gradona^elnik apelovao na legalizaciju ...mogu}nost i podnesu zahjev ~ime bi u{li u proces...

4
Bli`i se krajwi rok za prijavu legalizacije Bijeqina SEDMI^NO IZDAWE www.gradbijeljina.org 22. apr. 2015. godine Posqedwi rok za podno{ewe zahtjeva za legalizaciju isti~e 24. maja. Zahtjevi se podnose u pisarni- ci Gradske uprave, a u roku od 30 dana od dana podno{ewa prijave Odjeqewe za prostorno ure|ewe vr{i uvid na licu mjesta i obav- je{tava podnosioca zahtjeva u kojem obimu je legalizacija mogu}a. -Zakonski rok za podno{ewa zahtjeva za legalizaciju isti~e 24. maja. Apelujem na vlasnike takvih objekata da iskoriste tu zakonsku mogu}nost i podnesu zahjev ~ime bi u{li u proces legalizacije, kako bi iskoristili postoje}e pogodnos- ti da legalizuju svoje objekte, rekao je Igor Ostoji}, na~elnik Odjeqewa za prostorno ure|ewe Gradske uprave. Gradona~elnik Mi}i} ka`e da je u Bijeqini bespravna izgradwa stambeno-poslovnih objekata u komer- cijalne svrhe zaustavqena prije de- set godina, te da se najve}i dio be- spravne gradwe odnosi na stambene objekte izbjeglih i raseqenih lica Gradona~elnik Bijeqine Mi}o Mi}i} uputio je apel vlasnicima nelegalno sagra|enih objekata da iskoriste mogu}nost za wihovu legalizaciju koju nudi Zakon o ure|ewu prostora i gra|ewu Republike Srpske GRADONA^ELNIK APELOVAO NA LEGALIZACIJU BESPRAVNIH OBJAKATA

Upload: others

Post on 25-Aug-2020

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: GRADONA^ELNIK APELOVAO NA LEGALIZACIJU ...mogu}nost i podnesu zahjev ~ime bi u{li u proces legalizacije, kako bi iskoristili postoje}e pogodnos-ti da legalizuju svoje objekte, rekao

Bli`i se krajwi rok za prijavu legalizacije

Bijeqina SEDMI^NO IZDAWE www.gradbijeljina.org22. apr. 2015. godine

Posqedwi rok za podno{ewezahtjeva za legalizaciju isti~e 24.maja. Zahtjevi se podnose u pisarni-ci Gradske uprave, a u roku od 30dana od dana podno{ewa prijaveOdjeqewe za prostorno ure|ewevr{i uvid na licu mjesta i obav-je{tava podnosioca zahtjeva u kojemobimu je legalizacija mogu}a.

-Zakonski rok za podno{ewazahtjeva za legalizaciju isti~e 24.maja. Apelujem na vlasnike takvihobjekata da iskoriste tu zakonskumogu}nost i podnesu zahjev ~ime biu{li u proces legalizacije, kakobi iskoristili postoje}e pogodnos-ti da legalizuju svoje objekte, rekaoje Igor Ostoji}, na~elnik

Odjeqewa za prostorno ure|eweGradske uprave.

Gradona~elnik Mi}i} ka`e da jeu Bijeqini bespravna izgradwastambeno-poslovnih objekata u komer-cijalne svrhe zaustavqena prije de-set godina, te da se najve}i dio be-spravne gradwe odnosi na stambeneobjekte izbjeglih i raseqenih lica

Gradona~elnik Bijeqine Mi}o Mi}i} uputio je apel vlasnicima nelegalnosagra|enih objekata da iskoriste mogu}nost za wihovu legalizaciju koju nudiZakon o ure|ewu prostora i gra|ewu Republike Srpske

GRADONA^ELNIK APELOVAO NA LEGALIZACIJU BESPRAVNIH OBJAKATA

Page 2: GRADONA^ELNIK APELOVAO NA LEGALIZACIJU ...mogu}nost i podnesu zahjev ~ime bi u{li u proces legalizacije, kako bi iskoristili postoje}e pogodnos-ti da legalizuju svoje objekte, rekao

2 GRAD BIJEQINA POSLOVNI BILTEN

Bijeqina SEDMI^NO IZDAWE www.gradbijeljina.org22. apr. 2015. godine

Sa pove}awem temperatura vaz-duha ovih dana intenzivirana jeproqe}na u semberskom ataru, po-tvr|eno je u Odjeqewu za privredu ipoqoprivredu u Gradskoj upraviBijeqina.

-Zbog nepovoqnih vremenskihprilika i ~iwenice da je zemqi{tebilo nedovoqno zagrijano, po~etakproqe}ne sjetve zna~ajno je bio us-poren, ka`e Jelica Radi~i}, samos-talni stru~ni referent za po-qoprivredu u Gradskoj upraviBijeqina.

- Na kvalitetnijem zemqi{tu,lak{em za obradu, zasijano je krmnobiqe, rano povr}e i mawe povr{i-ne kukuruza, ka`e Jelica Radi~i}.

Ovog proqe}a planirano je da se uSemberiji zasije ukupno 32.202 hek-tara orani~nih povr{ina, od ~ega}e kukuruz biti zasijan na 26.132hektara, povr}e na 3.800 hektara,novo krmno biqe na 1.270 hektara,

te industrijsko biqe na 1.000 hek-tara (soja, suncokret, duvan).

Jelica Radi~i} ka`e da u Sembe-riji ima dovoqno poqoprivrednemehanizacije, tako da }e s pove}a-wem temperatura poqoprivrednicivrlo brzo, u roku od desetak dana,zasijati planirane sjetvene povr-

{ine, na kojima }e i ove godine, tr-adicionalno, dominirati kukuruz.

S obzirom na to da je Pravilnik opodsticajima ve} donesen i objav-qen, semberski poqoprivredniciprema spiskovima za podjelu regre-siranog goriva preuzimaju gorivoza proqe}nu sjetvu.

koji su odlu~ili da ostanu uSemberiji.

Stambene i poslovne zgrade

-Procjewuje se da na podru~juGrada ima oko 7.000 bespravno podi-gnutih objekata, a do sada je podne-seno 2.000 zahtjeva za legalizaciju.Apelujemo na ostale vlasnike dapodnesenim zahtjevom u|u u proceslegalizacije, ka`e Mi}i}, dodaju}ida se me|u pomenutim objektima na-

laze i tri stambeno-poslovne zgradeu Bijeqini, od kojih je jedna u nadle-`nosti resornog ministarstva, advije gradske vlasti.

Mi}i} o~ekuje da }e republi~kiorgani vlasti na}i na~ina da se pro-ces legalizacije u~ini {to jeftini-jim za osjetqive kategorije gra|ana kao{to su izbjegla i raseqena lica,porodice poginulih boraca i ratnihvojnih invalida.

-Iako je Ustavni sud RS stao na st-anovi{te da niko ko ulazi u proceslegalizacije ne smije biti povla{ten

u odnosu na investitore koji su u redov-nom postupku dobili svu potrebnuurbanisti~ku regulativu, o~ekujemda }e se na nivou RS prona}i na~inda se pomogne pomenutim kategorija-ma gra|ana.

[to se ti~e Gradske uprave mi smose odrekli takse u iznosu od 100 KMza podno{ewe zahtjeva i omogu}i}e-mo da se nov~ani iznos za naknadnodobijawe gra|evinske dozvoleuplati u dvanaest mjese~nih rata,dodao je gradona~elnik.

Kako je rekao Gradskoj upravi jeosnovni ciq da gra|anima omogu}ilegalizaciju i da nema namjeru da naovaj na~in popravqa situaciju u bux-etu.

-Za buxet od legalizacije o~ekuje-mo posrednu korist kroz pla}aweporeza na nepokretnosti.

Mo`da su neki gra|ani biliprinu|eni da grade bez potrebneurbanisti~ke dokumentacije, jer imje bio potreban krov nad glavom, is-ti~e Mi}o Mi}i}.

Ograni~ewaNaknadna gra|evinska dozvola ne mo`e se izdati za objekte gra|ene

na zemqi{tu nepovoqnom za gra|ewe kao {to su klizi{ta ilimo~varno zemqi{te, objekte gra|ene od materijala koji ne osiguravatrajnost i sigurnost objekta, izgra|ene na povr{inama javne namjeneili u prvoj zoni za{tite prirodnog dobra ili u zoni za{tite kul-turnih dobara od posebnog zna~aja.

Za bespravno podignute stambeno-poslovne zgrade izgra|ene zakomercijalne svrhe, u eventualnom procesu legalizacije ne}e bitinikakvih pogodnosti.

Intenzivirana sjetva kukuruza GRADONA^ELNIK APELOVAO NA LEGALIZACIJU BESPRAVNIH OBJAKATA

Page 3: GRADONA^ELNIK APELOVAO NA LEGALIZACIJU ...mogu}nost i podnesu zahjev ~ime bi u{li u proces legalizacije, kako bi iskoristili postoje}e pogodnos-ti da legalizuju svoje objekte, rekao

3GRAD BIJEQINAPOSLOVNI BILTEN

Bijeqina SEDMI^NO IZDAWE www.gradbijeljina.org22. apr. 2015. godine

Na podru~ju Semberije 16. aprila po~ela je podjela regresiranog dizel goriva za proqe}nu i jesewusjetvu, koje poqoprivredni proizvo|a~i mogu preuzeti na ovla{tenim benzinskim pumpama.

-Vlasnici pet hiqada registrovanih gazdinstava od 16. aprila, uz ovjerenu prijavu koju izdaje Odjeqewe zaprivredu i poqoprivredu Gradske uprave Bijeqina i uz kopiju li~ne karte, preuzimaju regresirani dizel.

Kao i ranijih godina, Ministarstvo poqoprivrede, {umarsta i vodoprivrede u Vladi Republike Srpskeodobrilo je podjelu 100 litara goriva po hektaru, a cijena dizela je ni`a za 0,60 konvertibilnih maraka politru od redovne cijene, istakao je Milan Savi}, {ef Odsjeka za poqoprivredu u Gradskoj upravi Bijeqina.

Benzinske pumpe na kojima poqoprivrednici mogu da preuzmu gorivo su: Dragstes, Monako, Risti} kom-pani, Agrotehnika, Bra}a Lazi}, Ne{kovi}, Nestro petrol, Euro Hase i Petrol.

Sva koli~ina goriva se mora preuzeti kod jednog distributera, a ukoliko vlasnici registrovanih doma-}instava nisu u mogu}nosti li~no preuzeti gorivo, to umjesto wih mogu u~initi druga lica uz ovjerenupunomo}.

PO^ELA PODJELA REGRESIRANOG DIZEL GORIVA U SEMBERIJI

Gorivo na vi{e pumpi

Povoqni usloviza sjetvu svih kultura

POQOPRIVREDNO DOBRO ,,SEMBERIJA,,

Na Poqoprivrednom dobru,,Semberija" sjetva proqe}nih kul-tura u punom je jeku, a plan je da sezasije oko 1.100 hektara orani~nihpovr{ina, rekao je rukovodilacratarske proizvodwe ovog dobra^edomir Stojanovi}.

-Uslovi su dosta povoqni,zemqi{te zagrijano na dovoqnutemperaturu, a opet u wemu ima idovoqno vlage, te o~ekujemo da }ekulture koje sad zasijavamo vrlo

brzo nicati, rekao je Stojanovi}. Na PD ,,Semberija" u proqe}noj

sjetvi kukuruz }e biti zasijan napovr{ini od oko 700 hektara, odkojeg }e oko 150 hektara i}i usila`u, a jedan dio u zrno.

Na 250 hektara planom je pred-vi|eno da bude zasijana merkantil-na soja, na 50 sjemenska soja, a na 20hektara na}i }e se sjemenski sun-cokret, dok }e bijeli, koji se prviput sije ove godine, biti zasijan na

50 hektara. PD ,,Semberija" ove godine }e na

75 hektara zasijati povr}e za potrebeFabrike ,,Sava Semberija", na po 30hektara gra{ak i boraniju, a na pre-ostalih 15 hektara bi}e zasijanacvekla, paprika i paradajz.

U PD ,,Semberija" o~ekuju da }e,ukoliko vremenski uslovi dozvole,ukupna sjetva biti zavr{ena uagrotehni~kim rokovima, odnosnodo kraja aprila.

Page 4: GRADONA^ELNIK APELOVAO NA LEGALIZACIJU ...mogu}nost i podnesu zahjev ~ime bi u{li u proces legalizacije, kako bi iskoristili postoje}e pogodnos-ti da legalizuju svoje objekte, rekao

Bijeqina SEDMI^NO IZDAWE www.gradbijeljina.org22. apr. 2015. godine

4 GRAD BIJEQINA POSLOVNI BILTEN

PREDUZE]E ,,BIJEQINA PUT DOO,,

Odgovorni u svom posluBijeqinsko preduze}e ,,Bijeqina

put" DOO ve} godinama, od prove-dene privatizacije u 2001. godini,uspje{no obavqa izgradwu, rekon-strukciju i asfaltirawe puteva iizvr{ava godi{we radove na odr`a-vawu i za{titi magistralnih,regionalnih i lokalnih puteva odposebnog interesa za RS i BiH,ka`e direktor ovog preduze}aNemawa Toq.

- ^iwenica je da u godinamaekonomske krize imamo sve mawe imawe investicija, ali, ipak, uspije-vamo da se odr`imo na tr`i{tu.Trenutno imamo 210 radnika u stal-nom radnom odnosu, dok u jeku gra|e-vinske sezone, svake godine pri-mamo jo{ po 30 do 40 radnika naodre|eno radno vrijeme. [to seti~e odr`avawa putne infrastruk-ture, pogotovo u zimskim uslovima,pokrivamo kompletnu saobra}ajnumre`u magistralnih putnih prava-ca u du`ini od 330 kilometara, odgrani~nog prelaza [epak, sve doBr~kog i do prevoja Baw brdo, napravcu prema Tuzli", ka`e NemawaToq.

Aktivni tokom cijele godineOn isti~e da je 15. marta zavr-

{ena zimska sezona odr`avawaputeva, ali da i u ovim proqe}nimmjesecima na putevima ima puno

posla oko ~i{}ewa rigola,uklawawa vi{ka rizle sa kru`nihtokova i raskrsnica. Istovremeno,radnici ovog preduze}a odr`avaju ihorizontalnu signalizaciju, azadu`eni su i za ko{ewe putnihpojaseva.

- Odr`avamo magistralne iregionalne putne pravce, pres-vla~imo asfaltnim zastoromkriti~ne dionice, saniramo udarnerupe. Ove poslove obezbje|ujemoposredstvom javnih nabavki i ten-dera, u direktnom takmi~ewu sadrugim sli~nim preduze}ima koja suprisutna na ovom tr`i{tu".

Nemawa Toq ka`e da radnici

,,Bijeqina puta" trenutno obavqajuradove na dionici magistralnogputa M -18, dionica od starog gra-ni~nog prelaza Ra~a do novog grani~-nog prelaza na Ra~i. Kada se sana-cija savskog nasipa dovede do odre-|ene kote, onda }e uslijediti izg-radwa i asfaltirawe nove saobra-}ajnice u du`ini od tri do ~etiri ki-lometra.

- Trenutno najve}e aktivnostiimamo na podru~ju op{tine Lopare,gdje su svi regionalni putni prav-ci, u ve}oj ili mawoj mjeri,o{te}eni klizi{tima. Treba}epuno vremena i sredstava ulo`itida bi se ovi putni pravci doveli unormalno, prvobitno stawe. Na timputevima postavqamo potpornezidove, {ipove. S obzirom na to dajo{ uvijek dolazi do slijegawazemqi{ta, prvo postavqamomakadamsku podlogu, a kada sezemqi{te u potpunosti smiri, onda}e uslijediti i postavqawe asfal-tnih zastora".

Toq ka`e da je planirana iizgradwa novog mosta u Tobutu, kojije o{te}en u pro{logodi{wimpoplavama. Radnici ovog preduze}abili su anga`ovani i na izgradwiobjekata iz oblasti vodoprivrede,kao {to je kanal Jawica, ka-nalGOK, rekonstrukcija pu-mpne stan-ice ,,Topolovac" na Savi, izgradwabetonskog zida pored kanala uVelikoj Obarskoj. Anga`ovani su ina regulaciji kanala Seli{te uDazdarevu, na potoku Bistrik. [tose ti~e najva`nijeg posla, izgradwesaobra}ajnice na Ra~i, ovi radovibi trebalo da budu zavr{eni tokomove gra|evinske sezone, ka`e Ne-mawa Toq, direktor preduze}a,,Bijeqina put" DOO.

Od [epka do Baw brda,,Bijeqina put

,,pokriva komplet-

nu saobra}ajnu mre`u magistralnihputnih pravaca u du`ini od 330kilometara, od grani~nog prelaza[epak, sve do Br~kog i do prevojaBaw brdo, na pravcu prema Tuzli.

Udru`ewe `ena sa invali-ditetom ,,Impuls" u Bijeqini 16.aprila, izlo`ilo je u holu Centraza visko obrazovawe odje}u iukrasne predmete od ru~no tkanogplatna koji su nastali zajedni~kimradom 15 `ena sa invaliditetom i40 studenata sa dr`avnih fakultetau gradu.

Projekat ,,Tkanica" sa 6.800 KMfinansiran je iz programa ,,In" zaprovo|ewe Konvencije o pravimaosoba sa invaliditetom.

Predsjednica Udru`ewa ,,Im-puls" Tawa Milinkovi} je pojasni-la da su izlo`eni radovi nastalitokom dvomjese~ne obuke u ru~nomtkawu i {ivewu koje su `ene sainvaliditetom odr`ale za bijeqi-nske studente.

-Kroz dru`ewe i zajedni~ki radsa studentima nastojimo da posti-gnemo ve}u vidqivost `ena sa inva-liditetom u dru{tvu i da poka`emoda dosta znamo i mo`emo, rekla jeMilinkovi}eva, dodav{i da `ene

sa invaliditetom na ovaj na~inimaju i mogu}nost zarade.

Udru`ewe ,,Impuls" djeluje uBijeqini od 2005. godine, a krozradnu okupaciju `ene sa inva-liditetom u gradu do sada su ospo-sobqene za ru~nu izradu nakita,oslikavawe stakla i ru~no tkawe, u~emu ve} dr`e obuke za druge ciqnegrupe u dru{tvu.

Moderna tka~ka radionica uprostorijama Udru`ewa opremqe-na je sa ~etiri razboja, gdje susvakodnevno izlo`eni wihoviradovi, koji se nalaze i u gradskimsuvenirnicama.

Ru~no tkawe i {ivewe