graĐa rasplodnih organa kritosjemenjaČa – lijeska (corylus), hrast (quercus) 6. perutka (samara)...
TRANSCRIPT
GRAĐA RASPLODNIH ORGANA
KRITOSJEMENJAČA
Rasplodni organi kritosjemenjača su:
2. SJEMENKA
1. CVIJET 3. PLOD
CVIJET – FLOS
• Cvijet je preobraženi dio izbojka koji nosi rasplodne organe kritosjemenjača i ima organe
za primamljivanje kukaca radi oprašivanja. Sastavni dijelovi cvijeta su:
1. CVJETIŠTE
2. OCVIJEĆE
3. PRAŠNICI
4. TUČKOVI
CVJETIŠTE – receptaculum
• Po podrijetlu pripada vegetativnom dijelu biljke (stabljici). Kod primitivnih oblika je čunjasto
produženo (Magnolia), kod savršenijih reducirano ili pločasto prošireno (Acer), a kod
specijaliziranih vrčasto udubljeno (Rosa). Cvjetište na sebi nosi sve ostale dijelove cvijeta
Magnolia sp. Rosa sp.
OCVJEĆE – perianthium
• Ocvjeće tvore sterilini listići cvijeta, a može se sastojati od vanjskoga kruga ili časke i
unutarnjega kruga ili vjenčića
ČAŠKA – calyx
• Časku tvore zeleni listići koji se nazivaju lapovi. Ako su lapovi slobodni časka je prostolapna,
a ako su više ili manje srasli časka je sulapna. Ona vuče podrijetlo od vegetativnih listova (trofofila)
VJENČIĆ – corolla
• Vjenčić se sastoji od obojenih listića koje zovemo latice. One vuku podrijetlo od prašnika koji su
postali sterilni. Latice mogu biti slobodne (prostolatičan vjenčić) ili međusobno srasle (sulatičan
vjenčić)
PROSTOLAPNA ČAŠKA
SULAPNA ČAŠKA
PROSTOLATIČAN VJENČIĆ SULATIČAN VJENČIĆ
• Prašnici su preobraženi mikrosporofili. Sastoje se od jedne niti (filamenta) koji na
svom vrhu nosi dvije antere ili polenovnice. Antere su na filament pričvršćene pomoću veze
ili konektiva. Antere odgovaraju mikrosingagiju, a sastoje se od dvije prašnice (teke) koje
odgovaraju mikrosporangiju
PRAŠNICI – androeceum
TUČKOVI – gynaeceum
Apokarpni ginecej – u jednome cvijetu više tučkova, a svaki je nastao od po jednoga
plodnoga lista.
Sinkarpni ginecej – u cvijetu postoji jedan tučak, nastao od većeg broja međusobno sraslih
plodnih listova. Sinkarpni ginecej se sastoji od plodnice, vrata i njuške
B – Apokarpni ginecej, C – sinkarpni ginecej
PLODNICA – ovarium
• Plodnica je donji, više manje trbušasto prošireni dio tučka u kojem se nalaze sjemeni zameci.
Prema broju plodnih listova od kojih je izgrađena plodnica može biti dvo-, tro-, petero- ili
višegradana. Mjesto na kojemu su u plodnici pričvršćeni sjemeni zameci naziva se placenta.
• Placentacija može biti:
1. Marginalana – sjemeni zameci raspoređeni na rubu plodnoga lista
2. Laminarna – sjemeni zameci se nalaze na plojci plodnoga lista.
• U odnosu na čitavu plodnicu placentacija može biti:
1. Parijetalna – sjemeni zameci smješteni u perifernom dijelu plodnice
2. Centralna – sjemeni zameci nalaze se u središtu plodnice
Crocus vernus (L.) Hill Helleborus sp.
• Prema položaju u cvijetu plodnica može biti:
1. Nadrasla – nalazi se na izbočenom cvjetištu iznad ostalih cvjetnih dijelova
2. Urasla (podrasla) – nalazi se u udubljenom cvjetištu i srasla je s vrčasto udubljenim
cvjetištem
3. Obrasla – nalazi se u udubljenom cvjetištu i nije srasla je s cvjetištem
VRAT – stylus
• Vrat je utanjeni, gornji dio tučka koji dovodi njušku u najpovoljniji položaj za oprašivanje.
Kada vrat nije razvijen njuška je sjedeća.
Taraxacum officinale
Weber
Viola sp.
NJUŠKA – stigma
• Njuška je prošireni i različito oblikovani, vršni dio tučka i služi za prihvaćanje peluda
(polenovih zrnaca)
• Kod entomogamnih cvijetova ona je obično glavičasta, pločasta, kukasta ili kijačasta
• Kod anemogamnih cvijetova je povećana, a može biti zvjezdasta, češljasta, nitasta,
perasta itd.
Campanula sp. Centaurea montana L.
SPOL CVIJETA
• Cvijet sa svim navedenim dijelovima je dvospolan i prilagođen za oprašivanje pomoću
kukaca. Kod kritosjemenjača koje su sekundarno prešle na oprašivanje pomoću vjetra gubi
se vjenčić i cvjetovi postaju jednospolni (spriječavanje samooplodnje).
• Razlikujemo:
1. jednodomne (monoecične) biljke –
jednospolni cvijetovi raspoređeni na
jednoj jedinci
2. dvodomne (diecične) biljke – muški
cvjetovi nalaze se na jednoj jedinci
(muška biljka), a ženski na drugoj (ženska
biljka)
3. poligamne biljke – postoje i jednospolni i
dvospolni cvjetovi raspoređeni u
različitim kombinacijama
Salix alba L.
Aesculus
hippocastanum L.
Alnus glutinosa
(L.) Gaertner
CVAT – inflorescentia
• cvat je preobraženi dio izbojka koji na sebi nosi cvjetove
• Oni mogu biti:
1. Grozdasti ili racemozni
• često nailazimo na cvatove koji su na jednome nivou građeni racemozno, a na drugome cimozno
2. Paštitasti ili cimozni
Symphytum officinale L. Capsela bursa-pastoris (L.) Med.
Betula pendula Roth Knautia sp. Petasites albus (L.) Gaertn.
cimozna glavica grozd glavica resa, dihazij
GROZDASTI ILI RACEMOZNI CVATOVI
• Kod grozdastih cvatova os cvata neprestano raste i cvjetovi se razvijaju postrance. S obzirom
na smjer rascvjetavanja oni su centripetalni.
• najstariji cvjetovi su donji, a u smjeru prema vrhu cvata, cvjetovi su sve mlađi
7. Resa ili maca (amentum) 6. Metlica (panicula) 5. Glavica (capitulum)
4. Štitac (umbella) 3. Gronja (corymbyx) 2. Klas (spica) 1. Grozd (racemus)
8. Klip (spadix)
PAŠTITASTI ILI CIMOZNI CVATOVI • Kod paštitastih cvatova os cvata prestaje rasti i završava cvijetom, a ispod toga cvijeta
razvijaju se ogranci drugoga reda koji također završavaju cvjetom. S obzirom na smjer
rascvjetavanja oni su centrifugalni. Najstariji cvjetovi su gornji, dok su donji mlađi.
srpak (bostrix) kovrčica (cincinus)
1. Jednostruki paštitac (monochasium)
2. Dvostruki paštitac (dichasium) 3. Višestruki paštitac (pleiochasium)
Monopodijalni cvatovi shematske i prave slike: 1 – grozd sremze (Prunus padus),
2 – gronja jabuke, 3 – jednostavni klas trpuca (Plantago lanceolata), 4 – štitasti cvat
(Butomus umbelatus), 5 – glavica djeteline (Trifolium pratense), 6 – glavica
maslačka (Taraxacum officinale)
Monopodijalni složeni cvatovi: 1 – metlica vlasnjače (Poa pratensis), 2 – složeni klas mačjeg
repka (Phleum pratense), 3 – složeni štitac mrkve (Daucus carota), 4 – složeni klas engleskoga
ljulja (Lolium perenne), 6 – paštitac (Erythrea centaurium), 7 – svitak gaveza (Symphytum
tuberosum), 8 – kovrčica (Alchemilla vulgaris), l0 – resa lijeske (Corylus avellana)
SJEMENKA – SEMEN
• mlada biljka koja će u povoljnim uvjetima nastaviti daljnji razvoj
• primarna uloga sjemenke je razmnožavanje, tj. povećanje broja jedinki
• tijekom filogenije sjemenke su preuzele ulogu produžetka vrste za vrijeme nepovoljnih
ekoloških uvjeta (terofiti)
PLOD – FRUCTUS
• tvorevina, nastala poslije oplodnje od plodnice ili uz nju i od nekih drugih dijelova cvijeta,
odnosno cvata
• ima u prvome redu zaštitnu funkciju, a u mnogo slučajeva preuzima i funkciju rasijavanja
sjemenaka
• rasijavanje sjemenaka i plodova može se vršiti pomoću:
1. vjetra (anemokorija) – vrbe (Salix), topole (Populus), javor (Acer),
jasen (Fraxinus), brijest (Ulmus)
2. životinja (zookorija)
– endozookorija – jagoda (Fragaria), lijepak (Loranthus), trešnja (Prunus
avium)
– epizookorija – mrkva (Daucus carota), čičak (Lappa)
3. vode (hidrokorija) – tikve (Cucurbitaeeae), kokos (Coccos nucifera)
4. zemlje (geokorija) – kikiriki (Arachis hypogea), podzemna djetelina
(Trifolium subterraneum)
5. sile teže (barikorija) – hrast (Quercus), kesten (Castanea)
• s obzirom na položaj tučkova i stupanj njegova sraštavanja, te ulogu ostalih generativnih
organa u pretvorbi ploda, plodove dijelimo na:
1. apokarpne 2. sinkarpne 3. cenokarpne plodove
• s obzirom na način otvaranja plodove dijelimo na:
1. pucavce 2. nepucavce
• s obzirom na karakter omotača sjemenke, plodove dijelimo na:
1. sočne 2. suhe
APOKARPNI PLODOVI
• nastaju od apokarpnog gineceja i u njihovoj tvorbi sudjeluje samo plodnica
• omotač oko sjemenke izgrađuje usplođe ili perikarp, on može biti sočan ili suh
• unutar jednoga cvijeta može biti jedan ili više plodova
• mogu biti pucavci ili nepucavci
• filogenetski to su najprimitivniji oblici plodova
2. Mahuna (legumeri)
– mahunarke (Fabales)
Spiraea sp. Robinia pseudoacacia
1. Mjehur (foliculus)
– kukurjek (Helleborus), suručica
3. cjepavac (lomentum) 4. jednoplodnički oraščić (nux apocarpa)
– Rosaceae
5. pšeno (caryopsis)
– trave (Poaceae)
6. koštunica (druppa)
– Prunus
SINKARPNI PLODOVI
• nastali od sinkarpnoga gineceja s nadraslom ili obraslom plodnicom (vrlo rijetko je
plodnica podrasla)
• u tvorbi ploda sudjeluje samo usplođe (perikarp) nastao od plodnih listova, vrlo rijetko i dijela
cvjetišta
• usplođe može biti suho i sočno, a plodnih listova može biti 2 ili više
• filogenetski savršeniji oblici polodova
1. Tobolac (capsulla)
– mak (Papaver), karanfil (Dianthus)
2. Boba (bacca)
– agrumi (Citrus), pomoćnica (Solanum),
velebilje (Atropa belladona)
3. Komuška (siliqua)
– Brassicaceae
4. Koštuničasta boba (druppa bacciformis)
– božikovina (Ilex aquifolium), bazga
(Sambucus), kurika (Euonymus)
5. Oraščić (nux)
– lijeska (Corylus),
hrast (Quercus)
6. Perutka (samara)
– pajasen (Ailanthus), jasen
(Fraxinus), brijest (Ulmus)
7. Kalavac (schisocarpium)
– Boraginaceae, Malvaceae
CENOKARPNI PLODOVI
• mogu biti filogenetski primitivni ili savršeni, ali su uvijek visoko specijalizirani
ZBIRNI PLODOVI
Nastali su osim od podrasle plodnice,
još i od nekih drugih dijelova cvijeta
(cvjetište, časka)
SKUPNI PLODOVI
Jedan plod je izgrađen od čitavoga cvata
1. Dudinja (morus)
2. Smokva (ficus)
1. Jabuka (pomum)
2. Kupina (rubus)
3. Jagoda (fragaria)
4. Roška (achenia)
Pucajući plodovi: 1. mešak Consolida
regalis; 2. mahuna Pisum sativum;
čahura sa kapcima Datura stramonium;
čahura sa zupcima roda Primula; 5.
čahura sa poklopcem Hyosciamus
niger; 6. čahura sa porama
Papaver rhoeas; 7. ljuska
Cheiranthus cheiri; 8. ljuščica
Capsella bursa-pastoris
Plodovi nepucavci: a pšeno raži; b oraščić ljutića; c orah lipe; d
orah lijeske; e orah bukve; roška suncokreta; g roška maslačka s
kunadrom; h okriljeni plod brijesta; okriljeni plod bijeloga
jasena; k okriljeni plod javora
Plodovi pucavci: A mjehur jedića; B mahuna
graška; C komuška šeboja
Suhi plodovi nepucavci:
1 – roška ili Achenium
suncokreta, 2 – kalavac dvojac
štitnjače, 3 – perutka jasena,
4 – okriljeni kalavac javora,
5 – oraščić s hvataljkama
(Bidens tripartita), 6 – roška
s kunadrom maslačka,
7 – repati oraščić pavitine,
8 – orah lješnjaka, 9 – pšeno
kukuruza;
Pucavci: 10 – mjehur, 11 –
mahuna graška, 12 – komuška
krstašice, 13 – komuščica,
14, 5, 16 i 17 tobolci
1 i 2 – boba ribizla, 3 –
boba pomoćnice poskvice,
4, 5 i 6 – boba paradajza, 7,
8 – bobičasti plod limuna,
9, l0 – plod koštunica
višnje, 11 – cvijet višnje,
12 – koštunica šljive, 13 i
l4 – složena koštunica
maline, 15 – lažni plod
jagode, 16 – cvijet jagode
na prerezu, 17 – plod šipka
ruže, 18 – skupni plod
smokve, 19 – srašljika
duda, 20 – ananasa
Plodovi bobe: a limun (poprečno
prerezana boba); b vinova loza
(lijevo cijela boba i desno uzdužno
prerezana)
Plodovi kalavci: a livadne iglice; b gaveza; c sljeza; d kumina;
svi su naslikani zatvoreni i raskalani
Plodovi tobolci: a jorgovana; b maćuhice; c perunike; d
mrazovca; e divljeg maka; f bunike (c, d, e plod cijeli i
poprečno prerezan)
Shema građe zbirnih plodova: 1. zbirna
orašica roda Rosa; 2. zbirna orašica roda
Fragaria; 3. zbirna koštunica roda
Rubus
Skupni plodovi: 1. plod Morus
nigra; 2. plod Ficus carica
Sočni plodovi: 1. bobica
Vitis vinifera; 2. koštunica
Cerasus vulgaris;
3. sinkarpna koštunica
Malus domestica
Od cvijeta do ploda