##9,IZLOŽBE

#NN K R A L J E V I N E

HRVATSKA I SLAVONIJA NA

TISUĆGODIŠNJOJ ZEMALJSKOJ IZLOŽBI K R A L J E V I N E U G A R S K E

U

BUDIMPEŠTI 1896. #

# M M Z A G R E B # G G 1 8 9 6 . #PPTISKARSKI ZAVOD „NARODNIH NOVINA".

Sadržaj.

I. Dio.

U V O d . Strana

Geografski oris zemlje . . . 1 Ustav i uprava:

Ustav i ustroj uprave . . - . . . U Trošak za autonomnu upravu i državni dohodci . . . . . 19

Teritorij i žiteljstvo: Teritqrij_jšflrpJ.ie 35 Množanje žiteljstva 31 Porod i pomor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Seobe nutarnje i zagranične . . . . . . . . 38 Sastav žiteljstva po spolu, dobi, obit. staležu, vjeroizpovješti

i materinskom jeziku Statistika zvanja i zanimanja 151

Poljodjelstvo i šumarstvo: Poljodjelsko žiteljstvo 61 Ratarska produkcija f f Stočarstvo U f Svilogojstvo 76 Vinogradarstvo 76 Gospodarsko školstvo: Kr. gospodarsko šumarsko učilište u Kr'Uevi-ih 79 Kr. zem. ratariJica u Požegi 81 Kr. vinogradarska i vof'aiska škola u Petrinji Kr. zem. podkivačka škola u Zagrebu . . . .

IV

Kulturno-tehničke radnje . . . . . • • . . . • Gospodarska drnžtva i zavodi . . . . . . . . Gospodarska zemaljska uprava . . . . . . . . Promet nekretninami i obterećivanje nekretnina Šumarstvo . —•. • • . . . . . . . . f)ržavne Šume

Rudarstvo i talionstvo Trgovina i vjeresijstvo:

Trgovina i p r o m e t . . . . . . . . . . . . . . Vjeresijski zavodi . . .

Obrtna industrija . . . . . < . .. . Nastava Zdravstvo * ^ . . . Arhitektura i graditeljstvo:

Gradjevni odsjek kr. zemaljske vlade Gradjevni obrt . . . . . . . . . . . . . . . Družtvo inžinira i arhitekta u Zagrebu . . . .

Hrvatska književnost Umjetnost:

Slikarstvo i kiparstvo . . . . . . . . . .. Glasba i gluma

II. Dio.

Popis izložitelja i izložaka. A. Historijska izložba.

Kratak pregled hrvatske povjesti (Uvod) 197 Povjestni spomenici:

1. Prvostolna crkva zagrebačka 205 2. Pravoslavne crkve 206 3.. Crkvena umjetnost u obće . . . 213 4. Svjetovna povjest i umjetnost 214 5. Arkivalija . 217 6. Obrtne zadruge (cehovi) . 222 7- Historijske slike 224

B. Izložba sadašnjosti. Skupina I. Umjetnost i vještina:

1. Slikarstvo 1 2. Kiparstvo 3 3. Fotografija 3

V

. - ' Strana

4. Gradjevua struka i arhitektura . 4 5. Glasba . . . . . . . . . . . g

Skupina II. Književnost: 1. Zavodi i družtva ... . U 2. Književnici i nakladnici 11

Skupina III. Nastava: „ 1. Javna obuka 15

2. Znanstveni zavodi i muzeji 17 $. Strukovna, naobrazba 18 4. Učila, učevne knjige i uČevna sredstva

Skupina IV. Zdravstvo: 1. Zdravstvena Uprava i bolnice . . . . . . . . . . . . . 23 2. Kupališta, lječilišta i rudne vode . . 23 3. Turistika 24 4. Zavodi za podporu bolestnika 24 5. Ljekarnici 24 6. Književni rad 24

Skupina V. Trgovina, "financije i vjeresijstvo . . 25 Skupina VI. Poljsko gospodarstvo, vrtljarstvo, vinogradarstvo i vinar-

stvo, pčelarstvo, životinjski proizvodi: .1. Narodno-gospodarski odsjek kr. zemalj. vlade . . . . . . 27 2. Posebni izložitelji. . . . / . . . . . . . . . . . . . . 29 3. Poljski proizvodi . . i . . .- . 30 4. Voćarstvo . . . 7 94 '5. Vinogradarstvo 94 6. Žestoka pića . . . . . . . . . . . . . . . 107 7. Životinjski proizvodi:

a) pčelarstvo 1 118 • b) ovčarstvo 120

c) sirarstvo . - • 120 '8. Vrsti tla, nacrti i osnove . 120

Skupina VII. Šumarstvo i lov: I. .Šumarstvo:

. 1. Uprava, uzgoj, obrana i reguliranje šuma . . . . 205 2. Proizvodi šumarstva i Šumske industrije 216

II. Lov i sredstva mu: 1. Obće hrv. druŽtvo za gojenje lova i ribarstva . . . . 219 2. Posebni izložitelji . . . . - • • • • 222

Skupina VIII.: Obrtnički i tvornički nadzor, rudarstvo, metalurgija i metalni obrt:

1. Obrtni i tvornički nadzor 121 2. Geologija i rudarstvo 1-1 3. Obrti sa željezom i metalom:

a) bravarski obrt .1^3 b) kotlarski obrt . c) kovaĆki obrt •

VI

Sira» a

d) limarski obrt 124-e) urarnki obrt 1-4

5. Gospodarski strojevi, orudje i modeli . - • 124 Skupina IX. Komunikacije, brodarstvo, momarstvo i ribarstvo:

1. Kola za javne puteve . . • • • - 127 2. Mornaratvo i pomorsko ribarstvo • • • | . . . . . 127 3. Morske životinje . . . . . . . . . . . . . . . l'O 4. Morski proizvodi 131 5. RieČko ribarstvo i sredstva mu . . . . . . . . . . . 131

Skupina X. Gradjevni obrt: 1. Gradjevni materijal . . . . . . 133 2. Klesarske i kiparske radnje . . . . . . . . . . . . . 134 3. Tesarake radnje . . . . . . . .•'. . . . . . . . . . . i34 4. Gradjevno-limarske radnje . 134 5. Gradjevno liČilarske i slikarske radnje 134 6. Badnje od sadre i kamena r . . . . 134 7. Sprave za razsvjetu 135 8. Peći. . . . . \ . . . . . . . . . . 135 9. Sastavni dielovi sgrada. modeli i nacrti 135

10. Vatrogastvo . 136 Skupina XI. Umjetni obrt, obrt s drvom, pokućtvomj dekorativni obrt:

1. Uredjene sobe 139 2. Stolarske radnje 140 3. Bačvarske radnje 141 4. Tokarske radnje 141 5. Rezbarske radnje . . . ! 141 6. Pozlatarske radnje . . . . . . 142 7. Tapetarske radnje 142 S. Slikarske radnje 142 9. Glasbilarski obrt 142

Skupina XII. Obrt sa glinom i staklom: 1. Proizvodi od gline . . . . . . . . . 145 2. Proizvodi od stakla 146

Skupina XIII. Kožarski obrt pletiva i tkanja, obrt odjela: 1. Kožarski obrt . 147 2. Obrt pletiva i tkanja , - . 147 3. Obrt odjela:

a) krojački obrt . . . 149 b) krznarski obrt 149 c) klobučarski obrt . 149

4. Obućarski obrt 149 5. Torbarski obrt 151 6. Gumbarski obrt 151 7. Bazno jg.i

Vil

Birana Skupina XIV. Papirni i reproduktivni obrt:

1. Papir . . . 153 2. Knjigotiskarstvo . . 153 3. KnjigoveŽtvo • . . . . 153 4. Pismoslikarstvo 153 5. Rezbarstvo 153

Skupina XV. Zlatna i nakitna roba, radnje od voska i razna sitna rcba: 1. Zlatarski obrt 155 2. Radnje od voska 155 3. Razna sitna roba 155

Skupina XVI.: KemiČki obrt . . . . 157 Skupina XVII. Predmeti hranitbe:

1. Mlinarski obrt . 159 2. Tjestenine i pecivo . . . • . . . . . . . . 161 3. Surogati kave 161 4. Likeri, voćni destilati, ukuhano i kandirano. voće . . . . 161

Suho meso i salama 161 6. Žesta i kvasac 161 7. Pivo i slad l f ,l 8. Ulje 1 6 1

Skupina XVIII. Etnografija, domaći obrt, kaznioniĆki obrt: I. Etnografija: 1. Okolina, nutarnja i spoljašna oprema kuće . 163 2. Narodne nošnje 3. Narodna glasbila 164 4. Narodne osebujnosti 1"° II. Domaći obrt: 1. Obrt s glinom - 1 6 6

2. Vezivo i tkanje . . 3. Obrt s prućem, likom i rogozom 190 4. Obrt s drvom , 9 1 5. Obrt sa željezom ' • • 6. Torbe i bisage I97

7. Razna roba kućnoga obrta 2 0 0

III. Kaznionićki obrt 2 0 1 - #KK225

Pregled izložitelja . . Oglasi.

I

Geografski oris zemlje.

rvatska i Slavonija prostiru se medju 44°8', i 46°4/ sje-verne širine, te 32"5', i 38°9/ iztočne dužine od Ferra. Medje s u : sa zapada Jadransko more, Istra, Kranjska i Štajerska, sa sjevera i iztoka kraljevina Ugarska,

s juga Srbija, Bosna i Dalmacija. Površina iznaša 2.531 kilolmet.2, a žitelja ima 2,201.927

Hrvatska je većim dielom gorovita, (83°|0 gorovita, 17°|0 ravna) dočim je Slavonija pretežno ravna, jer samo 33"|0 odpada na gore.

Gore se diele na a l p i n s k e o g r a n k e i na g o r n j e b a l -k a n s k o g a k r š a ,

Alpinski ogranci medju Dravom, Dunavom i Savom sastoje se od gora, koje kao dug lanac prelaze iz Štajerske u Hrvatsku a završuju se u Slavoniji kod Dunava; poprečna visina istih iznaša 630 met. Glavna grana hrv. gora med Dravom, Dunavom i Savom počinje na štajersko-hrvatskoj medji M a c e l j g o r o m , a nje se na vrelištu Krapinice hvata visoka I v a n š ć i c a , najviši j o j vrh Ivanščica (1061 m.) nadvisuje sve vrhove medju Dravom, Dunavom i Savom. Nadalje spaja nizka g o r a T o p l i č k a Ivan-čicu sa g o r o m K a l n i ć k o m . Ta se gora stere medj izvorom Lonje i Glogovnice duž desnog briega Bednje. Dalje se prostire do izvora Ilove B i l o g o r a južnoiztočnim smjerom. Odavle po-Čimlju slavonske gore do vrela Vuke i Londže. Sjeverozapadni dio tih gora je prilično visok, dočim su južnoiztočne gore znatno

l

Geografski oris zemlje. 58

niže. Te su gore C r n i v r h , P a p u k sa istoimenim najvišim vrhom, koji je 953 m. visok, i nadalje K r n d i j a g o r a , a na iztočnom kraju iste gube se gore u neznatne brežuljke i ravnicu sve do Vukovara, Iztočno odavle diže se F r u š k a g o r a kao posliednji najiztočniji alpinski ogranak, a prostire se smjerom od zapada prema iztoku uzporedo s Dunavom, te završuje na ušću Tise u Dunav. Jedan dio Fruške gore oko ugljenika Vrd-nika zove se V r d n i č k a g o r a .

Spomenute gore protežu še u jednom nizu od štajerske medje medju Dravom Savom i Dunavom. Ova glavna grana hr-vatskih gora bliže je Dravi i Dunavu, nego li Savi, s toga j e glavno razvodje savskih i dravskih pritoka i potoka mnogo bliže Dravi nego li Savi, pak baš s toga nema Drava u Hrvatskoj toliko i tako dugih pritoka kao Sava.

Tek u Slavoniji pomiče se glavna gornja grana prema sre-dini zemlje, a po tom ide i glavno razvodje sredinom medju Dravom i Savom. Fruškom gorom pako približilo se je razvodje tako Dunavu, da su ondje pritoci savski mnogo obilniji i znat-niji od dunavskih. Pošto je razvodno gorje blizu Drave i Du-nava od Save znatno odaljeno, to j e sjeverna strana toga gorja strmija i manje razvita, dočim je južna ne samo položitija, nego i mnogo bolje razvita. Baš obzirom na ovo potonje spuštaju se s južne strane glavnoga gorja prema savskoj nizini gore kao o g r a n c i , koji diele zemlju med Savom, Dravom i Dunavom opet na više omanjih kotlina.

Prvi se ogranak prostire izmedju Sutle i Krapine meridio-nalna K o s t e l s k a g o r a s najvišimi vrhunci K u n a g o r a .

Drugi se ogranak odieljuje od glavnoga gorja na iztočnom kraju Ivanšćice prema jugozapadu smjerom, pod imenom Z a g r e -b a č k e g o r e ; kod Suseda ruši se strmo u Savu, a najviši vr-hunci u Zagrebačkoj gori su S l j e m e sa 1035 m. i Veliki plazur s 869 m. Ivanšćica, Zagrebačka gora i Kostelska gora zatvaraju plodnu kotlinu Z a g o r j e .

Treći ogranak odieljuje se od Bila gore južno prema Savi, te se sastoji od dva krila: zapadno manje krilo medju Lonjom i Čazmom zove se I v a n i ć k a b r d a , iztočno veće krilo medju Čazmom i Ilovom zove se Moslavačka gora. Na vrelištu Orljave odvaja se od Crnoga vrha na jug P s u n j ili S u j n i k g o r a

Geografski oris zemlje. 3

( B r e z o v o p o l j e 980 m. je najviši vrh u Slavoniji) pa ide do sela Bilibriga izmedju Požege i Nove Gradiške. Od Psunja diele se na zapad ogranci B i e l a i P a k r a č k a g o r a . Od spomenu-toga sedla ide smjerom paralelnim B a b j a (Požežka) g o r a do prodora Orljave kod Pleternice.

Od Krndije kod vrela Londže odvaja se na jug meridio-nalna kosa K r s t o v i v r h , koja prelazi onda na zapad u D i l j g o r u , a ova prestaje kod spomenutoga prodora Orljave. Sve ove gorske kose zatvaraju med ju sobom P o ž e š k u k o t l i n u t. j . porječje Orljave i Londže.

Gorju med Dravom i Savom na sjeveru prostire se nizina P o d r a v i n a uz desni brieg Drave od štajerske medje do izpod Osieka, gdje se spaja sa Podunavljem dotično s velikom ugarskom nizinom.

Od Varaždina do Virovitice ide h r v a t s k a P o d r a v i n a , za tim dalje do izpod Osieka s l a v o n s k a P o d r a v i n a , koja završuje s Almaškim ili Erdutskim humljem. U Podravini ima mnogo močvara, a najveća je takova močvara kod Cepina P a -l a č a , Osieku na jugu.

Gorju med Dravom, Dunavom i Savom prostire se južno n i z i n a P o s a v i n a , i to na obje strane rieke Save, počevši od štajersko-kranjske -medje do Jasenovca, a odavle do Zemuna samo uz lievi brieg Save.

Nadalje nam je spomenuti alpinske ogranke, što prelaze iz Kranjske u Hrvatsku, koje gore razstavljaju Krčku dolinu od Pokupja a leže medju Savom i Kupom, i koje manji prostor za-premaju, nego li one medju Dravom i Kupom: to su G o r j a n c i s najvećim vrhuncem sv. G e r a s 1182 m. Dalje na iztok pro-stire se S a m o b o r s k a g o r a do zagrebačko-karlovaćke željez-nice, napokon se odavle nižu nizke V u k o m e r i ć k e g o r i c e sve do Siska i razstavljaju Turopolje od Pokuplja.

Hrvatske gore na jug Kupi i Savi pripadaju b a l k a n -s k o m p o l u o t o k u . Sve te gore idu smjerom južno-iztočnim pa tvore h r v a t s k u k r š n u v i s o č i n u .

Južnozapadna gorovina dieli se u t r i s t u p n j e v i n e pa se spušta k moru, Ove gore ne protežu se u kosah, nego su porazbacane na hrpe i sglobove. U toj visočini su najviši vr-hunci R i s n j a k (1528, met.), S n i e ž n i k i V i š e v i c a . U toj

4 Geografski oris zemlje. 4

visočini su znatnija polja L i č k o p o l j e kod Fužine i G r o b -n i č k o p o l j e nad Riekom.

Južnohrvatska visočina stere se od sjeverozapada prema jugoiztoku i nalikuje nepravilnomu trokutu. Od južnozapadne vi-sočine, s kojom ju veže B i t o r a j , razlikuje se bitno u tom, što se ne spušta stupnjevinami k moru kao ona, već je opasana tik uz more zapadnim paralelnim kosami Velike Kapele, pak vi-sokom planinom V e l e b i t o m poput bedema, te je s toga s morske strane skoro nepristupna i to od Senja, pa sve do vrela Zrmanje u Dalmaciji; k tomu se razlikuje i tim, što ide sredinom visočine dug niz gora, — Velika i Mala Kapela i Plješivica, od Bitoraja sve do Dinarskih planina u Dalmaciji, a razstavlja južnohrvatsku visočinu na dva različita diela. Prvi dio izmedju Velebita i spomenutoga gorja je Gacka, Lička visočina zvana, je vispoljana opasana gorami, drugi pako sjeveroiztočni dio, od razvodnoga gorja do Kupe, Save i Une, nalik je na pravilno raz-vijenu stupnjevinu, koja polagano opada prema Pokuplju i Po-savini.

Velika i Mala K a p e l a uzdiže se 11a jug karlovaeko-riečke že-ljeznice, a prostire se južnoiztočnim smjerom do P l i t v i č k i h j e -z e r a . Modruško sedlo (medju Jezeranami i Modrušem) dieli ju n a V e l i k u i M a l u K a p e l u . Najviši vrhunci na Velikoj Ka* peli su Biela Lazica sa 1533 m. i klisurasti zubati Klek sa 1183 m. iznad Ogulina. Mala Kapela nastavlja se diagonalnim smjerom, pa ima svoju kulminaciju u S e l i š k o m v r h u (1280 m.) nad Plitvičkim i jezeri.

P l i š e v i c a uzdiže se Maloj Kapeli na jugoiztoku, od koje ju razstavljaju Plitvička Jezera, te se prostire do vrehšta Zr-manje, gdje se s Velebitom sastaje. S iztoka ju zatvara dolina rieke Une s pritoci, gdje joj se ogranci Dinare hvataju. Zapadni su joj obronci krševiti, a iztočni šumom obrasli; najviši vrh joj je O z e b l i n sa 1657 m. i nešto niža G o l a P l i š e v i c a . (1649 m.) I

Uz jadransko more stere se najviša kršna planina V e l e b i t . On počinje kod Vratnika više Senja, pak se niže sve do Velike Popine više vrelišta Zrmanje.

Velebit je divlja i krševita planina, puna kršnih uvala, du-bokih duliba i zubatoga stienja, te je osobito prema moru strma, gd je su bočine kršne, sasvim gole, od kiše i sniega izprane tako,

Geografski oris zemlje. 61

da se Velebit s morske strane pričinja kao ogromni zid od vap-nena kamena.

Velebit se dieli u tri diela: sjeverni dio ide od sjevera na jug, t. j. od Vratnika do sedla Oštarijskoga nad Bagom. Glavni mu je vrh M a l i R a j i n a c (1699 m.) Srednji najviši d i o i d e od Oštarija do Maloga Alana iznad Obrovca tvoreći na svom sljemenu medju dalmatinsko-hrvatsku. Najviši su vrhovi V e l i k i M a l o v a n (1760 m.) i V a g a n s k i v r h (1758 m.) Treći, južni dio ide smjerom južnoiztočnim od sedla Maloga Alana kod Svetoga Roka do sedla Velike Popine, gdje se sastaje sa Pliševicom i Dinarom. Najviši je vrh C r n o p a c (1404 m.)

Spomenuti nam je nadalje P e t r o v u G o r u medju Kora-nom i Glinom i Z r i n j s k u G o r u medju Glinom i Unom.

Ličkom vispoljanom prostiru se još : L i č k o v i s o k o p o l j e , zatim polja: G a c k o , K r b a v s k o i K o r e n i č k o , a osim tih ima manjih dolina kao : j e z e r a n s k a , k o s i n j s k o - p e r u š i ć k a, z r m a n j s k a i P l a š k a k o t l i n a .

U hidrografskom pogledu treba iz taknuti najprije J a d r a n -s k o m o r e , koje Hrvatsku oplače sa jugo-zapada od Rieke do medje dalmatinske.

Rieke Hrvatske i Slavonije teku u dva mora: u C r n o m o r e i u J a d r a n s k o m o r e .

P o d r u č j e C r n o g a m o r a . Dunav se dotiče Slavonije u svojem srednjem tieku, ter čini granicu prema sjeveru i iztoku, prama Bačkoj i Banatu.

S a v a je najglavnija rieka i to s toga, što prima plovne pritoke i što je sama brodiva; s lieve strana prima ona S u t l u , K r a p i n u , L o n j u , I l o v u , O r 1 j a v u i B o s u t , koji po-staje od B e r a v e i B i d j a . S desne strane prima S a v a : K u p u , S u n j u i U n u (sa Uncem iz Bosne); pritoci Kupe s lieva jesu Č a b r a n k a , K u p č i n a i O d r a , s desna D o b r a , K o r a n a (koja iztiče iz Plitvičkih jezera), zatim G l i n a i P e t r i n j a . Bosanski pritoci Save su : S a n a , V r b a s , U k r i n a , B o s n a i D r i n a .

D r a v a je glede svoje dužine, veličine i smjera podpuno jednaka rieci Savi, jedino što znatno više dere, jer je Sava mnogo mirnija, pak tiho i polagano teče. S desne strane prima Drava manje pritoke: B e d n j u , B i s t r u i V o ć i n s k u s Č a d j a -

Geografski oris zemlje. 62

v i c o m i V u č i c o m ; s lieve strane pako M u r u , najznat-niji pritok Drave.

V u k a čini sa svojimi pritoci mnoge močvare u Slavoniji, pak zato ondje i nestaje razvodja izmedju Dunava i Save. Utiče u Dunav kod Vukovara.

P o d r u č j e j a d r a n s k o g a m o r a . Pošto se uz obalu morsku prostire neprekinuti gorski rub, ne utječe nijedna oveća rieka u Jadransko more. R j e č i n a (Piumera) sačinjava kra tak odtok podzemskih kotlina jugo-zapadne visočine, a u more utiče na Rieci; sa grobničkog polja ima pritok S u š i c u . Z r m a n j a izvire izpod najjužnijega ogranka Pliševice i valja se med ju viso-kimi i groznim stienami i vrleti u Novigradsko more.

Od rieka ponorica iztaknuti nam je L i k u , — sa Jadovom i Glamočnicom, i G a c k u , koja tvori krasno jezero Š v i č k o a onda obje pak utiču u jadransko more kod Lukova.

Manje su ponornice K r b a v a kraj Udbine i M u n j a v a kod Modruša. Slapove čini u svom gornjem tieku rieka Kupa ; zatim se nalazi prekrasan slap S1 u n j č i c e kod Slunja, gdje se Slunjčica sa visokih stiena ruši u rieku Koranu pak slap G a c k e izpod dolnje Švice, slapovi divnih P l i t v i č k i h j e z e r a i slap P l i t v i c e u Koranu.

J e z e r a nema doduše u našoj domovini tako prostranih ni vodom obilnih, kao n. p. u alpinskih priedjelih, no ipak su neka naša jezera (osobito Plitvička) sbog svog prekrasnog polo-žaja i okolice poznata daleko i stranomu svietu. Na sjeveru su najznatnija jezera: S o v s k o ili S o l j a n s k o u Dilj gori, te liepo T r a k o š ć a n s k o jezero u Macelj gori. U južnoj Hrvatskoj iztiču se kršna jezera i to: periodičko jezero B l a t a kod Plaškoga i jezero Gacke medju gornjom i dolnjom Švicom, zatim sveobće poznata dražestna P 1 i t v i č k a jezera na podnožju Male Kapele Ima jih u svemu trinaest jezera, a dugačka su do 8 km. Ta jezera leže jedno pod drugim, te su spojena prekrasnimi sla-povi. Najprostranija su K o z j a k i P r o š ć a n s k o jezero. Od Plitvičkih jezera nastaje rieka Korana.

F l o r a Hrvatske i Slavonije u koliko je raznolična i bogata, u toliko je i svojimi mnogimi vrstmi veoma zanimiva, a ima medju ovimi i endemičkih t. j . takovih vrsti, koje nigdje drugdje na svietu ne rastu. Da je flora takova, tomu doprinaša po-

8 Geografski oris zemlje. 7

ložaj naše domovine, konfiguracija tla, ali i cirkulacija vode. Flora ciele austro-ugarske monarkije ima četiri florina carstva, pa j ih toliko ima i Hrvatska sa Slavonijom. Gvjetana ovih kra-ljevina dieli se na m e d i t e r a n s k u , p o n t s k u , b a l t i j s k u i a l p i n s k u f l o r u .

Mediteranska ili sredozemna flora seže od Rieke do Dal-macije, te zaprema idući od mora, treću i drugu stupnjevinu jugo-zapadne ili liburničke visočine, a od Senja do Dalmacije i jedan dio južne visočine. Ove se stupnjevine protežu od mora do izvora Rječine, pa odanle preko Grobničkoga polja na Ka-menjak i podnožjem vrhova prve stepenice preko vinodolskih planina poviše Novoga, do Senja, odkuda se opet stere južna visočina uz morski žal do Dalmacije.

Ove dvie stupnjevine imadu dosta blago podnebje, nu naj-blaža je klima uz more. Proljeće se tu najavlja mjeseca veljače, ljeto već u drugoj polovici svibnja, jesen koncem listopada, zima u prvoj polovici studena. Badem (Amygdalus) procvate kadkad već koncem siečnja, dočim je početkom veljače procvao Ga-l a n t u s , G r o c u s , V e r o n i c a , T u s s i l a g o , F i c a r i a , V i o l a (kadkad i oko Božića) H y a c i n t h u s (samonik) i T u l i p a ; od drveća i grmlja cvate d r i e n a k , b r i e s t , l j e s k a . Na pod-nožju Velebitu razvija se flora kasnije, na što ne djeluje toliko položaj, koliko klimatski odnošaji.

Za mediteransku floru znamenita je sekundarna cvjetana, nekoje naime biline procvatu po drugi put. Ima bilina,"koje pre-zirnu ju (Mercurialis, Senecio, Parietaria), a nekoje se u zimi u plodu zelene (Solanum, Physalis, Sternberyia). Znamenito je i to, da je nekoje grmlje, kojemu u srednoj Evropi lišće popada, u sre-dozemnoj flori vazda zeleno t. j . lišće bude zeleno i ne pada, dok mlado ne potjera (Ligustrum, Rubusi).

Za mediteransku su floru u nas značajne familije: L e p -t i r n i c e (osobito rodovi Trifolium, Medicago, Vicia, Anthyllis, Genista), U s n a t i c e , M l j e č e r i , L u k o v n i c e , G o m o l j n i c e .

Mediteransku floru domovine označuje naročito zimzeleno drveće i grmlje, kao m a s l i n a , l o v o r i k a , š m r i k a (vrst cr-veno-crne borovice), c r n i k a (Phyllerea), š p a r o g a (Asparagus acutifolius), v e p r i n a v (Ruscus aculeatus), j a g o d n j a k ( ^ f -butus), r u ž m a r i n , t r r š a l j (Pistacia), m e t l o v i n a (Sparuum) Iuniperus phoenicea; po otocih E r i c a a r b o r e a , M y r t u s

8 Geografski oris zemlje. 8

c o m m u n i s , od vazdazelenih hrastova č e s m i n a (Quercus Ilex). Ne manjka ovoj flori i O l e a n d e j r koji je samonik u južnom dielu zrmanjske doline.

I more ove flore ima svoje osebite zadruge, tako u luž-natoj vodi skupove od Z o s t e r a m a r i n a i U l v a L a c t u c a ; onda su u moru razni skupovi F u c u s a , C y s t o s i r a , S a r g a s -s u m a itd.

Pontska flora. Ova cvjetana zaprema u Hrvatskoj i Slavo-niji krajeve medju Dunavom, Dravom, Savom, Kupom i Unom, te seže blizo žala jadranskoga mora. Označuje j u t ra jni ja zima i toga se radi flora budi tek mjeseca ožujka, kada toplina ra-pidno raste i vegetacija se u lipnju osobito razvila. Značajne su familije G l a v o č i k e , L e p t i r n i c e i T r a v e . Pojedine zadruge sastavlja bjelogorica (bukva, hrastovi, lipe, javorovi, kesteni) raznim grmljem i grmići U s n a t i c e i Ž u t i c e (Genista).

Pontska flora ima u nas dvie pokrajine. Za i l i r s k u po-krajinu, koja zaprema brdovite krajeve, značajni su h r a s t o v i , j a v o r o v i , j o r g o v a n , o r e š a c (Rhamnus Garniolica), k o z j i j a b u č i ć (Rh. saxatilis) i dr.

Panonska pokrajina zaprema svu Slavoniju, a značajno joj drveće^ l i p o l i s t (Tilia argentea) j a v o r-ž e s t ^Acer tatarieum), od hrastova Q u e r c u s c o n f e r t a i Q. A u s t r í a c a .

Baltijska flora zaprema u nas vis-poljanu jugo-zapadne vi-sočine (Gorski kotar), Veliku i Malu Kapelu, Velebit, Pliševicu i bližnje planine, te je izprekidana florom alpinskom.

Zima traje u ovoj flori mjestimice i šest mjeseci i budi se tek koncem svibnja.

U ovoj su flori značajne G l a v o č i k e , T r a v e , K r s t a -š i ce , Š t i t a r k e , L e p t i r n i c e , te rodovi G a f e x , S a l i x , H i e -r a c i u m , R u b u s i R o s a .

U ovu floru spada iglasto drveće (smreka, jela, bor, tisa, borovica); od drugoga drveća j o v a z e l e n a (Alnus viridls), b r e z a , g l u š a c (Juniperus Sabina), M y r i c a r i a g e r m a n i c a , H i p p o p h a e r h a m n o i d e s , S a l i x a m y g d a l i n a , S a r o t -h a m n u s s c o p a r i u s , C a l l u n a v u l g a r i s (vries) i dr . Zna-čajne su vrstmi V a c c i n i u m M y r t i l l u s , V. O x y c o c c o s , V. u l i g i n o s u m , E r i c a c a r n e a , P o l y g a l a G h a m a e b u x u s , D r o s e r a r o t u n d i f o l i a , E r i o p h o r u m , od trava K o e l e r i a g l a u c a itd.

8 Geografski oris zemlje. 9

Alpinska flora ne zaprema cielih krajeva, već je ona utre-šena u druge flore naše domovine; prostor joj u nas nije velik, ali je vrstmi koli raznolična, toli bogata i osobito značajna. Ve-getacija se u ovoj flori budi tek koncem svibnja, na mjestih oštre klime i kasnije i završi svoje živovanje sredinom rujna, kad nastupa jesen, a posije nje dugotrajna zima. Ovu floru ka-rakterišu u Hrvatskoj rodovi D r a b a , D r y a s , P r i m u l a , G a m -p a n u l a , S i l e n e , S | a x i f r a g a , ^ G e n t i a n a , H i e r a c i u m i dr.

Medju zadrugami na prvom je mjestu zadruga kosodr-vine, koju stvara M l e k o v i n a ili b o r i ć (Pinus Mughus) sa Go-t o n e a s t e r t o m e n t o s a , G. i n t e g e r r i m a , S o r b u s C h a -m a e m e s p i l u s , V a c c i n i u m V i t i s I d a c a , R h o d o d e d r o n , R o s a a l p i n a i dr. K alpinskoj flori spadaju i druge s m r i -č i n e (Iuniperus nana), v r b a (Salix Velebitica, S. Waldsteini-ana) , zadruge E p i l o b i j a , S a x i f r a g a , bielo-cvatućih žab-njaka, udruge A c o n i t u m a , A d e n o s t y l e s a , S e n e c i a itd. Sagovi mahova su i u nas bujni, ne manjkaju lišaji (Getraria Is-lándica), ali manjkaju sagovi prekrasnih A,z a l e a .

U ovoj flori ima endemićkih vrsti, kao Senecio,. Groaticus^ Astrantia Groatica, Primula viscosa, Pedicularis brachyodonta r

Rosa petrophila i dr.