hrana i lijekovi svud oko nas

8/11/2019 Hrana i Lijekovi Svud Oko Nas

1/6

Hrana i lijekovi svud oko nas16.08.2013. Marina Kelava Ekologija Komentiraj Print

U supermarketima svakodnevno ostavljamo novac koji nemamo za procesuiranu hranukoja nas zatim vodi u razne bolesti koje potom lijeimo industrijskim preparatima kojeopet skupo plaamo. Istovremeno, i hranu i lijek u obliku samoniklog jestivog biljapricamo otrovima za korove koji uzrokuju jo bolesti. Sve vie ljudi i u Hrvatskojodbija sudjelovati u ovoj konzumeristikoj igri. Foto: www.alt-market.com

U vremenima dok mnogi trae hranu po kontejnerima, ali i rairenih bolesti uzrokovanihindustrijski preraenom hranom, ona zdrava i besplatna prica se otrovima pa nije neobinoda je nedavno istraivanje mree udruga za zatitu okolia Friends of the Earth Europe pokazalo kako etrdeset posto stanovnika RH ima u organizmu tragove opasnog otrova zakorove. Marljivim radom industrijske propagande i oarani svjetlucanjem supermarketanauili smo misliti kako je samoniklo bilje bezvrijedan korov, iako mnoge vrste nisu nitamanje jestive, a sigurno su zdravije od mnogih arenih pakiranja na policama trgovina. Nijezanemarivo ni da nastanak samoniklog bilja ne troi energiju proizvedenu na tetu okolia. UHrvatskoj se polako ali sigurno, sve vie ljudi ponovo vraa hrani i lijekovima kojineprimjeeno i zanemareno rastu svuda oko nas, svjedoe nai sugovornici.

Tako na sve popularnije radionice prepoznavanja jestivog bilja koje vodi ZagrepankaGordana Dragievi dolaze ljudi svih dobnih skupina, od studenata i roditelja s malomdjecom do starijih.

"Neki od njih se ve due vrijeme zanimaju za teme o praktinoj odrivosti i za permakulturu,a neki su saznali za radionice sasvim sluajno. Uglavnom, ljudi dolaze s poetnikim znanjemi velikom radoznalou, ali dogodilo se vie puta da i ja od polaznika neto nauim. alosno je da ni ljudi koji su uili botaniku na fakultetu nisu unutar struke dobili skoro nikakvo znanjeo praktinoj primjenjivosti divljih biljaka tako da je i za njih ovo zgodna prilika zanadopunu" , kae Dragievi, predsjednica udruge Parkticipacija , ali i predavaica na takoersve popularnijim teajevima permakulture.
http://www.h-alter.org/search/index/Marina+Kelava/authorhttp://www.h-alter.org/search/index/Marina+Kelava/authorhttp://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/hrana-i-lijek-svuda-oko-nas#add_commenthttp://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/hrana-i-lijek-svuda-oko-nas#add_commenthttp://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/hrana-i-lijek-svuda-oko-nas/print:truehttp://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/hrana-i-lijek-svuda-oko-nas/print:truehttp://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/hrana-i-lijek-svuda-oko-nas/print:truehttp://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/hrana-i-lijek-svuda-oko-nas/print:truehttp://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/hrana-i-lijek-svuda-oko-nas#add_commenthttp://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/http://www.h-alter.org/search/index/Marina+Kelava/author


2/6

G. Dragievi s polaznicima jedne od radionica, Foto: Ivana Dolenac

I sama sam povrnim pogledom i poetnikim okom na svoje dvorite u Bjelovaru nalamaslaak i koprivu, ali i izuzetnu biljku tut koja je rasla uz sam rub terase. Dakle, moralasam samo ispruiti ruku i ruak je bio u rukama. Dragievi upravo naglaava da za branjesamoniklih biljaka ne moramo nuno ii u divljinu, ve moemo poeti od svoje okunice.Bitno je, meutim, nauiti prepoznavati razlike meu slinim biljkama kako ne bi dolazilo donesretne krive upotrebe ili konzumiranja biljaka koje nisu jestive.

"Biljke rastu posvuda, a najvei neprijatelji im nisu berai nego kosilica. Isto kao tozagovaram uzgoj hrane u gradu, sa samoniklim biljem moemo ii i korak dalje premaodrivosti- umjesto da prvo unitavamo korov da bismo na tom mjestu sadili povre, trebamoshvatiti da je veina tog 'korova' zapravo jestiva ili ljekovita, da raste sama i da ne moramo uto ulagati nikakvu energiju. Takoer, lie nekog drvea je jestivo i ukusno- zamislite kolikose salate moe napraviti od lia jedne lipe", naglaava Dragievi koja je samo u tijeku prole godine pojela pedesetak kila samoniklog bilja, od ega nita nije bilo ugroeno i sve jeraslo nadomak ljudskim naseljima, dobar dio toga u njenom napola neobraenom vrtu. Nalose tu svega, od divlje rukole koja i usred sue cijelo ljeto raste kao besplatna salata, doizdanaka hmelja kojeg ima ga u skoro svakoj zaputenoj ivici, pa do bobica bazge od kojihse radi odlian sok i dem.


3/6

Gordana Dragievi, Foto: Jelena Krmpoti

Neke biljke koje se danas uporno istrebljuju kao korov do 19. su stoljea bile cijenjene kao povre i uzgajale se u mnogim europskim povrtnjacima. Neki primjeri koje navodi Dragievisu sedmolist koji ima okus slian celeru, i branjak, odlina zamjena za pinat, a obje te biljkesu trajnice, to znai da ih treba posaditi samo jednom.

"Jednogod inje i dvogodinje kulture su postale popularne ne zato to su bolje za jelo, negozato to je nerealno jeftina nafta omoguila njihov masovan monokulturni uzgoj. Trebali bismo teiti permakulturnim rjeenjima koja bi bila trajnija i zahtijevala bi puno manji ulogenergije, a ponovno uvoenje nekih samoniklih biljaka u prehranu bilo bi dio toga- uzugodne nuspojave u obliku raznolikosti vrsta hrane i poboljanja naeg zdravlja. Kopriva igavez, obje trajnice, neke su od najkorisnijih multifunkcionalnih bi ljaka uope i trebalo bi ih usvakom vrtu poticati", napominje.

Prikupljanje samoniklog bilja ima veliku tradiciju u naim krajevima. Po cijelom Sredozemljuobitelji su se prehranjivale divljim "zeljem" koje je raslo i kad nije bilo vode za zalijevanjevrta. Meutim, dosta znanja je otilo zajedno s bakama koje su ga generacijama njegovale, aliDragievi je uoila da sve vie mlaih ljudi uvia kako nam to znanje nedostaje, i spremni suuiti.
http://www.h-alter.org/img/repository/2013/08/web_image/samoniklo-radionica-3.jpg


4/6

Tako se u istarskim gradiima Vodnjanu i Kranu svakoga proljea organiziraju festivalisamoniklog bilja, a oni koji posjete otok Bra uz pomo vodia "103 samonikle biljke otokaBraa" koji su prole godine izdale dvije Braanke, mogu i sami u lov na "zelje".

Neke pak biljke ipak nisu ignorirane, ka o paroge, koje su svake sezone predmet masovnog

lova. Gordana Dragievi istie kako njoj takvi izleti nisu zanimljivi. "Moja pobuda zaiskoritavanjem tog 'divljeg' potencijala je prvenstveno antikonzumeristika. Pohodi u divljinuda bi se samoniklom hranom napunile police supermarketa u gradovima nije cilj. Priroda jeresurs sama po sebi, a ne nuno tek kad je se ukroti", istie Dragievi.

A da samoniklo biljke nije resurs samo za hranu, ve i za lijekove, zna udruga Drutvo za socijalnu ekologiju iz Br eana Lekenikih koja je u njemu vidjela mogunost za olakanjeteke socijalne situacije stanovnika Banije, a bez naruavanja neopisive ljepote togzanemarenog kraja. Udruga je u suradnji s Poljoprivrednom zadrugom Glinska Banovina izGline organizirala tridesetak kooperanata, uglavnom stanovnica Banije, koji skupljajuljekovito bilje koje se zatim prodaje kao dodatak prehrani pod nazivom Zeleno zlato u

ezdesetak ljekarni po Zagrebu i okolici.

Zeleno zlato

"S jedne strane u svijetu postoji trend zdravog ivota, zdrave prehrane, prirodnih lijekova, a s

druge strane imate ljude u zabaenim ruralnim krajevima koji su manje vie u potpunostizaboravljeni i preputeni sami sebi, ali okrueni istim materijaliziranim zdravljem svuda oko
http://www.zelenozlato.org/http://www.zelenozlato.org/http://www.zelenozlato.org/http://www.h-alter.org/img/repository/2013/08/web_image/big_zeleno_zlato5.jpghttp://www.h-alter.org/img/repository/2013/08/web_image/brac-samonikle.jpghttp://www.h-alter.org/img/repository/2013/08/web_image/big_zeleno_zlato5.jpghttp://www.h-alter.org/img/repository/2013/08/web_image/brac-samonikle.jpghttp://www.zelenozlato.org/


5/6

sebe. Pitanje je bilo kako to zdravlje zapakirati u proizvod. Razmiljali smo i o proizvodimana bazi meda, o organskom vou i povru, ali samoniklo bilje se inilo kao najjednostavniji poetak, doslovce unutar dohvata ruke", istieOg njen Andri iz udruge Drutvo za socijalnuekologiju.

Zadruga angaira sakupljae na terenu kao svoje kooperante, a udruga otkupljuje sirovinu odzadruge koja se onda prerauje u gotov proizvod, pri emu su i u incijalnu preradu opetukljueni kooperanti.

"Sueno ljekovito bilje u prahu se vani ve desetljeima prodaje po specijaliziranimtrgovinama, tako da proizvod sam po sebi i nije neka inovacija. I kod nas postoje slini proizvodi, postavljeni kao komercijalni poduhvati na bazi bilja iz uzgoja. Sutina je da je na projekt postavljen unutar domene socijalnog poduzetnitva jer nudi iroko primjenjiv modelsamozapoljavanja koji se moe lako replicirati", napominje Ognjen.

Za potrebe Zelenog zlata sakupljaju se list i korijen koprive, list maslaka, stolisnik,matinjak, lazarkinja i list kupine. Bilje se, meutim, ne skuplja iskljuivo za potrebe projekta

Zeleno zlato , ve i za privatni sektor koji ima potrebu za oko pedesetak vrsta bilja, od kojihzadruga sakuplja otprilike desetak vrsta koje su dostupne na terenu gdje se nalaze njihovisakupljai.

"Kada bi se ovaj model sakupljanja samoniklog bilja proirio na itavu Hrvatsku mogli bismoobuhvatiti razliite terene i klimatska podruja. Samim time bi mogli proiriti ponudu naostale traene vrste bilja, produiti sezonu sakupljanja, poveati koliine, te u konanici poveati broj samozaposlenih u sektoru samoniklog bilja. Taj projekt uskoro kree u provedbu, a bit e sufinanciran sredstvima EU", najavljuje.

Ognjen Andri skooperanticama, Foto: Drutvo za socijalnu ekologiju

Iako postoji niz primjera ekoloke certifikacije ljekovitog bilja iz uzgoja, Zeleno zlato je prvi primjer takve certifikacije samoniklog bilja. Kako ekoloka certifikacija podrazumijevanadzor povrina na kojima se bilje uzgaja, postupak je u ovom sluaju neto sloeniji jer svaki

sakuplja ima nekoliko svojih terena na kojima se bilje sakuplja, a svaki teren mora biti usustavu ekolokog nadzora. "Prednost je to se nai tereni nalaze u krajevima gdje doslovce


6/6

nikada nije bilo izvora oneienja to olakava ishoenje certifikata. Zeleno zlato je ulo u postupak pred godinu dana, pa oekujemo eko-certifikat unutar sljedeih godinu do dvijedana", najavljuje Andri.

Projekt je ve sada financijski odriv jer se operativni trokovi uglavnom mali, a lanovi

udruge odrauju rad volonterski. U sklopu projekta razmiljaju i o razvoju linije ajeva. "Nijeda smo se mi prvi sjetili, ljudi rukom beru samoniklo bilje od kada postoje. Samo danas onikojima je to bilje najpotrebnije ne mogu do nje ga doi osim ako ga netko drugi za njih neubere", napominje Andri kojeg zabrinjava oneienje voda te nestanak stanita. "Razvojrobne marke 'hrvatsko samoniklo bilje', to bi ukljuivalo suradnju javnog, civilnog i

privatnog sektora, mogao bi pridonije ti adekvatnoj valorizaciji i zatiti ovog bogatstva kojeuglavnom ignoriramo", smatra Andri.

Lijek i hrana, mogunost za socijalno poduzetnitvo, alat u borbi protiv konzumerizma,turistika zanimljivost, put do smanjenja ekolokog otiska, samoniklo bilje je sve to i jomnogo toga to tek trebamo otkriti.

hrana i lijekovi svud oko nas

Documents