OUli

HIDROTEHNICKE GRADEVINE f-: Sto su hidrotenncke gradevine? - Hidrotehnlcke grade-vine su dio gradevinske struke koji se bavi svim pitanjima pripreme, izgradnje, odrzavanja i tori^^^ grafle v.r,a 1 ojima se s odredenom svrhom djeluje na vode.

-obradu ju se gradevine i sustavi koji su razvrstani u podrucje vodnogospodarske hidrotehnike

- ostvaruje se posredan odnos izmedu covjeka i prirode, jer su covjekove potrebe prevelike da bi bio u neposrednom odnosu sa prirodom

• Voda u nama primjerenim i potrebnim kolicinama nalazi se jedino u prirodi. Nama je dostupna voda napovrsini i jspod povrsineZemlje, dokjram voda u atmosferi ni jeneposrednodostupna.

a i prirode,

% Xxxu~

n,.

SVRHA IZGRADMJE I KORISTENJA HIDROTEHNICKIH GRAOEVINA

S U S T A V N I P R I K A Z O D N O S A 6 0 V J E K - P R 1 R O D A

S U S T A V - E L E M E N T ! ( s e r u k t u r a } + P R O C 6 S I ( z b ! v a n j a ^ p r o m j s n e )

fa, f) f o V - kopnene (unutarnje - povrSinske i podzemne) vode i more

[P'li. - Ljudi svoje potrebe prema vodi rjesavaju odnosom prema prirodi gdje se ta voda nalazi. Nase potrebe ne mozemo vec dugo zadovoljiti neposrednim odnosom covjek - priroda, te koristimo razlicite gradevine koje narnomoguj^j je zadovoljayajuce ali posredno uredivanje odnosa prema vodi u prirodi.

sotreba u odnosu na vode. - koristenje voda, zaStita od voda, zastita voda

I I . Sto se pod;azu ene. - podrazumijeva zahvacanje, crpljenje i uporabu povrsinskih i podzemnih voda za razlicite namjene kao za: pice, sanitarne potrebe, pripremu hrane, u procesu proizvodnje hrane, navodnjavanje, tehnoloske potrebe, proizvodnju elektricne energije, plovidbu, uzgoj riba, sport, rekreaciju, kupanje i si.

-Zas t i t a od voda nastaje kao potreba (problem) koristenjem prostora ugrozenih djelovanjem voda (velike vode, bujice.'podrucja podloznih vodnoj eroziji (koja je posljedica prirodnih procesa ili djelovanja samog covjeka), led, suvisak vode na poljoprivrednim povrsinama, i si), i kao potreba povrata koristenih voda u prirodu (odvodnja voda iz domacinstva, industrije, naselja, prometnica i si.)

•

- Zastita voda kao potreba u nas nastala je u zadnjih 50-tak godina kao posljedica vrlo intenzivnog djelovanja covjeka posebno na kvalitet (kakvocu) vode. Ova je potreba nastala zbog ugrozavanja vodnog blaga (vodnog resursa) kojeg u pravilu ne ugrozavaju hidrotehnicki zahvati vec prvenstveno druge aktivnosti kao izgradnja i koristenje prostora, te razlicite industrije i proizvodni pogoni. Provodi se radi ocuvanja zivota i zdravlja ljudi, zastite okolisa i omogucavanje neskodljivog i nesmetanog koristenja voda za razlicite namjene.

adevinama se rjesava zastita voda. - Zastita voda rjesava se nizom mjera i aktivnosti u drustvu (politika odnosa prema vodi, nadzor nad stanjem kvalitete vode i izvorima zagadenja, sprecavanje, ogranicavanje i zabranjivanje radnji koje mogu utjecati na oneciscenje voda i stanje okolisa u cjelini, te druga djelovanja usmjerena na ocuvanje i poboljsanje kvalitete i namjenske uporabivosti voda) i dijelom izgradnjom hidrotehnickih jradevina (uredaji za prociscavanje voda).

- Hidrotehnicki sustavje veci broj hidrotehnickih gradevina medusobno povezanih u jedinstvenu i funkcionalnu cjelinu, pri cemu se svaka gradevina ovisno o dijelu zadatka koji ispunjava rjesava samostalno i povezuje s ostalim gradevinama u tu funkcionalnu cjelinu.

- Osnovne gradevine vodoopskrbnog sustava su vodozahvat (zahvacanje vode iz prirodnih izvorista), crpne stanice, uredaji za kondicioniranje (obradu, pripremu vode odgovarajuce kvalitete), vodospreme (rezervoari), glavna (magistralna) i razdjelna (distributivna) vodoopskrbna ili vodovodna mreza s pratecim grs a.

- Razvrstavanje hidrotehnickih gradevina se moze provesti na osnovi konstrukcije gradevine, svrsishodnosti (funkcionalnosti), materijala od kojeg se izvodi, polozaja (povrsinske, podzemne gradevine), velicini, utjecaju na okolis, na osnovi sustava u kojem se koriste i si.

16. Sto se omogucuje izgradnjom brana i ustava? - ostvarenja akumulacija i retencija, zahvacanje vode za razlicite svrhe, preusmjeravanje toka vode, razdioba iupravljanje vodama # , Nabrojite barem 8 hidrotehnickih gradevina. - akumulacije, retencije, brane, ustave, preljevi, ispusti, propusti, bujicne pregrade, lukobrani, kejovi, marine, plivacki bazeni,... :18::Navesti kntenje koje treba:.zadovoijiti: kod svih gradevina pa time i kod hidrotehnickih. - nosivost (stabilne i cvrste), uporabfyvost (nedeformabilne) i trajnost gradevine pouzdane u koristenju

• -eophodno poznavati u cilju pnpreme, izvedbe i konstenja hidrotehnickih sustava s j\m koje ih cine?

- neophodno je poznavanje odgovarajucih svojstava drustva (element covjek u sustavno prikazu odnosa covjek - voda), prirode i postojecih i planiranih zahvata (umjetne prirode - dijela koji je nastao ''i se o£ekuje da ce se ostvariti djelovanjem covjeka)

- Polazista ili podloge prvenstveno cine raspolozivi i dostupni materijali, koji se obraduju i pohranjuju u razlicitim sluzbama i institucijama (osnovni podaci o drustvu i stanju drustva - Zavod za statistiku RH, osnovni kartografski materijal o Hrvatskoj - Geodetska uprava, Osnovni meteoroloski i hidroloski podaci - Drzavni hidrometeoroloski zavodi (DHMZ), podaci o moru - Hrvatski hidrografski institut, katastar geoloskih, hidrogeoloskih i slicnih istrazivanja - Geoloski institutu). Raspolozivi i dostupni materijali u pravilu nisu za konkretne zahvate dovoljni, te se u prvom koraku provode dopunske obrade i studije (ocjena raspolozivih i dostupnih podloga). Najcesce je potreban i slijedeci korak u kojem se na osnovi programa, koji izraduje projektant, provode dopunska istrazivanja u prirodi, laboratoriju i modeliranjem (matematicki i fizikalni modeli). Sto je zahvat slozeniji i priprema je podloga slozenija, potreban je veci opseg istrazivanja, istrazivanja su slozenija, te je potrebno vise vremena i sredstava. Takve detaljne podloge moraju se posebno naruciti, uz znacajno placanje, a za sto projektant treba napraviti program uredenja postojecih podataka ili program istrazivanja nedostajucih podataka. „ . . . _ „ , . „ „ _ „ . . . „ , , . . . 0. Navesti koji je osnovni dokument s kojim mora biti uskladena priprema, izgradnjal koristenje svake pa i hidrotehnicke gradevine, i navesti koje se dozvole moraju ishoditi u tri koraka od zamisli do stavljanja gradevine u funkciju. - Svaki zahvat u prirodi, pa tako i HG, moze se izvesti samo u skladu s dokumentima prostomog uredenja, te ti dokumenti cine jednu od osnovnih podloga. Vazna su 3 osnovna koraka u kojima se od nadleznin institucija ishode odredene dozvole: Lokacijska dozvola (izvedba zahvata), Gradevinska dozvola (gradenje), Uporabna dozvola (prije pocetka koristenja). 22. Sto je pokretac svih aktivnosti u ostvarenju hidrotehnick.h sustava odnosno gradevina koje ifi cine?GdJese prikupljaju spqznaje c njemu (pokretacu)? - Pokretac svih aktivnosti u ostvarenju hidrotehnickih sustava odnosno gradevina koje ih cine su potrebe koje treba zadovoljiti, te je to i pocetno saznanje ili podloga. Potrebe nastaju (generiraju se) u drustvu (Govjek), te je neophodno sagledati koje su to potrebe, kakve su danasnje i buduce potrebe, u kojoj mjeri su zivotne {bitne za osiguranje zivota i dostignute kvalitete zivota kao i bitne za poboljsanje kvalitete z/vofa). — — 23. Navedi zajednicki naziv zadokumentaciju kpjom se ut^/rduje namiena prostora i uvjeti njegovog

-jplansko-prostorna dokurnentacija i

24. Sto treba uciniti u siucaju da namjeravani hidrotehnicki zahvati nisu predvideni u prostomo-planskoj dokumentaciji? - U siucaju da planirani hidrotehnicki zahvati nisu utemeljeni u prostorno-planskoj (PP) dokumentaciji neophodno je pokrenuti postupak izmjene i dopune te dokumenatcije kao dio u rjesavanju problema zadovolienja potreba.

- Strategija prostomog uredenja RH, Program prostornog uredenja RH, Prostorni planovi podrucja . posebnih obiljezja, Strategija upravljanja vodama RH, Strategija prometnog razvitka RH - Slijedeca su razina 2upanijski prostorni planovi (tekstualni i graficki dio) javno dostupni na internetu, a slijede prostorni planovi uredenja grada, opcine, urbanisticki planovi uredenja i detaljni planovi uredenja. 0 . Navesti osnovne podatke o yodatna koji'cine S l ^ z a pripremu izgradnju.t K ^ ^ a j ^ hidrotehnickih sustava. - Osnovno je poznavanje kolicine i kvalitete vode u prostoru i vremenu, neophodno je stalno promatranje stanja vode(kretanje vode), procese fizickog, kemijskog i biolo§kog djelovanja. Osnovna hidrolska svojstva su vodostaji, protoci, nanos, pojava leda, temperatura vode. Osnovne hidroloske podloge na jednom proticajnom profilu vodotoka (u pravilu na mjestu vodomjeme postaje) su proticajni profili vodotoka, vodostaji, konsumpcijska (proticajna) krivulja (odnos vodostaja i protoka) i protoci.

stverie grane koje se bave7p7qu6ayanjem procesa kretanja, stanja vode i

- mehanika (mehanika tekuGina), geofizika (hidrologija, meteorologija, oceanologija), geologija (hidrogeologija) i gradevinarstvo [sanitarna hidrotehnika)

28. Odnos kojih dviju velicina definira konsumpcijska krivuija (krivuija protoka) i na kojem mjestu vodotoka. neka konsumpcijska krivuija vrijedi? - Konsumpcijska (proticajna) krivuija definira prosjecan odnos vodostaja i protoka na mjestu razmatrane vodomjerne postaje, a dobije se statistickim proracunom iz niza simultanih mjerenja vodostaja i protoka (u stvari se mjere brzine tecenja, a iz njih i izmjerene povrsine proticajnog presjeka se izracunaprotok). 29 §to je n ivo j I r lSp^ sto hidrogragS - Nivogram je kronoloski zapis vodostaja u nekom razdoblju pomocu limnigrafa, a iz njega se pomocu konsumpcijske krivulje dobije hidrogram kao kronoloski prikaz protoka. Iz nivograma i hidrograma statistickom obradorr^dobiju se kriyupe, ili histogrami, ucestalosti i trajnosti vodostaja i protoka. 30. Navesti osnovne podloge o obiiKu zemljista (tppografija), - Prikazuje se kartama razlicitih mjerila koja se pribavljaju u Drzavnoj geodetskoj upravi. Koriste se osnovne karte mjerila 1:5000, te topografske mjerila 1:25000 do 1:200000. Geodetske karte sluze za smjestaj HG na teren u vidu preglednih situacija. Tlocrti velikih HG rade se na geodetskim kartama, a malih na geodetskim planovima. Posebnost detaljnih planova (detaljne karte 1:200-1:2000) ili situacija za hidrotehnicke gradevine su prikazi vodnih korita ispod razine vode (izohipse i izobate). Katastarski planovi prikazuju vlasnicke odnose pomocu katasktarskih cestica zemljista i ucrtanih postojecih gradevina. . _ 31 . Navesti osnovne geotehnicke podloge (svojstva zemljista) i zasto.su potrebne - Geotehnicke podloge se sastoje od geoloske i geomehanicke komponente, a definiraju geloske (stratigrafski odnosi, litoloska svojstva, tektonska i seizmicka svojstva, hidrogeoloska svojstva) i geomehanicke (stisljivost, cvrstoca, vodopropusnost, ispucalost, heterogenost, anizotropija, prirodni naponi) osobine temeljnog tla i temeljne stijene. Poznavanje svojstava zemljista (tla i stijena) potrebno je sa stajalista temeljenja (mehanicka i kemijska stabilnost temelja), vododrzivosti i mogucnosti koristenja materijala za gradenje.

i geotehnicki izvjestaj? - Geotehnicki izvjestaj ukljucuje rezultate pregleda terena, terenskih istraznih radova, laboratorijskih ispitivanja i eventualno ranijih istrazivanja na razmatranoj lokaciji. Takoder sadrzi tekstualni dio sa identifikacijom i geotehnickom interpretacijom sastava tla (mahanicki parametri, parametri cvrstoce, modul stisljivosti, koeficijenti propusnosti). Obavezno od nacrta sadrzi situaciju terena s naznacenim mjestima ispitivanja, sondazne i geotehnicke profile, Obicno su ukljucene i seizmicke znacajke Iqkacije. 33. Ukratko navesti klimatoloske i ostale podloge vezane uz prirodu (bez podloga koje se odnose na

- Stanje u dijelu atmosfere znacajno sa stajalista HG opisuju temperatura zraka, vlaznost, vjetrovi, isparavanje sa zemljista, bilja i vodenih povrsina, oborine i insolacija - podrucje meteorologije. Podaci o vjetru znacajni su sa stajalista opterecenja konstrukcija, te sa stajalista nastanka i svojstava valova na moru i u akumulacijama.Ostale podloge vezane su na znanja o zivom svijetu (biocenozi, zivotna zajednica) u prostoru zahvata (biotop, staniste), u vodi i uz vodu, te u kopnenom podrucju izgradnje i ocekivanog utjecaja izgradnje i koristenja gradevina. Zastita okolisa. o:4. Kojim se osnovnim yrstama proracuna dokazuje pouzdanost gradevina? - Z a svaku gradevinu potrebno je provesti nuzne proracune kojima osiguravamo njihovu pouzdanost a koje mozemo svrstati u dvije grupe: proracun funkcionalnosti i proracun konstrukcija. Proracun konstrukcija se sastoji od proracuna stabilnosti, proracuna mehanicke otpornosti (cvrstoce) i proracuna trajnosti. 35. Kazemo da gradevinske. konstrukcije moraju biti pouzdane. Sto pouzdanost u'sebi sadrzi? - pouzdanost konstrukcije je vjerojatnost da konstrukcija nece otkazati u razdoblju trajnosti gradevine, yjsebi sadrzi sigurnost, funkcionalnost (uporabivost) i trajnost. 36. Osim sto moraju .biti pouzdane, kakve jos trebaju biti gradevinske konst rukd jH - ekoloski prihvatljive, ekonomicne i estetski oblikovane.

- proyjerom sigurnosti na klizanje (horizontalna stabilnost), prevrtanje i isplivavarye (vertikalna stabilnost) i hidraulicki slom - konstrukcija mora ispuniti navedene zahtjeve J U K S S B S S i Ed.destab-- proracunska vrijednost ucinka destabilizacijskih djelovanja Ed,stab ...proracunska vrijednost stabilizacijskih djelovanja

l ap i da je gradevina dostatne mehanicke otpornosti (cvrstoce)? - konstrukcija nece otkazati za vrijeme stanja slom ili pretjerane deformacnekonstrukcije i temeljnog

tla sloma uslijed zamora, gubitka stabilnosti te prelaska u mehanizam m B

Ed... proracunska vrijednost ucinka djelovanja Rd... proracunska vrijednost otpornosti fk... karakteristicna vrijednost cvrstoce gradiva YM— parcijalni koeficijent za mehanicko svojstvo gradiva

)Sti konstrukcije ? - trajnost je zahtjev da konstrukcija zadovolji ostale bitne zahtjeve za vrijeme njenog zahtijevanog vijeka trajanja

i. Koje su osnovne razine projekti - Razlicite su razine projektiranja, a sukladno tim razinama provode se proracuni vece ili manje tocnosti. Najnizu razinu projektiranja predstavljaju studije koje se koriste za izradu raznoraznih planova. Prilikom izrade studija koriste se okvirni proracuni provedeni na temelju raspolozivih projektnih podloga i opcih inzenjerskih saznanja. Nesto visi stupanj projektiranja predstavlja izrada idejnih rjesenja. Zakonska pak regulativa razaznaje vise stupnjeve projekata koji su rangijani u jdejne projekte, Glavne projekte i Izvedbene projekte. To je slijed razina projektiranja koji je obvezatan u cstupku ishodenja potrebnih dozvola za gradenje i gradenja. 1. Uz sto se kod.hidrotehnickih gradevina ugiavnom vezu projektni knteriji vezant uz vodu?

- Projektni kriteriji vezani uz vodu vezu se ugiavnom uz vjerojatnost njihova pojavljivanja. U hidrotehnickoj se praksi vjerojatnost pojavljivanja opisuje tzv. povratnim periodom (PP, RP, period ponavljanja, razdoblje porjayljanja).

-Povratni period je vjerojatnost pojavljivanja kntenja, a predstavlja reciproSnu vrijednost vjerojatnosti pojavljivanja dogadaja p(x) jednom u povratnom periodu (PP) izrazenom u godinama (P(x)=1/PP[godinaj). Na primjer, vjerojatnost pojavljivanja dogadaja x povratnog perioda od 100 jodina je P(x)=0,01. ' . , . . , . -, ...

;ma§i) ̂ 'ekPddgadaj povratnog perioda 100 godina jednom u 100

- (manji) <1 jer je R=0,63, a R=h® I I m

sto znaci da nije sigumo da ce se u 100 godina pojaviti neki dogadaj100 godisnjeg povratnog perioda. LT... projektni vijek uporabe gradevine PR... povratno razdoblje R... rizikpojave dogadaja

}de h|drpip§kih ppjava gradevine zazastitu od poplava moraju sprijeciti

- Gradevine za zastitu od poplava moraju sprijeciti poplavljivanje podrucja za hidroloske pojave povratnih perioda 25,100 i 1000 i vise godina. Sprjecavanje poplava se postize odabirom sustava,

rostornim rasporedom te oblikovanjem geometrije pojedinih gradevina sustava. 5 O cemu ovisi odabir mjerodaynqg povratnog penda za zastitu od poplava?

- Odabir mjerodavnog povratnog perioda vezan je uz nacin koristenja zemljista koje se brani. Tako ce za zastitu poljoprivrednog zemljista ugiavnom biti odabran povratni period od 25 godina, manja naselja 100 godina, gradovi i vrijedna podrucja 1000 godina-HR, dok druge zemlje imaju razlicite

ristupe(DEFRA, UK- ovisno o 5 kategjDrija zempista) . Koji se povratni periodi mjerodavne oborine zadimenjfibniranje koriste''

- naselja 0,5-2-5 godina, - auoceste 10 godina - ostale ceste 2-5 godina,

- Visoka sigurnost zahtijevana je iz razloga sigurnosti brane kao gradevine. S jedne strane je razlog stupnja povjerenja u to6nost hidroloskih proracuna, a s druge strane kako nekontrolirano prelijevanje nebiu^o^v^ojv^r^9gj^^Mm{T^^^ brana). 48 Da li se proraduni trajnosti konstrukcija provode direktno? - proracuni trajnosti se ne provode direktno nego su propisani EC-om kroz zahtjeve u proracunima nosivosti i uporabljivosti te kroz tehnoloske zahtjeve za gradiva, gradnju i kontrolu kakvoce ^ . _ , _ „ . „ . . . _ , . „ . . „ — a — , H m m m — ^ m m m m t ^ m t ^ ;

' ko je godina praracunski radni vijekjkonstrukcija monumentalnih gradevina, mostova i dfi iglf l strukcije?

- monumentalne gradevine, mostovi 100 godina - konstrukcije zgrada 50 godina-- zamjenjivi dijelovi konstrukcije 25 godina

srivremene konstrukcije 1-5 godina

- HRN ENV "

a) Prema kojoj skuplnf propisa se provode proracuni krffie nidrotehnicke konstrukcije? -proracuni krutih hidrotehnickih konstrukcija provode se prema EUROCODE-u (EC) bj Nabroji koje 3 bitne osobine konstrukcije se proracunavaju prema tim propisima! 1) nosivosti, 2) uporabljivosti 3) trajnosti .

- proracun nosivosti se vrsi metodom granicnih stanja nosivosti (LS1 - Limit State), a proracun uporabljivosti pomocu metode granicnih stanja uporabljivosti (LS2 - Limit State 2)

52 Sto u v e z i s proracunom krute hidrotehnicke konstrukcije oznacava kratica HRN ENV? - HRN je oznaka za hrvatsku normu, a ENV oznaka za europsku prednormu Kojom metodom sa prema HRN ENV proracunava nosivost konstrukcije? - Prema HRN ENV nosivost konstrukcije se proracunava metodom granicnih stanja nosivosti, tj. LS1 - Limit State. U numerickom smislu proracunom konstrukcije po HRN ENV proyjerava se kriterij da je proracunska vrijednost ucinka djelovanja E d manjail i jednaka od otpornosti konstrukcJeRd za nosivost. E d < R d

Kojom metodom se prema HRN ENV proracunava uporabijivost konstrukcije? - P r e m a HRN ENV uporabljivostt konstrukcije se proracunava metodom granicnih stanja uporabljivosti, tj. LS2 - Limit State 2. U numerickom smislu proracunom konstrukcije po HRN ENV provjerava se kriterij da je proracunska vrijednost ucinka djelovanja E d manja ili jednaka od nazivne vrijednosti proracunskih svojstava gradiva C d za uporabijivost. E d £ C d

53 Kako se; kod proracuna konstrukcije metodom granicnih. stanja, prineipijeTnp postupa s a) karakteristicnim vrijednost'ma tiieiovanja i - KarakWistTcrTa*vrijednost djelovanja je reprezentativna vrijednost djelovanja. Odreduje se statisticki, najcescekao srednja vrijednost djelovanja a za neke konstrukcije i proracune kao gornja ili donja vrijednost definirana statisticki. Oznake su jos G K za stalno, Q K za promjenjivo, A K za izvanredno i A E K za potresno djelovanje, te P K za djelovanje prednapinjanja. Grupe djelovanja slicne prirode se mnoze s parcijalnim koeficijentima sigurnosti nosivosti ili uporabljivosti za djelovanja „Y" i s koeficijentima promjenjivog djelovanja JV*.

b) karakteristicnim vrijednostima svojstva gradiva? - Karakteristicna vrijednost svojstva gradiva je mehanicko svojstvo glede cvrstoce i krutosti kao na primjer cvrstoca, modul elasticnosti, poissonov koeficijent, ali i sva druga fizikalna svojstva kao npr. gustoca mase, trenje, temperaturno izduzenje... Karakteristicna vrijednost svojstva gradiva (najecesce neka granicna cvrstoca) dijeli se s parcijalnim koeficijentom sigurnosti za svojstvo gradiva" Y M > 1"

54 Sto kod proracuna konstrukcije metodom, granicnih stanja predstavljau donji simboii i koje su im velicine a) y - parcijalni koeficijent sigurnosti nosivosti ili uporabljivosti za djelovanja, velicina za nosivost ugiavnom mu je Y2:1, a samo u nekim slucajevima (kod stabilizacijskih djelovanja u proracunu stabilnosti) Y<1, dok je za uporabijivost ugiavnom Y=1. b) YM - parcijalni koeficijent sigurnosti za svojstvo gradiva Y M a 1 c) iji - koeficijent promjenjivog djelovanja

55 Koje su 2 provjere stabilnosti vrse kod proracuna nosivsti konstrukcije 1) provjera sigurnosti na horizontalnu stabilnost; t.j. klizanje 2) provjerom sigurnosti na vertikalnu stabilnost; t.j. na isplivavanje (AB sanducaste konstrukcije)

56 Koje su 2 grupe proracuna nosivosti konstrukcije i kdjasfe granicna stanja prpvjeravaju u svakcj od tih grupa"'' i j proracun stabilnosti - gubitak stabilnosti ili pomak konstrukcije razmatrane kao kruto tijelo (EQU), slom ili pretjerane deformacije konstrukcije (STR). 2) proracun cvrstoce - slom ili pretjerane deformacije temeljnog tla (GEO), slom uslijed zamora (FAT).

57 Koje dvije grupe djelovanja podrazumijeva pojam djelovanje u HRN ENV-u? - Djelovanje podrazumijeva sile (vlastito i prisilno opterecenje) i prisilna djelovanja umjetnog ili prirodnog

okolisa na konstrukciju. Razlikuje se djelovanje koje djeluje izravno na konstrukciju: sila (opterecenje) i koje djeluje neizravno na konstrukciju: prisilna deformacija (temperatura, vlaga, nejednoliko slijeganje temelja) ili prisilna akceleracija (potres, vjetar, rad stroja).

m Kako se klasificiraju djelovanja prema prprnjenjivosti tpkpm vremena? Naved slovne oznake i nazive tih djelovanja. - stalna djelovanja (G), promjenjiva djelovanja (Q) i izvanredna djelovanja (A)

59 Definiraj oznake.u provjeri stabilnosti pn proracunu nosivcsti konstrukcije E a . a e s ^ b < E d i napisi kojim se one djelovanjima izrazavaju! Ed.destab - proracunska vrijednost ucinka destabilizirajucih djelovanja od destabilizirajucih sila i momenata. Definira se na temelju odgovarajuce kombinacije djelovanja. Ed,stab - proracunske vrijednosti ucinka stabilizirajucih djelovanja od stabilizirajucih sila i momenata. Definira se na temelju odgovarajuce kombinacije djelovanja. Kod proracuna granicnog stanja nosivosti (LS1) se najcesce izrazavaju kao: moment, sila, naprezanje, unutarnja sila, relativna deformacija i pomak konstrukcije. Kod proracuna granicnog stanja uporabljivosti (LS2) se izrazavaju kao: deformacija, pomak ili ubrzanje konstrukcije, ostecenje, vibracije, zamor, deformacija, naprezanje ili granica naprezanja, otpornost poda na klizanje.

60 S:o ukijucuje provjeru stabilnosti konstrukcije gravitacijskog vertikainog keja? - provjere nosivosti; t.j. stabilnosti (klizanje i prevrtanje) konstrukcije (EQU), sloma konstrukcije (STR) sloma temeljnog tla (GEO) Definiraj oznake u provjeri cvrstoce pri proracunu nosivosti konstrukcije Ed < Rd i napisi kojim se djelovanjima one izrazavaju! Ed~ proracunska vrijednost ucinka djelovanja izrazena najcesce kao naprezanje, unutarnja sila, relativna deformacija i pomak konstrukcije ili kao razlika naprezanja kod zamora "gradiva. Rd - proracunska vrijednost otpornosti za cvrstocu izrazena najcesce kao naprezanje ili bilo koja druga unutarnja sila.

62 Dali provjera nosivosti vertikainog keja ukijucuje provjeru sloma temeljnog tla? - d a

63 Definiraj oznake proracunske vrijednosti otpornosti za cvrstocu pri proracunu nosivosti konstrukcije , Rd=f(x-<)= A i napisi kojim se djelovanjima one izrazavaju!

___•_• Rd - proracunska vrijednost otpornosti za cvrstocu izrazena najcesce kao naprezanje ili bilo koja druga unutarnja sila 4 - karakteristicna vrijednost svojstva gradiva (najcesce cvrstoca izrazena preko nekog granicnog naprezanja) YM- parcijalni koeficijent sigurnosti za mehanicko svojstvo gradiva XD- proracunska vrijednost mehanickog svojstva gradiva Definiraj oznake u proracunu uporabljivosti konstrukcije Ed < Cd! Ed - proracunska vrijednost ucinka djelovanja izrazena kao: deformacija, pomak ili ubrzanje konstrukcije,

ostecenje, vibracije, zamor, naprezanje ili granica naprezanja, otpornost poda na klizanje. Cd- nazivna vrijednost proracunskog svojstva gradiva, tj. granicna proracunska vrijednost odgovarajuceg kriterija uporabljivosti. Izrazena je bilo koji odziv uporabljivosti konstrukcije.

65 Dali se prema granicno Dsti yrsi proracun.maksimalne sirine pukotina na objektima? - d a

6... vlo_^Vt« V<ti\̂ t o . ,. p*'H'-i_\. Wo. ( 1 ( QtKvA\ j

AJjffflt _ _ _ _ _ _ ^ 4 t ^

Nacrtaj sile prorhjenljivih djelovariaja na vertikalni gravitacijski kej!

- p v o ^ e K o QT>W. 'ece^ t „ _ ^ ' S ' ' ; ' i € g 0 o ' ° bt\ O , M " * » W a j *\e^C«'ft _

- c3f)k»et?^? j A \ I I d̂<3 *<\ Pfr 1 \ IN

B

67

Wide ,- ,/<-,, , . >^

jjelovanaja na vertikalni gravitacijski kej _ f\a v l u ^ ' H j \ C * A _

- Aa m e K c A ^ i a t ^ u )

V U ^ J w * ( S v J

69 Nacrtaj site s t a p h djelovanaja na konstrukcijy^keja na pjlptirha!

a) Sto predstavlja donji izraz?

I

70

Ed=f YJ^OJ-GkJ)+yP-Pk +rQ-Qkx + YSxQ-Vo.. \ J i>\

- trajna ili prolazna proracunska situacija - LC1 za granicno stanje nosivosti - LS1

karakteristicna djelovanja

J

parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanja

- koeficijent promjenjivog djelovanja 71

- izvanredna proracunska situacija - LC2 za granicno stanje nosivosti LSI

- karakteristicna vrijednost stalnog djelovanja

- karakteristicna vrijednost djelovanja prednapinjanja

- karakteristicna vrijednost promjenjivog djelovanja

proracunska vrijednost izvanrednog djelovanja 72

\ j '•>» potresna prorafiunska situacija - LC3 za granicno stanje nosivosti LS1

>roracunska vrijednost seizmickog djelovanja

- p g n ^ a h ^ t o ^ k ^ e r t ^ g j ^ r o s t i

- koeficijent promjenjivog djelovanja

73 ajSto predstavlja donji izraz?

Ed=f V J

- karakteristicnaijrijetka) kombinacija - LC4 za granicno stanje nosivosti LS1 p^|§|d predstavlja Gk? - karakteristicna vrijednost stalnog djelovanja

- ka ra^ r i s j cnavn jednos t djelovanja prednapinjanja

- karakteristicna vrijednost promjenjivog djelovanja

- koeficijent promjenjivog djelovanja 74 1) Dali se u proracunima granicnog stanja uporabljivosti uzima u obzir djelovanje potresa?

2) Daii se u proracunima granicnog stanja uporabljivosti koriste parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja y? 3) Dali se u proracunima granicnog stanja uporabljivosti koriste koeficijenti:kombinacije za djelovanja ip? 1) ne 2) ne 3) da

75 Nacrtajtena danoj konstrukciji bidrodinainicki i hidrostaticki tlak!

G V

76 Nacrtajte na danoj konstrukciji hidrcdinamicki i hidrostaticki :iak u tiu s obje strane zavjese akc je vodno lice s obje strane na nivou tla!

!l Objasnite oznake i dimenzije u izrazu za proracun sile vjetra na plovilp.-

W [N] . . . sila vjetra na plovilo C(*V) [1] . . . koefijent otpora broda u struji zraka p z [ kg /m 3 ] . . . gustoca mase zraka, 1,30 kg/m 3 -V I - 3 S ( Z T ) [m/s] . . . brzina udara vjetra trajanja 1-3 s na tezisnoj visini nadvoda broda, z T [ m ] A [m 2 ] . . . povrsina izlozena vjetru od brodova ^ [° ] . . . kut izmedu smjera vjetra i osi broda

78

79

Objasnite oznake i dimenzije u izrazu za proracun sile morske struje na plovilo. 1 " ,

F C T [ N ] . . . sila morske struje na plovilo u poprcnom smjeru FCL [ N ] . . . sila morske struje na plovilo u uzduznom smjeru C D T [1 ] . . . poprefini koeficijent otpora CDL [1] ••• uzduzni koeficijent otpora p w [kg/m 3 ] . . . gustoca mora v [m/s] . . . brzina struje A [m 2 ] . . . povrsina izlozena djelovanju struje Koji je inzenjerski uvjet za nelomljene valove ispred vertikainog zida? (opisati njecima) - velicina hidrodinamickog tlaka na nekoj dubini D proracunava se prema Sainflou i iznosi:

„ _ PgH^ Pdyn ~ '

ch 2nD

Pdyn [Pa] . . . dinamicki tlak nelomljenog vala prema Sainflou p [kg/m 3 ] . . . gustoca mase morske vode, p=1025[kg/m 3] Hdoi [m]... visina dolazeceg vala L [m] . . . duzina dolazedeg vala D [m] . . . dubina mora na kojoj se trazi dinamicki tlak - Proracun vrijedi samo za nelomljene valove ispred vertikainog zida. Uvjet za nelomljene valove (vrlo siguran - inzenjerski) je da dubina dna pred zidom bude: d£2,5Hdol

80 Skicirajte hidrodinamicko i hidrostaticko djelovanje na lukobran tipa vertikalni zid.

icirajte p o j e d n p s t # p n u staticku shemu proracuna djelovanja'vjetra na privezne uredaje.

z{rn]

v,_3s(z=10 m>

81

v,-Jrr-s]

82 Skicirajte dva osnovna koncepta opterecenja man ipu la te teretom kodqbalnih gradnjt,

83 Na koje se sve nacirie• rrioze odredivati udar broda na konsfrukcqfgf - udar broda na konstrukciju moze se odredivati statistickim, empirijskim i teoretskim metodama ili fizikalnim i matematickim modelima

84 Skicirajte i naplsite na koja dva nacina mogu biti postavijeni odbojnici te kako se u svakom od dva slucaja proracunava ukupni koeficijent elasticnosti? ;

PARALELNO SERIJSKI

ki K2

84

I I I I I— Iki L__ •• J k 2

85 Kod proracuna havarijskog udara mogu se koristiti tablicno definirane statfcke siiame u ovisnosti o znacajkama broda. Kojim faktorom se te sile mnoze u lukama? - sile dane u tablici u lukama mnoze se sa faktorom 0,5

® Kojem povratnom periodu odgovara proracunsko ubrzanje tla koje se konsti u seizmiekom proracunu'?-- proracunskog ubrzanja t|a ag [m/s ] odgovara referentnom povratnom periodu potresa od 500 godina

87 0 cemu ovisi i kako se odreduje proracunsko ubrzanje tla? - proracunsko ubrzanje tla ovisi o stupnju potresnog rizika (intenzitet potresa u stupnjevima Ijestvice MKS-64) i odreduje se prema usvojenim vrijednostima za potresna podrucja drzavnog teritorija

88 Kako se opisuje hqrizontalno i vertikalno pptresno djelovanje? - Horizontalno potresno djelovanje opisuje se s dvije medusobno okomite komponente u horizontalnoj ravnini koje djeluju neovisno, a odreduju su istim spektrom odziva (dakle iste su velicine). Proracun se provodi za nepovoljniji smjer djelovanja. Vertikalna komponenta potresnog djelovanja opisuje se spektrom odziva definiranim za horizontalno potresno djelovanje ali sa umanjenom ordinatom ovisno o periodu vibracija.

89

90

>dre_uje se formulorn: edinice.

Ukupna potres F b --W" S d ( Fb [N] . . . potresna poprecna sila W [kg]. . . ukupna masa konstrukcije koja vibrira S d(T) [m/s 2 ] . . . spektralno ubrzanje proracunskog spektra koje odgovara osnovnom periodu oscilacije

konstrukcije T [s i . . . period vibracije sustava s jednim stupnjem slobode razmatrane konstrukcije Za koje se karakteristicne slucajeve (4) razlicito definira horizontalna hidrodinamicka sila? 1) hidrotehnicke gradevine koje pregraduju / ograduju tekucin.u 2) stupovi koji se nalaze u tekucini 3) .spremnici 4) hidrotehnicki tuneli, ukopani cjevovodi i si.

91 Koje hidrodinamicke uclnke (3) treba na prikiadan n-iciii uzeti cczir kod proracuna spremnika? - konvektivne i impulsivne komponente gibanja tekucine - deformabilnost temeljnog tla i prilagodbe odziva kao posljedicu te pojave - deformiranje ljuske spremnika zbog hidrodinamickih tlakova i ucinke medudjelovanja s impulsivnom komponentom

Kada nastaje aktivni tlak tla kod savitljivin, a kada kod krutih konstrukcija potpuno ili djelcmicno ukopsnih u

- Da bi nastao aktivni tlak tla pri proracunskom potresu mora doci do dovoljnog pomaka zida, kod savitljivih konstrukcija njihovim savijanjem, a kod krutih klizanjem ili rotacijom. Kod krutih konstrukcija, kao sto su zidovi podruma ili gravitacijski zidovi temeljeni na stijeni ili pilotima, dolazi do tlaka veceg od aktivnog tlaka pa je prikladnije pretpostaviti nepomicno (mirno) stanje tla.

92

93 Skicirajte na prilozenoj slici dodatni aktivni seizmicki tlak na vertikalnu povrsinu zida uslijed djelovanja nirhog kontinuiranog korisnog opterecenja.

0&W

* _»vt_j;f*»tjtj

•CM

«—i