hemija boja - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.hemija-boja.pdf · crna...
TRANSCRIPT
![Page 1: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/1.jpg)
HEMIJA BOJA
Boje su od davnina korišćene. U primitivnoj zajednici ljudi su slikali po zidovima pećina, koristeći mineralne boje: okeri i zemljane umber-boje.
Ove boje sadrže okside i hidrokside gvožđa i Mangana.
Za dobijanje bele boje koristio se živi kreč.
Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju.
![Page 2: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/2.jpg)
prva veštačka boja, berlinsko plavo, je proizvedena početkom XVIII veka. Ranije se koristila prirodna plava boja koja se dobija iz minerala lapis lazuli (prirodni ultramarin)
Utvrđeno je da je hemijski sastav prirodnig ultramarina Na8Al6Si6O24S2
Veštački ultramarin je smesa kineske gline, uglja ili drveta, sode, silicijuma...
![Page 3: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/3.jpg)
hromno žuto se veštački dobija, ali u prirodi se nalazi u retkom mineralu –crocoite
dobija se reakcijom olovo II nitrata i kalijum hromata
Iz kadmijum-sulfida može da se dobije od najsvetlije žute do narandžaste. U prirodi se nalazi u mineralu greenockite
pronađena je i grupa žutih boja -hromno žuto (olovo-hromat, PbCrO4) -kadmijum žuto (kadmijum-sulfid, CdS)
![Page 4: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/4.jpg)
u XX veku je otkriven jedan od najznačajnijih belih pigmenata – titanova bela. Po hemijskom sastavu je titan oksid (TiO2).
od tekstilnih boja prve su korišćene plavi indigo, koji se dobija iz biljke sač (Isatis tinctoria), i alizarin iz biljke broć.
kasnije su počele da se koriste cvetne boje koje
su biljnog porekla, ali i životinjske kao što su skerletna, antički purpur...
Primer dobijanja titan dioksida iz peći
Sač
Broć
![Page 5: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/5.jpg)
Fizički pojam boje
naše oko registruje određeni spektar talasnih tužina. Svaka talasna dužina predstavlja određenu boju
Ultraljubičasta oblast
Ljubičasta
Plava
Zelena
Žuta
Narandžasta
Crvena
infracrvena
375
450
500
570
590
610
740
nm
![Page 6: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/6.jpg)
supstanca upija određeni spektar boja, a reflektuje ostatak. Kao posledica nastaje komplementarna boja apsorbovane svetlosti (monohromatska boja).
ahromatska boja je uzrok apsorbovanja svih talasnih dužina ili reflektovanja svih talasnih dužina (bela i crna).
sposobnost apsorbovanja svetlosti zavisi od mogućnosti prelaska elektrona iz molekulskih orbitala niže energije u orbitale više energije.
![Page 7: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/7.jpg)
Boje života
![Page 8: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/8.jpg)
Boje voća i povrća
Zelena-boja hlorofila a i b
Spanać je veoma bogat hlorofilom
![Page 9: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/9.jpg)
Karotenoidi-pigmenti od žute do
crvene boje
Likopena najviše ima u zrelom paradajzu koji se konzumira u periodu kada pod dejstvom sunca sazre svake godine. Zbog svojih antioksidantnih osobina likopen je veoma dobar za jačanje imunog sistema organizma i za normalan rad srca. Naučna ispitivanja su pokazala da likopen ima zaštitnu ulogu kod pojave karcinoma prostate, kao i u smanjenom riziku oboljevanja od karcinoma želuca, dojke i kože.
![Page 10: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/10.jpg)
Flavonoidi-pigmenti različitih boja i izraženog
fiziološkog dejstva
![Page 11: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/11.jpg)
Antocijani su klasa flavonoida- crveni i
ljubičasti pigmenti cveća i bobičastog voća
![Page 12: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/12.jpg)
Betalaini-crveni pigmenti cvekle
Betanin je crveni pigment cvekle iz grupe betalaina. Prirodni je antioksidant.
![Page 13: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/13.jpg)
![Page 14: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/14.jpg)
Sintetske organske boje
Sintetske organske boje se dele prema:
materijalu koji se njima dobija: 1. tekstilne boje 2. boje za kožu 3. boje za papir 4. boje za plastične mase i druge
osobinama bojenja 1. direktne ili supstantivne boje 2. indirektne ili adjektivne boje 3. azoične ili ledene boje 4. redukcione boje 5. disperzione boje 6. boje rastvorne u ulju i alkoholu
hemijskoj strukturi: 1. nitro i nitrozo boje 2. azo-boje 3. trifenilmetanske boje 4. indigoidne boje 5. antrahinonske boje
![Page 15: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/15.jpg)
Azo boje
dobijaju se iz azo-benzena najbrojnije su. Služe za bojenje vune, pamuka, svile... najpoznatiji predstavnik ovih boja je metiloranž (helijantin). U alkalnom rastvoru
je obojen žut, a u kiselom crveno.
![Page 16: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/16.jpg)
Trifenilmetanske boje
važan predstavnik ove grupe boja je malahitno zeleno.
takođe je i poznat fenolftalein koji se ne upotrebljava kao boja, već kao indikator
![Page 17: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/17.jpg)
Indigoidne boje
u prirodi indigo se nalazi u obliku glukozida indikana (bezbojan).
plavi indigo se koristi za bojenje tkanina.
Pomoću natrijum-hiposulfida redukuje se u beli indigo. U alkalni rastvor belog indiga potopi se tkanina, zatim se tkanina izloži dejstvu kiseonika, i beli indigo prelazi u plavi.
Indigofera tinctoria poznata kao INDIGO je biljka iz koje se dobija istoimena boja
![Page 18: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/18.jpg)
Antrahinonske boje
najpoznatija boja iz ove grupe je alizarin. Dobija se iz korena biljke broć. Spada u močilske boje, jer sa nekim metalnim oksidima gradi nerastvorna jedinjenja.
najpoznatija boja alizarina je tursko crveno
Alizarin je izolovan iz biljke broć
![Page 19: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/19.jpg)
![Page 20: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/20.jpg)
![Page 21: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/21.jpg)
![Page 22: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/22.jpg)
Pogledajte svet očima mačaka!
![Page 23: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/23.jpg)
Pejzaži
Noć
![Page 24: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/24.jpg)
Pogledajte svet očima
ptica
![Page 25: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/25.jpg)
Pogledajte svet očima zmije
![Page 26: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/26.jpg)
Rene Magrit: Lažno ogledalo, 1928
![Page 27: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/27.jpg)
Karl H. Pribram (born February 25, 1919 in Vienna)is a professor at Georgetown University, in the Unite States, and an emeritus professor of psychology and psychiatry at Stanfor University and distinguished professor at Radford University.
![Page 28: HEMIJA BOJA - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/9.Hemija-boja.pdf · Crna boja se dobijala iz ugljenisanih ostataka drveta i kostiju. prva veštačka boja, berlinsko](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022020120/5a91e07a7f8b9a8b5d8bc571/html5/thumbnails/28.jpg)