grčka 4. st. i grčko društvo

Grčka 4. st. i grčko društvo

Propadanje grčkih gradova• kraj atenske moći – Sparta: prevlast uz pomoć Perzije• u Ateni – oligarsi preuzimaju vlast 404. g. – 5 efora – “vladavina 30” –

strahovlada uz potporu Sparte – uklanjanje polit. protivnika• Teramen i Kritija – vođe oligarha – Teramen smaknut od reakcionarnog i

okrutnog Kritije• Trazibul i demokrati – preuzimaju vlast iz Tebe – obnova demokracije – Spartanci

pokušavaju spriječiti promjenu vlasti u Ateni• Lisandar – svrgnut od efora 403. g. zbog prevelike moći – Sparta ograničava

interese na Peloponez – pobjeđuje Elidu• Spartanci podupiru Kira protiv Artakserksa II. – pohod 10 000 – 401. g. Kunaksa

– Ksenofontova Anabaza• Sparta nadzire oligarhije u grčkim gradovima – potpomaže grčke gradove u Maloj

Aziji• Perzijanci potiču zlatom Atenu i Tebu na pobunu protiv Sparte• Spartansko-perzijski rat: 400. – 394. g. – Spartanci ratuju u Joniji s perzijskom

vojskom – pobjeda Agezilaja kod Sarda – ne uspijeva zauzeti grad – Spartanci se povlače

• Korintski rat: 395. – 387. g. – Lisandar ratuje u Beotiji – Atenjanin Konon s perz. flotom pobjeđuje spart. flotu kod Knida 394. g.

• Spartanci (Agezilaj) pobjeđuju na kopnu Atenjane i Tebance kod Koroneje• 393. g. Konon gradi nove “Duge zidine”• Spartanci i Perzijanci sklapaju novi savez – prisiljavaju Atenu na mir• mirovni kongresi u Sardu i Sparti – 386. g. Antalkidin mir (kraljevski mir) – Mala

Azija i Cipar perzijski; Lemnos, Imbros i Skiros Atenski; Sparta – prevlast u grčkom svijetu uz perz. pomoć – stvarni kraj Peloponeskog rata

• Sparta ratuje protiv Olinta na Halkidici – Teba se ne drži vojnih obaveza – Spartanci potpomažu oligarhe u Tebi

• Atena i Teba ulaze u savez 377. g. – novi atički pomorski savez na ravnopravnoj bazi – pristupaju mu mnogi egejski otoci, grčki gradovi u Trakiji i Makedonija

• 371. g. Atena i Sparta sklapaju mir posredovanjem perzijskog kralja i Dionizija I. Sirakuškog – Teba se protivi

• Spartanci upadaju u Beotiju – poraženi od Epaminonde kod Leuktre – tebanski “kosi vojni poredak”

• tebanska hegemonija slijedeće desetljeće – oslobođenje Arkadije i Mesenije od Spratanaca

• Sparta i Atena – novi savez zbog tebanskog uspona – 362. pobjeda Tebanaca kod Mantineje – Epaminondina pogibija: kraj tebanske prevlasti

• iscrpljenost grčkih gradova stalnim ratovanjem – uspon nove sile na sjeveru: Makedonija – naznake drastičnih promjena u grčkom svijetu

Grci na istoku – Crno more

• Kimerijski Bospor – tjesnac između ist. dijela Krima i poluotoka Taman• od 5. st. pr. Kr. – nekoliko gradova se udružuje u Bosporsko kraljevstvo –

prijestolnica u Pantikapeju – poprima obilježja helenističke države

1 / 7


• osvaja ga Mitridat (Pontsko kraljevstvo) – postaje vazalno kraljevstvo Rimskog carstva – postoji do 4. st. pos. Kr. – propada u seobama naroda

• zapadne kolonije – današnja obala Bugarske i Rumunjske – trgovina s tračkim zaleđem – važne također zbog žita

• kolonije na ušću Dunava – početna točka plovidbenog puta u unutrašnjost prema dako-getskim narodima

• tradicija mitske Jazonove plovidbe – potvrda starosti poznavanja ovog plovnog puta

• istočne kolonije – na rubu mitske zemlje Kolhide – dobava metala (bakar, željezo, zlato i srebro)

• podaci o grčkom Pontu – Herodot, Pseudo-Skilak, Polibije

Grci na zapadu – kolonizacija • najzapadnije grčke kolonije: Fokejci osnivaju Masiliju oko 600. g. pr. Kr. i Alaliju

na Korzici 565. g. – Emporion (Ampurias) i Herejoskopej u Španjolskoj• zbog perzijskog pritiska u Maloj Aziji – sve veći priliv stanovništva iz Fokeje na

Korziku – jača gusarenje Alalijaca – ugroženi interesi Kartažana i Etruščana• 535. g. Etruščani i Kartažani pobjeđuju grčku flotu kod Alalije – Fokejci

napuštaju Alaliju – prekid grčkog naseljavanja Korzike• krajem 7., u 6. i 5. st. – grčke kolonije u Italiji osnivaju svoje kolonije: Gela

osniva Akragant, Sibaris Posidoniju• Sibaris, Gela i Sirakuza – ulaze u krug najvažnijih gradova grčkog svijeta• Sikani i Sikuli – domorodačko stanovništvo Sicilije – promjenjiv odnos prema

grčkim kolonizatorima• južna Italija – prijateljski odnos grčkih kolonizatora s italskim stanovništvom –

jača pritisak Etruščana u 2. pol. 6. st. kao dio njihove ekspanzije prema istoku i jugu

• 525. g. – Etruščani pokušali osvojiti Kumu – uspješna grčka obrana

Grci na zapadu – borbe za prevlast• Sicilija – 6. st. pr. Kr. – razdoblje snažnog uspona grčkih gradova: Gela, Sirakuza,

Akragant• tiranida – tipičan oblik vladavine na Siciliji od polovine 6. st.• polisi na Siciliji se razvijaju u teritorijalne države – znatno prije nego u matičnoj

Grčki i na istoku• Gela – tiranin Kleandar – od oko 505. g. – temelji kasnijoj snažnoj dvojnoj državi

Gele i Sirakuze• Kleandrov brat Hipokrat tiranin u Geli (498. – 491. g.) – svladava Sikule –

formira teritorijalnu državu između istočne i zapadne obale Sicilije• Gelon (491. – 478. g.) – seli svoje sjedište u Sirakuzu 485. g.• u Akragantu (488. – 472. g.) – tiranin Teron – osvaja Himeru 483. g.• Anaksilaj (494. – 476. g.) – ujedinjuje Zankle i Region – preimenovao Zankle u

Mesanu (Messinu) nakon naseljavanja Mesenijaca• tirani manjih kolonija – traže pomoć od Kartage pred nadirućim teritorijalnim

državama na Siciliji

2 / 7


Grci na zapadu – sirakuška hegemonija• Kartažani – u dogovoru s Perzijom – napad na Siciliju (Hamilkar) – Gelon

predvodi Grke – 480. g. grčka pobjeda kod Himere – samoubojstvo Hamilkara• Hijeron (478. – 467. g.) – Gelonov brat – pobjeda nad Etruščanima kod Kume

474. g.• 453/2. g. – kraj etrurske prevlasti na moru – Sirakuza postaje sila na zapadu –

podvrgava pod svoju vlast brojne polise• u drugom dijelu Peloponeskog rata (415. – 413. g.) – napad Atene na Sirakuzu –

pobjeda Sirakuze – učvršćenje Sirakuze kao sile na grčkom zapadu• 401. g. Sirakuza šalje 3 000 hoplita kao dio 10 000 kao pomoć Kiru kod Kunakse• nove napetosti između Grka i Kartažana – borba oko kolonizatorskog područja,

plemenitih metala i trgovinskog utjecaja nad lokalnim stanovništvom• Kartažani krajem 5. st. šire svoj posjed na Siciliji – osvajaju Himeru, Selinunt i

Akragant• sukobi između Sirakuze i Kartažana – nastavljeni i u 4. st. • početkom 4. st. pr. Kr. – tiranin Dionizije Stariji – rat s Kartagom – gubitak Gele

– utvrđivanje Sirakuze zidovima duljine 22 km• 392. g. – mirovni sporazum s Kartagom – usprkos gubicima Sirakuza zadržava

status sile – osvaja Region – kolonizira Jadran: Ankon, Adria, Numana, Tindari, Tauromen, Isa

• Dionizije Mlađi – na vlasti od 367. g. – ruši ga Dion 356. g. – ponovno na vlasti od 346. do 344. g. – početak unutarnje nestabilnosti u Sirakuzi

• uvođenje demokracije – Timoleon 345. g. – pobjeda nad Kartažanima 339. g. – nove nestabilnosti u Sirakuzi

• od 317. g. nova tiranida – Agatoklo – ratuje s Kartagom s promjenjivim uspjehom – uspijeva prenijeti rat u Afriku i pobijediti ih na matičnom tlu

• novi mirovni sporazum zadržava status quo između Sirakuze i Kartage• nakon Agatoklove smrti 289. g. – Sirakužani pozivaju epirskog kralja Pira u

pomoć – od 275. g. na vlasti Hijeron II. – stabilizacija i novi uspon Sirakuze

GRČKA DRUŠTVA U KLASIČNOM DOBU• do 5., 4. st. pr. Kr. – stotine grč. zajednica na obalama

Sredozemlja i Crnog mora - smatraju se jednakima = pripadnici polisa (jedini civilizirani način života) - različiti elementi života = poljoprivredna osnova, trgovačka, utvrde, svetište... - većina ima luku

• mnoštvo podataka za rekonstrukciju života, ali većina iz Atene (netipični grad, složeniji unutarnji odnosi, naprednija) - Sparta – opis atenskih pisaca (naglašavaju razlike) - ostatak – razasuti podaci ili slučajni nalazi (zakonik grada Gortine na Kreti)= Atena je fokus (pretpostavka da su osnovne društvene

3 / 7


i gospodarske veze svuda iste)ATENA

• izvori: - Platon (subjektivan - idealizirana vizija grada) - komedije – druga strana života ali preuveličana - zakoni – samo zločin i kazna, ne normalna situacija - govori na sudu – samo pitanja bogatih (nasljedstvo, sukobi poslovnih interesa…) = mnoštvo podataka ali stereotipnih; djelomični prikaz kako je bilo biti Atenjaninom

• polis: - u osnovi muška zajednica (porijeklo u ratničkim zajednicama = prava ratnika da odobre ili odbace odluku vođe) - temelj svih = politika, direktno sudjelovanje u odlučivanju nakon rasprave - Atena i Sparta: svi punopravni muški građani; ostali: određene grupe (na temelju bogatstva, porijekla…) - svuda postoji građ. skupština, vijeće i godišnji magistrati

• podjele unutar polisa: temelj prijašnja klanska podjela - dorski gradovi 3 triba, jonski 4 - Atena – promjena od Klistena = razbio klansku podjelu, uvodi teritorijalnu pripadnost

• osim teritorijalne pripadnosti demi Atenjanima važnija pripadnost bratstvu (fratriji)

- nije krvna veza, prvotno vjerojatno grupa ratnika, kasnije pristupna svim muškarcima - svaki muškarac morao pripadati nekoj fratriji - dominira društvenim životom građana - svako štuje Zeusa Fratriosa i Atenu Fratrios (godišnja svetkovina na tradicionalnoj lokaciji) - inicijacija za mladiće: - kao mali predstavljeni na oltaru Zeusa Fratrija (otac i rođaci) – prihvaćanje prve žrtve = prihvaćanje u zajednicu - kao adolescent posvećuje odrezanu kosu – glasanjem priman u bratstvo (upis na fratrijsku listu) - glavna uloga kod sklapanja braka = osnova društvenih i religijskih aktivnosti svakog građana (osim smrti)

• tip zajedništva uobičajen u cijelom grčkom svijetu - Sparta najjasniji primjer: - muškarci podijeljeni u sistije (temelj društvene i vojne organizacije) = protuteža aten. demokraciji = Sparta i Atena primjer kako se 2 slične institucije mogu različito razviti (2 društva sa sasvim suprotnim karakteristikama)Otvorenija – postoji mnoštvo društvenih grupa integriranih u državu: - aristokratske religijske grupe (gennetai): - zajednički predak - monopol na svećeničke funkcije važnijih kultova - druge religijske grupe (niže na ljestvici):

4 / 7


- štovanje nižih božanstava i junaka - snažan društveni angažman (gozbe i međusobna pomoć) - aristokratske grupe temeljene na opijanju: - povremeno mobilizirane za političke svrhe - češće – bezumno razbijanje i maltretiranje prolaznika nakon pijanki - sportske grupe (gymnasia) – pripadnici prethodne grupe danju - klubovi za dobit - pogrebni klubovi - nezavisni trgovački klubovi - religijske ili mistične sekte - intelektualne organizacije (filozofske škole)

- Sve temeljene ili na osnovu kulta, ili vlasništva za zajedničku dobit - formalni ustav (valjan dok se ne kosi s javnim zakonom) i službenici - snažno zajedništvo (gozbe) - muške organizacije (žene - pojedine kultne grupe)

OBITELJ • monogamna; muž, žena i djeca• Funkcija: - ekonomska

- reproduktivna (izvor građana) - promjena s novim zakonom o građanstvu (problemi aristokracije, primjer Perikla) - nasljedstvo (sva muška djeca) - zaštita i zatvaranje žena osnova života muškaraca – javna okupljanja a ne obitelj - razlog za monumentalne gradnje = razaranje obitelji (time platili demokraciju)

POLOŽAJ ŽENA= građani s određenim kultovima rezerviranim samo za njih - jedina svrha: ženidba i potomstvo

- Ne mogu trgovati, posjedovati imovinu (samo robovi, odjeća i nakit)

- stalna zaštita glave obitelji (muž, otac, sin)- miraz obavezan ali im ne pripada- udovica može naslijediti ali mora pod zaštitu najbližeg

muževog rođaka (mora ju oženiti)- zatvarane od vanjskog svijeta (“neracionalne, strastvene,

divlje” – mitovi: Prokna, Medeja, Persifala, Hera…)- govor na atenskom sudu: Hetere su za zadovoljstvo,

ljubavnice za oporavak našeg tijela danju a žene da rode legitimnu djecu i održavaju kućanstvo

- stranac ne ulazi u kuću nepozvan, ženske odaje odvojene od javnih dijelova kuće (selo: toranj; grad. kuće: gornji kat; veće kuće: dio udaljen od ceste i čuvan)

5 / 7


GOSPODARSTVO- Kompleksno (reljef): planine – pašnjaci, masline,

šumarstvo; obala – ribolov, pomorstvo; grad – obrti, trgovina - malo obradivog zemljišta (vinova loza) = uvoz osnovnih prehram. sirovina - trgovina nužna = osnovna gospod. djelatnost uz obrt (lončarstvo)

- Velike radionice ugl. u rukama političara (Demosten – mačevi i ležaljke) - vjer. postoje držav. ugovori (pgt. za naoružanje)

- Brojni javni radovi – potrebna brojna radna snaga, obrtnici i umjetnici

- rudnici srebra (Laurij) – država daje koncesije poduzetnicima i udrugama – velika dobit - ali i iznajmljivanje radnika (Nikija)

STRANCI I ROBOVI- Trećina slobodnog stanovništva: stranci bez građ. prava

(metoikos) - imat građanina zaštitnika, registrirati se, godiš. porez – puna pravna zaštita - ne smije oženiti Atenjanku niti posjedovat zemlju -dobrostojeći, koncentrirani u Pireju (obrtnici, trgovci i bankari)

- ropstvo: - uobičajeno, samo nesretnici nemaju (Atika – jednak broj robova i slobodnih) - Aristotel: -robovi su “živo oruđe” koje vlasnik koristi kako hoće, ali samo bi budala uništavala svoje oruđe - priznanje na sudu samo pod mučenjem - ali na farmama i nekim radionicama – isti tretman kao slobodni građani (neki čak nezavisni obrtnici) = ropstvo je zamjena za nadnički rad (sramota) - pravo ropstvo jedino u rudnicima Laurija (profit toliki da si mogu priuštiti novog roba) - arheološki dokazi (skeleti, uska okna bez zraka i svijetla)

Kultura klasične Grčke• Atena – centar kulture i umjetnosti grčkog svijeta• graditeljstvo – Akropola• kiparstvo – Fidija, Miron, Poliklet• slikarstvo – sačuvano na vazama• tragedija – Eshil, Sofoklo, Euripid• komedija – Aristofan• historiografija:

6 / 7


– Hekatej iz Mileta – prvo geografsko djelo, logograf po tradiciji– Herodot – “otac povijesti” – povijest do 479. g.– Tukidid – kritički nastrojen autor – o Pelop. ratu – do 411. g. - nedovršeno– Ksenofont – Anabaza – povlačanje 10 000 grčkih plaćenika poslije bitke

kod Kunakse– Helenska povijest – do 362. g. – nastavak na Tukidida

• filozofija – Sokrat, Platon, Aristotel – osnova filozofije zapadnog svijeta

GOZBE I SPORT- Symposion = muška skupina za opijanje

- aristokratski oblik kulture = fokus društvenog života - u “muškoj sobi” (andron): ležaljke (3 do 4, male grupe) i niski stolovi za zakusku, veliki krater na sredini (omjer voda/vino = 2-3/1) - posluga (mladi robovi i robinje) - čitanje poezije, igre (najpopularniji: gađanje vinom u metu), zabavljaju ih mladi robovi i robinje, često prisutne i hetere i posebno odabrane robinje - 2 osnovna ligh motiva: - red u govorništvu - važnost ljubavi i seksa (van sfere obitelji) = temelji grčke homoseksualnosti (zemaljska i duhovna veza) - nakon pijanke pohod po ulicama

- Gymnasion – dnevna zanimacija mladih aristokrata - Grci prvo društvo koje sport uzimalo ozbiljno - atlete slavljeni - vježbanje (goli), zavođenje, rasprave i razgovori -najvažniji: Akademija i Likej (filozofske škole; Platon i Aristotel)

7 / 7

grčka 4. st. i grčko društvo

Documents