“OTKRIJMO ZAJEDNO VREDNOTE HRVATSKE”

GRGUREVIĆI

ODVORCI

Danas u općini Sibinj ne postoji mjesto Odvorci, no postoji župa Odvorci. Odvorci su raštrkano mjesto koje okuplja sela: Čelikoviće, Grgureviće,

Jakačinu Malu, Ravan, Brčino, Grižiće i Krajačiće pod jednim imenom Odvorci.

Postoji nekoliko tumačenja nastanka imena Odvorci:

naseljeno je hrvatskim izbjeglicama iz Bosne, Like, Banije, a najviše ih je bilo od Dvora na Uni pa otud i naziv od Dvora – Odvorci

hrvatske izbjeglice došle su zajedno do Sibinja, jedan dio ih je ostao u Sibinju, a jedan dio se odvojio – Odvojci, pa otuda naziv Odvorci

kada Sunce koso obasja tlo šume mogu se raspoznati obrisi oranja – brazde. Mještani kažu da su tu ljudi odorali zemlju pa otuda naziv Odorci, tj. Odvorci,

ODVORCI

Danas u općini Sibinj ne postoji mjesto Odvorci, no postoji župa Odvorci.Odvorci su raštrkano mjesto koje okuplja sela: Čelikoviće, Grgureviće, Jakačinu Malu, Ravan, Brčino, Grižiće i Krajačiće pod jednim imenom Odvorci.

Postoji nekoliko tumačenja nastanka imena Odvorci:

- naseljeno je hrvatskim izbjeglicama iz Bosne, Like, Banije, a najviše ih je bilo od Dvora na Uni pa otud i naziv od Dvora – Odvorci

- hrvatske izbjeglice došle su zajedno do Sibinja, jedan dio ih je ostao u Sibinju, a jedan dio se odvojio – Odvojci, pa otuda naziv Odvorci

- kada Sunce koso obasja tlo šume mogu se raspoznati obrisi oranja – brazde. Mještani kažu da su tu ljudi odorali zemlju pa otuda naziv Odorci, tj. Odvorci,

ČELIKOVIĆI

Naselje Čelikovići ima dvije posebnosti u odnosu na ostala odvoračka sela: ima najmanje stanovnika i smjestilo se na najvećoj nadmorskoj visini ( 324 m ).

Čelikovići su udaljeni od Sibinja oko 6 km, a od Sl. Broda oko 20 km.

Ime su dobili po najbrojnijoj obitelji: Čeliković.

KAPELICA SV. BARNABE U ČELIKOVIĆIMA

JAKAČINA MALA

Jakačina Mala je susjedno selo Grgurevićima.

U Jakačini je smješten dobro očuvan spomenik

kapelica sv. Terezije, te spomenik Sibinjskim

žrtvama.

JAKAČINA MALA

KAPELICA SV. TEREZIJE

SPOMENIK SIBINJSKIM ŽRTVAMA U JAKAČINI MALOJ

RAVAN

Naselje Ravan se nalazi se u dolini potoka

Gnojnica, između brežuljaka Dilj gore.

Svoje ime ovo mjesto je dobilo po tome što se

smjestilo na zaravnjenom terenu između okolnih

brežuljaka, što je njegova posebnost u odnosu na

susjedna naselja ( Brađani, Čelikovići, Grgurevići).

Ravan se po prvi put spominje još 1422. godine kao

Rawan vila, kao posjed sinova Benedikta Berislavića.

DRVENI ŠTAGALJ U RAVNU

GRIŽIĆI

Naselje Grižići smjestilo se duž ceste Sl. Brod - Požega.

Na mjesnom groblju u Grižićima sahranjeni su ubijeniseljaci iz Odvoraca 19. veljače 1935. godine, pod nazivom Sibinjskežrtve. Podignut je i spomenik na kojemu su imena ubijenih seljakakoji se nisu slagali s velikosrpskim režimom. Ubijeni seljaci su:Stjepan Gunčević, Ivan Janković, Petar Topalović, Ivan Katalinić,Mato Peić, Đuro Štimac, Antun Ercegović. Ove žrtve prenijete su izBilica 1942. godine i u Grižićima sahranjene u zajedničku grobnicu.

Crkva posvećena Sv Mihovilu dovršena je 1867. godine.

OSNOVNA ŠKOLA U GRIŽIĆIMA

AMBAR I KRUŠNA PEĆ U GRIŽIĆIMA

KAPELICA SV. MIHOVILA U GRIŽIĆIMA

GRGUREVIĆI

Naselje Grgurevići smješteno je na Dilju, u

brdskom dijelu općine Sibinj. Grgurevići leže na

visoravni „Jezerac“ ( 19 km od Slavonskog

Broda i 9 km od Sibinja na 290 m nadmorske

visine). S visoravni Jezerac se mogu vidjeti i druga

naselja, koja pripadaju odvoračkim selima: Ravan,

Brđani, Čelikovići, a pogled seže i do Požeške doline,

pa je čak moguće ponekad (ovisno o vremenu) vidjeti

Pleternicu.

GRGUREVIĆI

Za Grgureviće se danas vjeruje da su ime dobili po svojimpotomcima, davno nastanjenim naovim prostorima. Na osnovuprezimena stanovnika i selo je dobilo ime.

Danas prolazi cesta kroz Grgureviće i prema istoku vodi nas uČelikoviće, (susjedno selo Grgurevićima na 324 m nadmorskevisine), a prema zapadu u selo Jakačina Mala, te dalje prema jugupreko Kozjeg brda i doline Dugovac prema Sibinju.

Druga vrlo važna cesta koja vodi prema sjeveru dovest će nas uselo Ravan i Brčino, a prema zapadu u Bilice odnosno u sela uPožeško-slavonskoj županiji.

GRGUREVIĆI

Sela Brčino i Ravan izgrađena su u dolini potokaGnojnica. U Gnojnicu se ulijevaju padinom odGrgurevića i Čelikovića manji potoci među kojima jenajznačajniji Račjak.

S obje strane ceste koja nas vodi od Sibinja doGrgurevića su visovi Dilj gore pokriveni šumom koja jenastala prirodnim putem. Najviše su zastupljene šumejele, bukve, običnog graba i ponešto hrasta. U timšumama obitavaju i mnoge životinje: jelen, srna, zec,fazan, divlja svinja.

KOZJE BRDO I DOLINA DUGOVAC- CESTA OD SIBINJA PREMA

GRGUREVIĆIMA-

GRGUREVIĆI

POGLED IZ GRGUREVIĆA PREMA RAVNU

POGLED IZ RAVNA NA GRGUREVIĆE

OSNOVNA ŠKOLA “IVAN MAŽURANIĆ” GRGUREVIĆI

UČENICI ŠKOLE 70-tih GODINA

UČENICI I UČTELJICE 2008./2009.

ŽUPA SVETOG FILIPA I JAKOVA-APOSTOLAU centru sela, na uzvisini i maloj visoravni

Čimenu podignuta je crkva sv. Filipa i Jakova.

Preko puta se nalazi župni dvor, koji je

preuređen, i tu danas živi velečasni Ivica

Martić. Župa je osnovana 1779. godine i

pripojena tadašnjoj Bosansko-srijemskoj

biskupiji. Sjedište župe bilo je i tada kao i danas

u Grgurevićima.

PAPA HRAST

Na padinama Dilj-gore, usred mlade bukove šume na predjelu zvanom Benkov gaj, između Brodskih Zdenaca i Brčina, krije se hrast star 500 godina. Planinari, pastiri i djeca koja ga obilaze, prozvali su to drevno stablo Papa hrast, otac svih hrastova Dilj-gore, a njegove grane pamte tursko doba, Napoleona i svjetske ratove.

Stoji Papa hrast, odolijeva zubu vremena, snažnimvjetrovima, kiši i snjegovima. Njegovo deblo, promjera5,2 metra, rukama može obujmiti tek sedam odraslihosoba.

Najstariji “stanovnik” Brodsko-posavske županije uzdiže se sedammetara u visinu, a u svom dugom životu dao je stotine kilogramažira iz kojih su izrasli mnogi hrastovi. Još ga samo rijetki izbojciodržavaju na životu, a kora debla prekrivena je mahovinom isaćama divljih pčela.

“ŠOKCI ZA 5”

Pod imenom «Šokci za 5» krije se tamburaški sastav iz Čelikovića koji čine četiri brata i jedna sestra – Ivan (12,5) svira brač, Ivona (11)bisernicu, David (9,5) bugariju, Tomislav (8)bisernicu i Dario (5,5) čelo bas. Gdje god sepojave ovi mali glazbenici odmah izazovu simpatije publike, a sa svojim tamburama obišlisu cijelu Hrvatsku.