granični poremečaj ličnosti spada u skupinu psihijatrijskih poremećaja koji se nazivaju...
DESCRIPTION
granicni poremecaj licnostiTRANSCRIPT
ŠKOLA ZA MEDICINSKE SESTRE MLINARSKA MLINARSKA 34 Zagreb
Seminarski rad za nastavni predmet zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika: Granični poremećaj ličnosti
NASTAVNICA: UČENICI: Romanita Milojević,bacc.med.techn., prof Mihaela Kadoić 5.d
Ivan Findri 5.d
ZAGREB________2014
Granični poremećaj ličnosti spada u skupinu psihijatrijskih poremećaja
koji se nazivaju poremećaji ličnosti, a karakterizirani su pretežno fiksiranim načinom
reagiranja i međusobnog uspostavljanja odnosa. Svaka osoba ima određene i
prepoznatljive načine i obrasce uspostavljanja odnosa s drugima. Karakteristika
osoba s poremećajem ličnosti također je da rješavanju problema uvijek pristupaju na
isti način odnosno teško se adaptiraju na potrebu promjene vlastitog funkcioniranja.
Za razliku od toga, prilagodljive osobe pokušavaju na različite i nove načine reagirati i
pristupiti rješavanju problema. Ovakav obrazac funkcioniranja (koji je specifičan za
određeni poremećaj ličnosti) može se uočiti već tijekom odrastanja, a izražen je
cijelog života. Najizraženiji su problemi vezani uz socijalno, interpersonalno i radno
funkcioniranje. Dapače, iako se ponavljano susreću s problemima u odnosu na
različite osobe i situacije, takve osobe vjeruju da je njihov način razmišljanja i
ponašanja pravilan. Po psihijatrijsku pomoć rijetko dolaze sami, a na dolazak ih
potiču ili upućuju drugi koji imaju problema s njima ili radi njih. Osobe s ovim
poremećajem su osjetljivije na vanjske stresove, pa kod njih lakše dolazi do psihičke
dekompenzacije uz pojavu tjeskobe, depresivnih ili nekih drugih smetnji. Usprkos
tome, oni obično ne prihvaćaju ili tek djelomično prihvaćaju psihijatrijsko liječenje, pa
je učinak terapije kod njih i lošiji. Teško im je stvoriti odnos povjerenja s liječnikom i
preuzeti odgovornost za svoje ponašanje.
Postoji više tipova poremećaja ličnosti, a jedan od njih je i
emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti ili granični poremećaj ličnosti ili borderline.
On spada u najčešće poremećaje ličnosti, no kako se često pogrešno dijagnosticira
ili se ne dijagnosticira, izaziva velike probleme u životnom funkcioniranju (socijalnom,
emocionalnom i radnom) posebno radi toga što je često povezan s autodestruktivnim
ponašanjem (pokušaji samoubojstva ili provedena samoubojstva). Glavna
karakteristika ovog poremećaja jest emocionalna nestabilnost u interpersonalnim
odnosima i impulzivno ponašanje. Navedeno dolazi do izražaja već u ranoj odrasloj
dobi. Postoje kriteriji koji su potrebni za postavljanje dijagnoze ovog
poremećaja: intenzivno nastojanje osobe da izbjegne stvarno ili zamišljeno
napuštanje od strane drugih; ponavljajuće ulaženje u nestabilne i burne bliske
odnose koji su obilježeni oscilacijama između dviju krajnosti: idealizacije i
obezvređivanja druge osobe; poremećaj identiteta: naglašeno nestabilna slika o sebi
2
ili doživljaj sebe; impulzivno ponašanje koje se očituje kao neumjerenost u jelu,
upotreba psihoaktivnih tvari, trošenje novca, promiskuitetnost i drugo; ponovljeno
samozljeđivanje ili pokušaji samoubojstva te općenito autodestruktivno ponašanje
(namjerno samoozljeđivanje); česte promjene raspoloženja i emocionalna
nestabilnost; kroničan osjećaj praznine; ulaženje u konflikte, otežano kontroliranje
ljutnje, pretjerane reakcije na mali povod. U razvoju ovog poremećaja posebno su
važni čimbenici kao što je traumatično i kaotično okruženje u kojoj osoba odrasta, što
uključuje zanemarivanje, ranu separaciju, neosjetljivost na potrebe i osjećaje djeteta
te različite vrste trauma ili pojačanu psihičku osjetljivost osobe.
Osnova liječenja graničnog poremećaja ličnosti je psihoterapija
kombinirana s farmaterapijom usmjerenim na simptom. Dio liječenja čini rješavanje
kriznih stanja, posebno samouništavajućeg ponašanja, praćenje sigurnosti bolesnika
uz nužnost stalnog održavanja terapijskog okvira i odnosa. Kod većine ovih bolesnika
potrebna je dugotrajna psihoterapija kako bi se postiglo i održalo poboljšano opće
funkcioniranje, posebno u interpersonalnim odnosima i u području ličnosti bolesnika.
Cilj farmakoterapije jest ublažiti simptome emocionalne nestabilnosti, impulzivnosti,
autodestruktivnog ponašanja te ponekad psihotičnih simptoma. Kod graničnog
poremećaja ličnosti važno je od samog početka liječenja stvoriti osjećaj stabilnosti te
jasno pokazati da se terapija razlikuje od drugih odnosa koje ta osoba ima u životu.
Primjer.
N. N., rođena 1963. godine, nezaposlena, udata, majka dvoje djece, više puta se
liječila u raznim psihijatrijskim ustanovama radi psihičkih kriza i pokušaja suicida.
Njene su smetnje navodno počele u njenoj 6. godini života kada je doživjela šok
nakon što je priopćeno da majka boluje od karcinoma i da će uskoro umrijeti. Smatra
da je majka svu pažnju i ljubav usmjeravala prema sinovima iz drugog braka, a nju je
zanemarivala. Otac je bio psihijatrijski bolesnik. Smetnje su se javile u doba
puberteta, kada se počela osjećati bezvoljno, zbunjeno, imala je jake glavobolje.
Rodila je mrtvorođene blizance i tada je ponovno doživjela šok. Suprug je liječeni
alkoholičar. Žali se na niz psihosomatskih bolesti, artritične promjene koje liječi
bioenergijom, kronične želučane smetnje. Operirana je nekoliko puta. Povremeno
upada u stanja pogoršanja kada biva napeta, plačljiva, sa osjećajem izgubljenosti i
bespomoćnosti. Tada je kao "nagazna mina", ako se slučajno sa nekim ne slaže.
3
Spremna je sukobiti se do kraja, a ako ne ostvari svoje pravo, osjeća takvu ljutnju
koju često usmjerava i prema sebi. Imala je nekoliko pokušaja suicida, od ispijanja
šampona za kosu, do uzimanja velike količine lijekova. Često se ponaša hirovito, u
rasponu od potpune žalosti do ekstremne povišenosti i razuzdanosti. Stalno je
nezadovoljna sa svojim životom, stalno bi nešto novo radila, mijenjala sredinu u kojoj
živi. Žali se na difuzne smetnje po tijelu, bolove, probadanja, osjećaj žarenja. Zadnja
hospitalizacija bila je početkom ove godine.
4
Popis literature:http://www.zdravobudi.hr/9292/emocionalno-nestabilni-poremecaj-licnostihttp://www.psihoterapija.org.rs/granicni_poremecaj_licnosti_borderline.htm
5