hildegard auf franic _ osnovne skole / primary schools

Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani i suradnici

OSNOVNE KOLEPROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE

GOLDEN MARKETING TEHNIKA KNJIGA ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

UDBENICI SVEUILITA U ZAGREBU MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

Nakladnik Golden marketing - Tehnika knjiga Juriieva 10, Zagreb Sunakladnik Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu Kaieva 26, Zagreb Za nakladnika Franjo Maleti Za sunakladnika Prof. Ivan Crnkovi, dekan Fakulteta Recenzenti Prof. dr. sc. Boris Krstulovi Prof. dr. sc. Lenko Pletina Prof. emeritus dr. sc. Edo midihen Urednik Zlatko Kara

Inicijalni radni tekst Normativi za osnovne kole bio je izraen 1985. g. u interdisciplinarnoj grupi pri Republikom sekretarijatu prosvjete u kojoj su sudjelovali prof. Berislav Radimir, dipl. ing. arh. i mr. sc. Hildegard Auf-Frani, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, te Josip Lojen, dipl. ing. arh., savjetnik Republikog sekretarijata prosvjete za investicije u kolstvu. Prvo, interno izdanje knjige pripremljeno je u sklopu znanstvenog projekta Ministarstva znanosti i tehnologije RH, Optimalizacija prostora za sustav odgoja i obrazovanja (ifra: 2-13-114). Ovo sintezno izdanje izraeno je u sklopu znanstvenog projekta Parametri za planiranje i programiranje prostora za visoko obrazovanje (ifra: 0054025) pod vodstvom glavnog istraivaa prof. dr. sc. H. Auf-Frani. Istraivanje, pripremu rukopisa i tisak knjige sufinanciralo je Ministarstvo znanosti i tehnologije RH. Udbenik objavljujem s potovanjem i sjeanjem na prof. Berislava Radimira i arh. Josipa Lojena. Autor Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani, dipl ing. arh. Suradnici Doc. Veljko Olui, dipl. ing. arh. Doc. Toni arni, dipl. ing. arh. Asist. Marina Ber tina, dipl. ing. arh. Asist. Luka Korlaet, dipl. ing. arh. Asist. Vanja Rister, dipl. ing. arh. Asist. Mia Roth-erina, dipl. ing. arh.

Objavljivanje ovog sveuilinog udbenika odobrio je Senat Sveuilita u Zagrebu odlukom br. 02-2504/3-2003 od 18. studenog 2003. Golden marketing - Tehnika knjiga, Zagreb, 2004. Sva prava pridrana.

Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani i suradnici

OSNOVNE KOLEPROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE

GOLDEN MARKETING - TEHNIKA KNJIGA ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU ZAGREB, 2003.

4

H. Auf-Frani / Osnovne kole

1.0. OPA NAELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE KOLE1.1. 1.1.1. 1.2. 1.2.1. 1.3. 1.3.1. 1.3.2. 1.3.3. 1.3.4. 1.3.5. 1.3.6. 1.3.7. KLASIFIKACIJA KOLSKIH ZGRADA PREMA ORGANIZACIJI KOLSKE MREE Kapacitet ZEMLJITE ZA GRADNJU KOLSKE ZGRADE: VELIINA I ELEMENTI ZA IZBOR Lokacija i orijentacija kolskih zgrada FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE KOLSKE ZGRADE I NJENIH PROSTORNIH SKLOPOVA (DIJELOVA) Razredna nastava Predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Drutveni prostori Prostori za organizaciju i koordinaciju rada Gospodarski prostori Ostali prostori Vanjski prostori

77 7 9 10 11 11 12 12 13 13 14 14

2.0. PROSTORNI SKLOPOVI KOLSKE ZGRADE: PROSTOR, OPREMA, INSTALACIJE2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. RAZREDNA NASTAVA Uionice od I. od IV. razreda Kabinet Prostori za produeni boravak i cjelodnevnu nastavu

1515 15 16 17 19 19 19 19 20 20 20 21 21 21 22 22 22 23 23 23 24 25 25

2.2. PREDMETNA NASTAVA 2.2.1. Jezino-umjetniko podruje 2.2.1.1. Uionica za hrvatski jezik 2.2.1.2. Kabinet za hrvatski jezik 2.2.1.3. Uionica za strani jezik 2.2.1.4. Kabinet za strani jezik 2.2.1.5. Uionica za glazbenu kulturu 2.2.1.6. Kabinet za glazbenu kulturu 2.2.1.7. Spremite za glazbenu kulturu 2.2.1.8. Uionica za likovnu kulturu 2.2.1.9. Kabinet za likovnu kulturu 2.2.1.10. Spremite za likovnu kulturu 2.2.2. Prirodoslovno-matematiko podruje 2.2.2.1. Uionica za matematiku 2.2.2.2. Kabinet za matematiku 2.2.2.3. Kompjutorska uionica 2.2.2.4. Uionica za fiziku i kemiju 2.2.2.5. Kabinet za fiziku i kemiju 2.2.2.6. Uionica za prirodu i biologiju

2.3. 2.3.1. 2.3.2. 2.3.3. 2.4. 2.4.1. 2.4.2. 2.4.3. 2.4.4. 2.4.5. 2.4.6. 2.4.7.

DRUTVENI PROSTORI Prostor za vie namjena Knjinica s itaonicom, mediatekom i kompjutorima (biblioteno-informacijski centar osnovne kole) Blagovaonica PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA KOLE Zbornica Soba ravnatelja kole Soba tajnika Soba struno-razvojne slube Soba administracije Arhiva Sanitarije uitelja

45 45 46 49 50 50 51 51 51 51 51 51 H. Auf-Frani / Osnovne kole

SADRAJ5

SADRAJ

2.2.2.7. 2.2.2.8. 2.2.3. 2.2.3.1. 2.2.3.2. 2.2.3.3. 2.2.3.4. 2.2.3.5. 2.2.4. 2.2.4.1. 2.2.4.2. 2.2.4.3. 2.2.4.4. 2.2.5. 2.2.5.1. 2.2.6. 2.2.6.1. 2.2.6.2. 2.2.6.3. 2.2.6.4. 2.2.6.5. 2.2.6.6. 2.2.6.7. 2.2.6.8. 2.2.6.9. 2.2.6.10. 2.2.6.11. 2.2.6.12. 2.2.6.13. 2.2.6.14. 2.2.6.15. 2.2.6.16. 2.2.7. 2.2.8.

Kabinet za prirodu i biologiju ivi kuti (vivarij) Drutveno podruje Uionica za povijest Kabinet za povijest Uionica za zemljopis Kabinet za zemljopis Geografska promatranica Radno-tehniko podruje Specijalizirana uionica za tehniku kulturu (radionica) Kabinet Spremite Fotolaboratorij Izborna nastava Uionica za teajnu nastavu i izborne programe Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni prostori Dvorana za TZK Spremite sprava Skupna svlaionica Skupna praonica s WC-ima Kabinet TZK Ambulanta Svlaionice uitelja TZK sa sanitarijama Prostorija za kondicioniranje zraka Prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike Gledalini prostori Prostorija za reiju Spremite sprava i rekvizita za vanjske terene Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku Teretana i trim-dvorana Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (kolsko vjebalite) Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje

25 25 26 26 26 26 26 26 27 27 28 29 29 29 29 30 32 37 38 38 39 39 40 40 40 40 41 41 41 41 41 42 42 44

2.5. 2.5.1. 2.5.1.1. 2.5.1.2. 2.5.1.3. 2.5.2. 2.5.2.1. 2.5.2.2. 2.5.2.3. 2.5.2.4. 2.5.2.5. 2.5.2.6. 2.6. 2.6.1. 2.6.1.1. 2.6.1.2. 2.6.1.3. 2.6.1.4. 2.6.1.5. 2.6.2. 2.6.2.1. 2.6.2.2. 2.6.3. 2.6.4. 2.6.5. 2.7. 2.7.1. 2.7.1.1. 2.7.1.2. 2.7.1.3. 2.7.1.4. 2.7.2. 2.7.2.1. 2.7.2.2. 2.7.2.3. 2.7.2.4. 2.7.2.5.

GOSPODARSKI PROSTORI Kuhinjski pogon Kuhinja sa spremitem Spremite za zimnicu Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja Energetsko-tehniki blok Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad) Radionica kunog majstora Garderoba i sanitarije tehnikog osoblja Ope gospodarsko spremite Garderoba i sanitarije istaica Prostor za odlaganje smea OSTALI PROSTORI Ulaz Trijem Vjetrobran Ulazni prostor Vratarnica Garderoba za uenike Komunikacije Hodnici Stubita Sanitarije za uenike Stan domara Stan uitelja VANJSKI PROSTORI Opi prostori Pjeaki prilazni put kolski trg Parkiralite za kolski autobus i automobile Gospodarsko dvorite Prostori nastavnih podruja Nastava na otvorenom (razredna) Prostor nastave prirode (vivarij, ivinarnik, povrtnjak, cvjetnjak) - kolski vrt Prostor odmora i parka (kolsko dvorite, kolski park) Vjebalite - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture Ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije

52 52 52 53 53 53 53 53 53 53 53 53 54 54 54 54 55 55 55 56 56 58 59 60 60 61 61 61 61 63 63 63 63 64 64 64 64

SADRAJ

4.2. 4.2.1. 4.2.2. 4.2.3.

GRAEVNI ELEMENTI Vanjski zidovi i krovovi Stijene, unutranji zidovi i podovi Prozori i vrata

67 67 69 70

5.0. HIGIJENSKO-TEHNIKI ZAHTJEVI5.1. 5.1.1. 5.1.2. 5.1.3. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. OSVJETLJENJE Prirodno osvjetljenje Zatita od sunca Umjetno osvjetljenje PROZRAIVANJE AKUSTIKA I ZATITA OD BUKE GRIJANJE OSTALE INSTALACIJE I ZATITA OD POARA

7373 73 76 76 77 77 78 78

6.0. UVJETI ZA ODVIJANJE REDOVITOGA PROCESA OBRAZOVANJA INVALIDNE DJECE 7.0. NOMENKLATURA PROSTORA OSNOVNE KOLE 8.0. SAETAK / SUMMARY 9.0. APPENDIX9.1. 9.2. 9.3. 9.4. 9.5. 9.6. 9.7. PRIMJER GRAEVNOG PROGRAMA OSNOVNE KOLE VODI - primjeri kolskih zgrada u Zagrebu BIBLIOGRAFIJA (izbor) INDEKS AUTORA INDEKS PRIKAZANIH PRIMJERA (kronoloki) POPIS GRAFIKIH PRILOGA BILJEKA O AUTORICI

79 82 84 8585 87 91 92 92 93 95

3.0. UIONICA, PROSTOR I OPREMA 4.0. KONSTRUKCIJA I GRAEVNI ELEMENTI4.1. 4.1.1. 4.1.2. 4.1.3. KONSTRUKCIJA Zidane konstrukcije Skeletna konstrukcija Ostale konstrukcije

65 6666 67 67 67

6


1.1.

KLASIFIKACIJA KOLSKIH ZGRADA PREMA ORGANIZACIJI KOLSKE MREE a) matine kole (centralne kole) b) podruni odjeli

Matine kole obuhvaaju sve kolske obveznike s odreenog podruja i uenike viih razreda sa ireg podruja koji su zavrili poetni ciklus u pripadajuim podrunim odjelima. Iz toga proizlazi da zgrada matine kole ima manji kapacitet za poetni, a vei kapacitet za vii ciklus obrazovanja koji se u njoj organizira. Podruni odjeli okupljaju uenike niih razreda (od I.-IV.) s odreenog podruja, dok obveznici viih razreda (od V.-VIII.) u pravilu polaze matinu (centralnu) kolu. Podruni odjeli posjeduju svoju zgradu, ali u pedagoko-administrativnom pogledu ine cjelinu s matinom (centralnom) kolom koja moe biti udaljena do 4 km, a ako postoje dobre komunikacije i vie. 1.1.1. Kapacitet Kapacitet kolske zgrade odreen je brojem uenikih mjesta. Potreban kapacitet proizlazi iz broja kolskih obveznika na podruju unutar predvienoga radijusa gravitacije, a ovisan je o gustoi naseljenosti. Radijus gravitacije (udaljenost izmeu mjesta stanovanja i kole): vei gradovi za uenike I.-IV. razreda za uenike V.-VIII. razreda 600 m 800 m prigradska naselja 600 m 1000 m samostalna naselja 800 m 1200 m

Klasifikacija kolskih zgrada prema veliini: seoska kola s jednom do dvije uionice, mala kola s 4 do 6 uionica, kola srednje veliine s 8 do 12 uionica, velika kola izgrauje se do kapaciteta od 24 uionice.

vei gradovi

prigradska naselja

samostalna naselja

60 0

60 0

00

0

Kod utvrivanja broja kolskih obveznika mora se uzeti u obzir, uz postojei broj uenika, i perspektivno poveanje ili smanjenje broja uenika za razdoblje od 5 do 10 godina. Veliinu kolske zgrade koju treba izgraditi na odreenome kolskom podruju odreuje broj kolskih obveznika te odnos broja viih i niih razrednih odjela, zatim pedagoki i drutveni imbenici, ali i materijalne mogunosti.

I. - IV. razred V. - VIII. razred 1 dijagrami radijusa gravitacije H. Auf-Frani / Osnovne kole

12 00

80

10

80 0

KLASIFIKACIJA KOLSKIH ZGRADA7

1.0. OPA NAELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE KOLE

Veliina kolske zgrade iskazuje se brojem radnih prostora, posebno za nie i posebno za vie razrede. Za iskazani broj radnih prostora predvia se i potreban broj i veliina pomonih, specijaliziranih i prateih prostora (specijalizirane uionice, kabineti, radionice itd.). Pritom se pretpostavlja da je kapacitet uionice 30 uenika, a iskoristivost uionica i ostalih radnih prostora 30 sati tjedno unutar jedne smjene. Shodno potrebama, moe se u kolama organizirati rad u smjenama. Pedagoki normativi za graenje osnovnih kola limitiraju najvei kapacitet kolske zgrade za osnovnu kolu na 720 uenikih mjesta (24 uionice). Optimalni kapacitet kolske zgrade iznosi od 480 do 600 uenika.

KLASIFIKACIJA KOLSKIH ZGRADA

KOLSKI TRG

ENERGETSKO-TEHNIKI BLOK

KNJINICA I ITAONICA

TRIJEM

PROSTORI ZA ORG. I KOORD. RADA

ODRAVANJE GOSPODARSKO DVORITE GOSPODARSKI ULAZ VEZA SA SUSTAVOM K. KOMUNIKACIJA

VJETROBRAN ULAZ VANJSKIH KORISNIKA ULAZNI PROSTOR DVORANA TZK

KUHINJSKI POGON

BLAGOVAONICA

PROSTOR VIE NAMJENA

RAZREDNA NASTAVA

PREDMETNA NASTAVA

NASTAVA NA OTVORENOM

VJEBALITA

2 funkcionalna shema kole

8


Ukupna veliina zemljita za gradnju (izgraeni i slobodni prostor) moe se priblino odrediti na temelju potrebne povrine po ueniku (uzevi u obzir broj uenika samo jedne smjene). Normativi za ukupnu veliinu zemljita osnovne kole: - kolska zgrada kapaciteta do 300 uenika: 40 m2/u., - kolska zgrada kapaciteta vie od 300 uenika: 30 m2/u. Kada je velika gustoa naseljenosti ili ako postoji neki drugi opravdani razlog (npr. manja tlocrtna povrina zgrade zbog katnosti; u blizini kole su slobodne povrine koje mogu koristiti i uenici itd.), kvadratura po ueniku moe biti i manja, ali nikada manje od 20 m2/u. Tako normirane veliine (m2/u.) ukljuuju i mogunost etapne izgradnje i dogradnje, za to treba rezervirati oko 20-30% od ukupne povrine kolskog zemljita. Pri izboru zemljita mora se voditi rauna o sanitarnim, pedagokim, urbanistikim, tehnikim i ekonomskim uvjetima koje mora ispunjavati zemljite za gradnju kolske zgrade. Elementi za izbor zemljita: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Smjetaj u mirnoj zoni, daleko od buke i izvora buke, te izvora praine, dima, plina i sl. (a ako je u zoni intenzivnog prometa, tada treba provesti zatitne mjere s ciljem smanjenja utjecaja buke); Zatienost od prejake magle i vjetrova (mora postojati mogunost smjetaja nastavnih prostorija na suprotnu stranu od jakih vjetrova); Teren zdrav - bez vlage, vodopropustan, da nije oneien otpadnim tvarima; Poloaj i oblik zemljita mora omoguavati odgovarajue osunanje kolske zgrade te pravilnu orijentaciju i funkcionalni raspored svih prostora kole (otvorenih i zatvorenih); kolsko zemljite treba i veliinom i oblikom, uz povrinu za kolsku zgradu, omoguavati formiranje odgovarajuih otvorenih povrina; Najpovoljnije je zemljite koje lei juno od puta i koje je vodoravno ili s blagim nagibom prema jugu, a kod terena u padu da ima nadvien poloaj s vizurama; Prilaz za uenike mora biti siguran, ne smije biti sa ili preko prometnice s jakim prometom niti preko nezatienih prometnih prijelaza (eljeznikih, tramvajskih i sl.), Zemljite mora biti takve veliine i oblika da omoguuje smjetaj uionikog3 Aleksandar Dragomanovi, Radovan Niki: kola u Dubravi (natjeajni rad), Zagreb, 1954.

4, 5 Johannes Duiker: Open air kola, Amsterdam, Nizozemska, 1930. fotografija pokazuje stanje prije (integralno planirane) izgradnje okolnog bloka


VELIINA I ELEMENTI ZA IZBOR ZEMLJITA9

1.2.

ZEMLJITE ZA GRADNJU KOLSKE ZGRADE VELIINA I ELEMENTI ZA IZBOR

VELIINA I ELEMENTI ZA IZBOR ZEMLJITA

9. 10.

11. 12. 13.

trakta kolske zgrade u pravilu oko 50 m od prometnice, a u iznimnim sluajevima 35 m; Najmanji je razmak kolske zgrade (nastavni prostori) i susjednih objekata 12 m; kolsko zemljite mora imati odreenu kvalitetu tla u odnosu na nosivost tla, razinu podzemne vode, opasnost od klizanja, slijeganja, odronjavanja i sl. Radi ekonominosti treba odabrati zemljite koje ne zahtijeva vee trokove za saniranje terena ili vee zemljane radove zbog konfiguracije terena, a treba razmotriti i seizmike karakteristike podruja i mikrolokacije zbog analize tehnikih i ekonomskih efekata antiseizmikih postupaka koje treba poduzeti, kao i razinu podzemne vode (kod zgrada bez podruma ne bi smjela biti via od 1,2 m ispod razine zemljita, a u sluaju podrumljenja 0,5 m ispod poda podruma); Mogunost dobrog i ekonominog sustava kanalizacije; Ekonomina duina komunalnih prikljuaka i prilaznih putova; Veliina i oblik zemljita mora omoguavati eventualnu dogradnju radi poveanja kapaciteta ili promjene pedagokih zahtjeva.

1.2.1. Lokacija i orijentacija kolskih zgrada 1.6,7 Herman Hertzberger: kola i djeji vrti, Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83.

2. 3. 4. 5.

6.

kolsku zgradu treba locirati tako da odnosi funkcija zgrade, povrina za tjelesni odgoj, povrina za rekreaciju, gospodarskih povrina i zelenih povrina meusobno ne dolaze u sukob. Poeljno je da povrine za tjelesni odgoj i povrine za rekreaciju ne budu smjetene ispred uionica i specijaliziranih prostorija. Ulazni prostor i prilazni put ne bi smjeli biti ispred uionica. Ulaz ne smije biti izloen jakom vjetru i zapusima. kolsku zgradu treba tako postaviti da bude omoguena ispravna orijentacija uionica i ostalih prostorija (moraju se uzeti u obzir i lokalne prilike). Za uionice je najpovoljnija orijentacija jug ili jugoistok, odnosno jugozapad, s otklonom do 15. Nekim specijaliziranim uionicama vie odgovara sjeverna orijentacija (sjeveroistona). Preporuuje se da se povrine za tjelesni odgoj orijentiraju po uzdunoj osi sjever-jug, ako je to mogue.

10


Funkcionalne karakteristike kolske zgrade razmatraju se u odnosu na radne procese i dogaaje koji se zbivaju u prostorima kole. Uz to vrednuje se znaenje kole u okolini u kojoj se gradi, te ukljuivanje i koritenje kolskih prostora u ivotu drutvene zajednice. Prostorna struktura kolske zgrade odreena je drutvenim ciljevima kole, primijenjenom pedagokom metodom za organizaciju nastave, ekonomskim mogunostima drutva, kao i specifinim urbanistikim, arhitektonskim i graditeljskim karakteristikama ue sredine u kojoj se kola gradi. Podrazumijevajui da svaki prostor kole mora udovoljavati opim tehnikim, fizikalnim i higijenskim uvjetima, istraujemo i druge specifine uvjete kojima moramo dati odreena rjeenja. Tako se smatra da je pedagoki povoljno odvojiti uionice za razrede od I. do IV. od onih od V. do VIII. Meusobnim povezivanjem uionica za nie razrede, odvojeno od meusobno povezanih uionica za vie razrede, moemo ostvariti specifine funkcionalne karakteristike istih ili slinih prostora, te time doi do razliitih prostornih sklopova kole. Ovim diferenciranjem ne namjerava se unaprijed odrediti sustav gradnje kolske zgrade, ve postaviti zahtjev da se u svakom sustavu gradnje, vodei rauna o ekonominosti rjeenja, moraju ostvariti odreene funkcionalne karakteristike za pojedine prostorne sklopove kole: 1.3.1. 1.3.2. 1.3.3. 1.3.4. 1.3.5. 1.3.6. 1.3.7. razredna nastava, predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, drutveni prostori, prostori za organizaciju i koordinaciju rada kole, gospodarski prostori, ostali prostori, vanjski prostori.

4

7 5 3 6 2

2

1

1 spremite za bicikle, sanitarije 2 dvorana za tjelesni odgoj 3 razredna nastava 4 specijalizirane uionice 5 dvorana za vie namjena 6 uprava 7 zbornica

8,9 Arne Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

4

7

3

1.3.1. Razredna nastava Razredna nastava provodi se u sklopu matinih uionica za uenike od I. do IV. razreda osnovne kole, odvojeno od uionica predmetne nastave i od drugih prostora kole. Najee se uionice za razrednu nastavu smjetaju u prizemlju, uz naglaenu mogunost povezivanja s organiziranim vanjskim povrinama. Za ove je uionice obvezna juna orijentacija, uz dobro rjeenje zatite od prejakog osunanja. Kao i kod drugih prostornih sklopova, kod tih uionica naglaena je odgojna dionica koritenja

5

6 2 2

1


FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE11

1.3.

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE KOLSKE ZGRADE I NJENIH PROSTORNIH SKLOPOVA (DIJELOVA)

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE

svih prostora kole, a naroito hodnika, garderoba (rijeenih unutar sklopa) i prostora sanitarnih ureaja. Ovaj prostorni sklop mora imati dobru i jednostavnu vezu s ulaznim prostorom i drutvenim prostorima kole.

1.3.2. Predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Uionice predmetne nastave odijeljene su od uionica razredne nastave jer okupljaju uenike od V. do VIII. razreda i imaju svoje specifine funkcionalne zahtjeve prema orijentaciji, odnosu prema vanjskim terenima, prema opremi, instalacijama i dodatnim prateim prostorima. Prostorni sklop ovih uionica mora imati jednostavne i pregledne veze sa: ulaznim prostorom, sredinjom garderobom, BIC-om (biblioteno-informacijskim centrom), prostorom za vie namjena, blagovaonicom, prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

10,11 Ivo Zemljak: kola na Jordanovcu, Zagreb, 1931. 12,13 Radovan Niki: kola u Dubravi, Zagreb, 1960.

Putem prostora za vie namjena mora se ostvariti neposredna veza s vanjskim prostorima odmora i rekreacije. Uionice se mogu organizirati u prizemlju ili po katovima pri emu se prema njihovoj pedagoko-radnoj funkciji bira optimalna orijentacija, osiguravaju potrebne veze na vanjske povrine i nuna akustika prostorna izolacija. Uionicama za radno-tehniku i likovnu kulturu preporua se sjeverna orijentacija radi ravnomjernijeg i difuznog osvjetljenja, a specijaliziranoj uionici za prirodu i biologiju preporua se veza na kolski vrt i vivarij. Uionica za radno-tehniku kulturu mora biti tako smjetena ili akustiki izolirana da ne prenosi eventualnu buku na druge prostore kole, a treba imati i neposrednu vezu s vanjskim povrinama. Oprema instalacijama (voda, elektrika i plin) zahtijeva prostudirana rjeenja, s obzirom na zahtjev fleksibilnosti posebno ovih prostora, i mogunosti lakih preinaka za nove uvjete i pedagoke zahtjeve.

1.3.3. Drutveni prostori Drutveni su prostori kole smjeteni centralno, s dobrim vezama sa svim prostornim sklopovima, a poeljno je da se mogu koristiti i za potrebe lokalne zajednice.12H. Auf-Frani / Osnovne kole

1.3.4. Prostori za organizaciju i koordinaciju rada U ovim prostorima odvija se administrativni i organizacijski proces rada kojim se koordinira kompleksno djelovanje cijele kole koje proizlazi iz njene unutarnje i vanjske uloge. Vaan je poloaj ovih prostora prema glavnom ulazu i prema ostalim prostorima kole. Potrebna je veza s ulaznim halom i prostorom za prijam roditelja. Smjetaju se obino u prizemlje, a mogu imati i poseban ulaz (kod veih kola) koji se koristi tijekom godinjih odmora ili praznika. Poloaj ovog sklopa morao bi biti takav da nije prolazan za ostale sklopove prostorija.

14 K. Namba: kola u Nigati, Japan, 1979. prostor za vie namjena

15 Hubert Bennett: kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. knjinica

16 Paul Rudolph: kola Middletown, New York, SAD, 1969.

prostor za vie namjena

1.3.5. Gospodarski prostori Gospodarski prostori kole, kroz higijensku prehranu i higijeniziranje (odravanje) svih prostora kole, pridonose zdravom i uspjenom razvoju uenika. Putem ovih prostora ostvaruje se sva doprema u kolu kao i otprema svih nepotrebnih predmeta, otpadaka i smea. Te se veze ostvaruju preko gospodarskog dvorita koje ima kolni prilaz. Zbog svoje osnovne funkcije - pripremanje jela i kondicioniranje prostora - ovi prostori imaju visoku tehniku razinu opreme (tednjaci, kotlovi, strojevi za pranje sua i drugi kuhinjski i ventilacijski ureaji, te ureaji centralnoga grijanja), uz primjenu raznih izvora energije. Kvalitetna i tehniki ispravna izvedba te mogunost odravanja ureaja i instalacija veoma je vana funkcionalna karakteristika koja se zatim proiruje na obradu stijena, prozora, podova, stropova i svih instalacija.H. Auf-Frani / Osnovne kole

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE13

Prostor vie namjena meusobno povezuje sve prostorne sklopove i slui za okupljanje uenika i prezentaciju kole prema sredini u kojoj djeluje. Orijentacija ovog prostora s obzirom na strane svijeta nije naglaena, primarna je meusobna funkcionalna povezanost pojedinih sklopova s PVN-om, kao i osiguran prostor za odmor i boravak te nastupe uenika. Poeljna je dobra veza - neposredna - na kolski trg, tj. na ulazni prostor i vanjski prostor odmora i rekreacije. Biblioteno-informacijski centar sredinji je informacijski prostor kole u kojem su uenicima i nastavnicima na raspolaganju raznoliki izvori informacija. Poloajno je ovaj prostor u sreditu kolske zgrade, na najpristupanijem mjestu, po mogunosti orijentiran sjever-sjeveroistok.

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE

1.3.6. Ostali prostori Ulaz u kolsku zgradu mora biti, u odnosu na prilaz zgradi, uoljiv i lako pristupaan. Pred ulazom formira se trijem ili nadstrenica za okupljanje djece i zatitu od nevremena. Neposredno uz ulaz smjeta se sredinja garderoba, ali tako da veza ulaznog sklopa s komunikacijama i prostorom vie namjena ostane nesmetana. Komunikacije (horizontalne i vertikalne), osim to ostvaruju pregledne veze meu prostornim sklopovima i omoguavaju jednostavnu orijentaciju uenika, mogu se formirati kao prostor upotrebljiv za razne aktivnosti (nastava, rekreacija itd.). Pravilan izbor i raspored sanitarija nuni su za odravanje optimalnih higijenskih uvjeta u kolskoj zgradi i vaan su inilac formiranja higijenskih navika i zdravstvene kulture uenika. U manjim kolama projektira se i stan za uitelja, a u veim stan za domara, s posebnim ulazom. 1.3.7. Vanjski prostori19,20 Aldo van Eyck: kola u Nageleu, Nizozemska, 1954.-56.

17,18 Martorell, Bohigas, Mackay: kola Thau, Barcelona, panjolska, 1972.

Vanjski su prostori kole, posredno ili neposredno, vezani za organizaciju odgojno-obrazovnog procesa, stoga kolsko zemljite mora omoguiti formiranje odgovarajuih povrina uz povrine za gradnju kolske zgrade. Uz pjeake pristupe koli (uenika, roditelja, nastavnika, osoblja) nuno je ostvariti i kolni pristup, na koji se vee gospodarsko dvorite. Prilazi se lociraju tako da ne ometaju rad u kolskim prostorima. kolski trg, povezan s ulazom u kolsku zgradu, mjesto je okupljanja i igre uenika. kolsko je dvorite zasebna, osunana i od vjetra zatiena povrina za odmor i igru uenika koja je tako smjetena da ne smeta radu u koli. Za praktine vjebe iz biologije potrebno je organizirati, u sklopu kolskog dvorita, kao nastavnu povrinu i kolski vrt. Zelene povrine kolske parcele ureuju se kao park. Vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (kolsko vjebalite) namijenjeni su organizaciji nastave, rekreaciji i sportskim igrama, a pogodno su vezani za sportsku dvoranu. Gospodarsko dvorite je samostalna povrina, odvojena od prilaza za uenike i nastavnike, te tako smjetena da ne ometa rad u kolskoj zgradi. Kolnim je pristupom prikljuena na prometnicu. Na parceli je potrebno osigurati i parkiralite za vozila nastavnika.

14


2.1.

RAZREDNA NASTAVA

1

2

3

4

Razredna se nastava organizira i izvodi s uenicima I.-IV. razreda. Radni prostor za razrednu nastavu mora biti prostorno, funkcionalno i oblikovno takav da omogui ostvarenje odgojno-obrazovnih zadataka definiranih nastavnim planom i programom. Za razrednu nastavu potrebni su radni prostori: 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.1.4. uionice, kabinet, prostori za produeni boravak i cjelodnevnu nastavu, prostor za vie namjena te prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

5

6

7

8

Za rad s uenicima koriste se i vanjski prostori, pa se u pravilu neposredno uz matinu uionicu formira uionica u prirodi. Unutar sklopa razredne nastave smjeta se i garderoba, pojedinana ili zajednika, za uenike niih razreda. Najee je garderoba u hodniku ispred uionica ili u pretprostoru kroz koji se ulazi u uionice. Moe se organizirati i u zasebnom prostoru, nasuprot uionicama. Vano je osigurati dobro prirodno prozraivanje garderobe.

9

10

11

12

21 primjeri organizacije uionice razredne nastave 1 nastava na otvorenom, 2 frontalni postav, 3, 4, 5 oblici grupnog rada, 6 crtanje, 7 kazalite, 8 projekcije, 9 ples, 10 razgovor, 11 diskusija, 12 pojedinani rad

2.1.1. Uionice od I. do IV. razreda Pedagoko-didaktiki karakter rada u niim razredima (I.-IV.) zahtijeva veu povrinu uionice po ueniku (u odnosu na uionice V.-VIII. razreda) kako bi se omoguila vea sloboda kretanja u uionici, te stoga to se ee izmjenjuju razliiti oblici rada, vie je didaktikih igara itd. Povrina radnoga prostora dimenzionira se s 2 m2 po ueniku, dakle 60 m2 za 30 uenika, tlocrtnih proporcija 1:1 do 1:1,5 potujui uvjete optimalnog osvjetljenja. Sam radni prostor uionice mora biti tako formiran da omoguava brze promjene razmjetaja opreme, ovisno o oblicima odgojno-obrazovnog rada (frontalni, skupni, rad u parovima i individualni). Svojim dimenzijama, oblikom i smjetajem namjetaj mora biti prilagoen uzrastu uenika. Ako je u koli formiran kombinirani razredni odjel, tada u uionici mora biti toliko kolskih ploa koliko ima razreda u odjelu, a namjetaj mora biti prilagoen njihovu razliitom uzrastu.

22,23 Livio Vacchini: kola u Locarnu, vicarska, 1980.

1 uionica 2 grupni rad 3 natkrivena terasa 4 terasa 5 komunikacija 5

4

3

1

2

3

4

mj. 1:200

5 H. Auf-Frani / Osnovne kole

RAZREDNA NASTAVA15

2.0. PROSTORNI SKLOPOVI KOLSKE ZGRADE: PROSTOR, OPREMA, INSTALACIJE

RAZREDNA NASTAVA

2

1

3

Na prednjem zidu uionice razredne nastave postavlja se kolska ploa s tri dijela: jedan dio s crtovljem, drugi dio s pravokutnom mreom, a trei dio - s jedne strane neiscrtan, a s druge strane s povrinom za projekcije (preporua se da ploa sadri flanelograf i magnetograf). Na bonom zidu postavlja se zidna ploha za izlaganje uenikih radova. Na stranjem zidu postavljaju se ormari, police i vitrine u kojima uenici odlau pribor koji ostaje u koli. Kuti za igranje mora imati ovei prostira (tepih) i biti opremljen raznovrsnim igrakama primjerenim dobi uenika. Oprema: - radni stol za uenike (dim. prema uzrastu) - stolice (dim. prema uzrastu) - stol i stolica za nastavnika - trodijelna kolska ploa s projekcionom povrinom - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - zidna ploha za izlobe - ormar za radni materijal - kuti igara - autotehnika, komplet - prva pomo, komplet Instalacije: - umivaonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod 2.1.2. Kabinet Kabinet razredne nastave rabe nastavnici za pripremu odgojno-obrazovnog rada. U tom se prostoru odlau odreena nastavna sredstva i pomagala. Na etiri odjela razredne nastave predvia se u pravilu jedan kabinet, a za vie od est predviaju se dva kabineta. Oprema: - radni stolovi i stolice za uitelje - ormari, vitrine i police za nastavna sredstva i pomagala Instalacije: - umivaonik - utinica za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod kom. 1 4 1 kom. 15 30 1 1 1 1 2 1 1 1 kom. 1 4 1

2

1

3

mj. 1:200

24-26 Arne Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

1 uionica, 2 grupni rad, 3 terasa

27-29 Herman Hertzberger: Montessori kola, Delft, Nizozemska, 1960.-81. uionica sloenog, L oblika, s denivelacijama i mokrom zonom koja se otvaranjem pulta povezuje sa zajednikim koridorom

16


Ako postoje potrebe i mogunosti sredine u kojoj kola djeluje, formira se prostor za produeni i cjelodnevni boravak. Ovi prostori moraju zadovoljavati sve pretpostavke za zdrav i normalan razvoj uenika, a svojom opremom moraju omoguiti funkcionalnu organizaciju prostora za cjelokupni odgojno-obrazovni rad, naroito racionalno, samostalno i efikasno uenje, te oputanje i odmor uenika u slobodnom vremenu. Prostor za produeni boravak uenika - heterogenih ili homogenih skupina - mora omoguivati provedbu samostalnog uenja i pisanja (rjeavanja) zadataka te provoenje dijela slobodnog vremena u odmoru. Prostor za skupine produenoga boravka (orijentaciono 20 uenika) treba u pravilu dimenzionirati s 2 m2 po ueniku minimalno kako bi se zadovoljili osnovni zahtjevi. Zbog sustava izgradnje, promjena u broju uenika u koli i fleksibilnosti prostora preporua se taj prostor dimenzionirati sa 60 m2 (razredna nastava) i zbog njegova vienamjenskog koritenja. Prostor za produeni boravak treba svojom prostorno-funkcionalnom organizacijom i opremom omoguiti uenje, odmor i igru djece. Prostor se oprema standardnom opremom uionice za razrednu nastavu, lealjkama za odmor za najnii uzrast, kutiem igara te izabranim predmetima koji izazivaju interes uenika i nadopunjuju njegovo uenje. Rjeenjem prostora ovakve uionice treba osigurati dovoljan broj povrina za izlaganje, crtanje i pisanje. Horizontalne povrine mogu se diferencirati po namjeni i po visini, uz osiguranje provedbe osnovnih funkcija. Pritom treba postii optimalni sklad odnosa i motivaciju za razliito, meusobno neometano koritenje tih povrina. Uionica za cjelodnevnu nastavu jednoga razrednog odjela (30 uenika) mora zadovoljavati potrebe suvremene organizacije nastave, uz dodatne specifinosti ivota i rada uenika s boravkom u koli koji traje i do 10 kolskih sati na dan. Veliina uionice za cjelodnevnu nastavu (30 uenika) mora iznositi 60 m2 (razredna nastava). Organizacija uionice za cjelodnevnu nastavu, kao i prostora za produeni boravak, moe biti vrlo slobodna i raznovrsna jer navedeni prostori nadoknauju prostor obiteljskoga doma. Taj je prostor vezan za vanjske organizirane povrine i na unutarnje prostore (BIC, prostor za vie namjena, blagovaonicu, dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu te radionice).

3

1

mj. 1:200 2 1 uionica 2 grupni rad 3 terasa 4 komunikacija

3

1

4

32,33 Herman Hertzberger: Montessori kola, Delft, Nizozemska, 1960.-81.


RAZREDNA NASTAVA17

2.1.3. Prostori za produeni boravak i cjelodnevnu nastavu

30,31 Ulrich Baumgartner: kola Aesch, Neftenbach, vicarska, 1958.-59.

RAZREDNA NASTAVA

90

60

60

60

60

60

60

60

60

60

60

120

60

120

90

mj. 1:100

60 120

120

Oprema: - radni stol za uenike (dim. prema uzrastu) - stolice (dim. prema uzrastu) - stol i stolica za uitelja - trodijelna kolska ploa s projekcionom povrinom - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - zidna ploha za izlobe - ormar za radni materijal - kuti igara - autotehnika, komplet - prva pomo - komplet Instalacije: - umivaonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod

kom. 10 20 1 2 1 1 2 1 1 1 kom. 1 4 1

34 shema uionice razredne nastave s jednostranim osvjetljenjem 37 osnovne mjere (ovisno o starosti uenika) 120 60 h=37-466 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 102 cm 110 cm 113 cm 127 cm 127 cm 132 cm 137 cm 142 cm 147 cm 152 cm 157 cm 162 cm 167 cm 172 cm 185 cm 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

67-76

60

1

35 kolski namjetaj1 1/5 H 9/10 H 1/2 H 2/7 H H 7/10 H

2 2,3 m 1,52 m 1,37 m A B

86,5 cm

76 cm 61 cm

C D

36 Arne Jacobsen: namjetaj za kolu Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

76 cm

3/7 H + 23 cm

1/4 H 3

18


Predmetna nastava organizira se i izvodi u pravilu s uenicima od V. do VIII. razreda. To je takav sustav nastave koji se izvodi po predmetima u odgovarajue opremljenim uionicama. Podruja predmetne nastave su: 2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.2.4. 2.2.5. 2.2.6. jezino-umjetniko podruje, prirodoslovno-matematiko podruje, drutveno podruje, radno-tehniko podruje, izborna nastava, podruje tjelesne i zdravstvene kulture.

2.2.1.1. Uionica za hrvatski jezik Oprema: - radni stolovi dvosjedi - stolice s naslonima za uenike - uiteljski stol i stolica s naslonom - trodijelna kolska ploa s projekcionom povrinom - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - zidna ploha za izlobe - ormar (nastavna sredstva, nastavna pomagala i priruni materijal) Instalacije: - umivaonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod 2.2.1.2. Kabinet za hrvatski jezik Oprema: - radni stolovi sa stolicama za nastavnike - radni stol sa stolicama za grupni rad uenika - ormari za didaktika sredstva i uenike radove Instalacije: - utinice za elektrinu struju od 220 V *Prijedlog kom. 2 kom. 15 30 1 1 1 1 3 kom. 1 3 1

2.2.1. Jezino-umjetniko podruje U radnim prostorima za jezino-umjetniko podruje organizira se i izvodi nastava hrvatskog i stranog jezika, likovne i glazbene kulture te njima pripadajuih izbornih programa. Kabineti se koriste za pripremu nastavnog procesa, izvannastavne aktivnosti te za skupni i individualni rad uenika. U koli treba za ovo odgojno-obrazovno podruje osigurati sljedee prostore: 2.2.1.1. 2.2.1.2. 2.2.1.3. 2.2.1.4. 2.2.1.5. 2.2.1.6. 2.2.1.7. 2.2.1.8. 2.2.1.9. 2.2.1.10 uionica za hrvatski jezik, kabinet za hrvatski jezik, uionica za strani jezik, kabinet za strani jezik, uionica za glazbenu kulturu, kabinet za glazbenu kulturu, spremite za glazbenu kulturu, uionica za likovnu kulturu, kabinet za likovnu kulturu, spremite za likovnu kulturu.

Kod kola do 16 odjela viih razreda predvia se 1 uionica za hrvatski jezik, povrine 54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom od 16 m2. Kod kola s veim brojem razrednih odjela (od 5 paralelki nadalje) neophodne su dvije uionice za hrvatski jezik istih povrina, s jednim kabinetom od 20 m2. Kod kola s 2 do 4 paralelke predvia se jedna uionica za strani jezik, povrine 40 m2, s kabinetom od 20 m2.

Kabineta Zgrade za odgoj i obrazovanje prema meunarodnim standardima, odnosno veem broju m2 po ueniku. H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA19

2.2.

PREDMETNA NASTAVA

Kod kola s 4 paralelke nadalje predvia se uionica za strani jezik 54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom povrine 12-16 m2. Kod kola do 20 odjela viih razreda (V.-VIII. raz.) predvia se zajednika uionica za glazbenu i likovnu kulturu. Povrina uionice za likovnu, odnosno glazbenu kulturu iznosi 70 m2 (bolje 80 m2), a kabineta 16 m2, odnosno 12 m2 ako postoje posebni kabineti za glazbenu ili likovnu kulturu. Spremite za glazbenu kulturu predvia se kod kola s vie od 12 odjela viih razreda, a povrina mu iznosi 8 m2.

PREDMETNA NASTAVA

2.2.1.3. Uionica za strani jezik Oprema uionice za strane jezike razlikuje se od opreme uionice za hrvatski jezik jedino po radnim stolovima uenika. Radni stolovi opremljeni su slualicama koje su prikljuene na nastavniki stol, a radni stol nastavnika ima ugraenu AV tehniku. U kolama s uionicom za strani jezik, povrine 40 m2, organizira se nastava s radnom skupinom od 15 do 18 uenika. Uionica za strani jezik, povrine 54 m2 (bolje 60 m2), treba se moi podijeliti u dva zasebna prostora, unutar kojih se moe organizirati skupno voenje konverzacije, direktna nastava ili odjeljci s audioopremom. 2.2.1.4. Kabinet za strani jezik Oprema i instalacije kabineta identini su opremi kabineta za hrvatski jezik. 2.2.1.5. Uionica za glazbenu kulturu40-42 uionica za glazbenu kulturu varijante organizacije

38,39 uionica za strani jezik

Uionica za glazbenu kulturu izdvaja se, zbog buke i reima rada, od ostalih uionica, a postavlja se uz prostor za vie namjena. U takvim rjeenjima, uionica za glazbenu kulturu koristi se kao scena PVN-a prilikom kolskih priredbi i drugih manifestacija. U kolskim zgradama manjega kapaciteta, nastava iz glazbene kulture organizira se u zajednikoj uionici za likovnu i glazbenu kulturu ili u prostoru za vie namjena. Oprema: kom. - stolice s pominom daskom za pisanje, koje su smjetene u tri reda u polukrugu oko pianina 30 - praktikabl-troredni za zbor (montani) 1 - pianino sa stolicom za nastavnika 1+1 - radni stol uitelja i stolica s naslonom 1 - kolska ploa dvodijelna - ista povrina i povrina s muzikim crtovljem 1 - muzika linija (kazetofon, CD player, pojaalo, zvunici) 1 - TV prijamnik s AV tehnikom (video, odn, DVD recorder) i pominim stalkom 1 - synthesizer, gitara 1 - projekciona povrina 1 - zidna ploha za izlobe 1 - modulator i notni modulator 1 - ksilofon 1 - metronom 1 - diktaton 1

20


Instalacije: - umivaonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod 2.2.1.6. Kabinet za glazbenu kulturu Oprema: - radni stol uitelja sa stolicom - ormari za pohranjivanje nastavnih pomagala i strune literature Instalacije: - utinice za elektrinu struju od 220 V 2.2.1.7. Spremite za glazbenu kulturu

kom. 1 4 1

43,44 uionica za likovnu kulturu varijante organizacije 45 Jacques Schader: kola Freudenberg, Zrich, vicarska, 1956.-60.

kom. 2

U kolama s 8 ili vie odjela viih razreda predvia se spremite za glazbenu kulturu (za pohranu muzikih instrumenata, literature, nota...) vezano za prostor za vie namjena. Oprema: - police za pohranjivanje muzikih instrumenata - notni stalci 2.2.1.8. Uionica za likovnu kulturu Uionica za likovnu kulturu optimalno je osvijetljena ako je orijentirana na sjever jer joj to osigurava difuzno prirodno osvjetljenje. Oprema: kom. - specijalni stolii za individualan likovni rad 30 - stolice s naslonom za uenike 30 - radni stol sa stolicom za uitelja 1 - trodijelna kolska ploa s projekcionom povrinom 1 - stalak za modeliranje 15 - stol za grafiki tisak 2 - police za likovno-pedagoku dokumentaciju 2 - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1H. Auf-Frani / Osnovne kole 46 Arne Jacobsen: kola Munkegaard Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

PREDMETNA NASTAVA21

Napomena: Ako se uionica koristi za glazbenu i likovnu kulturu, onda se oprema stoliima za individualni likovni rad koji imaju pominu radnu plohu.

PREDMETNA NASTAVA

Instalacije: - praonik s toplom i hladnom vodom - utinica za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod 2.2.1.9. Kabinet za likovnu kulturu Oprema: - radni stol sa stolicom uitelja - radni stol za trodimenzionalno oblikovanje - stol za grafiko otiskivanje - grafika prea za visoki i duboki tisak - police za materijale i sredstva likovnog rada Instalacije: - umivaonik s toplom i hladnom vodom - utinica za elektrinu struju od 220 V 2.2.1.10. Spremite za likovnu kulturu Oprema: - police za odlaganje radova iz keramike - okviri za tkanje i pletenje

kom. 2 4 1

2.2.2. Prirodoslovno-matematiko podruje U radnim prostorima za prirodoslovno-matematiko podruje organizira se i odvija nastavni proces matematike, prirode, biologije, kemije i fizike, kao i izborni programi i izvannastavne aktivnosti toga podruja. Kabinete koriste uitelji za pripremu nastave, a takoer mogu posluiti za skupni i individualni rad uenika. U koli se za ovo odgojno-obrazovno podruje osiguravaju sljedei prostori: 2.2.2.1. 2.2.2.2. 2.2.2.3. 2.2.2.4. 2.2.2.5. 2.2.2.6. 2.2.2.7. 2.2.2.8. uionica za matematiku kabinet za matematiku kompjutorska uionica uionica za fiziku i kemiju kabinet za fiziku i kemiju uionica za prirodu i biologiju kabinet za prirodu i biologiju ivi kuti (vivarij).

kom. 1 1

kom. 15

Za matematiku se predvia uionica povrine 54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom od 16 do 20 m2. Uionica ili uionice za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju su prostori u kojima se mogu primjenjivati svi nastavni oblici i metode rada koje predvia suvremeni nastavni proces, te im izvedbom i opremanjem osiguravaju mogunost brzih promjena nastavnih oblika i metoda rada. U kabinetima se ostvaruje neposredna priprema nastavnoga procesa, naroito za pripremu eksperimentalnog rada, tj. demonstracijskih pokusa i praktinih radova uenika. U kabinetima se nalazi i najvei dio zbirki nastavnih sredstava, a u njima se moe organizirati i rad s manjim skupinama uenika. Zbog potrebe za estom i brzom izmjenom nastavnih oblika i metoda rada, potrebno je osigurati efikasnu komunikacijsku povezanost uionice i kabineta za uitelje. Ako u koli postoji zajednika uionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju s dva kabineta, onda oba moraju biti povezana s uionicom. U kolama do 12 odjela viih razreda (V.-VIII. raz.) predvia se zajednika uionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju povrine 70 m2, s kabinetom od 16 m2. U kolama od 12 do 16 odjela viih razreda predvia se zajednika uionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju povrine 70 m2 (bolje 80 m2), s dva kabineta - jedan za prirodu i biologiju od 16 m2 i drugi za kemiju i fiziku, takoer od 16 m2. U kolama s 20 i vie odjela viih razreda predviaju se dvije uionice i dva kabineta. Jedna uionica za prirodu i biologiju povrine 54 m2, s kabinetom od 16 m2, i druga uionica za kemiju i fiziku povrine 70 m2 (bolje 80 m2), s kabinetom od 20 m2. Posebne uionice za fiziku ili kemiju predviaju se uglavnom u srednjim kolama. Uionice namijenjene za Fi-Ke-Bi moraju biti dobro iskoritene, to znai da bi se u

22


2.2.2.1. Uionica za matematiku Oprema: - radni stol - stolica s naslonom za uenike - uiteljski stol sa stolicom - trodijelna kolska ploa s projekcionom povrinom - ormar za didaktiki pribor uenika - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom Instalacije: - umivaonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod 2.2.2.2. Kabinet za matematiku Oprema: - radni stolovi sa stolicama za uitelje - 2 ormara za prirunu literaturu, uenike pismene radove i nastavna sredstva i pomagala Instalacije: - utinice za elektrinu struju od 220 V

kom. 15 30 1 1 2 1 kom. 1 4 1

ovjeeni projektor pregrada s elektroinstalacijama

47 primjer organizacije kompjuterske uionice

48 kompjuterska uionica namjetaj prilagoen radu na kompjuteru

kom. 2

49,50 kompjuterska uionica (radno mjesto)

2.2.2.3. Kompjutorska uionica U kompjutorskoj uionici odvija se nastava s pomou kompjutora, nastava informatike, nastava izbornih predmeta vezanih za kompjutore, te izvannastavne aktivnosti vezane za kompjutore. Uionica treba imati kompjutorska radna mjesta za uenike (min. 8) i jedno kompjutorsko radno mjesto za uitelja, voditelja informatike uionice. Za jedno kompjutorsko radno mjesto treba osigurati najmanje 3,6 m2. Uionica treba imati dovoljan broj prikljuaka na gradsku mreu, rasporeenih po svim zidovima uionice. Poeljno je da uionica ima telefonski prikljuak. Uionica treba biti opremljena prikladnim namjetajem za smjetaj kompjutorske opreme. kole se opremaju kompjutorima ovisno o broju uenika i odjela u koli prema kriterijimaH. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA23

njima trebalo odvijati 30 sati nastave tjedno. Tendencija je da se uionice za Fi-Ke-Bi projektiraju i opremaju tako da se mogu koristiti za bilo koji od tih predmeta. U ovoj grupi uionica i kabineta treba posvetiti posebnu pozornost prozraivanju te osigurati mogunost dobrog zamraivanja. ivi kuti (vivarij) locira se u uionici ili kabinetu za prirodu i biologiju, ili pak u proirenoj komunikaciji.

PREDMETNA NASTAVA

za opremanje osnovnih i srednjih kola informatikom opremom nadlenog Ministarstva Republike Hrvatske: do 16 odjela od 16 do 24 odjela od 25 do 32 odjela vie od 32 odjela 8 komp. mjesta 10 komp. mjesta 12 komp. mjesta 16 komp. mjesta 8-16 8-16 8-16 1 1 1

51 uionica za fiziku i kemiju

52 demonstracijski stol 53-55 sklop fi-ke-bi varijante

Oprema: - kompjutorska oprema - radni stolovi (s gornjom ploom u 2 dijela, visinski pomina) - stolice s naslonom za uenike - uiteljski stol (moe biti istovjetan uenikom) sa stolicom - trodijelna kolska ploa s projekcionom povrinom - demonstracioni monitor (ili TV prijamnik) - ovjeen ili na stalku - ormar za didaktika sredstva - zatiena razvodna ploa za elektrino napajanje radnih stolova Instalacije: - utinice za elektrinu struju od 220 V - raunalna mrea (LAN, beini LAN) s prikljukom na internet - utinice za TV prijamnik i antenu 2.2.2.4. Uionica za fiziku i kemiju Oprema: - radni stolovi (dimenzije radnih ploha stolova su: 120-130/60cm ili 180/60 cm) - stolice s naslonom za uenike - radne povrine uz bone zidove (duine 4 m, dubine 60 cm), s 3 ugraena praonika - demonstracijski-uiteljski stol sa stolicom - demonstracijski pokretni stoli - kolska ploa s projekcionom povrinom - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - visee vitrine - periodni sustav elemenata - pokretne energetske baterije (mogunost nepokretne) - laboratorijske stolice s mogunou podeavanja visine - aparat za gaenje poara - priruna apoteka

kom. 15 10 30 1 1 1 1 3 1 4 6 1 1

energetske baterije nepokretna pokretna

24


1 1

2.2.2.5. Kabinet za fiziku i kemiju Oprema: - radni stolovi sa stolicama za uitelje - ormari za odlaganje uenikih pismenih radova, zbirke, didaktiki materijal i strunu literaturu - ormar za kemikalije s protupoarnom zatitom - radni stol za pripremu demonstracijskih pokusa - demonstracijski pokretni stoli - stol sa 6 stolica za skupni rad uenika Instalacije: - praonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - po mogunosti, prikljuak na plinsku instalaciju 2.2.2.6. Uionica za prirodu i biologiju Oprema uionice i kabineta za prirodu i biologiju istovjetna je opremi uionice i kabineta za fiziku i kemiju, samo to nema razvodne ploe za elektrinu struju i prirodni sustav elemenata. 2.2.2.7. Kabinet za prirodu i biologiju 2.2.2.8. ivi kuti (vivarij) U vivariju treba osigurati odgovarajui broj polica za uzgoj lonanica i nastambe s postoljima za ivotinje.58 oprema kabineta za fiziku i kemiju, odn. prirodu i biologiju 59 vivarij

kom. 4 1 1 1 1 kom. 1 2 1

uionica za fiziku i kemiju kosog presjeka

57 kosa uionica fizike i kemije, odn. prirode i biologije (detalj)

Napomena uz 2.2.2.: Oprema zajednike uionice fizike, kemije, prirode, biologije i pripadajuih kabineta treba sadravati sve ve navedene elemente opreme. H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA25

Instalacije: - praonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na plin - demonstracijski stol s razvodnom ploom za elektrinu struju i plinskom bocom od 2 kg - prikljuak na antenski razvod

kom. 4 6 4

56 Dolf Schnebli: kola u Locarnu, vicarska, 1961.-64.

PREDMETNA NASTAVA

2.2.3. Drutveno podruje U radnim prostorima za drutveno podruje organizira se i izvodi nastava povijesti i zemljopisa te njima pripadajuih izbornih programa, kao i izvannastavne aktivnosti toga podruja. U koli se za ovo odgojno-obrazovno podruje osiguravaju sljedei prostori: 2.2.3.1. 2.2.3.2. 2.2.3.3. 2.2.3.4. 2.2.3.5. uionica za povijest, kabinet za povijest, uionica za zemljopis, kabinet za zemljopis, geografska promatranica.

2.2.3.2. Kabinet za povijest Oprema: - radni stolovi i stolice uitelja - ormari za nastavna sredstva i pomagala - stalak za odlaganje karata - radni stol sa stolicama za skupni rad Instalacije: - utinica za elektrinu struju od 220 V 2.2.3.3. Uionica za zemljopis Oprema: Osnovna oprema uionice za zemljopis istovjetna je s opremom uionice za povijest. Posebnost opreme za uionicu zemljopisa jest stol za promatranje, s policama za odlaganje materijala i pribora za rad. Instalacije: - umivaonik - utinica za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod 2.2.3.4. Kabinet za zemljopis Oprema: Osnovna oprema kabineta za zemljopis istovjetna je s opremom kabineta za povijest. Posebnost opreme za kabinet zemljopisa jesu: - stol za crtanje i kopiranje karata s prikljukom za struju, - stol-vitrina s ormarom za geoloku, petrografsku i pedoloku zbirku. 2.2.3.5. Geografska promatranica Za organizaciju praenja prirodnih geografskih pojava u nastavi zemljopisa potrebno je organizirati geografsku promatranicu na otvorenom prostoru u neposrednoj blizini kole. Oprema: - vjetrulja - gnomon - eklimetar - vlani i suhi pjeanik - meteoroloka postaja s odgovarajuim instrumentima za meteoroloka i fenoloka promatranja kom. 1 4 1 kom. 2

U kolama do 20 odjela viih razreda (V.-VIII. raz.) predvia se zajednika uionica za povijest i zemljopis, s kabinetom. Povrina uionice iznosi 54 m2 (bolje 60 m2), a kabineta 12-16 m2. Uionice moraju biti tako oblikovane da je u njima mogua brza promjena rasporeda opreme prostora, ovisno o oblicima odgojno-obrazovnog rada (frontalni, u parovima, skupni i individualni). Uz uionice nalaze se kabineti za uitelje koji su direktno povezani s uionicom, a namijenjeni su nastavnicima za pripremu nastavnog procesa i pohranu didaktike opreme, kao i za rad s manjom skupinom uenika. 2.2.3.1. Uionica za povijest Oprema: 26

kom. 15 30 1 1 1 1

dvosjedni radni stolovi stolice s naslonom za uenike uiteljski stol i stolica s naslonom kolska ploa s projekcionom povrinom TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom stalak ili tranice za karte izlobeni panoi i flanelograf te lenta vremena vitrine za izloke i povrina za povijesne i zidne karte te slike umivaonik utinice za elektrinu struju od 220 V prikljuak na antenski razvod

Instalacije:

kom. 1 4 1


U tom se prostoru odvija redovna nastava tehnike kulture, nastava izbornih programa i izvannastavne tehnike aktivnosti uenika. Za ostvarivanje programa ovog podruja treba osigurati odgovarajui radni prostor, spremite alata, materijala, izraenih predmeta i pribora. Radni prostor za ovo podruje sastoji se od: 2.2.4.1. 2.2.4.2. 2.2.4.3. 2.2.4.4. specijalizirane uionice (radionice), kabineta, spremita, fotolaboratorija (po mogunosti i potrebi).

Poeljno je da prostori toga podruja imaju mogunost pristupa iz dvorita radi lakeg unoenja potronog materijala i opreme te eventualnog rada na otvorenom. Zbog stvaranja buke pri praktinom radu uenika te posebnog reima ekonomskog i energetskog opsluivanja, radionica se prostorno odjeljuje od nastavnih, drutvenih i upravnih prostorija. Kod kola s 4-8 odjela viih razreda predvia se jedna specijalizirana uionica veliine 54 m2 (bolje 60 m2). Kod kola sa 12-16 odjela viih razreda predviaju se 2 specijalizirane uionice, od kojih jedna od 54 m2, a druga od 75 m2, a kod kola s 20-24 odjela viih razreda predviaju se 2 specijalizirane uionice sa po 75 m2, ili ukupno 150 m2. Specijalizirana uionica dimenzionira se za jednu polovicu razrednog odjela, a najvie za 18 radnih mjesta. Prilikom dimenzioniranja specijaliziranih uionica treba raunati s 3,5 m2/uenikom mjestu za runu obradu, a 5,0 m2/uenikom mjestu za strojnu obradu. Neposredno uz specijaliziranu uionicu smjetaju se spremita za materijal (s ulazom iz radionica) i kabinet uitelja za pripremu praktine nastave. Kabinet za uitelje treba biti od 12 do 24 m2, ovisno o veliini kole. Spremite je takoer ovisno o veliini kole, a predvia se da bude od 8 do 20 m2. Za fotolaboratorij predvia se 8 m2. 2.2.4.1. Specijalizirana uionica za tehniku kulturu (radionica) U ovoj uionici (radionici) obavlja se runa obrada i modeliranje papira (karton, ljepenka i drugo), elementarna obrada drva i metala, kao i upoznavanje s osnovnim radnjama na strojevima za obradu razliitih materijala. U kolskim zgradama manjega kapaciteta, opa radionica smjetena je u jedinstvenom prostoru, dok se u kolama veega kapaciteta radionica dijeli na prostor za obradu kartona i drva, te prostor za obradu metala.

60,61 Hubert Bennett: kola Pimlico, London, Engleska, 1971. radionica

radionica H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA27

2.2.4. Radno-tehniko podruje

PREDMETNA NASTAVA

Po mogunosti treba osigurati sjeverno osvjetljenje jer se time postie difuznost dnevnog svjetla u radionici. Oprema: - radioniki stolovi za uenike (jednosjed 120x60x80) - stolice s naslonom za uenike - uiteljski stol i stolica s naslonom - kolska ploa s projekcionom povrinom - univerzalni mjerni stol - element uz demonstracijski stol - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - kolica za nastavna sredstva - ormar s kompletom alata za obradu drva - ormar s kompletom alata za obradu kovina - ormar s kompletom alata za elektroradove - ormar s kompletom alata za rad s poliesterskim smolama - ormari s priborom za vjebe (V., VI., VII. i VIII.) - vitrine za nastavna sredstva, uenike radove i sl. - ormari za uenike radove, materijal i pribor - razvodni ormari sa sklopkama - postolja za strojeve - radni stol za grublje radove62 uionica za tehniki odgoj - radionica

kom. 15 15 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 4 4-8 4-8 1 1-5 1-4 kom. 2 15

63 mala uionica za tehniki odgoj

Instalacije: - praonici s toplom i hladnom vodom - elektrina instalacija a) za rad strojeva potrebni su posebni prikljuci b) za svako radno mjesto 1 trofazna utinica

Sve elektrine instalacije moraju biti propisno izvedene i sa dvostrukom zatitom. Utinice su u zidovima, kao i u pokretnim energetskim baterijama. - utinica za TV prijamnik i prikljuak na antenski razvod 1+1 2.2.4.2. Kabinet Oprema: - radni stolovi sa stolicama za uitelje - ormari - visee vitrine Instalacije: - utinica za elektrinu struju od 220V kom. 2 2 kom. 2

28


Oprema: - otvorene police od poda do stropa - 1 ormar 2.2.4.4. Fotolaboratorij Fotolaboratorij se oprema ureajima za razvijanje i kopiranje razliitih vrsta fotomaterijala. U fotolaboratoriju obvezna je mehanika ventilacija, i to izvedena tako da je onemogueno prodiranje svjetlosti u prostoriju. Instalacije: (specifine elektrine instalacije) - praonik s dvije pregrade i dvije slavine - utinice za elektrinu struju (odmaknute 2-3 m od praonika) 2.2.5. Izborna nastava kom. 1 2-3

Oprema: - radne plohe veliine 120x60 cm - pomini radni stolovi - stolice - tednjaci - kolska ploa s projekcionom povrinom Instalacije: - praonik s prikljukom na toplu i hladnu vodu - umivaonik s toplom i hladnom vodom - el. utinice - 220 V do 16 A - utinica za tednjak do 7 Kw - prikljunica za stroj za pranje - plinski prikljuak za tednjak

kom. 3 6 16 3 1 kom. 2 1 15 1 1 1

U koli se za teajnu nastavu, izborne programe i izvannastavne aktivnosti osiguravaju sljedei prostori: 2.2.5.1. uionica za teajnu nastavu, izborne programe i izvannastavne aktivnosti 2.2.5.2. kabinet izborne i dr. nastave 2.2.5.3. spremite za teajnu nastavu: prehrane, odijevanja, stanovanja. Praktini rad teajne nastave u kolama do dvije paralelke izvodi se u prostoru za vie namjena i blagovaonici. Stoga je i potrebno u dijelu tih prostora instalirati dovoljan broj utinica, dva praonika s toplom i hladnom vodom te umivaonik. Potreban prostor (oko 2,5 m2 po radnom mjestu) odvaja se od ostalog prostora pominim panoima. U kolama s vie od dvije paralelke u viim razredima, radni prostor za teajnu nastavu organizira se u vienamjenskoj uionici koja mora omoguivati podjelu radi koritenja prostora od vie grupa, odnosno vie programa izborne nastave. Uionica za teajnu i izbornu nastavu treba biti smjetena blie blagovaonici ili prostoru za vie namjena, a opremljena kompletom individualne kuhinje (tednjak, ormari, visei ormarii, hladnjak i ormar za pribor za ienje). Osim toga, potreban je stroj za ivanje, pranje, daske za glaanje, pokretna vjealica za kuhinjske krpe i pregae, te ormar za pohranu elektrinih kuhala s jednom ploom. Za iskljuenje elektrinog napona na svim radnim mjestima mora biti instaliran automatski osigura.

64 uionica za teajnu nastavu i izborne programe varijanta organizacije

65 uionica za teajnu nastavu i izborne programe H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA29

2.2.4.3. Spremite

2.2.5.1. Uionica za teajnu nastavu i izborne programe

PREDMETNA NASTAVA

1 Ivo Zemljak: kola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.

1

2.2.6. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni prostori Za potrebe nastave tjelesne i zdravstvene kulture (TZK), uz objekt kole gradi se sportska dvorana koje se veliina odreuje prema potrebama kole, lokalnog stanovnitva i sportskih drutava. Sklop zatvorenih prostora za nastavu TZK povezan je s opim komunikacijama kolske zgrade i kolskim vjebalitem. Ulazni prostor sklopa neposredno je povezan s prilazima na kolsku parcelu, i to tako da se moe koristiti posve nezavisno od reima rada u kolskoj zgradi. Prema namjeni, potrebni prostori toga sklopa dijele se na prostor za sportsko-nastavnu aktivnost, pomone prostore i eventualne prostore za gledatelje. Broj i veliina pomonih prostorija ovisi o broju i veliini jedinice za rad u dvorani. Elementi sklopa TZK: 2.2.6.1. dvorana za TZK 2.2.6.2. spremite sprava 2.2.6.3. skupna svlaionica 2.2.6.4. skupna praonica s WC-ima 2.2.6.5. kabinet TZK 2.2.6.6. ambulanta 2.2.6.7. svlaionice uitelja TZK sa sanitarijama 2.2.6.8. prostorija za kondicioniranje zraka 2.2.6.9. prostorija pribora i sredstava za ienje i odravanje 2.2.6.10. ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom 2.2.6.11. sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike 2.2.6.12. gledalini prostori 2.2.6.13. prostorija za reiju 2.2.6.14. spremite sprava i rekvizita za vanjske terene 2.2.6.15. dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku 2.2.6.16. teretana i trim-dvorana. Meusobni raspored i odnos prostora uvjetovan je pedagoko-nastavnim, sportskofunkcionalnim i sanitarno-higijenskim uvjetima. Osnovno pravilo i zahtjev jest jasna podjela povrina na kojima se komunicira u cipelama (neiste povrine), sportskoj obui, odnosno obui za rad (ista povrina) i mokre povrine (praonice). U rasporedu prostora ne smije se nikada dopustiti direktna veza neistih povrina s povrinama za rad (pod dvorane). Pristup u svlaionice mora biti iz glavnog ulaza (hala) ili komunikacijskih povrina preko neistog hodnika. U sklopu ove ulazne grupe prostorija nalazi se hal, WC,

2 Jorma Jrvi: kola Brnd, Helsinki, Finska, 1954.-55.

2

3 Radovan Niki, Edo midihen: kola Trnsko, Zagreb, 1963.

3

4 Gino Valle: varijanta tipske kole, Bissuola, Italija, 1976.

4

0 5 10

205

5 Ivo Zemljak: kola na Selskoj cesti, Zagreb, 1930.

66 sheme poloaja dvorane unutar kolske zgrade

30


prostor za osvjeenje za posjetitelje i gledatelje te poseban izlaz na vanjske sportskonastavne povrine. Svlaionice treba po mogunosti organizirati tako (vei broj manjih jedinica) da se izmeu dviju svlaionica nalazi sanitarna baterija (praonice, tuevi i WC-i), koja je pristupana iz obiju svlaionica. Sanitarnu bateriju (praonice i tueve) uvijek koristi skupina u odlasku, ime se postie njena maksimalna iskoritenost i produuje efektivno vrijeme koritenja prostora za rad. Uz izravnu vezu svlaionica s praonicama i tuevima, treba postaviti WC-e. Takoer, potrebno je osigurati prostor za svlaionice uitelja, u sklopu koje mora biti predvien tu s praonikom. Kabinet za nastavu tjelesne kulture mora biti neposredno uz glavni prostor za rad (dvoranu) i mora imati vezu sa sustavom komunikacija. Neposredno uz kabinet tjelesne kulture treba predvidjeti prostoriju ambulante (pribor za davanje prve pomoi, kartoteka i pomagala za praenje razvoja uenika, sportaa ili drugih korisnika), s vezom na kabinet i dvoranu, te osiguran pristup na vanjsku komunikacijsku povrinu (ambulantno vozilo). Spremite sprava treba biti tako postavljeno da je njegovo koritenje mogue iz svih dijelova za rad i da nije dublje od 4,50 m u odnosu na smjer koritenja (radi lakeg prenoenja sprava). Spremite treba u naelu dijeliti od prostora za rad prolazima minimalne irine 1,80 m i minimalne visine 2,20 m, i to radi toga da se omogui prijenos sprava iz jednoga u drugi prostor. Spremite sprava za vanjske povrine treba biti odijeljeno od spremita dvorane, ali s nunom vezom. Spremite strojeva i pribora za odravanje vanjskih sportsko-nastavnih povrina mora biti odijeljeno od spremita sprava. Podovi ovih spremita trebaju biti na istoj razini kao i podovi prostorija za rad. Prostorija za reiju treba biti tako postavljena da je osiguran pregled cijele povrine dvorane. Prostorije za grijanje, ventilaciju i pripremu tople vode imaju izravan pristup izvana i s neistih povrina u objektu. Prostorija pribora i sredstava za ienje i odravanje objekta mora biti tako smjetena da je osiguran pristup u sve njegove dijelove. U dvoranama koje se dijele na dva ili tri prostora za rad, pomone prostorije (svlaionice, spremita sprava, pristupi) moraju biti tako organizirane da je omoguen nesmetan rad u podijeljenim dijelovima. Dopunski prostori za rad - gimnastika dvorana, teretana, trim-dvorana, dvorana za korektivnu ili estetsku gimnastiku - moraju imati izravnu vezu s istom komunikacijom. Ukoliko su ti prostori tako organizirani da su potrebna dodatna spremita opreme i rekvizita, tada pod spremita mora biti na istoj razini kao i pod prostora za rad. Ako je u sklopu takvih prostora predvieno i gledalite, ono mora biti odvojeno od prostora drugih korisnika (uenici, sportai, rekreativci). Pristup na gledalite najee je s gornje strane, ali to ovisi o konstrukciji i veliini gledalita. U dvoranama s gledalitem gdje je prvi red gledalita na razini poda dvorane, pod

67,68 Ivo Zemljak: kola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.

terasa na krovu dvorane dvorana


PREDMETNA NASTAVA31

PREDMETNA NASTAVA

dvorane mora biti zatien prostiraima ili posebnim komunikacijskim povrinama. U dvoranama gdje gledalite nije svakodnevno u upotrebi, postavljaju se takve konstrukcije tribina (montano-demontane, sklopive-teleskop ili sl.) koje omoguuju da se povrina koju zaprema gledalite koristi kao povrina za rad. 2.2.6.1. Dvorana za TZK Dvoranu treba locirati tako da je mogua direktna zatvorena (topla) veza komunikacijskih povrina kole s komunikacijskim povrinama dvorane tijekom odravanja nastave tjelesne kulture, odnosno da se ova veza moe prekinuti ako se dvorana koristi za potrebe sporta i naselja. U tom sluaju mora se osigurati poseban direktni pristup u dvoranu. Ukoliko se, iz bilo kojih razloga, dvorana ne gradi uz kolu, tada udaljenost od kole do dvorane ne bi smjela biti vea od 400 m (5 min hoda), s osiguranim stazama za pjeake. Orijentacija dvorane ovisi o njenoj veliini, sustavu podjele i nainu prirodnog osvjetljenja. U analizi lokacije treba osobitu pozornost posvetiti zatiti objekta od buke, oneienja, nepovoljnih strujanja zraka, te je interpolirati u zonu zelenila. Dvorane koje zadovoljavaju potrebe stanovnitva i kole uglavnom zadovoljavaju i potrebe sportskih drutava (klubova). Ovisno o sportovima kojima se bavi drutvo (klub), mogu doi u obzir vee povrine od prethodno izraunanih, kao i razliite visine dvorana ili dodatni posebni prostori, npr. teretana, trim-dvorana, gimnastika dvorana. Mogue vrijeme koritenja zatvorenoga prostora za rad: Za nastavu: dnevno Ukupno: 8-13.30 14-19.30 6 kolskih sati 6 kolskih sati 12 kolskih sati(Vrijeme od 13.30 do 14 i od 19.30 do 20 sati za prirodno prozraivanje prostora za rad)

69-71 Neven egvi: kola u Kumrovcu, 1955.

pogled s juga presjek, tlocrt dvorane

tjedno

5x12

60 kolskih sati

Za ostale aktivnosti (sport, rekreacija, natjecanje): dnevno tjedno subota nedjelja Ukupno 20-22 5x2 2 sata 10 sati 12 sati 8 sati 30 sati tjedno

dvorana

terasa

dvorana

32


Nedjeljiva dvorana Dvorana za tjelesnu kulturu vel. 27x15x6 m Dvorana za tjelesno vjebanje po posebnom programu (dvorana za korektivnu gimnastiku, vel. 8x10x4 m) Spremite sprava, opreme i rekvizita (maks. dubina spremita 4,5 m) Dvije skupne svlaionice, s klupama i vjealicama po18 m2 Dvije skupne praonice s WC-ima po 16 m2 Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalite) Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) Dvije svlaionice za uitelje sa sanitarnom grupom i WC-om po 12 m2 Prostorija za kondicioniranje zraka za dvorane, svlaionice i praonice Prostor za posjetitelje, uenike i vanjske korisnike te slobodnu aktivnost u slobodno vrijeme Sanitarna grupa (WC-i) uz ulazni dio Prostorija pribora i sredstava za ienje i odravanje dvoranskog sklopa Ukupno:Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne povrine (hodnici, pretprostori i sl.)

spremite

405 80 30 36 32 20 12 24 30 20 12 6 707 140 847

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

svlaionica WC WC praonica

dvorana

pristup

prolaz kabinet/ambulanta svlaionica WC WC praonica

svlaionica spremite korektivna gimnastika WC ulaz vanj koris

Sveukupno:

klub

Dvodijelna dvorana Dvorana za tjelesnu kulturu, veliine 30x20x7 m (djeljiva u dva dijela, vel. 15x20 m) 600 m2 Teleskop-gledalite u dvorani (s etiri reda unutar veliine dvorane 30x20 m) Spremite sprava, opreme i rekvizita (maksimalna dubina 4,5 m) 60 m2 Dvorana za korektivno tjelesno vjebanje, modernu i estetsku gimnastiku, borilake sportove i teretanu 14x14x5 m 196 m2 2 etiri skupne svlaionice, s klupama i vjealicama, po 18 m 72 m2 2 Dvije skupne praonice s WC-ima po 16 m 32 m2 Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalite) 20 m2 Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) 12 m2 2 Dvije svlaionice za uitelje sa sanitarnom grupom i WC-om, po 12 m 24 m2 Prostorija za kondicioniranje zraka za dvorane, svlaionice i praonice 30 m2 Prostorija pribora i sredstava za ienje i odravanje dvoranskog sklopa 6 m2 Ukupno: 1052 m2 Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne povrine (hodnici, pretprostori i sl.) 210 m2 Ukupno: 1262 m2 Prostor za posjetitelje, uenike i vanjske korisnike za sportsku aktivnost u slobodno vrijeme 78 m2 Sanitarna grupa za posjetitelje i vanjske korisnike 16 m2 Sveukupno: 1356 m2

veza na vanjska igralita veza na kolsku zgradu ulaz za vanjske korisnike

spremite

kondicioniranje

svlaionica WC praonica

svlaionica nastavnik dvorana prolaz kabinet/ambulanta svlaionica WC praonica istaica

svlaionica spremite korektivna gimnastika WC ulaz vanj koris

klub

neisti hodnik

neisti hodnik

isti hodnik

nastavnik

istaica


PREDMETNA NASTAVA33

72,73 funkcionalna shema nedjeljive dvorane varijante

PREDMETNA NASTAVA

kondicioniranje spremite

Trodijelna dvorana Dvorana za tjelesnu kulturu veliine 45x27x8 m (djeljivo u tri dijela vel. 15x27 m) Gledalite u dvorani (s etiri reda unutar veliine dvorane 45x27 m) Spremite sprava, opreme i rekvizita (nastavnih pomagala) Dvorana za korektivno tjelesno vjebanje, modernu i estetsku gimnastiku, borilake sportove i teretanu 14x14x5 m Osam skupnih svlaionica, s klupama i vjealicama, po 18 m2 etiri skupne praonice s WC-ima po 16 m2 Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalite) Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) Tri svlaionice za uitelje sa sanitarnom grupom i WC-om po 12 m2 Prostorija za kondicioniranje zraka za dvorane, svlaionice i praonice Prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje dvoranskog sklopa Ukupno:Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne povrine

svlaionica

1215 m2 96 m2 196 m2 144 m2 64 m2 20 m2 12 m2 36 m2 42 m2 6 m2 1831 m2 366 m2 150 m2 24 m2 6 m2 2377 m2

dvorana

pristup

WC

WC

praonica

nastavnik

svlaionica

prolaz kabinet/ambulanta

nastavnik

svlaionica

gledalite

dvorana

pristup

WC

WC

praonica

neisti hodnik

istaica isti hodnik

spremite

svlaionica

spremite

WC ulaz vanj koris

Prostor za posjetitelje, uenike i vanjske korisnike za sportsku aktivnost u slobodno vrijeme Sanitarna grupa za posjetitelje i vanjske korisnike ajna kuhinja Sveukupno:

ulaz gledalaca

korektivna gimnastika

klub

74 funkcionalna shema dvodijelne dvorane


Konstrukcija dvorane: rasponi koji se svladavaju jesu 15, 20 i 27 m; konstruktivne osi neka se poklope s ravninama dijeljenja djeljivih dvorana. Kod statikog prorauna valja paziti na dodatna optereenja od krugova i konopa. Pri projektiranju i izgradnji potrebno je uiniti sve kako bi se sprijeila mogunost nesrea prigodom koritenja prostora. Da bi se udovoljilo navedenom zahtjevu, osobitu pozornost treba posvetiti izvedbi zidova i stropova (materijal), prozora i vrata (poloaj), nainu osvjetljavanja, kao i ugradnji sprava. Zidovi moraju biti otporni na udarac loptom, pogodni za odravanje do visine 2,0 m iznad poda, glatki i ravni (bez otvora). Ovaj zahtjev vai i za ugraene sprave. Zidovi, vrata i pregrade moraju biti od materijala sa stupnjem refleksije veim od 0,45. Vrata i pregrade spremita sprava moraju biti otporni na udarac loptom i moraju biti u ravnini s unutranjom okomitom povrinom zida ili stijene dvorane. Vrata se moraju otvarati prema van i imati uputen okov. Na eonim zidovima u irini borilita treba izbjegavati otvore. Ukoliko se iz bilo kojih razloga moraju izvesti, treba teiti da se smjeste na udaljenosti od 5 m od osi igralita. Ureaji za pregraivanje moraju osigurati vizualnu i dovoljnu akustinu podjelu, te odgovarati zahtjevima koji se postavljaju u odnosu na zidove odnosno stijene. Prozori moraju odgovarati mehanikim zahtjevima koji se postavljaju za zidove.

34


Okovi prozora moraju biti unutar povrine stijene - zida ili 2,0 m iznad povrine poda. Pod mora na svim dijelovima povrine biti elastian. Reflektiranje energije treba iznositi 80%. Elastinost itave povrine poda mora biti unutar navedenih granica, odnosno pod ne smije imati krutu vezu s podlogom. To se osobito odnosi na mjesta gdje se uvruju sprave (sprave se uvruju u podlogu poda neovisno o njegovoj zavrnoj plohi). Gornji sloj poda mora biti bez sjaja, lagan za odravanje, trajan, bez trenja (opeklina) i elektrostatske nabijenosti. Boja povrine mora biti u kontrastu s oznakama polja za igru, a stupanj refleksije mora biti vei od 0,2. Povrina poda ne smije biti skliska. irenje buke za vrijeme tranja po podu i prenoenje vibracija na podu moraju biti to manji. Toplinskoj izolaciji, izolaciji protiv vlage, zatiti materijala (impregnaciji) i eventualnoj ventilaciji konstrukcije poda treba takoer posvetiti pozornost. Strop mora biti otporan na udar lopte. Preporuuje se vodoravan i ravnomjeran strop. Krovnu konstrukciju, stropne elemente i druge tehnike elemente u stropu (kanali, ventilacije, rasvjeta, nosai sprava i sl.) koji omoguavaju skupljanje praine valja izbjegavati. Uoljive dijelove povrine stropa obraditi tako da stupanj refleksije iznosi 0,7, a ne bi smio biti manji od 0,5. Valja paziti na dodatna optereenja zidova i stropa konstrukcijama za koarkaku plou i drugim ugraenim elementima. Takoer treba predvidjeti temelje za sidrenje u podu (stupova za igru i zatega natjecateljskih greda, konja, prea, rua, zatega za karike, reetke itd.). Dubinu temeljenja i nain sidrenja treba uskladiti s oekivanim optereenjima. Prirodno osvjetljenje dvorane moe biti zenitalno (skupa i sloena izvedba) ili, ee, putem visoko postavljenih prozora po uzdunim stijenama dvorane. Povrina prozora mora iznositi najmanje 1/5 podne povrine dvorane. Kod nedjeljivih dvorana jedan uzduni zid okrenut prema sjeveru mora biti prozraan odnosno providan po itavoj duini. Osvjetljenje prostora po dubini mora se osigurati visoko postavljenim prozorima (ovisno o sustavu gradnje i izvoru osvjetljenja) u drugom uzdunom zidu, svjetiljkama ili dopunskim otvorom zatienim od direktnog upada sunevih zraka. eoni su zidovi bez otvora za osvjetljenje kako bi se izbjeglo zasljepljivanje kod promatranja u uzdunom smjeru dvorane. U djeljivim dvoranama treba izbjegavati otvore u zidovima zbog promjene smjera kretanja. Djeljive dvorane valja osvjetljavati odozgo prirodnim osvjetljenjem (zenitalno osvjetljenje). Koeficijent prirodnog svjetla u najnepovoljnijoj toki korisne povrine ne smije biti manji od 2% u dvoranama gdje je preteito osvjetljenje sa strane (prozori u uzdunim stijenama ili eventualno dodatnim gornjim svjetlima), a u dvoranama s preteito gornjim svjetlima mora iznositi 4%.

kondicioniranje nastavnik

svlaionica

WC dvorana pristup

WC

praonica

svlaionica spremite

svlaionica

WC

WC

praonica

nastavnik

svlaionica

gledalite

dvorana

pristup

prolaz kabinet/ambulanta

spremite

svlaionica

WC

WC

praonica

nastavnik

svlaionica

svlaionica dvorana pristup WC spremite WC praonica

svlaionica

spremite WC

WC ulaz vanj koris

ulaz za gledatelje

caf

korektivna gimnastika

klub


75 funkcionalna shema trodijelne dvorane H. Auf-Frani / Osnovne kole

neisti hodnik

istaica isti hodnik

PREDMETNA NASTAVA35

Izvor osvjetljavanja mora biti takav da omoguuje stvaranje kontura. Treba sprijeiti direktno upadanje sunevih zraka i bljetanje u dvorani. To se postie izborom difuznih stakala i zatitnim ureajima koji se postavljaju izvana na objektu. Srednja vodoravna jaina umjetnog osvjetljavanja na 0,85 m iznad poda mora iznositi najmanje 200 luksa. U dvoranama bez dnevnog svjetla osvjetljavanje mora biti najmanje 600 luksa (zbog psiholokih i fiziolokih razloga). Pojedinosti za projektiranje, pogotovo za izbor i raspored rasvjetnih tijela (izbjegavanje zasljepljenja) i koritenje objekata, treba obaviti prema vaeim tehnikim propisima. U sportskim dvoranama koje imaju prirodnu rasvjetu treba dati prednost neutralno bijelim izvorima rasvjete. U dvoranama bez prirodnog osvjetljavanja moe se koristiti topla bijela boja svjetla. Zbog dobrih svojstava fluorescentne su cijevi najpovoljnije za osvjetljavanje sportskih dvorana (osobito dvorana manjih visina). Za objekte s visokom razinom osvjetljavanja pogodna su halogena rasvjetna tijela. Pri izboru tipa svjetiljke treba odabrati one koje se ne zaprauju, a lako se iste i odravaju. Mora biti predviena zatita svjetiljki od udarca loptom, a ugradnja mora biti takva da onemogui izravan udarac u svjetiljku. Rasvjetna tijela treba tako rasporediti da se osiguraju jednaki uvjeti osvjetljavanja kako za itavu (nepodijeljenu) tako i za podijeljenu dvoranu. S obzirom na geografski poloaj nae zemlje u normalnim klimatskim uvjetima, za normalnu upotrebu i koritenje dvorane uglavnom je dovoljno prozraivanje kroz prozore (za nedjeljive dvorane), a to se odnosi i na pomone prostorije. Dobro se prozraivanje dvorane moe postii kada svijetli presjek otvora za prozraivanje iznosi oko 6% povrine poda. Treba teiti da se 1/2 otklopnih prozora postavi ispod stropa na suprotnim uzdunim stranama dvorane, a 1/2 na 2,0 m iznad poda, ime se osigurava maksimalno popreno prirodno prozraivanje. Za djeljive dvorane treba predvidjeti mehanike ureaje za prozraivanje. Akustika dvorane mora osigurati da vrijeme odjeka bude u nedjeljivim dvoranama 1,6 sekundi, a u djeljivim 1,7 sekundi. Monolitni jednostruki zidovi, s prostornom teinom veom od 250 kg/m2, daju dovoljno veliko priguivanje zvuka od okolne (prometne) buke. Staklena stijena dvorane orijentirana na ulicu s velikim prometom mora biti vrsto ostakljena. Minimalna vrijednost zvune izolacije od zvuka prenoenog zrakom izmeu dvorane i drugih nastavnih prostorija mora iznositi Rw,min=60 dB (prema normama U.J6.201), a maksimalna vrijednost zvuka prouzroenog tranjem Lw,max=48 dB, mjerei u smjeru irenja buke. Buka koju stvaraju ugraeni ureaji ne smije biti vea od 40 dB, mjereno u visini glave. Razina zvuka u zraku koji nastaje od skakanja po podu smanjuje se postavljanjem, u konstrukciju poda, materijala koji upija zvuk i koritenjem materijala za izradu konstrukcije poda koji priguuje zvuk.

PREDMETNA NASTAVA

36


76 dijeljenje dvorane za TZK

Za grijanje dvorane treba odabrati takve sustave kod kojih je mogua brza regulacija temperature, a koja ovisi o aktivnosti u prostoru. Ureaje treba projektirati tako da se moe osigurati sobna temperatura od 18C pri smanjenim fizikim naprezanjima. Prije odluke o vlastitom izvoru opskrbljivanja toplinom treba istraiti mogunost prikljuaka na toplovod ili izvore u oblinjim objektima. Zahtjev brze regulacije mogue je osigurati putem zranog grijanja (klimatizacije). Pritom treba dati prednost posrednom grijanju zraka toplom vodom u odnosu na izravno (plinsko ili termogensko). Kao mogunost moe se predvidjeti i elektrino grijanje jednim od postojeih sustava. Da bismo osigurali u itavom prostoru za aktivnost to izjednaeniju temperaturu (do 2 m iznad poda), potrebno je odreeno mijeanje zraka (3,5 izmjene zraka), a mjerenje se obavlja na 0,5 m od poda. To se odnosi na recirkulaciju - mjeanje zraka, odnosno nema zamjene vanjskim zrakom. Radi to ujednaenijeg cirkuliranja i mijeanja, potrebno je da se dio zraka uzima na razini poda. Ovisno o nainu koritenja dvorane, preporuuje se kombinirani nain grijanja, i to tako da se dio gubitaka u prijenosu topline pokrije statinim zatienim ogrjevnim tijelima, a da se potrebne izmjene i mijeanje zraka osigura putem ventilacijskih ureaja. Za gimnastiku, atletiku i druge aktivnosti na podu, stropno grijanje ima prednost zbog vee povrinske temperature podova, zidova i sprava. Mijeanje zraka takoer je povoljnije, a izoterme su ujednaenije. Za djeljive dvorane velikih dubina i visina, kod kojih je predviena podjela prostorija, kao i kod eventualnih koritenja dvorana za priredbe, tj. kod dvorana s gledalitem, najpovoljniji uvjeti klime u prostoriji mogu se postii kombinacijom stropnoga grijanja s ventilacijom (zrano grijanje) ili klimatizacijom, gdje sustav funkcionira odozgo prema dolje. Za svaki dio podijeljene dvorane mora biti osigurano adekvatno grijanje i ventilacija, s mogunou ukljuivanja i regulacije prema zonama (dijelovima dvorane). U opremu dvorane treba ubrojiti ugraene sprave, pokretne sprave i rekvizite. Broj i raspored sprava treba prilagoditi veliini dvorane, njenoj namjeni i istodobnom broju korisnika u dvorani. Sidra i leaji za ugraene sprave (ljestve, stupovi, karike, konopci, pree i koevi) moraju biti uputeni u osnovnu konstrukciju. Obvezatno se pri projektiranju mora izraditi nacrt ugradnje sprava i prigodom obrade konstruktivnih elemenata predvidjeti mjesta za ugradnju sprava. 2.2.6.2. Spremite sprava Spremite mora biti tako dimenzionirano da osigurava smjetaj pokretnih sprava kako bi se unutranjost dvorane koristila bez smetnji. Spremite sprava treba, po mogunosti, predvidjeti po itavoj duini (osim neophodnih vertikala i stupova) s preklopnim vratima, svijetle visine 2,20 m, kako bi se sprave poredale okomito na dvoranu jedna do druge

77,78 Alfred Roth: kola u Riedhofu, Zrich, vicarska, 1961.-63. dvorana


PREDMETNA NASTAVA37

radi njihova lakeg postavljanja i spremanja. Kao pregradu izmeu spremita i dvorane potrebno je predvidjeti preklopna vrata u ravnini s unutranjom povrinom zida dvorane, s tim da vrata u otvorenom poloaju budu iznad 2,0 m i, po mogunosti, izvan prostora dvorane. Zidovi, stupovi i bridovi moraju biti otporni na udar. Kako bismo lake organizirali rukovoenje spravama, poeljno je na zidovima dvorane ucrtati poloaj sprava u spremitu. Veliina spremita sprava dimenzionirana je prema veliini dvorane, odnosno broju sprava koje se pohranjuju u spremitu. U sklopu spremita, koje ne bi trebalo biti dublje od 4,5 m, predvien je smjetaj otvorenih (polica) i zatvorenih ormara za spremanje pomagala i rekvizita s uporabnim prostorom za njihovo koritenje. Ukoliko dvoranu koriste razliiti korisnici sa specifinom opremom, poeljno je osigurati poseban prostor ili spremite za tu opremu u blizini dvorane. 2.2.6.3. Skupna svlaionica79,80 Rem Koolhaas / OMA: kola Ij Plein, Amsterdamu, Nizozemska, 1986. kola i dvorana oblikuju kolski trg

PREDMETNA NASTAVA

dvorana i spremita za sprave (lijevo)

Veliina prostorije dobiva se na osnovi veliine razrednog odjela i meurazmaka izmeu klupa. Svijetla visina svlaionice treba iznositi najmanje 2,6 m. U svakoj svlaionikoj jedinici potrebne su klupe za sjedenje, u ukupnoj duini od najmanje 12 m (uz pretpostavku da razredni odjel broji 30 uenika). Za svakoga korisnika treba raunati s 0,4 m irine i 0,25-0,30 m dubine klupe za sjedenje. Udaljenost klupe od zida (naslona) iznosi 10 cm. Ako se rade dvoredne klupe (sa zajednikim naslonom), moraju imati predviene pregrade do visine vjealica za odjeu. Za svako mjesto u svlaionikoj jedinici treba predvidjeti najmanje dvije vjealice sigurne od loma. Iznad vjealica treba predvidjeti police za odlaganje. irina prolaza i meurazmak izmeu klupa te klupa i zida (ormara) treba iznositi 1,20 m. Ako se prolaz koristi za dva usporedna reda klupa istodobno kao jedini prolaz, irina mora iznositi 1,80 m. Svaka svlaionica treba imati najmanje 2 zrcala montirana tako da ih mogu koristiti odrasli i djeca. Zidovi treba da budu otporni na udar i da se mogu prati. Prozori moraju onemoguiti promatranje izvana. Svlaionice moraju imati dovoljno prozraivanje. Eventualno treba predvidjeti mehaniko prozraivanje. Pod mora biti ist, higijenski, topao za noge i da se lako odrava i isti. Da bi pod bio topao za noge, moe se predvidjeti reetka od odgovarajueg materijala. Upotrebu drvenih reetki treba izbjegavati zbog higijenskih razloga. Za spremanje vrijednih predmeta moe se predvidjeti ugradnja ormaria s ureajem za zakljuavanje. 2.2.6.4. Skupna praonica s WC-ima Tueve treba ugraditi kao fiksne nepomine rosete na visini 1,8 m od poda. Kombinirane praonike za ruke i noge treba ugraditi iznad slivnika, ija je visina 65 cm iznad povrine

38


poda. Minimalni razmak meu slavinama treba biti 60 cm. Radi zatite od prevrue vode, njena temperatura mora biti termostatski regulirana. U svakoj mokroj prostoriji treba predvidjeti slavinu s holenderom za crijevo radi odravanja prostorije. Predvidjeti treba i mehaniko prozraivanje (deseterostruka izmjena zraka). Prozori moraju onemoguiti promatranje izvana. Praonice i tuevi moraju imati protuklizni, nepropusni pod za vodu. Zidovi praonice do visine od 2,0 m (poeljno po itavoj visini) moraju biti zatieni nepropusnim materijalom za vodu koji omoguuje lako odravanje. Valja predvidjeti vjealice za runike i odjeu na suhim mjestima, kao i konzole ili nie za kutije za sapun i sl. Preporuuje se da pod u praonicama ima zatitne reetke od odgovarajueg materijala u ravnini s podom svlaionice. Drvene reetke treba izbjegavati. Predvidjeti treba i ureaje za dezinfekciju poda. WC-i moraju imati osiguranu stalnu ventilaciju kroz ventilacijske reetke, lako prozraivanje i u izuzetnim sluajevima mehaniku ventilaciju. Prozori moraju onemoguivati promatranje izvana. Preporuuju se WC-i s vodokotliem. 2.2.6.5. Kabinet TZK Ova se prostorija u kolskoj zgradi koristi kao dijagnostiki centar gdje e se provjeravati psihosomatski status. Osim toga, taj se prostor koristi za razgovore s uenicima i roditeljima kada je tema tjelesna i zdravstvena kultura uenika. U prostor treba smjestiti radni stol sa stolcem, ormar s kartotekom za praenje psihosomatskog razvoja uenika, kao i strunu literaturu, te pomagala za mjerenje i praenje psihosomatskog statusa. Taj prostor mora biti funkcionalno povezan s prostorom ambulante i, prema mogunosti, u blizini dvorane, a njegova je tlocrtna veliina 20 m2. 2.2.6.6. Ambulanta Primarna je namjena ovoga prostora davanje prve pomoi ozlijeenima prilikom izvoenja aktivnosti u nastavi tjelovjebe, pri sportu i rekreaciji. Osim toga, ako ne postoji kabinet TZK (u kojem se obino vodi kartoteka s psihosomatskim i zdravstvenim podacima uenika, odnosno drugih korisnika), ambulanta mora sadravati spomenutu kartoteku. U prostor treba smjestiti radni stol sa stolcem, ormar s instrumentima, lijekovima i drugim sredstvima za prvu pomo, leaj za obavljanje pregleda i drugu opremu koja je potrebna za djelatnost ambulante prve pomoi. Povrina te prostorije je 12 m2, a povezana je s kabinetom za tjelesnu kulturu i u neposrednoj je blizini dvorane te, prema mogunosti, sa to kraom vezom s vanjskim komunikacijama (vozilo hitne pomoi).

81,82 spremite sprava podizna vrata vedske ljestve kao pregrada

isti hodnik

83,84 skupne svlaionice s praonicom i WC-omneisti hodnik


PREDMETNA NASTAVA39

PREDMETNA NASTAVA

2.2.6.7. Svlaionice uitelja TZK sa sanitarijama Za uitelje ili voditelje vjebi (trenere) valja predvidjeti odvojene svlaionice za muke i za enske. Uz svlaionice treba predvidjeti tu s praonikom za toplu i hladnu vodu. U sklopu svlaionica treba predvidjeti ormarie za opremu uitelja i garderobu, leaj za odmor i stol sa stolicom. 2.2.6.8. Prostorija za kondicioniranje zraka U neposrednoj blizini sportske dvorane potrebno je predvidjeti prostoriju za smjetaj ureaja za kondicioniranje zraka potrebnog za ventilaciju dvorane. Veliina prostorije ovisi o gabaritnim dimenzijama dvorane, tj. o veliini samog ureaja. Ureaj se dimenzionira tako da osigurava 4-6 puta izmjenu zraka u jednom satu, dok se koliina svjeega zraka odreuje na osnovi broja korisnika u samoj dvorani, uz uvjet da minimalna koliina svjeega zraka bude 1 izmjena zraka u satu. Ureaj za kondicioniranje zraka mora imati ugraen rekuperator topline. Prostorija mora imati mogunost spoja na vanjski zrak - bilo putem ventilacijskih kanala ili direktno. Zidovi strojarnice moraju biti toplinski i zvuno izolirani prema postojeim propisima, te protupoarno otporni u trajanju od najmanje 60 minuta. Podovi strojarnice moraju biti vodonepropusni i u prostoriji treba biti ugraena podna reetka za odvod vode s poda strojarnice. Na svim prodorima kanala iz strojarnice u dvoranu moraju biti ugraene protupoarne zaklopke. Vrata strojarnice otvaraju se prema van i moraju biti u protupoarnoj izvedbi. 2.2.6.9. Prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje Ova prostorija mora biti opremljena praonikom s toplom i hladnom vodom. 2.2.6.10. Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom Ulazni prostor treba, prema mogunosti, locirati to blie svlaionicama. S obzirom na nae klimatske prilike u kontinentalnom dijelu zemlje, preporuuje se izvedba vjetrobrana. Veliina i oprema ulaza ovisi o konkretnim uvjetima koji se postavljaju u koritenju dvorane (mogunost sjedenja i zadravanja, oglasna ploa, zvonce za odmor i sat vezan na signalizaciju kolskog objekta). U neposrednoj blizini ulaznog hala preporuuje se osiguravanje sklopa prostorija za zadravanje i osvjeavanje (priprema, posluivanje, spremite, spremite ambalae i sl.), s garniturama za sjedenje i zadravanje, oblikujui prostor tako da boravak u njemu bude ugodan.

85,86 dvorana TZK pomini ko, pregrada, tribine teleskopske tribine

40


Potrebno je predvidjeti muki i enski sanitarni vor sa pretprostorima. 2.2.6.12. Gledalini prostori U pravilu se gledalini prostori u polivalentnim objektima, ako broj mjesta u gledalitu ne premauje 600, izrauju kao dvonamjenski prostori. Zato se gledalita izvode kao montano-demontana, tako da se prostor ispod gledalita, kada se ne koristi za gledalite, upotrebljava kao prostor za rad (nastavu). Takvom konstrukcijom gledalita kod pojedinih veliina dvorana poveavamo uporabni prostor za rad i do 20%, a u pogonu smanjujemo nepotrebno zagrijavanje prostora iznad gledalita, to u odnosu

hildegard auf franic _ osnovne skole / primary schools

Documents