hrvatska lirika petrarkizma

7/25/2019 Hrvatska lirika petrarkizma

1/15

Hrvatski studiji Sveuilita u ZagrebuHrvatska knjievnost ranoga novovjekovlja

Maja Kuzelj

HRVATSKA LIRIKA PETRARKIZMA IKO MENETI I DORE DRI

seminarski rad

Mentor: dr. sc. Alojz embri!

" Zagrebu# $%. travnja $&&%.


2/15

SADRAJ

1. UVOD

2. RENESANSA U DUBROVNIKU

3. PETRARKIZAM

'. (. Knjievni )ravac

'. $. *rva nacionalna )jesnika kola

'. '. *jesme !rvatski! )etrarkista

4. ZBORNIK NIKE RANJINE

5. PJESNII LJUBAVI

+. (. ,ore ,ri- ivot i djelo

+. $. /iko Meneti- ivot i djelo

!. ZAKLJUAK

L"#$%'%&


3/15

1. UVOD

0enesansa u Hrvatskoj javlja se krajem (+. stolje-a i traje cijelo (1. stolje-e. 0azvija se u

,almaciji# i to u gradovima ,ubrovniku# S)litu# Hvaru# Koruli# /ibeniku i Zadru. 2 to zbog

utjecaja 2talije# ali i zbog toga to su oni bili )ote3eni turski! osvajanja# za razliku od

unutranjosti Hrvatske. 0enesansa je doivjela najve-i )rocvat u ,ubrovniku koji je sauvao

samostalnost. 4ri osnovne teme obiljeile su ovo razdoblje# a to su ljubav# domoljublje i

aktualna drutvena stvarnost. Knjievnost je na narodnom jeziku. 0azvija se kolstvo#

otvaraju knjinice i cvijeta kulturni i gos)odarski ivot. *od okriljem novonastale )rve

!rvatske )jesnike kole# javljaju se )rvi znaajni svjetovni )jesnici u ,ubrovniku. *iu

ljubavnu )etrarkistiku liriku# slave ensku lje)otu# )ate zbog neuzvra-ene ljubavi# ali se i

nada!njuju usmenim narodnim stvaralatvom. 2zraavaju se dvostruko rimovanim

dvanaestercem. *rvi sauvani dokument takve izrazito svjetovne lirike jest dubrovaki

kanconijer Zbornik 5ike 0anjine u kojem su sauvane )jesme )rvog narataja )etrarkistiki!

)jesnika. /iko Meneti- i ,ore ,ri- )rvi su nai )jesnici ljubavi. 6bojica su se u svojoj

lirici ugledali u suvremenu talijansku )oeziju. 2mitiranjem velikog talijanskog )jesnika

*etrarce# nastala je )oezija s mnogo konvencionalnosti# vie iz glave nego iz srca. *etrarcini

nasljednici# tzv. )etrarkisti uzdizali su enu na )ijedestal i idealizirali ju. *etrarkizam je

djelovao na liriku cijele 7uro)e.


4/15

2. RENESANSA U DUBROVNIKU

5ajjae sredite knjievnosti i umjetnosti bio je ,ubrovnik koji je sauvao samostalnost i

slobodu. 6slobodivi se mletakog gos)odstva# ,ubrovnik je stekao 8aktiku suverenost koja

je omogu-ila novi zama! njegovoj trgovini. 9ana je uloga u )ovezivanju jadranskog

)rostora. Za!valjuju-i trgovini i )omorstvu# akumuliraju se znatna 8inancijska sredstva.

*rodubljuju se socijalne razlike izme3u )uana# )a se bogatiji izjednauju s vlastelom. "

razdoblju od (''. do ('. godine# renesansno ozraje )rodire u dubrovake zidine.

7ks)lozija baruta ('+. godine# nakon koje je vlada bila )rimorana )onovo izgraditi Kneev

dvor# ubraja se me3u najvanije doga3aje. ;odine ('


5/15

nego razvoj individualnosti. 4ijekom cijele jedne e)o!e# ,ubrovnik nije stvorio =idealni ti)@

renesansnog ovjeka# ve- je odravao ravnoteu staroga i novoga.

3. PETRARKIZAM

3. 1. K()"*$+(" ,%&+&-

*etrarkizam se u !rvatskoj kulturnoj s8eri ustalio )rije negoli u drugim euro)skim sredinama.

Skladanja =)jesni ljuveni!@ /ika Meneti-a i ,ore ,ri-a bila su u )unom zama!u kada su

se u euro)skim sredinama ra3ale nacionalne )etrarkistike kole. ;eogra8ska blizina i

kulturne veze !rvatski! mediteranski! komuna s gradovima na A)eninskom )oluotoku

omogu-ile su da zajedno s !umanizmom u !rvatsku kulturnu s8eru u3e i )etrarkizam. 6va

knjievna e)o!a ima korijene u kr-anstvu# a !rvatski kulturni subjekt nalazi se me3u )rvima#

glede )ri!vata kr-anstva. *etrarkizam je )rvi vrsto oblikovani trag renesansne knjievnosti

na !rvatskom )odruju. 5jegova 8undamentalna uloga inicijatora i utemeljitelja novi! )ogleda

vrlo je vana.

=*ri!va-anje i )rocvat )etrarkistike )oezije u !rvatskoj -e knjievnosti oznaiti ne samo

)objedu jednoga novog )ravca nego ujedno i a8irmaciju o)-e renesansne ideje. *etrarkistiki

odnos i konce)cija ljubavi i ivota o)-enito oznaili su )rekid ne samo sa srednjovjekovnim

odnosom )rema eni nego i o)-enito sa srednjovjekovnim odnosom )rema ovjekovu

ivljenju na zemlji# s konce)cijom koja je ovozemaljski ivot i ovjekovu )ojavu na ovome

svijetu temeljito za)ostavljala.@ >Cogii- $&&


6/15

!rvatskoj knjievnoj svijesti ivio ve- u srednjem vijeku# )etrarkizam je bio )rvi stvaralaki

segment u renesansi u !rvatskom kulturnom subjektu. =2staknuta )revlast ovozemaljske

ljubavne teme s lije)om )lavom gos)o3om u sreditu )ozornosti bio je isti i sigurni znak

renesansne )objede na istonoj jadranskoj obali.@ >Cogii- $&&


7/15

)riblii malom ovjeku. "s)rkos ot)oru )rema svakidanjici i )ritisku Frkve koja je

usmjeravala )rema du!ovnoj s8eri# elja za ueno-u bila je sve ve-a. "e se strani jezici# a

latinski i talijanski jezik )revladavaju u toj gru)i. Eak je 0anjina svojim ciklusom )jesama na

talijanskom jeziku ostavio biljeg u jednoj zajednikoj zbirci s talijanskim autorima. 5ije

vaan jezik na kojem se )ie# ve- ulazak u drutvo muza. 6no to su !rvatski )jesnici donijeli

euro)skom )etrarkizmu jesu antiki i mediteranski elementi# a antiki i talijanski svijet

)okazali su se kao nedjeljiva cjelina. Zajedno s rodoljubnim osje-ajima# jaala je )otreba za

me3usobnom komunikacijom i komunalna svijest. Zajednika narodna )ri)adnost oitovala

se glede jezika# )jesnikog izraza i )utem )oezije u koju su )renijeli stari akavskoBikavski

govor. Zajedniku su )ri)adnost )rikazivali i u)orabom )ridjevaBatributa te trajnim

me3usobnim komuniciranjem. =Hrvatski se )etrarkizam na razne naine )redstavio kao

knjievni )okretBkola jednoga naroda# odnosno jednoga narodnog i kulturnog subjekta.@

>Cogii- $&&


8/15

val u )ot)unosti je )ri!va-en. 5jegova najuoljivija kvaliteta bio je jezik kojim je realiziran.

*utem akavskoBikavskog glagoljakoga kom)leksa# )etrarkisti su stvarali jedan novi medij

)jesnikog izraavanja. 4aj medij )okazao je s)remnost da )onese sve to je )ostojalo i to se

tek javljalo u nji!ovu odnosu )rema tematskim cjelinama i )jesnitvu. *etrarkisti su dokazali

da nji!ov jezik i )jesma stoje ravno)ravno uz ostale jezike i medije. 6ni -e stvaranjem na

svome materinjem jeziku )okazati kako osje-aju da se sve moe izre-i na narodnom jeziku.

*ostat -e svjesniji svog literarnoB)jesnikog o)redjeljenja i teiti skladanju na jednoj vioj

knjievnoj razini. *okazivali su to nastoje-i da im )jesma bude to us)jelija i naglaavanjem

svoje )ri)adnosti svijetu muza. 2sticali su ivotne vrijednosti# a to su za nji! )jesnitvo i

drutvo muza. *etrarkistiki svijet misli i du!a oboga-en je izriajima# 8razama#

deminutivima# atributima# slikama i meta8orama. ezik je )jesniku )ruio mogu-nost da

iskae stanje u kojem se trenutno nalazi. ezik je bio njegovo jedino oruje u borbi sa

stvarno-u. " kulturnoj batini naili su na )uku )oeziju i 8olklorni govor te narodnu usmenu

)jesmu koja se najvie oitovala u kolu. 4akva )oezija javljala sa kao kulturnoBdrutvena

)otreba i bila je toliko djelotvorna da se moe re-i kako je !rvatski )etrarkizam izrastao iz

usmene knjievnosti. *etrarkisti -e )oeziju iznijeti )utem dvostruko rimovanog dvanaesterca

koji -e nositi smislenu cjelinu i imati ulogu stro8e. Hrvatski )etrarkisti nisu )ri!vatili sonet

koji je )redstavljao glavni oblik *etrarcina )jesnitva. 9jerojatno su i! od soneta odbile

stanovite ritmike sintetike )ojedinosti# koje nisu mogli )rimijeniti u narodnom jeziku. 4o su

)rvenstveno 8igure kra-enja kojima talijanski )etrarkistiki izraz obiluje. *oezija !rvatski!

)etrarkista na)isana na talijanskom jeziku sauvana je u Kotoru i ,ubrovniku# i ona za razliku

od narodnog medija obiluje sonetima. " !rvatskoj )etrarkistikoj )oeziji javljao se 8ormalni

oblik soneta. Strukturu soneta odavale su 8igure nizanja# )onavljanja i nabrajanja# nakon ega

bi uslijedila glavna misao ili zakljuak. Dilozo8ija ljubavi temelji se na *etrarcinim izvorima.

6n je razrijeio su)rotnosti izme3u du!a i tijela i stvorio )osebnu 8ormu. =Sve se objanjava s

)omo-u *latona i 8ormalnoga ljubavnog kodeksa# koji se iskazuje dotjeranim i naki-enimsti!ovima uvijek uzdignuto na stu)anj sveanoga ljubavnoga govora.@ >Cogii- $&&


9/15

knjiga# ali i me3usobnim slanjem )jesama. *etrarkisti su svoje )jesme davali 0anjini i drugim

)re)isivaima# koji su i! )re)isivali# ure3ivali i rjeavali tu3ica. ;eneracije )oslije /ika

Meneti-a i ,ore ,ri-a izjasnile su svoju )otrebu za du!ovnom orijentacijom i

me3usobnim zbliavanjem. *jesniki krugovi u ,ubrovniku 8ormirali su se oko vani!

linosti# a to su 5ikola 5aljekovi-# Sabo Cobaljevi- ;luac i ,inko 0anjina. =Smisao za

drutveni ivot vidljiv u )jesnika )etrarkista bio je oznaen vrstim uvjerenjem kako su oni

neto )osebno vrijedno u drutvu# neto to se razlikuje od svakodnevlja.@ >Cogii- $&&


10/15

smiljeno sku)ljen kodeks s vie od osam stotina )jesama# a )ritom je rije o samo jednoj

generaciji. " to vrijeme su mnogi# )oticani moralnoBideolokim krizama# unitavali svoja

djela. Svoje )jesme unitavali su Mavro 9etranovi-# Hanibal Guci-# Marin ,ri-# *etar

Hektorovi- i mnogi drugi. 6sim uvjerenja i sigurnosti kako -e u )isanju )jesama na-i izlaz iz

osobni! teko-a# )etrarkist je bio siguran kako -e mu skladanje )jesama donijeti ugled. elio

je osigurati trajnost svoga imena i slavu koja -e trajati i )oslije njegove smrti. Sve )jesnike

generacije slijedile su )ut ,ore ,ri-a i /ika Meneti-a# koji su s)oznali to znai )oezija

te su slagali )jesme na jednom osobitom jeziku# tj. svom jeziku.

4. ZBORNIK NIKE RANJINE

5ika 0anjina je jo (+&


11/15

rada# a to je $&. listo)ada (+&


12/15

s)ominjala se nesretna ljubav# to je bilo u skladu s )oezijom kakvu je )isao. *ret)ostavlja se

da je (%


13/15

*ri)isuju mu se razni is)adi )o)ut nasrtljivosti )rema enama i tunjava u javnim )rostorima#

)o emu se zakljuuje da je bio )rijeke -udi i ne)romiljena vladanja. "mro je za e)idemije

kuge (+$


14/15

!. ZAKLJUAK

Mjesto i ulogu !rvatskog )etrarkizma u !rvatskoj knjievnosti treba )romatrati kao knjievnoB

)jesniki i kulturni 8enomen koji nosi kvalitete i vrijednosti i kao jednu kariku u razvoju

!rvatske knjievnosti. *etrarkizam je unato naglaenom univerzalnom karakteru vladaju-eg

stereoti)a vidljivo )ovezan s onim to se doga3alo )rije njega u knjievnosti te )redstavlja

)rijelazno razdoblje# e)o!u iji -e elementi biti strukturni dio knjievnosti koja -e uslijediti.

Hrvatska barokna )oezija# )osebno ona ljubavne tematike# )ovezana je brojnim mnogim

nitima s )etrarkizmom. 6na -e i dalje u )rvom )lanu imati ljubavnu )reoku)aciju# u )rikazu

gos)o3e i njene lje)ote barokni )jesnici -e slijediti svoje )ret!odnike i u svojim s)oznajama i

rezignaciji )osluit -e se djelima univerzalne mediteranskoB)okajnike literature.

*etrarkistiki ljubavni kom)leks kao glavni segment renesansne )oezije odigrao je vanu

ulogu u )ovijesti i razvoju !rvatskoga knjievnog# )osebno )jesnikog jezika. *isanje )jesama

)ostat -e trajna kvaliteta kulture i knjievnosti. 6vaj knjievni )ravac unijet -e trajne

elemente )jesnikog izraza u !rvatsku knjievnost idu-i! stolje-a.

=5a taj nain stanovite rezonance )etrarkizma osjetit -e se u !rvatskoj )oeziji

)ret)re)orodni! i )re)orodni! vremena# a zatim -emo )etrarkistiki! idilini! akcenata na-i u

!rvatskoj )oeziji do duboko u I2I. Stolje-e.@ >Cogii- $&&


15/15

L"#$%'%&

(. Cogii-# 0. $&&

hrvatska lirika petrarkizma

Documents