hrs broj2 04 - hrvatski radioamaterski savez · povijest radioamaterizma ... pula”, 9a1acd, iz...

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

ISSN 1330-0407

godište 13. Broj 2 (104) svibanj 2004. cijena 15 kuna

TEME BROJA:EH - antenaTransverter za 70 MHzRezultati Hrvatskog CW natjecanjaRain scatter - tehnika rada na 10 GHzRezultati UKV natjecanja

Ovlašteni distributer japanske tvrtke YAESU VERTEX STANDARD nudi vamradiopostaje i pribor za profesionalnu i radioamatersku upotrebu.

KV i multiband program:FT-1000 MP MARK-V Field, nova KV postaja, RX = 100 KHz-30 MHz, TX = 160-10m

(amaterska područja), 100 W output, postaja najvišega ranga i najbolje kvalitete.FT-897, nova all mode, multiband postaja. Frekventna područja: KV + 6 m, 100 W output,

2 m-50 W, 70 cm-20 W output.FT-847, all mode, multiband postaja. Frekventna područja: KV + 6 m-100 W, 2 m + 70 cm-50 W

output, Rx pretpojačalo, DSP filtri i drugo.FT-857, all mode, multiband postaja. Frekventna postaja: KV, VHF, UHF, 100 W output.FT-817, all mode, multiband prijenosna postaja, KV + 6 m + 2 m + 70 cm 5 W output.

Prava legenda za QRP operatere.

UKV program - mobilne:FT-8900, 4 band full duplex FM postaja, frekventna područja: 29-50-144-430 MHz.FT-8800, dvoband, full duplex, 50 W. FT-2600M, 2 m, 60 W output, s mikrofonom MH-42B6J.FT-1500, 2 m FM postaja, 50 W output.

garancija - servis - rezervni dijelovi za prodanu opremu FT-1000 MP MARK-V

tel. & fax: 00 386 518 22 08tel: 00 386 510 23 45

00 386 510 34 40e-mail: [email protected]

web adresa: www.teleset.si

TELESET D.O.O.Andreja Bitenca 331000 Ljubljana, Slovenija

ObavijestTeleset i Kron Telekom obavještavaju poštovane čitatelje da je došlo do udruženja naših dviju tvrtki.Vezano uz to, molimo vas da se od 1. 5. 2004. za sva pitanja oko prodajnog programa i servisnih uslugafirme Teleset, obratite tvrtci Kron Telekom. Osobe za kontakt ostaju iste.

Naziv i sjedište tvrtke: KRON TELEKOM, d.o.o.Koroška cesta 20

4000 KranjSlovenija

telefon: + 386 4 28 00 450 Videoconference: + 386 28 00 438fax: + 386 4 28 00 455 e-mail: [email protected]

www.kron-telekom.si

3Radio HRS - 2/2004

UvodnikPoštovani čitatelji,

Naš je časopis ušao u novo razdoblje svog postojanja. Pred vama je drugi brojnovog, obnovljenog časopisa u većem formatu. U ovom broju povećali smo brojstranica za osam, a samim time i broj tema kojih se dotičemo u ovom broju. Svatkoće pronaći ponešto za sebe. S novim Pravilnikom dobili smo novi opseg od 70 MHzi već u ovom broju možete naći članke o izgradnji transvertera i antene za taj opseg.Za one koji žive u gradovima i nemaju prostora za postavljanje antena za KV objavlju-jemo članak o EH-anteni. Nastavljamo s objavljivanjem članaka iz serije “Elektronikaza mlade” prema programu za polaganje ispita P razreda. Rezultate Hrvatskog CWnatjecanja objavljujemo s popisom osvajača plaketa, diploma, s komentarima sudio-nika, kao i nekoliko fotografija sudionika našeg jedinog KV međunarodnog natjecanja.Za UKV natjecatelje objavljujemo rezultate nekoliko UKV natjecanja. Donosimo ivijesti iz HRS-a i klubova, kao i poziv za sudjelovanje na radioamaterskom sajmu uFriedrichshafenu krajem lipnja. Za ljubitelje rada na 10 GHz donosimo zanimljivčlanak o rain scatter tehnici rada i još puno toga.

Zahvaljujem se svima koji su e-mailom ili preko foruma na web stranicama HRS-apohvalili sadržaj i izgled prvog broja časopisa. Nastojat ćemo održati razinu kvalitetekoju smo dosegli i uzimajući u obzir sve dobronamjerne kritike i poboljšati je.

Pozivam sve čitatelje da svojim prilozima doprinesu kvaliteti sadržaja časopisa.Upute za slanje i pisanje priloga možete pročitati u prošlom broju. Molim sve suradnikeda slike ne “ubacuju” u tekst, nego da ih šalju zasebno u *.jpg formatu.

Ugodno čitanje i prelistavanje želi vam

Zlatko Matičić, 9A2EU,glavni urednik

nakladnikHRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12, p.p. 149HR - 10002 ZAGREB

Hrvatska / Croatia

E-mail: [email protected]: www.hamradio.hr

Uredništvo i administracija:HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763

E-mail: [email protected]

Glavni urednikZlatko Matičić, 9A2EU,

[email protected]čki kolegij

Vijesti iz HRS-amr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., 9A6A

[email protected] Botica, ing., 9A3PA

[email protected] radioamaterizma

mr.sc. Zvonimir Jakobović, [email protected]

Elektronika za mlademr.sc. Božidar Pasarić, 9A2HL

[email protected]

mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., [email protected]

ElektronikaDavor Marković - Tomak, 9A3ZA

[email protected] aktivnosti

Zlatko Matičić, [email protected]

DiplomeVladimir Pavlica, ing., 9A9R

[email protected] program

Emir Mahmutović, prof., [email protected]

UKV aktivnostŽeljko Dražić-Karalić, 9A4FW

[email protected] komunikacije

Branko Plazanić, dipl.ing., [email protected]

ARGIvan Marcijan, dipl.ing., 9A2AY

[email protected] aktivnost

Milan Drlić, [email protected]

Informiranje i mali oglasiLjiljana Božak, 9A5BL

[email protected]

Tihana Nakomčić, [email protected]

Tehnički urednikRomildo Vučetić, 9A4RV

[email protected]

Časopis izlazi svaka dva mjeseca - 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju.Časopis je ubilježen u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem532-03-3/04-02.Priprema za tisak: Romildo Vučetić, 9A4RVTisak: Printel, Nova Ves 45, ZagrebPoštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb.

Godišnja pretplata sa članarinom HRS-a: .......... 150 knCijena pojedinog primjerka: .................................. 15 knGodišnja pretplata: ............................................ 100 knCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 EuraGodišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 Eura

Pretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa:Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb2360000-1101561569poziv na broj 13 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaćuje se u korist računa HRS-a kodZagrebačke banke: 30101-601-16-2500-3222756(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003. - 2007.)Predsjednik HRS-a:mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., 9A6A, [email protected] HRS-a:Mate Botica, ing., 9A3PA, [email protected] HRS-a:Vladimir Severinac, 9A6ISVAdministrativni tajnik:Ljiljana Božak, 9A5BL, [email protected]

Članovi Izvršnog odbora HRS-a:Željko Dražić-Karalić, 9A4FW, [email protected] Karnik, 9A3LG, [email protected] Matičić, 9A2EU, [email protected] Morović, ing. tel., 9A4ML, [email protected] Pavlaković, 9A3LD, [email protected] Pavlica, ing., 9A9R, [email protected] Španić, 9A4SS, [email protected] odbor HRS-a:Zdenko Blažičević, ing.el. 9A2HI, [email protected] Diankov, 9A2CD, [email protected] Spudić, dipl.ing., 9A3FR, [email protected] časti HRS-a:Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, [email protected] Jelčić, 9A5JA, [email protected] Jugović, ing. 9A2EI, [email protected]

CJENIK OGLASNOG PROSTORA U ČASOPISU RADIO HRSZa oglašivače izvan Hrvatske (Euro) Za oglašivače u Hrvatskoj (kn)

- 1/1 stranica 160,00 1.200,00- 1/2 stranice 110,00 700,00- 1/4 stranice 70,00 450,00- Omotna stranica osim naslovne 270,00 2.000,00- 1/2 omotne stranice osim naslovne 150,00 1.100,00

Za polugodišnji ugovor odobrava se 20% popusta.Za godišnji ugovor odobrava se 30% popusta.

4 Radio HRS - 2/2004

SADRŽAJ

Uvodnik .............................................................................................................. 380. godina Radioamaterskog kluba Vinkovci ...................................................... 5www.hamradio.hr ................................................................................................ 6Darko Važanski - novi predsjednik Radiokluba “Arena - Pula”, 9A1ACD, iz Pule .... 6Radioamateri i internet u 9A................................................................................ 7Vijesti iz IARU-a ................................................................................................ 7Radioklub slijepih Louis Braille Zagreb (1958.-2003.) ...................................... 8Sajam u Pordenoneu ............................................................................................ 9Deset godina rada ZARS-a ................................................................................ 10Blagajnik Radiokluba Zagreb sačuvao prvu tehničku knjigu............................ 10Elektronika za mlade - 2. nastavak .................................................................... 116-elementna Yagi antena za 70 MHz ................................................................ 13EH-antena - nova antena.................................................................................... 148 - bitni AVR RISC mikrokontroleri ................................................................ 16ESR-metar .......................................................................................................... 17Transverter za 70 MHz (1. dio) ........................................................................ 19Pravila KV natjecanja ........................................................................................ 22Rezultati KV natjecanja .................................................................................... 23Radioamaterske aktivnosti na hrvatskim otocima ............................................ 26ISTRA CONTEST GROUP - ICG ...................................................................... 29RAIN SCATTER - tehnika rada na 10 GHz........................................................ 31POPIS HRVATSKIH PAKETNIH ČVOROVA ................................................ 34BAND PLAN .................................................................................................... 35Rezultati UKV natjecanja .................................................................................. 369A UKV rang lista ............................................................................................ 40DX i QSL informacije........................................................................................ 41Pretražujemo linkove ........................................................................................ 41Pitanja čitatelja .................................................................................................. 42Mali HAM oglasi .............................................................................................. 42

9A1P lokacijaKV+UKV antenski sustav

u zalazak sunca

str. 6

str. 8

str. 14

str. 39

5Radio HRS - 2/2004

vijesti iz HRS-a

Radioklub Vinkovci osnovan je uproljeće 1924. godine. Točan datumosnutka i detalji vezani uz nastanakkluba nažalost nisu poznati jer su prosto-rije Radiokluba kao i sva arhiva izgorjeliu prvom napadu na Vinkovce u domovi-nskom ratu.

No, podatak o prvoj radioamaterskojvezi seže još u 1923. godinu. Unatočtadašnjoj zabrani uporabe radioama-terskih postaja, zaljubljenici u ovaj hobisnalazili su se svakojako. Prvu postaju ugradu na Bosutu konstruirao je RudolfEsert, a prvu vezu održao je DragutinVohalski služeći se pozivnom oznakom7VV (7-šifra za slanje QSL kartice,V-Vohalski, V-Vinkovci). Radiopostajesu morale biti skrivene, a antenu jepredstavljalo uže za prostiranje rubljakako ne bi bila upadljiva.

Kako su se nizale radioamaterskeveze, tako je nekolicina amatera odlučilaosnovati Radioklub Vinkovci - jedan odnajstarijih klubova u ovom dijelu Europe.

Prve prostorije kluba bile su u samomcentru grada Vinkovaca preko putaslavne vinkovačke Gimnazije MatijeAntuna Reljkovića. Ovaj prostor ujednoje korišten i za popravak raznih uređaja.Prvi radioamateri bili su, uz već nave-dene Rudolfa Eserta i DragutinaVohalskog, Josip Vrh, Stjepan Kozlina,Zvonko Ivanović, Branko Kovač, tenešto kasnije i Pavle Margetić i VladoDrobina. Vlado Drobina je klubu priskrbionajveću financijsku korist ugovaranjemposlova s tadašnjim PIK-om za koji jeradioklub postavljao postaje na farmamai izdvojenim mjestima.

Uređaji iz samogradnje korišteni sudugi niz godina, dok je prvi tvorničkiizrađen radioamaterski uređaj u klubstigao 40-ih godina. Radilo se o kratko-valnom uređaju koji je imao dva birača -prvi za određivanje kratkovalnog banda,a drugi za ugađanje frekvencije.Međutim, bio je vrlo nestabilan te se isamim kretanjem po prostorijama kluba“raštelavao”.

Nekoliko godina nakon kraja Drugogsvjetskog rata Radioklub Vinkovcipreselio se u prostorije iznad vinkova-čkog kina i knjižnice gdje je bio sve doDomovinskog rata. Radioklub se sasto-jao od dvije skupine: radioamatera-konstruktora i radiooperatora.

Financijska sredstva Radiokluba nisubila dostatna za kupovinu najboljetehnike, no to članove kluba nije sprječa-valo da postižu zapažene rezultate.Tako je sedamdesetih i osamdesetihgodina Radioklub godišnje održavao 15do 20.000 veza i više puta postizaoizvrsne rezultate u najuglednijim svje-tskim KV natjecanjima.

Zapažen je bio i doprinos ovog klubau domovinskom ratu jer su njegovičlanovi bili prvi u ustroju veze prihrvatskoj vojsci. Prve granate koje supale na Vinkovce 19. srpnja 1991.godine bile su namijenjene upravoRadioklubu koji je u tom napadu i pot-puno uništen (zajedno s vinkovačkimkinom i knjižnicom). Predsjednik klubaza vrijeme trajanja domovinskog rata,Ivica Vučić, je poginuo u borbama zagrad Vukovar.

Radioklub Vinkovci 1994. godinedobiva privremene prostorije u tzv."Mađarskoj školi", koja nažalost nije bilanajprikladnija za naš hobi, a 2000.godine klub seli u nove i prikladnije prostorije koje se nalaze u sklopu Domatehnike Vinkovci.

Slaveći osamdeseti rođendan,najveća rođendanska želja svih članovaje povratak kluba na staru lokaciju nakojoj je proživljavao svoje najsvjetlije inajradosnije trenutke.

Održavanjem svečane skupštinekluba, 9. svibnja 2004. godine u 11. sati,klub će aktivirati posebno dodijeljenupozivnu oznaku 9A80VK, koja će bitiaktivna do kraja godine i za koju će setiskati posebna QSL-kartica.

80. godina Radioamaterskogkluba Vinkovci

Piše: Željko Dražić-Karalić, 9A4FW

U spomenIvo Šarčević, 9A5I

Radioklub Osijek ostao je bez jednog od svojih najpoznatijih članova, otišao je Ivo, 9A5I (ex YU2OB, 9A2OB). Njegovaaktivnost u klubu zapažena je još dok je bio šesnaestogodišnjak. U doba kada su rijetki imali svoju radijsku postaju, Ivo se“borio” sa starijim kolegama za svaki sat proveden uz uređaj. Njegov entuzijazam i ljubav prema radioamaterizmu urodilisu plodom - postao je jedan od svjetskih vrhunskih operatora o čemu svjedoči mnoštvo priznanja. Mnogi se sjećaju brojnihakcija, natjecanja i tečajeva koje je Ivo vodio. I ništa mu nije bilo teško. Bio je poznat, priznat i poštovan. Još prošle godine,kao šezdestogodišnjak, penjao se po stupovima i postavljao antene ...

Bio je dopredsjednik i nekoliko puta član IO HRS-a, uspješno je obnašao sve odgovorne dužnosti u klubu, te je prvi unjegovoj povijesti dobio nagradu Tehničke kulture za životno djelo. Ukratko, bio je uzor mnogim generacijama.

Iako ga je prošle godine potresla iznenadna bolest, Ivo nije posustao, već je i dalje sudjelovao u svim akcijama kojeje njegov klub provodio. Smrt ga je zatekla dok se veselio upravo obnovljenoj vikendici, podignutom antenskom stupu inovim antenama ...

Uvjereni smo da će Ivini klupski prijatelji trajno njegovati uspomenu na njega i njegov rad.


vijesti iz HRS-a

Dana 1. 3. 2004. god., u prostorijamabivše vojarne K. Rojca, a sadašnjimprostorijama Radiokluba, održana jeizborna skupština Radiokluba “Arena -Pula” iz Pule.

Skupština je bila veoma dobro organi-zirana i svi su članovi Kluba osam danaranije dobili sve potrebne materijale. Unazočnosti velikog broja pulskih radioa-matera, Skupštinu je svojom prisutnošćuuveličao i tajnik Zajednice tehničkekulture, gospodin Željko Košara. Nakonizbora radnog predsjedništva i izbornekomisije prešlo se na diskusiju o izvje-šću o razdoblju između dvije skupštine.

Klub djeluje u dvije sekcije: primo-predajnoj sekciji i sekciji za amaterskuradiogoniometriju i orijentaciju. U prote-klom razdoblju aktivnost Kluba je biladobra. Problem su, kao i do sada,

skromna financijska sredstva. AktivnostRadiokluba financira se iz članarine,dotacije Zajednice Tehničke kulturegrada Pula, Zajednice Tehničke kultureIstarske županije, kao i iz dotacija spo-nzora. Veliku podršku Klub ima uZajednici tehničke kulture grada ižupanije i bez njih se program rada nebi mogao provesti.

Nakon desetogodišnje pauze, u2003. god., posebno je bila aktivnasekcija za Amatersku radiogoniometrijui orijentaciju koja je okupila dvadesetčlanova. Većina ih je iz osnovnih isrednjih škola, kao i iz nekadašnjihekipa. ARG ekipa je u 2003. postiglaodlične rezultate i sudjelovala u natjeca-njima u Ludbregu i Kraljevom Vrhu, a nadržavnom je prvenstvu osvojeno je 5medalja. Prvakinja Hrvatske u kategoriji

do 15 godina je Tijana Živko.Izabran je novi Nadzorni odbor i Sud

časti, a za novog predsjednika izabran jeDarko Važanski, 9A3QT, dosadašnjitajnik Kluba, kojemu je pripao zadatakda sukladno Statutu Kluba izaberečlanove Izvršnog odbora.

Planovi za tekuću godinu su skromnii ovise o financijskim sredstvima.

Novi članovi Nadzornog odbora su:Fornažar Mario, 9A6SLX, WeidlichNadia, 9A2WN, i Tatković Miljenko,9A6LAE, a za Sud časti izabrani suMalobabić Dušan, 9A2MD, Čauš Tomo,9A2GY, i Rubil Ante, 9A2RU.

Pohvale za dosadašnje vođenjeKluba, kao i za rad i trud u protekle četirigodine, dobio je i dosadašnji predsjednikKluba Banko Jordan, 9A2BF.

Darko Važanski - novi predsjednik Radiokluba“Arena - Pula”, 9A1ACD, iz Pule

Piše: Michael Weidlich, 9A2VF

Proteklih mjeseci (samo)zadovoljno smo isticali kako su (sada već bivše)web stranice HRS-a imale veliki posjet,navodeći pri tome kao argument, brojkuod nekoliko tisuća posjeta godišnje ...

Ipak, promjenom rukovodstva uHrvatskome radioamaterskom savezu injegova web stranica 12. veljače 2004.godine doživjela je znatne pro-mjene. Bio je to rezultat imenovanjanovih osoba koje su od IO HRS-adobile zadatak web učiniti novijim,modernijim, prihvatljivijim, ... Ubrzoje novi sadržaj privukao brojneposjetitelje, kako iz Hrvatske, tako iiz inozemstva. Promjene, kao štosu Forum, Chat, Foto i QSL-gale-rija, mogućnost da posjetiteljiizravno sudjeluju u uređenju weba,ažurirani on-line adresar našihoperatora, mogućnost glasovanja ikritičkog osvrta na kvalitetu weba,uvid u on-line stanje korisnika,radioamaterski linkovi i ostalo,pokazali su se mnogima zanimljivi i- pomalo izazovni. Sve to doprinijelo jeda je samo za mjesec i pol dana zabilje-žen impozantan broj posjeta: čak 95tisuća.

Dio sadržaja na webu dostupan jesvim posjetiteljima. No, osim anonimnogpristupa, postoji i mogućnost registriranjai na taj način interaktivnog sudjelovanja

u mnogim njegovim sadržajima. Naime,pokazalo se da se korisnici, a to sunajčešće radioamateri svih orijentacija,ne zadovoljavaju samo suhoparnimsadržajima koje mnoge web stranicepružaju. Naravno, i to je neizbježno ipotrebno kao kod svakog ozbiljnogaweba, tako da je još uvijek u tijeku pre-

bacivanje i obnavljanje nekih starihpodataka, poput pravila, uvjeta za osva-janje pojedinih diploma, kalendara irezultata natjecanja, ...

Izvršni odbor HRS-a odredio je da ćeweb biti usko povezan sa časopisomRadio HRS, pa njihove uredničke kolegi-je čine gotovo iste osobe. S obzirom da

je novi glavni urednik časopisa ZlatkoMatičić, 9A2EU, on je ujedno i urednikweba. Odlučeno je da mu pomoćnik, atime i glavna osoba za web bude EmirMahmutović, 9A6AA, dok je posao web-mastera preuzeo Daniel Hofman,9A6NMT.

Da bi se ubrzao protok informacija,sadržaji na webu nisu lektorirani, nijezično “dotjerani”, iako se “u hodu”za mnoge stvari konzultiraju stručneosobe. No, to ne umanjuje značaj ivrijednost predstavljenih informacija.

I još nešto: webmaster je zadu-žen za sustavne probleme, kao iza slučajeve kad nešto “zapne”.Četvorica naših operatora dobila suadministrativne ovlasti za “stavlja-nje” na web, obnavljanje starihsadržaja, kao i za hitne intervencije.Oni to rade volonterski, najčešće izsvojih domova, sjedeći on-line zaračunalom i po nekoliko sati. Zato,ako i primijetite neku pogreškunakon nekog uploada nemojte biti

previše kritični prema osobi čijupozivnu oznaku uz taj upload zamijetite.To se događa slučajno i u najboljojnamjeri da bi ste bili što prije i što boljeinformirani.

Adresa je ostala ista: www.hamradio.hr

www.hamradio.hrPiše: Emir Mahmutović, 9A6AA

7Radio HRS - 2/2004

vijesti iz HRS-a

Sastanak VHF/UHF/Microwavekomiteta 1. regiona IARU-a uBeču

Sastanku VHF/UHF/Microwave komi-teta 1. regiona IARU-a, koji je održanu Beču 28 i 29. veljače 2004. godineodazvalo se 16 nacionalnih VHF/UHFmenadžera ili zamjenika. Prisutni su bili:DF7VX, G4ASR, PA2DW, LA8KV,OK2ZI, OE3FVU, F6HYE, HA5EA,S53WW, ON5TH, HB9DTE, OM5CM,SM2ECL, OZ7IS, OH5LK i 9A4FW.Sastanku su bili prisutni i IARU region 1.koordinatori za satelite (G3VZV), radio-farove (G0RDI) i frekvencije (DK2NH).

Sastanak je vodio predsjednik ko-miteta, Arie (PA0EZ). Uz HRS UKVmenadžera, sastanku je bio prisutan ipredsjednik Petar Miličić (9A6A).

Na sastanku se raspravljalo o 25inicijativa nacionalnih saveza i IARUkoordinatora.

Najzanimljivije novosti su:- Prihvaćene su izmjene u propozicija-

ma IARU Region 1. VHF/UHF/Micro-wave natjecanja koje je predložioslovenski savez (ZRS) u dijelu kojigovori o lokaciji radiopostaje.Definiran je promjer od 500 m ukojem moraju biti sve antene, preda-jnik i prijamnici jedne postaje.

- MS grupa je donijela novi prijedlogMS procedure koji bi službeno trebaobiti prihvaćen slijedeće godine uDavosu. U odnosu na staru proce-duru, novosti se uglavnom odnose nanovu vrstu MS aktivnosti (JT44).

- Predstavljen je program za računalnuprovjeru natjecateljskih logova.Program je predstavio Richard(OM2TW) iz slovačkog saveza(SARA). Nakon prezentacije progra-ma nekoliko nacionalnih menadžerazatražilo je da se od 1. siječnja 2006.godine logovi za IARU natjecanjaprihvaćaju isključivo u elektronskomobliku (EDI format). Odluka o tomprijedlogu biti će donesena na sas-tanku komiteta u Davosu slijedećegodine.

- Prihvaćen je zaključak da je Echolinku skladu s radioamaterskom djela-tnošću, iako on uglavnom još nijedozvoljen u europskim zemljama.Pojavila se potreba za definiranjemjedinstvenog simpleks kanala za ovuvrstu komunikacija.

- Definiran je nivo signala S9 na 50 i70 MHz koji je istovjetan onome na144 MHz i iznosi -93 dBm.

- Nordijske zemlje uvode novi duple-ksni razmak za repetitore na 70 cmbandu od 2MHz zbog smetnji koje natom bandu imaju od SRD uređaja(433.925).

- DL radioamateri rade pokuse s digi-talnim prijenosom govora koristećisustav APCO-25 na frekvencijama439.450 - 439.575 MHz i 431.850 -431.975 MHz. Više informacija oovim pokusima možete pronaći nawww.vfdb.net/vus/APCO25.

- Francuskom savezu (REF) je dopu-šteno korištenje dodatne APRSfrekvencije na 70 cm bandu.

Sastanak je protekao u odličnomozračju za što je zaslužan i austrijski VHFmenadžer Michael (OE1MCU) odličnomorganizacijom.

Vijesti iz IARU-aPiše: Željko Dražić-Karalić, 9A4FW

Slijedom događaja u razvoju digitalnih komunikacija i paket radija 1996.godine u 9A je pokrenut prvi radio-amaterski gatway na Institutu “RuđerBošković”. Svrha mu je bila preskočitiprostorne barijere i preko njega “izići” nasličan radioamaterski gatway bilo gdje usvijetu, te “izaći” na paket radiomrežu iputem paket radija doći do DXClustera,e-maila i sličnih servisa.

Trenutačno u 9A rade tri takvagatwaya (9A0TVK - Vinkovci, 9A0TCP -Zagreb i 9A0TDU - Dubrovnik), a uplanu su još dva (9A0TSI - Šibeniki 9A0TRI - Rijeka). Aktiviranjem svihgatwaya dobit ćemo stabilnu mogućnostpristupa paket radiomreži u 9A kao isvim raspoloživim radioamaterskimservisima.

Hrvatski radioamaterski savez je2001. godine dobio status privremene

članice CARNet-a. Ovaj status znači iobavezu sudjelovanja u projektima napromicanju i razvoju mreže i znanja.

Još jedna od pogodnosti koju namomogućava članstvo u CARNet-u je ikorištenje pristupa internetu prekoCARNet modemskih ulaza (CMU).Korištenje CMU je uvjetovano nekome-rcijalnom upotrebom u radioamaterskesvrhe.

Konkretno, ovo znači da svaki radioa-mater, član Hrvatskoga radioamaterskogsaveza može dobiti besplatni pristupinternetu putem CARNet-a (plaća samotrošak telefonskog impulsa) i e-mailadresu s pozivnim znakom ([email protected]). Da biste to ostva-rili potrebno je u ured HRS-a poslatizahtjev i to telefonom, faksom ili e-mailom s osobnim podacima i e-mailadresom na koju će administratoridostaviti podatke o otvorenom računu.

Detaljni podatci o uvjetima korištenjaCMU mogu se naći na stranicamaCARNet-a: http://www.carnet.hr/pristu-pinternetu i http://www.cmu.carnet.hr/.

Radioamateri i internet u 9APiše: Branko Plazanić, 9A3PM


Radioklub slijepih Louis BrailleZagreb (1958.-2003.)

Piše: Savo Golić, 9A2GS

Radioklub slijepih Louis Braille je1997. godine izdao brošuru kojomje čitatelje upoznao sa svojim radom,uspjesima i svojim članovima. Sve ovegodine klub je i dalje predano radio, unekim aktivnostima postigao još boljerezultate, dobio nova priznanja, nekičlanovi prestali su s radom, neki zboggodina, obiteljske situacije ili drugihrazloga samo smanjili intenzitet rada, alisu zato došli neki novi “klinci”.Ti razlozi, a još više činjenica daje 2003. godine bila 45. oblje-tnica osnivanja prvog radioklubaslijepih u ovom dijelu Europe,što smo obilježili prigodnomizložbom fotografija u ožujku, ugaleriji Zagrebačke zajednicetehničke kulture Za-Te plus,ponukala je naš klub da nakonšest godina izda novu brošuru osvom radu pod nazivomRadioklub slijepih Louis BrailleZagreb, 1958.-2003. Ovo novoizdanje je na većem formatu i uboji, s tridesetak fotografija izarhive kluba.

Uvodne riječi napisao je našdugogodišnji prijatelj, suradnik ipočasni član Željko Ulip, 9A2EY,koji je vrlo pohvalno opisao naše akti-vnosti i nabrojio naše najveće uspjehe ipriznanja, a svoj tekst završio riječima:"Slijepi radioamateri znaju reći da jeradioamaterizam "pravi prozor u svijet".Ako se rezimira bogata dugogodišnjadjelatnost Radiokluba slijepih LouisBraille onda se može reći da su klub injegovi članovi izgradili jedan ogromni,blistavi i širom otvoreni prozor u svijet.Ali i prema zvijezdama!"

Pa, pogledajmo kroz taj prozor!Brošura ima četrnaest podnaslova

popraćenih s tematskim fotografijama.Vide se članovi kluba na osnivačkojSkupštini, u UKV i KV natjecanjima, nahamfestima, zatim mladi, stariji i najsta-riji natjecatelji s goniometrom u ruci naterenu, s peharima, u događanjima uklupskim prostorijama, u muzeju Mimaradok primaju Državnu nagradu ...

U Prvim koracima saznajemo da je1958. godine poznati zagrebački radioa-mater Štefan Bugar u Zavodu za slijepeosnovao Radioklub Louis Braille, nozbog loših materijalnih uvjeta klub jeprestao s radom nakon tri godine.

Novi polet ponio je dvadesetak člano-va Udruženja slijepih Zagreb i oni su u

ožujku 1981. uspješno završili radioa-materski tečaj u Radioklubu Zagreb. Istegodine je osnovana sekcija RadioklubaZagreb pri Udruženju slijepih Zagrebpod nazivom Louis Braille.

Osnivanje radiokluba slijepih je bilo5. ožujka 1986. godine i od tada klubradi na promidžbi radioamaterskogpokreta i tehničke kulture među slijepimaZagreba i Hrvatske.

Poglavlje Radioamaterski tečajevi iizdavačka djelatnost upoznaje čitateljes brojnim publikacijama izdanim na“brajevom pismu” i u zvučnoj tehnici isa svojim zvučnim časopisom CQ radio-amateri. Važno je naglasiti da je u prote-klom razdoblju radioamaterski ispitpoložilo više od 150 slijepih, a voditeljitečaja bili su slijepi radioamateri.Snimljen je i dokumentarni videofilm oamaterskoj radiogoniometriji za slijepe.

Klub je izdavao i prigodne diplome učast Vinka Beka, prvog učitelja slijepih unašoj zemlji, i Louisa Brailla, izumiteljareljefnog točkastog pisma za slijepe.

Radioklub slijepih sudjelovao jeu brojnim natjecanjima na UKV iKV opsezima i njegovi članoviželjeli su usporediti svoju brzinu,memoriju i spretnost s “videćim”radioamaterima. Na svoju velikuradost od 1986. do danas klub injegovi članovi su više od sto putaosvojili jedno od prva tri mjesta urazličitim natjecanjima.

Natjecanje “Ruka prijateljstva”klub je organizirao 1996., 1997. i2002. godine kako bi obilježioznačajne jubileje. Svojim brojnim

sudjelovanjem “videći” radioamateriprihvatili su simbolično pruženu rukuprijateljstva i podržali nas slijepe radio-amatere u djelovanju na rušenju predra-suda o sposobnostima, znanju imogućnostima slijepih. Zahvaljujemo imna podršci.

Radioklub slijepih Louis Braille je1995. god. uz pomoć Željka Ulipa, kojije napisao i propozicije, prvi u svijetu

organizirao ARG natjecanje zaslijepe. Od tada amaterska radi-ogoniometrija postaje vrloatraktivna natjecateljska disci-plina među slijepima; od 1996.slijepi sudjeluju na državnimprvenstvima “videćih” kaoposebna kategorija, a 1999. uVaraždinskim Toplicama sudje-lovali smo na Prvom europskomprvenstvu za slijepe. Svakegodine organiziramo četiri ARGnatjecanja.

Radioamaterski susreti vrlosu popularni među slijepimradioamaterima zato što tamouživo upoznaju prijatelje izetera. Veselimo se susretimana kojima smo domaćini“videćim” radioamaterima, a

isto tako i susretima slijepih radioa-matera kada ugošćujemo naše slijepeprijatelje iz cijele Hrvatske.

Članovi kluba često su pokazalihumanost na djelu, nekad prema svojimčlanovima, nekad prema kolegamaradioamaterima iz automobila ili utraženju lijeka, a u Domovinskom ratuprenijeli smo više od 150.000 humani-tarnih poruka i 3.500 novinskih izvješća.

Poglavlje Radioamaterizam - prozoru svijet za slijepe govori o tome kolikopojedinim slijepim radioamaterima značinjihov hobi.

vijesti iz HRS-a

Sudionici 1. prvenstva Zagreba u ARG-u za slijepe,ŠRC Mladost, 27. lipnja 1995.

Diana Zerec Virkes, Damir Ugrin, Mihael Đurašin, Kristijan Đurašin,Kristijan Ciganović, Miroslav Trupeljak, Lazo Dobrijević,

Ivanka Dobrijević, Savo Golić, Stjepa Hajdu i Željko Ulip

Državno prvenstvo u ARG-u, Nova Rača, lipanj 2000.;natjecatelji kluba s peharima i medaljama

9Radio HRS - 2/2004

vijesti iz HRS-a

Radioklub je za svoj rad dobiobrojna priznanja, a 2001. god. dobioje i Državnu nagradu tehničke kulture"Faust Vrančić".

Klupska druženja održavaju sečetvrtkom. Neki članovi kluba suredoviti na tim druženjima, neki dolazerjeđe, a neki nažalost, zbog nemo-gućnosti kretanja jako rijetko sudjelujuu klupskom druženju, ali su zatoredoviti na radioamaterskim frekve-ncijama. Svi će oni ipak naći načinada prisustvuju godišnjoj skupštini ili dadođu na sada već tradicionalna oku-pljanja krajem godine kada zbrajamo

postignute rezultate i veselimo sepriznanjima.

U poglavlju Rekli su o Radioklubuslijepih Louis Braille ... naši prijatelji,suradnici i poznati radioamateri gov-ore o nama.

Veoma smo radosni što smo izdaliovu brošuru i što putem nje možemoprezentirati dugogodišnji rad nastridesetak slijepih radioamatera.

I na kraju, od srca hvala našimsponzorima i gospodinu DubravkuMalviću i Izdavačkom odjelu Hrvatskezajednice tehničke kulture na velikojpomoći.

Četvrtak je klupski dan, veljača 2003.

Hrvatski radiomaterski savez odazvao se službenom pozivu ARI sekcijePordenone te bio nazočan na ovompoznatom sajmu, koji je trajao od 29.travnja do 2. svibnja 2004. godine.Utisci sažeti u nekoliko riječi glase: biloje izuzetno uspješno.

Spomenimo da su najzaslužniji što jeorganizacija provedena besprijekorno,bili predsjednik i tajnik te sekcije,Daniele, IV3TDM, i Cezare, IV3IHF uzpodršku njihovih 180 članova.

Ukrašen prigodnim turističkim promi-džbenim plakatima i brošurama našštand nije ostao nezapažen. Domaćini-ma je posebno bilo drago što su mogliugostiti predsjednika Hrvatskoga radio-amaterskog saveza, Petra, 9A6A, iHRS IOCA menadžera, Emira, 9A6AA.Teme o kojima se s posjetiteljima najče-šće razgovaralo, bile su mogućnostidolaska i rada talijanskih operatora snaših otoka. Većina nije znala da je zaulazak s radijskom postajom u Hrvatskudovoljna samo CEPT licenca. Mnogenedoumice su otklonjene, a Petrovoznanje talijanskog jezika mnoge je izne-nadilo.

Zanimljive razgovore vodio sam i sMaurom, I1JQJ (IOTA “checkpointom”),

osobom koja uživa veliko povjerenjeRogera, G3KMA. Ponovio sam naš stavda bi Hrvatska morala dobiti još jednuIOTA referencu. Pogledavši predočenedokaze, Mauro je rekao da imamonjegovu podršku te da ćemo ubrzo bitiobaviješteni o tome što je on poduzeopo tom pitanju. Kao podsjetnik na našerazgovore poklonio sam mu izvrstanplakat otoka Jabuke, koji je on s oduše-vljenjem ponio.

Jedan od zanimljivijih susreta bio je sYL Elvirom, IV3FSG, koja je do sada(kao djelatnica Caritasa) obišla petnaes-tak rijetkih entiteta. Bila je oduševljenakada sam (nakon neprepoznavanjanjene pozivne oznake napisane nabedžu), njeno ime povezao s brojnimekspedicijama u kojima je sudjelovala.Poželjela je da ovoga ljeta, prijeodlaska u Togo, iz Hrvatske “proradi”kao 9A8FSG.

Komunikativni su bili i dečki izSlovenije, kod kojih se u rečenici “Lijepovas je vidjeti ovdje” osjetila gorčina i tugašto njihov savez ovdje nije nazočan.Kasnije su otvorili dušu te Petru pričali oproblemima koji muče njihovu organi-zaciju. U trenutku (1. svibnja) kada suprimljeni u EU, njihov nedolazak uPordenone, nije naišao na odobravanje.Mislim da im organizatori to neće opro-stiti. Za razliku od njih, dolazak Lacija,HA3NU, i njegove XYL Ildi, HG3FTU,dočekan je sa simpatijama.

Saznavši da je na sajmu postavljena“live camera”, brzo smo reagirali:skoknuli smo do prvog računala koji jespojen na Internet, te na naš web staviliobavijest o tome ... Mogućnost “chata”na našem webu opet me je oduševio:kao i prije mjesec dana iz Budimpešte,tako sam i ovdje u kasnim satima uživao“chatati” s našim dečkima iz hotela ukojem smo boravili.

Šećer dolazi na kraju. Hamfest jeodržan u subotu 1. svibnja, a na njemuje bilo nazočno skoro 100 gostiju.Domaćini će dugo pamtiti pozdravnigovor predsjednika HRS-a, a mi ogromniaplauz kojim su gosti pozdravili njegovoizlaganje na odličnom talijanskom jeziku.

Ovako, daleko od kuće, drago nam jebilo kada nas posjete i naši. Bez namjereda nekoga namjerno ispustim, svojimdolaskom su nas razveselili: 9A3LD,9A4QV, 9A2NV, 9A5KK, 9A2CW,9A4TK, 9A6NNS, 9A6NBW, 9A3GE,9A7AA, 9A2WK, 9A5K, 9A2UU,9A6NFG, 9A2NA, 9A5BB, 9A3KH, ...

Koje nedostatke treba ukloniti da binadolazeći sajam u njemačkomeFriedrichshafenu bio još uspješniji?Samo neke od tema o kojima odgovorniu HRS-u moraju razmisliti: zemljovidirepetitorske mreže u 9A, novi zemljovidis lokatorima, značke HRS-a, majice saznakom HRS-a, u potpunosti definiratiformalnosti oko dobijanja 9A8 prefiksaza inozemne operatore, neke (zastrance, bitne) materijale prevesti nanekoliko jezika, a turističkih promi-džbenih brošura nikad dovoljno...

Sajam u PordenoneuPiše: Emir Mahmutović, 9A6AA

Hamfest u Pordenoneu: predsjednik HRS-a,Petar, 9A6AA, pozdravlja domaćine i

zahvaljuje se na izuzetnom gostoprimstvu.

Zanimljiv susret: Emir, 9A6AA i YL Elvira, IV3FSG

10 Radio HRS - 2/2004

Prva tehnička knjiga na hrvatskome jeziku je Lakši način putovanjavelikih lađa i uz vodu i niz vodu MarkaAntuna Horvatovića, izdana u Zagrebu1804. godine. U njoj pisac opisuje vlastitiizum za pogon riječnih brodova lopatica-ma umjesto vesala, koje bi trebalipokretati ljudi ili konji. O dvijestotoj godi-šnjici njezina izlaska pretisak su objaviliMatica hrvatska i Hrvatska zajednicatehničke kulture. Uz pretisak izvornikanalazi se i najnužnija preradba nadanašnji hrvatski jezik. Pretisak jepripremio i pogovor napisao ZvonimirJakobović, a uredio ga Dubravko Malvić.

Za nas je radioamatere zanimljivabilješka koja se nalazi na predlistu jedi-noga poznatog sačuvanog primjerka teknjižice. Lijepim rukopisom stoji:

Ovo djelo poklonio je knjižnici kr.tehničke visoke škole u Zagrebugosp. Vojko Schauff, činovnik Hrv.eskomptne banke u Zagrebu.

Zagreb, dne 11. novembra 1925.

Prof. D. Franjo Hanaman

U toj su bilješci dvije zanimljivosti.Prof. Franjo Hanaman (1878.-1941.) je urazdoblju 1903. do 1912. god. patentiraozajedno s A. Justom niz izuma o izradbi

žarnih niti od volframa, koje su u žaru-ljama kakve i danas rabimo. Bio je prviprofesor metalurgije na Tehničkoj visokojškoli, osnovanoj 1919. god., koja je 1926.god. prerasla u Tehnički fakultet u

Zagrebu. Hanamanovo se poprsje nalazimeđu nekoliko velikana hrvatske tehnikeu dvorištu Tehničkoga muzeja u Zagrebu.

Vojko Shauff (u bilješci je prezimepogrešno napisano) je bio jedan odosnivača prvoga Radiokluba "Zagreb".Na konstituirajućoj skupštini 29. ožujka1924. za blagajnika je izabran "VojkoShauff, disponent Eskomptne banke"(v. Osamdeseta godišnjica radioama-terizma u Hrvatskoj, Radio HRS, br. 1(104)/2004.). Vojko se spominje kao bla-gajnik na nekoliko mjesta u časopisuRadio šport (1924/25). Radi se gotovonedvojbeno o istoj osobi. Vojko Shauff(1890. - 1986.) je pokopan u grobniciobitelji Shauff u arkadama zagrebačkogaMirogoja.

Vojko je vjerojatno smatrao, kako jetoj staroj tehničkoj knjizi mjesto uknjižnici Tehničke visoke škole, te ju jepredao prof. Hanamanu. Ocjenjujućinjezinu vrijednost prof. Hanaman ju je4. travnja 1927. god. trajno pohranio uNacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici uZagrebu. Tako je zaslugom dvojicesavjesnih ljudi sačuvan do sada jedinipoznati primjerak prve tehničke knjigena hrvatskome jeziku. OM Vojku za totrebamo biti zahvalni!

Piše: Zvonimir Jakobović, 9A2RQ

Blagajnik Radiokluba Zagreb sačuvaoprvu tehničku knjigu

vijesti iz HRS-a

Naslovnica prve tehničke knjige na hrvatskomejeziku (na izvorniku je pogrešno otisnuta

godina 1084.; trebalo je stajati 1804.)

Na sjednici Izvršnog odboraHrvatskoga radioamaterskog savezaodržanoj 12. ožujka 2004. odlučeno jeda će HRS organizirati odlazak hrvatskihradioamatera na radioamaterski sajamHAMRADIO 2004. u Friedrichshafenu.

Autobus će krenuti iz Zagreba učetvrtak, 24. lipnja u večernjim satima, adolazak u Friedrichshafen se očekuje upetak, 25. lipnja ujutro. Petak i subota supredviđeni za boravak na Sajmu.

Povratak autobusa je u subotu 26. lipnjanavečer, a dolazak u Zagreb u nedjelju,27. lipnja ujutro.

Za spavanje je predviđen veliki šatoru neposrednoj blizini Sajma, pa svi putnici trebaju sa sobom ponijeti vrećeza spavanje. Cijena puta je 200 kn.Ostale troškove (ulaznica i hrana)svatko snosi za sebe. Troškove orga-nizacije puta i sve ostale troškoveautobusa i vozača podmirit će HRS.

Zbog ograničenog broja mjesta uautobusu molim vas da što prije reze-rvirate svoje mjesto. Predbilježbe seprimaju u stručnoj službi HRS-a. Kadase bude znao točan broj zainteresiranihobjavit ćemo sve potankosti oko puta,te način i krajnji rok uplate.

Sve obavijesti o Sajmu možete vidjetina WEB stranici www.messe-fn.de/fairs/ham_radio/index.php3.

HAMRADIO 2004. u Friedrichshafenu

Osim 80. godina postojanja Radio-kluba Zagreb, ove godine obilježa-vamo još jednu skromniju obljetnicu. Toje deset godina rada i postojanjaZagrebačkoga radioamaterskog saveza(skraćeno ZARS-a). Savez je osnovan1994. godine, a osnivačima su bilizagrebački radioklubovi. Svih ovih godi-na ZARS kao sastavni dio Zagrebačkezajednice tehničke kulture organizira i

provodi razne aktivnosti, kao što suorganizacije raznih radioamaterskih nat-jecanja, edukacija i provođenje tečajevaza mlade. ZARS je prisutan u gotovosvim radioamaterskim događanjima uZagrebu, a kada je moguće, rad zagre-bačkih radioamatera predstavlja i izvangranica “lijepe naše”. Inicijativa okopokretanja i realizacije danas već tradici-onalnog “Zagreb Radio Festa” je rođena

upravo u ZARS-u i zahvaljujući tada-šnjem predsjedniku, gospodinu BorisuVrbanoviću (9A2JY), “Zagreb RadioFest” je oživio. Ove godine organiziramošesti “Zagreb Radio Fest”, a deset godi-na rada Zagrebačkog radioamaterskogsaveza obilježavamo tijekom trajanjasajma u rujnu. Pozivamo vas da nam sepridružite.

Deset godina rada ZARS-aPiše: Krunoslav Horvatić, 9A4KH

11Radio HRS - 2/2004

Elektronika za mlade - 2. nastavakPiše: Božidar Pasarić, 9A2HL

Nastavljamo obradu ispitnog gradivaza P-razred objavljenog u Narodnimnovinama broj 198/2003. Danas su naredu:

Amplitudna i frekvencijskamodulacija

Pronalazač radiovalova HeinrichHertz nije pridavao veću važnost svomeotkriću iz 1886. godine jer je smatrao daono ne može imati praktičnu primjenu.Prve eksperimente s radiovalovimaizveli su pri kraju 19. stoljeća, svaki nasvoj način, Nikola Tesla, GulielmoMarconi i Aleksandar Popov. Tesla jetežište svojih istraživanja stavio nabežični prijenos električne energije,Marconi na bežični prijenos informacija,dok je Popov načinio aparatić koji zvonikada u daljini sijevaju munje, koje suprirodni izvor snažnih radiovalova.Postojanje radiovalova, teorijski i mate-matički, predvidio je već prije togaškotski fizičar i matematičar JamesClark Maxwell kroz svoje čuvene četirijednadžbe, 1873. godine.

Električna iskra je izvor radiovalova -i to prigušenih radiovalova (slika 1.).

Oni nas podsjećaju na trzanje tamburice:čim žica proizvede zvuk, on odmah ioslabi pa ga treba ponoviti. Prvi odaši-ljači bili su snažna električna iskrišta načije krajeve su se priključivali antena iuzemljenje. (Danas je iskrenje smetnja.)Jedina informacija koja se tako moglaposlati bili su Morseovi znakovi preuzetiod žičanog telegrafa- telegrafsko tipkaloje bilo uključeno u vod električnog napa-janja odašiljača i njime su se oblikovaliMorseovi znakovi, tzv. "crte" i "točke"(slika 2.). Prijamnik je u sebi imao tzv.koherer - staklenu cijev s metalnom stru-gotinom koja je postaje vodljiva kada unju stignu v.f. struje iz antene, pa se tada

iz posebne baterije aktiviralo zvonce.Koherer nije imao nikakvo pojačanje -služio se isključivo energijom koju jedobio iz antene. Ako su signali bili pres-labi, on nije reagirao. Postizanje većegdometa zato se tražilo u što snažnijimodašiljačima. Tek poslije izuma ele-ktronske cijevi - diode (Englez JohnFlemming, 1905.), i na njenoj osnovikonstrukcijom triode kao pojačala(Amerikanac Lee de Forest, 1907.),otvoreno je razdoblje elektronike imodernije radiotehnike. Elektronskacijev trioda je također omogućila kons-trukciju prijamnika s relativno velikimpojačanjem i dobrom selektivnošću (tzv.audion), a ona je postala i oscilator, tj.izvor neprigušenih električnih v.f. titraja,pa tako i radiovalova. (Prije toganeprigušeni radiovalovi mogli su sepoizvoditi tzv. Poulsenovim odašiljačems električnim lukom.) Neprigušeni valovitraju jednolično bez prekida i imajuuvijek jednaku amplitudu (slika 3.).(Elektronsku cijev su oko sredineprošlog stoljeća uglavnom zamijenilitranzistori.)

Zbog sukoba oko patentnih prava (naizum pozitivne povratne sprege) sdrugim važnim izumiteljem, EdwinomArmstrongom, umjesto da zarađuje,Lee de Forest veći dio svoga životapovlačio se po sudovima i pritom trošiosvoju imovinu plaćajući skupe odvjetni-ke. On je načinio triodu tako što jeizmeđu katode i anode elektronskecijevi diode ugradio rešetku (ili mrežicu)kojom je mogao utjecati na struju ucijevi (slika 4.). On je 1910. godine poprvi put u povijesti ostvario radioprijenosuživo - bio je to glas Enrica Carusa izMetropolitan opere u New Yorku. Kakoje bio riješen bežični prijenos zvuka?

Postupkom koji se zove amplitudnamodulacija (slika 5.). Na slici vidimoprikazanu nisku frekvenciju, koju trebaprenijeti do slušatelja, i visoku frekvenci-ju koja u obliku radiovalova stiže do njih.

Modulacija (tj. oblikovanje) se sastoji utome da se amplituda visoke frekvencije,tzv. vala nositelja, mijenja u ritmu niskefrekvencije. U prijamniku se primjenjujesuprotan postupak, tj. niska frekvencijase "skida" s vala nositelja i vodi u sluša-lice ili zvučnik. To je tzv. demodulacijaili detekcija (otkrivanje). Amplitudnamodulacija održala se cijelo stoljeće, svedo danas. Sve javne radijske postajena dugom, srednjem i kratkom valu jošsu i danas amplitudno modulirane, takoda Amerikanci srednjovalno područjeumjesto MW (middle waves) označuju"AM".

Druga, nešto suvremenija vrsta modu-lacije je frekvencijska modulacija(FM). Izumio ju je Amerikanac EdwinArmstrong 1933. godine. Kod nje ampli-tuda v.f. signala se ne mijenja, ali semijenja frekvencija vala nositelja okonjene srednje vrijednosti, lijevo i desno,u ritmu niske frekvencije (slika 6.).

To "šetanje" lijevo i desno zove se devi-jacija. FM se uglavnom primjenjuje naUKV-području jer zauzima nešto većuširinu frekvencijskog pojasa. Njena jeprednost veća kvaliteta zvuka i manjaosjetljivost na smetnje. Dok radioama-teri gotovo više i ne rabe amplitudnumodulaciju, frekvencijska modulacija jevrlo česta na UKV radioamaterskimpodručjima (oznaka FM na koncertnomprijamniku označava radiodifuznopodručje od 88 do 108 MHz.)

elektronika za mlade

Slika 1.Slika 3.

slika 5.

Slika 6.

Slika 2. Slika 4.

12 Radio HRS - 2/2004

elektronika za mlade

Amplitudnu modulaciju vrlo je lakodemodulirati. Dovoljna je jedna poluvo-dička dioda (ona propušta struju samo ujednom smjeru, električni ventil), pamožemo uz dobru antenu u slušalicamačuti program lokalne radijske postaje(slika 7.). U počecima radija najpopu-larniji i najjednostavniji prijamnik bio jedetektor* (slika 8.). Frekvencijsku modu-laciju nešto je teže demodulirati. Ona semora najprije pretvoriti u amplitudnumodulaciju i tek zatim demodulirati.Najpoznatija su dva spoja koji to čine:diskriminator i ratio-detektor (slika 9.).

Danas smo upoznali sljedeće pojmove:- prigušene oscilacije (radiovalove),- neprigušene oscilacije (radiovalove),- elektronsku cijev - diodu,- lektronsku cijev - triodu,- oscilator,- amplitudnu modulaciju (AM),- val nositelj,- demodulaciju,- detektor,- frekvencijsku modulaciju (FM),- devijaciju,- diskriminator i- ratio-detektor.

U sljedećem broju govorit ćemo oOhmovu zakonu, električnoj snazi ienergiji.

Nastavlja se ...

*) Još i danas u SAD postoji "Udruženje ljubiteljadetektora" - "Crystal Set Society", koje objavljujebilten i knjige o detektorima, te pomaže svojimčlanovima pri nabavci kritičnog materijala.Posjetite stranicu na Internetu:http://www.midnightscience.com.

Slika 7.

Slika 8.

Slika 9.


antene

Ovaj članak je namijenjen nestrpljivimradioamaterima koji žele što prijeprobati, za nas novi, 4-metarski opseg.

Antenu koja je ovdje opisana konstru-irao je Martin Steyer, DL7ZB, koristećikompjuterske programe “Yagi optimizerYO” i “EZNEC”.

Dužina antene je 5,1 m (1.2 λ),dobitak G=10,27 dBd, omjer naprijed-natrag F/B = 22 dB, omjer stojnih valovaSWR bolji od 1:1,2 u cijelom opsegu, anajjača sekundarna latica u horizonta-lnom dijagramu zračenja potisnuta je za23 dB.

Elementi su od Al cijevi ∅ 12 mm, anosač od Al profila 25 x 25 x 2 mm dodatno ojačan čeličnim sajlama kakobi se izbjegao progib. Elementi se monti-raju iznad nosača pomoću dodatnogkomada Al cijevi ∅ 16 x 1,5 mm, dužinecca 100 mm i nisu izolirani od nosača(slika 1.). Dužine elemenata i razmacinavedeni su u tablici 1.

Ako se za elemente koriste Al cijevi∅ 10 mm direktore treba produžiti za10 mm, reflektor za 2 mm, a dipol za6 mm. Tada za pričvršćenje trebaprimijeniti Al cijev ∅ 14 x 1,5 mm.

Na slici 2. koja prikazuje otvorenupriključnu kutiju nema baloona za prila-gođenje impedancije. Dipol je izoliran od

nosača zelenom plastičnom cijevi.Umjesto te, dosta tanke plastike bilo bibolje koristiti komad polipropilena (PP)∅ 25 x 6,5 mm dužine cca 200 mm.

Impedancija dipola, kao i kod većineYagi antena koje je konstruirao DL7ZBiznosi 28 Ω.

Baloon za prilagođenje s 28 Ω na50 Ω treba izraditi od dva paralelnopostavljena kabela impedancije 75 Ω,dužine λ/4. Ako se za baloon koristikabel sa polietolenskom (PE) izolacijomcentralnog vodiča (faktor skraćenjaV=0,66, RG-59, RG-11) onda je duljinabaloona l = λ/4 x 0.66 = 705 mm. Faktorskraćenja za pjenasti PE (TV i CATVkablovi) je 0.81 - 0.85.

Za detalje izrade baloona pogledajtečlanak “12-elementna Yagi antena za2-metarsko područje” autora 9A4QV izRadio HRS 01/2004, ili knjigu “Radio-amaterske antene (VHF/UHF)” VlatkaBoltara (drugo izdanje, vlastita naklada).

Autor DK7ZB nije isprobao ovu kons-trukciju jer radioamateri u Njemačkojnemaju mogućnost rada na 70 MHzopsegu. Međutim, zahvaljujući svomiskustvu u dizajniranju antena, on jamčida će ova antena dobro raditi. Jedino štotreba dodatno učiniti je to da se dužinadipola prilagodi na optimalni SWR.

Slike koje u ovom članku pokazujukonstruktivne detalje, odnose se naantene sagrađene za 50 MHz premaautorovim proračunima. Dijagrami,obzirom da nisu prikazani na webu,http://www.qsl.net/dk7zb, dobiveni supomoću programa “YO” na temeljupodataka iz tablice 1.

Piše: Miodrag - Dragan Visković, 9A5AA

6-elementna Yagi antena za 70 MHz

Elementi (12 mm) Pozicija elementa (mm) Dužina elementa (mm)Ref 0 2090Dip 555 2020

1. dir 1170 19502. dir 2350 18963. dir 3835 18834. dir 5105 1863

Tablica 1. - Dužine i razmaci elemenata

Slika 1. - Detalj montaže elemenata

Slika 2. - Priključna kutija bez poklopca(obavezno koristiti N konektor, a ne SO239)

Slika 3. Dipol sa priključnom kutijom i baloonom

Dijagram zračenja antene u horizontalnoj ravnini

Dijagram zračenja antene u vertikalnoj ravnini

Dijagrami za G, SWR, F/B i Z

14 Radio HRS - 2/2004

antene

UvodPretražujući po internetu, na

kraju 2002. godine naišao sam najednu web stranicu na kojoj seobjašnjava koncept EH-antene.Nakon toga sam napravio svojuprvu EH-antenu za 20 metaraprema rješenju kojega je daoTedHart, W5QJR, njezin izumitelj.Prvu vezu održao sam iz sobe,dana 28. 12. 2002. godine sDF6KPS iz Koelna. EH-antenaveličine 50 cm nalazila se na momradnom stolu!

Zatim sam napravio antene za40 metara i 80 metara po drugom konce-ptu, konstrukcijski jednostavnijem, alizahtjevnijem za podešavanje (slika 1.).Daljnjim eksperimentima razradio samEH-antene za sve KV opsege pod nazi-vom EMA (elektromagnetska antena).

Želeći da zainteresiram druge radio-amatere za EH-antenu demonstriraosam na Zagreb radiofestu 2003.osnovnu konstrukciju i rad antene.Antena je izazvala veliki interes i ovajsam tekst odlučio objaviti u časopisu.

Novi koncept anteneTed Hart, W5QJR, izumio je novi

koncept antene i patentirao ga 23. 5.2000. godine pod brojem US 6,486,846B1 i nazvao EH-antena. Antena se većprimjenjuje u AM radiodifuziji. Radio-amatersku verziju antene proizvodeArnoelletronica iz Italije i WiMoAntennen und Elektronik GmbH.

Za razumijevanje principa rada EH-antene potrebno se je podsjetitiPoyntingova teorema koji definirazračenje. Da bi došlo do zračenjaantene moraju biti ispunjeni određeniuvjeti i to:

1. mora postojati električno polje, E, imagnetno polje, H;

2. ova dva polja moraju biti u fazi, tj.dogoditi se istovremeno;

3. E i H polje moraju egzistirati u istomvolumenu prostora;

4. dva polja moraju biti pod pravimkutom jedan prema drugom (to značida H polje mora okružiti E polje;jasno da H polje mora biti zatvorenikrug);

5. dva polja moraju imati isti oblik;6. dva polja moraju biti u odnosu od

377 Ω, što je impedancija slobodnogprostora. Zračenje = E x H je produktvektora polja.

EH-antena je dugačka samo 1%-3%valne duljine i promjera 1/3 od svojedužine što je jedan od uvjeta da bi se na

anteni pojavio fenomen stvaranjaPoyntingovog vektora zračenja. Ovoznačajno reducira veličinu električnogpolja, E, i magnetnog polja, H (slika 2.).

Na taj način eliminiraju se elektroma-gnetne smetnje. Kod prijama EH-antenatransformira samo izračenu energiju,ali ne i lokalna E i H polja koja stvarajugeneratori motora, kao i vodovi elektri-čne mreže i druge elektromagnetnesmetnje.

Pretvaranje Hertzove antene u EH-antenu postiže se s dodavanjem eleme-nata za fazni pomak +jΦ (slika 3.).

Time se poništava efekt faznogpomaka označen kao - jD između prive-denog napona i struje dielektričnogpomaka koja “vodi” 90° u prirodnomkapacitetu antene. Dodavanjem eleme-nata +jF faza struje odašiljača, tj. izvora“kasni” 90° prema naponu, uzrokujekašnjenje faze H polja, te se E i H poljedovode u vremensku fazu. To je uvjet zapojavu zračenja definiranu Poyntingo-vom teoremom. Zbog toga EH-antenatransformira snagu odašiljača direktnou zračenje. Ovo uzrokuje povećanjeotpora zračenja, Rr, efikasnost antene ipovećanje opsega antene.

Da bi se shvatio princip rada oveantene, mora se zanemariti sve što se

zna o klasičnim antenama. Otporzračenja konstantan je u odnosu nafrekvenciju za EH-antenu dane dužine.Dakle, ako odnos dimenzija, dužinu ipromjer, držimo konstantnim, tada jeotpor zračenja EH-antene konstantan zabilo koju njezinu dužinu. Ako su E i Hpolja vremenski fazirana, onda je otporzračenja jednak k×E/H. Vidi se da ujednadžbi ništa nije povezano s frekve-ncijom ili dužinom. To je osnovna razlikau odnosu na klasične antene.

Polja E i H su u vremenskoj fazi izadržavaju se u fizičkoj sferi antene i tona njoj uzrokuje zračenje. Antena morabiti vrlo kratka i relativno debela da bi sefenomen direktnog zračenja pojavio. Toje koncept EH-antene.

EH-antena za 20 metarski bandIma više varijanti praktične realizacije

EH-antene. Ovdje ćemo predložitirješenje koje će sigurno svaki radio-amater moći realizirati s minimalniminstrumentarijem.

EH-antena se sastoji od dva cilindrakoji predstavljaju kratki, debeli dipol.Razmak između cilindara jednak jepromjeru cilindra, odnosno PVC cijevi nakoji se montira. Ovim razmakom postiglismo da je kapacitet između cilindara7 pF, a to je prirodni kapacitet antene.Ovaj podatak je značajan jer se premanjemu računa prilagođenje antene. Nakraju članka navedena je web stranicana kojoj se nalazi program za izračunovog prilagođenja. Shema antene danaje na slici 4.

Piše: Mladen Petrović, ing. 9A4ZZ

EH-antena - nova antena

Slika 1. - Autor članka, 9A4ZZ, s pokusnim verzijamaEMA-antena.

Slika 2. - E i H polja EH-antene.

Slika 3. - Ekvivalentno kolo Hertzove antene iEH-antene.


antene

Cilindri se napajaju preko zavojniceL2 čiji se jedan dio, L, inkorporira izmeđucilindara i služi za defaziranje strujedielektričnog pomaka, kao i sprečavanjezračenja žice unutar antene.

Veći dio zavojnice L2 služi za kompe-nziranje kapacitivnog otpora antene isastavni je dio antenskog prilagođenja.Dio prilagođenja su kondenzatoriC1 = 225 pF i C2 = 291 pF. Na njimaje napon oko 100 V, što se javlja prisnazi od 100 wata. Najveći napon javljase na zavojnici L2 i L i iznosi oko 3.000 V.

Za podešavanje antene dovoljan jeodašiljač koji će biti signal generator,VSWR metar i fluorescentna cijev.Ukoliko imate mjerač impedancije idiodni mjerač jačine polja, podešavanjeće biti olakšano. Prvo se spoji u serijuzavojnica L2 i L s gornjim i donjimcilindrom, uključi se odašiljač nafrekvenciju 14.200 kHz s minimalnomsnagom i podesi odmotavanjem ilidodavanjem zavoja na najmanji VSWR.Nakon toga spoji se po shemi i podesikondenzator C2 na minimalni VSWR.Finalno podešavanje vrši se s kapaci-tetom C1 i širenjem i skupljanjemzavojnice L1 do VSWR 1:1. Tada jeulazna impedancija antene, Z = 50 +_ j0.Zatim treba na kratko uključiti snagu od5 do 10 wata i pritom približiti “fluo” cijevprocijepu koji mora zasvijetliti. To jefrekvencija na kojoj je antena podešena.Sugeriram da se nakon finalnog pode-šavanja svi elementi antene fiksirajuvezicama, “izolir” trakom ili ljepilom.

Širina opsega antene mjeri se mije-njanjem frekvencije odašiljača više i nižeod frekvencije gdje je VSWR 1:1 doVSWR 2:1 (širina bi trebala biti 250kHz). Ukoliko se mjeri +/-3dB širinaopsega za ovu antenu je 390 kHz(skoro isto kao i kod poluvalnog dipolagdje je Q=36.4). Budući da je Q=XL/Ronda je R=XL/Q. Kako je u našemslučaju XL=1296 Ω, tada je R=35.6 Ω.Prema programskom izračunu RF otporzavojnice L1 je 2.18 Ω, iz čega slijedida je otpor zračenja ove EH-antene33.43 Ω. Efikasnost = Rr / (Rr+RL) =94%, gdje je Rr otpor zračenja, a RLotpor gubitaka. To je velika prednost EH-

Slika 5. - Mehanička konstrukcija EH-antene

Slika 4. - Shema prilagodbe EH-antene

antene u odnosu na klasične kratkeantene.

Mehanička konstrukcijaEH-antene

Antena (na slici 5.) se formira na PVCcijevi promjera 2,54 cm (može i 3 cm).Antena je kratki debeli dipol jer je svakapolovica dipola dugačka svega 19 cm.Razmak između cilindara jednak jepromjeru cilindra, tj. 2,54 cm. Cilindri suod Al lima ili Cu lima radi što boljevodljivosti (preporučam što tanji lim kakobi antena bila lakša; 0,1 mm). U prostoruizmeđu dva cilindra namota se zavojnicaL sa četiri navoja od izolirane žice 1,5mm2. Ona je sastavni dio zavojnice L2.Zavojnicu L treba dodatno izolirati s“teflonskom” trakom. Na istoj cijevi, narazmaku 2 cm ispod donjeg cilindra,namota se zavojnica L2 s 21 navojem,vrijednosti 14 µH s izoliranom žicom 1,5mm2. Ispod se namota 2,5 navoja narazmaku od 2 cm i to je zavojnica L1vrijednosti 1 µH. Ispod zavojnice L2montiraju se dva promjenjiva kondenza-tora vrijednosti C1=250 pF i C2=300 pFkoji mogu biti zračni. Treba napomenuti

da sve spojne žice moraju ići kroz cijev,a sve spojeve treba izvesti van cijevi.Ispod kondenzatora montira se UHFpriključnica za spajanje na antenskikabel RG58/U. Na antenskom kabelukod priključnice fiksiraju se feritni prsteniili se namota RF čok od par navojaantenskog kabla radi sprječavanja RFstruje po opletu kabela. Poželjno jeuzemljiti koaksijalni kabel kao i uređaj.Cijela antena može se uvući u širu cijevkako bi se zaštitila. Budući da antenazauzima cca 50 cm prostora, potrebnaje cijev dužine jednog metra kako bi sedonji dio cijevi iskoristio kao nosačantene.

Literatura:- EH antennas, Ted Hart, W5QJ

www.eh-antenna.com- Designing the “L-T” network for the

EH antenna, Jack Arnold, W0KPH,www.qsl.net/w0kph

E-mail autora:[email protected]

Nastavlja se ...

16 Radio HRS - 2/2004

Kao što je ranije napisano ovajmikrokontroler pripada nizu RISCmikrokontrolera. On ima Harvardarhitekturu. Osnovne značajke ovogmikrokontrolera su:

- mala potrošnja energije,- 118 instrukcija, većina koristi jedan

strojni ciklus za izvršenje,- 32 registra opće namjene,- do 10 milijuna instrukcija u sekundi

na 10 MHz.,- 2 kilobajta programske flash

memorije, - 128 bajta interne RAM memorije,- 128 bajta EEPROM memorije,- jedan 8-bitni brojač (timer) s

djeliteljem (prescalerom),- programabilni watch dog timer s

oscilatorom,- SPI uređaj za serijsko programiranje

na sklopu (bez postavljanja čipa uprogramator),

- low power, idle i power-down vrsterada (to su vrste rada sasmanjenom potrošnjom),

- vanjski i unutarnji interrupt (prekid),- vlastiti reset krug koji vrši reset

prilikom dovođenja napajanja,- interni RC oscilator,- potrošnja struje sa clockom 4 MHz:

activ mode 2.4 mA, idle mode 0.5mA, power down mode


EEPROM memorija sadrži 128 bajta,od $000 do $07F (oznaka $ znači da suto heksadecimalni brojevi).

Šest od trideset i dva registra moguse koristiti kao 16-bitni registri i oni senazivaju X, Y i Z. Spajanjem registara 26i 27 dobije se 16-bitni registar X, dokse spajanjem registara 28 i 29 dobije Yregistar. Spajanjem registara 30 i 31dobije se Z registar.

Registri opće namjeneSlika 7. prikazuje strukturu trideset i

dva registra opće namjene.

ALU - aritmetičko-logička jedinicaALU radi u direktnoj vezi s 32 registra

opće namjene (r0 - r31). Operacijeizmeđu registara izvršavaju se u trajanjujednog strojnog ciklusa. ALU operacijese dijele na tri glavne kategorije: aritme-tičke, logičke i bit funkcije.

Ulazno-izlazna memorijaUlazno-izlazna memorija koristi se za

prijam i slanje podataka, te za podešava-nje rada samog procesora. Adrese regi-stara ulazno-izlazne memorije označa-vaju se na dva načina. U prvom slučajuadresa počinje od $00 do $3F, a u dru-gom slučaju od $20 do $5F, kao na slici 8.

Registri opće namjene Adresa lokacije podatkaR0 $00R1 $01R2 $02... ...... ...

R29 $1DR30 $1ER31 $1F

I/O registri$00 $20$01 $21$02 $22... ...... ...

$3D $5D$3E $5E$3F $5F

Interni SRAM$60$61$62......

$DD$DE$DF

7 0 AdresaR0 $00R1 $01R2 $02...

R13 $0DR14 $0ER15 $0FR16 $10R17 $11...

R26 $1A X - registar niži bajtR27 $1B X - registar viši bajtR28 $1C Y - registar niži bajtR29 $1D Y - registar viši bajtR30 $1E Z - registar niži bajtR31 $1F Z - registar viši bajt

Slika 7. Slika 8.

praktična elektronika

ESR-metar je instrument za mjerenje ekvivalenta serijskih otpora elektro-litskih kondenzatora u elektroničkimuređajima bez vađenja iz sklopovlja. Uosnovi, to je ommetar za izmjeničnustruju. Posebno iscrtana skala umjerenaje u omima. Po pokazanoj omskoj vrije-dnosti na instrumentu možemo ocijenitida li je kondenzator dobar ili loš. Radnafrekvencija sklopa je 100 kHz tako da bifaktor kapacitivne reaktancije bio štobliži nuli. Preostala serijska otpornostpripada elektrolitu između kondenza-torskih obloga i prikazuje stupanjosušenosti. Na kontinuirano očitavanjeotpora također utiču i problemi konde-nzatorovih priključaka.

Sklop koristi osam operacijskihpojačala. Operacijsko pojačalo je ideali-zirano bazno pojačalo s dva ulaza.Neinvertirani ulaz (+) je u fazi s izlazom,a invertirani ulaz (-) je u protufazi sizlazom. Ta pojačala obično koristenegativnu povratnu spregu i kada sunaponi na njihovim ulazima jednakipostižu stabilne radne uvjete.

Operacijska pojačala 1A i 1B stvarajuregenerativni oscilator 100 kHz. U njemuje metalom zaštićen kondenzator C1 iotpornik R1 koji zajedno određujufrekvenciju. Diode D2 i D3 “režu” vrhoveamplituda izlaznog signala tako daizlazni nivo i frekvencija nisu ovisni o

promjenama napona baterije. Signal100 kHz dolazi preko OP1B na otpornikR8F od 10 Ω. Ispitni elektrolitski konde-nzator taj signal “vodi” preko ispitnihšiljaka na otpornik R9F od 10 Ω.Vrijednost tu prisutnog napona jepokazatelj ESR vrijednosti ispitivanogkondenzatora (10-omski otpornik odre-đuje osnovni način mjerenja).

Kondenzator C3, koji treba podnositinapon 600 V, spriječava pristup bilokakvog istosmjernog napona na ispitnikondenzator. Diode D4 i D5 služe kaozaštita ESR-metra od bilo koje promjenepočetne struje na C3. Otpornik R7 poslijetesta isprazni C3.

Dioda D1 utvrđuje radni prednapon0.55 V za oscilatorski stupanj i za svedruge stupnjeve koji se pogone isto-smjernim naponom i rade u klasi A.Istosmjerni prednapon s diode D1 i ESRsignal s otpornika R9F dolaze zajednona ulaz OP 1D i tu se pojačavaju u 1D,1C i 2 A. Svaki od ta tri stupnja imafaktor pojačanja oko 2.8 u odnosuizlaznog napona prema prednaponuna negativnom ulazu, koji je određenotpornicima R13F i R14F, itd.

OP2D je vršni detektor. Kada izmjeni-čni signal postane pozitivniji od norma-lnog prednapona od oko 0.77 V i izlaz izD2 bude pozitivan. Ali, on mora biti toliki

da nadmaši pad napona na diodi D6prije potpunog izjednačenja pozitivnognapona koji će, doveden na negativniulaz preko otpornika R20, stabilizirati OP.

Kondenzator C4 je napunjen izmje-ničnim signalom do svoje vršne vrijedno-sti i točno predstavlja vršnu vrijednostulaznog izmjeničnog signala. Padnapona na diodi za povratni je postupakskoro nevažan i sklop radi na nekolikomV. Slično se događa i s negativnimvrhovima na diodi D5 i kondenzatoru C5.Otpornik R21 stvara stalni minimumnegativne povratne sprege kod OP2D.Negativna povratna sprega povećavaširinu opsega OP i, što je vrlo važno,zadržava ulaz pojačala prema izlaznomfaznom pomaku dovoljno nisko za pravi-lan rad sklopa.

Dva izlaza vršnog detektora spojenasu na dva ulaza visoke impedancijeistosmjernog pojačala za pobudu instru-menta do 1 mA. Otpor instrumenta je50 Ω.

Primjena ESR-metraESR-metar ima široku primjenu u

otkrivanju električnih i mehaničkih gre-šaka na uređajima. On otkriva kvalitetuelektrolitskih kondenzatora, hladnespojeve, prelazne otpore uzrokovaneoksidacijom između vijaka i matica iliradi nedovoljne zategnutosti istih.

Pišu: Vladimir Novak, 9A2NVMarijan Horn, 9A2CO

Instrument za mjerenje ekvivalenta serijskih otpora elektrolitskih kondenzatora

ESR-metar

18 Radio HRS - 2/2004


Zbog toga kod traženja greške unekom uređaju treba provjeriti sve ele-ktrolitske kondenzatore bez razlike iutvrditi njihovu kvalitetu. Sve one koji suna graničnoj omskoj vrijednosti trebazamijeniti novima. Ako kazaljka instru-menta kod mjerenja kondenzatora titrapokazuje njegovu nestabilnost. Da bipokazivanje bilo točno instrument svojimispitnim šiljcima mora biti priključendirektno na izvode kondenzatora i nekoristiti uzemljenje preko kućišta.Priključni šiljci moraju imati čvrst kontakts mjernim točkama. Kondenzatore kodkojih instrument pokazuje vrijednostveću od 50 Ω treba zamjeniti (iako sunaizgled ispravni). Nepolarizirane ele-ktrolitske kondenzatore ispituje se na istinačin kao i polarizirane. Paralelno spo-jene kondenzatore prije mjerenja trebarazdvojiti. Kondenzatore manje od 1 µFmožemo ispitati usporedbom s drugimistog kapaciteta izvan sklopa. Za takve ćepokazivati približni kapacitet (obično 0 µ).

Za kondenzatore kapaciteta 1-50 µFkod srednje ili visoke impedancije dobrevrijednosti otpora su od 50 do 20 oma.Za kondenzatore preko 50 µF vrijedislijedeća formula:

C x R = 1000to znači: C µF x R Ω = maksimalnoPrimjer: 100 µF x 10W = 1000, ili

1000 µF x 1W = 1000

Skala instrumenta ima dva reda. Ugornjem redu su označene omskevrijednosti serijskih otpora elektrolitskihkondenzatora kod frekvencije 100 kHz.Ona je linearna i crtamo je s pomoćuotpornika priključivanjem na mjernepriključnice. Označene vrijednosti su: 0 -1 - 2 - 4 - 6 - 8 - 10 - 15 - 20 - 30 - 50 -100 i beskonačno. Nula je krajna desnatočka.

U donjem redu navedene su graničnevrijednost kapaciteta: do 50 Ω je osušenielektrolit, od 50 do 20 Ω su kondenzatoriod 1 do 50 µF, za kondenzatore 100 µFje vrijednost otpora 10 Ω , za 200 µF je5 Ω, za 400 µF je 2.5 Ω, za 1000 µF je1 Ω i za 10.000 µF je približno nula,odnosno 0.1 Ω.

Dodatne uputeKako bi se postigla frekvencija 100

kHz otpornik R1 treba biti između 1 k i3.3 k.

Otpornik R21 određuje linearitet usredini skale. Vrijednost je između 330Ω do 2.2 kΩ.

Otpornik R26 pomaže ugoditi nulu nakraju skale. Nominalno je 150 Ω, a možebiti između 68 i 240 Ω.

Diode D6 i D7 treba izabrati za korek-tno očitavanje kod 50 Ω ESR.

Prijedlog izvođenjaInstrument je ugrađen u metalnu kuti-

ju dimenzija 130 x 9 x 5 cm.

Tiskana pločica je izrađena foto pos-tupkom na vitroplastu. Nakon bušenjarupica od 0.8 mm postavljaju se dijelovi,odnosno elektrokomponente. Kodpostavljanja komponenata preporučljivoje pratiti principijelnu i montažnu shemu.Prvo lemimo podnožja za integriranekrugove LM324, a tek onda ostale kom-ponente. Na motažnoj shemi trebaobratiti pažnju na otpore R13, R16 i R18jer je previđeno da se, ukoliko nemateotpore 5.62 kΩ serijskom vezom otporidovedu na spomenutu vrijednost. Akoimate otpore od 5.62 kΩ 1% na tomjesto treba staviti mostiće. Tiskanapločica je s odstojnicima (stupićima)montirana pod vijke instrumenta, kao iopruge koje drže plastično kućište zadvije baterije od 1.5 V (AA, R6). Mjernevrpce napravljene su od istrošenih kemi-jskih olovaka s vrhom od šivaćih igala,na olovku prilagođenih mesinganimčepom. Da bi kontakt bio što bolji vrlosavitljiva žica lemljena je direktno natiskanu pločicu preko plastičnih šupljihčepova na kutiji. Izgled tiskane pločiceprikazan je na slici.

OtporniciPrimjedba: Svi otpornici koji su na shemi

označeni slovom F imajutoleranciju 1%

R1 - 22E, 5%R2 - 10 k, 5%R3, 4 - 4,7 k, 5%R5 - 3,3 k, 5%R6 - 150 E, 1%R7, 24 - 1 M 5%

(R7 = 0.5 W)R8, 9 - 10 E, 1%R11,14,17,19 - 10 k, 1%R12 - 681E, 1%R13, 16, 18 - 5,62 k, 1%R15, 23 - 1 k, 1%R20, 22 - 7,5 k, 5%R25 - 390 E, 5%R26 - 150 E, 5%R27 - 100 E trimer (ležeći)R28 - 100 E potenciometar, lin.

KondenzatoriC1 - 100 pFC2, 4, 5 - 10 nFC3 - 0,47 µF, 600 V

PoluvodičiD1 … D5Si - 1N4001D6, D7 Ge - 1N34 (AA113,1N60)IC1, 2 - LM324N

Ostalo- instrument 50 Ω, 1 mA,- kip prekidač,- baterija 3 V (2 x 1.5 V),- ležište za dvije baterije,- podnožje za IC (2 x DIL14),- gumb za potenciometar,- tiskana pločica,- limena kutija.


1. UVODNovi Pravilnik o amaterskim radijskim

komunikacijama (Narodne novine broj198/2003 od 19. 12. 2003. godine donioje nekoliko značajnih novina, od kojih jeposebno značajna ona koja omogućujeoperatorima A razreda rad na frekvenci-jskom području 70 MHz (4 m). Najvećadopuštena izlazna snaga je 10 W, amoguće je raditi vrstama emisije A1A,J3E, F1B i F2D.

U Europi ima malo zemalja u kojimaje dopušteno korištenje ovog frekvenci-jskog područja za amaterske radijskekomunikacije. To su Velika Britanija,Slovenija, Danska, Grenland i Faroeotočje. Obzirom da u Velikoj Britaniji imapuno aktivnih radijskih postaja, zahvalju-jući relativno čestoj pojavi sporadičnog Esloja, može se očekivati zanimljivo ljeto.

Transverter, čija će gradnja bitiopisana, spaja se na kratkovalni radijskiuređaj koji radi na frekvenciji 28 MHz.Moguće je koristiti i neko drugo KVfrekvencijsko područje uz promjenunekoliko sastavnih dijelova. Konverzijana frekvencijsko područje 144 MHzdosta je problematična, obzirom da bifrekvencija lokalnog oscilatora tada tre-bala biti 74 MHz. Tu komponentu bilo bivrlo teško ukloniti filtriranjem iz frekve-ncijskog spektra izlaznog signala.

Transverter je načinjen na dvijetiskane pločice. Jedna ima oznakuTDX4B, a druga je pojačalo snage soznakom TDX4PA. Obje pločicesmještene su u aluminijsku kutiju s odgo-varajućim priključnicama, upravljanjem(uključenje i PTT) i pokazivačima (svje-tleće diode i mjerni instrument).

2. OPIS RADA SKLOPA TDX4BSklop TDX4B je kompletan transve-

rter koji konvertira signal baznogradiouređaja 28 MHz na frekvencijskopodručje 70 MHz u odašiljačkom smjerui obrnuto u prijamnom smjeru. Blokshema sklopa prikazana je na slici 1.

Sklop sadrži stupanj lokalnog oscilato-ra, ulazno pojačalo, prijamni i odašiljačkimješač, pojačalo snage do razine 0.5 W,te automatiku koja pojedinim stupnjevimadaje napajanje, upravlja relejima zapreklapanje antene i međufrekvencijskihsignala. Svi visokofrekvencijski signali spločice i prema njoj vođeni su koaksija-lnim kablovima preko spojnih točaka napločici.2.1 Oscilator

Lokalni oscilator koji daje injekcijskisignal mješačima kontroliran je kristalomkvarca. Kristal rezonira na frekvenciji 14MHz, ali je sklopom "natjeran" da radi natrećoj harmoničkoj frekvenciji 42 MHz.I pored toga, na frekvenciji baznog radi-jskog uređaja 28.000 MHz čuje se nje-gov signal. Usput to može biti i provjerarada lokalnog oscilatora, a u radu nećestvarati poteškoće. Aktivni element usklopu oscilatora je tranzistor BF199(Tr3). Titrajni krug oscilatora čine zavo-jnica L10 i kondenzator C22 koji suugođeni na frekvenciju 42 MHz. Signaloscilatora vodi se kondenzatorom C21na odvojno pojačalo realizirano tranzis-torom Tr4. Pojačani signal se niskoimpedantnim odvojkom L8 vodi prekoC16 na sklop prijamnog mješača. Prekokondenzatora C17 signal oscilatora seistovremeno vodi na odašiljački mješač stranzistorom Tr9. Mjerna točka TP2predviđena je za spajanje mjernoginstrumenta (analizator spektra ili mjeračfrekvencije). Napajanje sklopa oscilatorai odvojnog pojačala realizirano je integri-ranim stabilizatorom napona IK2(78L08). Kondenzatori C24, C26 i C27spriječavaju pojavu šuma i osciliranjaintegralnog sklopa IK2. 2.2 Prijamni konverter

Prijamni signal frekvencije 70 MHzvodi se s antene preko spojne točke J1 ikontakta releja RL2 na niskoimpedantnidio ulaznog filtera (pojasni propust), kojije realiziran elementima L1, L2, C1, C2,C3 i L3. Time je osigurana ulazna sele-

ktivnost pojačala. Aktivni element usklopu VF pojačala je niskošumniDGFET BF981 (Tr1). U njegovom drainuje feritna perlica F.P. koja spriječavapojavu parazitnog osciliranja na visokojfrekvenciji. Pojačani signal prolazi krozdrugi pojasni filter L4, C8, C9, C10 i L5i dolazi na ulaz prijamnog mješača.Mješač je realiziran JFET-om J310 (Tr2).Na njegov source dovodi se signallokalnog oscilatora 42 MHz. U krugudraina nalazi se filter međufrekvencije(L6, C15, L7) koji je ugođen na 28 MHz.Obzirom na veliko konverziono pojačanjekonvertota signal međufrekvencije potre-bno je oslabiti prije dovođenja na bazniradijski uređaj. U tu svrhu ugrađen jeatenuator koji čine otpornici R10, R11 iR12. Diode D1 i D2 štite sklop mješačaod kratkotrajne pojave jačeg VF signalaiz baznog radijskog uređaja za vrijemepreklapanja relea RL1. Međufrekvenci-jski signal vodi se preko kontakata releaRL1 na spojnu točku J3. 2.3 Odašiljački konverter i pobudno

pojačalo snageOdašiljački signal iz baznog radijskog

uređaja vodi se sa spojne točke J3 naatenuator koji čine otpornici R20, R21,R22, R23 i trimer potenciometar R24.Oslabljeni signal vodi se na G1 tranzistorBF960 (Tr9), koji radi kao mješač. Signallokalnog oscilatora dovodi se na G2istog tranzistora. U njegovom drainu,kao produkt mješanja, dobiva se signalfrekvencije 70 MHz. On se filtrira poja-snim propustom L11, C39, C38, L12 iC41 i vodi na tranzistor BFR96S (Tr10),koji radi kao pojačalo u AB klasi. Serijskititrajni krug L13, C42 dodatno smanjujekomponentu druge harmoničke kompo-nente lokalnog oscilatora 84 MHz kakobi frekvencijski spektar izlaznog signalabio čišći.

Pojačani signal vodi se preko odvojkaL15 na bazu tranzistora 2N3866 (Tr11)koji radi u AB klasi. Prednapon bazestabiliziran je diodom D9 koja je utermičkom kontaktu s hladnjakom kojije montiran na tranzistor Tr11. Mreža zaprilagođenje na izlaznu impedanciju50 Ω načinjena je elementima L16, C51i C52. Pojačani signal razine oko 0.5 Wdolazi na spojnu točku J4 i predstavljapobudu izlaznom stupnju TDX4PA.

2.4 Automatika transverteraOvaj dio sklopa namijenjen je automa-

tskom preklapanju prijam-odašiljanje kodpojave VF napona na spojnoj točki J3 ilidovođenjem priključka PTT na masu, testvaranju odgovarajućih napona za napa-janje pojedinih stupnjeva transvertera.

Piše: Željko Ulip, 9A2EY

Transverter za 70 MHz (1. dio)

Slika 1. - Blok shema sklopa TDX4B


20 Radio HRS - 2/2004

Kada se na baznom radio uređajupokrene odašiljanje preko kondenzatoraC31 mali dio VF napona dolazi na diodeD5 i D6. Na kondenzatoru C30 dobije seistosmjerni napon koji omogući vođenjetranzistora Tr5. Tranzistor Tr5, prekootpornika R40, vrlo brzo isprazni konde-nzator C32, tako da je napon nanožicama 2 i 6 integralnog sklopa IK1(NE555) vrlo mali. Izlaz integralnogsklopa (nožica 3) tada je u stanju logičkejedinice (+11 V), te je omogućena strujabaze NPN tranzistora Tr6 i Tr8. Naemiteru tranzistora Tr6 pojavljuje senapon oko 10.5 V kojima se napajajupojedini sklopovi odašiljačkog dijelatransvertera. Preko tranzistora Tr8 akti-viraju se releji RL1 i RL2 kojima sepreklapa antena između prijamnog iodašiljačkog stupnja (RL2), odnosnosignal međufrekvencije (RL1). Istovre-meno s otvaranjem tranzistora Tr6 i Tr8zatvara se PNP tranzistor Tr7 prekokojeg se napajaju sklopovi prijamnogkonvertera. Sklop omogućuje odgovara-juću signalizaciju stanja transvertera spomoću svjetlećih dioda (LED), koje sepostavljaju na prednju ploču uređaja.Kada na spojnoj točki J3 nestanepobudnog signala tranzistor Tr5 presta-ne voditi i omogućeno je punjenje konde-nzatora C32 kroz otpornik R39. Kadanapon na C32 dosegne razinu oko 8 V,napon na nožici 3 integralnog sklopaIK1 pada na razinu oko 0.2 V, čime sezatvaraju tranzistori Tr6 i Tr8, a otvaratranzistor Tr7. Odašiljački stupnjevitada ostaju bez napajanja, dok prijamnistupnjevi dobijaju napajanje. Vrijemezadržavanja sklopa za prebacivanjeTX/RX određeno je vremenskom kons-tantom R39*C32 i može se mijenjatiizborom vrijednosti otpora ili kapaciteta(praktičnije je mijenjati vrijednost otporaR39; veći otpor - veće vremenskozadržavanje). Ako bazni radijski uređajna pomoćnom konektoru ima izvedenpriključak PTT signala (kriterija), prekla-panje je moguće realizirati i s pomoćutog kriterija. U tom slučaju potrebno je

odspojiti kratkospojni mostić W1, jer setada postiže istovremeno prebacivanjeTX/RX otpuštanjem PTT tipke na mikro-fonu ili prestankom tipkanja tasterom.

Na spojnu točku J2 dovodi se signalsnage 10 W iz stupnja pojačala snageTDX4PA. U vrijeme odašiljanja taj signalse preko kontakata relea RL2 vodi naantenu. Uzorak signala se preko konde-nzatora C29 vodi na vršni detektor sdiodama D3 i D4 i kondenzatorom C28.Na točku J5 spojen je instrument 100 µA500 µA, koji na prednjoj ploči pokazujerelativnu izlaznu snagu. Otklon instru-menata ugađa se trimer pote-nciometrom R19.

3. UPUTA ZA IZRADUSKLOPA TDX4BTiskana pločica TDX4B je dvos-

trano kaširana bakrom. Na gornjojstrani čitava ploha je vezana namasu, a strana vodova okrenuta jeprema dolje. Oko rupica u koje sepostavljaju komponente koje nisu spo-jene na masu, spiralnim svrdlom uklanjase dio bakra. Na nekoliko mjesta se bušerupice 0.8 mm samo da bi se žičicamapovezala masa gornje i donje strane.Komponente koje se spajaju na masuleme se i s donje i gornje strane tiskanepločice.

Gradnja transvertera započinjeizradom zavojnica. One se rade prematabeli 1.

Na bakrenoj žici od koje se radi zavo-jnica, očisti se lak i pokositri u istojdužini. Početak žice se omota okonožice 3 i zalemi, te se mota duž plas-tičnog tijela prema gore. Kada sepostigne potreban broj zavojaka, krajžice se omota oko nožice 1 i odrežesječicama. Kraj žice se odmota sanožice, očisti lak, pokositri i zalemi.Jednako se rade vezni induktiviteti nanožicama 5 i 6. Na slici 2. prikazan jedonji dio Neosid tijela na koji se namatazavojnica.

Nakon izrade zavojnica pristupa sepostavljanju elemenata na tiskanu

pločicu. Prvo sepostavljaju svielementi lokalnogoscilatora i odvo-jnog pojačala. Izatoga slijedi mo-ntaža svih preos-

talih komponenata. Pravilo kaže da trebazapočeti s postavljanjem najnižih kompo-nenti (tranzistori, kondenzatori, otpornici)i nastaviti sve do najviših (zavojnice,releji). Na tranzistor Tr11 postavlja sezvjezdasti hladnjak koji se s unutarnjestrane namaže pastom za boljeodvođenje topline. Treba napomenutida se tranzistor Tr9 montira tako da jenatpis njegove oznake okrenut premadolje. U emiterskom krugu tranzistoraTr11 otpornik R50 i kondenzator C53 suu obliku SMD komponenti i leme se nastrani vodova na tiskanoj pločici.

4. UGAĐANJE TRANSVERTERA4.1 Ugađanje lokalnog oscilatora

Ugađanje transvertera započinjeugađanjem stupnjeva lokalnog oscilato-ra. Na pločicu TDX4B spaja se izvoristosmjernog napona 12~13.8 V smogućnošću davanja struje od 3 A iliviše. Univerzalnim instrumentom provje-rava se stabilizirani napon od 8 V naizlazu integriranog kruga IK2. Na mjernutočku TP2 spaja se analizator spektra iliinstrument za indikaciju postojanja VFnapona. Jezgricu zavojnice L10 potre-bno je pažljivo zakretati dok se na TP2ne dobije VF napon, tj. dok se neuspostavi stabilan rad oscilatora. Nakontoga se na TP2 spaja mjerač frekvencije(digitalni). Zakretanjem jezgrica zavo-jnice L10 treba postići frekvenciju štobližu frekvenciji 42.000 MHz. Na TP2ponovo se spaja instrument za indukcijuVF napona ili analizator spektra.Zakretanjem jezgrice zavojnice L9potrebno je postići maksimalan izlazninapon na VF indikatoru. Time je ugađan-je lokalnog oscilatora završeno.4.2 Ugađanje prijamnog dijela

Univerzalnim instrumentom potrebnoje provjeriti postoji li napom +12 V RX nakolektoru tranzistora Tr7 ili na spoju

otpornika R6 i R7. Naspojnu točku J1 dovodi sesignal iz signal generatoraugođenog na frekvenciju70.150 MHz i amplitude -60 dBm. Na spojnu točkuJ3 spaja se bazni radijskiuređaj ugođen na frekven-ciju 28.150 MHz. Redomse zakreću jezgrice zavo-jnica L2, L3, L4 i L5 dokse na "S" metru ne dobijeTabela 1. Podaci za izradu zavojnica sklopa TDX4B Slika 2. - Donji dio Neostid tijela

L1 2 z Cul 0.25 mm na tijelu Neosid 7V1S, 7 mmL2 8 z (na istom tijelu na kojem je L1)L3 8 z Cul 0.25 mm na tijelu Neosid 7V1S,7 mmL4 8 z Cul 0.25 mm na tijelu Neosid 7V1S, 7mmL5 8 z Cul 0.25 mm na tijelu Neosid 7V1S, 7mmL6 16 z Cul 0.25 mm na tijelu Neosid 7T1S, 7mmL7 4 z (na istom tijelu na kojem je L6)L8 3 z Cul 0.25 mm na tijelu Neosid 7V1S, 7mmL9 11 z (na istom tijelu na kojem je L8)L10 11 z Cul 0.25 mm na tijelu Neosid 7V1S, 7 mmL11 8 z Cul 0.25 mm na tijelu Neosid 7V1S, 7 mmL12 8 z Cul 0.25 mm na tijelu Neosid 7V1S, 7 mmL13 5,5 z Cul 0.6 mm, zračna, unutarnji promjer 4 mmL14 8 z Cul 0.25 mm na tijelu Neosid 7V1S, 7mmL15 1 z (na istom tijelu na kojem je L14)L16 5.5 z Cul 0.8 mm, zračna, unutarnji promjer 5 mm

Slika 3. - Pločica TDX4B




najveći otklon. Izlazna razina signalgeneratora postavi se na vrijednost 0.1µV i ponovi se ugađanje ulaznog filteradok se ne postigne što bolji omjer signal-šum, tj. što bolji signal na baznomradiouređaju.4.3 Ugađanje odašiljačkog dijela

Univerzalnim instrumentom potrebnoje provjeriti napon na emiteru tranzistoraTr6. Prije mjerenja potrebno je točku zaPTT upravljanje žičicom spojiti na masu.Tada se mora čuti preklapanje releja RL1i RL2. Također prestane svjetliti zelenadioda koja indicira status prijama i zasv-jetli crvena dioda koja inducira statusodašiljanja. Na emiteru tranzistora Tr6napon mora biti između 11 V i 12 V.

Univerzalnim mjernim instrumentomtreba provjeriti mirne kolektorske strujetranzistora Tr10 i Tr11. Voltmetrom trebamjeriti napon na emiterskom otpornikuR33 (47 ohma) i izračunati kolika jemirna struja. Napon treba biti oko 0.7 Všto znači da je mirna kolektorska strujatranzistora Tr10 oko 15 mA. Univerzalniinstrument postavlja se na položaj zamjerenje struje i spaja se na mjestoprigušnice Pr2 u krug kolektora tranzis-tora Tr11. Mirna kolektorska struja trebabiti oko 15 do 20 mA. Nakon mjerenjaprigušnica Pr2 spaja se na mjesto skojeg je izvađena.

Na spojnu točku J3 spaja se bazniradiouređaj čija izlazna snaga ne smijebiti veća od 5 W niti manja od 100 mW.Moguće su i drugačije granice pobudne

snage, ali tada treba načiniti korekcije naodašiljačkom atenuatoru.

Na spojnu točku J4 spaja se protočniatenutor i analizator spektra ili kombini-rani mjerni instrument (npr. "Motorola" R2600) koji može prihvatiti VF snagu od 1W. Klizač trimer potenciometra postavljase u srednji položaj. Pritiskom na tipkalobazni radijski uređaj se stavi u odašilja-nje. Zakretanjem jezgrica u zavojnicamaL11, L12 i L14, te zakretanjem trimerkondenzatora C51 i C52 treba postićimaksimalnu snagu na izlaznoj spojnojtočki J4. Potomtreba zakrenutiklizač trimerpo tenc iome t raR24 tako da sesnaga na izlazupočne smanjivati.Na baznom radiouređaju u SSBnačinu rada ure-đaj treba moduli-rati glasom i naanalizatoru spek-tra pratiti kvalitetusignala obziromna stvaranjen e p o ž e l j n i hbočnih kompo-nenti uz val nosi-lac. Zatim trebapritisnuti tipkalona baznom radiouređaju i preko-ntrolirati na anal-

izatoru spektra moguće nepoželjne kom-ponente u spektru izlaznog signala. Tosu u prvom redu signal lokalnog oscila-tora (42 MHz) i njegova druga harmonič-ka komponenta (84 MHz), signal baznogradio uređaja (28MHz), te više harmo-ničke komponente korisnog signala (140MHz, 210 MHz, ...). Istu kontrolu trebanačiniti kada se priključi pojačalo snage.Zakretanjem trimer kondenzatora C42moguće je smanjiti komponentu 84 MHzu spektru izlaznog signala.

C1 10p C29 1p R1 8,2k R28 220E Tr1 BF981C2 1p C30 10n R2 390E R29 220E Tr2 J310C3 10p C31 2,2p R3 56k R30 2,2k Tr3 BF199C4 33p C32 10m R4 56k R31 10k Tr4 BF199C5 10n C33 10n R5 3,3k R32 1k Tr5 BC107C6 10n C34 100m R6 220E R33 47E Tr6 2N2219C7 10n C35 100n R7 220E R34 680E Tr7 2N2907C8 10p C36 10n R8 8,2k R35 100E Tr8 2N2219C9 1p C37 10n R9 6,8k R36 3,3k Tr9 BF960C10 6,8p C38 1,5p R10 56E R37 10k Tr10 BFR96SC11 33p C39 6,8p R11 560E R38 3,3k Tr11 2N3866C12 10n C40 2,2p R12 56E R39 82k Pr1 2,2mHC14 10n C41 6,8p R13 390E R40 220E Pr2 2,2mHC15 33p C42 2/30p R14 3,3k R41 220E D1-D9 1N4148C16 1n C43 10n R15 10k R42 220E IK1 NE555C17 6,8p C44 10n R16 220E R43 220E IK2 78L08C18 22p C45 5,6p R17 220E R44 15k Q 14,000MHzC19 10n C46 1n R18 1k R45 1k RL1 Rele M3-12HC20 10n C47 10n R19 100k trim. R46 3,3k RL2 Rele H200S12C21 1p C48 10n R20 150E R47 1k TP2 Pinovi 2.54 x 2C22 22p C49 10n R21 150E R48 68k P1 Pinovi 2.54 x 2C23 47p C50 100m R22 150E R49 12k P2 Pinovi, 2.54 x 7C24 10n C51 5/110p R23 1k R50 1E SMD W1 Kratkospojni mostićC25 10n C52 5/110p R24 100E trim. W2 KratkospojnikC26 100n C53 10n SMD R25 10k W3 KratkospojnikC27 1m C54 68p R26 10k W4 KratkospojnikC28 10n R27 22E F.P. Feritna perlica 3 mm

HL Hladnjak za 2N3866

Popis materijala pločice TDX4B

Nastavlja se…

Kako bi konstruktorima olakšao izradu transvertera za 70 MHz HRS jeorganizirao izradu tiskanih pločica koje se mogu naručiti u Savezu.

22 Radio HRS - 2/2004

Pravila KV natjecanjaKalendar KV natjecanjaSVIBANJ 2004.

1. 5. 0000-2400 UBA Welcome to the EU Contest CW/SSB1. - 2. 5. 0000-2359 MARAC County Hunters Contest CW1. - 2. 5. 2000-1959 ARI DX International Contest CW/SSB/RTTY8. - 9. 5. 1200-1200 Volta RTTY DX Contest RTTY8. - 9. 5. 2100-2100 CQ-M Contest CW/SSB

15. - 16. 5. 1800-1800 His Majesty the King of Spain Contest CW22. - 23. 5. 2100-0200 Baltic Contest CW/SSB29. - 30. 5. 0000-2359 CQ WW WPX Contest CW

LIPANJ 2004.5. - 6. 6. 1500-1459 IARU Region 1 Fieldday CW

12. - 13. 6. 0000-2359 ANARTS WW RTTY Contest RTTY12. - 13. 6. 0000-1600 WW SA CW Contest CW19. - 20. 6. 0000-2400 All Asian DX Contest CW

20. 6. 0600-1200 DIE Contest CW/SSB26. - 27. 6. 1400-1400 Marconi Memorial Contest CW26. - 27. 6. 1800-1800 His Majesty the King of Spain Contest SSB

KV

Bodovanje:- veze s Estonijom, Latvijom i Litvom vrijede10 bodova;

- veze s ostalim postajama vrijede 1 bod.

Konačni rezultatKonačni rezultat dobije se zbrajanjem svih

QSO bodova. U ovom natjecanju nemamnožitelja.

NagradePrvoplasirane postaje u prve 4 kategorije

izvan baltičkih zemalja dobivaju plakete, aprvoplasirane postaje u svakoj DXCC zemljidobit će diplomu.

Svoje elektroničke dnevnike pošaljite na e-mail: [email protected]

Adresa za slanje papirnatih dnevnika donajkasnije 1. srpnja je:

Baltic ContestP.O. Box 210,

LT-3000 KaunasLithuania

BALTIC CONTEST

Datum i vrijeme

hrs broj2 04 - hrvatski radioamaterski savez · povijest radioamaterizma ... pula”, 9a1acd, iz...

Documents