JEZERA Jezero je udubljenje na povrini kopna ispunjeno vodom. Ukupna povrina jezera na Zemlji iznosi 2 500 000 km2 to je 1.8% od kopnene povrine Zemlje.Najvie jezera ima u ledenjakim i periglacijalnim predjelima. Najdublja jezera nastala su u tektonskim rovovima.Klasifikacija jezera s obzirom na ispunjenost vodom: ++++++1. perenirenda jezera udubljenja koja su stalno ispunjena vodom 2. intermitirenda jezera udubljenja koja su redovito, ali periodiki ispunjena vodom 3.epizodika jezera udubljenja povremeno ispunjena vodom

Klasifikacija jezera u odnosu na razinu mora: depresija jezero s razinom vode ispod razine mora kriptodepresija jezero kojemu je povrina vode iznad, a dno ispod razine mora

o Klasifikacija jezera prema nainu postanka: 1. vulkanska jezera vodom ispunjeni krateri ugaslih vulkana (Crater Lake) 2. ledenjaka jezera udubljenja nastala zbog pregraivanja ledenjakih dolina ili u cirku 3. rijena jezera plia udubljenja nastala iza sedrenih barijera (Plitvika jezera) 4. krka ili uruna jezera duboka udubljenja nastala uruavanjem svoda (Modro jezero) 5. reliktna jezera ostaci nekad veih jezera (Balatonsko jezero u Madarskoj) 6. tektonska jezera dublja udubljenja nastala tektonskim pomicanjem Zemljine kore (Bajkalsko, Tanganjika) o Klasifikacija jezera prema glavnoj tekuici: 1.izvorino jezero,2.rijeno jezero3.zavrno jezero

Klasifikacija jezera prema postanku: a) prirodna i b) umjetna jezera

a)PRIRODNA JEZERA o Prirodna jezera su jezera nastala prirodnim procesima bez utjecaja ljudskog rada . Jezera obiljeava temperaturna slojevitost temperatura se u jezeru smanjuje od povrine prema dubljim slojevima, a mogua je i obrnuta slojevitost da se temperatura poveava od povrine prema dubljim slojevima. Slojevi jezerske vode:1. epilimnion povrinski sloj vode u jezeru izloen izravnim utjecajima atmosphere 2.metalimnion prijelazni sloj vode u jezeru u kojem se naglo smanjuje temperatura 3.hipolimnion hladni dubinski sloj vode u jezeru.Termika klasifikacija jezera: ++1.jezera u tropima s uvijek toplom vodom u epilimnionu 1.jezera u tropima s uvijek toplom vodom u epilimnionu koja je via od +4 stupnja2.jezera umjerenih geografskih irina s promjenjivom toplom I hladnom vodom4. jezera polarnih krajeva, voda uvijek nia od +4 stupnja Nova termika klasifikacija jezera:1) JEZERA TROPAa) . jezera u suhim predjelima tropa b.) jezera u vlanim predjelima tropaa) Jezera u suhim predjelima tropa ee izmjenjuju vodu, ali sezonski (u toku jednog godinjeg doba) temperatura epilimniona je stalno via od +4C, a voda se potpuno izmijeni u hladnom dijelu godine izravna slojevitost vode u toplom dijelu godine, obrnuta slojevitost u hladnom dijelu godine.b). Jezera u vlanim predjelima tropa samo jednom godinje izmjenjuju vodu, ponajvie zimi2) JEZERA SUPTROPA Karakteriziraju ih velike promjenetemperature u godinjem hodu o jezera umjerenih irina s promjenljivo toplom i hladnom vodom o jezera u subpolarnim krajevima s potpunom izmjenom vode dvaput godinje poetkom ljeta i jeseni o jezera u polarnim krajevima s uvijek hladnom vodom i temperaturom epilimniona stalno niom od +4C3)JEZERA UMJERENOG POJASA Karakterizira izravna slojevitost u toplom a obrnuta u hladnom dijelu godine4) JEZERA SUBPOLARNIH KRAJEVA Potpuna izmjena vode vri se dvaput tijekom godine (1.put poetkom ljeta, 2.put u ranu jesen)5) JEZERA POLARNIH KRAJEVA Slojevitost vode stalno je obrnuta Temperatura na povrini stalno je ispod +4++++++++++++

o Klasifikacija vode s obzirom na izmjenu vode: +++++holomiktika jezera sva se voda mijea jednom ili vie puta godinje monomiktika jezera jednom godinje se izmjeni sva voda hladna monomiktika jezera jezerska voda je hladna, s temperaturom ispod +4C, a sva se voda izmjeni ljeti topla monomiktika jezera jezerska voda je topla, s temperturom iznad +4C, a sva se voda izmjeni zimidimiktika jezera dvaput godinje se izmjeni sva voda u udubljenju, jezerska voda je topla, s temperaturom stalno iznad +4Cpolimiktika jezera jezera u tropima gdje se izmjena vode dogaa postupno u zavisnosti od dnevnog zagrijavanja i nonog hlaenja jezerske vodeoligomiktika jezera voda se rijetko i samo djelomino, vrlo sporo mijea tijekom godine meromiktika jezera mijeanje vode je djelomino u zavisnosti od gustoe (slanoe) izmeu hipolimniona i epilimniona amiktika jezera nema mijeanja vode jer je vrlo slana ili je zaleena

Klasifikacija jezera prema primarnoj proizvodnji:eutrofna jezera bogata su hranjivim sastojcima i proizvodnjom organske tvari brzo se troi kisik koji se sporo nadoknauje oligotrofna jezera siromana hranjivim sastojcima i proizvodnjom organske tvari, imaju veliku prozirnost i bogata su kisikom o distrofna jezera siromano organskom proizvodnjom, smee su boje od humusnih sastojina, imaju malu prozirnost, u njima se pretvara mulj u treset Klasifikacija organskog mulja: ++++Sapropel je organski mulj koji se stvara od potonulih biljnih i ivotinjskih ostataka u vodi te je bogat sumporvodikom a gotovo da nema kisikaGytlja je tlo sive boje I nastaje u dobro prozraenoj void bogatom hranjivim tvarima Dy je smei mulj koji je kiseo I bogat je humusom, nastaje u jezerima siromanim biljnim I zivotinjskim ostacima.

Reprezentativna jezera 1)Titicaca najvie i najvee slatkovodno plovno jezero u Junoj Americi (3812 m nadmorske visine) u tropskom dijelu Anda na visoravni Altiplano,protono i endoreiko jezero nastalo tektonikom, ima 25 pritoka od kojih je najvee je rijeka Rams a odvirak Desagiadero.2)Superior najvee jezero meu Velikim jezerima u Sjevernoj Americi (82 414 km 2) takoer protono jezero, glavni pritok je rijeka St. Louis, a odvirak St. Mary. Velika jezera najvei su obujam slatke vode u tekuem stanju jezera su povezana i ine jedinstven hidroloki sustav na Zemlji koji se odvodnjava rijekom St. Lawrence te su najveca zaliha slatke tekuce vode na Zemlji.3)Tanganjika najdublje i najbogatije jezero sa slatkom vodom u Africi (32 900 km2) tektonsko I protono jezero, odvodnjava ga rijeka Lukugu I egzoreiko je jezero, pripada Atlantskom slijevu takoer je I kriptodepresija.4)Viktorijino jezero najvee jezero u Africi i na ekvatoru, tree najvee u svijetu o protono jezero, najvaniji pritok je Kagera, a vodu odvodnjava rijeka Viktorijin Nil o polimiktiko, egzoreiko jezero pripada sljevovima Sredozemnog mora i Atlantika o 90% vode dobiva padalinama 5)ad jezero na rubu Sahare o povrina jezera ovisi o padalinama iako 85% vode dobiva iz tekuica, ostatak padalinama o uvorno jezero nita ga ne odvodnjava, 90% ispari, a 10% se procjeuje prema temeljnici o najvaniji pritok je rijeka Chari6)Bajkalsko jezero najvei spremnik slatke vode na Zemlji, najdublje jezero i najvea kriptodepresija na Zemlji o povrina mu je na 455 m, a dno na -1286 m o glavni pritok je rijeka Selenga, a odvodnjava ga Angara, pripada slijevu Sjevernog ledenog mora o dimiktiko, oligotrofno jezero 7)Ohridsko jezero najbogatije slatkovodno jezero u Makedoniji o najveu koliinu vode dobiva iz brojnih izvora o protono, oligotrofno jezero, vodu odvodnjava Crni Drim 8)Vransko jezero na Cresu najbogatije slatkovodno jezero u Hrvatskoj o najvea kriptodepresija u Hrvatskoj, povrina je na 13 m, a dno na -61.5 m o voda je padalinskog podrijetla, oligotrofno jezero o

Mrtvo more najdublja depresija s povrinom na -392 m, a dnom na -793 m

b)UMJETNA JEZERA o Umjetna jezera su jezera nastala izgraivanjem brana (nasipa) ili iskoritavanjem prirodnih vodonepropusnih udubljenja od strane ovjeka Klasifikacija umjetnih jezera prema mjestu izgradnje i namjeni: 1)spremnici za vodu u rijenoj dolini (koritu) 2)spremnici za vodu na slobodnom prostoru Velika umjetna jezera imaju povrinu veu od 100 km2 i dubinu veu od 10 m. Najvee umjetno jezero na svijetu je trenutno jezero Volta na istoimenoj rijeci s povrinom 8730 km 2, a nakon Volte najvea umjetna jezera su jezero Churchill na istoimenoj rijeci u Kanadi te Kujbievsko jezero na rijeci Volgi u Rusiji

MOVARE Movare su dijelovi kopna zasieni vodom i obrasli specifinom vegetacijom iz koje se daljnim procesima postupno stvara treset. Taj treset ine poluraspadnuti biljni ostaci.Movarno tlo dio je kopna koji je slino tako zasien vodom I obrastao odgovarajuom vegetacijom ali su uvijeti pri nastajanju movarnog tla kudikamo slabiji za razvitak treseta. Movarna tla sadre 0.03% slatke vode

Movare se prostiru na 2.68 milijuna km2 ili na 2.1% kopnene povrine ZemljeNajvea movarna podruja su u Junoj Americi. Najvea movarna podruja su Amazonija, zavala Konga, Zapadnosibirska nizina (tu su i najdeblje naslage treseta 4.5 m) Tipovi movara: 1)nizinska movara (livadna ili travna) opskrbljuje se vodom iz podzemlja I iz kinice,a bogata organskim sastojcima2) visoka movara (u kojoj prevladava obraslost mahovinom) opskrbljuje se vodom iz kinice I zbog toga je siromana mineralima I hranjivim tvarima3)prijelazni tip umska movaraVrste movarnih tala: 1)mineralno movarno tlo2)organsko movarno tlo 3)mineralno-organsko movarno tlo

TEKUICE o Tekuice su voda u pokretu koja protjee od izvora prema uu u smjeru nagiba reljefa a I u njih se ubrajaju rijeke I potoci.Rijeka- voda koja tee pod utjecajem sile tee I usijeca korito na povrini kopna. Rijeni sustav je sustav kojeg ine glavni rijeni tok s pritocima.Potok je povremeni vodeni tok to ga hrane padaline ili nestalne izvorske vode Razlika izmeu rijeke I potoka je u: 1)koliini vode2)povrini porijeja3)duljini tokaZa pojavu tekuice potrebno je :1)da je koliina padalina vea od isparavanja I poniranja2)da postoji pogodan teren na kojem bi zbog utjecaja sile tee voda tekla I usijecala korito

o Klasifikacija tekuica prema koliini vode u koritu: --------1)Stalne ili perenirende tekuice kroz njihova korita stalno protjee voda. U umjerenim geografskim irinama minimalno je potrebno oko 250 mm oborina, u tropskom pojasu vie od 500 mm, a u ekvatorijalnom vie od 1000 mm odorina godinje2) Sezonske ili intermitirende tekuice voda protjee koritom tijekom humidnog razdoblja. Karakteristine su za stepska podruja koja primaju manje od 550 mm oborina. Kod nas karakteristine su za krka podruja, i za istonu Slavoniju. U planinskim podrujima Slovenije su poznate kao hudoumiki. 3)Povremene ili epizodne tekuice predstavljaju one tekuice kojima voda protjee izuzetno rijetko, za kraih i izdanijih oborina. Karakteristine su za pustinjska podruja u kojima je koliina oborina manja od 250 mm. Poznata su pod nazivom vadi [uadi] na podruju Sahare, ili kreeks [kriks] na podruju Australije i Sjeverne Amerike.Povremene tekucice javljaju se u krkim krajevima, to su obicno ponornice koje poniru kroz manje ili vee pukotine u lako topljivim stijenama.Lika najveca ponornica u RH.

Elementi tekuice +++++++ Izvor (h1) mjesto gdje voda temeljnica izbija na topografsku povrinu. Izvori su stabilniji i rijetko presuuju za razliku od vrela koja su esto sezonskog ili periodinog znaenja. Vrelima se nazivaju krki izvori. Korito (k) je udubljenje na povrini zemljine kore kojim protjee voda Pad (J) je nagnutost terena koji uvjetuje otjecanje vode apsolutni pad (Ja) razlika izmeu izvora i ua relativni pad (Jr) prosjean pad iskazan u metrima na kilometar, ili u postocima ili promilima pad tekuice (Jl) je pad razine vode u koritu pad dna (Jk) tekuice je pad dna korita po talvegu liniji koja spaja najnie toke u koritu tekuice Uzduni presjek (profil) (Zj) je zbroj svih padova izmeu izvora i ua Popreni presjek (BF-G) tekuice je popreni (transverzalni) profil korita od lijeve na desnu obalu tekuice Duljina tekuice (LF-G) je udaljenost od izvora do ua, rijeni kilometar je udaljenost nekog mjesta na tekuici od ua Najkraa udaljenost izvor-ue (Lmin) predstavlja zranu udaljenost od ua do izvora Koeficijent razvijenosti tekuice (Kl) predstavlja odnos (stvarne) duljine i (najkrae) zrane udaljenosti Vodostaj tekuice (W) se izrava u visini vode (u cm) iznad 0 toke u rijenom koritu. Prikazuje vremenske promjene vodostaja Brzina otjecanja (v) predstavlja put to ga estica vode prijee u jedinici vremena (m/s).Pojas najbreg otjecanja vode u koritu naziva se matica. Mokri profil (S) predstavlja dio korita tekuice koji je ispunjen vodom Protoka (Q) je koliina vode koja otjee u jedinici vremena (m3/s). Na osnovu protjecaja odreuje se reim tekuica dobiva se umnokom srednje brzine otjecanja vode s povrinom mokrog profila tekuice Reim tekuice (F-r) pokazuje na koji nain se ona opskrbljuje vodom, te kakva je raspodjela vodostaja ili protjecaja tijekom godine Svojstva vode mogu biti fizika i kemijska, a vana su za ivot Ue (h2) mjesto gdje prestaje tekuica (more, jezero, druga tekuica) ELEMENTI PORIJEJA1) 11)2) 12)3) 13)4) 14)5) 16)6) 17)7) 18)8) 19)9) 20)10) 21)22)

Porijeje je dio prostora to ga odvodnjava tekuica sa svojim pritocima na povrini kopna ili u podzemlju. Svaka tekuica bez obzira na veliinu ima porijeje Sliv je dio prostora odakle voda pritjee prema jezeru, moru , oceanu. Porijeja i slivovi su omeeni razvodnicama koje mogu biti povrinske (topografske) ili podzemne (hidrogeoloke) Protok i isparavanje predstavlja koliinu vode porijeja. Gornji izvorini dio porijeja s obzirom da u pravilu prima najveu koliinu oborina, te ima veliko znaenje u otjecanju vode na cijeloj duini tekuice. S obzirom na morfoloke znaajke, transport rijenih sedimenata porijeje dijelomo na gornji povirje, srednji i donji dio. Prema transportu sedimenata na produkcijsko (povirje) prenosno (srednji) i akumulacijsko (donji) podruje. Otjecanje i isparavanje predstavljaju odnos vode iz porijeja. Vaan regionalni regulator vode u porijeju je vlaga u tlu. Razvodnica predstavlja granicu izmeu dva porijeja a moe biti povrinska i podzemna (dubinska geoloka) Povrinska razvodnica je linija koja omeuje topografsko porijeje. Tipina je za vodonepropusne stijene. Lake ju je odrediti u viim podrujima (planine) dok ju je vrlo esto teko odrediti u nizinskim podrujima. Podzemna (dubinska geoloka) razvodnica karakteristina je za podruja koja su izgraena od vodopropusnih stijena u kojima voda na povrini ponire, te u podzemlju otjee pod jaim ili slabijim tlakom. Odreivanje vode u podzemlju (osobito krkim podrujima) vrlo je teko. Bifurkacija u sluajevima kad je razvodnica neodreena u tolikoj mjeri da voda otjee u dva porijeja. Najpoznatiji primjer rijeke Casiquiare (Kasikijare) koja zapravo predstavlja otjecanje rijeke Orinoca u Rio Negro. Duina ove rijeke iznosi 410 km, dok joj je ukupan pad 21 m. Takoer, postoje i podzemne bifurkacije (Dunav i Rajna).

OTJECANJE VODE oOtjecanje vode je hidrodinamiki proces i znaajna (zavrna) etapa u stalnom gibanju vode-otjecanje u najirem smislu obuhvaa sva zbivanja od pojave (nastanka) oborina u atmosferi do sakupljanja vode u moru ili drugim udubljenjima na povrini Zemljine kore (jezera, movare i dr.)Intercepcija je zadravanje kapljica vode na kronjama stabala ili krovovima zgrada prije nego dospiju do tla dio te zadrane vode upija predmet na kojem se kapljice nalaze, a dio isparava natrag u atmosferu. Intercepcija je vea kod crnogorice nego kod bjelogorice.Padaline koje dospiju do tla procjeuju se i poniru ili se skupljaju u udubljenjima na povrini kopna u postojeim udubljeninjimaPadaline koje dospiju na povrine s vodom ukljuuju se izravno u otjecanje ili protoku

Otjecanje vode prema vremenu pojavljivanja: 1. izravna protoka nastaje za vrijeme oborina i odmah se ukljuuje u otjecanje 2. posredna protoka opskrbljujes se vodom iz temeljnice i sa zakanjenjem otjee, te odrava protjecanje vode u koritu kad nema oborina i tijekom sunih razdoblja

Otjecanje vode prema mjestu pojavljivanja moe se razlikovati kao: 1. protoka na povrini kopna: a-otjecanje u koritima tekuica b-otjecanje izvan korita uvjetovano nagibom terena 2. protoka u podzemlju a-temeljno otjecanje b-meudotok

Meuotjecanje se odnosi na dio padalina koji se procjeuje kroz stijene i otjee bono prema koritu tekuice Otjecanje se iskazuje kao obujam u jedinici vremena tj.koliina vode u kubinim metrima (Q= m3 * s -1) ili litrama u sekundi.

Koeficijent otjecanja predstavlja odnos izmeu otjecanja vode i koliine padalina oVodostaj je visina vode iznad nulte toke u rijeci, jezeru, movari, moru o

Vodostanje je promjena vodostaja tijekom nekog vremena. Automatski vodomjer koji stalno biljei sve promjene vodostaja zove se limnigraf ili nivograf,Grafiki prikaz vodostaja zove se nivogram, grafiki prikaz protoka hidrogram o Hidroloka godina zapoinje kad su vodostaji najnii u tekuicama, na jezerima, movarama i najmanje zalihe vode u tlu i podzemlju hidroloka godina poinje 1.10., a zavrava 30.9.

KLASIFIKACIJE TEKUICA o Prema topografsko-reljefnim znaajkama: A- rijeke u planinama imaju vee brzine otjecanja kao posljedica izrazitijih padova i vee energije reljefa B- rijeke u nizinama teku ravnomjernije preko blaih nagiba terena i najee krivudaju ravniarskim dijelovima C -prijelazni tipovi rijeka o Geografsko-klimatska klasifikacija: A-porjeja u humidnim krajevima obilje vode i gusta razgranata mrea tekuica s brojnim pritocima B-porjeja u aridnim krajevima male koliine vode i rijetke tekuice s malim brojem pritoka o Klasifikacija s obzirom na poloaj izvora, korita i ua: 1) dijareike tekuice rijeke kojima su izvor i ue u humidnom, a ostali dio toka u aridnom prostoru (Niger) 2)endoreike tekuice rijeke koje teku iz humidnih prema aridnim krajevima (Volga) 3)areike tekuice rijeke koje su itavim tokom u aridnim predjelima i njihovim koritima voda tee pokatkad (Humboldt River, Wadi) Klasifikacija prema nainu opskrbe vodom: 1)kinica tekuica koja se opskrbljuje vodom iz kie 2) snjenica tekuica koja se opskrbljuje vodom iz snijega3)sonica tekuica koja se opskrbljuje vodom iz leda

REIMI TEKUICA o Rijeni reim je kompleks pojava koje utjeu na opskrbu tekuica i promjenu njihovih stanja.1) JEDNOSTAVNI REIMI obuhvaaju tekuice koje se opskrbljuju sonicom, snjenicom i kinicom i imaju jedan maksimum i jedan minimum vodostaja tijekom godine o karakteriziraju ih razmjerno velike fluktuacije izmeu visokih i niskih vodostaja o porjeja tih tekuica nalaze se u klimatski i reljefno homogenom prostoru o 1a) Ledenjaki reim tipian je za porjeja koja su prekrivena 15-20% ledenjacima (Rhona) o najvei vodostaji su ljeti kada led kopni zbog relativno visokih temperatura o najmanji vodostaji su zimi kad se voda smrzava zbog niskih temperatura 1b) Oceanski kini reim tipian je za prostore koji su pod izravnim ili neizravnim utjecajem mora (Charente) o najvei vodostaji su zimi kada padaju zimske kie o najmanji vodostaji su ljeti kad su zalihe vode zbog visokih temperatura smanjene 1c)Tropski kini reim uvjetovan je raspodjelom padalina o najvei vodostaji su u ljetnim razdobljima o najmanji vodostaji su u zimskim razdobljima o oko ekvatora moe doi do pojave dvaju maksimuma vodostaja uvjetovanih zenitnim padalinama 1d) Snjeni reim planinskih krajeva o najvei vodostaji su u toplom dijelu godine kada dolazi do kopnjenja snijega o najmanji vodostaji su u hladnom dijelu godine 1f) Snjeni reim nizinskih krajeva karakteristian je za unutranje kontinentalne krajeve Europe o najvei vodostaji su u proljee kad dolazi do naglog kopnjenja snijega2)SLOENI REIMI obuhvaaju tekuice koje se opskrbljuju sonicom, snjenicom i kinicom i imaju vie minimuma i maksimuma vodostaja tijekom godine o izvorni sloeni reimi IZVORNI SLOENI REIM (2 broj* )21) Izvorni sloeni reimi karakteristini su za manja porjeja i krae tekuice na kojima se redovito javljaju dva maksimuma i dva minimuma vodostaja o promjenjivi sloeni reimi pojavljuju se u veim porjejima i duljim tekuicama koje se opskrbljuju od leda, snijega i kie i teku kroz krajeve razliitog reljefa i klima22) Snjeni prijelazni reim znaajan je za tekuice u Alpama, Pirinejima i planinskom zapadu Sjeverne Amerike o glavni maksimum vodostaja je u estom mjesecu (snjenica), a sekundarni krajem godine (zimske kie) o rijeke su itavog ljeta bogate vodom23) Snjeno-kini reim tipian je za tekuice na kojima je udio snjenice vei od udjela kinice u stvaranju maksimalnih vodostaja (Gave d'Aspe) o glavni maksimum vodostaja je u proljee zbog otapanja snijega, sekundarni maksimum krajem godine (zimske kie) o razdoblje od sedmog do desetog mjeseca karakteriziraju mali vodostaji 24)Kino-snjeni reim tipian je za tekuice na kojima je udio kinice vei od udjela snjenice u stvaranju maksimalnih vodostaja o prvi maksimum moe se pojaviti od sijenja do svibnja od kia i snjenice o drugi maksimum pojavljuje se u studenom, prosincu, sijenju i lipnju uvjetovan iskljuivo kiom

25) Kini reim s dvije velike vode karakteristian je za prostor oko ekvatora o maksimumi vodostaja su nakon svakog ekvinocija 26) Kini reim s vie od dva maksimuma ustanovljeni su u brdsko-planinskim predjelima sjevernog Japana i zapadnog Alpskog predgorja o maksimumi vodostaja su u Japanu uzrokovani retardacijom snjenice i kinicom monsuna o maksimume vodostaja na Alpskom predgorju uzrokuju kie kombinirane sa snjenicom, zatim ljetne kie i konano oceanske zimske kie PROMJENJIVI SLOENI REIMI (2 slovo*) 2a )Snjeni ili prijelazno-ledenjaki reim karakteristian je za gorja u kojima poinju porjeja velikih tekuica 2b) Snjeno-kini reim karakteristini su za tekuice koje se u gornjem toku priuhranjuju iz snjenice, a u donjem toku kinicom (Rajna, Po, Garona, Missouri) 2c)Snjeni reim karakteristini su za tekuice koje se vodom prihranjuju iz snjenice (Mississipi, Dunav) 2d) Reim s dvostrukim ili trostrukim kinim varijetetima karakteristian za tekuice koje teku kroz dva ili tri klimatski i reljefno razliita podruja (Nil, Niger, Kongo, Amazona)Kakvoa vode ovisi o tvarima koje su otopljene u njoj o Analiza otopljenog kisika smanjenja koliina kisika ukazuje na oneienost vode organskim proizvodima oBPK bioloka potronja kisika oKPK kemijska potronja kisika opH vrijednost je kemijski pokazatelj pomou kojeg se mjeri kiselost vode o voda ima karakteristian pH izmeu 6 i 8 o Tvrdoa vode oituje se poveanom koncentracijom kalcijeva karbonata u vodi o Stupanj saprobnosti temelji se na injenici da pojedine biljke i ivotinje rastu i ive u odreenim specifinim uvjetima i mogu posluiti kao mjerilo za kakvou vode oBakterioloka svojstva vode odreuju se gustoom kolioformnih klica (NBK) i pokazatelj su prisutnosti fekalija o Gradacija kakvoe vode: o I. razred voda izvorne kakvoe koja se izravno moe koristiti za pie, upotrebljava se u prirodnom stanju za opskrbu stanovnitva i potrebe prehrambene industrije o II. razred voda koja se upotrebljava za vodoopskrbu uz nuno provedeno proiavanje, koristi se za rekreaciju i uzgoj riba oIII. razred voda slabije kvalitete, nepogodna za vodoopskrbu, ali pogodna za manje osjetljivu industriju i za potrebe poljoprivrede IV. razred vode najslabije kakvoe koje su nepogodne za koritenje