gradić matići gzm 1961 1.1

54
 D r A BENAC N eolit shi telovi s j e v e r o i s t o č n o j osni i neki problemi bosansRoS neolita NEOLITHISCHE TELLSIEDLUNGEN IN NORDOSTBOSNIEN GR DIN U GRB CI Ovaj praistorijski lokalitet je otkr:'ven 1955 godine prilikom rekognosciranja terena u s j e v e r o i s t o č n o j Posavini. Tom prilikom otkrivena su zapravo dva praistorijska lokaliteta u obliku tela - G r b a č a i M a t i ć - pa je o prvim zapažanjima vec objavljen kratak izvješ taj'. Pomenuto rekogno s ciranje organizovao j e pok. D r S t a n k o Si e l s k i dugogodišnji vrijedni saradnik Zemaljskog muzeja. To mu je bio i posljednji v e ć i dodir sa a r h e ološkim lokalit e tima; zato njegovoj uspom e ni i p o s v e ć u j e  sadašnju obradu ovih t e lova. - U 1957 g o dini izvršio sam sondažno iskopavanje na ob a tela da bi se t a č n i j e ustanovila njihova kulturna pripadnost. Zaselak G r b a č a č i n i jednu cjelinu sa Gornjom Slatinom, koja pripada o p ć i n i Bos . Samac i udaljena je od ovog grada 15 km. Naša Gradin a je s mješt e na na izlaznom dijelu G r b a č e kada s e ide iz Gornj e u DOnju Slatinu. Lako se u o č a v a  jer je uzvišena 7 8 m nad okolnim ravnim terenom. S a zapadne strane Gradine t e č e rijeka Tolisa. Ona jednim dijelom godine pla vi okolna zemljišta i tada uzak  barovit k r a k opasuje č i t a v u Gradinu, osim malog dijela uz i s t o č n u stranu. Gradina je po svom obliku e lipsasta, sa promjerom 104 m od sjevera prema jugu i 145 m od istoka prem3. zapadu. Uz i s t o č n i rub Gradine pruža se još jedno man jc uzvišenje. Okolni narod zove naš elipsasti tel Velikom Gradinom, a ovo malo uzvišenje Malom Gradinom. Radi jednostavnosti ć u ipak Veliku Gradinu u dalj e m t e kstu zvati samo Gradinom, jer malo uzvišen je i nij e praistorijski lokal i t et. Na č i t a v o j površini l o kaliteta nalaze se izorani kremeni n o ž i ć i k r e men e stru galic e kao i sitni fragmenti keramike i cr v e no p e č e n o g lijepa. Po tome je i konstato vano praistorijsko naselj e p r il i kom re k o g nosciranja . Gradina danas pripada zemljoradniku Radi K o j i ć u  koji j e na njoj nedavno sagradio k u ć u i štalu. Sondažno iskopavanj e n a Gradini u G r b a č i izvršeno j e u vremenu od 29 jula do 3 augusta 1957 god. pod vodstvom autora i uz prisustv o p o m o ć n i k preparatora Ismeta Hajr e. Tom p r i likom nije napravlj e n topografski snimak terena, nego je to osta vljeno za sistematsko iskopavanj e kada na to d o đ e re d . U toku radova is k o pana j e j e dna so nda u v e l i č i n i 5x5 m. (Ona je postavljena 11 m od štale Rad e K o j i ć a s tim d a j e s t o č n a strana sonde u istoj liniji sa i s t o č n o m s t ra nom štale. Ov o zbog orijentacije prilikom sistematskog iskopavanja ) Vlasnik Rade l ClanCi g r a đ a z a kulturnu s toriju s t o č n e Bo s ne  knj. l  Tuzla 1957 str. 209-213.

Upload: pero68

Post on 21-Jul-2015

53 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

DrA.BENAC N eolitshiteloviII Bosni inekiproblemibosansRoSJneolita NEOLITHISCHETELLSIEDLUNGENINNORDOSTBOSNIEN GRADINAUGRBACI Ovajpraistorijskilokalitetjeotkr:'ven1955godineprilikomrekognosciranja terenau Posavini.Tomprilikomotkrivenasuzapravodvapraistorijska lokalitetauoblikutela- i- pajeoprvimzapaanjimavecobjavljen kratakizvjetaj'.Pomenutorekognosciranjeorganizovaoj epok.Dr.StankoSielski,dugogodinjivrijednisaradnikZemaljskogmuzeja.Tomujebioiposljednji dodirsaarheolokimlokalitetima;zatonjegovojuspomenii sadanju obraduoviht elova.- U1957godiniizvriosamsondanoiskopavanjenaobatelada biseustanovilanjihovakulturnapripadnost. Zaselak jednucjelinusaGornjomSlatinom,kojapripadaBos.Samaciudaljenajeodovoggrada15km.NaaGradinajesmjetenanaizlaznom dijelukadaseideizGornj euDOnjuSlatinu.Lakosejerjeuzviena 7-8mnadokolnimravnimterenom. SazapadnestraneGradine rijekaTolisa.Onajednimdijelomgodineplaviokolnazemljitaitadauzak,barovitkra kopasuje Gradinu,osimmalogdijela uzstranu.Gradinajeposvomoblikuelipsasta,sapromjerom104modsjevera premajugui145modistokaprem3.zapadu. UzrubGradinepruasejojednomanjcuzvienje.Okolninarod zovenaelipsastitelVelikomGradinom,aovomalouzvienjeMalomGradinom.Radi jednostavnosti ipakVelikuGradinuudalj emt ekstuzvatisamoGradinom,jermalo uzvienjeinij epraistorijskilokali tet. Napovrinilokalitetanalazeseizoranikremenikremenestrugalice,kaoisitnifragmentikeramikeicrv enolijepa.Potomejeikonstatovanopraistorijskonaselj eprili komrekognosciranja.Gradinadanaspripada zemljoradnikuRadikojij enanjojnedavnosagradio italu. Sondanoiskopavanj enaGradiniu izvrenoj euvremenuod29jula do3augusta1957god.podvodstvomautoraiuzprisustvopreparatora IsmetaHajre.Tomprilikomnijenapravljentopografskisnimakterena,negojetoostavljenozasistematskoiskopavanj ekadanato red. Utokuradovaiskopanajej ednasondau 5x5m.(Onajepostavljena 11modtaleRadestimdaj estranasondeuistojlinijisastranomtale.Ovozbogorijentacijeprilikomsistematskogiskopavanja!)VlasnikRade lClanCii zakulturnu