Grafit, fuleren, dijamant

Struktura grafita

Grafit je mekana, sivocrna, lomljiva tvar, masna opipa.

Grafit provodi električnu struju. Kristali grafita sastoje se od slojeva, a u svakom

sloju atomi su poredani kao šesteročlani prsteni. Postojan je na zraku i otporan na vrlo visoke

temperature (sublimacija: 3670°C). Grafit se upotrebljava za proizvodnju olovaka, u

strojarstvu kao mazivo za ležajeve i ključanice, u nuklearnoj industriji za izgradnju nuklearnih reaktora itd.

Osobine grafita

Fuleren oblikom sliči na nogometnu loptu

Oznaka za najpoznatij fuleren

fuleren

Struktura fulerena

Fuleren je svaka molekula sastavljena isključivo od ugljika, u obliku šuplje kugle, elipsoida, ili cijevi.

Cjevasti fulereni se nazivaju i ugljične nanocijevi.

Fulereni su po strukturi slični grafitu koji se sastoji od slojeva u kojima su molekule ugljika spojene u šesterokutne prstenove, što stoga takvu plohu čini ravnom, dok fulereni sadrže i peterokutne (a ponekad i sedmerokutne) prstene, što im tada daje zakrivljenost.

Prvi fuleren, C60, su otkrili 1985. godine Robert Curl, Harold Kroto i Richard Smalley. Tom fulerenu je dato ime bakminsterfuleren u čast Richardu Buckminsteru Fulleru, na čije građevine podsjeća molekula fulerena. Od tada su fulereni otkriveni i u prirodi, iako je ta pojava mala.

Jedan od najvrijednijih dijamanata na svijetu… Mobitel od čistog zlata i

2950 pravih dijamanata

3. Najveći obrađeni dijamant na svijetu

Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najveću temperaturu tališta

(3547 °C). Isparava na 4200°C. Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao

alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobiva se

brilijant koji se koristi u izradi nakita. Poliranje se izvodi dijamantnom prašinom. Samo rijetki dijamanti imaju dovoljnu kvalitetu za dobivanje brilijanta.

Danas se oko 40% industrijskih dijamanata dobiva umjetnim putem. Umjetni dijamanti se mogu proizvesti i za dobivanje brilijanta, ali su ekonomski neisplativi.

Najveći svjetski proizvođači dijamanata su Australija, Rusija i Južnoafrička Republika.

Dijamanti variraju u boji, a najčešća boja dijamanta nije prozirna kao što većina ljudi misli, već je naprotiv većina dijamanata smeđa ili žuta.

Dijamanti mogu čak biti i crne boje, iako ovdje valja istaknuti kako nema dijamanta koji bi bio potpuno crn jer crni dijamant je crn zbog mnoštva inkluzija koje mu daju taj tamni izgled.

Čistim dijamantima se nazivaju samo bezbojni i prozirni dijamanti, a svi "obojani" dijamanti nisu totalno čisti dijamanti već imaju određenu razinu i vrstu nečistoća koje im daju specifičnu boju.

Tako primjerice žuti dijamanti, koji su inače i najčešća boja dijamanata imaju u sebi određenu količinu dušika koja je odgovorna za tu žutu boju, a intenzitet žute boje ovisi o tipu i koncentraciji duška sadržanoj u dijamantu.

Dijamanti – alat za bušenje, brušenje i poliranje

U kristalu dijamanta svaki je atom ugljika čvrstim vezama vezan s 4 druga atoma.

Atomi ugljika tako čine krutu trodimenzionalnu rešetku.

Oštrica ploče za rezanje kamena, stakla ili betona sadrži male krhotine dijamanta.

Udachanaya Pipe – rudnik dijamanta u Rusiji

U grafitu ugljikovi atomi čine slojeve. Veza između slojeva je slaba, a veza unutar

slojeva čvrsta. Zato slojevi ugljikovih atoma mogu kliziti

jedan preko drugoga, poput listova papira. Pisanjem grafitnom olovkom po papiru

ostaju mali kristalići grafita sa slojevima usporednim površini papira.

Grafit i dijamant na zraku ili u kisiku gore. Uz nedovoljan pristup zraka nastaje ugljikov

monoksid (CO).

2C + O2 2CO.

Uz dovoljan pristup zraka nastaje ugljikov dioksid (CO2).

C + O2 CO2

Izradio:

Josip

Mariić

8.c