granični poremečaj ličnosti spada u skupinu psihijatrijskih poremećaja koji se nazivaju...

6
ŠKOLA ZA MEDICINSKE SESTRE MLINARSKA MLINARSKA 34 Zagreb Seminarski rad za nastavni predmet zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika: Granični poremećaj ličnosti NASTAVNICA: UČENICI: Romanita Milojević,bacc.med.techn., prof Mihaela Kadoić 5.d Ivan Findri 5.d

Upload: ivan-findri

Post on 15-Dec-2015

241 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

granicni poremecaj licnosti

TRANSCRIPT

Page 1: Granični Poremečaj Ličnosti Spada u Skupinu Psihijatrijskih Poremećaja Koji Se Nazivaju Poremećaji Ličnosti

ŠKOLA ZA MEDICINSKE SESTRE MLINARSKA MLINARSKA 34 Zagreb

Seminarski rad za nastavni predmet zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika: Granični poremećaj ličnosti

NASTAVNICA: UČENICI: Romanita Milojević,bacc.med.techn., prof Mihaela Kadoić 5.d

Ivan Findri 5.d

ZAGREB________2014

Page 2: Granični Poremečaj Ličnosti Spada u Skupinu Psihijatrijskih Poremećaja Koji Se Nazivaju Poremećaji Ličnosti

Granični poremećaj ličnosti spada u skupinu psihijatrijskih poremećaja

koji se nazivaju poremećaji ličnosti, a karakterizirani su pretežno fiksiranim načinom

reagiranja i međusobnog uspostavljanja odnosa. Svaka osoba ima određene i

prepoznatljive načine i obrasce uspostavljanja odnosa s drugima. Karakteristika

osoba s poremećajem ličnosti također je da rješavanju problema uvijek pristupaju na

isti način odnosno teško se adaptiraju na potrebu promjene vlastitog funkcioniranja.

Za razliku od toga, prilagodljive osobe pokušavaju na različite i nove načine reagirati i

pristupiti rješavanju problema. Ovakav obrazac funkcioniranja (koji je specifičan za

određeni poremećaj ličnosti) može se uočiti već tijekom odrastanja, a izražen je

cijelog života. Najizraženiji su problemi vezani uz socijalno, interpersonalno i radno

funkcioniranje. Dapače, iako se ponavljano susreću s problemima u odnosu na

različite osobe i situacije, takve osobe vjeruju da je njihov način razmišljanja i

ponašanja pravilan. Po psihijatrijsku pomoć rijetko dolaze sami, a na dolazak ih

potiču ili upućuju drugi koji imaju problema s njima ili radi njih. Osobe s ovim

poremećajem su osjetljivije na vanjske stresove, pa kod njih lakše dolazi do psihičke

dekompenzacije uz pojavu tjeskobe, depresivnih ili nekih drugih smetnji. Usprkos

tome, oni obično ne prihvaćaju ili tek djelomično prihvaćaju psihijatrijsko liječenje, pa

je učinak terapije kod njih i lošiji. Teško im je stvoriti odnos povjerenja s liječnikom i

preuzeti odgovornost za svoje ponašanje.

Postoji više tipova poremećaja ličnosti, a jedan od  njih je i

emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti ili granični poremećaj ličnosti ili borderline.

On spada u najčešće poremećaje ličnosti, no kako se često pogrešno dijagnosticira

ili se ne dijagnosticira, izaziva velike probleme u životnom funkcioniranju (socijalnom,

emocionalnom i radnom) posebno radi toga što je često povezan s autodestruktivnim

ponašanjem (pokušaji samoubojstva ili provedena samoubojstva). Glavna

karakteristika ovog poremećaja jest emocionalna nestabilnost u interpersonalnim

odnosima i impulzivno ponašanje. Navedeno dolazi do izražaja već u ranoj odrasloj

dobi. Postoje kriteriji koji su potrebni za postavljanje dijagnoze ovog

poremećaja: intenzivno nastojanje osobe da izbjegne stvarno ili zamišljeno

napuštanje od strane drugih; ponavljajuće ulaženje u nestabilne i burne bliske

odnose koji su obilježeni oscilacijama između dviju krajnosti: idealizacije i

obezvređivanja druge osobe; poremećaj identiteta: naglašeno nestabilna slika o sebi

2

Page 3: Granični Poremečaj Ličnosti Spada u Skupinu Psihijatrijskih Poremećaja Koji Se Nazivaju Poremećaji Ličnosti

ili doživljaj sebe; impulzivno ponašanje koje se očituje kao neumjerenost u jelu,

upotreba psihoaktivnih tvari, trošenje novca, promiskuitetnost i drugo; ponovljeno

samozljeđivanje ili pokušaji samoubojstva te općenito autodestruktivno ponašanje

(namjerno samoozljeđivanje); česte promjene raspoloženja i emocionalna

nestabilnost; kroničan osjećaj praznine; ulaženje u konflikte, otežano kontroliranje

ljutnje, pretjerane reakcije na mali povod. U razvoju ovog poremećaja posebno su

važni čimbenici kao što je traumatično i kaotično okruženje u kojoj osoba odrasta, što

uključuje zanemarivanje, ranu separaciju, neosjetljivost na potrebe i osjećaje djeteta

te različite vrste trauma ili pojačanu psihičku osjetljivost osobe.

Osnova liječenja graničnog poremećaja ličnosti je psihoterapija

kombinirana s farmaterapijom usmjerenim na simptom. Dio liječenja čini rješavanje

kriznih stanja, posebno samouništavajućeg ponašanja, praćenje sigurnosti bolesnika

uz nužnost stalnog održavanja terapijskog okvira i odnosa. Kod većine ovih bolesnika

potrebna je dugotrajna psihoterapija kako bi se postiglo i održalo poboljšano opće

funkcioniranje, posebno u interpersonalnim odnosima i u području ličnosti bolesnika.

Cilj farmakoterapije jest ublažiti simptome emocionalne nestabilnosti, impulzivnosti,

autodestruktivnog ponašanja te ponekad psihotičnih simptoma. Kod graničnog

poremećaja ličnosti važno je od samog početka liječenja stvoriti osjećaj stabilnosti te

jasno pokazati da se terapija razlikuje od drugih odnosa koje ta osoba ima u životu.

Primjer.

N. N., rođena 1963. godine, nezaposlena, udata, majka dvoje djece, više puta se

liječila u raznim psihijatrijskim ustanovama radi psihičkih kriza i pokušaja suicida.

Njene su smetnje navodno počele u njenoj 6. godini života kada je doživjela šok

nakon što je priopćeno da majka boluje od karcinoma i da će uskoro umrijeti. Smatra

da je majka svu pažnju i ljubav usmjeravala prema sinovima iz drugog braka, a nju je

zanemarivala. Otac je bio psihijatrijski bolesnik. Smetnje su se javile u doba

puberteta, kada se počela osjećati bezvoljno, zbunjeno, imala je jake glavobolje.

Rodila je mrtvorođene blizance i tada je ponovno doživjela šok. Suprug je liječeni

alkoholičar. Žali se na niz psihosomatskih bolesti, artritične promjene koje liječi

bioenergijom, kronične želučane smetnje. Operirana je nekoliko puta. Povremeno

upada u stanja pogoršanja kada biva napeta, plačljiva, sa osjećajem izgubljenosti i

bespomoćnosti. Tada je kao "nagazna mina", ako se slučajno sa nekim ne slaže.

3

Page 4: Granični Poremečaj Ličnosti Spada u Skupinu Psihijatrijskih Poremećaja Koji Se Nazivaju Poremećaji Ličnosti

Spremna je sukobiti se do kraja, a ako ne ostvari svoje pravo, osjeća takvu ljutnju

koju često usmjerava i prema sebi. Imala je nekoliko pokušaja suicida, od ispijanja

šampona za kosu, do uzimanja velike količine lijekova. Često se ponaša hirovito, u

rasponu od potpune žalosti do ekstremne povišenosti i razuzdanosti. Stalno je

nezadovoljna sa svojim životom, stalno bi nešto novo radila, mijenjala sredinu u kojoj

živi. Žali se na difuzne smetnje po tijelu, bolove, probadanja, osjećaj žarenja. Zadnja

hospitalizacija bila je početkom ove godine.

4

Page 5: Granični Poremečaj Ličnosti Spada u Skupinu Psihijatrijskih Poremećaja Koji Se Nazivaju Poremećaji Ličnosti

Popis literature:http://www.zdravobudi.hr/9292/emocionalno-nestabilni-poremecaj-licnostihttp://www.psihoterapija.org.rs/granicni_poremecaj_licnosti_borderline.htm

5