UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA:HISTORIJA UMJETNOSTI II.

FAKULTET FilozofskiKATEDRA HistorijaSMJER Savremeno dobaODSJEK Historija ECTS 4

SEDMIČNI BROJ SATI U SEMESTRUPredavanja 2Auditorne vježbe 0Eksperimentalne vježbe 0Nastavnik Asistent Interesna grupa Studenti treće godine Odsjeka za historijuKonsultacije Svaki radni dan od 10:00 do 12:00 sati u

kancelariji kod predmetnog nastavnikaDodatne informacijeAdresa fakulteta Tihomila Markovića 1, 75000 TuzlaTelefon 00387 35 252 188 Fax 00387 05 306 331Telefon - kancelarija 00387 35 306 338Web strana fakulteta www.untz.baWeb strana nastavnog kursa www.ff.untz.ba

PREPORUČENA LITERATURA

Literatura * Literature:

Grupa autora, Opća povijest umjetnosti, treće izdanje, Mozaik knjiga, Zagreb 2004. H. W. Janson, Istorija umetnosti. Pregled razvoja likovnih umetnosti od praistorije do danas. Izdavački zavod Jugoslavija. Beograd 1975.Senaid Hadžić, Sead Selimović, Kultura i tradicija u Bosni i Hercegovini: višemilenijski kontinuitet, Tuzla 2012.Christian Nugue, Velike civilizacije svijeta, Extrade, Rijeka 2005.John Julius Norvich, Velike arhitekture svijeta, Marijan tisak, Split 2005.Dana Arnold, Historija umjetnosti: kratak uvod, Šahinpašić, Sarajevo 2006. Grupa autora, Opšta enciklopedija Larousse, u tri toma. Tom tri. Geografija, istorija, industrija i tehnika. Vuk Karadžić, Beograd 1973.

1

PREDUSLOVIStudent nema nikakve preduslove za polaganje ispita iz predmeta Historija umjetnosti II. izuzev redovnog prisustva nastavi i obaveza koje iz toga proističu.

SADRŽAJ PREDMETA

Sadržaj / struktura predmeta1. Kriza tradicije i nastanak savremene umjetnosti: Razvoj umjetnosti u 19. stoljeću (pojava realizma, historicizam, impresinizam, postimpresionizam, simbolizam, pointilizam); Umjetnost u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave. 2. Umjetnost 20. stoljeća: Art Nouevau, fovizam, ekspresionizam, naiva, kubizam, orfizam, apstraktna umjetnost, suprematizam, De Stijl, konstruktivizam, futurizam, dadizam. Metafizičko slikarstvo, nadrealizam, apstraktni ekspresionizam, kinetička umjetnost, pop art, neo-realizam, minimalizam, tašizam, infornel, konceptualna umjetnost. Land art. Postmoderna. Umjetnost u Bosni i Hercegovini u 20. stoljeću.

CILJEVI PREDMETA

Studenti treba da usvoje osnovna znanja o krizi tradicije i nastanku savremene umjetnosti: da steknu znanja o razvoj umjetnosti u 19. stoljeću (pojava realizma, historicizam, impresinizam, postimpresionizam, simbolizam, pointilizam); Da steknu znanja o umjetnosti u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave. Studenti treba da razumiju umjetnost 20. stoljeća: Art Nouevau, fovizam, ekspresionizam, naiva, kubizam, orfizam, apstraktna umjetnost, suprematizam, De Stijl, konstruktivizam, futurizam, dadizam. Osim toga, treba da razumiju i znaju metafizičko slikarstvo, nadrealizam, apstraktni ekspresionizam, kinetička umjetnost, pop art, neo-realizam, minimalizam, tašizam, infornel, konceptualnu umjetnost. Isto tako treba da ovladaju terminima i pojmovima Land art, Postmoderna itd. Studenti treba da znaju osnovne činjenice o umjetnosti Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću.

OČEKIVANE RAZVIJENE SPOSOBNOSTI / KOMPETENCIJE STUDENATA

Na kraju semestra uspješni studenti, koji su tokom čitavog nastavnog perioda kontinuirano izvršavali svoje obaveze, biti će osposobljeni da: znaju osnovne činjenice o krizi tradicije i nastanku savremene umjetnosti: da znaju o razvoju umjetnosti u 19. stoljeću (pojava realizma, historicizam, impresinizam, postimpresionizam, simbolizam, pointilizam); Da znaju o umjetnosti u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave. Studenti treba da razumiju umjetnost 20. stoljeća: Art Nouevau, fovizam, ekspresionizam, naiva, kubizam, orfizam, apstraktna umjetnost, suprematizam, De Stijl, konstruktivizam, futurizam, dadizam. Osim toga, treba da razumiju i znaju metafizičko slikarstvo, nadrealizam, apstraktni ekspresionizam, kinetička umjetnost, pop art, neo-realizam, minimalizam, tašizam, infornel, konceptualnu umjetnost. Isto tako treba da ovladaju terminima i pojmovima land art, postmoderna itd. Studenti treba da znaju da se uporedo sa razvojem evropske i svjetske razvijala i bosanskohercegovačka umjetnost koja je doprinijela sveukupnome razvoju društva na ovome području.

NASTAVNE METODE

U cilju efikasnog izvođenja nastave i postizanja očekivanih ciljeva nastavnog predmeta Historija umjetnosti II koristit će se različite nastavne metode: usmeno izlaganje-monolog, razgovor-dijalog, dedukcija, indukcija, analiza, sinteza, komparacija podataka itd.

2

Predavanja

Student je u toku cijelog semestra obavezan dolaziti redovno na predavanja (P). Nastavnik će tokom čitavog semestra na posebno kreiranom obrascu pratiti prisutnost studenata. Za prisustvo predavanjima student ostvaruje 5 bodova, a isto toliko i za prisustvo vježbama.

Izostanci studenata sa predavanja neće biti tolerirani. U slučaju da student zbog bolesti ne može prisustvovati predavanjima u dogovoru sa predmetnim nastavnikom može nadoknaditi iste u određenom terminu ili će dobiti dodatni zadatak vezan za tematiku predavanja koji će trebati riješiti samostalno ili uz konsultacije sa predmetnim nastavnikom. Također, za kontinuiranu aktivnost na času u toku cijelog semestra, u diskusijama sa nastavnikom moguće je dobiti pet (5) bodova.

Ukoliko student ispuni naprijed navedene uvjete bez izostanaka s predavanja, te bude aktivan na časovima u toku semestra dobiva 5+5+5 bodova na osnovu prisutnosti i aktivnosti (ukupno 15 bodova).

Na navedenim oblicima nastave studenti trebaju aktivno učestvovati u diskusiji sa nastavnikom. Također, nastavnik će studentima tokom čitavog semestra dodjeljivati određene zadatke i obaveze vezane za predavanja koji oni trebaju izvršavati kako bi bili spremni za naredni čas.

Seminarski rad

Seminarski rad će obuhvatiti određenu tematiku, realizirati će se uz konsultiranje raspoložive udžbeničke literature, literature dostupne na internetu i slično. U timskom projektu svi studenti tima obavezni su aktivno učestvovati i dati svoj doprinos. Na taj način studenti mogu međusobno razmjenjivati ideje, diskutirati, učiti jedni od drugih, donositi konačne odluke i zaključke. Tako se razvijaju njihove komunikacijske, verbalne i vještine pisanja.Za urađen i odbranjen seminarski rad studenti dobivaju 15 bodova.

Testovi – mini ispiti (kolokvijalni ispit)

Nakon završetka prve tematske cjeline: /Kriza tradicije i nastanak savremene umjetnosti: Razvoj umjetnosti u 19. stoljeću (pojava realizma, historicizam, impresinizam, postimpresionizam, simbolizam, pointilizam); Umjetnost u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave./, i nakon druge tematske cjeline /Umjetnost 20. stoljeća: Art Nouevau, fovizam, ekspresionizam, naiva, kubizam, orfizam, apstraktna umjetnost, suprematizam, De Stijl, konstruktivizam, futurizam, dadizam. Metafizičko slikarstvo, nadrealizam, apstraktni ekspresionizam, kinetička umjetnost, pop art, neo-realizam, minimalizam, tašizam, infornel, konceptualna umjetnost. Land art. Postmoderna. Umjetnost u Bosni i Hercegovini u 20. stoljeću./, organizirat će se testiranje, odnosno kolokvijalni ispiti koji će se sastojati od određenog broja pitanja i zadataka u cilju provjere stečenih znanja studenata. Studenti po osnovu položenih kolokvijalnih ispita trebaju osvojiti 10 bodova. Ocjene dobivene na ovim ispitima ulazit će u prosjek ocjene koju student dobije na završnom ispitu. U toku predispitnih obaveza student treba osvojiti najmanje 50 bodova.

METODE PROVJERE ZNANJA

Za provjeru usvojenog znanja na predmetu Historija umjetnosti II. koriste se:

Pismene metode Usmene metode

Pismene metode obuhvataju pismenu provjeru znanja na testovima – mini ispitima nakon obrađenih određenih oblasti nastavnog programa i na završnom ispitu.

3

U skladu sa članom 128. Zakona o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona:

a) Uspješnost studenata se prati kontinuirano tokom nastave i izražava se u bodovima.b) Ispunjavanjem pred ispitnih obaveza i polaganjem završnog ispita student može ostvariti najviše

100 bodova.c) U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti predviđeno za aktivnosti i

provjeru znanja u toku semestra.

METODE OCJENJIVANJA STUDENATA

Završni ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Položen pismeni dio ispita je uslov za izlazak i polaganje usmenog dijela ispita. Završni ispit se polaže nakon odslušanog VI (šestog) semestra, a u terminima koje utvrđuje Senat Univerziteta.

Način polaganja završnog ispita

Pismeni dio ispita

U okviru pismenog dijela ispita studenti rješavaju test sastavljen od 5 pitanja u kome se u jednom pitanju traže najmanje pet odgovora. Odgovori na pitanja u testu se boduju po principu potpuno tačan odgovor na pitanje 5 (pet) bodova, a svaki tačan odgovor u okviru pitanja1 (jedan) bod. Student je položio pismeni dio ispita ukoliko je ostvario 13 (trinaest) bodova. Maksimalan broj bodova koji student može dobiti na pismenom dijelu ispita je 25 bodova.

Usmeni dio ispita

Usmeni dio ispita slijedi nakon položenog pismenog dijela ispita. Realizira se postavljanjem pet pitanja od strane nastavnika iz nastavnog predmeta Historija umjetnosti II, te diskusijom između nastavnika i studenta. Student je položio usmeni dio ispita ukoliko postigne minimalno 15 bodova (za svako pitanje po pet bodova).Maksimalan broj bodova koji student može dobiti na usmenom dijelu ispita je dvadeset i pet bodova (25), na svako pitanje po pet bodova.

SISTEM BODOVANJAObaveza studenata Bodovi Aktivnosti

Prisutnost na predavanjima <5

<50Predispitne obaveze studenata u toku semestra

Prisutnost na vježbama <5Aktivnost studenata <5Seminarski rad <15Mini testovi <20Pismeni dio ispita <25

<50Završni ispit

Usmeni dio ispita <25SISTEM OCJENJIVANJA

Broj bodova Konačna ocjena94-100 Deset - 1084-93 Devet – 974-83 Osam – 864-73 Sedam – 754-63 Šest – 6< 53 Pet – 5

PREPISIVANJEUkoliko student za vrijeme ispita bude prepisivao, bit će odmah udaljen sa ispita, a njegov rad se neće bodovati.

4

PREPORUČENA DODATNA LITERATURASvu dodatnu literaturu u vezi nastavnog predmeta studenti mogu dobiti od predmetnog nastavnika.

ORGANIZACIJA IZVOĐENJA NASTAVE

PREDAVANJA

Sedmica Dan Datum Naziv predavanja Broj sati

1. Razvoj umjetnosti u 19. stoljeću – opće napomene 2

2. Pojava realizma u umjetnosti 2

3. Historicizam u umjetnosti 2

4. Impresionizam u umjetnosti 2

5. Postimpresionizam u umjetnosti 2

6. Simbolizam i pointilizam u umjetnosti 2

7. Umjetnost u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave.

2

8. Umjetnost 20. stoljeća – opće napomene. Umjetnost u Bosni i Hercegovini u 20. stoljeću.

2

9. Art Nouevau, fovizam u umjetnosti 2

10. Ekspresionizam i naiva 2

11. Kubizam, orfizam, apstraktna umjetnost, suprematizam 2

12. De Stijl, konstruktivizam, futurizam i dadizam u umjetnosti 2

13. Metafizičko slikarstvo, nadrealizam, apstraktni ekspresionizam, kinetička umjetnost, pop art, neo-realizam, minimalizam, tašizam, infornel, konceptualna umjetnost.

2

14. Land art. Postmoderna u umjetnosti 2

15. Umjetnost na prosturu Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću 2

Ukupno 30

5

Školska godina: 2014/2015.EVIDENCIJA REZULTATA PROVEDENIH AKTIVNOSTI STUDENATA I

FORMIRANJE KONAČNE OCJENESemestar: VI - šesti Nastavni predmet: Historija umjetnosti II

R/bPrezime i ime studenta

Prisutnost

Aktivnost studenta I

Kolokvij

Seminarski rad II

Kolokvij

IspitUB

Konačna ocjena

P AV ASR

ISRG

PI (test)

UI

1.2.3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.22.

6

23.24.25.26.27.28.29.30.31.32.33.34.35.36.37.38.39.40.41.42.43.44.45.P-PredavanjaAV-Auditorne vježbeA-aktivnost studenta

1K-prvi kolokvij2K-drugi kolokvijSRI-Seminarski rad individualniSRG-Seminarski rad grupni

PI-Pismeni ispit (test)UI-Usmeni ispitUB-Ukupan broj bodova

7

UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek: Historija Nastavni predmet: Historija umjetnosti II. Predavanja:

RASPORED ČASOVA - Ljetni semestar - ak. 2014/15. godine

Red.broj

VRIJEME PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK

1. 08 - 09

2. 09 - 10

3. 10 - 11

4. 11 - 12

5. 12-13Historija

umjetnosti II.

6. 13-14Historija

umjetnosti II

7. 14-15

8. 15-16

9. 16-17

10. 17-18

11. 18 - 19

12. 19 - 20

8