greengarden85%20za%20web

- Kadifica- Suzbijanje puževa- Stolne sorte vinove loze- Sadnja maslina- Kućna gamad

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 8 5 • o ž u j a k / t r a v a n j 2 0 1 3 . • g o d i n a X I I I

Bosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

U ovom broju između ostalog donosimo Vam i želimo predstaviti novosti u našoj ponudi:NOVO - WEB SHOP SJEMENARNA… jer zadovoljstvo naših kupaca i po-slovnih partnera nas vodi na svim područjima našeg poslovanja. Stoga smo otvorili vlastiti web shop i na taj način kupcima na teritoriju cijele BIH omogućili kupovinu naših proizvoda iz vlastitog doma, uz besplatnu dostavu.I u ovom broju Vam donosimo obavijesti o novim artiklima koje imamo u ponudi i koje možete pronaći u svim našim Agrocentrima (Široki, Brijeg, Mostar, Čitluk, Gru-de). O svemu detaljnije pročitajte u nastavku. Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden.Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected]

Glasilo GREEN GARDENNakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.Lektor: Blanka Kraljević, prof.Fotografija na naslovnici: Ivan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Novi broj glasila Green Garden u ovoj godini na svojim strani-cama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz različitih oblasti po-ljoprivredne proizvodnje. Najveći broj priloga vezan je za voćar-stvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo i cvjećarstvo. Početne stranice glasila obiluju temama iz cvjećarstva među kojima se izdvaja ne-koliko članaka koji obrađuju pojedine cvjetne vrste. Tako možete pročitati prilog o sobnoj ciklami, kadifici i rododendronu te prilog o proljetnom uređenju travnjaka.

Početkom proljeća kreće sjetva i sadnja različitih povrtnih vr-sta. U ovom broju glasila Green Garden obradili smo nekoliko nesvakidašnjih povrtnih vrsta. Na stranicama posvećenim povrću možete pročitati i priloge o suzbijanju korova u mrkvi i krumpiru.

Za voćare smo pripremili priloge o novim ranim sortama kru-šaka, suzbijanju šljivinih osica, sadnji maslina te prilog o zaštiti trešanja.

Ovih dana, na području Bosne i Hercegovine, kreće sjetva ku-kuruza. Na tržištu u BiH ima desetak sjemenskih kuća koje nude svoje hibride. Jedna od tih kuća je i Syngenta koja u svojoj paleti ima desetak vrhunskih hibrida koji zauzimaju značajno mjesto u sortimentu kukuruza u BiH.

Ovo je samo dio sadržaja drugog broja glasila Green Garden u ovoj godini. Vjerujemo da će i ostali prilozi u ovom broju pronaći svoje čitatelje.

Uredništvo

Riječ urednikaThe new issue of Green Garden, on its pages, brings you many

interesting articles from different fields of agricultural produc-tion. The largest number of articles is related to the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing and floriculture. First pages are dedicated to the topics from filed of floriculture, and among all them there are articles that deal with particular types of flower, so you can read articles about cyclamen, marigold and rhododendron and article about spring lawn decoration.

Beginning of the spring is time for planting different vegeta-bles. In this issue of Green Garden we write about several unusu-al vegetable species. On the pages dedicated to vegetables you can also read articles on weed control in carrots and potatoes.

For fruit growers we prepared article about new early pear varieties, article about protecting plum from wasps, article that explain how to plant an olive tree, and article about protection of cherries.

These days, in Bosnia and Herzegovina, it’s time for sowing corn. The market in Bosnia and Herzegovina has a dozen seed companies that offer their own hybrids of corn. One of these companies is Syn-genta which has in its offer about top ten hybrids of corn occupying important place in the market of Bosnia and Herzegovina.

This is only a part of everything that you can find in second issue of Green Garden this year. We believe that other articles will also find their readers.

Editor’s office

Editor’s word

Sadržaj

Novosti, obavijesti, najave!!!

Sobna ciklama ..............................................4Ljeto u znaku kadifica ................................. 5Proljetni radovi na travnjaku.......................6Uzgoj rododendrona u Hercegovini ............9Supstrati za sjetvu povrća ..........................13Korabica - atraktivna kupusnjača ............ 14Puževi – sve značajniji štetnici povrtlarskih kultura ................................ 16Bosiljak - izvor zdravlja .............................. 18Suzbijanje korova u krumpiru ...................20

Tikva – cvijet povrća u polju .......................22Suzbijanje korova u mrkvi .........................24Nove vrlo kvalitetne rane ljetne sorte krušaka ...........................................26Šljivine osice umanjuju urod šljive...........29Željezo i bor nužni za rast i razvoj biljaka ......................................................30Sadnja maslina ........................................... 32Kozičavost lišća (Blumeriella jaapii) - opasna bolest trešanja ........................34

Pitanja i odgovori .......................................36Herkules i Ouragan System 4 - herbicidi za nasade bez korova ........... 37Stolni kultivari vinove loze ........................38Zaštita vinove loze od crne pjegavosti .....40Kako suzbiti kućnu gamad ........................42Hibridi kukuruza .........................................44Radovi u pčelinjaku početkom proljeća ...45Matična mliječ (2) ......................................46

Matea Pehar, dipl. ing.

Sobna ciklama

Na dugim cvjetnim stapkama su cvjetovi široke lepeze boja, od bijele, ružičaste, crvene i ljubi-

časte, boje vina i lavande do dvobojnih kombinacija. Zanimljivi su cvjetovi ko-vrčavih rubova latica. Ovisno o ukusu ljubitelji ciklama mogu birati između patuljastih sorata visine do 15 cm, so-rata srednjeg rasta do 20 cm, i standar-dnih vrsta oko 30 cm i više.

U prodaji su od rane jeseni do pro-ljeća. Prilikom kupnje izaberite biljke s bogatim cvjetnim pupoljcima, zdravog, uspravnog i bujno razvijenog lišća. Kada tražite mjesto za svoj primjerak ciklame imajte na umu da voli svijetlo mjesto (nikako izravno sunce) i visoku vlažnost zraka. Najdulje će cvjetati u negrijanoj ili umjereno grijanoj sobi, temperature 10-12oC, a najviše 16oC. Kada se radi o zalijevanju to je prije svega odstajala voda sobne temperature. Jako je bitno da voda ne dođe u središnji dio biljke gdje može prouzročiti truljenje baze lisnih peteljki i cvjetnih stapki. To se često dešava u prostorijama s hladnijim i vlažnijim zrakom, gdje se baza biljke sporo suši pa je u tom slučaju bolje za-lijevati iz podloška.

Tijekom cvatnje jednom u dva tjedna prihraniti biljku tekućim gnojivom za ciklame. Ocvale cvjetove treba jedno-stavno rukom otrgnuti. Nakon cvatnje postupno smanjujemo zalijevanje dok se svi listovi ne osuše, nakon čega lonac s gomoljem stavljamo na tamno mje-sto (opt. temp. 15oC). U drugoj polovici

Održavanje: Kada ciklama ocvate, slijedi period mirovanja. Iako biljka više nije lijepa, ne treba je baciti. Pravi ljubitelji pokušati će pravilnom njegom održati svoju ciklamu i ponovo uživati u njezinu cvijetu. Nakon cvatnje lonac s gomoljem i preostalim lišćem držati u neloženoj prostoriji i oprezno zalijevati, ali ne prihra-njivati. Sredinom svibnja dobro je biljku staviti na balkon ili u sjenovito mjesto na otvorenom prostoru. Ondje će tijekom ljeta stvoriti nove listove. U kolovozu se može gomolj presaditi u novu zemlju. Povremeno treba nadohranjivati i prskati za vrijeme toplog vremena. Prije mraza ciklamu staviti u negrijanu prostoriju na svjetlo mjesto. Nastaviti prihranjivati. Pojava cvijeta znak je da je pravilno održavana.

svibnja možemo je odnijeti u vrt. Pazi-mo na vlažnost. Sadimo tako da trećina gomolja ostane viriti iznad supstrata.

Što dulje je držati u vrtu, pazeći samo na vrijeme mraza, kada je unosimo i postavljamo na prikladno mjesto.

4

BROJ 85 • OŽUJAK / TRAVANJ 2013.

Domovina ciklama su zemlje Sredozemlja i Iran. Kultivirane sorte za sobni uzgoj, hibridne ciklame, potječu od C. persicum, a nastale su križanjem unutar vrste. Za razliku od divlje cikla-me, listovi kultiviranih sorti često su obrubljeni srebrenkastom i zlatnom čipkom.

LJETO U ZNAKU KADIFICA5


Matea Pehar, dipl. ing. Nezamislivo je posjetiti bilo koji od parkova i vrtova u kojem nećemo susresti ovu uistinu lijepu, otpornu biljku. Unatoč žarkom suncu i velikim ljetnim sparinama kadifica ostaje svje-ža i lijepa, te kao takva privlači poglede radoznalih prolaznikaKadifica (Tagetes sp.) jedna je od

najzahvalnijih vrsta jednogo-dišnjeg cvijeća iz razloga što je

iznimno otporna na nepovoljne uvjete uzgoja. Pored svih neprilika biljka ne-prestano oblikuje lijepe cvijetove žar-kih boja, a skidamo li redovito osušene cvijetove produžiti ćemo cvatnju do kasne jeseni. Osim, skromnih zahtijeva prema kvaliteti tla kadifica ne zahtijeva ni učestalo i prekomjerno zalijevanje, zbog čega je idealna za ukrašavanje gradskih perivoja i rjeđe posjećenih vikendica. Kao takvu mnogi je požele imati u svom vrtu, a posebice ljubitelji cvijeća u našim vrućim Hercegovačkim krajevima.

Sjetva i sadnjaKadifice razmnožavamo sjemenom

koje se sije u razdoblju od veljače do travnja. Sjetvu obavljamo u sandučiće, nakon čega biljke niču već za 10-tak dana, za što pak treba osigurati tem-peraturu od 15 do 20oC. Postupak je prilično jednostavan. U sandučiće ispu-njene kompostom lagano rasporedite sjeme u plitkom sloju, a potom pažlji-vo nanesite tanki sloj treseta. Treset je nužno pažljivo navlažiti (sitne ručne prskalice) i prekriti plastičnom folijom. Ovako pripremljeni sandučići čuvaju se

na tamnom mjestu sve dok biljčice ne počnu izbijati. Nakon što biljke izbiju plastična folija se uklanja a sandučići se iznose na svijetlo i prozračno mjesto. Pošto se pojave prvi listovi sadnice pre-sađujemo u odgovarajuće kontejnere. Na ovaj način pripremljene biljke, koje su se dobro i kvalitetno ukorijenile, možemo posaditi na željeno mjesto u vrtu. Razumljivo da se pri tomu mora-mo ravnati i s vladajućim klimatskim prilikama. A za uspješan uzgoj kadifice zahtijevaju propusna tla čiji pH iznosi 5,5-6,5. Razmak sadnje kod afričke ka-difice obično iznosi 30-45 cm, dok je on kod francuske kadifice nešto manji te iznosi 20 do 25 cm. Pored redovite nje-ge i prihranjivanja poželjno je biljkama revno otklanjati ocvale cvijetove a sve kako bi do izražaja došla ljepota i sjaj novonastalih cvijetova.

Savjet višeZa razliku od većine vrsta jednogo-

dišnjeg cvijeća, kadifice su mnogo ot-pornije na brojne bolesti i štetnike. Ali unatoč svemu najveću opasnost pred-stavljaju puževi i uholaže, koje najče-šće posjećuju mlade biljčice. Povrh sve-ga, kao jedan od čestih načina biološke borbe protiv nematoda u tlu koriste se upravo gusti nasadi kadifica. Jer malo je znano kako korijen ove biljke sadrži kompleksne supstance koje sprečavaju te ograničavaju razvoj i širenje nema-toda. A kadifice posađene u vrtu, osim što velikim dijelom uništavaju nema-tode u tlu, sprečavaju i širenje opasne bijele mušice. Pa stoga odlučite li posa-dite kadificu u svom vrtu, znajte kako ćete pored lijepih i raskošnih cvijetova ujedno dobiti i prijeko potrebnu zaštitu od navedenih štetnika.

Velimir Lasić, dipl. ing.

Proljetni radovi na travnjaku6


Početkom proljeća intenziviraju se radovi na održavanju travnjaka. To se prije svega odnosi na proljetno čišćenje, prozračivanje, uklanjanje korova, dosijavanje i prihranjivanje. Iako je na prvi pogled riječ o jednostavnim postupcima, ipak je nužno poznavati i neke biološke osobitosti trave.

Svi mi volimo vidjeti pravi zeleni travnjak jer to u nama stvara ugo-dan osjećaj, odnosno, daje nam

određenu dozu smirenosti i zadovolj-stva. Međutim, jeste li se ikada zapitali koliko je potrebno truda i zalaganja da bi dobili travnati pokrivač. Dolaskom toplijih dana slijedi generalno čišćenje travnjaka od nakupina otpalog lišća, polomljenih grančica s okolnih drveća kao i ostalih nečistoća koje nošene vje-trom završe na našim zelenim površi-nama. Ali, to je tek prvi korak jer slijedi prva proljetna prihrana travnjaka koja će našem travnjaku vratiti njegov pravi sjaj. Svakako, prihranu treba obaviti ko-risteći namjenska gnojiva za travnjake.

Prihranjivanje travnjaka početkom proljeća

Dolaskom proljeća trava intenzivnije počinje rasti te tlu treba vratiti hranjive elemente koje ona svojim rastom crpi iz tla. Gnojiti treba više puta od konca ožujka do srpnja i u tu svrhu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnja-ke. Navedena gnojiva u svom sastavu, osim osnovnih elemenata, imaju i mi-kroelemente nužne za pravilan razvi-tak trava. Osim toga, danas na tržištu možete pronaći i željezni sulfat (FERO PLUS) namijenjen za otklanjanje kloro-

ze na travnjacima. Kloroza ili žućenje trave nastaje kao posljedica nedostatka željeza i potpuno se može ukloniti je-dino dodatkom ovog elementa u vidu sulfata čime trava dobiva prirodno “modru” boju. Preporuča se primjena ovog proizvoda u dva navrata s razma-kom od 15 dana. Osim Fero plus-a , na tržištu postoje namjenska gnojiva za travnjake.

Za prihranjivanje travnjaka koriste se namjenska gnojiva koja su posebno prilagođena travnjacima. Za prihranji-vanje travnjaka preporučamo gnojivo

za travnjake.Prvu kosidbu trebamo obaviti na vi-

sinu od 6-7 cm s tim da pokošenu travu odstranimo s travnjaka jer u protivnom može doći do nastanka tzv. ćelavih mje-sta. U pravilu, tijekom proljeća trava se kosi dva puta tjedno s tim da je nužno izbjegavati prenisku kosidbu koja bit-no umanjuje korijenovu i lisnatu masu trava. Međutim, treba znati i kositi jer se kosilica ne smije pomicati naprijed-natrag već se gura u smjeru kosidbe. Svaka sljedeća kosidba mora biti pod pravim kutom prema prethodnoj.

OtkRiJtE šiROkU PONUdU

UkRASNiH tRAVNJAkABosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

Premium linedostupne u pakiranju

od 1 kg

Standard linedostupne u pakiranju

od 250g i 700g

250g – za 10 m2

700g – za 30 m2 1kg – za 45 m2 850g – za 35 m2

5kg – za 200 m2

9



Uzgoj rododendronau Hercegovini

Riječ je o zimzelenom grmu čija se ljepota krije u njegovoj nenadmašnoj cvatnji. Međutim, za rododendrone slobodno možemo reći da koliko su god lijepi toliko su i zahtjevni u pogledu životnih uvjeta. Ali, trud se više nego isplati!

Obično u svom vrtu želimo uzgo-jiti jedan ili dva zimzelena grma koji će ambijent našeg vanjskog

prostora osvježavati tijekom proljeća i ljeta kao i tokom zime. Ipak, u vrtnim centrima rijetko možemo pronaći zim-zelenu vrstu grma koja osim što ima dekorativnu zelenu masu uz sve to još i atraktivno cvjeta. A upravo je zbog svo-je nenadmašne cvatnje rododendron ukrasni grm kojeg smo u svom vrtu željno i očekivali. Njegovi, pak, cvjetovi mogu biti zvonasti, trubasti, tanjurasti, cjevasti ili oblika šalice, a skupljeni su u cvatove. Dolaze u nijansama žute, ružičaste, narančaste, crvene, purpurne i u bijeloj boji. Kako sve ne bi bilo to-liko bajkovito, za uspješan uzgoj redo-dendrona moramo zadovoljiti nekoliko osnovnih preduvjeta.

Uvjeti uzgoja Prije svega trebamo biti svjesni či-

njenice, da bi se rododendron uspješno razvio i dugo rastao, potrebno mu je osigurati zaštićeni položaj u sjeni ili po-lusjeni kao i puno zračne vlage. Također, važan je i sastav tla jer većina rododen-drona ne podnosi nimalo vapna (kalcija) u tlu. Čak i voda kojom se zalijeva biljka trebala bi biti bez kalcija. Osim toga, tlo mora biti kiselo i s puno humusa. Važno je rododendronu osigurati i puno vlage u tlu koje prethodno mora biti dobro pripremljeno-drenirano kako se voda na njegovoj površini ne bi dugo zadrža-vala. A da bi se s uzgojem rododendro-na u našim uvjetima i uspjelo pobrinuo se Flortis koji je osigurao i adekvatnu «kiselu» zemlju koja omogućuje njegov

uspješan rast i razvoj. Dovoljno je (u slučaju da tlo nije kiselo) u sadnu jamu dodati malo kiselog treseta koji se ka-snije ponovno u više navrata nanosi na površinu tla oko biljke. Pored toga, Flortis je proizveo i namjensko mineral-no gnojivo za uzgoj redodendrona, čime znatnije produžavamo i cvatnju same biljke. I još nam samo ostaje poteškoća

s vapnenom vodom a što opet može-mo riješiti primjenom obične kišnice. S druge strane, zračnu vlagu osiguravamo prskanjem-orošavanjem cijele biljke i to ljeti dva puta tjedno. I na koncu još jedan koristan savjet-rododendroni su biljke koje ne trebate okopavati iz ra-zloga što razvijaju plitko korijenje, blizu same površine tla.

U mogućnosti smo riješiti bilo koji problem pitke vode za: - domaćinstva - urede - ugostiteljstvo - industriju - punionice voda, pića... - bolnice,...

Vodeni kamenacKad kažemo vodeni kamenac mislimo, prvenstveno

na krute nakupine nastale na grijaćim tijelima koje onemogućavaju normalnu toplinsku izmjenu, protok i učinkovit rad uređaja. Zbog male toplinske vodljivosti ka-menca potrebna je veća količina energije za istu količinu proizvedene topline. Poznato je da svega 3 mm kamenca na grijaču uzrokuje oko 25% veći utrošak energije za istu količinu toplinske energije. Zato se borbi protiv kamenca pridaje sve veća pozornost. Ionski omekšivač montiran na dovod hladne vode u objekt, štititi će od kamenca sve uređaje i instalacije u objektu, dakle – kotlove centralnog grijanja, bojlere, perilice, suđerice, hidromasažne kade, svu sanitarnu opremu i instalacije. Primjena omekšivača je neupitna u svim tvrdoćama vode i svim objektima, od obiteljskih kuća do industrijskih postrojenja. Primjena je vrlo široka, jer su problemi sa kamencem prisutni svuda, a posebno na mjestima gdje se voda grije. Vjerojatno se pitate koja je korist od omekšane vode za naše zdravlje? Pripremljena voda u svakidašnjoj upotrebi čuva naše tije-lo od prekomjernog isušivanja, te za njegu nije potrebno upotrebljavati skupe kreme. Koža postaje elastičnija i je-drija, vraća joj se prirodni sjaj, usporava se razvoj alergi-ja, izbjegava se brzi proces starenja (bore). Vlasi postaju sjajne i bujne, imaju zdrav izgled, ne lome se. Pri kućnim poslovima trošimo do 80% manje, deterdženata, šam-pona i ostalih opasnih kemikalija koje polako ali sigurno negativno utječu na naše zdravlje.

Ionski omekšivači vode su uređaji, koji kemijskim po-stupkom izdvajaju iz vode soli kalcija i magnezija po-

moću jako kisele ionske mase (smole), gdje se te soli vežu, a oslobađa se natrij. Uređaji koji svojim načinom rada predstavljaju nepremostivu prepreku za vodeni kamenac. Postavljaju se na glavnu dovodnu cijev, i imaju potpuno automatski način rada. Za stambene prostore idealan je model Galaxy, dok se modeli Crystal, Rider i Duo Rider mogu primijeniti kako u kućanstvu tako i u industriji, jer imaju protoke i do 40m3 /h. Dvije su varijante omekšivača : vremenski, volumenski omekšivač. Vremenska opcija omekšivačaOmekšivači u vremenskoj opciji su potpuno automatski, sa vremensko podešavajućim kontrolorom na kome se podešavaju dani u tjednu kojima će se vršiti regeneraci-ja. Ove varijante se koriste na mjestima gdje je potrošnja vode uglavnom kontinuirana i gdje se relativno točno

može odrediti moment regeneracije uređaja. Pored pot-puno automatskog rada, regeneracija uređaja se uvijek može pokrenuti pritiskom tastera za start regeneracije.Volumenska opcija omekšivačaOmekšivači u volumenskoj varijanti su također potpuno automatski i njima upravlja automatski ventil sa mikro-procesorskom kontrolorom. Na displeju kontrolora se tijekom rada uređaja naizmjenično očitavaju podaci o dnevnom vremenu kao i o količini vode koja se još može omekšati do regeneracije. Upravljačka automatika je snabdjevena impulsnim mjeračem protoka koji precizno mjeri potrošenu količinu omekšane vode na osnovu koje se određuje moment regeneracije. Regeneracija se može programirati na jedan od četiri moguća načina. Pored potpuno automatskog rada, regeneracija uređaja se uvi-jek može pokrenuti pritiskom tastera za start regeneraci-je. Također je moguće programirati izvanrednu regenera-ciju npr. Svakih 15 danaDuo varijante omekšivačaNa mjestima gdje je u nekom procesu omekšana voda po-trebna 24 sata dnevno, bez prekida, koriste se duo omek-šivači. To su u stvari dva uređaja paralelno povezana, od kojih je jedan u radu dok se drugi za to vrijeme regenerira. Kada se radni uređaj zasiti automatika prebacuje u radnu fazu već regeneriran uređaj. Ovakvim rasporedom posti-že se da je jedan uređaj uvijek spreman za rad. Kod duo varijanti uređaji su međusobno povezani tako da su za montažu potrebni samo ulazni i izlazni priključci. Cijena: ovisi o modelu, tvrdoći vode i potrebama korisni-ka. Tvrda voda je problem u mnogim tehnološkim proce-sima koji zahtijevaju uporabu različitih gradacija meke vode. Npr:- kod termoenergetskih postrojenja karbonatna tvrdoća izaziva taloženje kamenca na zidovima rezervoara, cjevo-voda i kotlova, te stvara velike probleme u njihovom radu,- sapuni i deterdženti npr. reagiraju sa solima koje čine tvrdoću vode i talože ih gradeći ne rastvorive sapune i tek kada ih sasvim istalože mogu početi svoju funkciju pranja. Zbog toga se kod pranja u tvrdoj vodi nepotrebno troše velike količine sapuna i deterdženata,- kod proizvodnje alkoholnih pića, prirodnih i umjetnih voćnih sokova, u pekarstvu, gastronomiji, mesnoj indu-striji, galvanizaciji, fotografskoj djelatnosti, uzgoju cvijeća itd.

Sistemi za filtriranje i dezinfekciju vode

IZ PONUDE IZDVAJAMO: – najsuvremenije sisteme i filtere za vodu za domaćinstva, ugostiteljstvo, medicinu, industriju, ... – ionske omekšivače kao zaštitu od kamenca – mehaničke filtere i predfiltere – UV sterilizatore za bakteriološku zaštitu – deferizatore, deionizatore i demanganizatore – filtere za perilice, tuševe…

tel: 036/328-044

fax: 036/320-556

mob: 063/312-605

www.nobel.ba

VOdOtOPiVOGNOJiVO

ZA CViJEĆE

NPk 8-5-44-SO3

NOVOU PONUDI


2011/122011/12

Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbi cvijeća i ukrasnog bilja. Može se koristiti za gnojidbu

sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrsta ili pak onih koje ne cvjetaju, ali imaju dekorativne listove.

Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit. vode.


2011/122011/12


2011/122011/12

13


Supstrati za sjetvu povrćaIvana Markota, master struke

Nakon kupovine sjemena proizvođači biraju odnosno traže supstrate u koje obavljaju sjetvu. Od izbora supstrata uveliko ovisi i kvaliteta sadnog materijala.

Svake godine treba na vrijeme osi-gurati kvalitetan supstrat za pro-izvodnju povrća i cvijeća. Veći broj

povrtnih i cvjetnih vrsta proizvodi se iz rasada, odnosno reznica, a s obzirom da od kvaliteta proizvedenog rasada zavisi u velikoj mjeri i uspješnost čita-ve proizvodnje, govori nam o važnosti i značaju odabira pravog supstrata za proizvodnju.

Supstrat je tlo u kojem sijemo sje-menku i gdje mlada biljka provede do-bar dio najosjetljivije faze svog života. Kvalitetni supstrati su lagani, imaju reguliranu ph vrijednost, dobro reguli-ran vodno-zračni režim, dovoljno hrane za fazu kroz koju biljka treba da prođe i ono što je vrlo bitno –kvalitetni sup-strati su bez prisutnosti štetnika, pato-gena i korova.

Supstrat treba da je blago kisele reakcije,odnosno vrijednosti ph od 5,5-6,5. U proizvodnji rasada koriste se supstrati granulacije 0-5 mm za sjetvu većine sitno sjemenih kultura poput raj-čice, paprike, patlidžana, salate, kupu-sa… Za pikiranje istih kultura koristima granulaciju 0-20 mm.

Važi pravilo da se za veće čaše od-nosno kontejnere koriste supstrati kru-pnije granulacije. Danas na tržištu ima veliki izbor supstrata (Bril , Klasman, Stender) odnosno, na raspolaganju su brojne kombinacije gotovih smjesa ra-zličitih proizvođača, koje se razlikuju po svom sastavu, osobinama, namjeni, ali im je zajednička osobina da su fitosa-nitarno sigurni. Kvalitetan supstrat po zalijevanju zadržava određen dio vlage, a suvišnu otpušta, tako da u supstratu ostaju optimalne količine vode i dovolj-no pora u kojima se nalazi zrak. Ukoliko je loš sastav i struktura smjese u koju sijemo, često dolazi do nastanka vla-ženog supstrata i gušenja biljaka, čemu doprinose i domaće čaše i kontejneri sa premalim otvorima na dnu.

Problem se obično javlja kod proizvo-đača koji prave vlastitu smjese za sjetvu i pikiranje, i koriste domaće sitno gnoji-vo što u konačnici rezultira velikim pro-blemima. Naime, presadnice uzgojene u „domaćim“ supstratima često obolijeva-ju od uzročnika biljnih bolesti ili stradaju od štetnika.U početku jeftin supstrat u konačnici se pokaže najskupljim.


14

KORABICA atraktivnakupusnjača

Iako je jedno od prvih proljetnih variva iz porodice kupusnjača, slabo je zastu-pljena u proizvodnji. Sve više postaje

tražena od kuhara, a oni je koriste za pri-premu juha, variva, a naribana zadebljala stabljika odlična je svježa salata začinje-na octom i uljem.

jesensku proizvodnju povoljna su srednje teška tla s većim kapacitetom za vodu uz reakciju tla pH 6-7,5. Ako se korabica želi uzgajati na kiselim tlima potrebno je dodavati vapno za pretkulturu. Kon-tinentalna klima omogućava uzgoj rane korabice na otvorenom, koja dospijeva za berbu u svibnju i lipnju, prije razdoblja visokih temperatura. Prekrivanje nasada agrotekstilom ili perforiranom PE folijom može ubrzati berbu za 7-14 dana.

Korabica se obično sadi nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Sadnja na istoj parceli može se ponoviti tek nakon tri sezone. Korabica ima razmjerno kratku vegetaciju do tehnološke zrelosti i zato joj treba osigurati potrebna hraniva u la-kopristupačnom obliku.

Sjemenske kuće nude više različitih sorti korabice, a posebno F1 hibrida, koji se u odnosu na klasične sorte odlikuju intenzivnijim rastom, boljom ujednače-nošću tehnološke zriobe i naravno većim prinosom. Dužina vegetacije od sadnje do početka berbe može biti od 40 do 100 dana, a veličina zadebljale stabljike od 70 grama u ranih sorti do 2,5 kg u kasnih sorti. Boja zadebljale stabljike u većine sorti je svijetlozelena (obično se naziva bijela), ili polavoljubičasta (plava). Od dobre sorte korabice traži se otpornost na pucanje i končavost, prijevremenu fruktifika-ciju, bolesti i štetnike.

Uzgoj korabiceKao i ostale kupu-

snjače i korabica se najčešće uzgaja iz presadnica. Za ranu proljetnu proizvodnju presadnice se proi-zvode u zaštićenim prostorima i to u kontejnerima od sti-

Za pravilan rast korabice osobito je važna ravnomjerna opskrba vodom. Ako nakon sušnog razdoblja padne jača kiša, zadebljala stabljika puca. Na puknutom tkivu ubrzo se stvori kalus, ali takva korabica više nema tržnu vrijednost.

Danijel Boban, dipl. ing.

Korabica je dvogodišnja kupusnjača, koja u prvoj godini nakon četvrtog do sedmog lista počinje zadebljavati sta-bljiku koja na kraju poprimi okrugao ili ovalan oblik. Svjetlozelene je ili ljubičaste boje. Na vrhu zadebljale stabljike rozeta je lišća. U generativnoj fazi iz pazuha li-stova potjeraju cvjetne grane s vršnim cvatovima grozdovima, žutim cvjetovima i plodovima karakterističnim za ovu vrstu.

Uvjeti proizvodnje i izbor sortiZa ranu proizvodnju korabica traži

lakša tla koja se brže zagrijavaju, a za

ropora, veličine lončića oko 30 m3. Za 4-5 tjedana može se proizvesti oko 600 pre-sadnica po m2 sa 3 do 5 listova. Za raniju proizvodnju na otvorenom uz pokrivanje agrotekstilom ili perforiranom PE folijom koriste se veće presadnice uzgojene u ne-što većim lončićima (40-50 m3). Takve presadnice omogućuju raniju berbu, obič-no 10-14 dana.

Rane sorte korabice siju se na uzdi-gnute gredice, koje treba ranije pripremiti da se tlo slegne i površinski sloj dobro prosuši. Malč od crne folije omogućava brže zagrijavanje površinskog sloja tla i bolje uvijete za rast biljaka nakon sadnje. Za proizvodnju korabice u jesen, gredice nisu prijeko potrebne, ali prije sadnje tlo treba dobro natopiti.

Ivica Doko, dipl. ing.

Puževi u pojedinim godinama mogu nanijeti velike štete, poseb-no povrću. Hrane se svim vrstama

povrća, osim lukom i češnjakom. Naj-veće štete su za vlažna vremena, pose-bice noću. Istraživanja su dokazala da najveće štete tijekom noći pričinjavaju

između 21 i 1 sat. Štete su lako uočlji-ve jer puževi iz sebe ostavljaju sluzave tragove, odnosno srebrenkaste pruge i ostatke izmeta.

Od povrtnih kultura posebno preferi-raju salatu i kupusnjače tj. traže sočne mlade listove, a vrlo često oštećuju i plodove drugih povrtnih kultura. Naj-češće se hrane lišćem, u kojem izgrizaju rupe ili ostave samo epidermu. Osim li-stova i plodova vrlo često izgrizaju i klica te mlade biljke.

Puževi se dijele u dvije velike skupine puževi golaći puževi s kućicom

Puževi golaći imaju izduženo tijelo obavijeno sluzavim plaštem, a u nekih vrsta se na leđnoj strani mogu uočiti ostaci ljušture. Veličina tijela im varira. Među štetnike povrtnih kultura ubraja-mo puževe čija se veličina tijela kreće od 5-15 mm. Na glavi im se nalaze dva para ticala. Na vrhu duljeg para smještene su oči. Kod nekih puževa golaća prisutna je samooplodnja. Ti puževi su iz roda Li-max i Arion.

Najveći štetnici među puževima go-laćima su iz rodova: Milax, Arion, Limax i Deroceras. Osim ovih puževa vrlo česti gosti u povrtnjacima su i puževi s kući-com. Posebno su značajne dvije vrste i to: Helix pomatia – vinogradarski puž i Helix nemoralis – (vrsta slična prethod-noj vrsti samo nešto manjih tjelesnih dimenzija).

ZaštitaPuževi oštećuju biljke u njihovim

različitim fazama razvoja. Njihova ošte-ćenja su osobito kritična u fazi nicanja biljaka jer dovode do njihova propada-nja. Na odraslim biljkama puževi stru-žu i perforiraju lišće i stabljike. U onim područjima gdje se puževi javljaju u povećanoj populaciji, svakako treba provoditi mjere zaštite.

Mjere zaštite protiv ovih štetnika možemo podijeliti u dvije skupine:

mehaničke mjere zaštite kemijske mjere zaštite

Mehaničke mjere provode se uglav-nom u malim povrtnjacima i na malim površinama. One se sastoje u uprabi ra-zličitih tvari koje se razbacaju oko povrt-njaka i koje svojim djelovanjem isušuju tijelo puževa,te on ugiba. Neke tvari i nagrizaju tijelo,odnosno stopalo puža. Tvari koje se ubrajaju u mehaničke mje-re zaštite su: živo i gašeno vapno,pepeo, mineralna gnojiva i dr. Posebna mjera zaštite protiv puževa je primjena piva (atraktant kojeg puževi obožavaju).

Kemijske mjere zaštite povrtnih kul-tura od puževa sastoje se u primjeni ke-mijskih preparata – limacida. Limacidi se koriste kao zatrovani mamci koji se rasipaju po tlu uz biljke. Danas se naj-više korist pripravak pod nazivom Pu-žomor. Postavljene mamce potrebno je često zamjenjivati novim jer stari izgube atraktivnost.

16


PUŽEVI – sve značajniji štetnici povrtlarskih kultura

Gotovi granulirani pripravak za suzbijanje svih vrsta puževa. Mamac u obliku mikrogranula.

mr. sc. Nino Rotim

BOSILJAK - izvor zdravljaTako to barem rade Talijani, od-

nosno, Talijanke koje ne mogu zamisliti svoju kuhinju bez ovog

mirišljavog začina. To je i razumljivo jer svježi listovi su odličan dodatak juha-ma, umacima, ribama, salatama i sir-nim namazima. Osim toga, listove bo-siljka možemo sušiti, te potom samljeti kako bi nam ovaj dragocjeni začin bio pri ruci i tijekom zime. Inače, radi se o jednogodišnjoj biljci koja naraste 10 do 40 cm visine a koja cvate od srpnja do rujna. Njegova ljekovitost je doista ne-upitna jer je dokazano da pomaže kod nesanice, migrena, upale pluća, epilep-sije, uhobolje, mrene, povišenog tlaka, temperatura i groznica, promuklosti, gubitka kose i sličnih oboljenja.

Na koji način uzgojiti bosiljak?Bosiljak je biljka koja voli toplinu. Sije

se tijekom proljeća na gredice dok je u hladnijim predjelima za tu svrhu nužno koristiti polutopla klijališta. Međutim, pošto je riječ o toploljubivoj biljci mo-žemo je posijati u cvjetne lonce koje će brzo napredovati i u sobnim uvjetima. Primjera radi, bosiljak je redovito prisu-tan na talijanskim balkonima, mada ga možemo susresti i u centru većih grado-va u vidu lončanice na prozorskoj dasci.

Međutim, kada imamo vrt i mogućnost uzgoja ove ljekovite i začinske biljke onda je dovoljno znati da je možemo uzgojiti i izravnom sjetvom početkom svibnja. Time bitnije olakšavamo cijeli postupak uzgoja jer je to puno jedno-stavnije u odnosu na uzgoj bosiljka iz rasada. Spomenimo da kod proizvodnje iz rasada, sjetvu vršimo u ožujku dok je sadnju nužno izvršiti koncem travnja na razmak redova 40 cm i razmak u redu

25 cm. Za četvorni metar je potrebno osigurati 16-17 presadnica.

Bosiljak se ne bere, odnosno, reže prije cvjetanja a može se kositi dva puta godišnje. Prvi put se berba obavlja po-četkom cvjetanja a drugi put u mjesecu rujnu. Kod dvije berbe sa četvornog me-tra može se računati na prinos od 0,3 kg. Ipak, za potrebe domaćinstva prinos nije toliko bitan jer važno je samo da ove ljekovite biljke ugodnog mirisa ima u svakoj kuhinji.

18


Bosiljak ima dvije velike značajke, vrlo je ljekovit i ništa manje vrijedan kao začin. Njegovu vrijednost najviše cijene u zapad-nim zemljama što se odražava i u hercegovačim turističkim središtima.

Novo: VIKING motokultivator HB 685Više snage za kultivaciju tla

Novi motokultivator VIKING HB 685 sa snagom motora od 2,9 kW čini obradu velikih i teško obradivih površina još lakšom. On omogu-ćava brži rad kao i veliki komfor zahvaljujući brojnom vrijednom priboru. Zakrivljeni noževi i antivi-bracijski sistem omogućavaju rad bez zamora, čak i kod dulje pri-mjene. Motokultivator HB 685 je napravljen za velike površine sa otvrdnutom ili teško obradivom zemljom. Snažni Kohler Courage XT-8 motor pruža snagu od 2,9 kW i radni broj okretaja od 3.200 o/min. To predstavlja veliki iskorak u snazi u odnosu na raniji model. Time je ovaj motokultivator prikladan i pri oblikovanju vrta, kao i u uzgoju vrtnog bilja. Uobičajeno visok komfor pri radu U primjeni se HB 685 odlikuje visokim upravljačkim komforom. Noževi više razrezuju zemlju nego što ju drobe. Tako je upravljanje uređajem mirno i bez mnogo podrhtavanja. Ovo omo-gućavaju antivibracijski elementi, smješteni između upravljača i kućišta prigona, a koji amortiziraju vibracije

motora. Novi motokultivator posebno dobiva na pokretljivosti zahvaljujući pogonu sa jednom brzinom naprijed i jednom natrag. Velika radna širina od 85 cm omogućava obradu velikih površina u kratkom vremenu. Pri tome su noževi, kao i kod svih VIKING motokultivatora djeljivi: radna širina se na posebno uskim mjestima može smanjiti na 60 cm. Kako se u uskim prolazima ne bi oštetile biljke, noževi su dodatno opremljeni za-štitnim kapcima na rubovima. Težište motokultivatora je posebno nisko, te je raspodjela težine dobro izbala-nsirana. Na teškim terenima se motokultivator može još opremiti i dodatnim utezima iz velike ponude dodatne opreme, kao bi dobio još više potisne snage. Otporno kućište od aluminija, vratilo od pojačanog čelika, te zupčanik od brončane legure brinu se za dug vijek trajanja uređaja. Upravljač motokultivatora HB 685 je, kao i kod ostalih VIKING motokulti-vatora, bezalatno podesiv po strani i po visini. Korisnik ga može podesiti u tri različite visine prema svojoj visini, te tako zauzeti radnu poziciju koja je najpovoljnija za leđa. Ukoliko se

upravljač okrene lijevo ili desno, tada korisnik ne mora hodati po svježe obrađenoj zemlji. Motokultivator se kreće dalje u ravnoj liniji. Za transport i skladištenje kompaktnog motoku-ltivatora se jednostavno preklopi upravljač. Tada se uređaj može jednostavno pomoću, u stražnjem dijelu smještenih kotača odvesti do mjesta obrade zemljišta ili skladi-štenja. Dugotrajnost i veliki izbor pribora Motokultivatori su općenito izloženi velikim zahtjevima. Materijali koji se koriste za VIKING motokultivator su posebno otporni i zahtijevaju malo održavanja. Otporni motokultivator HB 685 time korisniku dugoročno olakšava njegov rad. Za višestrano korištenje motokultivatora VIKING nudi program dodatnog pribora. Plug sa željeznim kotačima omogućava njegovu primjenu u nasadima kao što su nasadi krumpira. Za rad na teškom terenu VIKING nudi dodatne utege od dva puta po 9 kg. Tu je i sistem "dihalice" koja u prašnjavim uvjetima motoru osigurava dostatnu količinu čistog zraka.

Izvor: VIKING


20

Mario Ćubela, dipl. ing.

Suzbijanje korova

Kritični period zakorovljenosti, odnosno razdoblje kad korovi najviše utječu na urod krumpira,

najčešće se proteže od 2 tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove.

Suzbijanje korova u krumpiru najče-šće provodimo primjenom mehaničkih ili kemijskih mjera. Mehaničke mjere, primjerice brananje, okopavanje, na-grtanje i pročupavanje izbjeglih biljaka nekad se redovno provodilo. Neke od spomenutih mjera, provode se i danas. Mehaničko suzbijanje danas je pro-vedivo samo na manjim površinama i u područjima s dovoljno radne snage. No, usprkos tomu, najčešće postignuti učinci nisu zadovoljavajući. Mehaničke su mjere danas samo dopuna kemij-skim mjerama suzbijanja korova.

Kao i u svim gospodarski značajni-jim kulturama, i u krumpiru je regi-

striran velik broj herbicidnih pripravaka kojima se više ili manje uspješno rješa-va problem korova u ovoj kulturi.

Herbicide u krumpiru moguće je pri-mijeniti prije sadnje, nakon sadnje a prije nicanje te nakon nicanja krumpira.

Prije sadnje krumpira dopuštenje za primjenu ima veliki broj pripravaka na osnovi samo dviju djelatnih tvari (gli-fosata i sulfosata). Obje djelatne tvari su iz skupine totalnih herbicida koje korovna biljka isključivo usvaja preko lista. Kako su i translokacijski herbicidi, koriste se i za suzbijanje višegodišnjih korova, odnosno za suzbijanje njihovih podzemnih organa. Primjenjuju se prije obrade tla, najčešće u godini prije sad-nje krumpira, najčešće na strništima ili drugim površinama koje se pripremaju za sadnju krumpira.

Za suzbijanje korova nakon sadnje a prije nicanja na tržištu je dostupan velik broj herbicidnih pripravaka kojima uspješno možemo suzbijati i široko-lisne i uskolisne korove. Proizvođači krumpira najčešće se odlučuju za pri-mjenu herbicida u ovom roku. Danas se najčešće za tu namjenu koristi pripra-vak Stomp 330 E u dozi od 0,5-0,6 l/dulum. Osim njega koristi se i pripravci Afalon disperzija u dozi od 135 ml /du-lumu, te pripravak Tor 70 WG u dozi od 75-150 grama/dulum. Niža doza koristi se na lakim a veća na teškim tlima.

Nakon nicanja krumpira koriste se selektivni herbicidi. Najčešće se koriste sljedeći pripravci: Basagran 480 u dozi od 200 ml/dulum, Fusilade forte u dozi od 80-200 ml/dulum. Doza zavisi od vrste korova. Veća doza koristi se za vi-šegodišnje korove (pirika, zubača).

u krumpiru

Stomp 330 E je selektivni kontaktni i zemljišni herbicid namijenjen suzbijanju jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova u agrumima, jezgričavim i koštičavim voćkama, vinovoj lozi, jagodama, mrkvi, luku, češnjaku, rajčici, paprici, kupusu, brokuli, cvjetači, grašku, grahu, slanutku, bobu, zelenoj salati, radiču, endiviji, šparogama, artičokama, krumpiru, suncokretu, sojiduhanu, pšenici, ječmu, raži, kukuruzui ukrasnom bilju

22


Ivan Perić, dipl. ing.

StirlingStirling

www.sjemenarna.com

Stirling

gSTIRLING. Srednje kasna sorta krumpira. Pokožica gomolja je svijetlo-žute boje, a meso je izrazito bijele boje. Gomolji su ovalnog oblika,ujednačeni i vrlo veliki. Sorta je pogodna za sadnju na svim tlima. Potrebno je naklijavanje prije sadnje. Traži više dušika na startu ali i u prihranjivanju. Gomolji se mogu duže čuvati.tirlinirli

tirlintirlintirlint

tirlinKASNA BIJELA SORTA

TIKVA – cvijet povrća u polju

Tikva predstavlja kulturu starih civilizacija, a danas je susre-ćemo uzgojenu u vrtovima i uz rubove parcela. Najčešće se koristi kao izvor stočne hrane, a manje kao ulje dobiveno iz sjemenki. Pored toga ima i veliku hranjivu i ljekovitu vrijednost.

Posljednjih godina sve više u uzgo-ju je zastupljen uzgoj tikava, kako za stočnu hranu tako i za ulje i

prehranu, a ništa manje ne i kao ukras vrtovima ljeti. Ta stara kultura koja je predstavljala osnovnu hranu urođeni-cima odakle potječe, a to su središnja i Južna Amerika (Meksiko). Amerikanci je često nazivaju squash, a prevedeno znači hrana koja se jede sirova. U Eu-ropu su je davno donijeli i danas raste kultivirana uz rubove parcela, u među usjevima (najčešće kukuruzu) i u na-šim vrtovima. Postoji veliki broj vrsta tikve, kako za koju namjenu, odnosno rijetko koje povrće ima toliko raznovr-snu primjenu kao tikva i to ne samo u kulinarstvu.

Zastupljenost tikve u uzgoju Kao i što smo rekli najčešće je nala-

zimo po vrtovima, a najčešće uzgojena po kukuruzištima kao među usjev. Tikva je jednogodišnja zeljasta biljka puzavica. Stabljika je najčešće rebrasta i sa sitnim bodljama koja može doseći i do 10 m dužine. Može puzati po tlu ili se penjati uz naslon. Ima jako velike srcolike listove koji su na rubu nazu-bljeni. Cvjetovi su izrazito žute boje do svjetlijih nijansi. Veći cvjetovi su muški, a manji su ženski. Plod je tikva koja može biti različite veličine i oblika, više od 10 kg, a i mnogo više kao što i sami znamo da postoje kapitalci. U sredini mesnatog ploda se nalaze sjemenke bijele boje presvučene zelenom korom. Tikva najbolje uspijeva na dubokim i plodnijim tlima koja su bogata hranjivi-ma. Zbog bujne nadzemne mase tikvi je neophodna gnojidba osobito dušičnim gnojivima pored ostalih. Tikve se obič-no sade na komposištima, odnosno na hrpi otpada organske hrane, gdje uz vlagu i toplinu dobivaju svu neophodnu hranu koju tikva maksimalno iskoristi. Kod nas tikva ima prvenstveno znače-nje kao jeftina stočna hrana koja dobro dođe u ljetnim mjesecima za prehranu

stoke. Pored toga, uzgaja se zbog ši-roke primjene u kulinarstvu, odnosno u pripremi raznih jela (pite, kolači) a od sjemenki se dobiva ulje. Postoje i ukrasne tikve koje mnogi uzgajaju zbog ukrasa, a njihova ljepota proizilazi iz raznolikih oblika, veličina i boja koje privlače mnoge.

Ljekovita svojstva i primjenaTikva pored velike hranjive vrijedno-

sti ima i ljekovita svojstva koja ne treba zanemariti. Iz sastava se vidi da tikva sadrži 90 – 93 % vode, 6 % ugljikohi-drata, 1 % bjelančevina, 0,1 % masno-ća, te pored toga karotin koji daje žutu boju, B vitamini, C vitamin, minerale magnezij, kalcij, željezo, fosfor i dr. Oso-bita vrijednost je bundevina ulja koje je

jako probavljivo. Dakle pospješuje pro-bavu i olakšava rad bubrega. Preporuča se koristiti za dijetetsku prehranu. Na-rančasto meso bundeve koje je slatkog okusa koristi se za raznovrsnu pripremu slatkih i slanih jela. Najčešće se od njega pripremaju pite, kolači, marmelade i sl. Mnogi tikvino meso zamrznu i ostave za zimnicu. Iscijeđeni sok ili kuhano meso tikava liječi psorijazu, upalu tankog cri-jeva, mokraćni organa i prostate. Sjeme tikava ima izrazito ljekovito svojstvo, a u svom sastavu imaju esencijalne ma-sne kiseline koje sprječavaju grušanje krvi u žilama. Pored toga, najbolje je koristiti tikvino ulje u izravnoj primjeni kao dodatak salatama, a koje ima ulogu poboljšanja općeg stanja organizma u cijelosti.

StirlingStirling

www.sjemenarna.com

Stirling

gSTIRLING. Srednje kasna sorta krumpira. Pokožica gomolja je svijetlo-žute boje, a meso je izrazito bijele boje. Gomolji su ovalnog oblika,ujednačeni i vrlo veliki. Sorta je pogodna za sadnju na svim tlima. Potrebno je naklijavanje prije sadnje. Traži više dušika na startu ali i u prihranjivanju. Gomolji se mogu duže čuvati.tirlinirli

tirlintirlintirlint

tirlinKASNA BIJELA SORTA

Suzbijanje korova u mrkviVelimir Lasić, dipl. ing.

Mrkva je jedna od najpoznatijih povrtnih vrsta koja se uzgaja skoro u svakom vrtu. Mrkva

je kultura koja će najbolje uspijevati u umjereno toplim područjima s umjere-nom vlagom. Sije se tokom cijele godi-ne jer je dosta otporna na niže tempe-rature. To spoznaja pruža mogućnost dosta ranog uzgoja. Naime, optimalna temperatura za rast i razvoj mrkve je 15 - 20 °C. Uz to možemo napomenuti da mlade tek niknule biljčice mogu kratko izdržati nalet mraza i temperature od -4 °C. Ipak ne računajte na to kao na normalne uzgojne uvjete. Uzgaja se u plodoredu, što znači da treba voditi brigu o predkulturi i uzgojnom mjestu. Sije se na površine gdje su prije nje bile kulture gnojene stajnjakom i nisu bile zakorovljene. Kao najbolji predusjevi možemo spomenuti rajčice, kupus, krumpir, papriku, mahunarke (grašak, grah).

Ako se mrkva sije kao kasni usjev, često će biti postrna kultura iza ranog krumpira ili graška. Kao prethodni usjev mrkva će biti dobra za sve druge kulture.

Priprema tla mora biti dobra ako že-lite dobar i kvalitetan urod. Korjenasto povrće voli rahlu zemlju kako bi korije-ni bili lijepi i ravni, pa zato i za mrkvu treba pripremiti rahlu gredicu. Dodajte treset, a dobar je i pijesak. Uz to može-te dodati i 1 - 2 kg zreloga stajnjaka na četvorni metar.

Sjetva je u redove razmaka oko 20 cm. Kada biljke prorijedite, ostavite razmak među biljkama 5 - 8 cm. Gredi-cu poslije sjetve lagano zalijte odstaja-lom vodom. Ako je temperatura u tune-lu 18-20 °C, mrkva bi mogla niknuti za 15-20 dana, a na nižim temperaturama nicanje je razmjerno sporije.

Veliki problem kod uzgoja mr-kve predstavljaju korovi. Njihovo suzbijanje najčešće se provodi mehaničkim putem na manjim površinama, a ako se radi o uzgoju na većim površinama najčešće se koriste herbicidi. Na tržištu u BiH malo je her-bicida koji imaju dozvolu za primjenu u mrkvi.

• Afalon disperzija je herbicid koji se koristi za suzbijanje jedno-godišnjih širokolisnih korova u mrkvi. Može se primijeniti nakon sjetve a prije nicanja mrkve u dozi od 135 ml/30 lit vode za površinu od 1 duluma ili nakon nicanja mrkve, čim korovi niknu, a prije nego biljke u usjevu razviju prve prave listove. Kad se sredstvo primjenjuje nakon sjetve, a prije nica-nja mrkve, potrebno ga je primijeniti unutar četiri dana nakon sjetve na srednje teškim tlima. Na močvarnim i tresetnim tlima sredstvo je potrebno primijeniti prije nicanja mrkve i korova.

Herbicidi koji se koriste u mrkviNakon sjetve a prije nicanja mrkve

mogu se primijeniti sljedeći herbicidi: Stomp330 E u dozi od 4-6 l/ha, Tor70 WG u dozi od 1-2 l/ha.

Nakon nicanja mrkve može se kori-stiti pripravak Afalon disperzija.


24

VRHUNSkAkVALitEtAVOdOtOPiViHGNOJiVA

Cifo je talijanski proizvođač gnojiva koji u svojoj paleti ima nekoliko linija različitih gnojiva. Idrofloral je linija mikro-granuliranih gnojiva koja su namijenjena gnojidbi različitih poljoprivrednih kultura (voćke, vinova loza, povrće, ukra-sno bilje i cvijeće, travnjaci i dr.) putem sistema kap po kap ili folijarnom primjenom. Idrofloral gnojiva odlikuju se visokom kvalitetom, odličnom topivošću i nadasve viso-kom čistoćom. Posebno su pogodna za gnojidbu različitih kultura sistemom kap po kap jer zbog visoke topljivosti i čistoće ne dolazi do začepljenja kapaljki.

Od sorti krušaka daje se veće zna-čenje ljetnim sortama, a danas imamo veliki broj vrlo kvalitetnih

ranih ljetnih sorti. Rane sorte krušaka vrlo su cijenjene jer na tržištu dolaze kada se osjeća veća potražnja, pa po-stižu veću prodajnu cijenu. Posebice su zanimljive za potrebe turističke privre-de, jer dozrijevaju za pune turističke sezone. Dakako, nalaze povoljno trži-šte i u većim potrošačkim središtima tj. gradovima.

turandotNova je talijanska kvalitetna rana

ljetna sorta dobivena križanjem izme-đu sorti Dr. Jules Guyot (Žil Gijo) x Bella di Giugno (Lipanjska ljepotica). Uzgojio ju je L. Rivolta na Institutu za voćarstvo u Forliu. Razvija stabla srednje bujnog rasta s proširenim krošnjama, a rano ulazi u produktivnu dob. Cvate rano (od 5 do 6 dana prije Vilijamovke). Sorta je autosterilna, tj. samoneoplodna pa se ne može oploditi vlastitim polenom već je upućena na međuoprašivanje. Od ranih sorti dobro je oprašuje Tosca, koja cvate u podjednako vrijeme. Rodi

dobro i redovito. Plodove obično nosi na kraćim rodnim izbojcima kao što

su štrljci ili pršljenasto rodno drvo. Plod je srednje veličine (prosječne

mase od 160 grama), kruškolika oblika, sa zeleno-žućkastom

kožicom i nahukanim crveni-lom sa sunčane strane. Op-

ćenito možemo reći da je plod vrlo atraktivnog, pri-

vlačnog lijepog izgleda. Meso je čvrsto, sočno, vrlo ugodnog okusa. Plodovi dozrijevaju u prvom tjednu srpnja, pa postižu visoku prodajnu cijenu, jer tada nema puno voća

a posebice kvalitetnih

krušaka većeg ploda. U vrijeme dozre-losti plodovi ne podliježu brzo braš-njavosti, što je inače karakteristično za rane ljetne sorte, a mogu se čuvati u hladnjačama i do mjesec dana. Sortu možemo uspješno uzgajati cijepljenu na podlozi dunje, jer ima dobar afinitet (sposobnost srašćivanja na mjestu cije-pljenja) s dunjom, odnosno kvalitetnim podlogama dunje: MC, MA, BA 29 i Cts 212. U pokusima gdje je provođena in-fekcija bakterijskim paležom (Erwinia amylovora) nije se pokazala otpornom. Istraživanja su bila provedena u Fran-cuskoj i Italiji. Nakon istraživanja u po-kusnim voćnjacima na području Italije, ova je sorta puštena u komercijalnu proizvodnju s dobrim preporukama.

Carmen (karmen)Sorta je uzgojena križanjem između

sorti Dr. J. Guyot x Bella di Giugno. Sta-bla su srednje bujnog rasta s uspravnim granama. Rano ulazi u produktivnu dob. U pokusima je davala veće prirode od sorte Viljamovke. Može se uzgajati izravno cijepljenjem na dunju s ko-jom ima dobar afinitet. Dobar afinitet

ustanovljen je s podlogom dunje MC, MA, BA 29 i Cts 212. Vrijeme cvatnje je srednje, a u gornji dolazi po 6 cvjetova. Samoneoplodna je, a dobri su joj opra-šivači sorte Conference, Norma, Tosca i Viljamovka. Plod je dunjolika oblika,

Prof. dr. sc. Ivo Miljković

Nove vrlo kvalitetne rane ljetne sorte krušaka26


Nove vrlo kvalitetne rane ljetne sorte krušaka

Može se uzgajati izravno cijepljena na podloge dunje, jer na mjestu cijepljenja dobro sraste. Cvate srednje, a dobro je oprašuje polen sorte Abee Fetel i drugih diploidnih sorti istog vremena cvatnje. U cvatu dolazi po 7 cvjetova. Rodi redovi-to i obilno. Plod je srednje velik, osim u slučaju preobilne rodnosti kada je manji. Lijepog je kruškolikoga oblika, s kožicom temeljne zeleno žućkaste boje, a preko nje dolazi na većoj površini ploda lijepa karmin crvena boja, koja daje plodu izu-

srednje velik do velik (prosječne mase 190 grama). Kožica je žućkaste boje, a prekrivena je u velikoj mjeri crvenilom (od 30 do 40 % površine). Na kožici su izražene lijepe velike lenticele. Meso je bijelo, sočno, dosta fine konzistencije, slatko, aromatično i ugodna okusa, a stajanjem nakon berbe ne postaje brzo brašnjavo. Plodovi dozrijevaju od 20. do 31. srpnja, a dobro podnose prevo-ženje. Plodovi se mogu dobro čuvati u hladnjači do 4 mjeseca, a za vrijeme čuvanja, iako je lijepo crvena sa osun-čane strane, još više proširuje lijepa crvena boja, koja plodu daje posebice atraktivan izgled. Pri umjetnoj infekciji pokazala se osjetljivom na bakterijski palež (Erwinia amylowora). Ova sorta zaslužuje veliku pažnju. To je vrhunsko ostvarenje u selekciji ljetnih sorti kru-šaka.

Etrusca (Etruska)Sortu je uzgojio E. Bellini na Institutu

za voćarstvo Sveučilišta u Firenci, i to križanjem između sorti Coscia x Gentile. Razvija srednje bujna do bujna stabla.

zetno lijep izgled. Meso ploda je bijele boje, polufine tek-sture, topivo. Dužim staja-njem postaje brašnjavo. U trenutku dospjelosti plod ima dobar okus s izraže-nom aromom. Plodovi dozrijevaju polovicom srpnja, odnosno 39 dana prije Viljamovke.

(Preneseno iz Gospodarskog lista)

27


STIHL MOTORNE KOSE

VEĆ OD

327,60 KM

Ekskluzivni uvoznik i distributer firme STIHL

Mostar, Bišće polje bb.Tel.: 036 352 560www. unikomerc.ba, E-mail: [email protected]

STIHL kosi sve!Proljetna prodajna akcija traje od 01.04. - 15.05.2013. godine.

Ovog proljeća učinili smo najatraktivniji dio proljetnog dijela asortimana

još pristupačnijim. Motorne pile, kose, perači na hladnu vodu i leđno

nosive prskalice znatno su povoljniji, kako bismo Vam olakšali

uređivanje okućnice i održavanje nasada.

Proljetnim popustom obuhvaćeni STIHL motorni i električni uređaji niži

su i do 15% od redovne cijene.

Nadamo se da je navedeno dobar motiv za posjet Vašeg ovlašteng

STIHL trgovca. I zapamtite - STIHL kosi sve.

Šljivine osice umanjuju urod šljive

U pojedinim godinama zbog napada šljivinih osica, urod šljive može biti prepolovljen. To se događa u godinama kad je oplodnja šljive slaba,a populacija šljivinih osica izuzetno velika.Dado Marić, dipl. ing.

Opis štetnikaŠljivine osice (crna i žuta) su dosta

sitni štetnici, veličine tijela 4 – 5 mm, raspona krila oko 11 –12 mm. Tijelo crne šljivine osice je sjajno crne boje, krila su sivo prozirna s crnom nervaturom (ži-licama), dok je kod žute šljivine osice tijelo žutocrvenkasto, a krila žućkasto prozirna s žutom nervaturom. Pagu-sjenice narastu do 8 mm. Izduženog su tijela svijetlo žućkaste boje. Na prsištu imaju tri, a na zatku sedam pari nogu.

Osice prezime u tlu na dubini 5 – 10 cm kao odrasle ličinke. Rano u proljeće ličinka pređe u stadij kukuljice. Pojava odraslih osica dešava se kada se tem-peratura tla na dubini 5 – 10 cm ustali na 100 C. Najčešće se vrijeme pojave odraslih osica podudara s vremenom cvatnje džanarike i ranih sorti šljiva. Osice dolijeću na stabla šljive u vrijeme cvatnje. Za vrijeme toplog vremena osi-ce su veoma aktivne, međutim kada za-hladi osice prekidaju aktivnost. Nakon kraćeg hranjenja slijedi kopulacija, na-kon čega ženke odlažu jaja. U trajanju 10 – 15 dana, koliko obično traje vrijeme odlaganja jaja, ženka odloži 50–70 jaja.

Ženke jaja odlažu pojedinačno, pomoću leglice u čašične listiće, rjeđe u samu čašicu.

Ličinke se javljaju u precvjetavanju

Ličinke se obično javljaju u doba pre-cvjetavanja i ubušuju u mladi plod gdje izgrizaju tkivo ploda i oštećuju sjemen-ku. U tijeku razvoja, koji obično traje 2 – 3 tjedna, jedna ličinka ošteti 3 – 6, pa i više plodova što zavisi od krupnoće ploda. Oštećeni plodovi otpadaju a na njima se nalazi okrugli crni otvor kroz koji je izišla pagusjenica. Pagusjenice odlaze u površinski sloj tla gdje ostaju do proljeća iduće godine kada prelaze u kukuljicu.

Kod nas se šljivine osice redovito javljaju, najčešće u povećanoj brojnosti. Zbog toga proizvođači šljive ne trebaju dvojiti treba li ili ne treba šljivu treti-rati. U praksi se rok tretiranja najčešće poklapa s završetkom pune cvatnje te početkom otpadanja latica, dakle u vri-jeme precvjetavanja šljive.

• Ako se u blizini nasada šljive nalaze košnice s pčelama, prije izvo-đenja tretiranja obavezno obavijestiti pčelare kako bi taj dan «zatvori-li» pčele. Osim toga za zaštitu koristiti pripravke koji su manje opasni za pčele (Fastac 10 SC).

Suzbijanje šljivinih osica ne bi tre-balo predstavljati veći problem. Naime, one su osjetljive na veliki broj insektici-da. Važno je tretiranje obaviti na vrije-me, znači, dok se pagusjenice još nisu ubušile u plodove. Važno je znati da osoba koja obavlja tretiranje mora sta-jati uz deblo i prskati prema vanjskim dijelovima krošnje kako bi se tretiralo mjesto «ulaska» gusjenica u plodove. Prskanje treba obaviti u ranim jutar-njim satima ili pred večer. Za tretiranje se može primijeniti neki od sljedećih pripravaka: Chromgor 40, Fastac 10 SC, i dr.

29


30


Željezo i bor nužni su u ishrani poljoprivrednih kultura i jed-nako važni kao i makroelementi poput dušika, fosfora i kalija.

Prof. dr. sc. Zlatko Svečnjak

Željezo i bor nužni zarast i razvoj biljaka

Poljoprivredne kulture tijekom svog rasta i razvoja sadrže osjet-no manju količinu određenih bilj-

nih hranjiva koje zbog toga nazivamo mikroelementima. Međutim, njihov nedostatak može predstavljati važan ograničavajući čimbenik formiranja prinosa i njegove kakvoće. Stoga u po-sljednje vrijeme velik broj istraživača proučava potrebe biljaka za mikroele-mentima i njihovu fiziološku funkciju. Nadalje, danas se sve više proizvode MIKROGNOJIVA ili se pojedini mikroe-lementi dodaju konvencionalnim mi-neralnim NPK gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja. Esencijalnim mikroele-mentima za biljke danas se smatraju željezo, bor, cink, mangan, bakar, mo-libden i klor. Potrebe uzgajane kulture za određenim mikroelementom kreću se od svega jednog grama ili manje, do kilogram i više na hektar. Iako se defi-citi mikroelemenata razmjerno rijetko opažaju u poljoprivrednoj proizvodnji, dobro su poznati nedostatci željeza, bora i cinka.

Željezo Jedan je od najzastupljenijih eleme-

nata u tlu koji potječe od primarnih i sekundarnih minerala. Raspadanjem minerala tla oslobađa se željezo koje u kiselim tlima često opet formira se-kundarne minerale. Porastom kiselosti tla i uz prisutnost fosfora nastaju biljci vrlo teško pristupačni fosfati željeza, dok se u alkalnim tlima željezo nalazi u obliku teško topivih oksida. Stoga kal-cizacija i fosfatizacija kiselih tala može znatno smanjiti raspoloživost željeza. Većina poljoprivrednih tala sadrži do-voljno pristupačnog željeza, ali je nje-

gov nedostatak čest na jako humoznim (osobito tresetnim), ali i karbonatnim tlima. Koncentracija željeza u biljkama najčešće je unutar granice 50 i 1000 ppm. Najveću koncentraciju u biljci nalazimo u lišću pa su potrebe za ovim mikroelementom najveće kod razvoja asimilacijske površine. U Hrvatkoj je poznata željezna kloroza bresaka i po-sebice vinove loze koja se nerijetko jav-lja na karbonatnim tlima. Deficit željeza tipično se opaža kao međužilna kloroza prvo mlađih listova, a zatim dolazi do pojave rubne i međužilne nekroze (odu-miranja) i na kraju i opadanja lišća. Ne-dostatak željeza može se namiriti preko tla ili folijarno (putem lista). Željezo se najčešće aplicira u obliku željezova sul-fata putem foljarne primjene, a može se primijeniti i putem osnovne gnojidbe budući da se u Hrvatskoj proizvode i složena kompleksna (NPK) gnojiva koja sadrže i željezo i cink.

BorU većini tala bor se nalazi u jako ma-

lim količinama, i to najčešće 20-200 ppm. Većina pristupačnog bora nalazi se

u organskoj tvari tla čijom razgradnjom ovaj mikroelement postaje pristupa-čan biljci, ali to znatno ovisi i o pH-tla i sadržaju kalcija. Tako se simptomi nedostatka bora najčešće opažaju u al-kalnim tlima s visokim pH, i to posebice u sušnim uvjetima. Pokretljivost bora u biljkama razmjerno je slaba pa se njegov nedostatak prvo opaža na lišću i gornjim dijelovima biljke. Bor regulira meristemsku aktivnost pa njegov nedo-statak uzrokuje nepravilan rast na vrhu korijena i stabljike. Ovaj mikroelement često se primjenjuje u proizvodnji še-ćerne repe koja zahtijeva dobru opskr-bu tijekom cijele vegetacije. Od bornih gnojiva najčešće se primjenjuju boraks i borna kiselina. Borna se gnojiva mogu miješati sa standardnim mineralnim gnojivima i na taj način zajedno s njima unijeti u tlo. Rani simptomi nedostatka bora na šećernoj repi vide se na mladom lišću koje je uvijeno, manje i tamnije boje, dok je starije lišće krto i klorotič-no, a glava korijena šuplja. Žetvom se s polja odnosi 200-400 g/ha, a šećernom repom i više (oko 500 g/ha).



2011/122011/12

FEROS 6 Mikrogranuliranognojivo protiv kloroze

32


Danijel Boban, dipl. ing.

Sadnja maslinaMaslina odlikuje cijeli sredozemni pojas, gdje predstavlja ne-zamjenljivu i najperspektivniju voćnu kulturu. Pored toga, njen značajniji uzgoj zamjetan je i na hrvatskom primorju, gdje masli-na ima dugu tradiciju. Ali, svjedoci smo činjenice kako se maslina sve intenzivnije sadi i uzgaja na području južne Hercegovine.

Zahvaljujući činjenici da se maslina u našim voćnim rasadnicima može nabaviti isključivo u kontejnira-

nom obliku koji omogućuje njenu sad-nju tijekom cijele godine, time se i vrije-me njene sadnje značajnije produžava. Međutim, svakako je sadnju maslina poželjno obaviti već za zime odnosno sve do polovice proljeća iz razloga što na taj način mlade sadnice u velikoj mjeri iskorištavaju akumuliranu zimsku vlagu neophodnu za kvalitetan proljetni rast. A prilikom kupnje trebate znati da je za sadnju najpoželjnija sadnica staro-sne dobi između 12-20 mjeseci. Uglav-

nom se u ponudi rasadnika nalazi sorta Oblica koja je nepravedno proglašena nerodnom sortom. Jer da bi sorta Oblica dala rod u njenoj blizini treba osigurati nazočnost i druge sorte, poput Pendo-lina, Leccina ili Levantinke. A upravo je oblica idealna za uzgoj na našim škrtim hercegovačkim tlima gdje se može kori-stiti i kao uljna i kao stolna sorta.

Razmak sadnje i priprema sadnog mjesta

Pošto je razmak sadnje maslina u Hercegovini potpuna nepoznanicama navesti ćemo podatak kako se u dal-matinskim nasadima ova cijenjena voćna vrsta sadi na nešto veći razmak, koji između redova iznosi 6 odnosno 7 metara. S druge strane unutar redova, maslina se sadi na razmak od 5 metara, premda to ovisi i od odabranog sorti-menta i od planiranog uzgojnog oblika. Iako će se pojedinim „znalcima“ nave-deni razmaci sadnje učiniti prevelikim praktična iskustva iz dalmatinskih na-sada svjedoče kako uži razmaci sadnje (6 x 4 m, 5 x 5 m) već za 15-tak godina dovode do stanovitih problema unutar maslinika. Ali, osim pravilno odabra-nog i isplaniranog razmaka potrebno

je povesti računa i o pripremi sadnog mjesta, a što podrazumijeva pravodob-nu pripremu sadnih jama. Naime, opće poznata činjenica je nužnost kopanja sadnih jama dva mjeseca prije mo-menta sadnje, a sve kako bi se sadno mjesto što bolje pripremilo za prihvat mlade sadnice masline. Ukoliko se tlo ne priprema rigolovanjem ili dubokim oranjem onda je jamu potrebno isko-pati na način da ona bude minimalnih dimenzija 1 m x 1 m x 70 cm. Nadalje, na većini hercegovačkih tala uglavnom je kritična dubina a ne širina. Jer ukoli-ko nam je poznato da se na dubini, na kojoj će se razviti budući korijen, u ve-ćini slučajeva nalazi kamena ploča kao matična podloga, onda je posve jasno kako se korijen neće moći razviti u dubi-nu (ne može proći kroz kamenu ploču) već će otići u širinu, odnosno razviti će se u površinskom sloju tla. Uslijed toga, korijen u sušnim danima neće moći vući vlagu iz dubljih slojeva tla a u naletu jakih bura stablo će najvjerojatnije prije ili kasnije biti potpuno izvaljeno iz tla. Stoga se ovom segmentu treba pridati posebna pozornost.

Praktičan dodatak vrtlarevoj kolekciji alata Od sadnje drveća i grmlja do isušivanja tla, Fiskars QuikDrill™ omogućava brz i čist zaokret

Fiskars QuikDrill™ predstavlja novi pristup izvlačenju tla, napuštajući pri tome tradicionalno veliko spiralno svrdlo, kakvo se može pronaći u drugim dizajnima, u korist dvije oštrice od boron čelika, smještene pod savršenim kutom oko oštrog šiljka za bušenje. Ovaj dizajn ne rješava samo problem rezanja kroz podloge kao što je gusta trava kako bi se započelo s bušenjem nego i, što je još uobičajenije, zaglavljivanje kad navoji zađu dublje u zemlju. Jednako dobro se i zemlja izvlači iz rupa na urednu hrpu za lakše odstranjivanje nakon iskapanja rupe. Fiskars QuikDrill™ - jedinstvene značajke

· Sa optimalnom penetracijom do 60 centimetara, Fiskars QuikDrill™ predstavlja optimalnu soluciju za mnoge poslove u vrtu.

· Indikator dubine kalibriran na 10 cm omogućava preciznu penetraciju u dubinu do optimalnih 60 cm

· Pomoću lagane čelične cijevi i tri fiksirane opcije oštrice promjera rezanja od 100, 150 i 200 mm, te opcijom za kasniju izmjenu reznih oštrica, Fiskars QuikDrill™ nudi nov i praktičan način za dublje bušenje bez napora.

Fiskars kvaliteta

Osnovana u malom selu Fiskars u Finskoj 1649. godine, kompanija je izrasla u veliku multinacionalnu korporaciju, proslavljenu povješću u kojoj proizvodi odražavaju stroge finske standarde kvalitete i dizajna. Slijedeći tradiciju poticanja inovacija kod alata koje umanjuju trud, zamor i naprezanje, a koji su tako često prisutni u vrtlarenju, Fiskars alati su dizajnirani kao pomoć pri obavljanju teških poslova na siguran i ergonomski način.

Fiskars je globalno vodeći proizvođač proizvoda za dom, vrt i vanjske aktivnosti. Grupa ima jak portfolio pouzdanih internacionalnih brandova uključujući Fiskars, Iittala, Gerber i Buster. Osnovan 1649. godine i uvršten na popis NASDAQ OMX Helsinki, Fiskars je najstarija kompanija u Finskoj. Fiskars je zabilježio neto promet od EUR 715,9 miliona u 2010. godini, te zapošljava oko 3.600 ljudi. www.fiskarsgroup.com

QUIK DRILL VRTNO SVRDLO

www.sjemenarna.com

UNIVERZALNI PAK3u1

UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticida, a namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću, cvijeću, vinovoj lozi i voćkama. Univerzani pak je namijenjen hobistima i malim proizvođačima u zaštiti povrća, cvijeća, voćaka i vinove loze od: plamenjače i pepelnice vinove loze, crne pjegavosti vinove loze, krastavosti i pepelnice jabuke, kozičavosti lišća višnje i trešnje, plamenjače šljive, pepelnice breskve, plamenjače i pepelnice na povrtnim kulturama, pepelnice na ružama i cvijeću, plamenjače i crne pjegavosti lista krumpira i rajčice, te suzbijanju najvažnijih štetnika: lisnih uši, odraslih stadija štitastog moljca, krumpirove zlatice i drugih štetnika koji se pojavljuju na voćkama, vinovoj lozi, cvijeću i povrću.

Sadržaj paka: Star 80 WP 40gr Chromosul 80 40gr Boxer 200 SL 5ml

Za 10-15 litara vode

34


Kozičavost lišća (Blumeriella jaapii)- opasna bolest trešanja


Kozičavost je najštetnija bolest trešnje i višnje, osobito na nekim sortama. Na trešnji su štete malene, ali s obzirom da se trešnja vrlo malo prska fungicidima, štete mogu biti iznimno velike. Osobito su štete izražene na stablima koja se uzgajaju uz okućnice. Koncem lipnja i početkom srpnja mnoga stabla ostaju bez lišća.

Kozičavost lista višnje i trešnje pri-sutna je u Europi od 50-tih godina prošlog stoljeća i izaziva gospodar-

ski značajne štete u proizvodnim nasa-dima višnje i trešnje te u rasadničarskoj proizvodnji. U toplim i kišnim godinama povoljnim za širenje bolesti već koncem srpnja i početkom kolovoza može doći do potpune defolijacije napadnutih stabala.

Kozičavosti podliježu osobito neke sorte višanja (kereška, senteška) i to osobito ako se uzgajaju u vlažnijoj klimi. Vrlo je česta i u rasadnicima na podloga-

ma Prunus mahaleb – rašeljci. Štetna je i na maraski. U prirodi se često nalazi na sremzi (Prunus padus), koja može biti izvor zaraze.

Simptomi bolestiUzročnik bolesti je gljivica Blumeriella

jaapii koja uglavnom napada list, a rjeđe peteljku lista ili ploda, plod, te jedno-godišnje izboje i višegodišnje grančice. Tijekom lipnja se na licu lista razvijaju sitne crvenoljubičaste pjege, a na naličju lista se na mjestu pjege razvija svijetla nakupina ljetnih konidija. Pjege se prvo pojavljuju uz rub lista, a kasnije se šire prema sredini. Kad se na jednom listu

nalazi velik broj pjega, on poprimi crvenkastožutu boju i otpadne.

Gljiva prezimljuje u otpalom lišću i na grana-ma. Primarne infekcije se, ovisno o klimatskim prili-kama, ostvaruju askos-porama tijekom travnja i svibnja, a sekundarno širenje bolesti omoguću-

ju ljetne konidije tijekom

ljetnih mjeseci. Mjere suzbijanja uključuju sadnju otpornih sorti, uništavanje zaraže-noga otpalog lišća i prskanje fungicidima. Sobzirom da izbor sorti uglavnom diktira tržište (otporne sorte nisu tržno zanimlji-ve), a uništavanjem zaraženog lišća mo-žemo samo smanjiti potencijal gljive, kao jedina prava mjera u borbi protiv koziča-vosti ostaje nam prskanje fungicidima u vegetaciji.

Mjere suzbijanjaRedovito jesensko ili rano proljetno

prskanje protiv uzročnika šupljikavosti lista smanjuje i pojavu kozičavosti. Pro-tiv uzročnika kozičavosti lista počinje se prskati čim se pojave prvi znaci bolesti. Najčešće se provodi jedno prskanje prije berbe (vodeći računa o karenci fungicida) te 2 - 3 prskanja nakon berbe. Prskanje je najbolje izvršiti dan ili dva prije najavlje-nih oborina.

Kod nas su za suzbijanje uzročnika ko-zičavosti lista višnje i trešnje registrirani fungicidi na osnovi mankozeba (Dithane M-45, Star 80 WP), dodina (Chromodin S-65, Dodine S-65) i bitertanola (Baycor WP 25).

www.sjemenarna.com

UNIVERZALNI PAK3u1

UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticida, a namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću, cvijeću, vinovoj lozi i voćkama. Univerzani pak je namijenjen hobistima i malim proizvođačima u zaštiti povrća, cvijeća, voćaka i vinove loze od: plamenjače i pepelnice vinove loze, crne pjegavosti vinove loze, krastavosti i pepelnice jabuke, kozičavosti lišća višnje i trešnje, plamenjače šljive, pepelnice breskve, plamenjače i pepelnice na povrtnim kulturama, pepelnice na ružama i cvijeću, plamenjače i crne pjegavosti lista krumpira i rajčice, te suzbijanju najvažnijih štetnika: lisnih uši, odraslih stadija štitastog moljca, krumpirove zlatice i drugih štetnika koji se pojavljuju na voćkama, vinovoj lozi, cvijeću i povrću.

Sadržaj paka: Star 80 WP 40gr Chromosul 80 40gr Boxer 200 SL 5ml

Za 10-15 litara vode

PITANJA I ODGOVORISuzbijanje pirevine u krumpiru

U nasadu krumpira svake godine imam problema s pirevinom (pirikom), koja se najčešće javlja nakon nicanja krumpira. Postoji li herbicid koji se može koristiti protiv pirevine nakon nicanja krumpira.

Danas postoji veći broj kemijskih pri-pravaka koji se mogu koristiti u zaštiti krumpira od korova nakon nicanja krum-pira ali mali broj njih ima djelovanje na piriku. Pripravak pod imenom Focus Ultra koristi se za suzbijanje pirike u krumpiru kada je ona visine do 15 cm. Doza primje-ne u krumpiru je 2,5-3 l/ha (0,25-0,30 lit/1000 m2).


kako se riješiti korova u mrkviBavim se proizvodnjom mrkve i svake

godine imam problema s korovima. Naj-više ih rješavam mehanički (motikom) odnosno pročupavanjem , ali me interesira postoji li neki kemijski preparat koji bih mogao koristiti za tu namjenu.

Danas je u prometu malo kemijskih pripravaka-herbicida koji se mogu koristi-ti u mrkvi. Uglavnom se koriste pripravci na osnovi djelatne tvari linuron. Jedan ta-kav pripravak proizvodi i tvrtka Chromos Agro pod nazivom Afalon disperzija.

Ovaj pripravak koristi se u mrkvi u dozi 1,8 l/ha (180 ml/1000m2), primjenom prije nicanja mrkve ili primjenom u dvije razdvojene aplikacije u količini 0,9 l/ha-prvi put prije nicanja, a drugi put poslije nicanja, u vrijeme kada mrkva razvije 3-4 lista.

Sa suzbijanje jednogodišnjih i višego-dišnjih uskolisnih korova u mrkvi može se koristiti i pripravak Focus ultra, kada mrkva razvije 3 lista pa sve do busanja, u dozi 150-400 ml/1000m2)


Gnojidba agrumaU svom obiteljskom vrtu zasadio sam

nekoliko agruma među kojima mandari-nu, limun i grejpfrut, pa me zanima kada ih treba prihraniti i koja gnojiva koristiti za

gnojidbu, odnosno primijetio sam da im listovi žute?

Vrijeme gnojidbe agruma je upravo sada u proljetnom razdoblju. Osim pri sadnji agruma gdje koristimo stajnjak kao gnojivo, neophodno je dodati i mineralna gnojiva. Danas se sve više koriste organ-ska peletirana gnojiva (Biorex, Fruttorto i dr.) ili organo -mineralna gnojiva (Fenix) za gnojidbu agruma. Za ishranu agruma najvažniji je dušik. Njegovo prisustvo najvažnije je u doba cvatnje i zriobe plo-dova. Kalijeva gnojiva ubrzavaju dozri-jevanje plodova i poboljšavaju kakvoću ploda. Isto tako fosforna gnojiva povolj-no utječu na rast korijena. Preporučamo prihraniti stabla agruma s kompleksnim mineralnim gnojivima i to u formulaciji NPK 8:16:24 ili 7:20:30 u količini od 0,5 – 0,7 kg za mlađa stabla, odnosno 1 – 1,2 kg za stabla koja već daju rod. Pored ovih gnojiva nude se i namjenska tekuća ili granulirana gnojiva za agrume Flor-tis koja sastavom osiguravaju potpunu ishranu. Gnojivo se rastvori u vodi prema uputi, a nakon gnojidbe izvrši se obvezno zalijevanje vodom. Listovi žute zbog po-jave kloroze koja je tipična u proljetnom razdoblju, pa je stoga neophodno dodati željezo Sequestren 138 SG ili Feros 6 u ko-ličini od 5 – 10 g/l vode.

Ivana Markota, master struke

Cvjetni grmovi u vrtuU vrtu želim posaditi nekoliko ukrasnih

grmova koji cvjetaju tijekom ljeta i koji na-rastu do 2-3 metru u visinu. Molim da mi preporučite nekoliko grmova koji bi udovo-ljili navedenim kriterijima.

Iako je grmova koji cvatu sredinom ljeta manje u odnosu na proljetnu cvat-nju navesti ćemo neke od njih, poštujući i željenu visinu uzgoja. To su prije svega: ljetni jorgovan (Buddleja davidii, 3 m), hi-biskus (Hibiscus syriacus, 2 m), hortenzija (Hydrangea macrophylla, 2-3 m) te paja-smin (Philadelphus, 1,5 m). Ustvari nave-deni su grmovi koji cvatu sredinom ljeta. Ukoliko želite u svom vrtovu posaditi i grmove koji cvatu cijelog ljeta onda vam

predlažem: petoprstu (Potentilla frutico-sa, 1 m), ruže (Rosa, različite visine) te suručicu (Spiraea, 1-2 m). Uostalom za dodatne informacije slobodno me potra-žite u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru.


Rezidba trešnjeKad i u koje vrijeme se obavlja rezidba

trešnje?Trešnja, kao ni druge koštičave voćke,

ne podnosi dobro rezidbu u mirovanju pa se ona odgađa do fenofaze bubrenja pupova ili do pred cvatnju. Tako da se rezidba većim dijelom obavlja u vegeta-ciji kada se početkom rasta nepoželjne mladice pinciraju ili potpuno uklanjaju. To se posebno odnosi na one koje rastu okomito duž osnovnih grana i one koje rastu prema unutrašnjosti krošnje jer je jako zasjenjuju. Nakon što trešnja po-stigne svoju punu rodnost njezina će se vegetativna aktivnost smanjiti te je tada potrebna slabija rezidba. Svibanjske kiti-ce traju i do dvanaest godina i same se obnavljaju. Zato je rezidba trešnje u punoj rodnosti vrlo jednostavna i obuhvaća izo-laciju vrhova te odstranjivanje grana koje zasjenjuju krošnju.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Arnova –nova sorta krumpiraMolim vas da mi date nekoliko osnov-

nih značajki sorte krumpira Arnova. Nai-me, o toj sorti čuo sam dosta dobrih ko-mentara pa me zanima mogućnost uzgoja na području Hercegovine.

Po vremenu dozrijevanja Arnovu ubra-jamo u skupinu ranih sorti krumpira. Daje nekoliko krupnih gomolja. Boja pokožice gomolja je svijetložućkasta , dok je meso svijetložuto. Oblik gomolja je ovalan. Sor-ta se odlikuje veoma dobrim urodom, ali i dobrom otpornošću na sušu. Uglavnom se sadi u toplijim područjima, pa je, stoga, idealna sorta za područje Hercegovine, Traži dobro nagrtanje zbog većeg broja gomolja koji su dosta veliki. U zaštiti od korova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzina.


36


HERKULES i OURAGAN SYSTEM 4herbicidi za nasade bez korova

37


Na tržištu pesticida u BiH ima desetak pripravaka iz skupine herbicida koji su rađeni na osnovi djelatne tvari glifosat. Naj-veći broj tih pripravak dolazi iz Hrvatske i Srbije, a manji dio iz drugih evropskih zemalja.


Istraživanja koja su rađena tijekom proljeća i početkom ljeta pokazuju odlične rezultate djelotvornosti ova

dva herbicida na korove. Istraživanja su rađena najviše u vinogradima i voćnja-cima ali i na drugim površinama gdje jednogodišnji, ali i višegodišnji korovi predstavljaju veliki problem. Osim toga obavljena su i ispitivanja djelotvornosti ovog herbicida na različite višegodišnje korove s dubokim korijenjem ili rizomi-ma (zubača, slak, kupina, drača, različi-to šiblje i dr.).

Za suzbijanje jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova u vinogradima i voćnjacima koriste se u dozi 2-4 l/ha, kada su korovi visine 10-15 cm. Površine na kojima je korišteno sredstvo ne smi-ju se obrađivati najmanje 7 dana nakon primjene.

Za suzbijanje višegodišnjih korova te višegodišnjih korova s izrazito dubo-kim korijenom ili rizomima, koristi se u dozi od (8-12 l/ha Herkules) i (4-8 l/ha- Ouragan System 4). Za suzbijanje ovih korova primjenjuje pred cvatnju ili u doba cvatnje korova kada je silazno kolanje asimilata najintenzivnije. Kod ovih korova mora proći najmanje 2-3 tjedna od prskanja, da bi se povr-šine mogle obrađivati.

Za predžetveno suzbijanje korova u žitaricama koji ometa-ju normalnu vršidbu, Herkules se koristi 14 dana prije žetve u dozi 2-4 l/ha. Slama koja ostaje na-kon vršidbe ne smije se koristiti za pripremanje komposta nami-jenjenog proizvodnji povrća.

Osim ovoga Herkules i Ou-ragan system 4 koriste se i na neobrađenim (nepoljoprivred-nim) površinama u vrijeme pune vegetacije korova u dozi 5-10 l/ha uz utrošak 600 litara vode po hektaru.

S druge strane, primjena Herkulesa i Ouragan Systema 4 u šumarstvu je više-struka. Prije svega koristi se u šumskim rasadnicima primjenom između redova (uz korištenje štitnika) u dozi 3-5 l/

ha. Herkules i Ouragan

• Ouragan System 4 je poseb-ni totalni herbicid koji sadrži i okvašivač, te zbog toga ima izra-zito dobro djelovanje na mnoge korove. Razvrstan je izvan skupi-ne otrova na Listi otrova. U pri-mjeni nije opasan za pčele, guja-vice te ne oštećuje mikrobiološku aktivnost tla.

System 4 se koriste i u nasadima smre-ke i bora, primjenom po cijeloj površini u proljeće (ožujak ili travanj), ili u jesen (rujan –listopad), u vrijeme mirovanja četinjača a rasta korova. Koriste se i poslije čiste sječe šuma u pripremi po-vršine za sadnju, tretiranjem izdanaka i izbojaka u razdoblju intenzivnog rasta u koncentraciji 1%. Za tretiranje svježe posječenih panjeva u periodu kolovoz-listopad koristi se u koncentraciji 2 %.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Victoria je novija sorta stolnog grožđa nastala u Ru-munjskoj križanjem Cardinala i Afus allia. Kako je dobivena križanjem dvije najkvalitetnije stolne sorte crnog i bijelog grožđa (o.a.) dobivena je i iznimno kvalitetna te nadasve dra-gocjena sorta grožđa znamenitog naziva victoria što u pre-vodu znači pobjeda. I doista je tako. U vrlo kratkom vremen-skom razdoblju u svim hercegovačkim rasadnicima zavladala je velika potražnja za navedenim kultivarom koji je potisnuo sve naše ostale stolne sorte grožđa. Danas se kultivar najviše uzgaja u južnoj Italiji premda je njegov uzgoj dosta raširen i u južnoj Africi te Kaliforniji. Sorta formira velike piramidalne grozdove sa jako velikim cilindričnim ili elipsastim bobicama. Kožica bobice je zeleno-žute boje dok je meso hrskavo, ne-utralnog okusa. Čitav trs je jako bujan i vrlo rodan. Victoria može ostvariti prirode od 20 t/ha. Sorta je idealna za tran-sport čak i na daleka tržišta stolnog grožđa. Sazrijeva rano i to već u prvoj polovici kolovoza. Victoria je izazvala svojevrstan bum među hercegovačkim vinogradarima.

Cardinal je crna sorta vinova loze koja potječe iz SAD (Kalifornija) odakle je proširena u sve vinogradarske zemlje koje uzgajaju stolne kultivare. Odlikuje ga veliki rastresit do srednje zbijen grozd, prosječne težine 500-600 grama, premda grozdovi znaju dosegnuti težinu i od 1 kg. Bobice grozda su velike, okrugle tamnocrvene do lagano ljubičaste boje. Kožica je s obilnim maškom, debela i čvrsta. Sorta do-zrijeva početkom kolovoza, a bere se gotovo 30 dana od po-četka šare pa do pune tehnološke zrelosti. Sorta je izuzetno rodna i može ostvariti prirod od čak 25 t/ha. Dobro podnosi transport dok je na gljivične bolesti djelomično otporna. Car-dinal slovi za jednog od najboljih obojenih kultivara s ranim dozrijevanjem. Dakle, riječ je o jednom od najukusnijih stol-nih sorti, s tim da moramo voditi računa kako ga adekvatno zaštititi od napada osa.

38


Stolni kultivari vinove lozeUzgoj stolnih kultivara s gospodarskog gledišta predstavlja vrlo unosan, ali i odgovoran posao. Naime, pri izboru sortimenta potrebno je voditi računa o mnogim čimbenicima koji određuju smjer proizvodnje

PEPE 12 E sistemični fungicid za suzbijanje pepelnice na voćkama, vinovoj lozi i povrću

NOVOU PONUDI

GLASNIK ZAŠTITE BILJA slavi 57. godina kontinuira-nog izlaženja, a pod istim nazivom izlazi već 36. godinu.

Prvi broj časopisa pokrenut je još davne 1957. godine pod nazivom BILJNA ZAŠTITA. Pod sadašnjim nazivom GLASNIK ZAŠTITE BILJA izlazi od 1978. godine.

Tradicionalni dvobroj sadrži pregled sredstava za zašti-tu bilja. Ostala četiri izdanja donose radove iz područja ratarstva, voćarstva, povrtlarstva, vinogradarstva, cvje-ćarstva..., kao i novosti iz asortimana proizvoda i usluga domaćih i stranih tvrtki.

Tokom godina, časopis je stekao uvažene poslovne reference, kao i povjerenje čitatelja. Časopis se citira u CAB Abstracts-u, Food Science and Technology Ab-stracts (FSTA) i Zoological Records.

U uredništvo časopisa uključeni su domaći i inozemni stručnjaci.

OSIGURAJTE SVOJ PRIMJERAK NA VRIJEME• VINOVA LOZA I ZAŠTITA - 187,00 kn• PREGLED SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA -

198,00 KN.

Zadružna štampa d.d.Jakićeva 1, 10 000 ZagrebTel.:+385 (0)1 2316 060 Fax: +385 (0)1 2316 050e-mail: [email protected] bilja.com.hr

Pretplata za šest brojeva GLASNIKA ZAŠTITE BILJA za 2013. godinu iznosi 440,00 kn (uključuje i Pregled sredstava za zaštitu bilja, te Vinova loza i zaštita).

g o d i n aTRADICIJA I KVALITETA!

40


Zaštita vinove loze od crne pjegavosti

Crna pjegavost ili fomopsis bolest je vinove loze koja se zadnjih godina sve više spominje na području Hercegovine iz razloga što napada naše najkvalitetnije sorte, a u prvom redu Žilavku.

Simptomi bolesti očituju se na listu, mladicama i peteljkama grozda. Na listovima se javljaju žućkaste pje-

ge s crnim točkicama u sredini, oko kojih list zaostaje u porastu što prouzročuje deformacije lista.

Na dnu mladica, između prva dva koljenca javljaju se ovalna ulegnuća ta-mne boje, koja se rastom mladice šire i pucaju u sredini dobivajući svjetliju boju. Karakteristični simptomi nasta-ju odrvenjavanjem zaraženih mladica

(rozgvi) koje poprimaju sivosrebrnu boju. Upravo su ovo mjesta gdje gljivica prezimljava u formi micelije. Početkom vegetacije, odnosno početkom proljeća gljiva formira plododonosna tijela s ve-likim brojem spora koje raznosi kiša na obližnje organe biljke. Bolest se uglav-nom širi samo u jednom vinogradu. U vinograde bolest dolazi zaraženim sad-nim materijalom, zbog toga uvijek tre-ba voditi računa o nabavci sadnog ma-terijala iz provjerenih rasadnika. Često puta se zna dogoditi da je „najskuplja sadnica ona koju smo najmanje platili“


kako pravilno zaštititi vinovu lozu od crne pjegavosti?

Zaštita vinove loze od crne pjegavo-sti provodi se u prvom redu rezidbom zaraženih mladara tijekom zime, koji se nakon rezidbe obavezno moraju izni-jeti iz vinograda i spaliti da ne bi bile stalni izvor zaraze. U vrlo zaraženim vinogradima neposredno pred kretanje vegetacije, poželjno je obaviti prskanje fungicidima na bazi bakra ili u kombi-naciji s mineralnim uljem. Za to prska-nje preporučamo sljedeće pripravke: Champion, Nordox, Cuprablau Z.

Ako su vremenske prognoze nepo-voljne (kišovito vrijeme), u zaraženim vinogradima tretira se u još maksimal-no dva puta i to prvi puta kada su mla-dice duge 1-2 cm i kada je najveći broj mladica dostigao dužinu 3-5 cm (drugi put). Prskati se može preparatima na bazi: folpeta i fosetil aluminija. Za to prskanje najbolje je koristiti pripravke kao što su: Folpan, Universalis, Rival, daconil, Pergado F.

Fenofaza razvoja vinove lozekada treba početi sa zaštitom

GLASNIK ZAŠTITE BILJA slavi 57. godina kontinuira-nog izlaženja, a pod istim nazivom izlazi već 36. godinu.

Prvi broj časopisa pokrenut je još davne 1957. godine pod nazivom BILJNA ZAŠTITA. Pod sadašnjim nazivom GLASNIK ZAŠTITE BILJA izlazi od 1978. godine.

Tradicionalni dvobroj sadrži pregled sredstava za zašti-tu bilja. Ostala četiri izdanja donose radove iz područja ratarstva, voćarstva, povrtlarstva, vinogradarstva, cvje-ćarstva..., kao i novosti iz asortimana proizvoda i usluga domaćih i stranih tvrtki.

Tokom godina, časopis je stekao uvažene poslovne reference, kao i povjerenje čitatelja. Časopis se citira u CAB Abstracts-u, Food Science and Technology Ab-stracts (FSTA) i Zoological Records.

U uredništvo časopisa uključeni su domaći i inozemni stručnjaci.

OSIGURAJTE SVOJ PRIMJERAK NA VRIJEME• VINOVA LOZA I ZAŠTITA - 187,00 kn• PREGLED SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA -

198,00 KN.

Zadružna štampa d.d.Jakićeva 1, 10 000 ZagrebTel.:+385 (0)1 2316 060 Fax: +385 (0)1 2316 050e-mail: [email protected] bilja.com.hr

Pretplata za šest brojeva GLASNIKA ZAŠTITE BILJA za 2013. godinu iznosi 440,00 kn (uključuje i Pregled sredstava za zaštitu bilja, te Vinova loza i zaštita).

g o d i n aTRADICIJA I KVALITETA!

Kako suzbiti kućnu gamad42


Ivan Perić, dipl. ing.

Nitko od nas u svom domu ne voli vidjeti mrave, žohare, stjenice i drugu gamad jer to u nama,

instinktivno stvara osjećaj nelagode. Stoga se tih nepoželjnih gmižućih ku-kaca nastojimo što prije i riješiti. Ali, ne polazi nam to uvijek za rukom…

Barem je tako bilo dounazad nekoli-ko godina kada su se na tržištu pojavili novi pripravci koji uspješno suzbijaju kućnu gamad. Naime, svi mi u svojoj kući i obiteljskom domu želimo koristiti manje škodljive pripravke za suzbijanje mrava i žohara. Zato je Aeroxon osigu-rao specijalne pripravke koji se zasniva-ju na činjenici da se mravi raspoznaju i komuniciraju s preko 20 mirisnih sup-stancija koje ispuštaju iz svojih žlijez-da, lupkanjem i mahanjem ticalima te pokretima tijela. Tako, ako jedan mrav

Pripravci za mrave i žohareMeđutim, kod mrava je osnovni pro-

blem što žive u milijunskim kolonijama a njihove matice ili kraljice mogu živjeti i do 14 godina te položiti oko 150 mi-lijuna jaja. A najveća kolonija mrava u mravinjaku može brojati osam milijuna jedinki. Najgore od svega je činjenica da legala spomenutih zajednica često sežu do pet metara u dubinu tla ili su negdje u temeljima kuća i zgrada. Zato bi se

otkrije plijen, ispuštat će pri povratku određen miris koji ostali slijede i bez njega. Stoga je Aeroxon na tržište iz-bacio «neotrovni pripravak» koji se može koristiti u kućnim ambijentima iz razloga što djeluje na osnovi neutralizi-ranja mravljih mirisa uslijed čega mravi za kratko vrijeme izgube orijentaciju. Pošto bivaju dezorijentirani, veliki broj mrava za kratko vrijeme i ugiba čime smo ih se riješili za kraći vremenski period.

kod suzbijanja najbolji učinak pokazao kada bi uništili njihovu kraljicu koja se nalazi zaštićena, negdje duboko u leglu. Novi pripravci za suzbijanje mrava su zasnovane na činjenici da sadržavaju zatrovane mamce koje mravi nose u samu srž legla gdje hrane svoju kraljicu. Uslijed toga kraljica ubrzo ugiba te cije-lo leglo biva osuđeno na propast. Na taj način problem mrava možemo riješiti na dulji vremenski periodu.

Široka ponuda proizvoda za suzbijanje mrava, muha, komaraca, žohara, osa, i ostalih kućnih nametnika


2011/122011/12

IZDVAJAMO NOVO U PONUDI

Mravocid – insekticid u obliku praha za suzbijanje mrava

Kreda protiv žoharaKlopka za žohareFin sprej protiv osa Fin sprej protiv komaraca, muha i obada

HIBRIDI KUKURUZA44



Svake godine na tržištu sje-mena kukuruza u BiH dola-ze novi hibridi koji imaju niz prednosti u odnosu na posto-jeće. Da bi ti hibridi pokazali sve svoje prednosti potrebno je da ih prati odgovarajuća agrotehnika. Svakako, jesen-ska obrada tla je izuzetno bitna agrotehnička mjera za postizanje visokih uroda ku-kuruza.

Pravilo je da se, osim na lakim pje-skovitim tlima i na vrlo nagnutim terenima gdje prijeti opasnost od

erozije tla, ore na jesen jer se na taj način ostvaruju vrlo važni uvjeti za normalan rast i razvoj kukuruza. Ako se ne ore na jesen ne može se postići dovoljno rastre-sit sloj za razvoj korjena i ujedno čvrsti sjetveni sloj u kojem se klijanje i nicanje brzo odvija, te dolazi do redukcije sklopa koja uzrokuje dodatnu zakorovljenost i veliko smanjenje prinosa. Također, oranjem na jesen povećava se količina akumulirane oborinske vode koju kuku-ruz koristi u ljetnom razdoblju kad mu je najpotrebnija za razvoj klipa i zrna.

Nk Pako je hibrid kukuruza iz skupi-ne FAO 490 koji se koristi za proizvodnju zrna. Preporučeni sklop biljaka je 71000-75.000 po hektaru. Hibrid NK Pako je rekorder u svojoj grupi po urodu. Glavna

odlika hibrida je da dobro podnosi stres izazvan sušom i visokim temperatura-ma. Rjeđi sklop nadoknađuje veličinom klipa. NK Pako je pogodan za sjetvu na lakšim tlima te za berbu u klipu.

Nk timic je hibrid kukuruza iz skupi-ne FAO 500 koji se koristi za za proizvod-nju zrna ali i za silažu. Preporučeni sklop biljaka je 71000-75000 po hektaru. Kod tog sklopa razmak sjetve unutar reda iznosi 19-20 cm. Hibrid odlikuje visoka i čvrsta stabljika,krupan klip te visok urod silaže i zrna. Hibrid Timic daje rekordne urode u intenzivnim uvjetima proizvod-nje.

Nk Galactic je hibrid kukuruza iz skupine FAO 540 koji se koristi za pro-izvodnju zrna. Preporučeni sklop biljaka je 68000-71000 po hektaru. Sije se na razmak od 20-21 cm unutar reda. Hibrid je tolerantan na sušu te pogodan za in-tenzivne uvjete proizvodnje. Pogodan je za rane rokove sjetve.

Radovi u pčelinjakupočetkom proljećaPočetkom proljeća, nakon nekoliko

zimskih mjeseci, počinju inten-zivniji radovi u pčelinjacima. U to

vrijeme počinje i cvatnja voćaka pa se pčele raduju svakom toplom i sunča-nom danu prigodom izleta u probuđenu prirodu privučene sa sve više rascvjeta-log bilja, koje nudi obilje peludi i prve kapi nektara.

Prvi radovi koji se provode u pčeli-njaku početkom proljeća su postavlja-nje higijenskih pojila, na koje se pčele trebaju priviknuti i dolaziti tijekom cije-le sezone ako u njemu bude stalno do-voljno čiste vode. U proljeće, kad nema nektarske paše, pčelama je voda po-trebna za razvoj sve obimnijeg legla, a tijekom ljetnih vrućina i radi održavanja mikroklimatskih uvjeta u košnici. Utvr-đeno je da jedna jaka pčelinja zajednica tijekom aktivne sezone troši 0,2 do 0,5 litara vode dnevno, a to ovisi o količini legla, temperaturi zraka i dotoku svje-žeg nektara u košnicu. Da bi se donijelo 0,5 l vode, potrebno je da 3.000 pčela napravi po 10 letova.

Ako je moguće pčelama bi treba-li onemogućiti posjećivanje mjesta s ustajalom i onečišćenom vodom jer preko takve vode se mogu prenijeti uzročnici zaraznih bolesti npr. noze-moze ili američke gnjiloće. Zbog toga je potrebno tijekom cijele sezone od početka izlijetanja, pa sve do kasne jeseni, pčelinjim zajednicama osigurati čistu vodu, postavljenjem pojilica. Po-stoji više tipova pojilica. U praksi su se najboljima pokazale one pojilice gdje pčele dolaze po vodu s donje strane jer

Velimir Lasić, dipl. ing. je na taj način pčelama onemogućeno da ostave svoj izmet na pojilici tako da je takva pojilica uvijek čista. Treba izbje-gavati razne daske, stiropore i slične naprave jer takva mjesta mogu samo škoditi, a nikako ne mogu biti korisna. Kad se jednom pčele naviknu na pojili-ce nikako ne smijemo zaboraviti stalno dopunjavati pojilice čistom vodom jer ako nema vode samo kratko vrijeme, imat ćemo velikih problema ponovno navikavati pčele na to mjesto s vodom.

Dolaskom na pčelinjak prvi je posao u bilo koje doba dana i bilo koje doba godine baciti pogled na leta košnica. Po izletu pčela iz košnica i njihovom po-našanju na letu i bez otvaranja košnice može se ocijeniti što se u svakoj košnici zbiva i lako se mogu uočiti one košnice s problemima. Tako po znatno manjem unosu peludi u odnosu na ostale pčelce, prepoznajemo i pronalazimo bezmat-ke. Onaj pčelar, koji je svoje pčele uzi-mio s mladim maticama, imat će daleko manje posla i neugodnih iznenađenja od pčelara koji je svoje pčele uzimio s maticama razne i nepoznate starosti.

Prvi pregledi pčelinjih zajednica su obično kratki, brzi i bez suvišnih in-tervencija. Utvrđujemo konačan broj gubitaka i njihove uzroke te otkrivamo sumnjive i slabe zajednice, koje ćemo naknadno spajati s jačim zajednicama. Nikada ne spajamo dvije slabe zajed-nice, jer od njih najčešće opet postaje slaba zajednica.

U snažnoj pčelinjoj zajednici, a ovi-sno o vremenskim prilikama, dotoku nektara i peludi, u gornjem nastavku ima cca 6-8 okvira poklopljenog legla,

a i puno mladih pčela. Iako u gornjem nastavku nema više slobodnog mjesta za polaganje jaja, matice nerado si-laze u donji nastavak, jer je u donjem nastavku nešto hladnije. Da pčelinja zajednica ne bi zaostajala u razvoju, treba napraviti prvu zamjenu mjesta gornjeg i donjeg nastavaka. Ovo se radi kada vrijeme bude toplo i kada je dotok peludi i nektara redovit, kako bi pčele mogle što prije pokriti sada gornji, prazniji nastavak, u koji, sada iz donjeg nastavka prelazi matica i tamo nastav-lja s polaganjem jaja. Nakon 15-18 dana nastavak će biti pun legla i tada treba napraviti drugu zamjenu visine nasta-vaka. Kod zamjene mjesta nastavaka koristimo instinkt matice da polaže jaja u gornjem nastavku, jer je tu najtoplije. Isto tako, i pčele instinktivno prenose hranu iz donjeg u gornji nastavak, kako bi hrana bila što bliže otvorenom leglu, oko kojeg stvaraju vijence s medom. Na taj način stimulira se pčelinju zajednicu na brzi razvoj s postojećom hranom u košnici. U ovakvom slučaju pčelar ne mora skidati poklopce na medu i ne mora stimulativno prihranjivati, što na pčelinjacima s većim brojem košnica zahtijeva puno rada i vremena. Da bi se zajednica mogla nesmetano razvijati i da ne bi pala u rojevno stanje, prije početka glavne paše treba dodati i treći nastavak.

45


Kruno Lažec, dr. vet. med.

Matična mliječ (2)U vrijeme prehlada i gripa pčelinji

proizvodi postaju popularniji, iako bi ih trebalo uzimati tije-

kom cijele godine. Tu svakako spada i matična mliječ, koja je uz med jedan od prirodnih imunostimulatora.

Priprema zajedniceZa proizvodnju matične mliječi uz

prisutnost matice košnice se posebno prilagođavaju. Maticu ostavimo u plo-dištu a veći dio legla zajedno sa pče-lama odvojimo u medište. Plodište i medište pregradimo tako da smanjimo dodir jednih i drugih pčela. Na pregradi je otvor veličine oko 10 x 5 cm. Na ovaj otvor stavimo Hanemanovu rešetku, tako da pčele mogu prolaziti u ma-njem broju ali ne i matica. Pološka se Hanemanovom rešetkom odvaja na dva dijela, i to tako da u jedan dio stane 10 okvira na kojima je leglo i mlade pčele. U manji dio smještamo ostale okvire i maticu. Kad je zajednica razvijena, prenosimo šest okvira legla iz plodišta u tako pripremljen nastavak, odnosno pregrađeni dio u pološki. Okvire u tom pregrađenom dijelu slažemo tako da

je u sredini leglo, zatim pored njega sa svake strane jedan izgrađeni okvir, i na kraju jedan okvir s medom. Na ovom pregrađenom nastavku treba napraviti malo leto da mogu izlaziti trutovi. U plodište, odakle smo uzeli okvire s le-glom, stavimo prazne izgrađene okvire, a ako ih nemamo dovoljno onda okvire sa satnim osnovama samo ako je paša dobra da ih pčele mogu izgraditi. Kad se na taj način jedan dio pčela odvoji, pčele će početi izvlačiti matičnjake i puniti ih s mliječi. Nakon sedam dana pregledaju se svi okviri i otrgaju svi za-početi matičnjaci. Zatim se u sredinu

stavi okvir s našim presađenim ma-tičnjacima. Pčele će prihvatiti dodane matičnjake ovisno o snazi zajednice i pašnim prilikama. Kako bi ih prihvatile što više, dio košnice u kojem ih uzga-jamo stalno dopunjavamo okvirima s mladim leglom i pčelama koje se na njemu nalaze. To je važno zato jer su na mladom leglu i pčele hraniteljice koje proizvode matičnu mliječ i u matičnja-cima. Ako ih unatoč tome prihvaćaju samo 10-15, otvor kroz koji pčele pro-laze trebamo još više suziti i obilnije prihraniti. Tako ih mogu prihvatiti i iz-graditi i do 40. Presađene matičnjake dobivamo tako da već opisane osnove matičnjaka pričvrstimo na pokretne le-tvice, i to jedan do drugog razmaknuti 2-3 cm. Tako ih na jednu letvicu stane nešto više od desetak, a na jedan okvir između 30 i 40. U te osnove matičnjaka kapnemo malo matične mliječi (nešto više od veličine zrna prosa). Mliječ za tu namjenu možemo korsititi iz matič-njaka koje su pčele same izvukle, nakon što smo ih pregradili u poseban dio. Na tu kapljicu mliječi iglom za presađiva-nje lagano prenesemo jednodnevnu ličinku koja ne smije biti starija od 24 sata. Ličinke se uzimaju s okvira koji

46


na sebi ima jajašca i vrlo mlado leglo, a vadimo tako da iglu lagano podvučemo ispod nje tako da rubovi vise preko igle i prenese iz stanice u kojoj se izlegla na kapljicu mliječi u osnovi matičnjaka. To je precizan posao koji treba raditi brzo, da se ličinke ne isuše i ne prehlade. Zato prostorija u kojoj radimo mora biti to-pla i vlažna, a kada ličinke prenesemo u nekoliko matičnjaka pokrivamo ih vlaž-nom laganom krpom ili gazom. Kada je cijeli okvir napunjen matičnjacima i presađenim ličinkama, moramo ga što je brže moguće prenijeti na prihvaćanje i uzgoj među okvire s leglom. Dodani matičnjaci ostaju u košnici dva dana, odnosno ukupno od 48 do 50 sati. Nakon tog vremena okvir se vadi a na njegovo mjesto stavlja drugi s presa-đenim matičnjacima. Dobro je prilikom svakog drugog vađenja matičnjaka dodati okvir s mladim leglom, kako bi se održalo radno raspolo-ženje za proizvodnju mliječi. Tako možemo proizvoditi i dva do tri mjeseca. Tijekom proizvodnje mogu se poja-viti lažne matice ili matice

iz skrivenih matičnjaka koje smo pre-vidjeli pa ih moramo odmah uništiti. Skrivene matičnjake pčele izvlače na saću okvira koje dodajemo tijekom pro-izvodnje, pa ih zato treba stalno tražiti i izrezivati. Ako paša oslabi na dulje vrijeme pa uzgoj ne možemo nastaviti prihranjivanjem, treba ga prekinuti a proizvođačku zajednicu spojiti s osta-lim dijelom košnice.

Vađenje mliječi iz matičnjakaNakon što okvir s matičnjacima izva-

dimo iz košnice, očistimo ga od pčela i stavimo u sanduk za prenošenje i odnosimo u pripremljenu prostoriju u

kojoj ćemo vaditi mliječ. Prije vađenja mliječi oštrim nožem (može biti i za-grijan) odrežemo rubove matičnjaka malo iznad razine do koje je napunjen s mliječi, zatim izvadimo ličinku koju ne smijemo oštetiti i tek tada možemo vaditi mliječ. Mliječ vadimo iglom (lo-paticom) za vađenje mliječi koju odmah stavljamo u bočice od tamnog stakla. Ako je potrebno, možemo ju procijediti kroz sterilnu gazu. Kad izvadimo svu mliječ ili napunimo bočicu, možemo na nju kapnuti nekoliko kapi 40 %-tnog alkohola koji će mliječ čuvati od kvare-nja. Od jedne zajednice koja primi do 40 matičnjaka možemo odjednom dobiti

najviše 20 g mliječi. Matičnjake koji nisu oštećeni možemo po-novno koristiti. Prema Pravilniku matična mliječ mora biti izvađe-na između 48 i 50 sati nakon presađivanja ličinki i ne smije po-tjecati iz zatvorenih matičnjaka, niti iz legla trutova. Na tržište se smije stavljati u izvornom obliku ili liofilizirana. Kada se stavlja u izvornom obliku, mora sadržava-ti najmanje 30 % suhe tvari i 11 % bjelančevina.


47


• Odobrenje u SAMO 24 SATA za kredite do 10.000KM *,• AKCIJSKA kamatna stopa,• Mogućnost OSIGURANJA OTPLATE kredita s najširim

pokrićem u BIH,• BEZ NAKNADE za obradu za postojeće i nove korisnike

JES! Paket računa,• Mogućnost KOMBINACIJE ili izbora između više

instrumenata osiguranja.Saznajte više na unicreditbank.ba

* Od kompletiranja dokumentacije za klijente Banke.

Za 24h Vaš kreditje odobren!JEDNOSTAVNI krediti

Važni su Vambrzina i jednostavnost?

BRZI,JEDNOSTAVNI I SIGURNI KREDITI.

Već dvadeset godina Croatia osiguranje d.d. uspješno posluje kao samostalno gospodarsko društvo u Bosni i Hercegovini. Ključ uspjeha ogleda se u tradiciji staroj 128 godina, kompletnoj ponudi životnih i neživotnih osiguranja, brzom i pravičnom izvršenju obveza, sudjelovanju osiguranika života u dobiti i stručnim i profesionalnim zaposlenicima. Svojim kapitalom dajemo apsolutno jamstvo osiguranicima da svaki preuzeti rizik Društvo može nositi bez ugrožavanja tekuće likvidno-sti uz brzu i cjelovitu isplatu štete. Hvala na ukazanom povjerenju!Croatia osiguranje d.d. — Za sva vremena

KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

Z A N I M L J I V O S T I

Ljekoviti celerDa celer ima ljekovitu vrijednost potvrđuje i činjenica da

jača živce, potiče probavu i odvajanje neprobavljivih tvari, jača potenciju i štiti od nervoze. Osim toga, celer se u ki-neskoj medicini već dugo preporučuje za snižavanje krvnog tlaka, a provedeni pokusi potvrđuju opravdanost takvih pre-poruka. U jednoj je studiji kod pokusnih životinja ubrizgava-nje injekcija s ekstraktom celera izazvalo značajno sniženje krvnog tlaka. Konzumiranje tek četiri stabljike celera izazvalo je isti učinak i kod ljudi.

kozja noga protiv otrovnih ribaKozja noga zahvaljuje svoj

naziv obliku svojih listova koji podsjećaju na otisak ko-zjeg papka. Svoju rasprostra-njenost postigla je pomoću izbojaka koji se ukorjenjuju i sjemenki koje se održavaju na vodi. Zeljasti izbojci pružaju se preko pijeska do 30 metara u daljinu. S uvijek novim korijenjem na čvorištu svojih izboja-ka veže pijesak i tako pridonosi učvršćenju plaža. Kao i kod većine vrsta ovog roda cvjetovi su otvoreni samo prijepodne, a poslijepodne već uvenu. Sok izbojaka služi Malajcima za obradu uboda otrovnih riba

Svečanost japanske trešnjeProljeće u Japanu donosi

posebne svečanosti vezane uz obiteljski odlazak u pri-rodu, u parkove i vrtove u kojima se promatra cvjetanje trešanja. To je tradicionalni ritual zvan sakura. Trešnja cvate samo nekoliko dana i treba je vidjeti u najljepšem iz-danju. Osobito je važno uhvatiti sunčane dane jer kiša može uništiti čaroliju. Ove trešnje ne daju plodove kakve mi pozna-jemo, slasne, crvene, već je njihova ljepota upravo i jedino u cvjetanju. Posebno je slikovito posmatrati ružičaste cvjetove trešanja pred sumrak, kad se nebo zatamni, a cvjetovi dobiju posebnu purpurnu boju. Iznesu se prostirke na kojima sje-de prijatelji, obitelj, jede se sushi i pije sake, tradicionalno japansko piće, pale mali lampioni. Najvažnije je druženje u prirodi, a Japanci izuzetno mnogo drže do tog običaja i rado ga prakticiraju jer je to i pozdrav proljeću.

Oprezno s SpatifilomSpatifil se kod nas

ubraja u najomiljenije sobne biljke, a u tro-pima u najčešće vrtne biljke za polusjenovita staništa. Porijeklom je iz Paname i Kolumbije. Sve vrste iz ovog roda nazivaju se spatifili i potječu iz tropskog dijela Amerike, te se često tek neznatno razlikuju. Naročito česte su vrste S. cannaefolium s jače koža-stim listovima, vrsta S. wallisii koja može narasti više od 1 m te azijski spatifil S. commutatum. Međutim, otrovan je zbog visokog sadržaja oksalne kiseline.

50

Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: 00 387 39 703-841Fax: 00 387 39 700-130

e-mail: [email protected]

LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafičku djelatnost

KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

WEB SHOPSJEMENARNA

Zadovoljstvo naših kupaca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područjima našeg poslovanja, zato smo odlučili

od ove godine otvoriti vlastiti web shop i tako

kupcima na teritoriju cijele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vlastitog doma.

NOVO!Web Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi:

• Preglednu strukturu ponude i proizvoda, • Jednostavno naručivanje, • Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe), • Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detalje o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našoj stranici - shop.sjemenarna.com

Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!


2011/122011/12

Primjena u povrću, voću, vinovoj lozi,cvijeću, ukrasnom bilju i okućnicama

GOTOVI KEMIJSKI PRIPRAVCIZA SUZBIJANJE UZROČNIKA BILJNIH

BOLESTI, ŠTETNIKA I KOROVA

greengarden85%20za%20web

Documents