Prije nekoliko je brojeva urednik »Hrvat-skog planinara« prošao podruèjem Bano-vine i u velikom èlanku zavapio nad zlomsudbinom i perspektivama podruèja koje jeimalo sjajnu prošlost, bilo u središtu zbivanja iu komunikacijskom težištu, da bi se danas našlona periferiji svega, napušteno, zaboravljeno ibez veæe planinarske perspektive. Meðutim, i sdruge strane rijeke Gline postoji podruèje kojeje bilo znaèajno u prometnom i povijesnompogledu. Njime dominira planinski masiv kojije bilo teško ne vidjeti – zbog odbljeska neèegavelebnog i sjajnog na njegovu vrhu. Pogaðate,govorimo o Kordunu i Petrovoj gori.

Gdje je Petrova goraNa udaljenosti od samo devedesetak kilo-

metara od Zagreba, u središnjem dijelu Hrvat-ske, južno od Karlovca, prostire se jedno odnajšumovitijih i ekološki najèišæih podruèjanaše domovine – Kordun s Petrovom gorom.Kordun je omeðen na jugu rijekom Koranom,na zapadu rijekom Mrežnicom, na sjeveru rije-kom Kupom, a na istoku rijekom Glinom igranicom prema susjednoj BiH. Reljefno gle-dano, Kordun je prijelazna zona izmeðu dinar-skog planinskog podruèja (Lika) i ravnièarskogprostora Središnje Hrvatske. Teren je uglav-nom brežuljkast, s manjim uzvisinama, koje sepostupno poveæavaju prema Petrovoj gori. Najugoistoènoj granici Korduna nalazi se Petrovagora. Naziv Kordun dolazi od francuske rijeèicordon, što znaèi niz ili red. U ovom se sluèaju

to odnosi na niz povezanih stražarnica i utvrdaprema isturenom turskom položaju u zapadnojBosni.

U povijesnom kontekstu zaista apsurdnozvuèi tvrdnja da je danas Petrova gora pro-metno izolirana. Dolinom Une dolazila je glav-na rimska cesta koja je povezivala rimskeprovincije Dalmaciju i Slavoniju (ne treba sum-njati da su legionari rado zastajali u obližnjimtermama u današnjem Topuskom!) da bi jedankrak ceste odlazio na zapad gotovo prekosamog vrha u Kamensko (danas je dio te cesteuklopljen u novu planinarsku stazu).

U današnje je doba magistralna veza premaDalmaciji izmaknuta dalje na zapad, ali je cijelaPetrova gora omeðena i definirana cestamakoje je okružuju: Vojniæ – Gvozd – Perna –Krstinja – Vojniæ. Iz nekih drugih razloga, krozsamo središte gore, do samog vrha, vodi asfalt-na cesta, a izgraðene su i brojne šumske ceste.

Što nudi Petrova gora?Petrova je gora stara geološka formacija,

razmjerno bogata vodom i specifiènom, ponaj-prije šumskom vegetacijom. Naravno da je toizvjesno planinarsko ogranièenje, jer nedostajuširoki vidici, no nadoknaðuje ga velika razvede-nost reljefa, s brojnim grebenima i dubokimprodorima obogaæenima svježim potocima. A žuborenje potoka u kombinaciji s debelimhladom može biti itekako zgodan razlog zadugotrajne ljetne šetnje. Lijepo je i na proljeæe,kad se sve ispuni cvjetnim »aranžmanima« ili

122

KORDUNKORDUN

Petrova gora – planinarska»terra incognita«

Branko Meštriæ, Zagreb i Vitomir Murganiæ, Karlovac

Meðu planinama hrvatskim znamenita je Petrova gora. Ona nije ni tako visoka

koliko Zagrebaèka gora ili Plešivica, ali je posve odijeljena od drugog gorja, pa

zato više imponira. (Radoslav Lopašiæ)

hp 04-2007 f.qxp 19.3.2007 20:26 Page 122

ujesen, kada se šuma oboji u tople tonovepožutjela lišæa.

Ni s vidicima zapravo nije tako kritièno.Petrova je gora osamljen masiv, a to podrazu-mijeva itekako široke vidike – ako se možeteizdiæi iznad krošanja. A tridesetsedammetarskispomenik na Petrovcu i napušteni komunika-cijski toranj na Magarèevcu, koji bi lako mogaopostati planinarskom piramidom, osiguravajuizvrstan vidik na neposrednu okolicu, ali i navelik dio središnje Hrvatske, Gorskoga kotara,pa i Slovenije, a naroèito sjeverozapadne Bosne.

Najznaèajniji vrhovi na Petrovoj gori jesuMali Petrovac (512 m), Veliki Petrovac (507 m),Magarèevac (474 m) i Veliki Velebit (482 m).Gora je bogata i vodotocima, potocima i izvori-ma pitke vode. Veæi su potoci Utinja, Trebnja,Velika i Mala Bistra, Vojišnica, Blatuša, Velikai Mala Radonja, uz još mnogo malih izvora ipotoka.

Povijesne okolnostiZa bolje razumijevanje toga podruèja treba

posegnuti za dalekom prošlošæu, kada ga nasta-njuju ratoborni Janudi (Japodi ili Japidi), mje-šavina Kelta i Ilira. Za rimsku ih je državu po-korio Oktavijan 35. godine stare ere, osvojivši

njihovo glavno uporište Metulum. Petrova jegora, po svemu sudeæi, bila kontrolna toèkaceste koja je išla od Solina prema rimskomgradu Sisciji. Hrvati ovo podruèje nazivaju Sla-tina, što znaèi topla voda, i tada Petrova goraprvi puta dobiva hrvatsko ime Slatska gora iliGvozdena gora. Gvozdena bi gora u suvreme-nom hrvatskom jeziku znaèilo: »gora šumovita«.

Pod kraj 11. stoljeæa sukobile su se naprostoru Slatske ili Gvozdene gore maðarskavojska i èete posljednjega hrvatskog kralja PetraSvaèiæa. U neravnopravnoj bitki Petar Svaèiæ jeteško ranjen. Od zadobivenih je rana preminuote je pokopan na podruèju Slatske gore. Od tadagorje nosi njegovo ime - Petrova gora.

Krajem 13. stoljeæa fratri pavlini podigli susvoj samostan na vrhu Velikog Petrovca i samo-stansku crkvu posveæenu svetom Petru apo-stolu. Zbog uèestalih pljaèkaških provala Tura-ka, fratri su se preselili u novoosnovani samo-stan na Kamenskom. Tek krajem 17. stoljeæaVeliki Petrovac ponovno dobiva na važnostikao predstraža u borbi protiv Turaka, te je naruševinama staroga pavlinskog samostanasagraðen granièni èardak.

Narod naseljen oko šumovite Petrove goretijekom Drugog svjetskog rata teško je strada-

Lovaèki dom »Muljava« i spomenikna Velikom Petrovcu (507 m)

ZVO

NIM

IR T

ANO

CK

I

hp 04-2007 f.qxp 19.3.2007 20:27 Page 123

124

vao od neprijatelja i stoga veæ u srpnju 1941.godine u šumi Abez KP podiže narodni ustanak.Petrova gora postaje legendarna po svojimtajnim partizanskom bolnicama.

Ni Domovinski rat nije zaobišao Petrovugoru, buduæi da su je pobunjeni Srbi uèinilisredištem i uporištem svoje pobune protivHrvatske. Veæ u ožujku 1990. održavanjemmitinga na Petrovoj gori zapoèinju takozvana»dogaðanja srpskog naroda«. Na vrhu Petrovegore, u spomeniku koji je trebao postati spome-nikom narodne revolucije i jedinstva narodaHrvatske, smjestili su vojno zapovjedništvosvoje pobune. Posljedice èetverogodišnjeg rataprotiv vlastite domovine i danas su svudavidljive.

Petrova gora i planinarstvoTeško je utvrditi koji su razlozi da je

Petrova gora u planinarskom smislu mnogogodina bila zapostavljena, premda u svibnju,1977. PD »OKI« iz Zagreba sveèano otvaratransverzalu Petrova gora s 15 kontrolnih toèa-ka. Transverzala je bila duga 52 km, a trasa jojje bila Vojniæ - Petrovac - Centralna partizan-ska bolnica – Veliki Velebit – Biljeg – Vojniæ.Još su vidljive stare markacije, pogotovo ublizini Centralne partizanske bolnice, Magar-èevca i Malog Petrovca.

Na zajednièkom sastanku PS BiH i PSH,održanom u lipnju 1982. u Velikoj Kladuši(BiH) zakljuèeno je da se ustanovi i transverzalaod Petrove gore do Bihaæa. Posao trasiranja i

Tijekom proteklih godinu dana na Petrovoj gori ureðen je

planinarski put u obliku osmice. Ishodište mu je Muljava, a

obuhvaæa najznaèajnije toèke na toj gori

Planinarska obilaznica

Petrova gora

hp 04-2007 f.qxp 19.3.2007 20:27 Page 124

markiranja buduæe obilaznice dobivaju PD»OKI« iz Zagreba i PD »Krajišnik« iz VelikeKladuše, a tiskan je vodiè i dnevnik. Na žalost,danas ne postoje podaci o tome koliko je pla-ninara prošlo jednom ili drugom obilaznicom.

Imajuæi u vidu da u tom kraju nema tradi-cije planinarenja, a i iz razgovora sa starijimèlanovima društava na širem karlovaèkompodruèju, može se zakljuèiti da planinarskeobilaznice, a pogotovo transverzala Petrovagora - Bihaæ, nikada nisu zaživjele u pravomplaninarskom smislu.

Na inicijativu Uprave šuma podružniceKarlovac èlanovi PD »Dubovac« iz Karlovcatrasirali su i markirali nove planinarske putovepo Petrovoj gori. Cilj je bio oformiti mrežuplaninarskih putova koji bi obuhvatili najzna-èajnije kulturnopovijesne lokalitete, kao i sveplaninarske znaèajke na ovom prostoru. Stogasu trasirana tri smjera koji povezuju ishodište(prostor Muljave) s vršnim prostorom Petrovegore (Petrovcima). Južni smjer u širokom lukuzahvaæa prostor Centralne partizanske bolnicepa preko grebena Magarèevca ide prema vrhu.Na obronku Magarèevca sreæe se sa središnjim

smjerom koji dolazi oštrim usponom prekogrebena Malog i Velikog Velebita (prikladanza silazak!). Konaèno, sjeverni smjer se koristismjerom Rimskog puta i njime sa sjevera prilaziVelikom Petrovcu. Na vršnom dijelu (Mali iVeliki Petrovac) obilježeno je još nekolikosmjerova koji povezuju zanimljive lokalitete(spomenik, Kraljev grob, ostaci samostana).

Osim ovih, na prostoru Muljave postoje joši pouèna staza, pa invalidska staza, a i brojnešumske ceste i putovi, koji se mogu koristiti zašetnje i upotpuniti mrežu planinarskih putova itime osigurati posjetiteljima razlièitih moguæ-nosti uživanja u prirodi.

U suglasnosti s Komisijom za planinarskeputove HPS-a PD »Šumar« je na ureðenimplaninarskim putovima organiziralo planinar-sku obilaznicu Petrova gora. Kako se pokazaloda bi jednostavni kružni obilazak veæini plani-nara ipak bio predugaèak, obilaznica je osmi-šljena kao dvodjelna vezna obilaznica s dvakruga koja prate dva glavna prilaza vrhu –sjeverni i južni, sa zajednièkim središnjim silaz-nim dijelom preko Velebita.

125

Slikovito jezero Muljava kod lovaèkog doma

OLI

VE

R V

LAIN

IÆ

hp 04-2007 f.qxp 19.3.2007 20:27 Page 125

Obilazak pojedine dionice traje tek neštoviše od 4 sata, što podrazumijeva da je u dvaizleta (dva dana) mogu obiæi i manje spremniplaninari, a oni najspremniji mogu cijeluobilaznicu obiæi i odjednom za 8 – 9 sati ugodnešetnje.

Izbor prilazaPetrova gora udaljena je 89 km od naše

prijestolnice Zagreba i u blizini je Karlovca iSiska. Iz Zagreba joj se može najbrže priæipreko Karlovca, Vojniæa (90 km) i lovaèke kuæe»Muljava« (9 km). Iz Karlovca postoji auto-busna veza do Vojniæa. Najsigurnije je voznired autobusa provjeriti na telefon 047/600-740.Može se, takoðer, doæi i iz Siska preko Glinedo Vojniæa. Cesta sa strane Topuskog, iz Perne,nije baš dobra, ali se može proæi terenskim vozi-lima. S obzirom na razmjerno veliku udaljenostod Vojniæa, korištenje javnih prijevoznih sred-stava za dolazak zasad nije pogodno, ali postojimoguænost da se naknadno uspostavi planinar-ska staza trasom šumske pruge koja je nekadišla do danas nepostojeæe pruge Karlovac –Sisak, odnosno do sadašnje ceste Vojniæ –Gvozd.

Do gotovo svih važnijih lokacija obilaznicepo Petrovoj gori može se stiæi automobilom, ališto æe u tom sluèaju ostati od planinarenja?

Opis putaKao što smo veæ spomenuli, staza je osmi-

šljena tako da ju je najpogodnije prolaziti u dvadijela. Evo i kratkih uputa za obilazak.

Obilazak poèinje na Muljavi. Cestom trebakrenuti na jug pored nadstrešnice uz potokVelika Radonja. Nakon 10’ dolazi se do mjestagdje silazi staza s Malog Velebita (tuda se vraæakad se zatvori krug). Markacije vode dalje 10’cestom do lovaèke èeke, gdje skreæu oštrodesno u šumu. Slijedi uspon kroz jedinstvenujelovu šumu na Veliku Barijan kosu. Na mjesti-ma se s puta otvaraju vidici prema spomenikuna vrhu Petrove gore, a može se vidjeti i visokitoranj južno od spomenika na Magarèevcu.Staza se s kose spušta kroz šumu da bi za dese-tak minuta naglo skrenula lijevo i oštrije se usljedeæih 15’ spustila prema nekadašnjem omla-dinskom domu. Ispred doma staza izlazi na

126

Spomenik na Velikom Petrovcu

Kraljev grob

VITO

MIR

MU

RG

ANIÆ

VITO

MIR

MU

RG

ANIÆ

hp 04-2007 f.qxp 19.3.2007 20:27 Page 126

cestu koja vodi do partizanske bolnice. Cestomvalja krenuti lijevo, ali ne treba hodati asfaltom,veæ se dvjema kraticama kroz šumu za petnae-stak minuta dolazi do prvih baraka Centralnepartizanske bolnice.

Nastavljamo dalje usponom izmeðu barakabolnice pa preko partizanskog groblja i dalje doDebele kose, najudaljenije toèke na trasi. Tumarkacije izbijaju na šumsku cestu kojom valjapoæi lijevo. Na jednom mjestu kratimo oštarzavoj i brzo ponovno izlazimo na cestu. Daljehodamo cestom i nakon 40’ stižemo do na-puštene vojarne na vrhu Magarèevcu. Vojarnaje napuštena i ne preporuèa se ulazak u njezinprostor, ni penjanje na toranj. Bilo bi planinar-ski vrlo zanimljivo od vojarne naèiniti jedan odveæih i solidnijih planinarskih domova, a ideal-no bi bilo kad bi se odašiljaèki toranj mogaopreurediti u razglednu piramidu.

Trasa nastavlja cestom i za 15’ dolazi doraskrižja planinarskih putova. Cestom sa sjeve-ra prilazi staza s vrha Petrove gore (sjevernadionica obilaznice), a zajednièka trasa objedionice skreæe u šumu i slijedeæi trasu bivšelovaèke ograde visokom bukovom šumom na-preduje po hrptu dvaju Velebita. Za dvadese-tak minuta markacije tako stižu do Malog Vele-bita, nižeg, ali izrazitijeg kamenog vrha (zapra-vo jedinog kamenog vrha na cijeloj obilaznici!).Cijelim putom po hrptu Velebita valja obratitipažnju na sjevernim padinama na božikovinu(Ilex aquifolia L.), poznatu zaštiæenu biljku,koja je po našim planinama vrlo rijetka.

S Malog Velebita nastavlja se još nekolikominuta po grebenu, a potom slijedi oštar stope-desetmetarski spust hrptom obronka, pred krajèak i zavojima. Do potoka Velike Radonje sestiže za dvadesetak minuta i tu se zatvara krugjužne dionice obilaznice. Dionica završava po-vratkom na Muljavu cestom u sjevernomsmijeru (10’).

Drugi, sjeverni krug obilaznice povezujeMuljavu preko pouène staze i Rimskog puta sapovjesnim kompleksom na vršnom dijelu Petro-ve gore. Trasa kreæe od ulazne ploèe pouènestaze iza lovaèke kuæe Muljava. Za dvadesetakminuta laganog uspona, pouènom stazom izlazise na šumsku cestu koja ide trasom nekadaš-njeg puta iz rimskog doba. Markacije nas dalje

127

Ostaci pavlinskog samostana na Malom Petrovcu

Petrova gora zanimljiva je i za gljivare

ZVO

NIM

IR T

AN

OC

KI

OLI

VE

R V

LAIN

IÆ

hp 04-2007 f.qxp 19.3.2007 20:27 Page 127

vode upravo tim antièkim smjerom, najprijelaganim usponom, a poslije strmije i konaènokamenim usjekom prema spomeniku na Veli-kom Petrovcu (507 m).

S vrha strmim spustom na istok vodi marki-rana staza, kojom se silazi do šumske ceste, apotom njome u južnom smjeru za 20’ dolazi doKraljeva groba. No, buduæi da su na ovomvršnom dijelu na relativno malom prostoruispresijecanom silnim cestama, stazama i prila-zima, èak zanimljiva planinarska odredšta(kontrolne toèke), one se mogu obiæi i drugim,kraæim putovima.

Na mjestu zvanom Kraljev grob, uz spome-nik i pouènu ploèu, ureðeno je i zgodno odmo-rište za posjetitelje.

Na Malom Petrovcu (512 m) planinari æevidjeti arheološke nalaze sa èak tri povjesnasloja. To su rimska utvrda, temelji starog

pavlinskog samostana i ostaci granièarskogèardaka. Staza je provedena opkopom negda-šnjih utvrda. Na zapadnom uglu je prilaz sparkirališta, pouèna ploèa kao i odvojak zanastavak puta.

Markacije nove obilaznice »Petrova gora«s vrha se spuštaju prema Magarèevcu, vodeusporedno s cestom, a potom se u predjeluVelikog Velebita trasa povezuje s prije opisa-nom južnim krugom obilaznice. Odatle sezajednièkom trasom staza vraæa na Muljavu.

Bez obzira na to što su staze markirana uoba smjera, predlažemo da se je obilazi u opisa-nom smjeru jer je to lakše.

128

Nova planinarska obilaznica

»Petrova gora«* ima 8 KT

najpogodnije ju je proæi u dva

izleta od 4, odnosno 4 i pol sata

* Ove æe se godine akcija »Hodanjem k zdravlju« koju ukarlovaèkom kraju tradicionalno organizira PD »Dubo-vac« iz Karlovca, održati na Petrovoj gori 14. travnja.Tom prilikom bit æe službeno otvorena Planinarskaobilaznica »Petrova gora« i predstavljen dnevnik i vodièpo obilaznici. U organizaciji akcije sudjeluju Hrvatskešume, županijski planinarski savez, PD »Šumar« i Stani-ca vodièa Karlovac, a stazu æe osiguravati i HGSS StanicaKarlovac.

OLI

VE

R V

LAIN

IÆ

hp 04-2007 f.qxp 19.3.2007 20:27 Page 128

Možda se èini da je na Petrovoj gori sve obavije-no prošlošæu, no sudeæi prema zbivanjima u posljed-njih godinu i pol dana, tamo se je poèela zbivati isadašnjost, koja vodi u ljepšu buduænost. Planovi kojisu nekad bili samo vizije i želje polako se pretaèu urealizaciju.

Hrvatske šume sa svojom karlovaèkom podružni-com gospodare svim državnim šumama i šumskimzemljištima na Petrovoj gori, što je oko 11,5 tisuæahektara. Uvidjevši da gora pruža mnogo veæi poten-cijal od samoga bavljenja šumarstvom, odluèili su isko-ristiti te moguænosti. Krajem 2006. završili su obnovulovaèke kuæe na Muljavi, koja je od 1995. bila zapušte-na i devastirana. Danas se tamo primaju gosti u petsoba, dva apartmana i jednoj obiteljskoj sobi, sukupno 22 ležaja. Restoran nudi svoje usluge u triprostorije, velikoj dvorani na katu, koja prima 70 oso-ba, te manjoj dvorani i lovaèkom salonu u prizemlju,koje mogu ugostiti po 30 osoba. Kuæa radi svaki dan,a planinari, uz korištenje ugostiteljskih sadržaja, moguza veæe skupine dogovoriti i prilagoðenu prehranu,smještaj ili korištenje velike dvorane, npr. za godišnjeskupštine i sl. Da bi se olakšao boravak planinarima,u pomoænoj se zgradi uz lovaèki dom planira urediti iplaninarska soba s desetak kreveta.

Sedamdesetih je godina prošloga stoljeæa uzlovaèku kuæu izgraðena velika nadstrešnica, pokrivenadrvenom šindrom. Pod njom se može smjestiti više od250 osoba. Kroz samu nadstrešnicu protjeèe potokVelika Radonja, što boravku daje poseban ugoðaj. Jošposebniji ugoðaj daje ražanj koji pokreæe ta istaRadonja, kao i roštilji, peke i ostala »oprema« za pri-premu hrane.

Lovaèki dom i drvena nadstrešnica postoje tektridesetak godina, a potoci i prekrasna priroda mnogoduže. Što æe im se pridružiti u buduænosti? Premaplanovima Uprave šuma u Karlovcu, Turistièki centarPetrovu goru trebalo bi èiniti još èitavo mnoštvosadržaja. Prostor iza nadstrešnice, uzvodno uz VelikuRadonju, trebali bi upotpuniti drveni bungalovi – osamautohtonih kuæica s po osam kreveta. Smješteni udolini koja je s obje strane obrasla šumom i na èistompotoku, pružat æe moguænost odmaranja u prirodnomokruženju, u debeloj ljetnoj hladovini. Uz cestu kojomse dolazi do lovaèkoga doma, a s one strane rijeke(sutra možda i jezera!), veæ bi se ove godine trebaourediti prostor za izviðaèki kamp, koji æe moæi služiti iza druge namjene na otvorenom prostoru, kao što surazna natjecanja i druženja. Naravno da æe i planinarimoæi »baciti« šatore pored Radonje.

Lovaèki dom i sama Muljava prirodno su pola-zište za šetnje planinarskim i pouènim stazama. Plani-narska obilaznica Petrova gora svojim oblikom osmice

poèinje i završava upravo ovdje. Dijelom sjevernetrase obilaznice prolazit æe pouèna staza nazvanaRimski put, jer slijedi trasu kojom su nekada Rimljaniprolazili za toplice Topusko, a koje su ostaci još idanas mjestimice vidljivi. Pouèna æe staza pouèavatiposjetitelje o ekološkim temama i bit æe najviše nami-jenjena školskoj djeci. Na završetku te staze završavatæe i pouèna staza za osobe s posebnim potrebama,koja æe poèinjati iznad lovaèkoga doma. Bit æe u pot-punosti izgraðena od drveta i prilagoðena osobama stjelesnim invaliditetom, te slijepim i slabovidnimosobama (kao na Bliznecu na Medvednici). Dakakoda æe je moæi koristiti i svi ostali.

Iako su još u sferi ideja, spomenimo i planove zaizgradnju velebnoga muzeja biološke raznolikosti uprostorima spomenika na Velikom Petrovcu, potom inajavu opæine Vojniæ da æe stari Omladinski domispod bolnice ponovno vratiti u funkciju. No, za plani-nare je najzanimljivija ideja da se vojni objekt naMagarèevcu preuredi u pravi, veliki i èvrsti planinar-ski dom. To bi, uz širok prostor oko objekta, velikurazglednu piramidu na konstrukciji komunikacijskogatornja i središnji smještaj u masivu Petrove gore, otvo-rilo putove u prostor Vrletnih strana, gdje bi se našloprostora i za zahtjevnije – pa i »klinèane« putove.

Petrova gora nudi moguænost bavljenja raznimsportovima i tjelesnim aktivnostima. Zbog toga su uplanu biciklistièke staze koje æe obuhvatiti prostor odVojniæa do Topuskoga. Planira se izgraditi i manjisportski centar s igralištima za mali nogomet, odbojkuna travi, badminton, boæanje, paintball i strelièarstvo.U daljnjoj buduænosti predviða se i umjetno jezero,koje može nuditi ribolov, kupanje i vožnju èamcima.

Zamisli su lijepe, a kako æe se pretvoriti u stvar-nost, prepustimo vremenu koje je pred nama.

Oliver Vlainiæ

129

Lovaèki dom »Muljava«

PETROVA GORA U BUDUÆNOSTI

OLI

VE

R V

LAIN

IÆ

hp 04-2007 f.qxp 19.3.2007 20:27 Page 129