I. MIKENSKA CIVILIZACIJA- Koristili pismo linear B – dešifrirali ga Ventris i Chadwick 1953. – dokazali da je linear B bio grčki

jezik- Prije se smatralo da između propasti mikenske civilizacije (12. stoljeće) i homerovog doba (8.

stoljeće) nije postojala civilizacija u tom smislu – nova istraživanja pokazuju da ipak postoje etape prijelaza, a ne samo ništavilo između 12. i 8. stoljeća – submikenski period, protogeomotrijski period

- Pripadnost grčkoj civilizaciji se pokazuje najprije po pripadnosti grčkom govornom području- Grčki jezik počinje krajem 15. st., a možda i ranije, stoga i grčka civilizacija počinje u 15. st. - Linear B – sustav koji simboli predstavljaju uglavnom slogove, a također postoje i ideogrami

(simboli koji predstavljaju cijele riječi); velik dio simbola predstavlja brojeve i mjerne jedinice- Brojevi odgovaraju decimalnom sustavu, a znakovi su sastavljeni od nekoliko crta koje čine figuru- Diftonzi nisu obilježeni, kao ni samoglasnici na kraju riječi, a ni razlika između l i r- Na mikenskim zapisima (radi se o glinenim pločicama na kojima su surezani znakovi) se uglavnom

nalaze arhivski zapisi (razni popisi; imanja, davanja, upravitelja...)- Prvi Grci su se naselili u Grčkoj početkom 2. tisućljeća BC, pomiješali se sa tamošnjim

stanovništvom i nametnuli im svoj jezik - Širi se tip kuće s megaronom- Minojska Kreta – centralizirana država, prijestolnica Knosos, 50 000 stan., na čelu države monarh,

razvijena trgovina (zbog napredne mornarice)- Trojanski rat – krajem 13. st. BC- Prva grčka civilizacija – mikenska, po nalazištu u Mikeni koje je istraživao Schliemann (nadao se

naći Agamemnonovu grobnicu)- Tolosi – građevine kružnog tlocrta; grobnice kružne osnove (okrugle prostorije ukopane u tlu,

pokrivene koničnom kupolom, prilaz do grobnice je u obliku dromosa – otvorenog hodnika) – Atrejeva grobnica iz druge polovine 14. st. BC iz Mikene

- Lavlja kapija – sredina 14. st.- Dvorac u Tirintu – velika utvrđenja, propileji – monumentalan ulaz gdje se ispred vrata otvorenih u

zidu nalaze s obje strane zida po jedan trijem sa stupovima- Megaron – velika dvorana sa četiri stupa koi nose krov, u središtu ognjište- Anta – tip građevine kod kojeg se stupovi nalaze sa svake strane ulaza – prethodnik grčkog hrama

(kraljev dom će postati dom bogova)- Dvorac u Pilu – pripisuje se dinatiji Nestora, svuda oko glavnog rasporeda prostorija se nalazi niz

pomoćnih soba (za spavanje, ostave, kupaonice...), gipsane ploče na podu, freske na zidovima, grifoni sa svake strane prijestolja

- Megaron je jedinstven u mikenskoj arhitekturi – minojci ga nemaju- Mikenska keramika – proizvodi se u Argolidi, Atici, na Rodosu i na cipru- Krateri, kaleži sa dvije ručke na nozi, vrčevi za vino s izvijenim lijevkom i drškom- Ukras – crna ili mrkocrvena glazura, gušće ili rijeđe vodoravne linije, jednostavni motivi, krljušt,

mreže, koncentrične linije; stlizirane, pojednostavljene linije koje predstavljaju oktopoda, puža, biljke

- Keramika služi za istraživanje mikenske povijesti, a isto tako i rezbarena slonovača- Na Delosu – figurice ratnika i grupe životinja izrađene u slonovači – realizam- Konstrukcijom pločica pisanih linearom B – mikenci su ratnički narod, organizirani u kneževine

(knez – anaks)- Vojska – brončano oružje, nema konjice, ali ratna elita se prevozila u kolima s dva konja, ratna flota

štitila trgovačku flotu- Gusarenje – često i normalno, čak plemenito- Mikenska trgovina – do Sicilije, Liparskog otočja, Iskije - Obožavali iste bogove kao i njihovi potomci (na tablicama se sreću imena zeusa, Here, Atene...)- Javljaju se neki bogovi koi će kasnije nestati, tj. apsorbirati se u druge bogove (Enalije u Aresa, Pean

u Apolona, Ilitija s Herom, npr.)- Propast je došla polako, s promijenama – promijena pogrebnih rituala (spaljivanje), seobe naroda

tijrkom 12. i 13. st., razvoj gusarstva ih je natjerao da ostanu na kopnu i ovise isključivo o svojim izvorima, počeli su se okretati jedni protiv drugih i polako se uništili

II. GEOMETRIJSAK CIVILIZACIJA ILI HOMEROVO DOBA- Grci su se ponovno pojavili u 9. st. BC, bitno drugačiji od svojih prethodnika- Jonska seoba – Jonjani su naselili Kiklade i anatolsku obalu dok su bježali od Dorana- Prve grčke naseobine u Anatoliji – 15.st., prije kraja mikenske civ., Milet i Klaros- U središtu Anatolije razvija se Lidija i ograničava kretanje grka u unutrašnjost Anatolije- Etničke razlike se zasnivaju na jezičnim razlikama – Eolci su na sjeveru, Jonjani na istoku, a Dorani

na jugu Peloponeza i Egejskog bazena- Ovaj raspored je bio trajan i imao je utjecaj na politiku tog područja- Jonjani su bili podjeljeni na četiri plemena, Dorani na tri- Jezična povezanost je bila važna Grcima, po tome su se raspoznavali od barbara- Jedinstveni jezici u svim grčkim pokrajinama su bili književni jezici, tvorevina nastala

kombiniranjem svih grčkih jezika (npr. epski jezik za govor u heksametrima, postoji od početka grčkog jezika)

- Arhitektura – dorski stil na grčkom kopnu, jonski u Maloj Aziji- Geometrijsko doba – 9. i 8. st., linije i geometrijski motivi, postupno se oslobađa mikenske tradicije- Submikenski i protogeometrijski period – prijelaz između mikenske i grčke civ.- Submikenski – kraj 12. do sredine 11. st.- Protogeometrijski – od polovine 11. do početka 9. st., koncentrični krugovi ili polukrugovi, valovite

linije, isprekidane linije, trake od trokuta ili rombova, šahovnica, meandar, apstraktno prikazivanje stvarnog svijeta (stilizirane životinje)

- Rani geom. – od 900. do sredine 8. st., oslikane površine odvojene crnim trakama, koncentrični krugovi, meandar

- Razvijeni geom. – od sredine do kraja 8. st., stilizirana ljudska figura, linearni motivi u trakama, prilagođavanje svakog motiva na njegovo mjesto (nema šupljina ili stiskanja motiva), amfore i krateti iz Dipilona

- Kasni geom. – kraj 8. st.- Geometrijska keramika – Korint, Arg, Beotija, Kikladi, Tera, Rodos, Cipar, Italija, Atika- Pokopi – u jamu se stavljao pepeo pokojnika s grobnim prilozima, a na grobu se diže nadgrobni

spomenik koji ima ulogu stele uz koji stoji vaza za žrtve ljevanice- Oblici vaza – amfore, krateri, krčazi, pehari, čaše, pikside (posude s poklopcima)- Vaze ogromnih dimenzija – grobni spomenici (Dipilon)- Od protogeometrijskog perioda se javlja običaj da se cijela vaza premaže crnom glazurom a na vratu

se ostavi prostor za ukras - Amfora iz Dipilona – oplakivanje pokojnika koji leži na posmrtnom odru- Brončane statue – iz 8. st., životinje i stilizirani likovi; služili su kao pečati, postavljani su na vaze ili

bronačne tronošce, zavjetni pokloni za svetišta- Statuete od terakote- Usvajanje feničkog alfabeta u 9. ili 8. st.; feničkom načinu bilježenja glasova su Grci dodali

bilježenje samoglasnika- Odmah su nastala prva književna djela, Ilijada i Odiseja – mogućnost da se pismo i razvilo da bi se

Homerovi spjevovi mogli zapisati i sačuvati- Jedan od osnovnih elemenata Homerove poezije – usporedba herojskog čina s činjenicom iz

svakodnevnog života, da djelo učini zanimljivijim za slušaoce- I u keramici i u književnosti – izražen osjećaj za kompoziciju, sve je na svom mjestu, jasni priakzi

hijerarhija u vjerskom i društvenom kontekstu- Hesiod – u svoja djela unosi svoju ličnost, za razliku od Homera; Teogonija (rodoslov bogova),

Poslovi i dani (didaktička pjesma o zemljoradnji, o sudbini seoskog stanovništva u geometrijskoj Grčkoj)

III. ARHAJSKO DOBA- Od 8. do 6. st.- Društvena kriza (kraj 8. st.) zbog loše podjele zemlje, uzrokovala velika iseljavanja, unutarnji razvoj

grada, razvoj novih političkih sustava (tiranija)- Geneje – obiteljski klanovi- Fratrije – drupe ujedinjene zajedničkim kultom- Gradovi su formirani kao monarhije

- Moć pripada zemljoposjednicima, a kraljevska titula je bila samo titula- Vladavina se nasljeđivala, ali se zemlja djelila među svim nasljednicima jednako, i sa svakom

generacijom se imovina smanjivala, dolazi do opće težnje gomlanju zemljišta u kojoj su prednjačili oni imućniji, a većina stanovništva je prodavala svoju zemlju da vrtai dugove, a da bi vratli dugove davali su i same sebe u ropstvo

- Stenohorija – nestašica zemlje- Sredina 7. st. – Delfi savjetovali Teri da pošalje pohod u Libiju i da tamo osnuje nastambu (zato što

je na Teri došlo do društvene krize uzrokovane slabim žetvama); rukovanje ovim pothvatom je povjereno Batosu; poslali su dvije pentekontore (najviše dvije stotine ljudi); osnovali Kirenu 631. BC

- Sve priče o osnivanju novih nastambi su takve- Pentekontora – brod s pedeset veslača- Uglavnom nisu nailazili na neprijteljski nastrojene domoroce, nego na nomade- Osim u središnjoj Italiji – npr. Taranto (ili Tarent, u knjizi piše Tarent, a na hrvatskom je Taranto);

surove borbe za prevlast između Grka i barbara- Osnivač Taranta je Spartanac Falant – proročanstvo ad će zauzeti grad kad bude osjetio kišu iz

vedrog neba; godinama je gubio, a jednog dana je njegova žena Aitra (vedro nebo) nije proplakala i suze su pale na njegovo lice i on je osvojio grad

- Oikistes – osnivač- Neke se kolonije i same šire- Halkidika – dobila ime po osnivačima iz grada Halkisa; tri poluotoka Palena, Sitonija i Akteja;

najvažniji gradovi Mendeja, Toroneja, metoneja- Jonjani sa Kiklada nastanili se na Trakiji- Propontida – Mramorno more- Grci s otoka Androsa osnovali su Akant i Stagiru; Jonjani – Maroneju, Perint; Eolci – Aions, Sestos;

Milećani – Kizik, Abidos, Sinopa, Amisos, Istros, pristanište Apolonja u Trakiji, luka Odesos, Pantikapeja, Teodosija, Tanais, Fasis, Dioskuria; Fokejci – Lampsak; Megarani – Bizant 660. BC, Herakleja Pontska, Mesembrija

- Šire se na razna područja da bi došli do prirodnih bogatstava tih krajeva – željezo, bakar, olovo, drvo, roblje, žito iz Rusije

- U zamjenu su u te krajeve odnosili keramiku, vino, ulje, mirise- Kraj 8. st. – prodiranje na Crno more- Pont Euskin – Crno more; znači 'godtoljubivo more', sarkastično, jer je Crno more vrlo nemirno i

nema otoka i ima puno magle itd.- Naseljavanje Italije počinje sredinom 8. st., osnivanjem Kume u Kampaniji, 20 godina ranije Eubejci

su zauzeli otok Ishiju- Naksos – na Siciliji, osnovali ga naseljenici iz Halkisa; šire se na jug i osnivaju Kataniju i

Leontiniju, Zankl (dalje osnivaju Himeru) i Region na Kalabrijskoj obali- Megarani – Megara Hibleja, koji se dalje šire u Selinunt- Arihija 773. odabrao mjesto buduće Sirakuze- Sirazužani – Akraj, Kamarina- Združena ekspedicija Rođana i Krećana – nastanili se u Geli, koji su se dalje širili u Agrigent- Zapad Sicilije je ostao u rukama Feničana i Elima- Naseljenici iz Ahaje su naselili Sibaridu (proširili se na Metapont, Posidoniju), a Ahejci su osnovali

Kroton, koji je kasnije uništio Sibaridu- Lokrijci su osnovali Epizefrijsku Lokru- Korkira (Krf) – prvo su je zauzeli Eubejci, a onda i Korinćani- Korint – naselili Leukadu, Ambrakiju, Anaktorion, Ilirska Apolonija- Korkira – Epidamn- Trgovac sa Samosa – nasukao se u Španjolskoj i nazvao to područje Tartesos, puno srebra i bakra- Fokejci – uspostavili trgovačke odnose sa Španjolskom i Francuskom (s Grcima i ostalima na

području današnje Španjolske) i osnovali Mesaliju (današnji Marseilles), koji su dalje osnovali Agateju, Olbiju, Antipolis, Nikaju; Fokejci su osnovali i Emporion, Hemeroskopion, Mainake, Alalija

- Terejci osnovali Kirenu 631., koji je dalje osnovao barkeju, Euhesperide- Odnosi s Egiptom – loši do Psametiha I, koji je oslobodio Egipat od tuđinaca, a od tada je Grcima

slobodan ulaz u zemlju; pomažu u gradnji Abu Simbela (ostavili grafite sa svojim imenima); daje im

grad Naukratis u delti Nila u posljednjoj četvrtini 7. st.; Grci su imali autonomiju i slobodu štovati vlastite bogove; gradovi koji su djelili vlast u ovom gradu su Milet, Fokeja, knid, Halikarnas, Samos, Hios, Rodos, Egina

- Cipar – djeli se između Grka i Semita; Cipar je osjetljiv na istočnjačke utjecaje- U 8. i 7. st. – javlja se grad; originalna tvorevina; država malih razmjera, središte vlasti jedna

aglomeracija, središte zajedničkih kultova- Sinoikizam – ujedinjenje- Izuzetak – Atena i Sparta, bile su velike- Svi gradovi su neovisni – jako puno država; sklapali su saveze da bi lakše ostvarili nešto (osvajanje,

odbranu...), ali tio savezi su bili kratkotrajni- Izražen lokalni patriotizam, stalno su se međusobno sukobljavali - Gradovi u 8. st. – uglavnom aristokratsko uređenje (prevlast zemljoposjednika; geomori ili gamori)- Hipobotai – uzgajivači konja- Falanga – pješački manevar u zbijenim redovima- Hopliti – teški ratnici; opremljeni okruglim štitom, šljemom, oklopom i štitnicima za noge, te

kopljem i mačem- Hopliti su bili iz redova građanstva dovoljno bogatog da si nabavi bonju opremu (sami su je

nabavljali) i slugu koji će ju nositi kad se ne bore- Hopliti i ratna mornarica traže veći udio vlasti, a svi ostali se bune protiv vlasti aristokracije- Sukobe riješava pojedinac, stranac koji je objektivan ili mudar građanin - zakonodavac (Drakon i

Solon u Ateni, Zaleuk u Lokri, Pitak u Mitileni...)- Zakonodavac je trebao riješiti pitanje zakona vlasništva; donose zakoni protiv raskoši (da spriječe

rasipanje novca: primjenjivali su se na haljine i pogrebe); uređuju pravila osobne osvete (više nije za svaku neprirodnu smrt, sudec odlučuje kad se radi o umorstvu i kad je osveta dopuštena)

- Tiranos – osoba koja raspolaže vrhovnom moći- Basileus – kralj- Korint – Kipselos (prvi tiranin); Kirena – Arkesilas III; Sikion – Ortagoras, Klisten; - Dorifori – kopljonoše, tiraninova tjelesna straža- Tiranin ruši aristokraciju ako ga ne žele priznati, daje nezadovoljnom puku ono što hoće (manje-

više); upuštali su se u osvajačke ili oslobodilačke pohode; neki tirani su međusobno povezani (npr. Pizistrat i Ligdamis i Polikrat)

- Pomažu umjetnike – Kipselos gradi riznicu u Delfima, Klisten grdai spomenik u Delfima, primaju i zovu pjesnike u svoje gradove

- Svi tirani žele osnovati dinastiju i prenijeti vlast na svoje sinove, ali vrlo neuspješno – brzo ih svrgnu (tirani su potrošna roba); to je uspjelo Kispelosu i Periandr iz Korinta, nitko se nije održao dulje od tri generacije

- Tiranija je rasprostranjena u Grčkoj između sredine 7. i sredine 5. st.; etapa na putu do demokracije; nikad nije postojala u Sparti, žestoko su joj se suprotstavljali (atiraneutos), čak su pomagali svrgavanje svih okolnih tirana (Polikrata, Pizistrata, Ligdamisa)

- U Sparti (Lakedemonija je drugo ime Sparte) je imala strogu hijerarhiju koja je bila alternativa tiraniji

- Provode ekspanzijsku politiku, žele se proširiti na cijelu Lakoniju i na istok do Egejskog mora- Zauzeli su Meseniju, koja se više puta bunila protiv te okupacije; prvi put su ratovali od 740 do 720;

Mesenjani su svedeni na položaj helota (skoro robova); to im je oduzelo puno vremena i snage za kolonijalne ambicije

- Ustanak helota – sredina 7. st.; drugi rat s Mesenjanima, 650 – 620.; Sparta usavršila falangu u tom ratu

- Iza tog rata sve potčinjavaju ratovanju; opada kvaliteta umjetnosti; preuzima vodeću ulogu u političko-vojnom savezu na Peloponezu; ne stremi novim osvajanjima

- Lelatinski rat – Eritreja vs. Halkis; Eritreja izgubila; bore se za lelatinsku ravnicu; početak 8. st.- Početak 6. st. – Megara vs. Atena; bore se za Salaminu; pobjedila Atena - Prvi sveti rat – 600 – 590.; Delfi vs. Krisa; bore se oko prava na Apolonovo svetište i organizaciju

Amfiktionije; Krisa je poražena- Prve Pitijske igre – 582.- Korint – ekonomski rast; bezuspješno su pokušali sagraditi prolaz između Jonskog i Egejskog mora

na svom području, pa su izgradili stazu za prevlačenje brodova preko kopna s jedne na drugu stranu - diolkos

- Tukidid Korinćanima pripisuje pronalazak trijera – brodova s tri reda vesala- Kovanje srebrnog novca – vjerojatno poteklo od Liđana- Oboli – željezni broševi; imali namjenu novca- Amblemi na kovanicama – kornjača u Egini, ždrijebe u Korintu, sova u Ateni- Sustavi mjera – Fidonov ili eginski i eubejski (eubejski koristile Atena i Korint) – poteškoće u

razmjeni dobara- Atena – nepravedni sustavi izazivaju nezadovoljstvo; Kilon pokušao uspostaviti tiraniju;

aristokracija ga spriječila i progonila njegove pristalice do jednog svatišta i tamo ih pobila, unatoč zaštiti svetišta; svetogrđe; Epimenid s Krete došao očistiti grad

- Solon – ukinuo ropstvo kao sredstvo za otplatu duga i oprostio sve dugove, uveo eubejsko sustav mjera; uspostavlja Godišnje vijeće od 400 članova, po sto iz svakog plemena u Ateni

- Helieja – javni sud; Solon; - Pizistrat – uspostavio tiraniju, dvaput svrgavan, nakon njegove smrti su njegovog sina Hiparha ubili

tiranoktoni, vjerojatno zbog osobne zavade, Hipija je otjeran- Pizistart je razvio kovanje srebra iz Lauriona, zamjenio likove aristokrata likovima Atene i sove- Nakon Hipijina odlaska se stvaraju dvije stranke, jedna naklonjena aristokraciji i Sparti, a druga

narodu (Klisten); Klisten je uspio savladati protivnike i uvesti demokraciju u Ateni- Kleruhija – vojna kolonija- Orijentalizirajući period – 7. i prva polovica 6. st.; u umjeatnosti; utjecaj istočnjačke misli - Istočnjački utjecaji u religiji – Artemida Efeska, Afrodita s Pefosa, Apolon iz Didima; sfinga, grifon,

Gorgona, Himera, sirena, Pegaz; glazbeni oblici – frigijski i lidijski- Grci su prihvatili istočnjačke utjecaje ali nisu dopustili ga ih potpuno preplave – arhitektura se ne

mijenja, osjećaj za red, realizam (kore na Akropoli) – suprotno od istočnjačkih kipova, grčki imaju smješak (nisu bezlični, imaju neki život ili pričau ili štogod)

- Perzijski vladar Ahemenid Kir – osvojio cijelu Anatoliju i neke egejske otoke, Babilon, Aziju od Sredozemlja do Mezopotamije

- Njegov sin Kambiz je osvojio Egipat- Darije na čelu Perzije iz Kambiza- Sparta se suprotstavlja Perziji još od doba Kira, Atena i Jonjani se dižu protiv Perzije nakon što su

pokušali osvojiti Naksos; grčki gradovi u Aziji se opiru Perziji,a pomažu im Atena i Eritreja; Perzija zauzela Milet, Uništila Apolonovo svetište u Didimu

- Perzijski vojskovođe Datis i Artafern vode pohod na Atenu i Eritreju 490.

IV. KLASIČNO DOBA- Prvi perzijski rat - Perzijski vojskovođe Datis i Artafern vode pohod na Atenu i Eritreju 490. (25 000

ljudi); zazueli Eritreju i spalili sve na putu do nje i iskrcali se u Maratonskom zaljevu- Atena poslala trkača u Spartu da traži pomoć a oni nisu htjeli krenuti u boj prije mladog mjeseca- Atena nije mogla čekati, odlučili us započeti bitku na otvorenom polju; strateg – Miltijad; pomoć su

poslali Platejci (1000 vojnika), Atena imala oko 12 000 vojnika; hopliti su pobjedili Perzijsku vosjku s minimalnim gubicima

- Odmah nakon toga su osujetili pokušaj iskrcavanja Perzijanaca u Faleri i povukli se iz bitke- Pobjedili su nadmoćnu vojsku jer su branili ideal grada u kome su živjeli slobodni ljudi- 486. umro Darije, naslijedio ga Kserkso- Maratonomasi – borci s Maratona- Drugi perzijski rat – Temistoklo predvidio Kserksove namjere i sagradio flotu od 200 trijera- Sparta – na čelu saveza protiv Perzije- Neutralni – Argos, Ahaja, Etolija, Kreta- 480. – kopnena bitka kod Termopila; 300 Spartanaca se sukobilo s Perzijom, oni su ih obišli

planinskom stazom i porazili ih- Nakon poraza Sparte, grčka flota se povulka kod Salamine i tamo se usidrila (400 brodova); Atenjani

napustili grad (prema savijetu proročanstva) i ostavili ga Perzijancima da ga opljačkaju- Temistoklo je postavio atensku flotu kod Salamine tako da nije bilo puno prostora za kretanje- 480. – bitka kod Salamine; Kserkso ju je pratio s planine Aigelos; perzijski brodovi (1 200 brodova)

su bili nabijeni jedni na druge i smetali jedni drugima u manevriranju; hopliti su se ukrcavali na perzijske brodove i potukli ih; Perzija se povukla, ali su ostavili vojsku u Tesaliji

- 479. bitka kod Plateje - Perzija (vojskovođa Mardonija) zauzeo je Atiku; grčku vojsku predvodio je Pausanija (40 000 hoplita); Grci pobjedili; za tu pobjedu Grci su izgradili zmijasti stup u Delfima

- Isti dan – grčka flota pobjedila perzijsku kod rta Mikale – Perzijanci su sagradili most od brodova preko tjesnaca da bi preko njega prelazili vojnici; Grci su taj most srušili i Ksantip je donio užad kojim je most bio povezan u Atenu

- Pentekontaetija – period od pedeset godina- Atena preuzela ulogu vodeće vojne sile; osnovala s maloazijskim gradovima i otocima savez za

borbu protiv Perzije; atenske flota je štitila sve države članice, a atena je imala zapovjedništvo; gradovi koji nisu mogli savezu doprinijeti brodovima su plaćali godišnji namet (tribut)

- 467. Kimon je pobijedio perzijsku mornaricu kod Pamfilije- Temistoklo i Pausanija – uspostavili veze sa Perzijom i bili su protjerani- Treći mesenski rat – 469. – 460.- Kimon – protjeran; vlast oduzeta arhontima i dana Savijetu Pet stotina i Helieju; te promijene su

uveli Efijalt i Periklo- Periklo – postaje vođa u Ateni (figurativno rečeno); novac od saveza koristi za obnovu Atene i

gradnju na Akropoli; premjestio raznicu saveza i Delfa u Atenu i sveo gradove saveznike na gradove podanike; povećava se broj kleruhija

- Kalijin mir – 448.; samostalnost grčkim gradovima u Ateni; Perzijski brodovi se ne smiju pojaviti u grčkom području, a Grci će poštovati teritorij Perzije

- Sparta pokreće drugi sveti rat protiv Fokide (saveznica Atene) da zaštiti samostalnost Delfa; Atena uzvraća; međutim, Megara se diže na ustanak (Beotija i Eubeja su neprijateljski raspoložene i sukobljavaju se s Atenom); Sparta se probija do Eleusine ali ne nastavlja na Atenu (zbog svega što je Atena učinila u ratovima s Perzijom); tridesetogodišnji mir između Sparte i Atene 445.

- Partenon građen od 447. Do 438. - Atena je održavala 60 triejra u stanju stalne priravnosti 8 mjeseci godišnje- 436. Osniva Amfipolis- 433. Atena je pomogla Korkiri odbiti napad Korinta- Periklo je 432. Zabranio pristup trgovcima iz Megare pristup do luka i atenskog i atičkog tržišta - 432. je počeo rat između Atene i njenih saveznica i Sparte i njenih; 404. Atena je poražena- 431. spartanska vojska ulazi u Atiku i pustošu ju; Atenjani su iza zidova grada, a mornarica vrši

povremene upade na kopno gdje unosi nemir i razaranje; u Ateni je izbila kuga; 429. umro Periklo- Prvi dio rata – 431 – 421.; zove se Arhidamov rat (spartanski kralj)- Atena je povremeno dobivala pokoju bitku; zauzeli su Potideju, podigla bunu protiv Sirakuze i

Sparte na Siciliji, zarobio Spartance na Sfakteriji; Sparta Ateni nudi mir po dobrim uvijetima, ali Atena odbija

- 422. Kleon (atenski vođa) i Brasida (spartanski vojskovođa) su poginuli u bitci kod Amfipolisa; sklapaju Nikijn mir 421., nije dugo trajao

- Atena osvojila Mil 415., pobili sve odrasle na njemu- Alkibijad, jedan od atenskih vojskovođa je unakazio stupove s Hermesovom glavom (svetogrđe) i

pobjegao u Spartu da se spasi i dao im informacije o Ateni- 413. su pogubljni Demosten i Nikija, atenski vojskovođe- Latomije – kamenolomi- Heterije – tajna društva- Vlada Četiri stotine – privremena oligarhijska vlast uspostavljena u Ateni 411.- 410. Sparta opet nudi mir a Atena odbija- Lisandar, spartanski vojskovođa, dobija novac od Kira Mlađeg, nudi atenskim veslačima bolje plaće

i dobij ih na svoju stranu- 405. Lisandar uništava atensku mornaricu kod Hersonesa; 404. Pirej je pao i uništeni su Dugi

bedemi – Atena je izgubila rat; Sparta je odbila zahtjeve saveznica da se na Ateni izvrši isti okrutni postupak koju su oni primjnili na Mil, Mitilenu itd

- Atena – uspostavljena strahovlada Tridesetorice (odbor od trideset građana); okrutni prema onima koji im se suprotstavljaju; pobunjenici su ih zbacili s vlasti – povratak demokracije

- Nasljednik perzijske krune – Artakserkso II; protiv njega se urotion brat Kir Mlađi i postao je kralj nakon što je Artakserkso poginuo u borbi protiv Babilona kod Kunakse

- Sparta prekida veze s Perzijom jer ovi žele stvarnu vlast nad Grčkom; Perzija podmićuje antispartanske gradove i stvara savez u koji ulaze Teba, Atena, Argos i Korint

- Peltasti – laka pješadija

- Kraljev mir – 386.; prekid ratnih zbivanja - Dionizije - vlada u Sirakuzi (uveo tiraniju) u vrijeme sukoba s Kartagom (kraj 5., početak 6. st.); ne

uspjeva sasvim istjerati Kartagu sa Sicilije- 377. – drugi pomorski savez okupljen oko Atene; saveznici su se okupili u Savjet (Sinedrion), sve

odluke saveza su morale biti usklađena između Atene i Savjeta; ako se postigne suglasnost savjeta i Atene, Atena rukovodi akciju; savjet je sam određivao količinu novca koju daje Ateni za provođenje akcija

- Teba okuplja beotske gradove u savez- 371. se grčki gradovi okupljaju da potvrde načela kraljevog mira; tebanski predstavnik želi potpisati

za sve beotske gradove, ne samo za Tebu, Sparta ne pristaje i tebanski zastupnik ne potpisati sporazum

- Dolazi di sukoba Sparte i Tebe 371.; Teba pobjeđuje jer je iskoristila novu bojnu tehniku; raspoređuje redove vojnika u dubinu, a ne u širinu (kao što je uobičajeno) i razbija spartanske redove (kao koplje to izgleda, manje-više); opada premoć Sparte

- Arkadski gradovi se okupljaju u savez i grade Megapolis; također protivnici Sparte- Sparta ulazi u savezništvo s Atenom; Teba im je zajednički neprijatelj- 362. Teba opet pobjeđuje Spartu, kod Mantineje, ali Epaminonda (tebanski vojskovođa) pogiba i

Tebi nedostaje vodstvo- U 4. st. Makedonija dolazi do izražaja- 359. Filip II postaje kraljev namjesnik jer je sin njegovog brata (kralja koji je poginuo) bio još dijete;

sklapa savezništvo s Atenom; zbog vojnih uspjeha vojska ga imenuje za kralja; Filipov cilj je osigurati Makedoniji izlaz na more; zauzima Pidnu, Metonu (tu je izgubio oko) i Amfipolis; igradio grad Filipi podno Pangejske gore

- Pezetari – vojnici iz seljačkog staleža?- Teći sveti rat – 356.; opet Delfi u središtu sukoba; Fokiđani optuženi za svetogrđe, imaju podršku

Atene i Sparte; Teba je nizala uspjehe u osvajanjima do 353. kad se u rat umiješao Filip II; 346. Filokratov mir

- Tetrarsi – poglavari četiri oblasti (u Tesaliji)- 340. Atena i Makedonija se sukobljavaju na moru i Atena odnosi pobijedu; Filip želi okršaj na tlu - Elatejsko iznenađenje – Filipov manevar u kojem je zaobišao Termopile i došao da Elateje iza leđa;

Atena i Teba se udružuju u obranu; 338.; Filip je pobjedio- Atena prihvaća raspustiti pomorski savez i ulazi u savez s Makedonijom- Grčka se našla pod vladavinom jedne krune, što se pokazalo dobro za nju- Korintski savez – 337.; svi osim Sparte; opći mir među gradovima koi nitko ne smije narušavati;

zabranjeno gusarenje; odluke se donose većinom glasova; Makedonija sklapa savez s Korintskim savezom

- 336. Filipa je ubio neki Pausanija na svadbi njegove kćeri

V. POLEMOS- Polemos – rat- Za Grke – stalna misao- Zbog plodne zemlje, trgovačkih puteva, psiholoških razloga (ako nepristrani sudac ne riješi neki

nesporazum između dvije države, dolazi do oružanog sukoba)- Hoplit – osnovni element grčke vojske; nosi tuniku, da mu noge budu slobodne, na nogama nosi

sandale ili je bos, na prsima nosi metalni, kožni ili laneni (pojačan metalnim pločicama) oklop, metalni šljem često s perjanicom/cama, štit (kretsko-mikenski u obliku osmice, klasični okruglog oblika, ibočen izvana, s dva držača za ruku, često metalno izbočenje ukrašeno Gorgonom, a vanjska strana oslikana); za vrijeme marša hoplit svoje oružje daje robu da ga nosi; štit stavlja u zaštitnu navlaku; knemide su štitnici za potkoljenice; koplje i mač, iako se mač koristio u krajnjoj nuždi (korice za mač su bile postavljene visoko, skoro ispod lijevog pazuha, da se mač može izvaditi bez spuštanja štita)

- Štitovi često posvećivani kao darovi svetištima- Laka pješadija – strijelci, praćkaši, bacači džilita (neko kratko koplje, ne znam kako se kaže na hrv i

kaže li se drugačija) – iz redova siromašnijeg stanovništva; tanad za praćku, od gline ili metala, često nose ime naroda ili vladara ili ljudi koji ih koriste; koriste i kamenje i toljage ako zatreba

- Peltaste – lako naoružane najamničke jedinice koje koriste štit u obliku polumjeseca (pelte) i nose sulice

- Konica se u početku koristi samo za vuču bojnih kola, kasnije kao vojna jedinica- Bige – kola sa dva konja- Ratnik plemić na ratište dolazi u kolima, ali ih ne koristi u boju; samo kao prijevozno sredstvo- Trige – kola s tri konja; razvila su se vjerojatno jer je rezervni konj pratio bige i s vremenom je

korišten zajedno s prva dva konja; javljaju se krajem geometrijskog perioda- Kvadrige – kola sa četiri konja; od 7. st.- Od 7.st. – konjica; počinju se koristiti konjanici u ratu, iako ne previše, konji su se uzgajali samo u

Beotiji, Tesaliji i Eubeji- Nisu jahali na sedlima, pa nisu imali preveliku udarnu snagu, nosili su sulice i mač, ponekad štit;

nosili su hlamidu, kratak ogrtač na desnom ramenu pričvršćen fibulom, a ispod toga tuniku i petasos, šešir sa širokim obodom ili kapu od kože ili šljem

- Konjica služi za izviđanje ili štiti bok vojske i goni neprijatelja; nisu udarna vojska- Hipotrofija – uzgajanje konja- Lohos – u Sparti, veći odred, odgovara današljen bataljunu; u Ateni je to manja jedinica kao

današnja četa; zapovjednik je lohag- Enomotija – odred; zapovjednik je enomotarh- Taksis – u Ateni; danas bataljun; taksijarh- U Ateni vojsku vodi strateg, a pomažu mu dva hiparha koji upravljaju konjicom; u Sparti vojsku

vodi jedan od dva kralja uz pomoć polemarha, zapovjednika odreda- U Ateni svako od deset plemena daje jedan taksis hoplita i bira taksijarha među starješinama; takođe

svako pleme daje jedan file (odred od 100 konjanika) i filarha- Efebija – ustanova za razvijanje vojničkog načina života (iliti mjesto gdje ih treniraju za vojnike); u

nju idu svi Atenjani između 18 i 20 godina (oni koji mogu biti hopliti ili konjanici)- Od dvadesete do šezedete mogu biti pozvani u vojsku- Borbena linija se postavlja tako da su lake jedinice i konjica na bokovima, a glavnina u središtu;

hopliti su gusto zbijeni u 8 do 12 redova po dubini, najbolje jedinice na desno - Prije bitke – vjerski odredi (bogovi sudjeluju u boju i biraju strane); sa sobom vode i vračeve i

čekaju povoljna predskazanja; hopliti otpjevaju pean, ratničku pjesmu u slavu Apolona- Taktička revolucija – Epaminonda i promjena rasporeda hoplita (kosa falanga); nije ojačao desno

krilo, nego lijevo, a hoplite je postavio u pedeset redova u dubinu i dobio efekt pramca trijere i razbio spartansku falangu (Atenjani su istu taktiku koristili u pomorskom ratovanju)

- Trofej – lutka pokrivena oružjem koju pobjednička vojska diže i pjeva pobjednički pean- Nakon pobjede treba neprijatelju nametnuti svoje uvijete mira i dati darove svetištima- Nisu imali dobre opsadne strojeve- Dionizije Stariji je počeo koristiti bacačke sprave početkom 7.st. (katapult)- Periklo koristio ovnove 440.- Poliorketika – vještina opsade- Kad se Perzija javlja kao prijetnja, počinju graditi bedeme; temelji od kamena i zidovi od opeke (u

cjelosti od kamena ako su u mogućnosti)- Tvrđave – nadzor nad putevima i granicama; jednostavne četvrtaste kule- Najpovoljnije doba za rat je proljeće ili ljeto- Nakon objave rata po glasniku, okuplja se vojska i savezničke snage i ide se na neprijateljski

teritorij, tamo pale i pustoše, a seljaci bježe u grad, sakriti se iza bedema; ako se ne sukobe na otvorenom, dođe do opsade

- Kursija – uzdignut prolaz između redova veslača - Vita galija – dugi brod; jedan red veslača, kursija, dva duga vesla koja služe kao kormilo; koristi i

jedra i vesla; imaju kjun na prednjem kraju (mogu se zabiti u drugi brod s boka i razbiti ga)- Pentekontora – brod s 50 veslača- Korint – razvio mornaricu da zaštiti trgovačku flotu; vesla u pentekontorama nisu pričvršćena

kukama nego prolaze kroz otvore u bokovima broda- Trijekontore – brod s 30 veslača- Dijera – brod s dva reda veslača- Trijera – brod s tri reda veslača; redovi veslača se zovu traniti, zeugiti i talamiti, odozgo prema dolje;

atenska trijera ima 170 veslača- Trijerarh – kapetan

- Epibat - strijelac- Na brodove se sa strana pričvrćivalo čvrsto platno kao zaštita od strijela- Građani bez imovine postaju veslači- Između bordi brod se postavlja na posebne, pokrivene trijemove gdje brod čuva na suhom i čisti od

morskih bića zaljepljenih na trupu; ti trijemovu su mogli primiti po dva broda odjednom; u atenskim pristaništima Zeu i Munihiji je postojalo 300 trijemova

- Oprema koja se može otkačiti – tako se u dokumentima zove pokretna oprema broda, jarbol, jedro, vesla, užad; sklanjali su se u oružnice trijemova (skeuoteke)

- Trijere su nosile ženska imena, imena božanstava ili heroina, vrlina ili apstraktnih pojmova, ili deografskih pridjeva

- Težilo se postaviti brod paralelno s protivničkim da se hopliti mogu ukrcati na njega- Kasnije se to mijenja, brodovima se napada, onim kljunovima - Dijekplus – manevar u kojem se brodove poredaju u niz i prođu kroz redove protivničkih brodova i

lome im vesla na putu - Periplus – manevar u kojem se zaobilazi protivničke brodove i natjera ih da se zbiju i smetaju jedni

drugima u plovidbi- Pobjednik može s pobjeđenim gradom činiti što ga je volja, opljačkati, porobiti, štogod, samo da ne

dira svetišta (Atena je bila nemilosrdna u 5.st., sve je stanovnike poraženih gradova izgnala ili pobila, a i Sparta); moralni običaji su ponekad prevladali (ponekad)

- Amfiktionijska zakletva – neće se raselti niti jedan poražen grad koji pripada piloe-delfskoj Amfiktioniji + Atena, Sparta i Plateja zbog saveza protiv Kserksa

- Maratonomasi – junaci perzijskih ratova- 4.st. – pojava najamništva u vojsci; grčke vojnike su unajmljivali azijski vladari, lidijski, faraoni;

ljudi više služenje vojsci svoga grada ne smatraju čašću, nego je se žele riješiti