Samostalni istraživački rad na zadanu temu:

Holokaust

Jelena Briški, 2.L

HOLOKAUST

Što je holokaust?

Izvorno, riječ holokaust označava žrtvu paljenicu, pri kojoj se spaljuje cijela životinja. Danas je međutim u cijelom svijetu ta riječ uobičajeno ime za genocid nad Židovima (te u širem značenju i sustavno istrebljivanje drugih grupa) za vrijeme nacističkog režima u Njemačkoj.

Početak holokausta

Čim su 1933. godine nacisti došli na vlast, naredili su bojkotiranje židovskih poduzetnika, paljenje knjiga židovskih književnika i pokrenuli popisivanje protužidovskih zakona. Nurnberški zakoni doneseni 1935. godine određivali su Židove prema krvnoj liniji i propisali su potpuno odvajanje arijevaca i nearijevaca. U noći 9.11. 1938. godine nacisti su uništavali sinagoge i izloge židovskih trgovina širom Njemačke i Austrije. Taj rušilački pohod povijest je uzpamtila kao Kristalnu noć.

U listopadu 1938. godine, 15.000 Židova poljskog podrijetla protjerano je iz Njemačke i iskrcano na poljskoj granici.Antisemitska poljska vlada, koja je govorila o vlastitome "židovskom pitanju", odbila ih je primiti. Njih oko 5.000 ostalo je na ničijoj zemlji. U znak osvete sedamnaestogodišnji Herschel Grünspan, kojem su protjerali roditelje, izvršio je 7. studenoga atentat na konzula njemačkoga veleposlanstva u Parizu, ubivši ga hicima iz pištolja. Nacistička je stranka to proglasila dijelom svjetske židovske urote i u noći s 9. na 10. studenog organizirani su "spontani" protužidovski izgredi, po razbijanju stakala izloga kasnije nazvani Kristalna noć.

Kristalna noć

Uništeno je i opljačkano najmanje 7.000 trgovina, oskvrnjena su židovska groblja, spaljeno 177 sinagoga i ubijen 91 Židov. Oko 30.000 Židova uhićeno je i i odvedeno u koncentracijske logore. Potkraj godine većinu su pustili, no tisuću je osoba u međuvremenu izgubilo živote.Osim toga, nacistička je država njemačkim Židovima, kao kaznu za atentat, odredila novčanu kaznu od milijardu maraka. Istovremeno je izdana naredba da se svi židovski dućani i poduzeća, koja su još postojala, predaju u "arijske" ruke. Preostali Židovi ostali su tako bez većine svog kapitala i praktički bili isključeni iz njemačkoga ekonomskog života. Slijedilo je konačno rješenje u Holokaustu.

LOGORI

U prosincu 1941. Hitler je odlučio pokrenuti svoj projekt uništenja Židova u Europi. Uskoro je započela sustavna deportacija Židova iz geta i sa svih okupiranh područja u sedam logora nazvanih Venichtungslager, odnosno logori za istrebljivanje ili logori smti. Bili su to Auschwitz, Belzec, Chelmno, Majdanek, Mali Trostenec, Sobibor i Treblinka, svi odreda na području okupirane Poljske ili u poljskim oblastima pripojenim Trećem Reichu. Ti su logori služili prvenstveno masovnom ubijanju pripadnika židovskognaroda, iako je među žrtvama bilo i drugih za naciste "nepoželjnih elemenata’’.

Za razliku od koncentracijskih logora čija je glavna svrha bila zatočeništvo i prisilan rad, logori za istrebljenje imali su drukčiju svrhu. U njima je streljanjem i plinskim komorama ubijeno preko tri milijuna Židova. Čim bi dospjeli u logor, zarobljenici su podvrgnuti postupku odabira. Najsnažniji muškarci i žene upučivani su na prisilni rad, a slabiji, posebice žene, djeca i starci, odmah su određivani za plinske komore, gdje bi bili ugušeni karbon- monoksidom.Najveći logor smrti bio je Auschwitz. Židovi i ostali narodu koji su bili zatočeni u logoru bili su ubijani u plinskim komorama, vješanjem, strijeljanjem i premlaćivanjem.

Auschwitz je najveći i najstrašniji koncetracijski logor nacističke Njemačke.Nalazio se u Poljskoj, blizu grada Oświęcima (njem. Auschwitz). Nalazio se 50 km zapadno od Krakova i 286 km od Varšave. U rujnu 1939. Oświęcim je pripojen Njemačkoj i Nazvan je Auschwitz. Kompleks se sastojao od tri glavna kampa: Auschwitz I administrativni centar, Auschwitz II kamp za istrebljivanje, Auschwitz III radnički kamp.Zapovjednik kampa Rudolf Höß je na suđenju u Nürnberškom procesu svjedočio da je ubijeno 3 milijuna ljudi za vrijeme njegovog vođenja kampa. Kasnije je smanjio tu brojku na oko 1.1 milijun. Godine 1990., dr.Franciszek Piper je procijenio da je bilo oko 1.1 milijun, od toga su oko 90% bili Židovi iz svih zemalja Europe. Većina je ubijena u plinskim komorama, drugi su bili ubijani izgladnjavanjem, prisilnim radom, manjkom higijene, pogubljenjima i medicinskim eksperimnetima. Natpis na ulazu znači: RAD OSLOBAĐA.

Posljedice

Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno 5.29 do 6 milijuna Židova, odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u svijetu. Demografska slika u Europi se bitno promijenila, pogotovo u Istočnoj i Srednjoj Europi, gdje su židovske zajednice prestale postojati. Najveći dio preživjelih je odlučio emigrirati u SAD, odnosno u Palestinu, gdje je stvorena židovska nacionalna država Izrael.Romi su druga grupa koja je bila objekt genocida. Broj njihovih žrtava teško je procijeniti: iznose se brojke između 220.000 i 800.000, što iznosi između četvrtine i polovice njihovog ukupnog broja u Europi.

Sa svim drugim grupama koje su sustavno istrebljivane, broj žrtava holokausta obično se procjenjuje na 9 do 11 milijuna, iako neke procjene idu i do 26 milijuna.Slično kao i prvi svjetski rat, holokaust je predstavljao veliki šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom razinom bešćutnosti moguće u 20. stoljeću, pogotovo kada dolazi od strane tako napredne, prosvijećene i civilizirane države kao što je Njemačka.

Posljedice

Još se teže bilo pomiriti s činjenicom, da su u svrhu tog projekta korištena najmodernija dostignuća znanosti

Reakcija zatvorenika rata na snimke iz koncentracijskih logora

Američki vojnici hodaju između leševa u koncentracijskom kampu kod Leipziga, 17.4.1945.

Kad je logor oslobođen vojnici su našli 3,000 leševa i samo desetak preživjelih

Američki vojnici gledaju tijela u krematoriju nepoznatog koncentracijskog logora

Dijete sa svojom ubijenom majkom u koncenracijskom kampu za civile 1944.

Američki vojnici pričaju s jedinom preživjelom djevojčicom u Cerisy-la-salle ,Francuska nakon savezničkog iskrcavanja u Normandiji 25. srpanj

1944.

Alvin Harley od 9. oklopna divizije dobiva poljubac od male francuskinje na dan oslobođenja na Dan svetog Valentina.

Pikardija,Francuska 14. veljača 1945 .

Dijeca siročad nakon završetka rata

Dječaci u svojim vojničkim odorama

Dva sovjetska vojnika pomažu zatvorenicama Auschwitz

Dan oslobođenja, 27. siječanj 1945.