Hrvatska moe biti logistiki centar regije

Hrvatska moe biti logistiki centar regijeHrvatskoj treba izgradnja logistike infrastrukture, poboljanje i ubrzavanje administrativnih procesa, skraivanje rokova plaanja, eliminacija nelojalne konkurencije... kako bi od povoljnog zemljopisnog poloaja mogli profitirati i poduzetnici i drava

Zahvaljujui svom zemljopisnom poloaju Hrvatska moe biti glavno prometno i logistiko sredite jugoistone Europe, reeno je na okruglom stolu "Transport i logistika" u organizaciji zagrebakogFakultetaprometnih znanosti, Hrvatske udruge diplomiranih inenjera i inenjera tog fakulteta (AMAC-FSC), udruge Hrvatski cestovni prijevoznici i asopisa "Suvremena trgovina", te pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, Hrvatske gospodarske komore i Agencije za promicanje izvoza i ulaganja.

Zdenko Segetlija

Velike su mogunosti za razvoj logistikih centara u Hrvatskoj, no prvi korak u njihovoj gradnji je definiranje logistike i transportne strategije Hrvatske, ocijenjeno je na skupu.

Tek po donoenju takve strategije, veliki logistiki projekti moi e izazvati interes financijera, a njihovi pokretai moi e konkurirati za sredstva iz fondova EU-a, sloili su se sudionici skupa.

U Hrvatskoj bi, istaknuto je, trebalo potaknuti i gradnju informacijsko-komunikacijskih centara zaputnikii teretni promet u koje bi se slijevale informacije o intenzitetu prometa kako bi se njime lake upravljalo.

Logistika je, naime, od periferne djelatnosti unutar poduzea, kojom su se u pravilu bavili slabiji kadrovi, postala prvorazredna poslovna funkcija u kojoj se trae utede i profit, pa bi takvi centri bili potpora logistikom menadmentu, istaknuo je profesor na Ekonomskomfakultetuu Osijeku Zdenko Segetlija.

edomir Ivakovi

Govorei o tritu logistikih i prijevoznih usluga u Hrvatskoj edomir Ivakovi sa zagrebakog Fakulteta prometnih znanosti upozorio je da su logistiko trite u Hrvatskoj preuzele multinacionalne kompanije, dok se domai otpremnici i prijevoznici bave manjim poslovima povezanim s carinskim posredovanjem.

Ulaskom Hrvatske u EU, upozorava Ivakovi, potreba za takvim uslugama gotovo e nestati, pa domaimtvrtkamaprijeti gubitak posla.

Boica Lapi

Boica Lapi, zamjenica ravnatelja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, istaknula je kako izgradnja potrebne logistike infrastrukture moe predstavljati komparativnu prednost u procesu privlaenja stranih ulaganja.

Ujedno je najavila skoranje izdavanje posebne broure posveene razvoju logistikog i distributivnog sektora u Hrvatskoj namjenjenog potencijalnim investitorima.

Slavko Lini

Izgradnju infrastrukture treba financirati drava, miljenja je Slavko Lini, predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i veze pri Hrvatskom saboru.

On smatra kako su ulaganja u logistiku infrastrukturu od stratekog znaenja ne samo za subjekte iz te brane, nego i za cjelokupnu hrvatsku preraivaku industriju.

Time bi se smanjili trokovi poslovanja gospodarskim subjektima i ostvarili preduvjeti za konkurentniju proizvodnju, pogotovu onu koja je izvozno orijentirana, smatra Lini.

Marijan Banelli

Predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika Marijan Banelli podsjetio je da aktualna strategija razvoja prometa iz 1999. ostaje na snazi do prosinca ove godine te da u svojoj primjeni nije napravila mnogo na razvoju intermodalnog transporta.

U proteklih deset godina vie od 70 posto investicija odnosilo se na izgradnju cestovne infrastrukture, dok su ostali oblici transporta pomorski, eljezniki, rijeni ostali zanemareni, rekao je.

Usto, on je pozvao da se u okviru nove strategije donese jasan plan razvoja cestovnog prijevoza kao najznaajnijeg oblika transporta roba u Hrvatskoj ime bi se eliminirala nelojalna konkurencija i olakalo poslovanje prijevoznicima.

Ivica Pivar

Ivica Pivar, direktor Supply Chain Managementa u Konzumu, istaknuo je kako u procesu logistike i distribucije postoji strahovito mnogo mogunosti za napredak, a kao osnovni alat za ostvarenje tog cilja oznaio je edukaciju.

Pakiranje proizvoda, skladitenje i distribucija dijelovi su jedinstvenog procesa kojem kao takvom treba i pristupiti, kao cjelini, a ne izdvajati pojedine segmente jer se trokovi ipak na kraju zbrajaju, naglasio je Pivar.

Nakon izlaganja i rasprave doneseni su sljedei zakljuci:

1.Potaknuti izradu nove strategije razvoja prometa i logistike kao i prateih provedbenih akata i pravilnika.

2.Definirati poloaj cestvonih prijevoznika, transformacija peditera u logistike operatere s donoenjem poticajnih mjera.

3.Inicirati promjene u carinskom postupku u uvozu, izvozu i provozu kako bi se ti postupci pojednostavili i ubrzali u skladu s Europskim normama.

4.Poticati inicijative za strukturiranje i uvoenje logistikih procesa i procedura u svim gospodarskim segmentima od proizvodnje, trgovine, transporta, distribucije do postprodajne i rastereujue (ekoloke) logistike.

5.Potaknuti donoenje plana preustroja sustava dravne uprave za provoenje prometne politike u cilju podizanja efikasnosti i operabilnosti, podizanja kvalitete prometne i transportne usluge i veesigurnostiprometa.

6.Potaknuti saborski odbor za promet i veze da se odri tematska rasprava o prometu, transportu i logistici u kontekstu rasprave na okruglom stolu.

7.Izvedba registra cestovnih prijevoznika.

8.Potaknuti donoenje zakonske odredbe o rokovimaplaanjaza izvrenu uslugu.

9.Izraditi Pravilnik o postupcima za strane prijevoznike.

http://www.suvremena.hr/10977.aspx 26.05.2015.