hr network - ahk serbienserbien.ahk.de/fileadmin/ahk_serbien/dwb/publikationen/hr... · do formule...
TRANSCRIPT
50.000 u 2013.). Time je
domaće tržište rada zapalo u
situaciju da je potražnja za
radnim mestima u ogromnoj
disproporciji za ponudom
novih radnih mesta. U 2013.
broj osoba koji prvi put traže
zaposlenje dosegao je cifru od
skoro 300.000
Poslednjih nekoliko godina
vidljivo je da je ukupna stopa
nezaposlenih u Srbiji, prema
podacima Nacionalne službe
za zapošljavanje (NSZ), u
stagnaciji. Kada se uporede
brojke, u dve postkrizne
godine (nakon 2008.), čak je
zabeležen pad kvote neza-
poslednih za 11.713 osoba (u
vremenu od 2008. do 2010.).
Međutim, ono što mnogo više
brine je istovremeni drastičan
pad novoprijavljenih potreba
za radnicima od strane ko-
mpanija (sa nekada čak
800.000 u 2008. na samo
Da duvaju neki novi vetrovi u
diplomatskim aktivnostima i
sveukupnim srpsko-nemačkim
odnosima pokazala je nedavna
poseta premijera Srbije Berlinu,
gde je dočekan sa najvišim
državnim počastima. Naročito
je medijima obe zemlje bio
interesantan susret na privre-
dnom nivou. Premijer Vučić se,
tom prilikom, susreo i sa nema-
čkim privrednicima među koji-
ma su bili i oni koji se kotiraju
kao značajni investitori u Srbiju
a, po njegovim rečima, jedna od
njih najavila je skorašnje zapo-
šljavanje 3.000 novih radnika.
Nesumljivo će obim trgovinske
saradnje dve zemlje zadržati
uzlaznu putanju a u među-
vremenu sve je više onih koji
parafraziraju staru šalu sa Rusi-
ma na novi način, tj. da je, sada,
“nas i Nemaca 90 miliona“.
Stopa nezaposlenih u stagnaciji
U O V O M
B R O J U :
Novi zakon o radu 2
Održan 13. HR su-
sret u Hemofarmu
3
Timskim radom do
rešenja problema
3
Izgovori koji
blokiraju promene
4
O samostalnom
menadžmentu
5
Autoritet i
menadžment
5
Sledeći HR susret u
Subotici
6
“Nas i Nemaca 90 miliona”
BILTEN HR RADNE GRUPE HR NETWORK Juni, 2014 Godina I, broj 2 I M P R E S S U M :
Gl. i odgovorni urednik /
redakcija:
Milan Vučković
mail: [email protected]
Tel.: +381 11 202 8010
Izdavač:
DSW
Topličin venac 19-21
SRB - 11000 Beograd
S T R A N A 2
“TV Spot "Đavolja
posla" u fokus stavlja
loše strane radnog
zakonodavstva iz ugla
nezaposlenih, tvrde u
NALED-u.”
Premijer A. Vučić
Sindikati od RTS-a tražili da stopira spot
Doktorati i diplome u Srbiji komprovitovani
Novi ZOR: ostao jedan problem Predsednik Vlade Srbije
Aleksandar Vučić izjavio je
16. juna da se jedina
značajna nesuglasica izme-
đu vlade i sindikata po pitanju
novog zakona o radu tiče
proširenog dejstva kolekti-
vnog ugovora, a pre svega
segment koji se odnosi na
prava sindikanih aktivista i
lidera. - Sad pravimo sistem i
postoje otpori takvom
sistemu, jer lakše je da radite
tri sata dnevno i da primate
punu platu, nego da radite
osam sati dnevno - rekao je
Vučić gostujući na TV Prva.
Vučić je precizirao da samo u
MUP-u ima 730 ljudi koji bi
kao sindikalni aktivisti trebalo
da rade tri sata dnevno, a
zapravo rade pola sata
dnevno, a sličnih pojava ima i
u zdravstvenim i drugim
ustanovama. Premijer je
istakao, u Srbiji mora da se
napravi zdrav i normalan
ekonomski sistem u kojem će
svi moći da pošteno zarađuju
svoju platu, i najavio da će o
tome tek razgovarati sa
liderima Saveza samostalnih
sindikata Srbije i UGS
"Nezavisnost". Temelj takvog
sistema biće, kako je
objasnio, ekonomski zakoni
koji će biti usvojeni do kraja
jula, i oni će biti uvod u
zdravu i kompetitivnu ekono-
miju u Srbiji.
Osvrćući se na komentare u
javnosti zbog predstojećeg
pomeranja starosne granice
za odlazak u penziju, Vučić je
zapitao da li to znači da su
Srbi najlenji narod u Evropi, i
napomenuo da su u Crnoj
Gori već na snazi ta pravila.
trend, čiji je vlasnik i rektor Mića Jovanović. Megatrend u Beogradu našao se u žiži javnosti nakon optužbi da je doktorska disertacija aktue-lnog ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića, koju je on odbranio na tom univerzitetu, obilovala plagija-tima, piše Dojče vele. Stefanović je te optužbe odbacio, a oglasio se i Senat Megatrend univerziteta koji je
Da je visokoškolska struka u Srbiji ugrožena svedoči i aktuelni skandal oko diploma i doktorata na nekim privatnim visokoškolskim ustanovama koje su u zadnje vreme pod lupom medija i javnosti. Potpuno sa razlogom. Tako i nemačka novinska agencija Dojče Vele takođe se intenzi-vno bavila ”aktivnostima” privatnog univerziteta pod bombastičnim nazivom Mega-
saopštio da je komisija, koju je formirao Senat univerziteta utvrdila je da nema osnova za osporavanje orginalnosti Ste-fanovićeve doktorske dise-rtacije. Paralelno s tim, pažnja javnosti fokusirana je sada i na Stefanovićevog mentora, rektora Megatrend univerzi-teta Miću Jovanovića u osporavanju njegovo dokto-rata za koji je ranije tvrdio da ga je stekao u Londonu.
se znanju, obrazovanju, radu i osporava ustavno pravo na sindikalno organizovanje, bo-lovanje, godišnji odmor i otpremninu". Kragujevački Savez samostalnih sindikata je u otvorenom pismu vršio-cu dužnosti direktora Javnog servisa Nikoli Mirkovu zatra-žio i "izvinjenje narodu Srbije". Ocenjuje se da je agresivno emitovanje pomenutog spota sraman čin koji pokazuje da je RTS "koncipiran tako da mu je potreban samo
minimalni podsticaj da se vrati na put služenja jednoj vrhuški, a protiv intere-sa naroda". "Od Naleda i sličnih organizacija nismo ništa bolje ni očekivali", ističe se u otvorenom pismu sindi-kata. Na sajtu Naleda (naled-serbia.org) navodi se da spot "Đavolja posla", koji je peti po redu u zajedničkoj antibiro-
kratskoj kampanji "Pitajte
kada" u fokus stavljaju loše strane radnog zakonodavstva iz ugla nezaposlenih.
I pored toga što se već puno zna oko dogovora ZOR čini se da medijski rat oko njegovih glavnih odredbi ne prestaje: Savez samostalnih sindikata Grada Kragujevca zatražio je od RTS-a da prekine emitovanje novog spota Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (Naled) i USAID-a o radnom zakonodavstvu. Kako ističe taj sindikat, spot Naleda pod nazivom "Đavolja posla", "na grub način obezvređuje i ruga
H R N E T W O R K
S T R A N A 3
Uprkos svim problemima koje su
pojedine kompanije imale usled
otežanog poslovanja zbog ra-
zornih poplava, trinaestom po
redu susretu HR radne grupe
Nemačko-srpskog privrednog
udruženja (DSW) prisustvovalo
je ukupno 26 osoba iz ukupno
dvadesetak kompanija i instituci-
ja iz cele Srbije. Tokom svog
pozdravnog govora, generalni
direktor kompanije Hemofarm,
dr Ronald Seeliger naglasio je
da “ima mnogo ljudi koji misle da
ljudski resursi nisu toliko važni.
Međutim edukacija u ovoj oblasti
je je veoma načajna i neo-
phodna za doprinos uspehu
svake kompanije”, naglasio je
zahvalivši se gostima što su
došli već drugi put u tako
značajnom broju u ovu poznatu
kompaniju koja samo u Srbiji
zapošljava oko 2.500 ljudi. O
aktivnostima i uspesima kom-
panije referisala je Mariora An-
draš-Tomić, HR direktor Hemo-
farma. Potom je Milan
Vučković ispred DSW-a i Dele-
gacije nemačke privrede pozdra-
vio prisutne nakon čega su
uvodnu radnu reč dobili pred-
stavnici Unije poslodavaca Srbi-
je, Svetlana Budimčević i
Nebojša Miletić, koji su na
skupu kao specijalni gosti prisut-
ne upoznali sa konkretnim prom-
enama koje očekuju aktuelni
Zakon o radu.
I ovoga puta organizatori su se
potrudili za bogatu ponudu dva
zanimljiva seminara odnosno
radionice: Nikola Mirčić iz Gus-
tav-Kaeser Training Iternational
govorio je na temu “ličnog
uspeha menadžera”.
Miodrag Vasić (AUR SAM)
govorio je o metodama koje
pospešuju samostalni mena-
džment uz primere interaktivnih
mentalnih vežbi.
Direktorka za ljudske resurse He-
mofarma, Mariora Andraš-Tomić,
predstavila je prilikom HR susreta
aktivnosti kompanije domaćina čiji
su fabrički prostor tokom prve veće
radne pauze mogli da upoznaju
gosti, koleginice i kolege koji su
stigli iz gradova i mesta širom
Srbije. Ona je navela da ova ko-
mpanija od 2006. posluje u okviru
nemačke Stada grupacije koja je
u Srbiji uložila 650 miliona evra što
je, ujedno, bila najveća nemačka
investicija do danas.
Svi prisutni zahvaljuju gospođi
Mariori Andraš-Tomić, Zorani
Kralj i Marini Živkov na sjajnoj
organizaciji i gostoprimstvu.
Hemofarm u brojkama:
- Osnovan 1. juna 1960;
- Aminopirin je bio prvi registro-
vani preparat;
- 9. avgusta 2006. postaje član
Stada grupe;
- Vodeća farmaceutska kompanija
u Srbiji sa 17,5% udela tržišta;
- Najveći izvoznik lekova iz Srbije
sa 84,4 5 učešća;
- 120,000 m² poslovnog i pro-
izvodnog prostora;
- Posluje na 3 kontinenta u preko
120 zemalja sveta;
- Više od 200 miliona pakovanja u
2013. godini;
Dr Ronald Seeliger, gen. direktor
Kompanije Hemofarm
HEMOFARM + DOBAR TIM = SVAKO DOBRO!
Uspešan 13. susret HR radne grupe
Detalj radne atmosfere naše HR
Radne grupe
Detalj sa svečanog otvaranja HR
susreta u Vršcu
H R N E T W O R K
Potpredsednik Unije
poslodavaca Srbije,
Nebojša Miletić
S T R A N A 4
“Prema
istraživanju koje je
sproveo američki
sajt
“CareerBuilder”,
30 odsto zapo-
slenih bar jednom
je izostalo s posla
navodeći bolest
kao lažni razlog
odsustva.”
Nikola Mirčić, Gustav
Käser Training Int.
10 najglupljih razloga za eskiviranje posla
Kako da dođete do formule (ličnog) uspeha
U svetu poslovanja brzinom
misli postizanje dobrih
rezultata zavisi od toga koli-
ko smo efikasni u upravlja-
nju informacijama i sa koliko
uspeha komuniciramo sa
drugim osobama. Ukoliko
želimo da obezbedimo sebi
nadprosečne rezultate, uko-
liko želimo da budemo uvek
uspešniji od onoga što nam
realno okruženje pruža, pre
svega moramo biti uspešni u
radu sa samim sobom. Koli-
ko ćemo biti uspešni u
rešavanju prepreka koje
smo sami sebi kreirali? Da li
će nam stres kao sastavni
deo posla i života biti veliki
saveznik ili još veći nepri-
jatelj? Koliko ćemo dobro
izbalansirati poslovno i pri-
vatno… zavisi najviše od nas
samih. I upravo je o fo-
rmuli (ličnog) uspeha, na-
menjenoj svima koji imaju
potrebu da kontrolišu svoj
uspeh, na našem HR susretu
u Hemofarmu na zanimljiv i
koristan način govorio
Nikola Mirčić. Po njemu
cilj je da dođemo do, nai-
zgled, jednostavnih pravila
koja će nam dati priliku da
budemo natprosečno uspe-
šni u svetu gde je lični uspeh
jedina opcija koju imamo.
Samo takvi možemo biti od
značaja kompanijama za ko-
je radimo. Samo takvi ćemo
biti najbolji našim porodica-
ma i prijateljima.
jere u beogradskom hotelu Radi-
son Blue. To je idealna prilika da
mnogi naši DSW članovi sebe
predstave mladim ljudima kao
značajne poslodavce u svojim
sredinama. Svi zainteresovi mo-
gu da se jave Milanu Vučkoviću,
koordinatoru sajma karijere. Ko
želi da se vise informiše: http://
careerfair.rs/
Krajem septembra ove
godine Delegacija ne-
mačke privrede u Srbiji
u saradnji sa Nemačko-
srpskim privrednim ud-
ruženjem (DSW) i pod
pokroviteljstvom Ne-
mačke ambasade u
Beogradu održaće dru-
gi po redu sajam kari-
- Radnik je zaboravio da
treba da ode na posao;
- Pas je imao nervni
slom;
- Ekshumacija mrtve
bake radi policijske
istrage;
- Ujed ptice;
- Uznemirenost nakon
gledanja TV serije;
- Glavobolja od previše
čitanja;
- Slomljeno srce;
- Narandžasta boja kose
zbog farbanja u privatnoj
režiji;
- Devojci upao trn u oko;
Izvor: Economy.rs
Prvi
nemačko-
srpski sajam
karijere
izazvao je
veliku
pažnju
javnosti
H R N E T W O R K
Krajem septembra II
Nemačko-srpski sajam karijere
Lista najbesmislenijih izgovora za nedolazak na posao:
(Wilson, 1983). De Džordž (De Geo-
rge, 1985) zastupa pluralistički kon-
cept autoriteta, pa ovim tipovima do-
daje i roditeljski, politički, moralni,
kao i religijski autoritet. Bočenski
(Bocheński, 1974) sve tipove autori-
teta svodi na epistemički ili autoritet
znanja i deontički ili autoritet obave-
za i kontrole, dok Godvin (Goodwin,
1998) razlikuje tri tipa autoriteta, te-
meljeći ih na naređivanju, stručnosti
i dostojanstvu. S obzirom na princip
legitimnosti, Veber (Weber, 1976)
definiše tradicionalni, harizmatski i
birokratsko-racionalni tip autoriteta.
Tako se, prema ovom autoru (We-
ber, 1976), tradicionalni tip zasniva
na odnosima strogo ličnog poštova-
nja, na prihvatanju tradicije kao ne-
prikosnovenosti onoga što je oduvek
postojalo kao takvo, na prihvatanju
normi, ali ne pravno zasnovanih, već
normi koje je tradicija učinila
„svetima”. Tradicionalni autoritet
jača autoritativne snage. Harizma-
tski tip ne poznaje nikakvu drugu
Terminologija autoriteta potiče od
latinske reči auctoritas i može da
znači ugled, dostojanstvo, vrednost,
savest ili uzor. Princip autoriteta za-
sniva se na njegovom dobrovoljnom
prihvatanju, bez spoljašnje prinude.
(Ratković-Njegovan, Bajac, 2007:
178) i normativne pretnje (Đorđević,
1973). Autoritet se obično vezuje uz
ličnost čijem se sudu pokoravamo iz
poštovanja, na osnovu njegove pre-
tpostavljene sposobnosti da nam
iznese svoje mišljenje na način da
mu bespogovorno verujemo, ni tre-
nutak ne sumnjajući u njegovu ispra-
vnost (Gruden, 2007). U literaturi se
može uočiti više tipova autoriteta.
Razlikuju se de facto i de iure
autoriteti (Woods, Walton, 1974;
Schellens, 1985), egzekutivni i nee-
gzekutivni autoriteti (De George,
1985), autoriteti koji se zasnivaju na
stručnosti ili na moći (Schellens, Ver
-hoeven, 1994), te kognitivni (episte-
mički, de facto) i administrativni (de-
ontički, de jure) tipovi autoriteta
„legitimnost” do one koja proizilazi iz
lične, stalno i iznova osvedočene
moći. Njegova misija se mora po-
tvrđivati, tako što će donositi dobro-
bit svojim pristalicama. Svaka sfera
života ima svoje autoritete pa tako i
poslovna. U opštoj teoriji mena-
džmenta autoritet se vezuje za
principe upravljanja i vođstva i
shvata kao moć komandovanja,
zapo-vedanja, kontrole, nagrađiva-
nja i kažnjavanja. Autoritet u mena-
džmentu može biti formalan,
zasnovan na legitimitetu ili zakonom
propisanoj osnovi sprovođenja odre-
đenog uticaja, i neformalan, koji je
posledica znanja, iskustva, ekspe-
rtize (Fayol, 1949). Za menadžera
nije dovoljan samo autoritet pozicije,
već je nužno da poseduje i lični
autoritet i autoritet znanja. Prema
tradicionalno-klasičnoj teoriji orga-
nizacije i menadžmenta autoritet je
unitaran i homogen, pa čovek ili ima
ili nema autoritet.
Biljana Ratković-Njegovan & Maja Vukadi-
nović: "Autoritet lidera iz perspektive mladih"
Autoritet (i menadžment)
Kako unaprediti samostalni menadžment
Miodrag Vasić iz Akademije za
univerzalni razvoj samostalnog
menadžmenta održao je na HR
skupu u Vršcu zanimljivo predavanje
o metodama koje pospešuju sa-
mostalni menadžment uz primere
interaktivnih mentalnih vežbi.
Prema njegovim rečima, samostalni
menadžment integriše i pojačava
sve aspekte ličnih potencijala u
rasponu od intelektualnih do emo-
tivnih. On se, ujedno, sastoji od tzv.
delatnog i redukcionog imputa.
Delatni input predstavlja metodu
dodavanja nedostajućih psihičkih
obrazaca, neophodnih za uravno-
teženost, usredsređenost i slobodu
delanja. Najbitnije tehnike delatnog
inputa jesu: fokusiranost, repro-
gramiranje motivacija, integralno
odlučivanje, komunikacija i koncen-
tracija. Gospodin Vasić iz vlastitog
iskustva tvrdi da svaki menadžer
kroz praktikovanje sasvim jednosta-
vnih mentalnih vežbi može sebi da
omogući proverenu instantnu foku-
siranost na sebe samog i snažniju
svest o svojoj psihi i telu, potpuno
odvojeno od okoline i drugih uticaja.
Istim metodama može da se rapidno
unapredi reprogramiranje motivacije.
"Pogonsko gorivo" za izvođenje
ovakve akcije dolazi od čvrstine
uverenja koje obezbeđuju pozitivne
emocije.
Konkretnim metodama koncentraci-
je moguće je unaprediti ličnu fokusi -
ranost na ono što se radi dok se
sličnim vežbama unapređuje i sama
komunikacija kojom možemo da
dobijemo pogled na svet iz jedne
drugačije perspektive, te da, zapra-
vo, promenom sebe putem imagi-
nacije i empatije promenimo i dru-
goga na bolje — i to odmah.
Na kraju, rezime ̕ ovog zanimljivog
predavanja stalo je u jednu poruku
našim menadžerima: postanite
samostalni! Jer upravljanje sobom
jeste neophodan preduslov za
vladanje situacijama u ličnom i
radnom okruženju. Posledice su
konkretne: unapređenje sopstvenog
benčmarkinga što dalje vodi i
poboljšanju poslovnog uspeha
kompanije, te unapređenje sveopšte
korporativne klime i kulture.
Dakle, za sve što ste želeli da
saznate o unapređenju samostalnog
menadžmenta a niste smeli da
pitate - kontaktirajte g. Vasića.
S T R A N A 5
H R N E T W O R K
Vas nabrojte mi tri ženska imena
koja Vam padnu kao prva na
pamet?" Odgovor: "Ma, nema
uopšte problema: to su Marija,
Aleksandra i Danijela."
Šef personala postavlja svoje
poslednje pitanje: "A sada mi
recite, na kraju, još samo koja su
tri najveća grada u državi Gabon?"
Kandidat će zbunjeno: "Oprostite,
ali zaista ne znam niti jedan
jedini."
Na to će šef personala: "Pa mislio
sam da će tako da bude: jer osim
jela, pića i žena Vi, dragi moj,
nemate više ništa u svojoj glavi."
Na svom sastanku sa direktorom
za ljudske resurse kandidat je
mislio da do sada ide svako treba.
Međutim, na njegovo iznenađenje,
šef personalnog odeljenja posta-
vlja jedno sasvim neuobičajeno
pitanje: "Recite mi bar tri jela od
testenina?" Kandidat će kao iz
topa: "Lazanje, špageti bolonjeze i
fetučini."
Šef personala: "A sada mi
nabrojte neka tri alkoholna pića?
Kandidat odgovara kao iz pištolja:
"Vino, pivo i lozovača."
Šef personala gleda ga ozbiljnim i
oštrim pogledom. Zatim mu
postavi još jedno pitanje: "Molim
Za kraj našeg drugog broja:
šala meseca iz domena ljudskih resursa
Sledeći susret HR radne grupe u septembru! Pri kraju našeg susreta u Vršcu koleginica Milica Obrić i kolega Gordan Stipić predložili su da njihova
kompanija Infostud u Subotici bude domaćin narednog sastanka HR radne grupe, što je prihvaćeno od
svih prisutnih. Prvi put imali smo još dva kandidata za domaćina: Henkel u Beogradu i Grah Automotive u
Batočini. Pala je odluka da tim redosledom budu održani i naredni susreti, u Henkelu u novembru i, po-
tom, kompaniji Grah Automotive krajem januara.
Ovo je prvi put da će naš član, kompanija Infostud biti domaćin. Dakle, do skorog viđenja u Subotici!
Radujemo se novom druženju ali i Vašim pravovremenim prijavama na e-mail: [email protected]
H R N E T W O R K
S T R A N A 6