historija umjetnosti i-skripta prva

8/13/2019 Historija Umjetnosti I-Skripta Prva

1/35

Historija umjetnosti I-skripta prva

Podjela historije inae je na:

1.Prahistoriju

2.stari vijek

3.srednji vijek (5-15 stoljee-Cristofer Columbo i otkrie Amerike)

4.Novi vijek

5.Moderno/novo doba

*Paleolit(starije kameno doba):

Paleolit (starije kameno doba) je prvo razdoblje u razvoju ovjeka, a traje od otprilike 2,5milijuna godina prije Krista pa do oko 10 000 godina prije Krista. Poinje procijenjenimrazdobljem upotrebe prvih kamenih orua od strane prvih hominida. Na paleolit senastavlja mezolit (srednje kameno doba), koji zapoinje s poecima poljoprivrede.

Najznaajnija djela paleolitske umjetnosti su slike ivotinja, koje su urezane, naslikaneili isklesane na kamenim zidovima peina, kao na primjer izvanredni Ranjeni bizon izpeine Altamireu sjevernoj paniji (oko 15 000-10 000 g.p.n.e.). Zidovi su oslikavaniprirodnim bojama 'zemljanim' (npr.blato, trava...) i krvlju... Takoe ostaci kamenogorua za lov, tapovi... tapovi, naravno nisu sauvani, ali poneki kamen jeste; to suveliki obluci ili komadi veeg kamena sa tragovima koji navode na zakljuak da suupotrebljavani vie putaza istu operaciju.

U posljednjem razdoblju paleolita, prije jedno 20 000 godina, nailazimo na najstarija

umjetnika djela koja su uraena sa sigurnou i prefinjenou koje su daleko odskromnih poetaka. Zadivljeni smo snagom crtea, optom opservacijom, prefinjenokontrolisanim sjenenjem...Pitanje je zato slui takva umjetnost i kakao se ouvalatoliko godina netaknuta? Naime, vrlo je lako odgovoriti na posljednje jer su se crteiuvijek crtali u najmranijim dijelovima peina i to dalje od ulaza, daleko od ulaza kakone bih odmah na poetku bile dostupne ljudskom oku. Do nekih se moe stii samopuzei, a put do njih je tako zamren da bi se gotov svako bez iskusnog vodia izgubiou hodnicima peina. Peina u Lascauxu je otkirvena pukim sluajem 1940.godine kad jegrupa djeaka igrajui se krenuli za svojim psom koji je upao u jamu koja je vodila upodzemnu dvoranu. Vjeruje se da su stvarane kao dio magijskog obreda koji je trebao

da obezbjedi uspjean lov. Ostaje dosta pitanja na koja samo moemo nagaati jernema gotov nikakvih materijalnih dokaza, nema pisma, ali uz odlino slikarstvo iakonisu poznavali zakone. Nisu li moda mislili da se magije trebaju obav ljati u utrobi


2/35

zemlje, jer je i sama zemlja neto ivo, i jer se iz njene utrobe raa sav ostali svijet?Neke peinske slike ak pruaju i objanjenje za poreklo ove tradicije o magiji plodnosti;u veem broju primjera oblik ivotinje kao da je bio nametnut prirodnim oblikom stijene,tako da se oblici njenog tijela poklapaju s ispupenjima, a obrisi prate ile i pukotinekoliko god je to mogue.

Postojanje peinskih obreda koji se odnose kako na plodnost ljudi,tako i ivotinja,potvreno je reklo bi se jedinstvenom grupom paleolitskih crtea otkrivenih nedavno nazidovima peine Addaure blizuPalenna na Siciliji...(vie informacija potraite u knjigama,na internetu... jer na ovom prvom predavanju Produkt dizajn nije bio-izvori

informacija:kratki rezime na drugom predavanju i Historija umjetnosti H.W. Jansona.)

*Neolit (mlae kameno doba):

Neolit ili mlae kameno doba je period prahistorije u kojem je ovjek potpuno ovladao

proizvodnjom i upotrebom oruja i orua od izglaanog kamena. Ljudske zajednice nisuistovremeno savladale ovu vjetinu. One koje su ranije poele koristiti bolje orue, bresu napredovale i ule su u neolit prije onih koji su u dalje klesali kamen. Najbre su serazvijala drutva na Bliskom istoku. Tamo je mlae kameno doba poe lo oko 7000godina p.n.e. Na sredinjem Balkanu je mlae kameno doba poelo teko oko 5500.godine p.n.e. Pored novog naina obrade kamena i izrade boljeg lovakog oruja,ovjek neolita je usavrio ribolovni alat, nauio izraivati glineno orue i napravio prvirazvoj. Ipak, najvanije od svega je bilo pripitomljavanje ivotinja i uzgoj divljih itarica.

Postoji vie vrsta zemunica, prema tome da li su potpuno ili samo djelimino ukopane,

ili su itave iznad tla. Meu njima postoji i razlika u konstrukciji. Ima onih koje suizgraene samo od zemlje, a ima ih i kod koji je skeletni sistem od kolja. Zajedniko zasve zemunice je graevinski materijal od kojeg su napravljene, zemlja, po emu su idobile naziv. Sasvim ukopana zemunica ima s gornje strane pokrov od kolja, zemlje i

granja. U prostor se ulazi usjeenim stepenitem. Savreniji tip je djelimino ukopanazemunica. Tlocrt je kruni ili ovalni. Nosivi dio je skeletod kolja u obliku kupe, povezanpletarom. U sredini prostorije bilo je ognjite, oko kojegje bila izgraena zemljanaovalna klupa za sjedenje i spavanje. Graena je i zemunica koja nije ukopana, i to samood zemlje, u vidu nekog nepravilnog potkupolnog prostora.

Glavni tip neolitske kue predstavljaju sojenice. Kao zemljane i kamene kue i one sepojavljuju samo u veim grupama, obrazujui manja ili vea grupisana naselja.Sojenika naselja su graena uz obale rijeke, jezera i mora, kao to to rade i danasneka azijska i afrika plemena, koja se nalaze na primitivnom stepenu drutveno -ekonomskog razvoja. Sve kuice bile su izgraene na prostranoj podnici od drvenihoblica i naboja zemlje. Ovakva uzdignuta podnica, terasa sa ogradom, lei na sistemukolja gusto pobijenog u vodi, ili uz obalu, do koje vodi iri ili ui most, ija se podnica


3/35

moe ukloniti, da bi se sojeniko naselje odvojilo od okoline i tako zatitilo odeventualnih opasnosti. Svaka sojenica u tlocrtu je pravougaonik, sa jednom ili dvije

prostorije. U prvoj je bilo ognjite, druga prostorija, ukoliko je postojala, sluila je zaspavanje. Konstruktivni sistem je bio drveni sklop stubaca, greda i kosnika, ili su zidovi

graeni od horizontalno postavljenih greda na preklop. Ispuna zida je najee pleter od

prua, spolja i iznutra oblijepljen malterom od blata. Dvovodni krov je imao pokriva odslame i indre. Izmeu koliba, u podnici, bilo je otvora kroz koje se silazilo do amacana vodu. amci su bili izdubljeni iz jednog debla. Sojenika naselja na teko prilaznimmovarnim terenima (tresitima) zovu se "glibice". Sojenice se grade kroz itav periodneolita i kasnije u bakarnom, bronzanom i eljeznom dobu.

Neolit je na podruju BiH nastajao oko 5500. godine p.n.e, a trajao je sve do 4000.godine p.n.e. Osnovna obiljeja neolita su razvoj zemljoradnje i stoarstva,pripitomljenje ivotinja, te pojava ruralnih naselja tj. prelazak na sjedilaki nainivota.Na prostoru BiH postoji vei broj nalazita iz vremena neolita. Dijele se na:

Starevaka grupa

Kakanjska grupa

Butmirska grupa (Butmirska grupa je dobila ime po jednom od najznaajnijih nalazita izneolitskog perioda u Evropi - Butmiru kod Sarajeva. Smatra se da je butmirska grupa

nastala oko 4000. godine p.n.e. Najpoznatija nalazita neolita butmirske grupe BiH su:Butmir kod Sarajeva, Obre II kod Kaknja, Zelena peina na Buni te Lisiii kod Konjica. )

Ljudi poinju da se grupiu, da ive u manjim zajednicama, traili su plodno tlo kako bi

se naselili. Vaan je neolitski ovjek, ono to on gradi, jer sve ovo danas se razvilo iz tihprimitivnih nastambi. Usavrila se tehnika obrade oruja, glaanje kamena... Arhitektura

je podijeljena na: stambenu, sakralnu(vjersku) i javnu arhitekturu.

Do 6000. godine poinje pripitomljavanje ivotinja. Ustvari, pitamo s ekoja je bit togovjeka? Javlja se intenzivna keramika produkcija npr. kultne posude i posude zasvakodnevnu upotrebu. Bila je jako vana vjera, tj. uloga vjere npr. u slubimonoteizma, politeizma... N aosnovu materijalih dokaza/ostataka moemo donositizakljuke u ta su oni zapravo vjerovali.Stambena arhitektura-kaakteristine zemunice isojenice, karakteristina je i pojava prvih gradova.Megalitska arhitektura-podjela:menhir, dolmen i kromleh. Prve nastambe zidane su od opeke, cigle suene na suncu.Sojenice su namjenski napravljene na vodi da bi se zatitilo od prirodnih neprijatelja. To

je bilo primitivno napravljeno od prua, drvea...

Jako vani su zidovi grada Jerihona (u Palestini), jer to je jedan od najstarijih gradovana svijetu-oko 7000 g.p.n.e. Vrlo vani izvori informacija su sveta pisma iz starihgradova. Dolazi do pojave utvrenih gradova-arhitekture.


4/35

Vlo bitna stvar su lobanje-koji je bio jedini ispravni nain konzervacije kao to je nekadbilo. One su bile dokaz onoga u ta su oni vjerovali. Jerihonske glave, lobanje obloenegipsom, razvijale su se zbog vjerovanja. Npr. oni su glave svojih predaka odvajali od

tijela i kopali tijelo, a glavu su stavljali iznad zemlje, blagali je lijepo s gipsom, u oi sustavljali koljke i lobanje su bojili. Time su eljeli da zadre duh tog pretka na taj nain

to su vjerovali da je dua bila u glavi tj. elja da se sauva duh.

Catal Huyuk, Turska, Anadolija, mlae od Jerihona za oko 1000 godina, neolitskonaselje oko 7000-6000 g.p.n.e. Prisutan je sloeniji arhitektonski princip, interesantno jekako nisu ulazili kroz vrata, ve su ulazili odozgo, sve je izgledalo poput malih gradia...

Vaan segment je bila veoma topla klima koja je omuguavala takvu gradnju. Pojavazidnog slikarstva i to po prvi put u tom periodu su se pronale pripremljene podloge.Prisutna je drvena konstrukcija, a stub je najvaniji konstruktivni element.

Prostorije su bile dekorisane glavama bikova, reljefima ivotinja ili zidnim slikama. Uovom periodu ivotinje ve postaju kao ideali/idoli vjerovanja (npr. animizam). Javljajuse i prvi pokuajiprikaza i grafikih prezentacija ema grada (npr. ogromni vulkan, maligradii-ptiija perspektiva...)

Takoe rekonstrukcije oslikanih zidova kue npr. skulputra ene, kao majke, kao oobekoja raa, ideal ljepote, potovanje prema eni... Lavovi, leopardi...-su predstavljalisimbole moi kao i sve sotale opasne ivotinje. Bili su prisutni stilizirani oblici tijela,dominantnost je izraena...

Prikaz eme kue u Lepenskom viru, erdapska klisura, Srbija, izgled potkoviastog

nasljea, proerje je otvoreno prema Dunavu, aprema nazad se suavalo. Ve su iprimjetne odreene prve proprocije kue (ne naselja, ali da kue). Obino su bile dvijesobe, ognjite, kip u koji su vjerovali... S obzirom da su ivjeli pored Dunava bavili su selovom i ribolovom. Raene skulpture su postavljane uz ognjita, raene od velikihoblutaka, pristuna stilizacija obila i ematizacija... Sve je bilo s razlogom, jer nita se nijebezveze pravilo npr. skulptura 'rodonaelnika'...

Mlai neolit( oko 3500-2000 g.p.n.e.) BiH-Butmirska kultura je najvanija kultura za BiH.Pronaene skulpture, pe u kojoj se pekla keramika, crnopolirana keramika, spiralno-trakasta keramika... Nekad su se bojile, a nekad su bili prisutni reljefni oblici...Butmirska

vaza-motivi u vidu spirala slova C i S, mogue su bile razne profilacije tih vaza,kontrasti, boje prema boji, ritminost... Takoer nalazita malih skulptura ulavnom suene u pitanju koje su grupisane po odreenim kriterijima...

*Megalitska arhitektura:To je arhitektura (ne u klasinom smislu te rijei) koja jepovezana direktno s prirodom. Legenda kae da su ljudi iznad Alpa prenosili ogromno


5/35

kamenje kotrljajui ga preko velikih rastojanja na malo mjesto. Morala je postojati ilivolja ili nadreenost od nekog ili neki vii cilj...

Menhir-karakterie ga da je ogromni kamen zaboden uspravno, samo pravo u zemlju.Postavljali su se u odreenom pravcu npr. gdje e se klanjati suncu itd...(jedna od

teorija).

Dolmeni-su predstavljali kao neke kapije graene od dva menhira sa strane i jedanodozgo. Najee su obiljeavali grobno mjesto tj. gdje je neko zakopan... Neki su biliprekriveni zemljom ili manjim kamenjem tako da su tvorili tumule (gomile ili gromile), a

nekima je taj pokrov vremenom ispran.

Kromlesi-svetilita, doslovno, postavljana kombinovanjem tih oblika. Kosi kamen ucentru je definitivno bio svetilite, nije bila planska gradnja u pravom smislu te rijei.Prvo se postavljalo kao jedan veliki pravilni krug, unutar kao potkovica i sredinu je

zauzima taj centralni kamen-hram /oltarni kamen, i sve je imalo svoj smisao... Ne moese taano znati smisao toga i teko je odgovoriti da li je to stvarno bilo i na koji nain,kako... Pitanja savrene krunice, matematike... vrlo su diskutabilna...Dolmen (trilit)-21.juna na ljetni solisticij suneve zrake su tano obasjavale oltarni kamen. Vjeruje seda su se ova svetiita koristila za odrevanje svih astronomskih pojava, kao i ljetnog izimskog solisticija...

UMJETNOST MEZOPOTAMIJE

( Sumer, Akad, Asirija, Babilon, Perzija)

Umjetnost starog vijeka, uporedo/paralelno se razvijaju dvije stare, velike cilivizacijekoje se razvijaju na dva razliita naina (umjetnost Mezopotamije i Egipatskaumjetnost). Mezopotamija obuhvata iroki prostor meurijeja Eufrata i Tigrisa, dvijeogromne rijeke koje su predstavljale glavni oslonac za ivot.

Npr. u metalnom dobu kroz pronalazak bakra, legure, kalaja, ruda i dr. prisutna je

hijerarhija metala, ve tad je prisutna podjela u tadanjoj zajednici, neki metali postajupovlateni (Zlato), forma je robovlasnikog drutva, odnos boanstva i obinih smrtnika,nije bilo demokratije...

Mezopotamija je bila spoj nekoliko povezanih kultura, npr. Sumerci-su najstariji narodi,

Akaani-simbioza stanovnitva, stapanje, mixsanje kultura, preuzimanje odreenihvjerovanja..., Asirci- su specifian narod, poharali su cijeli dio, preteno ratniki narod,Babilon-babilonska carstva, Perzijanci-na kraju se izdvajaju svojom vjerom, pojava

dualizma tj. Bog dobra i Bog zla, ivjeli su u gradovima, dravama, jer nije bilo jednejedinstvene drave, postojali su zakoni, ljudi su bili pismeni, pisalo se na glinenimploama...


6/35

Uporedo se razvijaju dva naina pisanja tj. dva razliita pisma; dok se u Egiptu pisalohiroglifima, slikovnim pismom, u Mezpotamiji je bilo zastupljeno klinasto pismo, glinene

ploice od kojih ih je dosta pronaeno i sauvano... Danas se taj prostor extremnoeksploatie politiki, politike manipulacije... Sve svete knjige (Kur'an, Biblija...) odtamo

je epicentar svih zbivanja, kulture, vjere... Razvija se fantastina kultura, gradovi-centri

kao to su Ur, Sumer, Babilon, Uruh...

Sumerani su vjerovali u vie Bogova tj. politeizam, a da bi shvatili tu kulturu i ljudemoramo shvatiti u ta su oni vjerovali. Nisu vie u pitanju samo kultovi ve vie Bogova,koji dobijaju svoja imena i oblija (sloboda u davanju oblika i imena Bogovima, npr.antropomorfno-ovjeiji oblik, zoomorfno-ivotinjski...). Vrlo je vana simbolika brojeva usvm vjerama, jer su se brojevi vezivali za odreena boanstva i pojave.Gradovi su biliutvreni, materijal je uglavnom bio suena opeka. Prvo su bili primitivni kalupi, a kasnijesu se usavravali, prvili zatitne zidove, a unutar gradova je bila kultura visokog sloja -boanstava(posebne velike kue), a za obine smrtnike arhitektura nieg izgleda tj.

obine kue bez bogatih ukrasa... U centru je bio hram odreenog boanstva koje jebilo zatitnik tog grada i zigurat (vjerska graevina gdje se ovjek htio pribliiti Bogu),kao uzvieni objekti na visinama, brdima... Bio je plan kue npr. hram, terasa, sve jeplanski bilo napravljeno, bijeli hram je bio na vrhu na platformi na visini od 12

metara.(bijeli- jer je bila bijela opeka...)

enska glava i Uruka (3200 g.p.n.e.) je umjetniko djelo tog perioda. Nisu modelovali pokockastoj formi poput Egipana, ve po principu valjka, kupe i kruga. Skulpture su uvijekimale jako naglaene oi (u 99% sluajeva) koje su ostavljane kao prazne/uplje, ali subile ispunjene dragocijenim materijalima, a obrve su bile spojene. Na glavi je bila zlatna

kaciga ili perika...Grad Ur-sistem navodnjavanja, spoj prirode i graevine, arhitektura,zigurat, graenje palata, kue, hrama-ve je pristan raspored graevina... Zigurati suobino imali sedam stepenika i svaki od njih je bio obojen drugom bojom (opetsimbolika boja i brojeva). Na vrhu je bila zlatna iili srebrena. Hram se suavao premakraju.Ljudi su gradili na velikim povrinama, bila je prisutna organizacija i podjela rada.Obian smrtnik nije mogao biti u tom hramu, ve samo visoki slojevi drutva. U hramu,odnosno unutar hramova su se nalazile skulpture.

Suena opeka je sama po sebi kao meterijal dosadna, jer je jednolian materijal, nemapunou, ukrasne vrijednosti...(oni su radili gleesanu opeku).

Kulimatski uslovi su odreivali oblaenje, izglede, eljanje kose, frizure, bradu... U Uruje istraeno 16 kraljevskih grobnica. Prisutna su dva naina sahranjivanja: prvi jesahranjivanje cijelog tijela koje se zatrpava zemljom, a drugi je zapaljivanje i stavljanje

pepela u urnu...Kad su se zakopavali uz njih su stavljali odreene priloge npr.dragocjene predmete, da bi se prikazao status i pokazalo vjerovanje u zagrobni ivot...


7/35

Harfa kraljice Pu'abi-poznavali su muziku, instrumente, a takoe je bila prisutnadekoracije elnog dijela npr. likovi fantastinih ivotinja na elu instumenta, takoe navelikim prijestoljima (oko 3500 g.p.n.e.), prisutna fantastika, uglavnom spajanje ljudskog

i ivotinjskog u jedno...

Interesantni su i materijali npr. zlato, pikturalnost, hrom... (kaciga iz Ura oko 2599g.p.n.e.). Razvijanje unikatnog oblikovanja, primjenjenje umjetnosti, karakteristini sumotivi kukica... Jako zanimljivo je Kraljevsko prijestolje iz Ura koje je raeno daprikazuje dvije strane, tj. jednu iz rata, a jednu iz mira. To je dokumentarno

svjedoanstvo gdje se vidi kako su se oblaili, koja je vojna oprema koritena,prikazana je hijerarhija-najvanija linost je bila najvea, prisutna je horizontalnakompozcija, likovi su bili manji-nema proporcija i nisu komponovani, vidi se kojim su se

poslovima bavili...

rtveni stalak-prsutnost ekspresinog izraavanja (npr. kao Van Gogh), tj. prikazivanje

na djelu naih unutranjih osjeanja prema neemu, to je ekspresivnost....Skulpture izAbuovog hrama su stajale grupisane u hramu, hijerarhijski poredane, stoje u ukoenom,drvenastom poloaju, centriran ubitani pogled, mala usta, male ake... Oi su pravljeneod lapis lazulija i one su bile naizraajnije kog figure...Glava semitskog kneza Sargona I,utemeljivaa Akadskog kraljevsta, je tehniko remek djelo rada s bronzom, ematizirana

je brada, fini oblik usana, linija obrva, modelirana mada, vrlo zahtjevna u svakom

smislu, u oima dragocjenu kamenje...Detalj Naram-sinova stela, prvi spomenikposveen nekom vladaru u kome se spominje konkretan historijski dogaaj.Odreivanje vrste kamena, keman kao materijal, i tu je prisutna hijerarhija, najboljikamen ide najvanijem (npr. kip kralja Gudee, Louvre, Pariz)

Asirska umjetnost- oko 1100 godina se javljaju Asur, Ninima, Nimrod... vrlo vanigradovi, centri asirske umjetnosti. Politeizam, zigurati, stambene palae, sve je tuprisutno, ali se dolazilo do savrenstva... Bitna je uloga vladara, Asirci su bili jako slijepnarod, ratniki narod, nisu imali milosti ni prema kome...

Fantastina je stambena arhitektura gdje su ivjeli vladari koji su bili mnogo vaniji odboanstava, graene su od glazirane opeke... Ogromne su bile proporcije rezidencija,soba za doeke, prijeme, za pravne poslove, cijela aparatura zanimanja...Bili su gradovipo principu zatvoreni s otvorenim vrtovima (istonjaki princip) jer se uvala intima.

Prisutna je gradnja frizova, velikih ivotinja na ulazima koje su zastraivale neprijatelje...Takoe prisutan tip reljefnog portreta gdje je brada dovedena do savrenstva, oi, profillica... Zanimljiv je nain obilkovanja, vrlointeresantan, gdje su se ivotinje mnogo boljeoblikovale od ljudi jer su umjetnici imali slobodu pri modelovanju... Umjetnik je u slubinaruitelja i u slubi vjere (naruitelj je vladar). Radi vjere se sve pravi. Nikako n epostoje reljefi za poraze, vrlo rijetko, uglavnom je sve graeno kroz pobjedu, vanost,mo...


8/35

Babilon-centralni gradd svijeta, opisan u svetom pismu, sravnjen sa zemljom, iz njega

potie gatanje, magija, mnogobonost... Ogromni grad s proroanstvom da e bitisravnjen, u njemu je postojalo jedno od sedam svjetskih uda (jedino sauvano supiramide u Egiptu danas), siramide, poput pumpi... Vrlo zaniljiva je babilonska kula koja

je trebala da bude podignuta kao hram do nebesa. Legenda kae da je Bog vidio ta

ljudi rade i kako su ujedinjeni da grade taj hram slavei drugog Boga, a ne njega (ljudisu govorili jedan jezik), Bog je odluio tad da pomjea jezike. Ljudi se nisu moglisporazumjeti i prestala je ta gradnja...

Perzija- ('profesorica:o ovome ja stvarno ne mogu vie, to vi sami... :D ' )

Naziv dolazi od grke rijei Persis kojom se oznaavao dananji Iran. Karakteristinapojava dualizma (vjerovanje u Boga dobra i Boga zla), ivljenje u dravama jer nije bilo

jedne jedinstvene drave, postojali su zakoni, ljudi su bili pismeni, pisalo se na glinenimploicama...

Egipatska umjetnost

Umjetnost Starog Egipta je umjetnost koja je razvila cilivizaciju iz doline Nila. Vano jeprisustvo politeizma, vjerovanje u vie bogova, svaki od njih je imao svoje ime, imao jeoblik koji je bio spoj ovjek-ivotinja; ivotinje su se jako tovale...

Egipatska religija bazira se na vjerovanju u zagrobni ivot(faraoni i grobnice). Nakonmumificiranja vjerovalo se da bog smrti Anubis (Anubis je u egipatskoj mitologiji bog

balzamiranja s glavom akala, kao i bog mrtvih i vladar podzemlja, sin Ozirisa i Neftis. Anubis je prikazivan kao akal ili ovjek s glavom akala, katkad i u pseem liku. Bio jesnano povezan s grobljima u starom Egiptu, jer je to bila ivotinja koja je p rijetilaoskvrnuu ljudskih tijela. Njegova je glava crna, to podsjea na plodno tlo uz Nil,Kemet, potrebno za zemljoradnju, ali i za smrt. Anubis je opisan u pogrebnim

kontekstima, gdje je prikazan kako posjeuje mumije ili sjedi na grobu titei je. U stvari,tijekom balzamiranja, sveenik je stavljao masku Anubisove glave. U Novom kraljevstvue se pojaviti peati s Anubisovim likom. Zadaa Anubisa u podzemlju je vaganjesrca,sredita misli i osjeaja.)kad bi ovjek umro, njegova bi dua dola u podzemlje -Duat, gdje bi mu se sudilo. Dui bi postavili mnoga pitanja i naveli grijehe. Anubis bistajao kraj vage i motrio srce i pero koje simbolizira Ma'at, boicu pravde i istine. Ako bi

dua prola, Thoth bi to zabiljeio, a Horus bi duu odveo Ozirisu, do kojeg su stajaleIzida i Neftis. Pokojnik bi uivao u pogrebnom ivotu, a mogao se pridruiti posadi Ra,koji je svakog dana putovao nebom donosei ljudima svjetlost i toplinu. Postojale suposebne Knjige mrtvih i arolije koje su sveenici itali pri izvoenju obreda. Pokojnikabi mumificirali i poloili u grobnicu.Dua je morala biti laka od pera boice Ma'at da binastavila putovanje i vjeni ivot u nebeskom Egiptu.Veoma vano je i Egipatskopismo-hijeroglifi. Egipani su se meu prvima poeli sluiti pismom (oko 3000. g. pr.


9/35

Kr.). Hijeroglifsko pismo je pismo starih Egipana, a spada u skupinu slikovnih pisama.Hijeroglifi su bili pisani na papirusu ili klesani u kamenu. Forma dananjeg stripaevoluira iz Egipta.

Takoe je veoma bitna mitologija, vejrovanje u bogove, sazvijea, Amon-Ra, Izidu,

Horusa, vaganje dua... Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu - vjerovanju usvete ivotinje. Karakteriziraju je boanstva s ljudskim tijelom i glavom ivotinje, s tim dapostoje iznimke. Jedna od glavnih dijelova religije drevnog Egipta jeste vjerovanje u

zagrobni ivot, emu svjedoi velik broj pronaenih grobnica, meu kojima su piramidenajvee, zatim velik broj mumija, statua, ali i brojna boanstva povezana sa zagrobnimivotom. Veina bogova imaankh, sveti znak ivota.

Egipani su se klanjali bogovima, tovali ih i prinosili im rtve. Smatrali su ihgospodarima svijeta. Vjerovali su u tisue bogova. Tako je bilo uvijek, osim za razdoblja

Amarne. Po naredbi faraona Ekhnatona, hramovi su zatvoreni, a izgraen je novi grad -

Amarna. U Amarni su tovali Atona - Sunev disk. Prikazima starih bogova unitavanasu lica. Za vrijeme invazija Grka, Thoth je povezivan sa Hermesom. Tijekom vladavine

Rimljana, uvedeno je kranstvo, te su hramovi zatvoreni. Izdana je naredba da sezabrani tovanje poganskih bogova. Tada je Egipat preivio sve, osim gubitka svojihbogova. Prema egipatskoj mitologiji, prvotno je postojao ocean Nun, koji se spominje

kao i bog. Iz njega je izronio breuljak. Ali postoje 3 mita o nastanku bogova iz Nuna.Prvi potjee iz Heliopolisa, Grada Sunca, te govori da je na poetku iz Nuna roen bogSunca. Izvorni mit kae da je to Atum, ali je poslije u mitu spominjan Ra. U Novomkraljevstvu, mit govori da je Amon-Ra bog Sunca. Bog Sunca je ispljunuo ua i Tefnut,blizance, a iz njegovog oka je nastala Hathor. Drugi mit dolazi iz Memfisa, gdje se

vjerovalo da je stvoritelj svega i Atumov otac Ptah, bog umjetnika. Trei mit, izHermopolisa, kae da je na poetku postojao i ocean Nun, i bog Nun . Bog Nun imao jeenu Naunet, a oboje su bili vodene sile. Uz njih su bili jo neki bogovi, a vaniji su

Amon i Amaunet. Amon u ovom mitu nije Sunce, ve ivot.

Na samom poetku je bio Egipat koji nije u dananjoj formi, bio je Gornji i Donji Egipat isve se vezalo za rijeku Nil. Donji Egipat je bio kod delte, a Gornji s druge strane. Prvi

vladar koji je ujedinio Gornji i Donji Egipat je bio Menes.Otkrie Narmerove paletekrajem 19. veka, dovelo je do nekih neslaganja. Naime, na njoj je prikazan kralj Narmer

kako dri ujedinjene simbole Gornjeg i Donjeg Egipta. Zato neki egiptolozi tvrde da su

Narmer i Menes ista osoba, drugi tvrde da je Menes nasledio ve ujedinjeno carstvo odNarmera, dok neki tvrde da je Narmer zapoeo, a Menes dovrio proces ujedinjenja.Dok postoje arheoloki dokazi da je postojao faraon Narmer, nema dokaza da jepostojao Menes. Zato postaje sve verovatnije da je Menes zapravo Narmer. Prema

Manetonu, Menesa je u 62. godini ubio nilski konj. Narmerova paletaje veoma

znaajna jer pokazuje nain na koji su se oblaili, minkali, odijevali, ponaali i mukarci iene. To je simbolina predstava koja je reljefno obraena gdje se vide karakteristike


10/35

Egipatske umjetnosti, pojava semantike perspektive (najvei lik na slici je najvaniji),vertikalna perspektiva, horizontalne linije koje su dijelile slike, ptiija perspektiva...Narmer je, prema Manetonu , mitski ujedinitelj Egipta. Dokaz toga se nalazi na paleti

gdje je na recto strani prikazan s bijelom krunom Gornjeg Egipta, a verso strani s

crvenom krunom Donjeg Egipta. Smatra se da paleta slavi pobjedu nad vladarima

sjevera i ujedinjenje jer na prednjoj strani Horus (bog Gornjeg Egipta) dri u kandamaznak Donjeg Egipta, a na drugoj strani su prikazane ivotinje s isprepletenim vratovima to predstavlja ujedinjenje (samtaui).

Egipatski kanonje skup nepisanih pravila, kompozicijski zakon, po kojem su

oblikovane skulpture i slike u egipatskoj umjetnosti. Taj zbir pravila prikazivanja strogo

se primjenjivao u egipatskoj umjetnosti s izuzetkom za vladavine Amenofisa IV.

Kompozicijska rjeenja na slikama i reljefima su slijedila pravila:

1.povrine okomito podijeljene na trake (okomita perspektiva),2.vladarev lik vei od ostalih (hijerarhija), i

3.piktografska vrijednost likova (simbolika likova, npr. sokol kao personifikacija vlasti

stoji iznad papirusa s ljudskom glavom koji predstavlja deltu Nila).

Egipatski kanon-glava se nalazi vie puta u tijelu, plona su rjeenja. Vladar stoji bosto znai da stoji na svetom tlu, to se povezuje s Musom/Mojsijem i svetim tlom....Vana je simbol kako ide i gleda poraene ljude Donjeg Egipta. Simbol pobjede GornjegEgipta, borba izmeu Gornjeg i Donjeg Egipta, simbol bika se oznaava kao faraon,

pobjeda vladara Gornjeg Egipta.

Staro Carstvo- u arhitekturi su vani hramovi u kojima su se nalazili kipoviboanstavai kipovi vladara, vanost grobne arhitekture. Najstarije grobnice su bilemastabe.

Mastabaje bila pravokutna graevina od nepeenih opeka s ravnim krovom izakoenim zidovima sagraena kao grobnica mnogih znamenitih drevnihEgipana.Mastaba dolazi od arapske rijei za klupu, jer izdaleka izgleda kao klupa odopeke. U mastabi bi se iskopala duboka komora, a njeni zidovi pokrili s kamenom,

blatnim opekama ili drvetom. Nad zemljom se blato nasipalo kako bi oznailo grob,najee u omjeru duine i irine 4:1. Takvi grobovi su bili daleko vei, ali i hladniji. To

je znalo uznemiriti rane sveenike, jer voda vie nije isparavala to bi olakaloraspadanje i sprijeilo prirodno mumificiranje.Mastaba je bila standarni tip groba uranom Egiptu (u predinastikom i ranom dinastikom razdoblju).

Kada se mastaba sagradila za Dosera, kralja Tree dinastije, arhitekt Imhotep je zaosnovni oblik uzeo kvadrat, zatim na vrhu njega sagradio slinu mastabu, pa dodao


11/35

treu, etvrtu i petu mastabu nad njima. Tako je stvorena stepenasta piramida.Mastaba se sastojala od podzemnog i nadzemnog dijela s jednom sobicom gdje je

stajao kip preminulog i to je bila kao tajna sobica. Oni su vjerovali da kad umru da enjihov duh preu u taj kip.Nije bilo slikanja po prostorijama, hrana se ostavljalapreminulima, a takoe su se stavljali prilozi najdragocijenijih stvari. Tek kasnije se hrana

i to sve zamijenilo slikama po zidu, slike iz ivota tog preminulog da se pokae njegovivot. Radilo se po strogim kanonima, pravilima i nije bilo anse da se smije drugaijeraditi. Mastabe su bile grupisane, ona je grobnica koja ima izgled krnje piramide, kao da

joj odreemo vrh.

Piramidase nikad nije pravila sama, u pitanju su grobnjake etvrti, na Istoku jeobavezno bio hram , a uvijek samo jedna tajna sobica. Ispod zemelje su bili tajni prolazi.

Bio je stepenast izgled jer se odmah na poetku nije znalo za savrenu formu. Vano jenapomenuti da je klima uslovljavala arhitekturu i gradnju. Kasnije se poeo koristitikamen (tesani kamen). Piramide, jedno od sedam svjetskih uda, u Gizi su jedino

sauvane. Piramide su predstavljale grobnice faraona, kraljica... Veoma su vane tripiramide Mikerina, Kefrenova i Keopsova piramida. Prouavali su sazvijea i cijelaorjentacija je bila odlino postavljena, u odnosu na Oziris, sjevernjau, ... Sve tripiramide su opljakane. Tehnika gradnje piramida je bila jako zahtjevna, morali su bitidobri matematiari da bi savladali te teke blokove... Piramida je graena kao formalabirnita sa grobnom komorom i lanom odajom. Oko piramida prema hramu su segradile aleje sfingi. Sfinge-mitoloka bia s glavom lava, bile su kao uvari. Hramovi subili obojeni. Te kolosalne figure (divovi), Sfinga-nos mu je stradao u II svjetskom ratu, a

dokazano je da mu je izmeu apa postojao ulaz u mali hram.

Skulptura-vrlo jednostavna je podjela. Vladala je hijerarhija, vladar je bio napravljen od

najtrajnijeg, najskupljeg i najboljeg materijala. Malo nii sloj je bio od tronog materijala,koji je bio bojan, ali opet su bili privilegovani. Skulpture su bile u stojeem poloaju ili jesamo jedan noga bila izbaena(pokret). Sljedea poza je bila vanvremeneska, ukoenipogled, muko i ensko tijelo-nisu se trudili naznaiti razlike, kruto je modelirana figura,ake, noge stubaste, oi su naglaene...Egipani su uprkos proporcijama imalifantastinu stilizaciju. Bistase pojavljuje u Egiptu, svaka kua je imala bistu. Kubinamodelacija, po principu uglastog, vanvremenski, od jakog kamena (statua faraona

Kefrena). Statua faraona Mikerina-stojea skulptura s iskorakom, nije 3D ve je

prislonjena uz zid.

Trea poza je bila poza pisara ( Istojea, II-sjedea). Pisari su bili privilegovani ljudi,imali su poseban status, drali su u ruci papirus, bio je kleei poloaj, napravljena odkrenjaka, obojena skulptura, karakter lika je bio mlohav, ukoen pogled, skoncentrisanna posao-tekst koji su se diktira, oi su bile ispunjene nekim materijalom i islikane su...Sezostres (Sesostris)-skulptura na kojoj se ve vide portretne karakteristike ovjeka,skulptura s izrazito velikim uima..


12/35

*NOVO CARSTVO:

Novo egipatsko kraljevstvo je razdoblje u povijesti drevnog Egipta izmeu 16. stoljeapr. Kr. i 11. stoljea pr. Kr.To je najsjajnije i najslavnije razdoblje egipatske povijesti iera najpoznatijih i najslavnijih faraona. Egipat je tijekom ovog razdoblja postao

najmonija drava staroga istoka a isto tako i priznata velesila ija ljepota umjetnostioarava ljude jo i danas.Arhitektura se bitno mijenja to je jako vano. Faraoni se viene sahranjuju u grobnice /piramide. Umjesto toga sahranjivalo se unutar brijegova(hodnici s posebnim prostorijama gdje su se kopali, posebne prostorije za mrtve..).Hramovi su se dijelili:1.podzemne hramove-brijeg, hram s nizom prostorija unutar brijega2.polupodzemne hramove-pola u zemlji, pola na polju, platforme, stubovi(konstruktivnielementi)3.nadzemni hramovi-cijeli kompleksi napravljeni na zemlji/livadi... (grobnice, hramovi-grad mrtvih)...

Kapitel-vrh stuba koji se uradi u obliku neega, u Egiptu je bio u obliku papirusa.Glavno svetilite je uvijek bilo na kraju hodnika. Kapitel (lat. caput, glava) u arhitekturi jenajvii dio stuba koji ini njegovu krunu, a koji se iri na svim stranama sa visinom kakobi dao potporu abakusu, te ga spojio sa okruglim stubom. Vei dio kapitela moe bitiispupen, udubljen ili ornamentalno ukraen. U klasinoj arhitekturi, kapitel je estonajbolji indikator po kojem se razlikuju dorski, jonski i korintski redovi. Zbog pozicije namonumentalnim zgradama kapitel je najee i najkompleksnije ukraena komponenta.

Obeliskoznaava monolit s etiri stranice koji se suava prema vrhu na kojem senalazi piramidion prekriven ploicom elektruma (smjesa zlata i srebra). Obelisci su sepostavljali u paru ispred pilona hramova. Obelisk predstavlja simbol Sunca i podsjeana povijesni kult uspravljenog kamenja na kojem se "odmaralo" Sunce nakon zalaska.(kao nadzemni hramovi).

Obelisk je kao i piramida u starom Egiptu predstavljao zrake boga sunca koje su postalekamen, kao i vezu ovoga i onoga svijeta. Obelisci su postavljani ispred piramida ihramova. Postavljani su ispred hramova boga sunca Ra u Heliopolisu. U staromecarstvu su obeliski bili bez ikakvog nakita, jedino je vrh bio obloen zlatom kako bipredstavljao sjaj sunca i s time mo boga sunca. Ra je u pratnji svoje keri Ma'at,boice dobroga reda, pravde i istine. Ra je naslijedio Atuma, a smatrao se ocemfaraona, koji je zbog toga imao i naziv sina Ra. Stoga su obelisci predstavljali vezu Ra-faraon. Obelisk je predstavljao odnos s boanstvom Sunca, stajali su na samom ulazu uhram, obino su bila dva sa strana. Skulpture koje obiljeavaju ulaz u hram...

Pilon-proelje koje je napravljeno u vidu zaoenih strana koje su ivopisno izgledale,reljefno pa poslije ofarbano. Pilon je monumantalna kula pred ulazom u egipatski hram.Hramovi se nisu gradili u jednoj fazi, tj. odjednom ve se stalno dodavalo neto novonpr. u Karnaku.Ehnaton-egipatski faraon koji je vladao od 1353 p.n.e. do smrti, mu prelijepeNefertete. Vjerovao je da postoji samo jedan bog i zabranio tovanje svih osim Atona,


13/35

boga sunca. Sagradio je novi glavni grad Ahetaton (danas Tell el Amarna) da zamijeniTebu. Ehnatonove vjerske reforme su bile nepopularne i ponitili su ih Amonovisveenici odmah na poetku Tutankamonove vladavine.On je ukinuo vjerovanje u

Amon-Ra potpuno, faraon koji pravi potpuno novi grad. Ali, nakon njegove smrti ukinulisu njegovo vjerovanje i zatrpali grad pijeskom. Tad je izmjenjen kanon modelovanja

portreta.Tutankamonova grobnica-otkrivena je igrom sluaja i jedina je ostala netaknuta jer jebila zakopana. Veoma je zanimljiva legenda/prokletstvo oko njegove grobnice.Pronaene su dragocijenosti, zlatna maska, odjea, pozlaena krinja...Mumija Tutankamona ostala je slabo ouvana, kao rezultat loeg balzamiranja. Naime,Carter je mumiju razrezao na dijelove kako bi ju mogao izvaditi iz sarkofaga jer su setopive smole za vrijeme mumifikacije pretvorile u ljepilo. U studenom 2013. britanski suforenziari razrijeili misteriju Tutankamonove smrti. Ubila ga je koija koja je izravnoudarila u njega dok je bio na koljenima i smrskala mu rebra i zdjelicu, te zdrobila srce.Mumificiranje je loe izvedeno te je tijelo spaljeno unutar sarkofaga. Dominiraju tipineegipatske boje: zlatna, plava, crvena... Njegova maska je vrh, fenomenalna, odraz

umjetnosti...

GRKA UMJETNOST

Kretsko-mikenska umjetnost:

Egejska umjetnost je umjetnost Egejske kulture koja je zajednika Civilizaciji Ciklada,Minojskoj (Kretskoj) i Helenskoj (Mikenskoj) civilizaciji koje su cvale u irem podrujuEgejskog mora oko 22001200 pr. Kr. Pretea kulture stare Grke.

Vladari iz Knossosa u 16. st. pr. Kr. ujedinili su plemena Kreana u samostalnu oblast.

ivjeli su mirno, bez straha od neprijatelja jer su imali dobro dravno ureenje i jakumornaricu. Nisu gradili hramove nego su rtve boanstvima prinosili pod vedrim nebom,ili negdje u peini. Gradove i naselja nisu opkoljavali sa zidinama.

Minojci su imali karakteristinu asimetrinu, ali geometrijsku osnovu gradova, zanimljivozidno slikarstvo i bogatu keramiku. Za kretsku arhitekturu najznaajnije su njihovepalae, osobito u Knossosu koju je otkrio Arthur Evans. Palaa je velianstvena, dijelompodzemna, dijelom nadzemna gradevina. Nije bila opkoljena zidom. Ima oko 200prostorija poredanih oko centralnog dvorita. U nacrtu nema loginog rasporeda niharmoninosti. Zato ime palae - Labirint (od labrys = sjekira, jer je u njoj na zidovimanaslikano mnotvo sjekira) je postalo sinonim za zamrenu zgradu u kojoj se ovjek ne

moe snai ili se moe lako izgubiti. Kretanje je dosta zamreno, uvijek odreenopravim kutom. Palaa je imala mnotvo zgrada koje su graene u vie razinapovezivanih stepenicama. Rasporedom prostorija, nizom trijemova i stepenicaunutranji se prostori otvaraju i medusobno povezuju. Stepenite je podignuto nakretskim stupovima (u podnoju ui, pri vrhu iri) i na krunim arhitravima - vodoravnimkamenim gredama (obojanim u crvenu boju). Zidove su pri dnu oblagali alabastrom imramorom, a iznad toga oslikavali su ih fresko slikama. Osobito su im bili omiljeniprizori koji su prikazivali borbu s bikovima gdje su mladii i djevojke morali doekati bika


14/35

koji bi jurio prema njima, morali su se uhvatiti za rogove i prebaciti se preko bika tako daih na suprotnoj strani doekaju drugi igrai. Bilo je mnogo prizora iz lova kao i mnogooslikane biljne, ivotinjske ili geometrijske ornamentike. Dvorane, tako ukraene,izgledale se blistave od ivih boja. Kako je u palai bila provedena kanalizacija, udvoranama su imali kupatila i tekuu vodu. Postojale su i dvorane za borilake vjetine i

sportske aktivnosti.

Kretski umjetnik volio je prirodu, ali mu je mnogo vie stalo da prikae pokret negoprirodni oblik nekog ovjeka ili neke ivotinje. Vie je uivao u boji nego u crteu. Odkretskog umjetnika, osim arhitekture, to jest gradnje palae, i slikarskog ukraavanjazidova, ostalo je i mnotvo sitnijih kiparskih likova boginja, ukrasnih nakita, peata,lijepo oblikovanog posua... Medu lonarska umijea, oblikovanje u glini ili ilovai,osobito su poznate kamarske vaze koje su bile oslikane biljnom ili geometrijskomornamentikom. Karakteriu jepomorstvo i trgovina, gradska cilivizacija, velike palae,slikarstvo, inspiracija iz prirode, morski motivi, likovi lieni teine, lebde u prostoru,vazne, princ s pernatom krunom, freske, kiparstvo, nema kultnih statua ni religioznih

tema, zmijska boginja-majka plodnosti...

Mikenska se kultura pojavila oko 2000. godine pr. Kr. ali je procvat doivjela kad jekretska kultura poela opadati. Okupljeni oko glavnog grada Mikene, stanovnici ovogpodruja Egejskog mora ivjeli su u teim uvjetima od Kreana. Mikenska kultura(Heladska kultura) je termin koji se odnosi na bronano doba u kopnenoj Grkoj.Vrhunac joj je bio oko 1600. pr. Kr. - 1100 pr. Kr. Glavni centri ove kulture su gradovi:Mikena, Tyrins i Arg. Ponovljene invazije sjeverno-grkog naroda Dorana dovelo je dounitenja Mikenske kulture,ali iz kaosa koji je nastupio postupno su izronile malenedrave, svaka s gradom u sreditu; te malene drave, kao to su Atena (polis), Sparta iliKorint, stvorile su visoku kulturu antike Grke.Za razliku otmjenosti, otmjenosti i lakoi

kojom odie kretska kultura, mikenska kultura (nazvana po glavnom gradu naPeloponezuMikeni), odie snagom, vrstinom i stabilnou.Sam grad Mikena iz1350. pr. Kr. je primjer utvrenog grada na breuljku (citadela) i opasan je visokimkiklopskim zidinama (po legendi su ih izgradili kiklopi) koje trokutasto prate konfiguracijutla. Na zapadnom dijelu nalazi se nekropola, na istonom stepenasti put do cisterne, a usredini, na vrhu breuljka, ostaci palae s megaronom. U grad se ulazilo na dvoja vrataod kojih su glavnaLavlja vrata iznad nadvratnika imaju dekorativni reljef koji prikazujedva lava i izmeu njih sveti stup. Ovaj trokutni kameni umetak ujedno je jedinstvenorijeio problem tereta iznad nadvratnika koji je podijeljen na dvoje i umjesto da svateina zida tereti otvor vrata, on se prenosi na bone zidove koji taj teret mogu podnijeti.Od umetnutog trokutastog oblika iznad vrata nastat e zabat grkog hrama.

Nedaleko od ulaza se nalazi omeeni prostor s grobovima Mikenskih vladara. U Mikenije pronaeno 9grobnica pokrivenih kupolom od kojih je najpoznatija Atrejeva riznica(grobnica). Atrejeva riznica (oko 1400. pr. Kr.) napravljena je u brdu, tako da se svanjske strane vidi samo ulazni dio, a od njega vodi dugaki hodnik do glavne kruneprostorije. Iz nje se ulazi u manji etverokutni prostor, vjerojatno riznicu. Glavni kruniprostor natkriven je lanom kupolom, to znai da su redovi kamena postepenoisputaju tvorei jedinstven zakrivljeni zid.U Mikenskim grobnicama pronaene su


15/35

mnoge dragocjenosti, meu kojima: maevi sa zlatom okovanim drkama, zlatni pehari,prstenje i ukrasi za odjeu i neobine zlatne posmrtne maske. Ovi predmeti od zlataukraeni su iskucavanjem sa stranje strane ime su se naprijed dobili bogati reljefi(takozvana repouss tehnika). Bogate freske koje podsjeaju na lepravost kretskihpronaene su u gradu Tyrinsu, a stilski razvoj slikarstva na vrevima doveo je do pojave

tzv. Palas stila kojeg karakterizira podjela povrine vaze na nekoliko horizontalnihslojeva u koje se unose ornamenti ili slau likovi u niz. Takova podjela vaza bit eosnova prvog stila grke kulture geometrijskog stila.

Mikenci su kao i Kreani oslikavali zidove s prizorima iz svakodnevnog ivota, osobito sprizorima lova. Tako je poznat prizor: Lov na vepra. Prizor ne moe biti ivlji nego to

jest, jer je jurnjava pasa za veprom prikazana tako vjerno. Druga slika: ena s posudomu rukama, prikazuje ljubav Mikenaca, kao i Kreana, za lijepim bojama. To ne znai dau Mikenaca takoer nema zidova s biljnom, ivotinjskom ili geometrijskomornamentikom. Mikenci su osim oslikavanja zidova radili i reljefe. Najpoznatiji reljef kojiprikazuje dvije lavice nalazi se na glavnim ulaznim vratima grada Mikene. Vrata su

sagraena kao i zidine, od velikih i mnogokutih kamenih blokova, sloenih bez vezivnogsredstva. Iznad nadvratnika nalazi se trokutni reljef s dvije lavice. Okrenute jedna premadrugoj, lavice prednje noge naslanjaju na rtvenik na kojemu se nalazi sveti stup. Iakote lavice danas nemaju svojih glava - lica, jer su najvjerojatnije glave izradene odbronce, one svojom ljepotom i umjetnikom izradom djeluju velianstveno. U Mikeni je,kao i na Kreti, dolo do izraaja lonarstvo, osobito u oslikanim vazama, iako maloslabije slikarske kvalitete nego na kretskim. Na vazama su prikazivali prizore izsvakodnevnog ivota, osobito bitke, borbena kola i konje, ratnike. Ljudsko tijeloprikazivano je stilizirano i pojednostavljeno. Vezano za njuje dio egejske umjetnosti,prethodnica grke umjetnosti, Homerovi epovi Ilijada i Odiseja, ratnika vaza,

Agamemnonova maska od zlata, Atrejeva riznica...

Megaronje najreprezentativnija prostorija vladareva doma, to je tip prostora iz ovogperioda, a iz njega se kasnije razvio grki hram. Potpuno razvijeni tip megarona imatrijem (2 stupa), ulazi se kroz 3 ulaza u predvorje, a iz predvorja kroz vrata uetverokutni megaron usred kojeg je ognjite okrueno s 4 stuba koji nose konstrukcijukrova. Megaron je glavna prostorija u grkim zgradama, etverokutna oblika, poznata izneolita. Pogled na kraljev i kraljiin megaron nam govori kako im je prioritet bio privatani lagodan ivot. Njihove arolike freske odaju jednu radou ispunjenu dekorativnuumjetnost.Zidove su pri dnu oblagali alabasterom i mramorom, a iznad toga oslikavalisu ih fresko slikama. Osobito su im bili omiljeni prizori koji su prikazivali borbu sbikovima. Bilo je mnogo prizora iz lova kao i mnogo oslikane biljne, ivotinjske iligeometrijske ornamentike. Dvorane, tako ukraene, izgledale se blistave od ivih boja.Kretski umjetnik volio je prirodu, ali mu je mnogo vie stalo da prikae pokret negoprirodni oblik nekog ovjeka ili neke ivotinje. Vie je uivao u boji nego u crteu. Iakosu teme u vezi s nekim obredima, prizori odiu ivotnou i divljenjem ljudskom tijelu. Unainu slikanja oit je utjecaj egipatskog slikanja likova u strogom profilu, ali szakrivljenim organikim oblicima, veim stupnjem realizma i slobodom slikanja s manjestilizacije.Minoanska kultura koristila se s dva pisma, s kretskim hijeroglifima i s linearni

A pismom. Pisma su se koristila usporedno, u razliitim dijelovima Krete.


16/35

UMJETNOST STARE GRKE:

Iznad cjelokupne Grke umjetnosti trebamo poznavati Kretsko-mikensku kulturu, priu oTroji (Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima je legendarni grad i popriteTrojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na

starogrkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeu prije Krista.), borbi Grka i Trojanaca,mitoloku teologiju, Olimp vrhovnu planinu, bogove Zeusa, Heru, Posejdona... Iznadtoga je ovo.

Funkcija skulptureu Starogrkoj umjetnosti je razliita, prvi put umjetnici nisuanonimusi, koji su sluili podreenoj klasi, kao robovi koji su radili za nadreene.Drutvo je bilo graeno tako da se se gradili polisi-mali gradovi, Sparta i Atena, to ej

jako uticalo na razvoj. Grci su bili genijalci, oni su mnogo toga otkrili od filozofije,matematike, fizike, drame... Skulptor/kipar-bogovi u formi relejfa, slobodne skulpture,polubogovi npr.kao Heraklo, bogovi u antropomorfnom obliku. Grci su imali idealljepote, skulpture iz Palestre (776 g.p.n.e.-Olimpijske igre), bila je veoma vana

disciplina tijela, jer su Grci imali krai ivotni vijek, ali i fantastina arhitektura koja jeposveena sportskim deavanjima (samo za mukarce, ene nisu bile ni na mapi, osiminspiracije za umjetnika djela).

Igrali su potpuno nagi (apoloteistika vjera), ili kao nadgrobni spomenici su postavljanefigure (komemorativna skulptura), znai bile su razliite njihove funkcije... Vanostplemena (Dorani, Jonska plemena na otoju, Peleponez...). Postoji nekoliko faza uGrkoj umjetnosti, oko 1100 godine to negdje traje, kretsko-mikenska umjetnost,erupcija vulkana... Poslije 1100 godine( nekoliko stilova, grupa..), podjela grkeumjetnosti:

1.geometrijski stil (1100-650 g.p.n.e.)

2.arhajski stil (650-480 g.p.n.e.)

3.strogi (samo 30 godina trajao, prelaz 480-450 g.p.n.e.)

4.klasini (oko 450-330 g.p.n.e.)

5.helenizam (330-30 g.p.n.e., ekvivalent umjetnosti Baroka)

Veoma vane su gladijatroske borbe starih Grka. Takoer, muke i enske figure (kore ikurosi). Koraje bila enska figura, vrlo statina, podsjeaju na egipatsku figuru,frontalni prikaz, ukoeno, drvenasto, pletenice su krute, nema gipkosti, pokreta, ravnostoji, od kamena se pravila nekad od bronze, vrlo malo je ostalo orginala od grkekulture jer su danas sve kopije Rimljana koji su se divili grim skulpturama... Kurosisumuke figure, uglavnom su bile nage, dok su enske figure bile odjevene. Podizale suse nekom palom junaku kao spomen na grobu, prisutne su upljine na tijelu, ve imajuneke naznake anatomije, ali je jo uvijek sve kruto. Bitan je iskorak noge i ve se vidi


17/35

grka skulptura koja je drugaija od egipatske, bedra su ira, manja je glava, povezanoje s idealom ljepote, koljena su tu koja je jako teko izvesti, bridovi...ve se vidiistraivanje materijala i savladavanje kamene gromade, umjetnik istrauje, proporcije...

Arhajski stilje prepoznatljiv po osmijehu, umjetnik nije ba znao da predstavi tijelo

kako bi trebalo pa je osmijehom unosio ivot u nju.

Figura boice Here, taj njen dorski peplos (garderoba), bojena skulptura, zanimljivaodjea, posebno jer je enska odjea u boji... Uglavnom su sve frontalne figure, sbademastim oima koje gledaju direktno u posmatraa, koliko se samo vremena troilona figuru, na to iskucavanje. Poznata je figura Afrodita knidska, kultna skulptura StareGrke, ivopisna i tako boanstvena, lijepa, obojena...

Konjanik Rampin je remek djelo, grko-arhajski je stil, to je najstarija konjanikaskulptura. Raena je u mramoru, dobroje sauvan gornji dio; ima taj arhajski osmijeh,lijepe bademaste oi, niz detalja brade, kose; donji dio je oteen...

Moschophoros ili Nosa teleta je dar graanina koji je elio da se napravi u astboice Atene. To je princip kad vjernik kao rtu daje ivotinju, osi ne na dar najboljaivotinja, bez mane, da bi se dbio blagoslov od boga. Skulptura je vrlo kompaktna kaocjelina, nema linija koje se razdvajaju, tano se vidi ta emocija, princip kao u egipatskojumjentosti, tele oko vrata, a nosa ga uva, izgled trbune muskulature, to ej ta linijafine skulpture, imitira se tkaknina(veo), izgled tog bedra ivotinje, naznake anatomije...Takoe bitan je Artemidin hram na Krfu (Grci su otkrili zlatni rez, otkrili su optiku..)

Artemida je boica Mjeseca te je stoga Apolonova sestra blizanka. Budui da nosi luk istrijele, s vremenom je postala i boica zvijeri i lova. Zatitnica je djevojaka, kojima aljebrzu smrt, ali spaava ih takoer kad zatreba. Mladiima donosi slavu i ast. Artemidu

tuju kao djeviansku boicu okuenu nimfama te kao boicu svadbe i poroaja, to jerazlog zbog kojeg nevjeste Artemidi posveuju svoj pojas. Najee je prikazivana smjeseevom krunom u kosi te s jelenjom koom oko ramena. Posveeni su joj lovakipsi i sva zvjerad.

Grki hramje za razliku od Egipatskog, koji je bio ogroman, skladan, harmonija svihdijelova, sve je tano izmjereneo i proraunato... sve po matematikim principima, imalisu stubove na proelju, grede, arhitavni sistem (Arhitrav (ili epinus) je arhitektonski izrazza gredu koja stoji na ehinusu i kapitelu na klasinim stupovima.

Arhitrav je nia komponenta glavnog vijenca klasinog sklopa koji se sastoji odarhitrave, friza i vijenca. Rije dolazi iz francuske i italijanske rijei arch i trabs kojezajedno znae "glavna greda".), nije luna gradnja kao kod Rimljanja. Takoe tu su biliZabat ili Kalkan je trouglasta eona strana neke zgrade sa dvovodnim krovom; takoerse upotrijebljava iznad vrata, prozora i sl. Pod tim pojmom se podrazumijeva i cijelazidna povrina iznad koje je ovaj dio. U terminologiji majstora jo se za ovoupotrebljavaju izrazi "kibla" i "kalkan". Drugaije se jo ovaj elemenat zove timpanon. Ugrkoj arhitekturi kod dorskih graevina najee ima reljef, a kod jonskih reljef jeobavezan. Radi se o visokom reljefu, zdepasta je, ali je umjentik imao ekspresivnost.


18/35

Takoe sastavni dijelovi grkog hrama su stilobat i stereobat, takoer arhitav tj. ravnagreda konstruisana metopama i frizovima (ispunjene su reljefom odnosnoskulpturama). Znai jo tri vana pojma gkog hrama su metopa, friz i triglif.

Osim friza imaju i stubovi, estetska funkcija karijatide-stubovi u obliku enskih oblika.Prikazani su prizori borbe Grka i bogova(divova), cijeli ciklusi se ve razvijaju za razlikuod Arhamidinog hrama. Ve se javljaju planovi, mitoloki prizori, tijelo je u pokretu, tre,brane se, bore, padaju, naglaena je noga s miiem, energija, iskorak... Plavobradi-teskulpture su bile na Pathernonu, a danas je detalj s Timpanona Atenskog Akropolja(arhajska varijanta).


19/35

Strogi stil-jako su bitni prizori na proelju, bojene su skulpture, primjer hram AteneAfajinog hrama u Egini, u centru je boica... Strogi stil je modelovanje figura puno bolje,gubi se arhajski osmijeh, ve su ozbiljnije figure, bolje oblikovane kako anatomski, ali igrki profil, grki ravna linija, nova, prava, manja su usta, ali vrlo skladna, figure su upokretu, ue, klee, lee, miii se vide, odapeta strijela, materijalizacija odjee,

tkanine... Vrlo je vaan izgled lica, osjeaj da boli, ali i ponosa, nema predaje... Umjetnikje uspio da prenese emociju...

Kritijev mladi-Krit je bio uenik Mirona, figura je bitna zbog poloaja tijela(kontrapos),tijelo je oslonjeno na jendu nogu, tu je sva teina, dok je druga ili u iskoraku ili laganododiruje tlo. Vrlo teak poloaj za savladati, koljena nisu u istoj liniji, kima je u oblikuslova S, karlica je nageta, stroga je forma lica, korektnije su proporcije...

Auriga-voza dvokolica, bojena figura,bronzana, fenomen uraenih trepavica, u oi suubacivane paste da bi se dobila ivost figure, glava je jako dobro uraena, koje su saoima zadebljane... Odjea je u vidu paralelnih nabora, suvie ematiziranih, figura

izduena, poravnanje linije ela i nosa (prelaz prema klasinom periodu, noga samodotie tlo)... Graa skulpture je raena uglavnom u bronzi, ve je razbijena frontalnost,figura ve prodire u prostor i gleda se sa svih strana...

Zeusov hram (zapadni zabat), njegov hram je ogromnih proporcija, Fidija je radio ovajhram, 16 metara je bio, tehnika je takoer vrlo skupa bila... Zeusov hram u Olimpiji bio

je grki hram, sagraen u periodu oko 470-465. pne. u Olimpiji i posveen Zeusu,vrhovnom grkom bogu. Najpoznatiji je po tome to se u njemu nalazio Zeusov kip, kojise smatrao jednim od Sedam svjetskih uda. Sruen je po naredbi istonorimskog caraTeodozija II 426. (Kenotaur-bitka, forma konjskih nogu)

Baca diska, Diskobolos, Miron, kopija u mramoru prem abronzanom orginalu oko 450g.p.n.e. (grudni ko, rebra, vene, sve stoji kako treba), ali lice nije dobro, ono je previemirno u odnosu na gr i akciju figure... Skulptor Miron je u bronzi radio svoja djela,sjajan je umjetnik bio koji ve pripada klasinom stilu. Ideal proporcijeje rimska replikaKopljonoa, Polikletov Doriforos, forma kontraposta, Hagledaov uenik, rimska replikaprema orginalu, umjetnik je uspio apsolutno rijeiti probleme (Poliklet). Diadumenos,isto je njegovo djelo, vezano za Palestru, takmie se, vee traku, prikazuje pobjedu,prodor u prostor figure, izgled ruku... (grki profil), lijepo oblikovano, bez zjenica, fino,njeno, manja usta, melanholija...

Statua Niobida na umoruisklesana je oko 440. godine prije nove ere za zabatdorskoga hrama. Ova mermerna statua je visine 1,5 metara i tako je raskonotrodimenzionalna da se jedva nasluuje njena prvobitna namjena. To je i najstariji velikienski akt u grkoj umetnosti. Statua se danas nalazi u Nacionalnom muzeju uRimu.Motiv statue Niobida na umoru je antiki mit. Mit kae kako je Niobida, Tantalovaki, majka sedam sinova i sedam keri ponizila majku Apolona i Artemide hvalei setime to je imala sedam sinova i sedam keri. Zbog toga su joj ova dva boanstvapobila svu njenu decu, a ona se od alosti pretvorila u kamen.Statua prikazuje mladuenu koja klei na kolenima poto ju je Artemis ranio strelom s lea dok je trala. Ona je


20/35

slomljena, pada na zemlju pokuavajui da izvue smrtonosnu strelu. Njeno l ijepo tijeloprikazano je u napetoj akciji, koja je dotada u grkoj umjetnosti bila rezervisana zamuki akt. Zbog snanog pokreta njenih ruku odjea je skliznula sa nje, a njena nagota

je postala dramatski ukras, a ne neophodni dio prie.Na statui Niobida na umoru je prviput izraeno ljudsko oseanjeisto tako reito na licu kao i na cjeloj figuri. Pokreti i

uzbuenje su sjedinjeni da bi se prikazala patnja ove rtve zle sudbine. Patnja je nastatui izraena sa plemenitou i uzdranou, tako da dira, a ne uasava posmatraa. Znai, vana je ta figura ene, patos-pati, spao e araf, prikazala se po prvi putnagost ene...

Kresiles Periklo, Parthenon, Akropolj (Periklo ej bio veliki ovjek i pokroviteljumjentosti, finansirao je Fidiju. Fidija je umjetnik kojeg je Periklo angaaova na obnoviPathernona. Fidija je uradio tri boice. Jedna od njih je Atena Promahos, bronzanaskulptura, stajala na glavnom mjestu, 9 m je visoka bila, izgedala je kao ratnica,prikazivala je Atenu kako stoji sa titom naslonjenim na nogu i kopljem u desnoj ruci.Statua je bila tako velika da su se koplje i ljem mogli vidjeti s mora oko Rta Sounion. ..

Druga je Atena Lemnija, to je dar stanovnika Atene sa ostrva Lemnosa. Vani su prikazinabora na haljini, tkanine, figura koja se oslikava ispod, odnos visine, pokreta, tijela...

Metope su vrlo bitne, cijeli Pathernon je imao niz metopa. Friz-unutranjost, jonski friz,Pathernonski friz je bio odlika sveanosti . Pathernon je s obe strane bio uraen(skulpture zabata), jako je kompleksna kompozicija s Heliosom, koijom sunca, Atenom,Zeusom, Posejdonom... Bio je plitki reljef, a uspjelo se tako dobro da predstave figure...

Mauzolej u Halikarnasuje starovjekovna grobnica poznata kao jedno od sedamsvjetskih uda.Grobnicu koja je za vjena vremena trebala objavljivati njegovu slavu,

oko 360. pr. Kr. naruio je satrap Mauzol koji je vladao kao pokrajinski namjesnikperzijske satrapije Karije. Taj je zadatak bio povjerio najboljim graditeljima i kiparima, alibogati satrap nije doivio dovrenje tog zdanja.Pet je stepenica nosilo zid koji jedosezao do polovine itave visine. Tek ovdje zapoinjala je prava grobnica, okruenastupovima i proviena stepenastim krovitem. Golem etvoropreg s kraljem i kraljicomza uzdama krunio je cijelu graevinu.Skopasje najpoznatiji po svom radu naMauzoleju u Halikarnasu na kojem je radio zajedno s Praksitelom. On je izveo veinureljefa na mauzoleju. Skopas je vodio izgradnju novog hrama boice Atene Aleje uTegeji. Takoe prikaz boja Amazonki veoma znaajan, Amazonke, ene koje su sjeklesebi dojke, ene ratnice, jake, snane...

Praksitel uvodi novi nain ljepote, prelaz prema helenizmu, 330-310 g.p.n.e. Kodnjegovih skulptura manja ej glava, buckasta, mala usta, ljupka, prisutnost kovrdica,linija je izvijena, orginalna skulptura... Mramorne kipove boanstava oblikovao je napoetski intiman nain prepun mladenake drai. Od kipova, koji su sauvani samo kaorimske kopije, istiu se Apolon Saurokton i Afrodita Knidska. (Afrodita knidska, Torzo...)

Lizip-ve period helenizma.Radio je uglavnom u bronzi, a njegov rad je danas poznatveinom iz kopija i replika. Koristio je Polikletov kanon, Praksitelov kontrapost i S liniju,


21/35

ali se oslanjao i na prirodu te tako izradio elemente realizma. Osobito se zalagao zaslobodu umjetnika i njegova izraza, protiv slijepog slijeenja starih kanona.Znaajnodjelo Struga/ Apoxyomentos, motiv iz Palestre. Strugaje skulptura elegantna atleta,vitkih udova i male glave, koji strue ulje s tijela, snano je utjecao na kipare njegovogvremena. Apoksiomen je bio veliki korak u osvajanju prostora jer atleta dri ruke

potpuno ispruene ispred tijela. Figura koju je izrazito teko bilo napraviti i u bronz i, i ukamenu.

Helenizam-odstupa od klasine. Vana je dramatinost trenutka, koja se naglaava,birani trenuci koji nisu obini, fenomenalne gradnje. Heraklo Lizip, miiavi likovi,profinjeni, ruka koja pada, noge su vie u iskoraku... Skulptura Umirui Gal-helenistika skulptura, prepoznaje se po ogrlici, trenutak kad umire, kad ne eli dapadne, jo uvijek stoji, dostojan je protivnik...

Nika sa Samotrake(Krilata pobjeda), nepoznatog autora (vjerojatno Pitokritos sRodosa), je je najvee i najuspjenije djelo helenistikog razdoblja. Podignuta je oko

190. pr. Kr. u slavu zajednike pomorske pobjede Pergama, Rimljana i Rodosa nadsirijskim vladarom Antiohom III. (189.-182. pr. Kr.). Danas se nalazi na poasnommjestu glavnog stubita muzeja Louvre u Parizu. Ovaj mramorni kip visok 2,4 metra jeprvobitno stajao na otoku Samotraci i to na postolju izvedenom u obliku brodskogpramca. Boginja je prikazana s krilima koje dri potpuno rairenima iza njenog tijelatako da izgleda kao da u njih pue vjetar, ima i izrazito sloeno raenu draperiju kojanam izgleda tako tanka da otkriva dijelove tijela ispod nje. Boica s rairenim krilima,pokret, haljina s epomjera, glava joj fali, uspravno je sletila da donese pobjedu nabrod... Obradom povrine umjetnik je inzistirao na svojstvima onoga to prikazuje mekoi tijela, lepravosti, tankoi tkanine, potpuno negirajui tvrdou materijala istatinost skulpture, dajui joj nevienu ivost. Ovakav kiparski tretman nee biti

ostvaren sve do kiparstva baroka u 17. stoljeu.Danas skulpturi nedostaje glava, doksu lijevo krilo, desna starna grudi i postolje novi.

Laokontova skupinaje jedna od rijetkih kasnih primjera helenistike skulpture u grupikoja predstavlja Trojanskog sveenika Laokonta i njegova dva sina u trenutku dok sebore s Posejdonovom morskom zmijom. Cik-cak pokreti i napetost ljudskih tijela jeuokvirena zmijom koja se uvija oko njih. Skulptura u pokretu je u duhu helenistikogukusa za nasilnim prikazima. Premda nevjerojatnog majstorstva izrade, kompozicija oveslobodno stojee skupine je piramidalna i napravljena za gledanje samo sprijeda. SmrtLaokonta i njegova sina u zagrljaju zmije prikazali su umjetnici bogatstvom pokreta bezizrazite reljefne dubine; takva suzdranost odgovarala je augostovskom idealu. Tako je ispaavanje drugog Laokontovog sina vie naznaeno njegovim stavom nego radnjama.Bitni su izrazi lica, pokretljivost...

ARHITEKTURA KLASINE GRKE:

ak i danas su prisutni elementi klasine grke umjetnosti, a koliko je samo godinaprolo. Ne zaboravlja se uticaj Egipatske, ali ipak ti stubovi, kapiteli, hramovi su

jedinstveni grki stilovi... Grci nisu ili za monomentalnim elementima, mada jebio


22/35

tektonski sistem. Prihvatili su taj sistem, ali blie ljudskim mjerama. Vana je teza FilipaHitija (Philip Khuri Hitti) historiara novijeg doba koji u svom djelu Historija arapakonceptuira tezu prema Zapadu, da se upozori Zapa da sve to imamo daje nekadpoteklo srijeka cilivizacije koje teku i koje su se slile u Mediteranski bazen. To jevrijeme kad se ukljuuje nauka u ivot, u misli To ej uradila Renesansa, novo doba,

kojom se zavrava Srednji vijek i poinje period intelektualizma, stvaralatva ovjeka inaukeGrka umjentost se dijeli na periode kretsko-mikenske umjetnosti, seobe grkihplemena (Dorci, Jonci i Koritci) i poetak grke cilivizacije od 1100 g.p.n.e. do nove erekoja se dijeli an arhajsko doba, klasino doba i helenizam.

Arhajski period-nema puno ouvanog. Misli se da se gradilo od drveta. Hram jenajvaniji objekat grke arhitekture. Malo ostataka je sauvano, to od drveta je veinomizgorilo. Neto kasniji arhajik ima neto sauvano, od 500 godine pa nadalje je najvieouvanog... Klasino doba-strogi stil, hram je nastao od grkih megarona. Postojinekoliko tipova hramova: praugaoni, okrugli, prostilos...

Podjela hramova:

1.hram s antama (ante su zadebljanje zida na kraju)

2.dupli tempeh ili ant (s duplim antama)

3.prostilos- sa redom stubova ispred anti

4.antiprostilos.sa duplim redom kad se odavaalo iznad isto kao i kod anti.

5.peripteros-proizaao iz antiprostilosa, dobio red stubova oko cijelog objekta, on je

najpoznatiji

6.difteros-dva reda stubova oko cijelog objekta

7.monopteros-tip okruglog hrama

Ugrkoj arhitekturinajvanija zgrada bio jehram.Hram se razvija izmikenskogmegarona-

sredinjeg pravokutnog prostora sa stupovima. Od drvene "kue" gdje se sklanjala skulptura

boanstva, postepeno je nastala monumentalna kamena graevina na stepenastoj platformi

(stilobatu), s pravokutnim tlocrtom.

Naosili cela je temeljni centralni prostor grkog hrama okruen zidovima u kojemu se obinouvao kip boanstva kojemu je hram posveen. Ispred naosa stojestupovikoji

nosearhitravpred-prostora (anta), na arhitravu poiva drveni krov na dvije plohe poploan

crijepom od opeke. Kasnije hramovi postaju sve bogatiji, dodavanjem isprva jo jednog trijema

na stranjoj strani hrama, a zatim predprostora koji je izvana omeen nosivim stupovima koji na

stilobatu okruuju cijeli hram.S tijesnim i mranim svetitima, a jasnim i otvorenim proeljem s

ritmom brojnih stupova, grki hram je vie vanjska nego unutarnja arhitektura. Hramovi mogu
http://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnost_stare_Gr%C4%8Dkehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnost_stare_Gr%C4%8Dkehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnost_stare_Gr%C4%8Dkehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hramhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hramhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hramhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mikenska_kulturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mikenska_kulturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Megaronhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Megaronhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Megaronhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Naoshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Naoshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stuphttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stuphttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stuphttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitravhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitravhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitravhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitravhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stuphttp://hr.wikipedia.org/wiki/Naoshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Megaronhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mikenska_kulturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hramhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnost_stare_Gr%C4%8Dke


23/35

varirati prema veliini graevine ili regionalnim sklonostima, ali njihove osnovne crte toliko su

sline da je podesno sagledati ih u jednoj uopenoj "tipinoj" osnovi. To jedinstvo grkih

hramova nazivamo redom, a redovi se razlikuju po svojoj kombinaciji elemenata osnove

(stilobata), nosaa (zidovaistupova)i tereta (arhitravaikrovita). Najstariji grki stil jedorski

redkoji se potpuno razvija tek u klasinom razdoblju.Osobito je stup znaajan za grku

arhitekturu jer prema njegovom izgledu, moemo govoriti u kojem su stilu izgraeni hramovi.

Stup je okomiti nosa tereta, a sastoji se od tri dijela: podnoje (baza), trup

(tijelo),kapitel(glava). Rijetko je napravljen od jednog komada nego se cilindrini valjci

(tamburi) nadostavljaju jedan na drugi s gotovo neprimjetnim sastavima. irina stupa, osobito

irina pri dnu, odreuje i sve ostale mjere u hramu - ona jemodul,mjera. Stup nije gladak, u

njegovu vertikalu urezani su uzduni plitki ljebovi koje nazivamo kanelurama

(franc. cannelle, cannelure= cijev, lijeb) ilikanelirima.

Stup redovito poiva na podnoju iz kojega se izdie trup stupa, a zavrava s kapitelom ili

glavicom stupa (lat. capitulum= glavica). Grci su stvorili tri arhitekturalna sustava i po tome

razlikujemo i njihove stilove:

Dorski red

Jonski redi

Korintski red

Uklasinom razdobljujavlja se jo nekoliko vrsta hramova, kao to su:

Apteralni hramovi

Hram in antis

Prostil

Amfiprostil

Pravokutni peristilni hramovi

Peripter - najomiljeniji tip hrama, broj stupova na duoj strani je jednak dvostrukom broju

stupova na frontalnom dijelu (Partenon);

Pseudo peripter (lani peripteros) - boni stupovi nisu slobodni, veu se za cele;

Dipter - kao i peripteros ima predvorje sa stupovima oko cijele graevine, ali u 2 reda;

Pseudo dipter - slian pseudodipterosu samo na duim stranama ima jedan slobodanred stupova, a jedan red vezan za zid cele;

Hramovi na krunoj osnovi

Monopter - hram krune osnove u ijem se sreditu nalazi kultni kip okruen stupovima.

Nema kultne prostorije tj. cele.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Zidhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zidhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zidhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stuphttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stuphttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stuphttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitravhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitravhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitravhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Krovhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Krovhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Krovhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dorski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dorski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dorski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dorski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kapitelhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kapitelhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kapitelhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Kanelirahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kanelirahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kanelirahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dorski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dorski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jonski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jonski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Korintski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Korintski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnost_stare_Gr%C4%8Dke#Klasi.C4.8Dno_razdobljehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnost_stare_Gr%C4%8Dke#Klasi.C4.8Dno_razdobljehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnost_stare_Gr%C4%8Dke#Klasi.C4.8Dno_razdobljehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Umjetnost_stare_Gr%C4%8Dke#Klasi.C4.8Dno_razdobljehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Korintski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jonski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dorski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kanelirahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Kapitelhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dorski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dorski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Krovhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitravhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stuphttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zid


24/35

Tolos - hram krune osnove, kod kojeg krunu celu ovjenavaju stupovi.

Najstariji kameni hram od kojeg postoje znatniji ostaci je Herin hram uOlimpiji.Sagraen je

krajem 7. stoljea prije Krista. Sauvan je njegov stilobat, ili osnovica postolja, nekoliko stupova

i ostaci naosa ili svetita.

Najvaniji je dorski stil.Dorski hram je uzduna pravokutna graevina od u poetkudvije zatvorene prostorije okruene redovima stupova koji stoje na podnojustepenastog stilobata, a sastavljeni su od valjkastih tambura sa ljebovima(kanelirama), te kapitelom sastavljenim od ehina (donji dio kapitela u obliku niskog

krnjeg stoca) i abaka (kvadratne ploe). Stupovi nose gredu (arhitrav), iznad kojega jefriz sastavljen naizmjence od triglifa (kamenih ploe s tri vertikalne linije) i metopa .

Iznad friza je [vijenac]] ija kruna (ili geison) nosi zabatni trokut (timpan) kosog krova.Timpan je potpuno ispunjen ivo obojenim reljefima koji su prirodnih oblika i veliina upoloaju koji odgovara kosini zabata. Cijeli hram napravljen je od kamenih blokova kojiprilijeu jedan na drugi bez veziva. Gdje je bilo potrebno, blokovi su vezani metalnimzakovicama. Krov je bio dvoslivni i pokriven crijepom napravljenim od crvenih ronjaa(gredica), a drvene grede koritene su i za tavanice to je otvaralo veliku mogunostpravaca. Karakteristian je za 5. Stoljee, simbol je snage, mukosti...
http://hr.wikipedia.org/wiki/Olimpijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Olimpijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Olimpijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Olimpija


25/35

Jonski stilje vie elegantniji, vitkiji, bio je karakteristian na ostrvima i Maloj Aziji, dokje dorski bio na kopnenoj Grkoj. Kod jonskog reda stup je vii i tanji, kanelire su mudublje, ima bazu od niza prstenja (najee tri), a kapitel mu je ukraen volutama(spiralni krajevi ehinusa); arhitrav je napravljen od tri horizontalne grede od kojih je

svaka gornja malo izbaena u odnosu na donju; friz je iao oko cijelog hrama i bio jepotpuno ispunjen reljefima. Najljepi primjer jonskog hrama je Erehteion preko putaPartenona.

Stilobat-je arhitektonski izraz za stubno podnoje ili platformu na kojoj se nalazestubovi (pod hrama u klasinoj arhitekturi). Stilobat se obino sastoji od neparnog brojastepenica (najee tri). Po nekim definicijama stilobat se odnosi samo na zadnjustepenicu poda hrama dok se rije stereobat koristi da se opie ostale stepenice ucjelini. Osnovni stilski konceptualni element je stub, sastoji se od stopa, stabla i kapitela.

Entazis-stablo grkog stuba nije jednakog prenika, gore je ui, od 1/3 poinjesuavanje...

Modul-mjera(koliko ide u arhitrav, koliko u stub, sve se mjerilo, zato grki hram izgledaosmiljen. Modul je donji poluprenik baze stuba. Rijetko je napravljen od jednogkomada nego se cilindrini valjci (tamburi) nadostavljaju jedan na drugi s gotovoneprimjetnim sastavima. etvrtaste rupe su sluile za spajanje bronzanih klinova....Vani su hram u Pestumu, Posejdonom hram najbolje je ouvan u Pestumu, Agenentou Junoj Italiji...

Arhitrav-greda koja spaja stubove, iznad je friz... Najznaajnija lokacija je Akropolis uAtini (centar Atinske drave). Drava je bila sainjena od polisa, sve to ej bilo vika

stanovnitva moralo se iseliti. Utvrenja, objekti, hramovi, iznad grada su bili-Akropolis...

Vano je znati i za Grko-Perzijske ratove ( tri su pohoda Perzijanaca bila na Grku).Oni su htjeli osvojiti Grku Atinu. Sparta je bila aristokratska, a Atinademokratska. Bitan

je hram posveen Atini-zatitnici polisa koji su Perzijanci spalili, i Maratonska bitka uprvom pohodu (na elu s Darijem, kasnije Darijem I, Darijem II...) Zahvaljujui tojpobjedi Atina je stekla straan ugled i iz tog perioda potiu ti hramovi (iz perioda obnovenakon Perzijskih napada).

Parthenon-Partenon(448.-432. pr. Kr.), arhitekata Iktina i Kalikrata, je najvei inajraskoniji dorski hram na podruju dananje Grke. Iktin je sainio nacrte, a Kalikrat

je preuzeo voenje gradnje. Na golemom kamenom podnoju od tri stepenice, ija jetemeljna povrina na gornjem rubu mjerila 70 x 30 m uzdizalo se 46 stupova visokihpreko 10 m dorskog tipa. Obrubi s likovima i skulpture na zabatima ubrajale su se meunajvee kiparske radove na svijetu. Iznad tamnocrvenih zidova unutranjosti tvorio jezavretak jedan obojeni drveni kasetirani strop. Sredite hrama bio je 13 m visok Fidijin


26/35

kip boice Atene. Bio je od zlata i slonove kosti; 7,5 mm debele zlatne ploe mogle suse skidati da bi se kontrolirala teina, a to se godine 433. pr. Kr. doista i uradilo, kad suFidiju bili okrivili da se okoristio tim zlatom. Partenon je najbolji primjer hrama dorskog

reda: uzduna graevina od dvije prostorije i vanjskog pravokutnog omotaa odstupova; na podnoju sa stubitem diu se stupovi sastavljeni od valjkastih tambura s

ljebovima (kanelire), te kapitelom sastavljenim od ehinusa (kruni jastui) i abakusa(kvadratne ploe); stupovi nose gredu (arhitrav), a iznad arhitrava je friz sastavljen odtriglifa (tri okomite linije) i metopa (reljefno obraene ploe); iznad friza je vijenac koji naproelju hrama uokviruju zabatni trokut (timpan). Cijeli hram napravljen je od mramornihblokova koji prilijeu jedan na drugi bez veziva; gdje je bilo potrebno blokovi su vezanimetalnim zakovicama.

Krov je bio dvoslivni i pokriven crijepom napravljenim od crvenih ronjaa (gredica), adrvene grede koritene su i za tavanice to je otvaralo veliku mogunost pravaca.Partenon dominira atenskom Akropolom i najskladnija je graevina svih vremena.

Odnosi visine njenih dijelova na proelju - stupovlja (A-B) i vijenca (B-C) u istom jeodnosu u kojem se odnosi stupovlje prema cjelini (A-C). BC : AB = AB : AC savreniomjer, tzv. zlatni rez.

Partenon je skladan i zbog toga to su Grci za mjerenje koristili mjere preuzete izveliine dijelova ljudskog tijela: palacdlanpedaljlakatrukakorak. Antikonaelo: "ovjek je mjerilo stvari!" doivljava svoje uoblienje u grkom hramu. ak tovie, na Partenonu je ispravljena i optika iluzija suavanja dugih graevina po sredinitako to su na sredini malo pribliili i izvukli stupove u prostor. Mnesikleili Mnesiklo(Mnesikles, latinski: Mnesicles) je bio drevniatenskiarhitekt koji je

djelovao u5. vijeku pne.,u dobaPerikla.Plutarh navodi kako je upravo on projektiraoPropileje,

monumentalne, ali nikada dovrene dveriatenske Akropole.

Erehtej/Erehteon (grki: Erekhteion)je grki hram jonskog stila posveen boguErihtoniju Atenskom. Izgraen je od pantelikog kamena na atenskoj Akropoli, a gradilisu ga arhitekti Filoklo i Arhiloh od 421. do 406. pr. Kr. Graevina je komplicirana inepravilna tlocrta s nekoliko odvojenih kultnih mjesta sa svetitima i rtvenicima, tecelama (prostorija sa svetitem): Pandroseion, Posejdonovo svetite, svetite Atene

Polias i najuveniji Trijem kora sa est kipova mladih ena karijatida koje nose ravnikrov trijema (danas su zamijenjene kopijama). Kosi nagib terena i zahtjev za nekolikosvetita uvjetovao odredili su razliite razine unutranjih prostorija i razliito oblikovanjevolumena. Svetita Erehteju i Posejdonu se nalaze 3 m nie od Trijema karijatida i

Ateninog svetita, a njihova razlika se rijeila brojnim stepenicama. Ovakav hram jemnogo ivlji, pokrenutiji i zanimljiviji od monotonih statinih dorskih hramova. To seosobito istie u izbaenim trjemovima. U srednjem vijeku Erehtej je sluio kao crkva, a u
http://sh.wikipedia.org/wiki/Atenahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Arhitekthttp://sh.wikipedia.org/wiki/5._vijek_pne.http://sh.wikipedia.org/wiki/Periklehttp://sh.wikipedia.org/wiki/Plutarhhttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Propylaea&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Atenska_Akropola&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Atenska_Akropola&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Propylaea&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Plutarhhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Periklehttp://sh.wikipedia.org/wiki/5._vijek_pne.http://sh.wikipedia.org/wiki/Arhitekthttp://sh.wikipedia.org/wiki/Atena


27/35

doba Turaka kao stan zapovjednika Atene. On je posveen i Atini i Posejdonu. Imao jedosta teku sudbinu. Nakon eksplozije baruta koja s dogodila ostali su samo dijeloviovog hrama. Tip je dorskog stila, ali su vie uticaji jonske elegancije, lakoe, vitkoe...

Kaneluraje arhitektonski izraz za vertikalni polukruni urez na stubovima klasinog reda.

Kanelure se uglavnom nalaze na stubovimajonskogikorintskogreda kao i nastubovimasloenog redate nekim stubovimadorskog redana kojima su izraene kaopoluovalni urezi. Kanelure se koriste da bi se vizuelno izrazila vertikalnost stuba. One se ne

dotiu kod jonskog stila, ve su razdvojene trakom.

Propilejisu uantikoj grkojarhitekturimonumentalno predvorje, odnosno prilaznitrijemovikojivode do graditeljskog sklopa s graevinama reprezentativne namjene i zajedno s njima tvorezatvorenu cjelinu. Oni su kao kapije, sveana vrata. Tu su se realizirala uvena grka djela,tragedije, komedije

Artemidin hram-za taj hram u Efezu sauvalo se vie podataka nego to se obino

sauva u knjievnim zapisima. Hram je bio graen na movarnom zemljitu. Premajednoj staroj predaji, tlo je bilo tresetite, pa su graditelji u tlo dodavali drveni ugljenkako bi mu poboljali nosivost. Kod iskapanja je otkrivena promijenjena boje zemlje, to

je potvrdilo ta izvijea. Gradnja je trajala oko 120 godina (poetak gradnje datira se uvrijeme oko 560. pr. Kr.). Konstrukcija je bila krajnje teka, sastojala se od 127 bogatoukraenih mramornih stupova koji su nosili teke poprene grede. Dva metra visokaskulptura Artemide bila je izraena od drveta vinove loze i obloena zlatom i srebrom.Krov je bio izraen od cedrovine. Jedna od njegovih osobitosti bio je reljef isklesan nadonjim dijelovima stupovazamisao koja je kopirana od prethodnog hrama. Plinije jezabiljeio da je 36 stupova bilo ukraeno na takav nain. Vjerojatno su se svi oni nalazili

na prednjoj strani zgrade. Stubovi su bili jako visoki ak 17 m, dipteros je bio, od dvareda stubova oko cijele osnove...

RIMSKA UMJETNOST

RIM je glavni grad Republike Italije, u toku cijele historije jedan od najznaajnijihkulturnih i politikih centara Evrope i svijeta. Lei na rijeci Tiberu (Tevere) i nabreuljcima Aventinu, Celiju, Janikulu, Kapitoliju, Kvirinalu, Palatinu, Viminalu.

Najstariji umjetniki spomenici grada Rima nastali su pod utjecajem etrurske umjetnosti:hram Jupitera Kapitolijskoga koji je podignut u VI stoljeu, bio je graen na etrurskinain, a njegovu dekoraciju suizveli majstori iz etrurskog grada Veji. Slino su biligraeni, vjerovatno, i brojni drugi hramovi (iz IV do III stoljea) od kojih se, meutim,malo sauvalo.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Jonski_redhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Jonski_redhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Korintski_redhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Korintski_redhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Korintski_redhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Slo%C5%BEeni_redhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Slo%C5%BEeni_redhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Slo%C5%BEeni_redhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Dorski_redhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Dorski_redhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Dorski_redhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stara_Gr%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stara_Gr%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitekturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitekturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitekturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Trijemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Trijemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Trijemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Trijemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitekturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stara_Gr%C4%8Dkahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Dorski_redhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Slo%C5%BEeni_redhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Korintski_redhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Jonski_red


28/35

Grki utjecaji, a s njima i utjecaji orijentalnih umjetnosti vrlo su jaki, kad nakon osvajanja Grke, Rimljani dovlae u svoj glavni grad veliki broj grkih kipova i drugih umjetnikihpredmeta. Otada poinju dolaziti u Rim i brojni grki umjetnici. Izvanredno opsena jegraevinska aktivnost u Rimu u doba Augusta, kad se restauriraju brojni stari hramovi,izgrauje jo jdan forum (Forum Augusti) i podiu Ara Pacis Augustov mauzolej iPanteon.

Izvanredno plodnu graditeljsku aktivnost razvio je car Domicijan, najvie u vezi sobnovom brojnih starih hramova i drugih javnih graevina, pored toga izgradio je novucarsku palau ( arhitekt Rabirije) i hipodrom. Car Hadrijan je izgradio za sebe mauzolej(Mausoleum Hadriani, danas Castel Sant' Angelo) i podigao Pons Aelius, Antonin Pijo

hram posveen njegovoj eni Faustini, Marko Aurelije reljefima dekoriran stup (scene izratova s Markomanima i Kvadima), slian Trajanou, Septimije Sever veliki slavoluk, aKarakala uvene terme (Thermae Antoninianae). U Aurelijanovo doba gradi se i velikihram Suncu na Kvirinalu.

Rimje bio najorganizovanija drava. Grka jeste imala veliku kulturu i umjetnost, nauku,istraivanja..., ali je to na relativno malom prostoru za razliku od Rima koji je vladaovelikim prostorom i imao dugu historiju razvoja. Rimska historija se sistematizira na tri

perioda:

1. osivanje Rima (754.godine prije n.e.)-Najpoznatija legenda o nastanku vezana jeuz Romula i Rema.

Prema legendi Trojanski junak Eneja nakon pada i razaranja Troje dugo je lutao po

svijetu - napokon je doao u Lacij gdje je osnovao grad Albu Longu i tu su njegovipotomci dugo vladali.

Kada je kraljevao Enejev potomak Numitor, s prijestolja ga je svrgnuo brat Amulije. Dao

je pogubiti njegovog sina, a ker Rea Silviju uini sveenicom Veste, boginju kunogognjita. To je uinio jer je znao da se vestalke, sveenice ne smiju udavati, pa jevjerovao da e tako Numitor ostati bez potomstva koje bi jednom moglo zatraiti pravona prijestolje. Meutim, u Silviju se zaljubi Bog rata Mars, i ona mu uskoro rodi blizanceRomula i Rema. Amulije se bojao kada blizanci odrastu da e mu oduzeti vlast, te jenaredio robu da ih baci u rijeku Tiber. Rob to uini, pusti korito u rijeku, ali val izbaci

korito na obalu, i Romul i Rem se spase. U podnoju Palatina, jednog od 7 breuljaka,uvi pla djece dola je vuica Martia (Marsova vuica)koja je danas simbol gradaRima i nahranila ih je svojim mlijekom. Nakon nekoga vremena tuda je prolazio pastir

Faustul i vidjevi djecu odnio ih je kui. Kako on i njegova ena Aka Larencija nisu imalidjece, odlue ihposvojiti, a ona im da imena Romul i Rem. Tako su Romul i Remodrastali meu pastirima sve do svoje punoljetnosti.


29/35

Kada su djeca odrasla, uvi za svoju sudbinu, otila su Amuliju i svrgnula ga s vlasti.Romul je ubio Amulija i vlast vratio djedu Numitoru. No, Alba Longa uini im sepremalenom te oni odlue osnovati novi grad. Dogovorili su se da tko ugleda vie ptica,osnovat e grad. Tako su odluku prepustili bogovima. Romul se uspne na Palatin, aRem na Aventin. Bogovi su bili skloniji Romulu te on tako ugleda 12, a Rem 6 ptica.

Tako je Romulu pripala ast da osnuje grad. On uze plug i zaore brazdu oko Palatina.Izbaena je zemlja predstavljala zidine. Rem se zavidan bratu narugao i preskoio zid.Kako Romul nije mogao podnijeti da bilo tko nepozvan ue u jo nesagraen gradnapadne brata i ubije ga govorei mu: Tako ubudue propao svatko tko prijee mojezidove. Romul je grad sam dovrio 21. travnja 753. pr. Kr. i dao mu ime Roma. U tonaselje primao je pastire iz okoline, lutalice i izbjeglice iz Lacija. Tako je Romul bio prvi

kralj. Od te godine Rimljani raunaju vrijeme.

2.doba Republike (510. Godine p.n.e.)-za njega se vezuju znaajna arhitektonskaosvarenja, nama je zanimljiv period negdje pred kraj, traje sve do 31.g.p.n.e. Rimska

republika je imala mnogo initelja podjele vlasti koji se i danas mogu nai u mnogimdravnim ureenjima irom svijeta. Od posebnog znaaja dravnog ureenja rimskerepublike su bila tri principa:

anuitetsve funkcije su bile samo na jednu godinu (osim cenzorske funkcije kojaprvotno traje 5 godina, a kasnije 18 mjeseci)

kolegijalnostuvijek su dvije osobe istovremeno obavljali jednu dravnu slubu izuzetak je diktator

pravo promjene uredbe (pravo veta)svaki inovnik je imao pravo da korigira ili izmjeniili vrati uredbu koju je njegov kolega donio

Najveu izvrnu neogranienu vlast u rimskoj republici je imao konzul imperium maius.Konzuli su bili odgovorni za vrhovno vojno zapovjednitvo, pravo presude, uprava nadSenatom i Comitiama. Tijekom kriza, postojala je mogunost imenovanja diktatora na 6mjeseci koji je imao summus imperium, tj. svi su mu bili podinjeni osim pukih tribuna.Prvobitno u Senat su birani samo patricije, a kasnije i plebejci.

3.doba Carstva u Rimu(31.g.p.n.e.- 31.godine n.e.)-Rimsko Carstvoje uobiajeninaziv za rimsku dravu nakon to ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri

desetljea prije Krista. Iako je Rim imao imperij stoljeima prije Augustove samovlade,predaugustovska drava se obino naziva Rimskom Republikom. Rimsko Carstvo jeupravljalo svim heleniziranim dravama na Sredozemlju, kao i keltskim podrujimasjeverne Europe. Najveu teritorijanu ekspanziju doivjelo je u doba cara Trajana, koji je114. prisvojio Armeniju i sjevernu Mezopotamiju, a 115. godine osvojio je i Adiabene,

Babilon i Ktezifont. Zadnji rimski car zbaen je 476. godine, ali tada je istonimpodrujima ve vladao drugi car sa sjeditem u Konstantinopolu. Istono Rimsko


30/35

Carstvo (Bizant) i dalje je postojalo, iako se postupno smanjivalo, sve do 1453. godine,

kad su Turci osvojili Konstantinopol. Kasnije drave na zapadu (Franako Kraljevstvo iSveto Rimsko Carstvo) i na istoku (ruski carevi) koristile su rimsko dravniko nazivljesve do modernog doba. Golemo naslijee Rimskog Carstva vidi se i danas uzapadnjakim institucijama, pravu, arhitekturi i mnogim drugim podrujima ivota.

Autoritet Senataje bio veliki, oni su bili sva vlast, a konzuli su bili samo izvriocinalogasenata. Sedam poznatih breuljaka Rima su i danas simbol nastanka Rimskecilivizacije, od tada je krenulo irenje Rima, kasnije osvajanje itave Italije, a poslijeosvajanje izvan Apeninskog poluotoka, borbe s Ilirima, osvajanja Balkana, da bi na

kraju dolo do osvajanja Grke, Male Azije, Bliskog Istoka... Znai to podrazumijevapodruje od Zapadne Evrope do Mezopotamije.

Rimljani su bili veliki praktiari, usvajali su tue tekovine, prihvatali ih kao svoje.Njihova cilivizacija je bila mjeavina ukusa, stilova, tekovina... Veoma poznata regija uItaliji, ak i danas, je Toskana, regijau sredinjoj Italiji. Granii s regijama Lacij (na

jugu), Umbrija (n

historija umjetnosti i-skripta prva

Documents