje)i drugo. Dipl. inž. agronomije. 098 9581993.

RAZNO(ponuda/potražnja)

Prodajem 2 dupla i 2 inula kreveta vrlopovoljno. 098 162 4155.

Prodajem novi krevet s madracom140x200 cm. 091 530 4925

Kupujem drva od maslina. 091 5564072.

Kupujem Tomos automatic 3, po mo-gućnosti da ima papire. Kupjemdvokrilni polovni ormar. 091 585 5001.

Kupujem starinske kamene podneploče i ostale zanimljive kamene stvari.Ponude na broj: 097 670 7137.

POMOĆ I NJEGAOzbiljna gospođa šezdesetih godinabrinula bi o starijoj ženskoj osobi 24sata. 095 532 9147

OSOBNI ODNOSI 18+Dalmatinac povratnik, situiran, s in-ozemnom mirovinom želi upoznat žen-sku osobu do 50g. 091 160 1894.

ULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

Poziv na obljetnicu 50 godina mature ŠUP-aDavne 1966. godine, skoro dvije stotine djevojčica i dječaka krenuloje izučiti kojekakve zanate u tadašnji ŠUP, iza Gospe u Karmenu,podijeljeni u sedam razreda,većina ih je, njih 152, maturiralo 1969.godine, na Montovjerni. Ove godine 11. svibnja, želimo obilježitipedesetu obljetnicu, te pozivamo sve koji su sposobni i voljni bitiprisutni ovoj obljetnici da se jave na: 091 2509 610.

FRANCUSKAALIJANSA DUBROVNIK

DiplomeDiplomeDiplomeDiplomeDiplomepolaznicimapolaznicimapolaznicimapolaznicimapolaznicimaNa Izbornoj skupštini Fran-cuske alijanse Dubrovnik, održanoj 9.travnja, odabrani su novi članovi upravnogodbora. Za novu predsjednicu odabrana je Ivana Medo Bogdanović a za pot-predsjednika ponovno je potvrđen Roger Schlachter. Novo vodstvo zahvalilo jedosadašnjoj predsjednici Maji Bakiji na izvrsnim rezultatima u svom proteklommandatu koja ostaje i dalje članica odbora Alijanse.Alijansa je u posljednje četiri godine poslovala s pozitivnim financijskim rezultati-ma te je u školskoj godini 2018/2019 imala ukupno 100 polaznika svih dobnihskupina koji su uspješno završili tečajeve francuskog jezika. Važno je istaknutoda je Francuska alijansa Dubrovnik od ove godine ovlaštena provoditi i DELFispite te ih je već u ovoj godini položilo 11 kandidata. Nakon radnog dijela skup-štine, profesorice su uručile diplome svim polaznicima a nastavak edukativnogprograma Alijanse nastavit će se u rujnu 2019.godine. Francuska alijansa Du-brovnik organizirala je i ove godine tijekom ožujka razna kulturna i dječja događan-ja povodom međunarodnog Dana frankofonije, a zahvaljujući suradnjama s Ki-nematografima Dubrovnik, Dubrovačkim knjižnicama, Muzičkoj školi LukeSorkočevića i brojnim osnovnim školama.

42 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

U ČIBAČI

METRO otvorio prvi veleprodajniMETRO otvorio prvi veleprodajniMETRO otvorio prvi veleprodajniMETRO otvorio prvi veleprodajniMETRO otvorio prvi veleprodajnicentar za dubrovačko područjecentar za dubrovačko područjecentar za dubrovačko područjecentar za dubrovačko područjecentar za dubrovačko područjeDubrovačkim ugostiteljima i hotelijerima od sadaje na raspolaganju cjelokupni asortiman i uslugaza ugostiteljstvo4. travnja 2019. - METRO Cash & Carry Hrvatska otvorio jeprvi veleprodajni centar na području Dubrovnika, na adresiTomislava Macana 2, u naselju Čibača. Vrijednost investicijeiznosi 10 milijuna kuna, a zaposleno je više od trideset novihzaposlenika. Profesionalnim kupcima iz Dubrovnika i okoliceu novome METRO-u sada je na raspolaganju cjelokupanMETRO-ov asortiman za ugostiteljstvo. METRO na područjuDubrovnika uspješno posluje već gotovo osam godina krozdrive-in dostavni centar, a otvorenje novog veleprodajnogcentara METRO-ov je odgovor na rastuće profesionalne po-trebe dubrovačkih kupaca. Veleprodajni centar na područjuŽupe dubrovačke, ujedno je i deseti METRO veleprodajnicentar u Hrvatskoj.„Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija imajuznačajnu ulogu u turističkoj ponudi Hrvatske, a vodeća turis-tička županija u Hrvatskoj zaslužila je i podršku vodeće vele-prodajne kompanije za ugostiteljstvo. U novome veleproda-

jnom centru imamo ponudu i tim ljudi kojim želimo doprinijeti osnaživanjuposlovanja dubrovačkih profesionalnih kupaca i vjerujem kako ćemoim uz još bolju i bogatiju uslugu biti podrška kakvu zaslužuju.“ naglasioje Tomislav Smolčec, član Uprave i direktor operacija u METRO Cash& Carry Hrvatska.Svečanom otvorenju METRO centra prisustvovali su i predstavnicilokalnih vlasti i Turističke zajednice grada Dubrovnika, istaknuvši značajotvorenja veleprodajnog METRO centra za ugostiteljsko-turistički sek-tor na krajnjem jugu Dalmacije.„Drago mi je da je METRO, vodeći partner ugostitelja i hotelijera naHrvatskom tržištu, odabrao baš Župu dubrovačku kao komercijalno sre-dište Dubrovačko-neretvanske županije. Ulaganjem dodatnih 10 miliju-na kuna u prilagodbu postojećeg prostora i otvaranjem još jednog cen-tra u poslovnoj zoni Čibača, omogućili ste dodatno zapošljavanje našihstanovnika, otvorivši 30 radnih mjesta.Vjerujem da će METRO biti podrška u podizanju kvalitete ponude našihlokalnih ugostitelja, poveznica između lokalnog i globalnog te da ćemoučiti jedni od drugih i iz dana u dan zajedno rasti“, poželio je dobro-došlicu METRO-u na svečanosti otvorenja Silvio Nardelli, načelnikOpćine Župa Dubrovačka.Na otvorenju dubrovačkog METRO veleprodajnog centra održan je ikulinarski show na kojem su sudjelovali chefovi iz restorana Bota Šare.Također, održana je i prezentacija profesionalne opreme robnih markiMETRO Chef, METRO Premium i METRO Professional razvijenih usuradnji s chefovima i HoReCa stručnjacima.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

74. obljetnica proboja iz jasenovačkog logora74. obljetnica proboja iz jasenovačkog logora74. obljetnica proboja iz jasenovačkog logora74. obljetnica proboja iz jasenovačkog logora74. obljetnica proboja iz jasenovačkog logoraSavez antifašističkih boraca i antifašistaRepublike Hrvatske zajedno s Koordi-nacijom židovskih općina, Srpskim nar-odnim vijećem i Savezom Roma u Re-publici Hrvatskoj „Kali sara“ organizirajudanas, u petak, 12. travnja, s početkomu 12 sati u Spomen području Jaseno-vac, Komemoraciju povodomobilježavanja 74. obljetnice proboja logo-raša iz ustaškog logora Jasenovac.Povodom obljetnice proboja logoraša izkoncentracijskog logora Jasenovac, 22.travnja 1945. godine, iznova se, pod-sjećamo strahota i zločina koji su činje-ni, da se više nikada i nigdje ne ponove.Prema podacima Spomen područja Jas-enovac 2013. godine, u 1.337 dana pos-tojanja ustaškog logora Jasenovac,ubijeno 83.145 ljudi, odnosno 39.570muškaraca, 22.474 žene i 20.101 dijetedo četrnaest godina starosti.Osnivanje logora kao mjesta zatočenja,prisilnog rada i likvidacija Srba, Židova,Roma i Hrvata, protivnika ustaškogrežima, bio je rezultat rasne, nacionalnei političke isključivosti u NDH. Tijekomnjezina četverogodišnjeg postojanja os-novano je oko 30 logora od kojih je logorJasenovac bio najveći po prostoru kojije zauzimao, kao i po broju žrtava kojesu u njemu stradale. U provedbi zločinagenocida nad Srbima, Židovima i Romi-

ma, te zločina nad Hrvatima političkimneistomišljenicima zauzimao je centralnomjesto.Zadnja grupa zatočenika logora odvede-na je na likvidaciju 21. travnja 1945. god-ine. Te noći, 21. travnja, na prozivki bilo1073 zatočenika. U jutro 22. travnja napovik Ante Bakotića: “Naprijed, drugovi”oko 600 zatočenika pojurilo je premalogorskim vratima. Preživjelo ih je 106.Nekoliko sati kasnije počeo je i probojzatočenika iz radne grupe “Kožara” kojase nalazila u Jasenovcu. Od njih 167samo 11 se uspjelo spasiti. Ako je u logo-ru Jasenovac III. i u Kožari u noći sa 21.na 22. travnja 1945. godine bilo 1240zatočenika, u posljednjem danju posto-janja logora život je izgubilo 1122 ljudi.SABA Republike Hrvatske, zbog proble-ma u odnosima prema antifašizmu, odneprovođenja Deklaracije o antifašizmuiz 2005 godine pa do stalnog manipuliran-ja „istinom“ o Jasenovcu, i ove godinebojkotira manifestaciju u Jasenovcu podokriljem državne vlasti pa će na današn-joj komemoraciji zajedno s Koordinaci-jom židovskih općina, Srpskim narodnimvijećem i Savezom Roma u RepubliciHrvatskoj „Kali sara“ odati počast jasen-ovačkim žrtvama, položiti vijenac, a umimohodu će svi prisutni položiti po jedancvijet.

zajednički rad mladih na jačanju antifašističkeideje. Ovaj dubrovački susret završio je zajed-ničkim posjetom Spomen groblju boraca NOR-a na Boninovu gdje su mladi antifašisti iz NovogSarajeva položili buket cvijeća i odali počast, aposjet našem Gradu nastavili su šetnjom staro-gradskom jezgrom i obilaskom kulturno pov-ijesnih znamenitosti Dubrovnika.

Izlet u JablanicuIzlet u JablanicuIzlet u JablanicuIzlet u JablanicuIzlet u JablanicuUdruga antifašista Dubrovnik, u okviruobilježavanja sedamdeset šeste obljetnice Bit-ke na Neretvi organizira u subotu, 11. svibnjajednodnevni izlet u Jablanicu. Obilježavanje obl-jetnice jedne od prijelomnih bitaka NOB-e,kojaje zbog svog izuzetnog humanitarnog karakteranazvana i Bitkom za ranjenike,.počet će u 11sati polaganjem vijenaca na središnje spomenobilježje s vječnim plamenom i bacanjem cr-venih karanfila s mosta u rijeku Neretvu nastavitće se u 12 sati prigodnim programom ispredmuzeja Bitke na Neretvi I druženjem sudionika.Polazak autobusa iz Dubrovnika je u 6,30 sati ipovratak istoga dana oko 19 sati.Cijena izleta je sto pedeset kuna i uključuje pr-ijevoz autobusom i ručak u jablaničkomrestoranu „Zdrava voda“. Rezervacije mjesta suplatom, do popune raspoloživog autobusa, uuredu Udruge antifašista Dubrovnik, ponedjel-jkom srijedom i petkom od 10 do 12 sati do zak-ljučno 8. svibnja.

Posjet mladih antifašista iz Novog SarajevaPosjet mladih antifašista iz Novog SarajevaPosjet mladih antifašista iz Novog SarajevaPosjet mladih antifašista iz Novog SarajevaPosjet mladih antifašista iz Novog SarajevaProšle subote, 6 travnja grupa oddvadesetak mladih antifašista izUdruženja antifašista i boraca NOR-a BiHNovo Sarajevo je u okviru jednodnevneposjete Dubrovniku posjetila Udrugu An-tifašista Dubrovnik. Susret s predstavnici-ma dubrovačkih Antifašista protekao jeu ugodnom razgovoru i međusobnom

upoznavanju o iskustvima u radu. Pred-stavnicima domaćina posebno je bilo dra-go razgovarati s mladim sarajevskim an-tifašistima, jer, nažalost, među članstvomUdruge antifašista Dubrovnik mladost jerijetkost. Mladi Sarajlije su polaznici školeantifašizma koja okuplja mlade od 16 do33 godine, a zadatak je povezivanje i

Mladi antifašisti iz NovogSarajeva upoznali sudomaćine s tekstom svojeDeklaracije o neofašizmu

43GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

VIJESTI S PELJEŠCA Priredio Joško Jelavić

Priredio: Nikša Violić

Poboljšanje uvjeta življenja u ruralnimsredinamaLokalna akcijska grupa LAG 5 sa sje-dištem u Orebiću objavila je drugi javninatječaj za provedbu mjere 3.1.1.„Pokretanje i poboljšanje lokalnih temel-jnih usluga za ruralno stanovništvo” i zatu svrhu osigurala 1.779.000 kuna. Svrhaje poboljšanje uvjeta življenja u ruralnimsredinama na području Pelješca, Mlje-ta, Korčule i Lastova. Korisnici potporau iznosu od 80 do 100 posto u zavis-nosti od razvijenosti na ruralnim područji-ma mogu biti općine, grad Korčula, jav-ne ustanove, udruge koje se bave hu-manitarnim radom, vjerske zajednice, tr-govačka društva u većinskom općin-skom ili gradskom vlasništvu i drugi sub-jekti u javnom sektoru. Rok prijave nanatječaj je 18. lipnja ove godine.

Jedan od najvećih infrastrukturnihprojekata u vodoopskrbiPočela je realizacija dugoočekivanog ijednog od najvećih infrastrukturnih pro-jekata u vodoopskrbi na zapadnom dije-lu stonske općine vrijednog 18.500.000kuna. To je izgradnja vodovoda od Žul-jane do Dubrave, Putnikovića i Dančan-ja u dužini oko 20 kilometara s dvije ve-like vodospreme u Prisoju iznad Putnik-ovića i poviše Dančanja. Investitor suHrvatske vode, a u ukupnom ulaganjuOpćina Ston sudjelovat će s 20 postoiznosa. Radove izvodi građevinska tvrt-ka Lasić company iz Imotskog, a obavitće se po fazama. U prvoj će se glavnicjevovod postaviti od Žuljane do Du-brave.

Osnivačka skupština HSU-aU Orebiću je održana osnivačka skupš-tina općinske organizacije Hrvatskestranke umirovljenika na kojoj je za pred-sjednika izabran Nikša Sambrailo. Pot-predsjednici su Ante Mrgudić i TonkoRadoš, a uz njih u predsjedništvo još suizabrani Ivo Đani Maričić i KristijanMarelić. Izabran je i Nadzorni odbor odpet članova, a za predsjednika Anto Ra-dović. Uspješan rad na dobrobit brojnihumirovljenika i drugih građana u ore-bićkoj općini zaželjeli su potpredsjednikHSU-a general Veselko Gabričević, član-ica predsjedništva i predsjednica strankeu Dubrovniku Olga Muratti i predsjed-nik županijske organizacije HSU-a Cvi-jeto Cvjetković. Na skupštini su dones-eni plan i program rada općinske orga-nizacije u ovoj godini.

Turistički agenti iz KuvajtaU organizaciji i na poziv Hrvatske turis-tičke zajednice, a u sklopu studijskogputovanja po Hrvatskoj u Stonu je naproputovanju iz Splita za Dubrovnik bo-ravila skupina od osmero turističkih age-nata iz Kuvajta. Za kraćeg posjeta obišlisu solanu, dio kulturno-povijesnih zna-menitosti Stona i upoznali se s eno gas-tronomskom ponudom stonskog kraja.To je prvi puta kako predstavnici turis-tičkih agencija iz Kuvajta posjećuju ston-

KONAVOSKA BAŠTINA

„Mlinica Šapro“ u Zastolju„Mlinica Šapro“ u Zastolju„Mlinica Šapro“ u Zastolju„Mlinica Šapro“ u Zastolju„Mlinica Šapro“ u ZastoljuU zaseoku Zastolje nalazi se gospodarsko stam-beni objekt „Mlinica Šapro“, koji je danas u vlas-ništvu obitelji Šapro. Visoko stepenište vodi dostambene zgrade ispred koje se nalazi prostranaterasa sa odrinom, sa koje je lijep pogled na Kona-vosko polje. Neposredno uz stambenu zgraduodmah desno je stara mlinica za mljevenje masli-na, stara oko 400 godina. Gornji prostor sa ob-novljenim starim mag-azinom je podijeljen udvije, međusobnopovezane cjeline.(pored burne povijes-ti Konavala i raznihnapadača, ova staramlinica danas je do-bro očuvana). U dije-lu koji je na lijevoj stra-ni, izložena je kolekci-ja vina iz raznih kraje-va Hrvatske i svijeta.Desni prostor vizualnokomunicira s prostorom ove stare mlinice. U njenom podu dostup-no je kroz staklo, vidjeti metalnu cijev kojom se voda s obližnjegizvora dovodi do male metalne turbine. U mlinici je sačuvan većimlinski kamen i većina predmeta koja se upotrebljavala u mlinici.Ispred kuće su stabla murvi. Desno uz kuću je vrt s nasadima citru-sa. Pored burne povijesti Konavala i raznih napadača, mlinica jeočuvana. Ova obnovljena stara mlinica danas je veoma lijep iugodan turističko ugostiteljski objekt, a vezano za seoski turizam iAgroturizam Konavala i privlači brojne posjetitelje. U Zastolju suCrnogorci 1806.g. opljačkali ladanjsku kuću Petra Sorga. Štete jeiznosila oko 300 dukata.

DEŠA

Uskrsne radioniceUskrsne radioniceUskrsne radioniceUskrsne radioniceUskrsne radioniceDEŠA-Dubrovnik nastavlja svoju tradicijuorganiziranja Uskrsnih radionica. Ove go-dine, radionice će se organizirati premasljedećem rasporedu: Pletenje pomica,pletenje maslinovih grančica, izrada golu-bica od srčike smokve11.4. (četvrtak)10 do 12 hPenganje jaja16.4. (utorak) 10 do 12 h17.4. (srijeda) 15 do 17 h18.4. (četvrtak) 10 do12 hPatchwork radionice izrade ukrasa

sko područje.

Nastavak gradnje kanalizacijskogsustavaDirektor komunalno trgovačkog društ-va Vodovod i odvodnja u Orebiću, Još-ko Đeldum, potpisao je u Hrvatskimvodama u Zagrebu ugovor o izradi pro-jektne dokumentacije za aglomeracijuopćine Orebić koja podrazumijeva nas-tavak gradnje kanalizacijskog sustavau Orebiću i kanalizacijske mreže u tur-ističkim i drugim naseljima u općini.Izrada projektne dokumentacije doishođenja građevinske dozvole ovjer-ena je tvrtki Hidro projekt u Zagrebu srokom svršetka od dvije godine. U tajposao bit će uloženo 6 i po milijunakuna od čega Hrvatske vode osig-uravaju 85% iznosa a ostatak Vodovodi odvodnja u Orebiću.

Klapski koncert korizmenih napjevaUsusret uskrsnim blagdanima na posl-jednju korizmenu nedjelju 7. ovogamjeseca u Crkvi Velike Gospe uz Fran-jevački samostan u Podgorju iznadOrebića održan je klapski koncert ko-rizmenih napjeva. Pjevale su muškaklapa Žrnovnica iz istoimenog mjestakod Splita i ženska klapa Nava iz Ore-bića. Ulaznice se nisu naplaćivale a bioje to dar klape Žrnovnica Orebićanima.

Javna rasvjeta u Kućištu95 tisuća kuna ulaže općina Orebić uizmjenu stare i postavljanje nove ener-getski i ekološki učinkovitije javne ras-vjete u Kućištu. Ukupno će uzdužobalne ceste od Zamošća doglavnog mula biti postavljeno 27 rasv-jetnih tijela. Radove izvodi obrt Vekićd.o.o. iz Vignja u suradnji s općinom ibit će završeni do konca ovoga mjese-ca. U drugoj fazi, a nakon što budepostavljen podzemni električni kabel,nova rasvjetna tijela bit će postavljena iu središtu Kućišta.

Aktivnosti Lige protiv rakaTradicionalno u susret Cvijetnicidvadesetak članica pelješkog ogrankaLige protiv raka Korčula - Pelješac -Lastovo - Mljet iz Orebića i susjednihmjesta u svojim su prostorijama plelepalmice i izrađivale bijele golubice odsrčike divlje smokve. Ovoga četvrtka ipetka u uobičajenoj humanitarnoj akcijiprodavat će ih u središtu Orebićasvojim sumještanima, gostima i namjer-nicima a prikupljeni novac namijenit ćeza potrebe Lige i pomoć najpotrebitiji-ma. Više od stotinu palmica upućenoje Orebićanima i njihovom prijateljimau Splitu, Zagrebu, Osijeku i Kiseljaku. Iove godine u akciji pletenja i prodajepalmica i bijelih golubica sudjelovale sui članice pelješkog ogranka Lige u Trp-nju i Janjini koje će ih također proda-vati svojim sumještanima i namjernici-ma.

Godišnja skupština pčelarske

udruge VrijesakU Putnikoviću je održana redovna izvještajna godišnja skupština pčelarske udrugeVrijesak Pelješac koja sada okuplja sedamdesetak pčelara s Pelješca i Korčule kojiraspolažu s ukupno 3200 pčelinjih zajednica. Izvješće o radu udruge podnio je pred-sjednik Vlaho Komparak izvjestivši o radnjama koje udruga poduzima kako bi se nanacionalnoj razini zaštitila izvornost dalmatinskog meda. Obavijestio je i o suradnji sDubrovačko-neretvanskom županijom koja će toj i drugim pčelarskim udrugama napodručju županije pomoći u kupnji nacionalnih staklenki s oznakom meda hrvatskihpčelinjaka. Nakon skupštine za 60-ak nazočnih pčelara predavanje o pripremi pčelaza proljetnu pašu održao je agronom i aktivni pčelar Petar Trogrlić iz Šestanovca.

Širokopojasni Internet za TrpanjOpćina Trpanj raspisala je poziv za postupak javne nabave za izvođenje radova napostavljanju infrastrukture za širokopojasni Internet kojim će se za cijelo naselje Trp-nja omogućiti besplatno korištenje internetskih usluga. Za tu je svrhu općina Trpanjpotkraj prošle godine dobila 15 tisuća eura iz Europske omotnice za poboljšanjepristupa internetu na mjestima većeg okupljanja građana u jedinicima lokalne samou-prave. Novci su bespovratni a općina je dužna 3 godine održavati postavljenje ure-đaje osim trpanjske općine. 15 tisuća eura za poboljšanje pristupa internetu dobilesu i općine Ston i Janjina.

16.4. (utorak) 15 do 17 hDešine tradicionalne Uskrsne radion-ice potiču lokalnu zajednicu da nezaboravi stoljetne Uskrsne običaje jeročuvanje narodnih običaja na nekomprostoru znači očuvanje identiteta lju-di koji tu žive. Za svakog pojedincaiznimno je važno znati tko su bili nje-govi preci, kako su živjeli i čime suse bavili, kao što je važno i prenijetite običaje na buduće generacije.Obnovite svoje znanje ili naučite neš-to novo u DEŠI! Molimo vas da svojesudjelovanje na radionicama potvrd-ite na telefon 020 311 625.

44 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

FELJTON 273

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkogturizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (35)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (35)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (35)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (35)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (35)Turistički Savez uDubrovnikuDa bi Savez mogao zadovolji-ti sve obaveze koje su mu datesvake godine se birao Uprav-ni odbor i to predsjednik i pod-predsjednici, odbornici po

položaju i po izboru, njihovi zamjenici te tajnik iNadzorni odbor.U Upravnom odboru Turističkog saveza za 1938,g. bili su slijedeći članovi.

A.UPRAVNI ODBORPredsjednikDr. Matija Vidoevićpredsjednik Radnog odbora za unapređivanjeturizma na Jadranu, član upravnog odbora društ-va „Putnik“ u Beogradu, advokat u DubrovnikuPodpredsjednici :- Jovo Bravačić, direktor filijale „Srpske banke“u Dubrovniku,- Rudolf Giunio, predsjednik „Jadranskog fjor-da“ u Kotoru, banski vijećnik, direktor „Zetskeplovidbe“

B. ODBORNICI:Po položaju- Ban Zetske Banovine : Božidar Krstić,- Predstavnici Gradske općine u Dubrovniku :predsjednik ; v. d. predsjednika Dr. Antun Bu-conić, općinski odbornik Stijepo M. Bjelovučić,Predstavnik Trgovinske, industrijske i zanatskekomore u Dubrovniku: Janko Grabušić, hotelijer.Po izboru- Miho Ercegović, predsjednik Udruženja trgo-vaca; vlasnik knjižare-štamparije „Jadran“ uDubrovniku- Tomo Glavić, član direkcije „Dubrovačke Plov-idbe“, vlasnik Pensiona „Argentina“ u Dubrovni-

bugnach, predsjednik Y. C. „Argosy“,starješina Sreskog suda u Dubrovniku,- Nikola Medin, član Općinskog turis-tičkog odbora, zastupnik Jadranske iZetske Plovidbe u Budvi.

C.TAJNIK - POSLOVNI DIREKTOR:ŽIVKO VEKARIĆ - kustos Arhiva za tur-izam, hon. nastavnik nauke o turizmu naTrgovačkoj akademiji u Dubrovniku

D. NADZORNI ODBORČlanovi:- Jendo Ćižek, direktor „Dubrovačke Plo-vidbe“ u Dubrovniku,- Olga Chladek-Žižek, vlasnica pansio-na „Miramar“ u Dubrovniku,- Marko Rusko, brodovlasnik, zastupnik„Jadranske Plovidbe“ u Dubrovniku,- Marko S. Vekarić, tajnik Društva za un-apređenje turizma u Orebiću, učitelj u.m.Zamjenici:- Antun Anič, predsjednik Društva za un-apređenje turizma u Mlinima, gen. kon-zul u p.,- Vaso Kotur, direktor „Grand hotela La-pad“ u Dubrovniku 2,- Antun N. Slovinić, poslovođa „Jadran-skog Fjorda*, novinar u Kotoru,- Marica Šapro, suvlasnik i poslovođa„Gradske kafane“ u Dubrovniku.

ku,- Mato Jakšić, francuski konsularniagent, tajnik Y. C. „Argosy“, advokatu Dubrovniku,- Karlo Marinović, podpredsjednik Y.G. „Argosy“, zakupac Gradske kaf-ane u Dubrovniku,- Ernest Novak, direktor „Grand Ho-tela Petka“ u Dubrovniku 2,- Petar Petković, tajnik Ugostiteljskogudruženja u Dubrovniku,- Antun Sesan, pom. kapetan, ho-telijer i posjednik, suvlasnik „GrandHotela“ u Lopudu,- Jovo Sekulović, predsjednik Grad-ske općine u Hercegnovom,- Milivoje Sokolović, direktor „Inter-continentale“ d. d. u Dubrovniku 2,- Dr. Frano Stjepović-Dabrović, pod-predsjednik društva „Dub“, zubar uDubrovniku.Zamjenici izabranih odbornika:- Dr. Branko Bubalo, predsjednik klu-ba „Neptun“ u Dubrovniku, advokat,- Dr. Miloš Drobnjakovič, podpred-sjednik Turističkog odbora u Her-cegnovom, javni bilježnik,- Čiro Kamenarović, podpredsjednik„Jadranskog fjorda*, direktor ureda „Put-nik” u Kotoru,- Pasko Kolić, industrijalac i veletrgovacvinom, predsjednik Društva za unapre-đenje turizma u Dubrovniku 2,- Josip Lovrić, član direkcije DubrovačkePlovidbe u Dubrovniku,- Antun Nardelli, predsjednik Plivačkogpodsaveza, penzioner u Dubrovniku,- Ivo Kušelj, predsjednik Turističkog odbo-ra u Cavtatu,- Dr. Gjuro Orlić, predsjednik Hrvatskog

p l a n i n a r s k o gdruštva „Orjen“,liječnik u Du-brovniku,- Milan Pelrović,predsjednik društ-va „Mogren“ uBudvi, kapetan umirovini- Antun Pitarević,blagajnik Y. C.„Argosy“, trgovaci posjednik u Du-brovniku,- August Radim-sky, vlasnik hotel-pansiona „Victo-ria“ u Dubrovniku,- Tomislav Sam-

Plaža Šulić

Kolorina

45GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI IZ TURIZMA Uređuje Lukša Lucianović

NASTUP TURISTIČKE ZAJEDNICE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

MeđunarodnMeđunarodnMeđunarodnMeđunarodnMeđunarodniiiii saj saj saj saj sajamamamamam gospodarstva u Mostaru gospodarstva u Mostaru gospodarstva u Mostaru gospodarstva u Mostaru gospodarstva u MostaruTuristička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije po drugi put nastupa na 22. Međunarodnomsajmu gospodarstva u Mostaru, koji se održava od 9. do 13. travnja 2019. godine. Hrvatska gospo-darska komora zakupila je štand na kojem je ustupila info pultove Hrvatskoj turističkoj zajednici isvim zainteresiranim turističkim zajednicama županija. Međunarodni sajam gospodarstva u Mosta-ru je po broju izlagača i posjetitelja, najveća sajamska izložba u Bosni i Hercegovini. Mostarskisajam dio je mreže Asocijacije sajmova jugoistočne Europe. Podsajamska manifestacija Sajam tur-izma Mostar je mjesto predstavljanja i umrežavanja turističke ponude i turističkih agencija, turoper-atera, destinacija i posjetitelja, mjesto prezentacije vina i vinogradarsko-vinarskih proizvoda. Turistiiz Bosne i Hercegovine su u 2018. godini na području Dubrovačko-neretvanske županiji ostvarili477.777 noćenja, što je u usporedni s godinom prije porast od 6%.

MINISTARSTVO TURIZMA POPUSTILO POD PRITISKOM I PONUDILOSOLOMONSKO RJEŠENJE: TZ MJESTA SE IPAK NEĆE GASITI

U Hrvatskoj imamo 310 turističkih zajednicaU Hrvatskoj imamo 310 turističkih zajednicaU Hrvatskoj imamo 310 turističkih zajednicaU Hrvatskoj imamo 310 turističkih zajednicaU Hrvatskoj imamo 310 turističkih zajednicaNa 150. Sjednici Vlade RH usvojen je reformskipaket turističkih zakona. Riječ je o konačnim pr-ijedlozima zakona o turističkim zajednicama ipromicanju hrvatskog turizma, o članarinama uturističkim zajednicama...Riječ je o konačnim prijedlozima zakona o turis-tičkim zajednicama i promicanju hrvatskog tur-izma, o članarinama u turističkim zajednicamate o turističkoj pristojbi, a koji je Vlada uputila uSabor.Tri turistička zakona koja je Vlada uputila u Sab-or velik su reformski i decentralizirajući iskorak,jer se velika sredstva i odlučivanje prepuštajugradovima i županijama, ocijenio je ministar tur-izma Gari Cappelli te poručio i da ti zakoni iduk tome da turističke zajednice (TZ) postanu fi-nancijski samodostatne kao i da se više baveupravljanjem destinacijama.TZ mjesta se ipak neće gasiti Zakonom o TZ se potiče udruživanje TZ-ova, štose već i prije donošenja zakona događa na ter-enu, primjerice u imotskom kraju, a slično najav-ljuju i iz Gorskog kotara, s Kvarnera, Hvara,Makarske rivijere i drugdje, što je po mišljenjuCappellia dokaz da se ide u dobrom smjeru.Isto tako, kazao je ministar, ‘turističke zajedniceu jedinicama lokalne samouprave mogu i nemoraju postojati, to nije obaveza. “Poručujem ida se postojećih 15 TZ-a mjesta neće ukidati,makar se o tome puno priča zadnjih dana, ali seubuduće više neće moći formirati na takavnačin“, poručio je Cappell.Ministarstvo ipak popustilo pod pritiskom iponudilo solomonsko rješenjePrema prvotnom prijedlogu novog Zakona o tur-ističkim zajednicama bilo je predviđeno ukidan-je ukupno 15 turističkih zajednica mjesta u Hr-vatskoj, od čega ih je čak pet u Šibensko-knin-skoj županiji; Brodarica-Krapanj, Zlarin, Grebaš-tica, Jezera i Betina.Načelnik Općine Tisno Ivan Klarin aktivno se jav-no borio protiv te Odluke, a kao obrazloženjeiste navodio je kako su navedene turističke zajed-nice financijski u potpunosti samoodržive, anovcem od boravišne pristojbe financiraju nizakcija u svom mjestu sve u službi razvoja turiz-ma.Pritisci Općine Tisno kao i drugih gradova i opći-na urodili su plodom te prema konačnom prijed-logu novog Zakona o turističkim zajednicamaodlučeno je kako se TZ mjesta neće gasiti, aliniti ubuduće moći formirati.Solomonsko rješenje ili status quoRješenje koje to nije. Bez obzira na argumentekako su spomenuta TZ mjesta samoodrživa, tre-ba gledati širu sliku. U Hrvatskoj imamo 310 tur-ističkih zajednica, što je više nego suludo i nemaniti jedan poslovni, logični i drugi argument zatakvo stanje, osim naravno kada sve gledamo iz

političkog kuta.Potrebno je brendirati regijeU ovom slučaju možemo i moramo pričati o tur-ističkom brendu otoka Murtera. Također, blagoje reći kako je suludo da jedan otok Brač, ponav-ljam otok, ima sedam turističkih zajednica kojejoš pri tome međusobno ne surađuju, svaka zasebe razvija „turističku destinaciju“ niti imamozajednički turistički proizvod, a ponavljam još jed-nom pričamo o otoku Braču. S druge strane, re-cimo otok Krk koji također ima sedam turističkihzajednica i još jednu TZ otoka Krka, koja je nas-tala upravo s ciljem brendiranja jednog otoka, ane svakog zasebno. Otok je i mora biti jedan tur-istički brend, a ne sedam.Osobno smatram kako Hrvatska mora brendiratiregije, kao što je Istra, Dalmacija, Slavonija… jersuludo je da recimo jedna Slavonija ima pet žup-anijskih turističkih zajednica i pet različitih razvo-ja destinacija. Što jednom strancu znači Osječko– baranjska županija ili Vukovarsko-srijemskažupanija, ali kao jedan turistički brend izaokružena priča – Slavonija, apsolutno da. In-ače, upravo se radi na procesu brendiranjaSlavonije kao jednog turističkog brenda.Trebamo se ugledati na primjere Toscane, Pro-vanse ili Bavarske kao i na Švicarsku i Austrijukoju su odlično spojile razne turističke proizvodebazirana ne regijama, a ne svakoj turističkoj des-tinaciji zasebno. Turizam je prvi koji ne poznajegranice, a pogotovo strani turisti koji dođu kodnas i stvarno ih ne zanimaju niti osjete te nevidl-jive granice gradova i županija, turistima je desti-nacija Hrvatska pa onda Dalmacija, Istra, Slavoni-ja itd…Kada kažem brend, to smatram prema van, pre-ma turistima i tržištu. A kako ćemo mi internoposložiti sustav to je također za raspravu. Osob-no smatram kako je broj TZ preveliki, a Hrvatskai naše “regije” su površinski male, te svakakojedan županijska ili TZ regije može bez proble-ma operativno pokriti teren. Pogotovo kada bi seone dodatno ojačale u ljudstvu i profesionaliz-irale. Da odgovorim onima koji tvrde kako ima-mo razne klastere koji već “funkcioniraju” na sa-jmovima i u promociji, a koje je opet prije pargodina nametnuto HTZ i koji je imao negativanodjek među županijskim direktorima turističkihzajednica. No, kako je nametnuo kao jedina opci-ja tako je i deklarativno i “prihvaćen”.Jesu li Šibenik i Zadar u Dalmaciji?Smiješno je da u slučaju Dalmacije imamo trižupanije i tri jaka grada, a opet nema sinergije.Dakle, kada kažemo Dalmacija percepcija bren-da u Zagrebu i većini stanovnika je puno većaod samog Splita. A kamoli stranog turista. Midanas imamo Splitsko-dalmatinsku županiju,Zadarsku županiju i Šibensko-kninsku županijus tri jaka brenda i turistička grada: Split, Šibenik i

Zadar.Zar nije logično da to bude jedan turistički brend? Da se udruželogističke i financijske snage te strategija razvoja u jedan jakbrend - Dalmacija.Ovako svaki za sebe razvija svoju turističku strategiju, svojbrend, svoju promociju itd... Ako gledamo iz perspektivebrendiranja, marketinga, promocije, razvoja... onda je trenut-na situacija suluda. Treba gledati širu sliku, a ne pojedinačneinterese. Pogotovo jer se radi o destinacijama koje su udal-jene na sat vremena vožnje autom. Toliko, ako ne i više, stranituristi u većim gradovima svaki dan putuju na posao i s poslaprema kući. Kada bi se udružili budžeti za promociju desti-nacije te kada bi imali jasnu strategiju i komunikaciju tada bisvi profitirali.Također, destinacije se moraju međusobno promovirati. TakoSplit mora promovirati Zadar i Šibenik, Zadar mora promovi-rati Nin, Osijek mora promovirati Vinkovce i Vukovar, Porečmora promovirati Rovinj itd... a tako i obrnuto. Niti jedan gradu Hrvatskoj nema moć sadržajno zadržati gosta duže od tridana, ali regija svakako ima.Kroz turističku regiju/ brend i zajedničku promociju direktnoutječemo na ukupno zadovoljstvo turista našom destinacijom,jer će gost više vidjeti i doživjeti. A konačni sud/recenzija/dojamturista destinacijom nakon posjeta je sveti gral u turizmu. Akosmo ispunili ili nadmašili očekivanja onda će se gost opet vratitii postati naš besplatni ambasador. Također, potičemo pov-ećanje turističke potrošnje, jer logično turisti će onda i višetrošiti ako će biti mobilni, a ne cijeli dan ležati na plaži. I opetse vraćamo na toliko važan sadržaj i ponudu, koja je rak rananašeg turizma tj. nedostatak iste. Win - win za sve. Iako ćenetko reći kako bi onda manja turistička mjesta izgubili u tojutakmici, no to je iluzija, mogu samo profitirati. Naravno sveje do ljudi, profesionalnog i tržišnog razvoja, a ne politikantst-va. S druge strane, zar politici tj. svakoj gradskoj i županijskojupravi nije cilj rast i razvoj? Povećanje budžeta? Bolja kvalite-ta života?Zamislite što sve može ponuditi brend Dalmacija, Slavonija,Istra… !? Toliko sadržaja i doživljaja da se ne stigne u sedamdana sve vidjeti, dapače, gost se ponovno mora vratiti bar jošjednom da bi regiju prošao i doživio uzduž i poprijeko.Sustav turističkih zajednica se svakako treba mijenjati jerovakav kakav je trenutno je neefikasan, kontra produktivan iu konačnici nema sinergije svih na turističkoj destinaciji. Kakoi u kojem smjeru je za konstruktivnu raspravu, no svakako jeviše nego jasno kako se moramo okrenuti na razvoj utemel-jen kroz koncept destinacijske menadžment kompanije suklad-no svim trendovima 21. stoljeća, a što je i jedna od intencijanovog Zakona o turističkim zajednicama, koje svakakopodržavam. Inače, Ministarstvo turizma je u zadnjih godinu –dvije predstavilo važne nove zakone i promijene, a na koje sečekalo godinama, a sada ide na red i zakona o turističkomzemljištu. Da li je moglo bolje i kvalitetnije? Uvijek može i mora.No bila je otvorena javna rasprava gdje su svi mogli dati svojemišljenje i argumente. Kako to inače biva u Lijepoj našoj, svisu spremni i brzi kada treba komentirati na društvenimmrežama ( svi su Facebook ratnici ), a kada je trebalo datiprijedlog za izmjene zakona, nažalost bilo je jako malo ko-mentara. Što daje samo jedan zaključak: Kako se svi slažu sizmjenama. Tu ne pričam o politici, nego o tržišnim promje-nama. Sada će netko reći u kontekstu što moj komentar znači?Znači, a sto ili tisuću komentara znači još više. Da, to se zovejavna rasprava ili demokracija.Status quo ili razvoj?Ovako svi gube, od Države, gradova do privatnog sektora, jerje kraća turistička sezona i slabija turistička potrošnja. Dok svigledaju samo sebe i svoje interes nema nam pomoći niti pra-vog razvoja. Ne znam koji argument može biti da jedan otokima više turističkih zajednica tj. brendova? Cijeli otok Murtetbiciklom prođem kroz pola dana.Danas živimo u globalnom “selu” te se borim za svoj dio tur-ističkog kolača u otvorenoj globalnoj tržišnoj utakmici. A tuvrijede tržišni zakoni. Rastu i razvijaju se oni koji se bave i želetržišni razvoj. Hoćemo li igrati igru ili ne, opet sve ostaje nanama. (Goran Rihelj)

46 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

Priredio:Damir Račić

352 GODINE OD POTRESA KOJI JE ZADESIO DUBROVNIK 6.TRAVNJA1667. – POSTOJI LI U DUBROVNIKU SEIZMOGRAFSKI UREĐAJ (2)

Zašto se moli Trosvet?Zašto se moli Trosvet?Zašto se moli Trosvet?Zašto se moli Trosvet?Zašto se moli Trosvet?Užasno je bilo slušati viku i tresku žena i djece, plač, gdjetrču na ulicu, s prozora dovikuju, i vape Božiju pomoć.Dućandžije i zanatlije iz dućana pohitaju na ulice. O tome seje cijeli dan po Gradu govorilo

Doživio sam potres 1979.godine i poznat mi je os-jećaj nemoći. Sklonio sam

se ispod prozora u stanu i ljuljao se zajed-no s kućom dok podrhtavanje tla nije presta-lo.Kako su jedan jaki potres iz 1843. g doživjeliaustrijski vojnici u Dubrovniku, o tome samnaišao na interesantan tekst objavljen 64godine kasnije u lokalnoj tiskovini.„Dubrovački list“ od 21.2.1927. g; broj 1.CARSKI SOLDATI I TREŠNJA G. 1843.Poslije trešnje od g. 1843. ušao je strah ukosti i carskim soldatima...Iz Beča došao je befel (zapovijed, nalog)da se soldati imaju prvi vratiti u grad in capite(potpuno) sa komadantom od Place...Kako čeljad u ono doba nijesu bila ništa višekorađoza od današnje đeneracioni – soldatisu činili razumjet komadantu da im ovi befelne vonja: Vratimo se braćo u Dubrovnik! -persvadavao (nagovarao?) je komadantsoldate i ofićale – naše su kazerme (vojarne)tvrde; nije ih gradio austrijski đenio, negoinđenjeri Dubrovačke Republike...U Dubrovniku se izvjesno vrijeme održavalazavjetna procesija i izgovarala molitva nagrčkom jeziku na dan velike trešnje. O tojnekadašnjoj tradiciji, objavio je P. Talija kraćinovinski napis.

„Narodna Svijest“ od 9.4.1931. g; br. 15.ZAŠTO SE MOLI „TROSVET“ U GRČKOMJEZIKU NA 6.4. U DUBROVNIKUNa 6. aprila, dan strašnog potresa 1667.(u)čini se svake godine zavjetna procesija.Procesija (je polazila) iz Stolne crkve, ide(išla) preko grada, zaustavljala se časovitou crkvi sv. Spasa, tu se pjeva(o) grčki Tris-agium sa prijevodom latinskim, a to je: „ha-gios o theos, hagios ishyros, hagios atha-natos, eleison hymas“ (Sveti Bog, sveti jaki,sveti neumrli, smiluj se nama).Kako je to nastalo? Grčki historik Nicefor(umro 1341.) u svojoj povijesti pripovijedaovo (Barionus: Annales ad annum 446.).Za cara Teodizija i Prokla carigradskog patr-ijarhe osjetio se u Carigradu jak potres, kojije silnu štetu nanio i porušio svu silu zgra-da. Omanji potresi neprekidno su trajalimnogo mjeseci. Prestravljen narodstanovao je ispod vedra neba, na otvoren-om; neprekidno molio se Bogu da potresiprestanu. Kada su se nekog dana držalejavne molitve Bogu, kojima je bio prisutancar Teodizije, carica Pulherija, patrijarhProklo, bilo je opaženo jedno dijete izmeg-ju toga naroda, da se je diglo visoko, viso-ko u zrak i iščezlo u nebeskim visinama.Nakon nedugo vremena sigje to dijete i kazacaru i patrijarhu i narodu, koji je tu bio, da

je čuo u visinama glas angjela koji su pjevalina grčkom jeziku: „Sveti Bog, Sveti Jaki,Sveti Neumrli smiluj se nama“. Kada to javi,dijete umre. Car i patrijarh narede da narodima moliti taj Trisagij (Trosvet). Narod je staomoliti i prestanu posve potresi. Car narediposebnim ukazom da se taj Trosvet po či-tavom carstvu ima moliti u vrijeme potresa.Ova je molitva bila dobro poznata i u našemnarodu. I ja sam je čuo moliti od mojepokojne babe i mnogo drugih osoba kadaim je prijetila koja pogibao. Dubrovačka seje crkva povela za carigradskom i uvelaTrosvet da moli u zavjetnoj procesiji zatrešnju, koju je činila svake godine 6. apri-la. Tokom godina zaboravilo se je, zaštose Trisagij moli na grčkom jeziku, ali je os-tao običaj da se moli.

P. TalijaEvo nekoliko odabranih, od inače mnogoobjavljenih novinskih izvješća u raznimlokalnim tiskovinama u svezi potresa na du-brovačkom području i o uznemirenosti živo-tinja pred potres.„Glas dubrovački“ od 15.10.1885. g; br. 4.POTRESPotres na 14. tekućeg mjeseca okolo 2,30sata ujutro začu se jaki podzemni potres,kojega se nije odavno u nas čulo.„Prava Crvena Hrvatska“ od 3.8.1907. god;broj 128. STRAHOVITI POTRESU četvrtak na 11,05 sati prije podne pohodionas je upravo strašni potres kakovog sedanašanji naraštaj ne sjeća. Trajao je 4-5sekundi, Bože sačuvaj da je potrajao jošmalo. Više se je kuća raspuknulo, a u jed-noj je kući pao ošit sobe (travatura). U dvijeje popadao strop nekih soba, a u nekim seporazbijalo raznog posugja.

Nastavlja se

INFORMADUR – INFORMATIVNI CENTAR ZA MLADE GRADA DUBROVNIKA

Toni Milun o tajnama i trikovima dobrogToni Milun o tajnama i trikovima dobrogToni Milun o tajnama i trikovima dobrogToni Milun o tajnama i trikovima dobrogToni Milun o tajnama i trikovima dobrogfinancijskog upravljanjafinancijskog upravljanjafinancijskog upravljanjafinancijskog upravljanjafinancijskog upravljanja

DURA

„Hackathon Dubrovnik“„Hackathon Dubrovnik“„Hackathon Dubrovnik“„Hackathon Dubrovnik“„Hackathon Dubrovnik“U organizaciji Razvojne agencije Grada Du-brovnika DURA-e te uz partnerstvo Future, RITCroatia i Sveučilišta u Dubrovnik održat će sepeti po redu „Hackathon Dubrovnik“ 13. i 14.travnja u Hotelu Royal Princess, dvorana RoyalBanquet Hall.Cilj hackathona je širenje znanja, motiviranjedevelopera i ostalih građana na korištenje te-hnologije pametnog grada za rješenje prob-lema u svakodnevnom okruženju. Želja namje educirati i prepoznati talente, povezati ih sastručnjacima i mentorima, te im omogućiti dazajedničkim snagama razvijaju projekte kojiuz pomoć tehnologije rješavaju stvarne grad-ske probleme.U 36 sati pozitivnog “ludila” u kojem će sesudionici boriti za novčanu nagradu od10.000,00 kuna. Predavači i mentori su redommladi talenti koji su i sami prošli iskustvo natje-canja na Hackathonu, osvajanja nagrada iimplementacije vlastitih projekata.Hackathon je izvrstan primjer ulaganja znanjai kreativnosti za dobrobit zajednice teVas ovim putem još jednom pozivamo da seprijavite. Obećavamo dobru zabavu! Prijava isudjelovanje u Hackathonu je u potpunos-ti besplatno.Više informacija možete dobiti putem mailampuljas@dura.hr ili na 099 5361 271.

DRUŠTVO PRIJATELJA PRIRODE DUB - DUBROVNIK

Đivo Dražić izabran za predsjednikaĐivo Dražić izabran za predsjednikaĐivo Dražić izabran za predsjednikaĐivo Dražić izabran za predsjednikaĐivo Dražić izabran za predsjednikaIzborna skupština Društva prijatelja prirode Dub održana je 3.travnja 2019. godine uprostorijama hotela „Lero“ u Dubrovniku. Skupština je izglasala nova tijela društva i to:Upravni odbor: Nikša Bender, Mato Kortizija, Kiti Jurica-Korda, Viktorija Obradović,Mato Krile, Katija Dolina i Đivo Dražić kao predsjednik. Nadzorni odbor: Aida Cvjetk-ović, Vladimir Onofri i Đivo Bašić. Skupštini je nazočila većina aktivnih članova Društvate su donesene odluke i smjernice o daljnjem djelovanju samoga Društva kao i djelo-vanju Zaklade park Gradac kojemu je Društvo Dub osnivatelj. Na Skupštini je naglaše-no kako će se u narednih mjesec dana vršiti revizija članstva te upis novih članova a očemu će svi biti pravovremeno obaviješteni putem tiskanih i elektronskih medija.

Prošlog tjedna Toni Milun posjetio je du-brovački Centar za mlade i održao dva za-nimljiva predavanja: „Upoznaj kredit, zaš-titi se!“ i „Nauči o financijama“. Dolazakprofesora Miluna organizirao je INFORMA-DUR.Prvo predavanja održalo se u petak, 5.travnja u 18.00 sati i trajalo je 2 i pol sata.Usprkos nevremenu slušatelji su se ok-upili u predavaonici Centra za mlade inaučili više o upravljanju vlastitim finan-cijama, načinima zapošljavanja, prednos-tima i nedostatcima štednje te kako izb-jeći pojedine marketinške trikove koji nam

stanjuju novčanik.Drugo predavanje u subotu okupilo jezainteresirane za problematiku podizanjai otplaćivanja kredita. Toni Milun predstav-io je na koje naknade i troškove treba raču-nati. Odgovorio je na pitanja što ako želiteotplatiti kredit ranije ili, što učiniti ako za-padnete u probleme i niste u mogućnostiviše otplaćivati kredit. Na drugom dijelupredavanja bilo je govora kako najboljeinvestirati svoj novac: oročiti, uplatiti stam-benu štednju, životno osiguranje, dječjuštednju, ulagati u dionice, obveznice, in-vesticijske fondove ili kriptovalute.

47GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

UDRUGA LUKJERNICA

Predstavljena knjiga „Služiti čovjeku - putokazPredstavljena knjiga „Služiti čovjeku - putokazPredstavljena knjiga „Služiti čovjeku - putokazPredstavljena knjiga „Služiti čovjeku - putokazPredstavljena knjiga „Služiti čovjeku - putokazhumanosti u medicini“humanosti u medicini“humanosti u medicini“humanosti u medicini“humanosti u medicini“U organizaciji udruge Lukjernica, knjiga „Služiti čovjeku - putokaz humanosti u med-icini“ predstavljena je 4.travnja u dvorani pape Ivana Pavla II. Knjigu su predstaviliurednici prof.dr.sc.Marijana Braš i prof.dr.sc.Veljko Đorđević. Također, u organizacijiiste udruge održan je i seminar „Osnaživanje kapaciteta stručnjaka zaposlenih u poma-gačkim profesijama“.

ZA ZLATNU NARANČU 2019.

Otvorene prijaveOtvorene prijaveOtvorene prijaveOtvorene prijaveOtvorene prijaveDubrovačko-neretvanska županija i Regionalnaagencija DUNEA i ove godine organiziraju”ZLATNU NARANČU” - izbor najboljih primjeraruralnog turizma u našoj Županiji. Ovim putempozivaju se svi poslovni subjekti koji se bavenekim oblikom ruralnog turizma da se javesvojim gradovima, općinama ili turističkim zajed-nicama mjesta kojem pripadaju te zajedno s nji-ma ispune prijavu te prikupe prateću dokumen-taciju za ovaj natječaj. Prijavu prema organiza-toru podnosi jedinica lokalne samouprave ililokalna turistička zajednica, koje i same mogupredložiti kandidate za koje smatraju da mogukonkurirati za nagradu. Poziv je otvoren od 3.do zaključno 17. travnja 2019. Pravilnik za ocjen-jivanje i izbor kandidata za godišnju nagradu”ZLATNA NARANČA - najbolji primjeri ruralnogturizma u DNŽ” može se pronaći na stranicamaDubrovačko-neretvanske županije i Regionalneagencije DUNEA. Najbolje će birati ocjenjivačkakomisija u dva kruga izbora - u prvom će se natemelju prijava i tražene dokumentacije izabratido 15 finalista, između kojih će se potom, provjer-om na terenu, izabrati pobjednici. Pobjednici os-vajaju:1. nagrada - Zlatna povelja, statua te novčananagradu u iznosu od 5.000,00 kn2. nagrada - Srebrna povelja te novčana nagra-da u iznosu od 3.000,00 kn3. nagrada - Brončana povelja te novčana nagra-da u iznosu od 2.000,00 knDobitnici posebnih nagrada u kategorijama:1. Atrakcije u ponudi ruralnog turizma2. Tradicijski proizvodiDobitnici osvajaju priznanje te novčanu nagraduu iznosu od 3.000,00 kn.Za sva dodatna pitanja slobodno nas kontakti-rajte na telefon 638-451 ili mail info@dunea.hr,a detaljnije informacije mogu se pronaći nawww.dunea.hr

ČASOPIS DUBROVNIK

Uz 555. obljetnicu rođenja Ilije CrijevićaUz 555. obljetnicu rođenja Ilije CrijevićaUz 555. obljetnicu rođenja Ilije CrijevićaUz 555. obljetnicu rođenja Ilije CrijevićaUz 555. obljetnicu rođenja Ilije Crijevića

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

Predstavnici Kineske akademije društvenihPredstavnici Kineske akademije društvenihPredstavnici Kineske akademije društvenihPredstavnici Kineske akademije društvenihPredstavnici Kineske akademije društvenihznanosti posjetili Rektorat Sveučilištaznanosti posjetili Rektorat Sveučilištaznanosti posjetili Rektorat Sveučilištaznanosti posjetili Rektorat Sveučilištaznanosti posjetili Rektorat SveučilištaPredstavnici Kineske akademije društvenihznanosti posjetili su Rektorat Sveučilišta uDubrovniku 10. travnja i sastali su se s Up-ravom i djelatnicima Sveučilišta: rektoromSveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc.Nikšom Burumom, prorektorima prof. dr.sc. Martinom Lazarom, izv. prof. dr. sc.Nebojšom Stojčićem, izv. prof. dr. sc. San-jom Žaja Vrbica, pročelnicima izv. prof. dr.sc. Katijom Vojvodić i doc. dr. sc. ŽarkomKoboevićem, voditeljem studija doc. dr. sc.Marinkom Marićem, te voditeljicom Službeza međunarodne odnose i istraživačke pro-jekte Sandrom Memunić i glasnogovorni-com Sandrom Buratović Maštrapa. Kines-ka delegacija bila je u sastavu: potpredsjed-nik Wang Jingqing, generalni direktor Insti-tuta za europske studije, predsjednik 16+1Think Tanks Network i predsjednik China-CEE Instituta Huang Ping, zamjenik gener-alnog direktora Međunarodnog ureda ZhouYunfan, direktor Odjela za studije središnje

i istočne Europe Liu Zuokui, direk-tor Odjela za europske ekonomskestudije i izvršni direktor Instituta Chi-na-CEE Chen Xin, direktor Odjelaza EU studije prava Ye Bin, iz-vanredni profesor Yang Fating, ure-dnik Chinese Journal of EuropeanStudies Mo Wei, djelatnica Međun-arodnog ureda Li Yang, djelatnici iistraživači Instituta Kong Tianping,Zhang Chao, Tian Kan i Bo Yue iposjetili su Rektorat Sveučilišta sciljem uspostavljanja suradnje na različitimpodručjima znanosti i visokog obrazovan-ja.Delegacija predstavnika Akademije došlaje u organizaciji i u pratnji profesora emeri-tusa i bivšeg potpredsjednika Vlade RHAnte Simonića i njegove supruge dr. sc. RiteZhao Simonić. Nakon pozdravnih govora iprezentacije Sveučilišta i Akademije, razgo-varalo se o sličnostima dvaju institucija, mo-

gućnostima zajedničkih projekata, osnivan-ja zajedničkih studija i ostalim potencijalnimoblicima buduće suradnje. Kineska aka-demija društvenih znanosti osnovana je1977. godine, organizacijski je ustrojenakroz 31 istraživački institut i 45 istraživačkihcentara. U Akademiji je zaposleno oko4.200 djelatnika, od kojih je njih više od3.200 profesionalnih znanstvenika iistraživača.

Novi broj časopisa Dubrovnik br.1/2019.otvaraju stranice posvećene 555. obljet-nici rođenja dubrovačkog humanističkogpjesnika i prozaista Ilije Crijevića (1463.-1520.). Kao najavu hrvatskog izdanja Cr-ijevićeve poezije, ali i ilustraciju njezinihvrhunskih tematsko-sadržajnih, veri-fikacijskih i estetskih dosega, za ovaj brojčasopisa Zrinka Blažević priredila jeprepjev prve knjige Crijevićevih pjesama.Franciska Ćurković Major piše o Emi-gracijskim godinama u Dalmaciji u me-moarima Kotinke Andrássy, Radoslav

Tomić o Tri kopije u Dubrovniku premadjelima francuskih i flamanskih majstora.U prijevodu i s predgovorom Acije Alfire-vić objavljena je drama Ljeto EduardaBonda, esej Margarite Sveštarov Šimatuz izložbu Susret u depou dubrovačkeumjetnice Dubravke Lošić. U spomenar-skom dijelu časopisa posvete su pjesni-ku Jakši Fiamengu i in memoriam prvakuhrvatskog glumišta Tonku Lonzi. Uz ru-brike Baština, Ogledi, Proza, Poezija,Spomenar, Teatar i druge, završne stran-ice časopisa donose osvrte na domaću

izdavačku djelatnost s du-brovačkim predznakom, kro-niku programskih aktivnosti iizdavačke djelatnosti Ogran-ka Matice hrvatske u Du-brovniku u prošloj godini te Iz-vješće o radu Zaklade Blagadjela u Dubrovniku u 2018.godini.Ogranak Matice hrvatske uDubrovniku predstavit će novibroj svoga časopisa Du-brovnik br.1/2019. 11. travnja2019. u čitaonici Narodneknjižnice Grad u 19 sati. Ča-sopis će predstaviti Relja Sef-erović i Davor Mojaš

48 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

VATERPOLO - I. B HRVATSKALIGABellevue Crodux prvakPobjedom u 11.kolu nad Jadranom iz Kostrenesa 13:6, Bellevue Crodux je tri kola prije krajaprvenstva osigurao prvo mjesto Prve ‘B’hrvatske lige. I to po treći put zaredom, a četvrtiput ukupno. Izabranici Marka Ivekovića su ijedina momčad prvenstva bez poraza, osvojilisu 28 od mogućih 30 bodova. Bellevue Crodux:Antun Knez, Tihomil Vranješ, Ivan Jurić (1),Toni Paskojević (2), Đivo Bobić (2), BorisIvaniš, Josef Hrošik (2), Emilio Tullio, NikolaSršen, Nikola Marković (3), Bruno Vranješ (1),Zvonimir Perić, Toni Sambrailo i Maro Gigović(2).

BADMINTONEngleska najuspješnijaEngleska je najuspješnija država petog izdanja Valamar Junior Opena. Osvojila je dva prva mjesta,tri druga i jedno treće. Turnir, koji je je u Gospinom polju održan u organizaciji Badminton klubaDubrovnik, okupio je 130 natjecatelj(ic)a iz dvadeset država iz Europe (Austrija, Cipar, Češka,Grčka, Engleska, Italija, Izrael, Mađarska, Njemačka, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija,Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina te Hrvatska) te iz Azije (Indija i Malezija). Posnazi, riječ je o trećem najjačem europskom juniorskom turniru. U Dubrovniku se natjecalo petigračica i sedam igrača koji su trenutno među 10 najboljih s europske rang liste. Nastupila je ičlanica Dubrovnika Barbara Janičić koja nije imala sreće u ždrijebu. Na startu je izgubila od prvefavoritkinje i kasnije pobjednice Vivien Sandorhazi iz Mađarske.NAJBOLJI SU: Juniorke: 1. Vivien Sandorhazi (Mađarska), 2. Milena Schnider (Švicarska), 3.Abbygael Harris (Engleska) i Arina Marushchak (Ukrajina); juniori: 1. Varun Kapur (Indija), 2.Tomas Toledano (Španjolska), 3. Carlos Piris i Marc Cardona (obojica Španjolska); ženski par: 1.Dounia Pelupessy i Milena Schnider (Švicarska), 2. Asmita Chaudhari i Annie Lado (Engleska),3. Ece Sare Basakin i Zehra Erdem (Turska) i Julie Franconville i Caroline Racloz (Švicarska);muški par: 1. William Jones i Ethan Van Leeuwen (Engleska), 2. Leong Jun Kai (Malezija) iBrandon Zhi Hao Yap (Engleska), 3. Joan Monroy i Carlos Piris (Španjolska) i Sezgin Kelebek iHilmican Șimșek (Turska); mix: 1. Brandon Zhi Hao Yap i Abbygael Harris (Engleska), 2. EthanVan Leeuwen i Annie Lado (Engleska), 3. Yann Orteu i Julie Franconville (Švicarska) i SemihBaha Basakin i Zehra Erdem (Turska).

I. HRVATSKA RUKOMETNALIGA (JUG)Šampanjac se otvara usrijedu, 17. travnja, uGospinom poljuRukometaši Dubrovnika na korak su doosvajanja prvog mjesta u Prvoj ligi - jug teplasmana u najelitniji razred hrvatskogrukometa, odnosno najvećeg uspjeha upovijesti dubrovačkog rukometa. IzabraniciSilvija Ivandije pobijedili su u 19.kolu u gostimaBiograd 35:23, te ako u 20.kolu u Gospinompolju (srijeda, 17.travnja), pobijede posljednjeplasirani Split, tada će i službeno, dva kola prijekraja, osvojiti prvo mjesto i potvrditi velikiuspjeh. U Biogradu je Josip Jurić Grgić daoosam pogodaka, Tomislav Radić pet, SandroZujić, Maro Dabelić i Nikša Bušlje po četiri,Zvonimir Srna tri, Teo Putica, Luka Bevanda iHrvoje Lončarica po dva, te Leo Brnin jedan. Upobjedi su svoj obol dali i Kristijan Janđel, ToniBarišić, Luka Morović i Marino Knez.

VESLANJE - TREĆA REGATAKUPA DALMACIJEZadrani ekipnonajuspješniji, Neptunu14 medaljaNa trećoj regati Kupa Dalmacije, održanoj uRijeci dubrovačkoj, najuspješniji su biliveslači Jadrana iz Zadra. Osvojili su pet odukupno šest ekipnih pokala, a šesti (juniori)pripao je Mornaru iz Splita. Sudjelovalo jeoko 300 veslačica i veslača. Uz dalmatinskenatjecatel je sudjeloval i su i članoviVeslačkog kluba Rama. Svojim nastupombila su zadovoljna i sva t r i k luba izDubrovačko-neretvanske županije. Neptun jeosvojio četiri zlatne medalje, osam srebrenihte dvije brončane. Neretvanski gusar izMetkovića je osvojio jednu zlatnu medalju,tri srebrene i četiri brončane, a Ošjak iz VeleLuke jednu zlatnu i jednu srebrenu. Za Neptunsu prva mjesta osvojili Toni Perović i PeroKukuljica u dvojcu na pariće u juniorskojkonkurenciji, te i u skifu, i to svaki u svojojskupini. Zlatnu medalju za Neptun osvojio jeo dvojac na pariće mlađih juniora RokoMucić i Antonio Štrman. Druga mjesta suosvojili Ivana Krištić i Nika Sebastian udvojcu na pariće u konkurenciji juniorki,mlađi kadeti u GIG-u Luka Štrman, NikolaTršić, Jakov Lazar i Roko Sekondo, kormilarDominik Ramić, dvojac na par iće ukonkurenciji seniora Lovro Čondrić i ToniCrnjak, posade dvojca na par iće ukonkurenciji mlađih kadeta Roko Bogdanovići Josip Papak su bili drugi u prvoj, a IvanPecotić i Roko Negodić u drugoj skupini,dvojac na pariće u konkurenciji kadeta ToniPulić i Maro Mojaš te oba skifa u konkurencijiseniora Toni Crnjak drugi u prvoj, a LovroČondrić u drugoj skupini. Treća mjesta suosvojili Ivan Ban u skifu u mlađim kadetimai kadetski GIG Toni Vejnović, Tino Lonza, AntePinčević i Leonardo Pezo, kormilar PieroVuletić. Za Ošjak Lucija Usmiani je pobijedilau skifu u konkurenciji kadetkinja, dok jedvojac na pariće u konkurenciji mlađihjuniora Nikola Šeparović i Vito Prižmić biotreći. Neretvanski Gusar je osvojio osammedalja. Nataša Šušt ić je u ski fu ukonkurenciji seniorki bila prva, dok su RokoBrečić u skifu u konkurenciji mlađih juniora,Marin Plečaš u skifu u konkurenciji kadetate dvojac na pariće u konkurenciji mlađihjuniora Tomislav Kiridžija i Šime Popović bilidrugi. Četiri treća mjesta su osvojena ukonkurenciji mlađih kadeta, i to GIG-u FraneVugdelija, Antun Vugdalija, Anton Rendulići Goran Martinović, kormilar Ante Filipović,Nikola Mijić u skifu te obje posade dvojcana pariće Gabrijel Gluščević i Toni Milan uprvoj skupini, a Gabrijel Šiljeg i Matej Šiljegu drugoj skupini. U Memorijalnoj utrci mlađejuniorskih četveraca, koja se održava uspomen na Lukšu Telonića, najbrži su biličlanovi spl i tskog Mornara, koj ima jepobjednički pokal uručila gospođa KateTelonić, majka tragično preminulog veslačaNeptuna.

KUP HRVATSKE ‘RUŽICA MEGLAJ RIMAC’Ragusa pala u trećoj četvrtiniKošarkašice Raguse nisu uspjele u polufinalu Kupa Hrvatske ‘Ružica MeglajRimac’ pobijediti Medvešćaka te su se tako oprostile od ovog natjecanja.Medvešćak je pobijedio 93:56 (38:37). Zagrepčanke su i u finalu pokazale daigraju najbolju košarku, pobijedile su Šibenik, te su po peti put zaredom osvojileKup Hrvatske. Nastupom u Puli završila je sezona za Ragusa jer izabraniceCvetane Matić nisu uspjele izboriti doigravanje za prvaka Hrvatska. Ragusa jeprotiv Medvešćaka igrala u sastavu: Mojaš, Stojanović (14), Zarač (3), Kalajžić(21), Haklička (8), Pocrnjić (2), Majstorović, Pavlović (10), Janković (7), Putica,Tomović. Trenerica: Cvetana Matić. Četvrtine: 25:10, 13:27, 35:6, 20:22.

VATERPOLO - EUROPA KUPMađarska u finalu boljaod HrvatskeVaterpolo reprezentacija Hrvatske na„dubrovački pogon“ (Bijač, Macan, Fatović,Lončar, Joković, Bušlje, Garcia) osvojila jedrugo mjesto na završnom turniru Euro Kupa,odigranog u Zagrebu. Nakon što su učetvrtfinalu bili bolji od Grčke, u polufinalu odŠpanjolske, izabranici Ivice Tucka su u finaluizgubili od Mađarske 10:8 (2:2, 3:1, 3:2, 2:3).Treće mjesto osvojila je Španjolska koja jepobijedila Italiju 9:7. Peta je Crna Gora, šestaSrbija, sedma Grčka a posljednja, osma, Rusija.Hrvatska je protiv Mađarske igrala u sastavu:Bijač, Macan, Fatović (3), Lončar, Joković (2),Buljubašić (1), Vukičević, Bušlje (1), Miloš,Vrlić (1), Šetka, Garcia, Marcelić. Izbornik: IvicaTucak.REZULTATI Petak, 5. travnja - Četvrtfinala:Mađarska - Crna Gora 11:7 (sudac Mladen Rakiz Dubrovnika), Španjolska - Srbija 13:12, Italija- Rusija 11:9, Hrvatska - Grčka 13:11.Subota, 6. travnja - Razigravanje za poredak od5. do 8. mjesta: Crna Gora - Rusija 15:9, Srbija- Grčka 14:10, polufinala: Mađarska - Italija12:11, Španjolska - Hrvatska 9:12.Nedjelja, 7. travnja - Utakmica za sedmomjesto: Rusija - Grčka 14:15, utakmica za petomjesto: Crna Gora - Srbija 16:14, utakmica zatreće mjesto: Italija - Španjolska 7:9, finale:Hrvatska - Mađarska - Hrvatska 8:10. 41.PRVENSTVO DUBROVNIKA U STOLNOM TENISU

Marinkolor bez izgubljene utakmice osvojio prvenstvoU posljednjem osamnaestom kolu Prve lige 41. Prvenstva Dubrovnika postignuti su slijedećirezultati: Orlando - Dr. Čolić 4:3, Dubrovnik - Srđ 4.3, OŠ Cavtat Konavljanin - Soul caffe 5:2,Marinkolor - Samo lagano 7:0, Aragosa travel - Šampinjoni ZLD 7:0. Prvak je ekipa Marinkolorakoja je osvojila maksimalnih 36 bodova, bez izgubljenog meča, na drugom mjestu nalazi se ekipaOŠ Cavtat Konavljanin s 33, dok je na trećem mjestu ekipa Dr Čolić s osvojenim 31 bodom. EkipaMarinkolor tijekom prvenstva igrala je u sastavu: Marko Venier, Lidija Vranješ, Josip MartinovićJozo, Barbara Vlahović, Joško Martinović i Marko Šarić. Najbolji pojedinci Prve lige su FilipMikulić (Dr. Čolić), Marko Venier (Marinkolor) i Milo Stražičić (Soul caffe). Filip je odradio ovusezonu sa 100% učešća, pri čemu je od 42 igrača on bio među trojicom koji su odigrali svemoguće partije, pri čemu je dobio 34 a izgubio samo 2 partije uz omjer dobivenih partija 17,0.Najbolji parovi su Filip Mikulić / Dario Petković (Dr. Čolić), Vlaho Car / Vedran Đurđević (OŠCavtat Konavljanin) i Josip Martinović / Marko Venier (Marinkolor). Mikulić i Petković su od 18partija zajedno igrali u 15, pri čemu su 12 dobili a tri izgubili. Josip Sudarević

DUBROVAČKI SAVEZ ŠPORTOVA - IZBOR NAJBOLJIH ZA 2018.Marinku Mikulandri Nagrada za životno djeloaSve je isto ko i lani. Dubrovački savez športova izabrao je najbolje športašice i športaše te športskekolektive za 2018. Kao i za 2017.-tu judašica Dubrovnika Ivana Šutalo je najbolja športašica,vaterpolist Juga CO Luka Lončar je najbolji športaš, Jug CO je najbolja muška a košarkašiceRaguse ženska ekipa. Vjekoslav Kobešćak je trener godine. Nagrada za životno djelo pripala je80-godišnjem Marinku Mikulandru, bivšem jedriličaru i nogometašu, nogometnom treneru, tedugogodišnjem predsjedniku Jedriličarskog kluba Orsan. Dubrovački savez športova je dodijelionagrade i svim športašima mlađih uzrasnih kategorija koji su osvojili naslov državnog prvaka i(li)pobjednika Kupa Hrvatske, kao i sve one koji su osvajali medalje na međunarodnim natjecanjima.Nagrade su dodijeljene na svečanosti održanoj 8. travnja.

OPĆINA KONAVLE I ŠKOLATRČANJA DUBROVNIKOdržana prva utrkaMalvasija RunU organizaciji Općine Konavle i Škole TrčanjaDubrovnik održana je prva utrka Malvasija Run.Skoro 200 sudionika je trčalo od starta poredkućerice na Zakrajnici preko kružnog toka uLjutoj do cilja koji je bio u Vinariji Karaman.Nakon završetka utrke najboljima su podijeljenemedalje i pokloni, a za sve posjetitelje inatjecatelje bila je pripremljena zakuska uVinariji Karaman čija Malvasija se i točila.Zahvaljujemo svima koji su volontirali i pomoglida utrka prođe u najboljem redu. Trčale su setri utrke, a ostvareni su sljedeći rezultati:Utrka 1 km/djeca: 1. Orsat Kralj 1. AndreaSlade, 2. Damjan Martić 2. Tina Kakarigji, 3.Marin Smokvina 3. Dora Cučić.Utrka Midi 4.5 km: 1. Andro Perkić 1. DijanaUrlić Obuljen, 2. Patrik Kralj 2. Terza Ćorić, 3.Demokrat Sufaj 3. Diana Walker.Utrka Malvasija Run 12 km: 1. Luka Rajčević1. Tanja Mirko, 2. Mario Kušar 2. KatarinaZrno,3. Damir Ovčina 3. Nataša Perkušić.

ŽUPANIJSKI NOGOMETNIKUPKonavljanin iznenadioCroatijuNakon što su u srijedu, 10. travnja, odigraneutakmice Kupa za područje Konavle-Dubrovnikte Lastovo - Korčula, poznata su (uz Faraon izTrpnja) još dva polufinalista Kupa Dubrovačkoneretvanske županije, dok će se četvrti znatinakon što u finalu Kupa doline Neretve,17.travnja u Opuzenu, snage odmjereNeretvanac i Jadran LP. Veliko iznenađenje ufinalu za područje Konavle - Župa dubrovačka– Dubrovnik priredio je Konavljanin iz Čilipakoji je u Gabrilima, pogotkom Nika Grbešića,pobijedio favoriziranu Croatiju 1:0. U finalu zapodručje Lastovo - Korčula Zmaj je u Blatu biobolji od Žrnova 4:0. Ildar Karić je postigao dvapogotka, jedan Mario Marić, a jedan je bioautogol gostiju (Dean Gugić).

HEP SUPERLIGA - FINALEPRVENSTVA HRVATSKELibertas Marinkolorviceprvak HrvatskePituri, na žalost, nisu uspjeli iznenaditi StaRRau drugoj utakmici finalne serije za prvakaHrvatske u Varaždinu, (srijeda, 10. travnja) te semoraju zadovoljiti titulom ekipnog viceprvakaHrvatske. Varaždinci su u prvoj utakmici uDubrovniku pobijedili 4:2, a sada su u uzvratupobijedili 4:3. Pokazalo se da je ozljeda i neigranje Nevena Juzbašića za Piture biloodlučujuće. U prvom meču Tomislav Japec jepobijedio Ronalda Redžepa 3:1, dok je u drugomMiho Simović izgubio od Ruiwu Tana s 3:1. KakoJuzbašić ne može pomoći svojoj ekipi Varaždincisu poveli jer je Indijac Amiri Nia Sorooshu bezborbe dobio Juzbašića. Na 2:2 je izjednačio parJapec-Simović, da bi Miho Simović u petommeču pobijedio Redžepa i doveo Piture uprednost 3:2. U šestom meču Japec je izgubiood Soroosha i Varaždinci su mogli slaviti, jer jeu sedmom meču sve bilo riješeno bez borbe.Juzbašić je predao Ruiwu Tanu.

KOŠARKA (M), DOIGRAVANJE ZA PLAS-MAN U PREMIJER LIGUDubrovčani izborili majstoricuNakon što su igrači Dubrave u Zagrebu poveli u polufinalnoj seriji,košarkaši Dubrovnika su izjednačili slavljem u sportskoj dvorani uGospinom polju, pred oko 500 gledatelja, s 87:79 (22:26, 21:18,18:21, 26:14). Dubrovčani su tako u četvrtom pokušaju konačnodošli do prve pobjede protiv Dubrave ove sezone. KK Dubrovnik:Petrović, Stasjuk, Soko 2, Došen 13, Dubelj 15, Mustapić 8,Koprivica, Vujičić 12, Vodopija 15, Lučić 5, Boban 7, Raguž 18.Trener: Željko Vreća. Treća odlučujuća utakmica na rasporedu jeu četvrtak, 11.travnja, u Zagrebu, s početkom u 19 sati.

49GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

BOĆANJE / I. HBLMetković na kraju sedmiBoćari Metkovića u posljednjem kolu I. HBL-e zasezonu 2018./2019. poraženi su Puli, te su na krajuosvojili 7. mjesto, što je za njih zadovoljavajući rezultatjer su prošle godine izborili prvoligaški status i eto gazadržali i ove godine. Na kraju je Pula ostala vodeća,Istra Poreč druga, Zrinjevac je treći, dok je Sokol Orbicoiz Dugopolja na kraju izborio 4. mjesto, te će skupa savodećom trojkom sudjelovati kao predstavnik izDalmacije na doigravanju za prvaka Hrvatske koje ćese odigrati 13. i 14.4. u Puli. U polufinalu se sastajuPula - Sokol Orbico, te Istra Poreč - Zrinjevac.Rezultati 18. kola: Pula - Metković 20:6, Vargon - SokolOrbico 16:10, Zrinjevac - Istra Poreč 16:10, Pazin -Biston Brela 16:10, Gorčina - Lovran 12:14. Konačniporedak: 1. Pula 41 bod, 2. Istra Poreč 41, 3. Zrinjevac37, 4. Sokol Orbico 29, 5. Biston Brela 27, 6. Pazin27, 7. Metković 27, 8. Vargon 25, 9. Lovran 6, 10.Gorčina 4 boda.

II. HBL - JUGHidroelektrana pobijedilaHajduka, Komolac bolji odŽupe dubrovačkeU posljednjem kolu II. HBL-e Jug za sezonu 2018./2019. sastali su se međusobno klubovi sa Dubrovačkogdjela Županije, koji svoje utakmice igraju u boćarskojdvorani u Srebrenom. Hidroelektrana je uvjerljivopobijedila Hajduka, isto kao i Komolac ŽupuDubrovačku. Sva 4 kluba zadržala su drugoligaškistatus, Primošten je prvak lige i novi prvoligaš, a izlige ispadaju Naklice i Umčani.Rezultati 18. kola:Umčani - Vir 16:6, Naklice - Otok8:14, Hajduk - Hidroelektrana 4:18, Komolac - ŽupaDubrovačka 18:4, Zlatan Otok - Primošten 10:12.Konačni poredak: 1. Primošten 49 bodova, 2. Vir 31,3. Otok 30, 4. Zlatan Otok 28, 5. Hajduk 26, 6. Komolac25, 7. Hidroelektrana 25, 8. Župa Dubrovačka 24, 9.Naklice 18, 10. Umčani 8 bodova. Luko Hendić

28. USKRSNI JUDO TURNIR USPLITUMokošici devet medalja,Dubrovniku četiri28. Međunarodni Uskrsni turnir održao seprotekloga vikenda u Splitu a okupio jenajbolje hrvatske mlade judaše za uzrast U-10, U-12, U-14 i U-16. Turnir se bodovao zaHrvatski Super kup.Na turniru su nastupili članovi Judo klubaDubrovnik i Judo kluba Mokošica.Mladi judaši JK Dubrovnik su osvojili 4medalje dok je 9 odličja pripalo Mokošici.Zlatni je bio Marko Barač dok su srebrni biliMatej Batina,Marin Perger Milutinović iOrlando Vuleša. Broncama su se okitili LanaJurić, Nika Napica, Leona Niketić, VjekoslavaPotrebica, Vlaho Lujo, Šime Buterin, LukaIvanković, Petar Kapetanić i Luka Bela Nagy.Nadomak medalje i plasman od 5.mjestaostvar i l i su Leon Tomašević, AntunBojanović, Matej Butigan i Karlo Latinović.Na turniru je nastupilo oko 350 natjecateljaiz 20 klubova iz Hrvatske i BiH.

PRVI DUBROVČANIN U NBA LIGAHezonja obara vlastite rekordeNa kraju NBA ligaškog dijela sezone NBA, Mario Hezonja član New York Knicksa, ekipe koja je saskromnim učinkom od samo 16 pobjeda u sezoni posljednja u Istočnoj konferenciji, a i većodavno izgubila sve šanse za doigravanje, obara vlastite rekorde. Nakon što je kod Orlando MagicauOrlandu oborio osobni rekord po broju danih koševa - 29, te kod Houston Roketsa ostvario svojprvi triple double u NBA, u koju je došao 2015.: 16 koševa, 16 skokova i 11 asistencija (New Yorkizgubio obje utakmice), protiv Washington Wizardsa je postigao trideset koševa, te bio ključanigrač za pobjedu New Yorka od 113:110 (postigao zadnjih pet koševa za New York).

JUDO - EUROPSKI JUNIORS-KI KUP U ITALIJIPetrunjela Pavić drugaPetrunjela Pavić, judašica Dubrovnika 1966.,osvojila je drugo mjesto na Europskomjuniorskom kupu u Lignanu (I tal i ja), ukategoriji do 78 kg, te je sada osma naSvjetskoj rang listi najboljih judašica.Pobijedila je redom Talijanku MichaeluRecchi, potom Ruskinju Dariu Kariakinu te upolufinalu Estonku Anniku Karilaid. U finaluje od Dubrovkinje bila bolja Renee VanHarselaar iz Nizozemske.Bruna Bilić, judašica Dubrovnika 1966., je ukategoriji do 57 kg bila na korak do medalje,ali nije uspjela. Nakon što je na startu bilaslobodna, u drugoj borbi je pobijedila ali jeu polufinalu izgubila te dobila priliku zapopravni. Na žalost, nije uspjela.U kategoriji do 63 kilograma nastupila je IvaOberan, članica Župe dubrovačke. Nakonpobjede u prvom meču u drugom je izgubilate ostala bez plasmana.U Italiji su se natjecala četvorica judašaDubrovnika 1966., i to Josip Bulić, AdrianSufaj, Marko Vareškić i Luka Violić. Bulić ukategoriji do 81 kilogram i Sufaj u kategorijido 90 kilograma izgubili su u 1.kolu, Vareškićje u kategoriji do 81 kg pobijedio u prvoj, aline i u drugoj borbi. Violić je u kategorijipreko 100 kg ostvario dvije pobjede uz dvaporaza te na kraju za uzeo sedmo mjesto.Od dvojice članova Ura Nage, Leon Đapić jeu kategoriji do 66 kilograma imao pobjedu iporaz, dok je Leon Konjevod u kategoriji do73 kilograma izgubio u prvom meču.

III.HNLSvi klubovi iz DNŽuspješniU 22.kolu uspješni su, kao rijetko kada, bilisvi klubovi iz Dubrovačko neretvanskežupanije. GOŠK je na Lapadu pobijedioPrimorca 1929 iz Stobreča 1:0, a strijelac jebio prvi golgeter momčadi Baldo Cicijelj.Neretva je u Splitu odigrala sa Splitom 2:2,a pogotke za Metkovčane post igl i suDomagoj Kuran i Luka Juričić. Golijada uPločama. Jadran LP je sa 7:0 pobijedioUraniju. A pogotke su postigli: ZdenkoTurudić, Stipe Nikolac, Ivan Raić, MarinRomić, Anđelo Kordić, Marijan Šuto i AbelKalfić. Neretvanac je u gostima bio bolji odImotskog 4:2. Dva pogotka je dao NigerijacStephen Chinedu, a po jednog DomagojZovko i Ilija Mašić. Zmaj je imao najtežegprotivnika Uskoka, ali je odigrao dobro ipobijedio 2:0. Jakov Marinović i Ildar Klarićbili su strijelci. Ostali rezultati 22.kola:Primorac Biograd - Junak 3:1, Hrvace -Kamen 3:1, Croatia - Zagora 1:0. Poredak:1. Junak 41 bod (+15), 2. Uskok 40 (+18),3. Primorac B 40 (+13), 4. Croatia 39 (+6),5. Urania 38 (+8), 6. Kamen 35 (+6), 7.Jadran LP 33 (+15), 8. Hrvace 33 (+3), 9.Neretva 32 (+8), 10. GOŠK Dubrovnik 1919.28 (+1), 11. Neretvanac 25 (-10), 12. BŠKZmaj 25 (-23), 13. RNK Split (kažnjen sa 6bodova) 21 (+3), 14. Primorac 1929.Stobreč 20 (-15), 15. Zagora 20 (-16), 16.Imotski 15 (-28). U 23.kolu u subotu, 13.travnja, igraju: Zagora - GOŠK Dubrovnik1919., Neretva - Imotski, Kamen - BŠK Zmaj,Uskok - Jadran LP, Hrvace - Primorac B.Nedjelja, 14. travnja: Neretvanac - Junak,Urania - Croatia, Primorac 1929. Stobreč -RNK Split. Početak utakmica u 16:30.

I. ŽNLSlaven pobijedioGusara u KominuNajveće iznenađenje 16 .kola priredio jeSlaven iz Grude koji je u Kominupobijedio do sada drugoplasiranogGusara 1:0, te tako pomogao Croatiji izGabrila da mirnije gleda s vrha. Ostalirezultati 16.kola: ŠD Smokvica - Croatia1:5, Župa dubrovačka - Hajduk 1932 4:0,Sokol - Žrnovo 1:0, Konavljanin - ONKMetković 1:0, Orebić - Grk (odgođeno).Poredak: 1. Croatia 38 bodova (37:12),2. Župa dubrovačka (utakmica manje) 33(37:18), 3. Gusar 32 (37:13), 4. Slaven31 (31:18), 5. ONK Metković 30(25:13), 6. Orebić (utakmica manje) 18(13:18), 7. Konavljanin 17 (15:32), 8.Žrnovo 16 (14:34), 9. Sokol 14 (16:34),10. ŠD Smokvica 13 (27:33), 11. Hajduk1932. 12 (16:32), 12. Grk (dvijeutakmice manje) 11 (18:30). U 17.kolu,14.travnja, igraju: Slaven - Croatia,Metković - Sokol, Konavljanin - ŠDSmokvica, Žrnovo - Župa dubrovačka,Hajduk 1932 - Orebić, Grk - Gusar.Početak utakmica u 16:30.

II.ŽNLPutniković prošaoStonRezultati 8.kola: Maestral - Enkel 3:0,SOŠK 1919 - Putniković 1:4, Rat -Omladinac 2:1, slobodan Faraon.Poredak: Faraon i Maestral po 16,Putniković 15, Omladinac i Rat po 7,SOŠK 1, Enkel -2. U 9.kolu u nedjelju,14.travnja, igraju: Putniković - Faraon,Enkel - Rat, Omladinac - SOŠK, slobodanMaestral. Početak utakmica u 16:30.

I. HMNLSquare - Osijek Kelme 8:1Square je u pretposljednjem, 21.kolu,ligaškog nadmetanja u dvorani OŠ Župadubrovačka u Čibači pobijedio Osijek Kelme8:1, te je i dalje na drugom mjestu. Pobijedeli Crnicu u zadnjem kolu Dubrovčani će udoigravanje s druge pozicije, a u slučajuremija ili poraza i pobjede Futsal Dinama uposljednjem kolu, u doigravanje će s trećepozicije. Pogotke su postigli: Džanković 2,Darrer, Bruninho, Pele, Perić, Gašpar iNospak (autogol). Ostali rezultati 21. kola:AFC Universitas - Novo Vrijeme Apfel 0:2,Alumnus - Futsal Dinamo 3:6, Brod 035 -Crnica 4:5, Jesenje - Uspinjača Gimka 3:3,Vrgorac - Split 3:3. Poredak: 1. Novo VrijemeApfel 55, 2. Square 42, 3. Futsal Dinamo 40,4. Vrgorac 38, 5. Uspinjača Gimka 34, 6. AFCUniversitas 33, 7. Split 29, 8. Crnica 27, 9.Alumnus 22, 10. Brod 035 14, 11. Jesenje8, 12. Osijek Kelme 6. U 22. kolu, u petak,12. travnja, u 20 sati,igraju: Crnica - Square,Novo vrijeme Apfel - Brod 035, UspinjačaGimka - Alumnus, Split - Jesenje, OsijekKelme - Vrgorac, Futsal Dinamo -Universitas. U četvrtfinalu doigravanja zaprvaka igraju prvi protiv osmog, drugi protivsedmog, treći protiv šestog te četvrti protivpetog. Igra se na dvije pobjede.

KARATE KLUB KAKATODrugi u PločamaNatjecatelji Karate Kluba Kakato su 7.4.nastupili u 1. kolu Dalmatinske lige koje jeodržano u Pločama. Napravili su odličan rezultatkoji je klub smjestio na drugo mjesto oddevetnaest klubova koji su nastupali, ugeneralnom poretku u kategoriji kata. Medaljesu osvojili: Marta Bjelica 1.mjesto cicibanke -kate; Dali Macanović 1.mjesto ml.učenici -kate; Nea Matičević 1.mjesto učenice - kate;Marko Radivojević 1.mjesto učenici - kate; AsiaVlašić 2.mjesto učenice - kate; Antonio Mikulić2.mjesto ml.učenici - kate; Zara Hadžović3.mjesto učenice - kate; Zara Hadžović2.mjesto učenice -44 kg. Nastavljamo satreninzima i pripremama za sljedeće natjecanje,koje se održava u Ulcinju, Crna Gora,predstojećeg vikenda, 15.4.

Ž.Perković

JK KONAVLE CAVTATOsvojili 20 medalja uSarajevuJudo klub Konavle Cavtat je vrlo uspješnonastupio u Sarajevu na 27. Međunarodnomjudo turniru Kup Vinko Šamarlić. PovodomDana grada Sarajeva na turniru je nastupiloviše od 600 natjecatelja iz 42 kluba izHrvatske, BIH, Slovenije, Crne Gore, Srbije,Kosova, Makedonije i Bugarske. JK KonavleCavtat pod vodstvom trenera Matka Klarića,Sada Bečića, Iva Muldinija i Nika Đurkovićanastupio je s 24 natjecatelja i osvojio 20medalja. 7 zlatnih, 7 srebrenih i 6 brončanihmedalja. Zlato su osvojili: Jelena Schmuch2, Nika Katušić 2, Dalia Schmuch, KarloBorković i Cvijeto Schmuch. Srebro suosvojili: Petra Đurković 2, Antonija Đurković2, Ana Schmuch, Dalia Schmuch i JosipHanzijer a bronce su osvojili: Andrej Kristić,Dora Pušić, Rubi Katar ina Dadić, MiaMarević, Ivan Alfirević i Mihaela Baule. Ovajput bez medalje su ostali: Matija Radović,Jako Guljelmović, Alessandro Bratoš, LukaAlfirević, Karlo Simović, Luka Borković, MaraBagoje, Antun Obrvan i Nikola Grmoljez.

ZLATNI ORLANDO (DUBROVNIK)Jugu 43 medalje na Orlandu, Michel Brassardpobjednik kategorijeU subotu i nedjelju, 6. i 7.4., PK Jug bio jedomaćin međunarodnog plivačkog mitinga„Zlatni Orlando“. Od prošle sezone miting jeuvršten je u HPS-ov sustav natjecanja „Grandprix“ koji uključuje ukupno 6 natjecanja kojase protežu tijekom cijele sezone. Pravo nastupaimale su kategorije seniora, juniora i mlađihjuniora, a posebnim nagradama nagrađeni sunajuspješnije pojedinci u svakoj kategoriji.Nastupilo je 140 natjecatelja iz 28 klubova izHrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, CrneGore, Srbije i Srbije, a na programu je biloukupno 16 pojedinačnih disciplina u muškoj iisto toliko u ženskoj konkurenciji.Ukupni pobjednik u muškoj konkurenciji jeAnton Lončar iz Mladosti, a u ženskoj njegovaklupska kolegica Amina Kajtaz . U konkurencijijuniora najbolji u muškoj konkurenciji bio jeMichel Brassard iz Juga, a u ženskoj LorenaJerebić iz ZPK . U kategoriji mlađih juniorapobjedu je odnio Franko Grgić iz Jadrana dokje u ženskoj konkurenciji najbolja bila KlaraBošnjak iz Medveščaka. PK Jug predstavljaloje ukupno 18 natjecatelja: Đivo Matović, MichelBrassard, Đivo Damić, Luka Đurović, MarioŠurković, Noa Miletić, Marko Baletin, AnaLučić, Gracia Filipović, Adriana Marinović,Antonia Ljuban , Katarina Matović, KatarinaNenadić, Antonia Šurković, Tonka Bušković,Rafaela Škrabo, Katija Sessa, Karmen Fabris.Jugaši su osvojili su ukupno 43 medalje odkojih su 16 zlatnih, 10 srebrenih i 17 brončanih.Najuspješniji predstavnici Juga bili su MichelBrassard i Mario Šurković. Michel je osvojio

ukupno 7 zlatnih medalja te odnio pobjedu u Bkategoriji, dok je Mario osvojio ukupno 8medalja od kojih 4 zlatne, 3 srebrene i 1brončane. U nastavku su imena plivača iplivačica Juga koji su osvojili medalje naovogodišnjem Orlandu:Seniori: Ana Lučić 200s bronca apsolutnoJuniori: Michel Brassard 100s zlato juniori,400s zlato juniori i apsolutno, 100d zlato juniorii apsolutno, 1500s zlato juniori i apsolutno.Đivo Damić 100p- zlato juniori, 50d srebrojuniori, 400s – srebro juniori, bronca apsolutno,1500s srebro juniori, bronca apsolutno. LukaĐurović 200d zlato juniori, 50p bronca juniori,50s bronca juniori Gracija Filipović 200l srebrojuniori, bronca apsolutno, 100l bronca juniori.Adriana Marinović 100d bronca juniori.Mlađi juniori: Mario Šurković 100s srebroml.juniori, 100l srebro ml.juniori, 50d zlatoml.juniori, bronca apsolutna, 100d zlatoml.juniori, srebro apsolutno, 200l zlatoml.juniori, zlato apsolutno. Marko Baletin 100sbronca ml.juniori, 200mj zlato ml.juniori, zlatoapsolutno, 200l srebro ml.juniori, srebroapsolutno. Noa Miletić 50s zlato ml.juniori.Antonia Šurković 100d bronca ml.juniori, 50dzlato ml.juniori, bronca apsolutno. KatarinaNenadić 800s srebro, 50p bronca, 50s broncaml.juniori. Antonia Ljuban 100s broncaml.juniori. Katarina Matović 100p broncaml.juniori. Tonka Bušković 100l broncaml.juniori. PK Jug zahvaljuje svim sponzorimai ljudima koji su pomogli oko organizacijenatjecanja!

50 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

51GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

52 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

MI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVAMI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVAMI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVAMI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVAMI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVA

Tel/Fax: 020 411 779 / 333 394 Mob: 098 564 881 E-mail:ocinje-marketing@email.ht.hr Web: www.ocinje-market.hr

Kuća kao parni kotaoKuća kao parni kotaoKuća kao parni kotaoKuća kao parni kotaoKuća kao parni kotaoZovem se Cvijeto Cvjetković i imamobiteljsku kuću u Župi dubrovačkoj.Želio bih zaštitit cijelu fasadu na ko-joj je sada završni betonski špric. Ukući je ljeti tako vruće da moramdoslovno disalicom za ronjenje disatiu sobi, a zimi mi centralno grijanje

stalno radi kako se brzo kuća hladi. Znamza vaš termo-hidro-izolacijsko-dekorativ-ni premaz NASA tehnologije, pa bihumjesto klasične termoizolacije, žbukei završne boje želio postaviti premaz SPMThermo-Shield Inc. USA. Da li mogu zatakav premaz - zaštitu dobiti i povrat nov-ca od EU fonda za energetsku obnovu?

Poštovani gosp. Cvjetković!Nakon uvida u postojeće stan-je kompletnog pročelja Vašeobiteljske kuće zaključili smo dabez problema možemo/te zaš-titi vanjske fasadne zidove sa te-hnologijom SPM Thermo-ShieldInc. USA, te možete za ovajsistem zaštite dobiti i povrat dije-la sredstava iz EU fonda za en-ergetsku obnovu obiteljskihkuća i stambenih zgrada. Važnoje napomenuti kako treba prijesvega nanijeti na zidove pred-premaz EXT/INT PRIMER, te na-kon sušenja istog, na komplet-

nu površinu pročelja nanijeti 2-3 sloja termo-hidroizolacijsko-dekorativnog premaza SPMThermo-Shield Inc. USA-CLIMATE-SHIELD.Potrošnja premaza treba biti minimalno 380g/m2, što odgovara debljini suhog nanosa pre-maza do 150 mikrona (0,15 milimetara). Us-poređujući s klasičnom termoizolacijom pre-maz zamjenjuje 8,00 cm iste (stirodur, miner-alna vuna, stiropor...), a pri izvedbi je tri putajeftinija ugradnja od klasičnog načina.Pri nanosu CLIMATE-SHIELD premaza neizmičemo klupice na prozorima, obrubneokvire na otvorima kuće, niti slivne kanale nakući. Premaz je na bazi vode, neštetan za ljud-sko zdravlje i okoliš, a sastoji se od mikro-keramičkih vakuum sfera i akrilne smjese.Garancija na izvedene radove je 10 godina.Obiteljska kuća je obnovljena 2015. godinesa SPM Thermo-Shield Inc. premazom, te jeza obnovu iste dobijen povrat sredstava iz EUfonda za energetsku obnovu u visini do 80%uloženih sredstava. Certifikat je izradila certi-fikatorska kuća „Empora“.Godišnja ušteda energije / novca, pri grijanjui hlađenju, tijekom cijele godine je 38%.

Vukovarska 30 - Dubrovnik

Ocinje Marketing

INFORMADUR

Torbice s potpisom uspjehaTorbice s potpisom uspjehaTorbice s potpisom uspjehaTorbice s potpisom uspjehaTorbice s potpisom uspjehaNadahnuta priča o brzom rastu jednog malogobiteljskog posla

Poduzetništvo, obiteljski posao,torbice, društvene mreže i jošpuno toga stane u brand Coco-pat!Vlasnica branda, Patricia Kordićodržala je inspirativno preda-vanje u prepunom Centru zamlade u srijedu, 3.travnja.Patricia, dvije sestre i mama pre-poznatljiva su lica brenda kojesu počele od nule, na jednojšivaćoj mašini iz spavaće sobei borile se s brojnim poteškoća-ma. Danas Instagram profilbrenda ima preko 85.000 pra-titelja, torbice se prodaju u Hr-vatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori iNjemačkoj, a planirano je širen-je tržišta.“Sve se može kad znate štoželite, vjerujete u svoj proizvod injegovu kvalitetu i naravno, vo-

lite ono što radite!” poručila jePatricia čija tvrtka danas zapošl-java preko 15 radnika, sve tor-bice šiju ručno u Busovači, aposebnu brigu vode o svojimklijentima koji im se uvijek radovraćaju. Velik udio u rastu bran-da svakako su imale društvenemreže kojima poklanjaju poseb-nu pažnju, a ovom prilikom na-javljena je i nova kolekcija prol-jeće/ljeto koja izlazi uskoro.Ova pozitivna priča o uspjehujedne male obiteljske radionice,mlade žene poduzetnicenadahnula je i publiku koja jeimala priliku upoznati i pozadinuove priče.Predavanje je organizirao Infor-madur - Info centar za mladegrada Dubrovnika uz podrškuGrada Dubrovnika.

53GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - srijeda i četvrtak, 17. i 18. travnja.-doc.dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog - utorak i srijeda, 23. i 24. travnja.- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije - srijeda i četvrtak, 24 i 25. travnja.- doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije - petak, 26. travnja.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - četvrtak, 9. svibnja.- prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. - specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu - petak, 10. svibnja.Primaju se narudžbe za ambulante:

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med. - specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice- dr.sc. Ivan Zeljković, , dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog- prof. dr. sc. Ivica Dučić, specijalist plastične i rekonstruktivne kirurgije- dr. Nikola Pavlović, specijalist interne medicine, kardiolog- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog- prof.prim. dr. sc. Tomislav Breitenfeld, dr. med, specijalist neurolog, subspecijalist intenzivne i vaskularne neurologije

Pratite nas na našoj web,Facebook i Instagramstranici! POLIKLINIKA

MARIN MED

Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je ciljfizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita, odiznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijen-tu, ovisno o problemu i tegobama.U Poliklinici Marin Med u odjelu Fizikalne terapije i reha-bilitacije primjenjujemo program prilagođen svakompacijentu ponaosob.

Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postopera-tivne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, programza bolne sindrome vratne, torakalne i lumbalne kralježnice, za ten-dinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk,koljeno, gležanj, stopalo.Trudimo se našim pacijentima osigurati kompletnu i kvalitetnu fiz-ikalnu terapiju u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava,prema najsuvremenijim standardima, a kroz individualne programeliječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima.Razni programi uobličeni u pakete uključuju i elektroterapije, laser,ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju, ovisno o tegobamapacijenta.Nazovite nas i pitajte! Zakažite svojtermin! I osjetite promjene na bolje!

Poliklinika Marin Med

(P)OSTANITE (P)OKRETLJIVIuz profesionalnu pomoć na Odjelufizikalne terapije i rehabilitacije

54 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

SUH - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Izlet u Mostar i BlagajIzlet u Mostar i BlagajIzlet u Mostar i BlagajIzlet u Mostar i BlagajIzlet u Mostar i BlagajDubrovačka podružnica SUH-a organizirala je, 23. ožujka, izlet uMostar i Blagaj. Na izletu su sudjelovali umirovljenici iz Čilipa, Du-brovnika, Stona i Ponikava.Na putu do Mostara izletnici su imali „zadovoljstvo“ prijeći tri granič-na prijelaza, pa je putovanje od Dubrovnika do Mostara (računavši iskretanje do Stona i pauzu u Neumu) trajalo od 7 do 11:30 sati.U Mostaru izletnici su prvo posjetili Franjevački samostan gdje ih jefra Ante Marić ukratko informirao o tom samostanu i crkvi sv. Petra iPavla koji su za vrijeme rata u BiH bili u samoj bojišnici i crkva jepotpuno uništena tako da nikakva obnova nije bila moguća. Zato jeprvo napravljena samo kripta nove istoimene crkve da bi se imalagdje obavljati služba Božja, a kasnije je izgrađena i crkva. Crkva jebila puna skela radi izvođenja radova, pa posjet crkvi nije bio moguć,a„radove izvodi“ svjetski poznati autor mozaika - Slovenac isusovacMarko Ivan Rupnik čiji su mozaici u: Fatimi, Lourdu, Rimu, Washing-tonu, našem marijanskom svetištu Vepricu itd. Izletnici su posjetilizanimljivu kapelicu koja je cijela opremljena i ukrašena likovima anđ-ela. Uz crkvu je izgrađen i „Zvonik mira“ visok (s križem) 107,20 m -najviši u BiH na kojem se nalazi vidikovac (na visini 45 m) s kojega sepruža pogled na cijeli grad podno Veleža. To je nova turistička atrakcijau Mostaru.Potom su (s lokalnom vodičicom) posjetili Stari most i stari do gradai upravo tada se jedan od profesionalnih skakača sa Starog mostaspremao skočiti. Most je izgrađen u 16. stoljeću, a za vrijeme rata u

SUH – PODRUŽNICA KONAVLE

Umirovljenici Konavala u MeđugorjuUmirovljenici Konavala u MeđugorjuUmirovljenici Konavala u MeđugorjuUmirovljenici Konavala u MeđugorjuUmirovljenici Konavala u MeđugorjuUmirovljenici SUH-a Podružnice Konavle, njih 54, boravilo je 30.ožujka u Ljubuškom i Međugorju. Izlet je bio u organizaciji Sindikataumirovljenika Općine Konavle. U Neumu smo se zadržali pola satai uputili se za Ljubuški gdje smo obišli placu i nastavili šetnju poLjubuškom. Nastavili put za Međugorje, gdje smo stigli oko 11sati. Šetnja Međugorjem do mise u 13 sati. Poslije mise smo sevratili u Ljubuški na ručak. Uz muziku smo se počastili mladomjanjetinom sa ražnja i ostalom ponudom. Poslije ručka smo se uzpjesmu uputili kući preko Neuma gdje smo se kratko zadržali. Zanapomenuti je da je ovaj izlet umirovljenicima bio besplatan i toprijevoz Gruda - Međugorje i natrag, te ručak u Ljubuškom, što suumirovljenici pljeskom pozdravili.Jedini uvjet je bio da su članovi SUH-a podružnice Konavle

Predsjednik sindikata, Ante Mandić

BiH (09.09.1993.g.) djelomično je srušen i 2004. godine obnovljen, a2005. godine uvršten je na UNESCO-ov popis Zaštićene kulturnebaštine. Nakon Mostara izletnici su posjetili Blagaj. U Blagaju je na-jveća atrakcija i znamenitost izvor rijeke Bune (iz tunela ispod jakovisoke okomite stijene), najveći krški izvor u Europi, koji blagotvornodjeluje na oči i dušu. Uz sami izvor Bune (s desne strane) stisnuta uzstijenu nalazi se (derviška) tekija koja oduševljava na prvi pogled mjes-tom izgradnje i graditeljskom izvedbom.A na vrlo visokoj nepristupačnoj stijeni - 266 metara iznad izvora rijekeBune nalazi se srednjevjekovna utvrda Stjepangrad u kojemu jestolovao osnivač Hercegovine Herceg Stjepan Kosača (1435.-1466.).Stjepangrad je kroz sva minula stoljeća prepušten zubu vremena, pani danas nitko ne brine da se sačuva kao kulturno-povijesna baština- bar ono što je još od njega ostalo.U restoranu „Vrelo“ neposredno do izvora rijeke Bune (s lijeve strane)izletnici su objedovali, a nakon toga (u 17 sati) slijedio je povratakkući s dojmom da su izletnici bili zadovoljni. Kruno Koroman

NOVO IZDANJE KATALOGA ZBIRKI DUBROVAČKIH MUZEJA

Stare fotografije i razglednice iz fundusa Pomorskog muzeja u DubrovnikuStare fotografije i razglednice iz fundusa Pomorskog muzeja u DubrovnikuStare fotografije i razglednice iz fundusa Pomorskog muzeja u DubrovnikuStare fotografije i razglednice iz fundusa Pomorskog muzeja u DubrovnikuStare fotografije i razglednice iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku„Stare fotografije i razglednice iz fundusaPomorskog muzeja u Dubrovniku“ au-torice Ljerke Dunatov novo je izdanje kata-loga zbirki Dubrovačkih muzeja dostup-no u muzejskim prodavaonicama Du-brovačkih muzeja u Kneževu dvoru i Po-morskom muzeju.Uz osnovne podatke o Zbirci, čiji je tekmanji dio izložen u stalnom postavu Po-morskoga muzeja, autorica piše i o Du-brovniku kao važnom središtu hrvatske fo-tografije, starim razglednicama u Dubrovniku te na kraju donosikatalog od 188 fotografija i razglednica.Zbirka starih fotografija i razglednica obuhvaća razdoblje drugepolovine 19. i ranog 20. stoljeća, a sadržajem je mahom vezanauz dubrovačku pomorsku tematiku. Osim mnogobrojnih portretadubrovačkih pomoraca, veduta dubrovačkih luka i brodova, zbir-ka sadrži i prikaze stranih luka.Fond zbirke sačinjava veći broj fotografija Tomasa Burata, SilvinaMaškarića, Pietra Kurajice, Antuna Miletića i Antonia Jellasce, azastupljeni su i mnogi drugi domaći i strani fotografi. Znatan brojfotografija pripada tzv. dizderijevskom formatu koji je bio jako pop-ularan 60-ih i 70-ih godina 19. stoljeća jer je, zbog svoje veličine (6

x 9 cm), bitno smanjio cijenu fotografskeusluge.- Riječ je o građi povijesne i dokumentarnevrijednosti koja predstavlja nezanemarljivizvor u proučavanju prošlosti dubrovačkogbrodarstva, mahom razdoblja njegova pa-robrodarstva. Ona ujedno svjedoči ovažnosti koje je pomorstvo imalo za Du-brovnik, govori o njegovoj utkanosti u sva-kodnevni život grada te u konačnici prino-si boljem poznavanju velike pomorske

tradicije Dubrovnika i njegovoga kraja – objasnila je autorica Du-natov. Zbirka je 2014. zaštićena kao kulturno dobro upisom uRegistar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Ured ovl. inž. geodezije VLADIMIR IVIČEVIĆ - Stjepana Cvijića 7aObavještavamo nositelje prava na predmetnim i susjednim parcelama o vremenu održavanja terenskihočevida u postupku izrade Izvješća o granicama i vremenu predočenja geodetskih elaborata i projekata.Pozivamo nositelje prava da postupe po članku 58. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.Terenski očevidi održat će se na predmetnom zemljištu, a predočenja u prostorijama Ureda.

LAS VEGAS

Promidžbenom filmu TZ DNŽ 3. mjestoPromidžbenom filmu TZ DNŽ 3. mjestoPromidžbenom filmu TZ DNŽ 3. mjestoPromidžbenom filmu TZ DNŽ 3. mjestoPromidžbenom filmu TZ DNŽ 3. mjestoU Las Vegasu je 9. travnja održan New York Festivals Internation-al Film and Television awards festival. Novi promidžbeni film Tur-ističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije u konkuren-ciji 50 zemalja osvojio je treće mjesto i brončanu plaketu.

OVOGA PETKA

Predavanje Olivere DrutterPredavanje Olivere DrutterPredavanje Olivere DrutterPredavanje Olivere DrutterPredavanje Olivere DrutterU suradnji Centra za integrativni razvoj i Dubrovačkih knjižnicaodržat će se predavanje integrativne terapeutkinje Olivere Drutter”Karakter ili sudbina”, namijenjeno svim zainteresiranima za os-obni razvoj. Predavanje će se održati u petak, 12. travnja, u Čita-onici Narodne knjižnice Grad s početkom u 18 sati.

55GlasGrada - 734 - petak 12. 4. 2019.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Fotograf: Željko Tutnjević Grafičkai tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada,Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Uvjerenje ili potvrda?Uvjerenje ili potvrda?Uvjerenje ili potvrda?Uvjerenje ili potvrda?Uvjerenje ili potvrda?U Dnevniku Dubrovačke televizije, mislim da je to bilo 2016. god-ine, prikazan je prilog o financiranju nabave školskih udžbenikadjeci siromašnih roditelja od Zaklade Blaga djela. To isto, kaoobavijest Upravnog odjela za obrazovanje, šport itd .Grada Du-brovnika objavljeno je sljedećega dana u Glasu Grada. Detaljnoje objašnjeno tko ima pravo na donaciju i što je potrebno učiniti dase ona i ostvari. Potrebno je Upravnom odjelu... podnijeti zahtjev ipriložiti mu nekoliko isprava od kojih kao prvu uvjerenje o preb-ivalištu.Znajući da je to, barem s jezičnog stajališta, nemoguće, sjetio samse da nema priručnika koji o tome nije nešto rekao. Pri ruci mi senašla knjiga mr. Nives Opačić Hrvatski za normalne ljude u kojoj otome piše: “Donesite uvjerenje o dječjem doplatku! Da na to odgo-vorim službeniku/službenici kako je to nemoguće, vjerojatno bi miprisjelo istjerivanje pravde. Oni to, naime, ne razumiju. Svi koji odnas traže papirnata uvjerenja (o nekažnjavanju, dječjem doplatku,državljanstvu, prebivalištu i sl.) zapravo ne znaju što traže. Jer,uvjerenje u hrvatskom jeziku znači mišljenje, shvaćanje, ono u štoje tko uvjeren. A ono što te administrativne sile trebaju jesu potvrde,svjedodžbe i slični komadi papira. Dakle, administraciji nemojtepodastirati svoja uvjerenja nego potvrde”.Dr. Mile Mamić svoj članak, sličan po sadržaju gore navedenom,završava ovako: “Moramo li, dakle, nekom zahtjevu priložiti po-trebnu ispravu to će biti samo potvrda o tome i tome, a nipošto neuvjerenje. Bilo bi već vrijeme da se i naši uredi na to naviknu i datraže da im dostavimo kojekakve potvrde ili svjedodžbe, a nikakone uvjerenja”.(podcrtao KT)Bilo bi dobro da uposleni u administraciji upravnih službi upamtei ubuduće primjenjuju u svom poslu pravilo da je uvjerenje neštošto se ne može podastrijeti kao pisana izjava ni u kojemu adminis-trativnom postupku, nego da im je za to potrebna nečija potvrda,svjedodžba, izjava, suglasnost itd. K.T.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ - Božidar Radibratović, uspomen na pok. Željka Marića umjesto vijenca 300 kuna. CvijetaKnego 100 kuna. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćujuna žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kodPrivredne banke d.d. da dostave tekst uplate na 091 4753 581 iliputem maila downdnz@gmail. Roditelji, djeca i mladi našeUdruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima.

UDRUGA DVA SKALINA - U sjećanje na gđu. Mariju Kastrapeli300 kuna prilažu Diana, Zorana i Zdenka. U spomen na SonjuBurzanović 500 kuna prilažu sestre Katica i Vesna s obitelji. Uspomen na dragog prijatelja gosp. Donata Di Lidda umjestocvijeća 600 kuna prilažu obitelji: Burić, Bogdanić, Dragojević,Miletić i Andrić. Maja Sršen donacija 100 kuna. XX donacija 200kuna. Samostan Male Braće donacija za Uskrs 3000 kuna.

SUH - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Izlet u KotorIzlet u KotorIzlet u KotorIzlet u KotorIzlet u KotorSindikat umirovljenika Hrvatske - podružnica Dubrovnik organiz-ira, u subotu 27. travnja, jednodnevni izlet u Kotor na proslavublažene Ozane Kotorske. Polazak s Pila je u 6:30. Pozivamo sveumirovljenike naše članove i sve one koji to žele postati da nam sepridruže. Prijaviti se možete u prostorijama naše podružnice naadresi Josipa Kosora 30, Dubrovnik, ponedjeljkom, srijedom ipetkom u vremenu od 9:00 -11:00 sati ili na 332 857 ili 358 615.

MATICA UMIROVLJENIKA DUBROVNIK, PODRUŽNICA LAPAD

Petodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuPetodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuPetodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuPetodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuPetodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuMatica umirovljenika Dubrovnik, Podružnica Lapad organizira zasvoje članove i sve one koji su zainteresirani za petodnevni izlet uSlavoniju i Baranju od 8. - 12.5. Dolazak u Vinkovce Hotel Slavoni-ja, 4 polupansiona, izleti: Kopački rit, selo Suza, Osijek, Vukovar,Ilok, Đakovo, Tordinci. Sve informacije na 098 990 7001.

DRUŠTVO PRIJATELJA “LIJEPE NAŠE” KONAVLE

Izlet u BaranjuIzlet u BaranjuIzlet u BaranjuIzlet u BaranjuIzlet u BaranjuDruštvo prijatelja “LIJEPE NAŠE” Konavle, Gruda organizira izletu Baranju od 1. do 5.5. Plan putovanja: 1.5. - polazak autobusoms Grude (ukrcaj Cavtat, Dubrovnik) za Baranju. Smještaj: Lug -hotel Lug(4*) - 15 km od Osijeka. 2.5. - posjet Osijeku i NP Kopač-ki rit. 3.5. - posjet Aljmašu i Erdutu. 4.5. - posjet Vukovaru i Erdutu.5.5. - posjet Đakovu (katedrala), povratak (Dubrovnik, Cavtat, Gru-da). Za sve informacije javiti se Željku Zglav na 098 344 660.

NA BATALI

Uskršnje radioniceUskršnje radioniceUskršnje radioniceUskršnje radioniceUskršnje radioniceU Centru brodomodelarstva na Batali na adresi Ulica Nikole Tesle10, Modelarski institut Nave Dumins u suradnji sa Zajednicom te-hničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovni-ka od 8. travnja do 21. travnja organizira prigodne Uskršnje radi-onice. Radionice će se održavati ponedjeljkom, utorkom, četvrt-kom i petkom od 17:30 do 19:00. Na radionicama će se izrađivatiuskršnji ukrasi. Radionice su besplatne i otvorene za sve uzraste.

MANDA TAPALOVIĆ, 1923.LUCE DROBAC, 1925.DANICA MILETIĆ, 1926.DOLORES ŠOLETIĆ, 1928.SMILJAN TOLJ, 1930.SABIHA ĆOSIĆ, 1930.

MIROSLAVA STOJIĆ, 1931.CVIJA TRTOMAN, 1931.JELE MIHOČEVIĆ, 1932.DONATO DI LIDDO, 1950.NIKO PULJIZ, 1954.

56 GlasGrada - 734 - petak 12.4. 2019.

misao

tjedna

KarelČapek

Kakva bi tišina nastalakada bi ljudi govorili samo o onome što znaju

NA SCENI BURSA ZA VIKEND

Nemreš pobjeć od nedjeljeU Kazalištu Marina Držića ovaj vikend na repertoaru igra komad“Nemreš pobjeć od nedjelje” 12. i 13. travnja s početkom u 20sati. Tekst Tene Štivičić praizveden je 1999. Njegovo krajnje oblik-ovanje nastalo je kroz praksu u radu na predstavi te ga to razlikujeod ostalih drama jer ne funkcionira samo na papiru, već automatskitraži svoje oživotvorenje. Uz to traži izvedbu i otvorena je spramnje. S jedne strane ju sugerira, a s druge traži kreaciju autora. Upodjeli igraju Bojan Beribaka i Angela Bulum, par na sceni a ujed-no supružnici u stvarnom životu. Međusobnom igrom i uprizoren-jem ljubavnog para u modernom dobu, na Scenu Bursa donosedašak blizak generacijama koje su trenutno u dvadesetim itridesetim godinama života. Tena Štivičić prezentira svoju gen-eraciju kroz svakodnevnost. On i ona postaju studija muško žen-skih odnosa i pokušaj bilježenja različitih generacija. Publika tuprividnu neodređenost imenovanja upisuje u sebe i svoje odnose.Izvedba 12. travnja je skoro u potpunosti rasprodana, ali mjestaima za subotnju izvedbu 13. travnja.Rezervacija ulaznica je moguća na tel. blagajne (020) 321 088, e-mail: blagajna@ kmd.hr ili online kupovina na www.ulaznice.hr

STUDENTSKI ZBOR SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

Studentski pub kvizStudentski zbor Sveučilišta u Dubrovniku poziva na prvi students-ki pub kviz koji će se održati u petak (12.4.) s početkom u 17 satiu prostorijama Stanice 50 (Kampus, Branitelja Dubrovnika 41).Kviz se pokazao kao pun pogodak, jer je prijavljeno čak 9 ekipapo 4 studenta. Predviđeni tijek događanja: 17:00 - početak kviza;18:10 - finale kviza; 18:40 - domjenak za sve sudionike kviza ipredstavnike medija. Za sve upite: 095 817 0213.

DUBROVAČKO GLAZBENO PROLJEĆE

Jasminka Stančul i DSOCiklus Dubrovačko glazbeno proljeće započinje nastupom pijan-istice Jasminke Stančul s Dubrovačkim orkestrom pod ravnan-jem Marca Tardua u petak, 12. travnja u 20:30, u crkvi Male braće.Koncert je posvećen Mozartu. Solisticu ćemo slušati u Koncertuza klavir i orkestar br. 20 u d molu, a na programu su i uvertiraopere Ravnatelj kazališta i Simfonija br. 41 u C duru “Jupiter”.

U DUBROVNIKU

Sastanak 16+1Kineski dužnosnici stigli su u srijedu, 10.travnja, u službeni posjet Dubrovniku. Naaerodromu su ih dočekali gradonačelnikMato Franković i župan Nikola Dobro-slavić. Sudjelovat će na sastanku 16+1na kojem će biti i šefovi država istočne isrednje Europe. Uoči posjeta predsjed-nika Državnog vijeća NR Kine Li Keqian-ga Hrvatskoj i sastanka šefova vlada ze-malja srednje i istočne Europe u Du-brovniku, Ravnateljstvo policije izvijesti-lo je da će na zagrebačkom i du-brovačkom području biti mogući povre-meni zastoji i manje gužve, pozivajućigrađane na strpljenje i suradnju spolicijskim službenicima. Ovo je programza Dubrovačko-neretvansku županiju: Četvrtak, 11. travnja, Brijesta:

11.15 Dolazak predsjednikavlade Andreja Plenkovića ipredsjednika Državnogvijeća Narodne RepublikeKine Li Keqianga na gradil-ište Pelješkog mosta umjestu Brijesta na Pelješcu 11.50 Završetak programau Brijesti Četvrtak, 11. travnja, Du-brovnik, multilateralni dioprograma 18.15 Foto-prigoda šefova izaslanstavadržava srednje i istočne Europe i Kine na ul-azu u Stari grad (Vrata od Ploča) 18.30 Odlazak prema Starom gradu 20.10 Linđo - nakon završetka večere zasudionike sastanka na vrhu Petak, 12. travnja, Dubrovnik: 8.45 Dolazak šefova izaslanstava u hotel Rix-os Libertas 10.40 Početak sastanka šefova vlada država

srednje i istočne Europe i Kine u Hotelu Pal-ace “Najsloženije osiguranje ikad” Zbog brojnosti štićenih osoba i delegacija radise o iznimno složenom osiguranju,najsloženijem ikad koji je radila hrvatska polici-ja, iako je dosad odradila mnoga zahtjevnaosiguranja, rekao je zamjenik glavnogravnatelja policije i šef stožera osiguranjaslužbenog posjeta Josip Ćelić za Index.hr.

U PLATU

Spomen ploča poginulim radnicima HE Dubrovnik“Ima neka moć u dobrim ljudima... Oni su jaki i poslije smrti. Po hrabrosti,požrtvovnosti, zajedništvu i djelima žive, a najviše po dobroti svoga srca”, nat-pis je to koji stoji na otkrivenoj spomen ploči u srijedu, 10.travnja, ispred HEDubrovnik u Platu, a koju su prijatelji tragično poginulih Ivice Zvrka, MataMaškarića i Davora Pozniaka podigli u sjećanje na te dobre ljude. Istraga okotragedije koja se dogodila u HE Dubrovnik još traje, službenih informacije i daljenema, a elektrana miruje. Obitelj i prijatelji poginulih, kao i sveukupna javnostiščekuju rezultate istrage i odgovore na pitanja zašto su ovi ljudi u najboljimgodinama poginuli. Podsjetimo, 11. siječnja ove godine u jutarnjim satima bukn-uo je požar u HE Dubrovnik u Platu. Trojica radnika ostala su zarobljena uprostoru strojarnice pokušavajući ugasiti požar. No požar se razbuktao te suspas potražili u odvodnom tunelu. Istog dana ronioci su u odvodnom tunelupronašli tijelo Mata Maškarića (35). U večernjim satima tijelo 47-godišnjeg Iva-na Zvrka pronađeno je oko 21 sat na obali mora u Cavtatu, na predjelu Ključice.Za nestalim Davorom Pozniakom (33) potraga se nastavila, a njegovo tijelopronađeno je u jednom od sporednih odvodnih kanala13. siječnja.

dubrovniknet team