ARPADOVII I ANUVINCI NA HRVATSKOM PRIJESTOLJU

ARPADOVII I ANUVINCI NA HRVATSKOM PRIJESTOLJU-nakon smrti posljednjeg kralja iz dinastije Trpimirovia, Stjepana II. (1090.g.)(u Hrvatskoj desetljee politike nesigurnosti

-osim kralja Petra, vrela ne spominju nijednoga vladara koji se u Hrvatskoj mogao oduprijeti Ladislavu i Kolomanu (novim kandidatima za hr.prijestolje iz dinastije Arpadovia)

-Ladislav na poetku 90.-ih g.11.st. zauzeo Slavoniju od Drave do Gvozda i poeo prodirati prema Hrvatskoj

-Petrov pokuaj otpora Arpadoviu Kolomanu zavrava 1097.g. porazom i njegovom pogibijom na Gvozdu

DOLAZAK ARPADOVIA-1102.-isprava o kraljevskoj slobodi samostanu sv.Marije u Zadru- jedini pouzdani podatak o dolasku Kolomana na

hrv.prijestolje i o njegovoj krunidbi u Bigoradu -Pacta conventa ili Qualiter- zakljuak o dogovoru Hrvata i Kolomana (potvrdio povlastice hrv.plemstvu)-Ungariae, Dalmatiae, Chroatiae rex kralj potvrdio zasebnost Hrvatskog kraljevstva u novoj dinastikoj zajedinici

-na kamenom natpisu zvonika samostana sv.Marije u Zadru

-dravnopravni, prostorni i drutveni poloaj Hrvatskog Kraljevstva u razdoblju Arpadovia tonije ocrtavaju vrela 12. i 13.stoljeaKOLOMANOVA KRUNIDBA

-krunidba u Biogradu, 1102.g.- kralj Hrvatske i Dalmacije

-vladao tada samo Slavonijom i Hrvatskom od Gvozda do j.obale, a ne i Dalmacijom

-gradovi Donje Dalmacije- vladala Venecija

-enidba Ivana Komnena, sina bizantskog cara Aleksija Komnena, s Pirokom, keri Arpadovia Ladislava( dinastiki povezani ugarski i carigradski dvor( Bizant se nije suprotstavio Kolomanovu osvajanju dalm. gradova

KOLOMAN I DALMACIJA

-o smjeru K.pohoda na dalm. gradove 1105.g. govore samo pripovjedna vrela (Salonitanska povijest,T.Arhiakona i ivot sv.Ivana Trogirskog)

-Koloman najprije pristupio Splitu, zatim Trogiru i Zadru (Toma Arhiakon)

-Koloman najprije doao do Zadra (ivot sv.Ivana Trogirskog)

-jedini prirodni put iz Slavonije prema Dalmaciji- dolina rijeke Une( Tomin podatak prihvatljiviji

-Spliani prvo pruali otpor, no nakon to su se uvjerili da su kralj i Ugri krani prihvaaju Kolomanovu vlast

-Koloman prihvatio sve to su Spliani traili, oni se zakleli na vjernost

-kralj u Trogiru obdario Crkvu i gradu dao povlastice

-Zadrani pruali otpor( Koloman krenuo u opsadu grada

-Kralj prihvatio prijedlog trogirskog biskupa Ivana da orujem ne osvaja grad( Zadrani prihvatili Kolomanovu vlast-Koloman je niz obalnih gradova u Dalmaciji,od St do Zd, stekao osloncem na Crkvu

-osvajanje Dalmacije zakljuio podvrgavanjem gradova na kvarnerskim otocima. Rab, Osor, Krk

(cijela Donja Dalmacija, zajedno sa ibenikom ponovno ukljuena u opseg Hrvatskog kraljevstva

-1105.- Koloman sazvao sabor u Zadru

-raspravljalo se o uvanju dalmatinske potpune i vjene slobode

-slobodan izbor biskupa i knezova od zajednica graana, ali uz Kolomanovo pravo potvrivanja

-Rab dobio privilegij od Kolomana- potvruje ugovor mletakog duda Ordelafa Faledra s Rabljanima 1115.g.

- Koloman dao povlasticu slobode i Splitu, Trrogiru i Zadru

-1108.- privilegij Trogiru- jedini sauvan(vrsti mir, Koloman oslobaa ih svakog plaanja poreza

-Koloman gradovima obeao 2 temeljne povlastice: slobodan izbor gradske uprave, uz kraljeve potvrdu

nepovredivost gradskog teritorija

-nakon smrti nadbiskupa Krescencija na elo splitske Crkve postavljen je Manases, sveenik s Kolomanova dvora( pokuao u Splitu uspostaviti i ugarsku svjetovnu vlast( primjer Kolomanova nepotivanja obveze da e uvati staru slobodnu Dalmacije

PRIJELOM ILI KONTINUITET

-prihvaanjem dinastije Arpadovia Hrvatska je izgubila dravnu samostalnost, kakvu je u drugoj polovici 11.st. imao regnum Croatiae et Dalmatiae-po.14.st.-granica izmeu Kolomanova kraljevstva i Hrvatske- rijeka Drava

-zadarske laude- Koloman od 1113.g. do 1115.g. okrunio sina Stjepana za kralja Hrvatske i Dalmacije

-utjecaj Arpadovia bio je primjetniji samo u Slavoniji

-u temeljnom dijelu Hrvatskog Kraljevstva ,u Hrvatskoj juno od Gvozda i u Dalmaciji, Arpadovii su jedva mogli djelovati na stvaranje drutva

-Koloman nametao svoje naelnike u crkvenoj i svjetovnoj upravi najistaknutijim dalm.gradovima- Zadru i Splitu-nakon provale Tatara 1242.g. Kolomanov pokuaj zadiranja u politiku zasebnost gradova ponavlja Bela IV.

-Bela prekida nakratko latinski nain upravljanja u Splitu(tenja splitske komune da dovoenjem obrazovanih stranaca iz Italije osigura sposobnu upravu nad gradom)

-ni u Hrvatskoj juno od Velebita razvoj drutva ne pokazuje izrazitiji utjecaj kraljevske vlasti

1251.- Bela IV. dariva Bribircima Bribirsku upaniju, potvruje darovnicom pretvaranje kraljevske upanije u

Bribirsko knetvo

-Arpadovii pomiu dravno, kraljevsko sredite s jadranske obale duboko prema Panoniji, s hrv.teritorija na ugarski-nakon Bele III., Arpadovii vie nisu bili toliko vladalaki jaki

-nakon etvrtog kriarskog rata(1202.-1204.), Arpadovii se povlae s Jadrana, preputajui dalmatinske gradove utjecaju Mletake Republike

-ograniavaju se na panonski dio Kraljestva( daju povlastice kraljevskim gradovima

ISTONI JADRAN IZMEU MLETAKA I BIZANTA

MLETAKI PRITISAK I OTPOR ARPADOVIA

-potkraj Kolomanova vladanja dojam o kraljevom miru na Jadranu poeo je slabiti( nakon jednog desetljea politike suzdranosti u sukob oko dalm.gradova i vlasti nad istonom obalom Jadrana ponovno se ukljuuje Venecija-kolovoz 1115.g.- dud Ordelafo Faledro krenuo je u vojni pohod prema Dalmaciji

-naprije doao do Raba(potvrdio povlastice, slobode), nakon tog zavladao Zadrom i Biogradom

-svibanj 1116.g.- dud pokrenuo novi pohod prema dalmatinskim gradovima

-osvojio se zadarski katel, Biograd, ibenik s utvrdom, Split i Trogir, Krk i Osor

( mletaku vlast priznavali svi dalmatinski gradovi ,ukljuujui i hrv.gradove Biograd i ibenik

-potkraj 1116.g. ili po.1117.g.-novi ugarski kralj Stjepan II. (1116.-1131.) ponovno uspostavlja ugarsko-hrvatsku

vlast u Dalmaciji

-Kledin- ban i principes Dalmacije, zaklinje se Zadranima na najvri mir, preputa im gradksu utvrdu, oslobaa ih poreza

-ljeto 1117.g.-dud Ordelafo Fledro trei put kree prema istonom Jadranu

-osvojivi Zadar obeao je Zadranima najvri mir i potpunu slobodu

-nakon toga, dud je poginuo pod Zadrom u sukobu s ugarskom vojskom koja zauzima Biograd, ibenik,

Trogir i Split

-pod mletakom vlau ostali su Zadar i gradovi na kvarnerskim otocima-novi dud Dominik Michieli sa Stjepanom II. sklopio petogodinje primirje

-u Dalmaciji osvaja Split i Trogir, a Biograd pljaka i razara

-oko 1133.g.- Stjepanov nasljednik Bela II.(1131.-1141.) ponovno proirio ugarsko-hrvatsku vlast na Split, Trogir i

ibenik

-Zadar, Osor,Krk i Rab pod mletakom vlau i dalje

POSLJEDNJI NAPOR BIZANTA- EMANUEL I. KOMNEN

-pod dinastijom Komnena Bizant ulazi u razdoblje sjaja( tenja za irenjem granica prema zapadu

-dolaskom Arpadovia na hrv.prijestolje 1102., i osvajanjem dalm.gradova 1105., Ugarska je postala preprekom zapadnoj politici Carstva na irokom potezu od istonog Jadrana do sredinjih prostora Balkanskog poluotoka

-u pol.zamislima Komnena istonojadranska obala je imala najveu vanost

-ratovi to ih kralj Stjepan II. vodi s carem Ivanom Komnenom u drugoj polovici 20.-ih godina na ugarsko-bizantskom pograninom podruju od Beograda do Branieva na Dunavu prema jugu Balkanskog pol. samo su uvod u ugarsko-bizantski sukob u 60.-im god. 12.st.-1127.g.- Stjepan preko Save i Dunava prodire na podruje Bizantskog carstva, zauzima Beograd i Branievo(

na jugu Balkanskog poluotoka ga zaustavlja Komnen

-1128.-bizantski car na istom podruju uspjeno ratovao protiv ugarsko-hrv. kralja

-1129.-ugarsko-hrv. kralj ponovno osvaja Branievo

-dinastiki sporovi i sukob izmeu Gjezina sina Stjepana III. i Gejzina brata Stjepana IV. povod su caru Emanuelu Komnenu za izravno ukljuivanje u unutarnje prilike u Ugarskoj i Hrvatskoj

-1163.-sporazum Stjepana s E.Komnenom- predaje bizantskom caru mlaeg brata Belu na odgoj,obvezavi se da e

mu dati uime Hrvatsku s Dalmacijom

-Bela u Carigradu dobiva gr.ime Aleksije, car ga namjeravao oeniti kerkom Marijom i uiniti ga

nasljednikom na bizantskom prijestolju

-1165.g.-Ugarsko-bizantski rat(izbija jer Stjepan III.nije htio prepustiti Hrvatsku i Dalmaciju bratu Beli,tj.Komnenu

-jedna bizantska vojska, pod vodstvom E.Komnena, prela Dunav i osvojila Zemun

-druga vojska, pod vodstvom Ivana Duke,prodrla prema Hr.Kraljevstvu i do srpnja 1165. osvojila Trogir,

ibenik, Split, podruje Kaia, Klis, Skradin, Ostrovicu i Solin

-1166g.- Stjepan III. uspostavio vlast nad dijelovima Hrvatske i Dalmacije

-ljeto 1167.g.- novi pohod E.Komnena kojim je osigurao bizantsku vlast nad Dalmacijom i Hrvatskom, od Neretve do

Krke; Zadar i kvarnerski otoci ostali pod meltakom vlau-Split. Sredite bizantske uprave nad novostvorenim dukatom Dalmacije i Hrvatske, u koji je pripadao i Kotor, neko vrijeme i Dubrovnik

-na elu- carski namjesnik-na po.70.-ih god. Konstantin- duks Dalmacije i Hrvatske; posljednji spomenuti-Rogerije-1154.-papa Anastazije IV. utemeljio Zadarsku nadbiskupiju (Krka, Osorska, Rapska, Hvarska biskupija)

BELA III. NA JADRANU

-politiki odnosi uspostavljeni sredinom 60.-ih god. na istonom Jadranu, naglo su prekinuti smru Emanuela Komnena 1180.g.

-u dijelu bizantskog dukata koji se nalazio izmeu rijeka Neretve i Krke ponovno je uspostavljena vlast ugarsko-hrv.kralja-1172.g.-umro ugarsko-hrvatski kralj Stjepan III., njegov brat Bela (koji je od 1163.g. bio u Carigradu) vratio se u

Ugarsku i bio je okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja

-nakon Emaunelove smrti, kralj Bela III.(1172.-1196.) preuzeo je onaj dio batine koji je do 1180.g.vladao Bizant-obnova ugarsko-hrv.vlasti u Dalmaciji potaknula je Zadrane na otpor mletakoj vlasti

-1187.g.- Republika je uputila brodovlje prema Zadru(bezuspjeno

-1188.g.- Republika sklopila dovogodinje primirje s Belom III.

-svibanj 1190.g.-bitka izmeu zadarskog i mletakog brodovlja kod rta Treni

-pobjeda Zadrana

-Mletaka Republika morala obnoviti primirje s Belom III., 1192.-produljeno

-1194.-istek primirja( novi dud Henrik Dandolo obnovio rat sa Zadranima( do po.13.st. Venecija nije uspjela osvojiti Zadar

-grad je sve do 1202.g. priznavao vlast ugarsko-hrv.kralja

-vlast u Hrvatskom kraljevstvu preuzeo je vec 1194.g. Belin sin Emerik(1196.-1204.)

-njegov mlai brat Andrija ratom izborio sebi vlast u Hrvatskoj i Dalmaciji

-od 1198.g. Andrija je bio herceg itave Dalmacije, Hrvatske i Huma, te zadarski knez

ZADAR 1202.GODINE

-potkraj 12.st. na zapadu oivjela ideja kriarskog rata

-trei kriarski pohod pokrenut 1189.g.-nikakvi vei uspjesi

-papa Inocent III. zalagao se na novi pohod prema Istoku i oslobaanje Kristova groba

-jedan od kriarskih voa, Geoffroy de Villehardouin, sklopio je u travnju 1201.g. sporazum s Venecijom o prijevozu kriara mletakim brodovljem

-ljeto 1202.g.-kriari se okupili u Veneciji,ali im je nedostajala odreena svota novca do ugovorene cijene prijevoza( mletaki dud Henrik Dandolo predloio kriarima da e im biti oproten dug ako za Veneciju osvoje Zadar-10.11.1202.g.- kriarsko-mletako brodovlje dolo pod Zadar; sutradan prekinut lanac koji je prijeio ulaz

-Zadrani i prije znali za mletake namjere, Emerik uputio poslanstvo kriarima molei ih da ne osvajaju Zadar

-13.11.1202.g.-zapoeo napad na grad i trajao 5 dana

-18.11.1202.g.-Zadar osvojen

-7.4.1203.g.- Mletako brodovlje s kriarima tek tada naputa Zadar

-kraj 1202. ili po. 1203.g.- Emerik se obratio papi Inocentu III. traei da mu kriari vrate grad-jesen 1202.-proljee 1203.g.- nema ni svjetovne niti crkvene vlasti koja bi promijenila sudbinu osvojenog grada

-jesen 1203.g.-sukob izmeu brae, tj.kralja Emerika i hercega Andrije( Zadrani jo samotniji pred Venecijom( pritjee u pomo sidraki knez Domald (prema jednoj ispravi Domald i gradska zajednica daju samostanu sv.Kuzme i Damjana crkvicu sv.Dimitrija(na po.1204.g. graani poeli vraati Zadar)

-po.1205.- grad opet prihvaa mletaku vlast

-uvjeti ugovora iz 1205.g.- nadbiskup i knez u Zadru mogli su biti samo Mleani

-svi graani stariji od 14.god. morali su pruati zakletvu vjernosti dudu

-Zadrani nisu smjeli popravljati ni podizati gradske bedeme -Veneciji godinje morali plaati 150 perpera-travanj 1204.g.-Mleani i kriari osvojili Carigrad, sruili Bizantsko i utemeljili Latinsko Carstvo

-glavna dobitnica-Venecija: uporita u Jonskom i Egejskom moru, 3/8 Carigrada(najmonija sila

Sredozemlja

1205.g.- Dubrovnik priznao mletaku vlast

-1216.g.- ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. pripremajui se za kriarski rat, odrekao se svojih prava na Zadar u korist

MR da bi ona osigurala prijevoz laama do Svete zemlje

ARPADOVII I HRVATSKA

KRALJEVSKA VLAST I USPON VLASTELE

-2.pol.12.st.-upane ne postavljaju ugarsko-hrvatski kraljevi, nego je taj poloaj nasljedan u njihovu rodu-i ugarska i bizantska vlast morale prihvatiti predstavnike upanskog sloja-Koloman je 1105.g. postavio hercega u jednu splitsku kulu da bi za nj pobirao poreze u Hrvatskoj

-porezi i podavanja sa zemljinih posjeda u upanijama vjerojatno su pripadali upanima koji ve od kraja 12.st. uzimaju naslov knezova

-jedina institucija u Hr. i Dalmaciji u kojoj su Arpadovii nastojali ostvariti barem nekakav utjecaj bila je Crkva

-osobitu naklonost Arpadovii iskazivali templarima

-pokuaju Arpadovia da steknu oslonce u Hrvatskoj i u dalm.gradovima nisu mogli promijeniti drutvene smjernice

-od druge polovice 12.st. u Hrvatskoj niu rodovi vlastele-na po.13.st. najistaknutiji velika u Hrvatskoj juno od Velebita bio je sidraki knez Domald

-1207.-1221.-Domald knez u Splitu

-sjeverno i juno od Velebita pojavljuju se rodovi hrv.vlastele

-Krbava- knezovi Kurjakovii; Vinodol i Modrua- Krki knezovi; najvii uspon Bribirskih knezova

BRIBIRCI-OD UPANIJE DO KNETVA

-sredinji prostor Bribirskih knezova iz roda ubia- Bribirska upanija (Bribir i Ostrovica)-po.13.st.-prvi istaknutiji Bribirac, Grgur, uzima naslov kneza

-svoje poglede usmjeravaju prema Jadranu i dalmatinskim gradovima

-Grgur ubija strica Viena (1223.g.)

-1227.g.- Grgur postaje knezom u Splitu

-1229.g.- Spliani ga zbacuju s kneevske asti

-1231.g.-ponovno stjee vlast( iri knetvo i na ibenik

-1229.-1234.g.- Grgurov brat Stjepan-knez u Trogiru

-njegov sin Stjepko do sredine 13.st.kneevsku ast nosi u tom gradu( prostor bribirskih knetava proirio na dalm.gradove od ibenika do Splita

-doba od kneza Grgura do Stjepka prvo je razdoblje uspona Bribirskh knezova koje naglo prekida pokuaj Bele IV. da u primorskim krajevima ojaa kraljevsku vlast

1251.-kralj potvrdio Bribircima Bribirsku upaniju

-novo razdbolje u razvoju Bribiraca, kada stjeu dostiu vrhunac moi, uslijedit e nakon smrti Bele IV. 1270.g.

POJAVA I USPON KRKIH KNEZOVA

-stvaraju svoj prostor na geopolitiki manje osjetljivu dijelu Jadrana- od otoka Krka prema Vinodolu, Senju i Modruu

-do prve polovice 15.st. nisu doli u sukob s kraljevskom vlau-prvi krki knez Dujam na po.12.st. pojavljuje se kao mletaki dud

-krajem 12.st. politiki utjecaj iri se i na susjedno hrvatsko kopno

-trei Dujmov sin Bartol II.- naziva se bratom knezova - potkraj 12.st. prelazi u slubu ugarsko-hrvatskog kralja to postaje osnovicom irenju

vlasti Krkih knezova na susjednu Hrvatsku

-priklonili su se ugarsko-hrv.kralju Beli IV. u vrijeme provala Tatara 1242.g.

-usporedno sa stjecanjem posjeda na hrvatskom kopnu slabio je njihov poloaj na otoku Krku

-oblikovale se 2 loze: kinelina i Vidova

-1260.g.- Venecija vraa knezovima otok Krk, a uprava povjerena i jednoj i drugoj lozi

-sve do mira u Zadru 1258.g. Keki knezovi su istodobno bili podvrgnuti dvjema politikim vlastima- Mletakoj Republici i Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu-u Krkom knetvu nisu mogli iriti svoje posjede, samo u Hrv.Kraljevstvu mogli stjecati nove posjede

-kinelina loza- polovica otoka Krka, pripadnici i knezovi Hvara i Braa

-Vidova loza- Vinodol, Modru (dvostruko vazalstvo)

-1271.g.- graani Senja izabiru Vida IV. za vjeita potestata i upravitelja svojega grada

-po.14.st.- Dujam II. naelniki poloaj u Senju pretvara u kneevski

-1315.g.- on i njegov sin Fridrik III. nazivaju se vjeitim gospodarima Senja

-Senj- sastavni dio Krkog knetva

-krka vlast iri se i na Gacku upaniju i Otoac

-kada je nakon poraza Mladena II. kod Blizne (1322.) poela slabiti mo Bribiraca, Krki knezovi su postali najistaknutijim vlastelinskim rodom

ARPADOVII I SLAVONIJA

ORGANIZACIJA KRALJEVSKE VLASTI

-glavna razlika Slavonije u usporedbi s Hrvatskom juno od Gvozda bilo je postojanje opsenih kraljevskih zemljinih posjeda koji su Arpadoviima omoguavali upravno organiziranje Slavonije, prije svega stvaranje upanija i poreznog sustava-osnovica sl.upanija-kraljevski posjedi i kraljevske utvrde

-u doba Arpadovia Slavonija obuhvaala: prostor od Sutle i Kupe na zapadu do Poeke kotline na istoku, od rijeke Drave na sjeveru prema srednjem Pounju i gornjem Povrbasju na jugu

-u meurjeju Drave i Save: upanije- Zagrebaka, Zagorska, Varadinska i Krievaka, juno od Save- Gorica i Gora

-obrambena osnovica upanija- mrea kraljevskih utvrda

-kraljevski porezi

-temeljni kraljevski porez- kunovina ili marturina zemljino podavanje s kmetskih selita

-kunovina- ubirala se u korist herceke ili banske blagajne, tek u 15.st. izravni kraljevski porez

-upravna zasebnost Slavonije spram Ugarske u razdoblju Arpadovia iskazivala se u pravu kovanja vlastitog hercekog (banskog) novca-od hercega Andrije (1197.-1203.) kovali su se frizatici (najstariji grbovni znak Slavonije- zvijezda s polumjesecom)

-od hercega Kolomana (1226.-1241.) kovali su se banski denari ili banovci (prednja strana-kuna u trku izmeu 2 esterokrake zvijezde, prvobitna kovnica:Pakrac)

REGNUM SCLAVONIAE

-ime Sclavonia- oznaka za prostor izmeu Drave i Gvozda

-prvim znakom upravnog razlikovanja Slavonije od Hrvatske i Dalmacije bilo je postavljanje dvaju banova u doba Andrije II.

-1232.g.- Slavonija prvi puta nazvana regnum ili vladanje u kojem vlast vri Koloman

-u doba kralja Bele IV. postaje stalnom institucijom dvaju banova (jedan-Slavonija, drugi Hrvatska i Dalmacija)

-za njegova sina, hercega Bele ustaljuje se naziv regnum za Slavoniju

-od sredine 13.st.- consuetudo oblikovan pravni sustav Slavonije

-1274.g.- sabor u Zagrebu(potvreno staleko,plemiko ustrojstvo regnuma

-sredina 14.st.-u hercekom naslovu spajaju se sva tri regionalna imena hrv.kraljevstva

-kraj 14.st.-kraljevine( 1398.g.-Nikola Gorjanski ban kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

-oujak 1492.-Budimski sabor(dravnopravno izjednaavanje Slavonije s Hrvatskom

SLAVONIJA-DOBA DRUTVENOG RASTA

-od kraja 11.st.-crkveno ustrojstvo-12. i 13.st.-drutveni uspon

-stvaranje velikih crkvenih i svjetovnih vlastelinstava ograniavalo je djelotvornost kraljevske vlasti

-Arpadovii crkvenim institucijama davali zemljita, podupirali ih, preputali im kraljevska prava

-pojava mrea gradskih naselja

-kolonizacijski pokret

-doljaci ili hospites- u gradskim naseljima se nastanjuju ili na zemljinim posjedima

OKUPLJANJE I RAZDVAJANJE NA ISTONOM JADRANU

INDIVIDUALIZACIJA KOMUNA

-12.st.-gradovi od Istre do Boke Kotorske ulaze u razdoblje stvaranja komunalnog ustrojstva

-jo prije 1100.g. gradovi su razvili sve sastavnice zasebnosti

-Arpadovii vladali nad glavninom dalm.gradova, ali nisu mogli bitnije utjecati na proces individualizacije komuna

-jai utjecaj Mletake Republike

-konani znak oblikovanja komune u istonojadranskim gradovima bio je konzulat

-konzuli- skupina ljudi, najee petorica ili sedmorica koje sama gr.zajednica postavlja na elo uprave

-1178.g.-u Zadru se prvi puta spominju konzuli

-po.13.st.-u Splitu se prvi puta spominju konzuli

-uprava potestata ili naelnika- plaeni inovnik komune,stranac

-1239.g.-Spliani dovode za potestata Gargana de Arscidinis iz Ancone koji do provale Tatara uspjeno vlada

-nobilis ili plemii-skupina graana kljuna za razvoj komuna

-nobiles cives (plemeniti graani) nastoje pravno, staleki oderediti svoj vladajui poloaj u komuni

-13.st.-zajednicu graana zamjenjuje komunalno vijee ili consilium- stalno upravo tijelo u komuni

-Veliko vijee- 100 vijenika od najboljih graana-trojica sudaca iz redova plemia-proces politike individualizacije- stvaranje stalnih upravnih tijela, staleko odreivanje plemstva i kodifikacija obiajnog prava

-kapitular

-nastariji od sauvanih statuta: korulanski (1265.g.), dubrovaki (1272.g), zadarski(1305.g.), Braki (1305.g.),

splitski (1312.g.)

DUBROVNIK-DVOSTRUKI PRITISAK

-sve do po.13.st. Dubrovnik se oslanjao na politiku zatitu dalekog Bizantskog Carstva-dokle god je trajalo carsko okrilje, Dubrovnik se mogao samostalno razvijati

-u 12.st. stvara komunalno ustrojstvo

-kad je bizantsko okrilje oslabilo, napose nakon smrti cara Emanuela Komnena, i kad je upravo zbog tog istodobno narasla pol.snaga vladara balkanskog zalea, prije svega rakih upana, poloaj Dubrovnika postao je teim

-izvrgnut dvostrukom pol.pritisku s kopna i s mora

-uvaava porast pol. i gospod.moi novih slavenskih drava( 1189.g.- sklapa ugovor prijateljstvu s bosanskim banom kulinom

-istodobno suoen s jakim pritiskom sprskog velikog upana Stefana Nemanje

-1185.g.- Nemanja i njegov brat Miroslav kreu u opsadu Dubrovnika

-1186.g.- morali sklopiti mir s Dubrovnikom

- Nemanja i njegova braa priznali Dubrovanima djedinu- kopneno podruje grada (od Zatona do upe s

Cavtatom), slobodan boravak i trgovanje u njihovim zemljama, a Slavenima iz zalea zajamena je sloboda

dolaska u Dubrovnik

-Stefan Nemanja podvrgnuo Zahumlje, Travunju i Duklju (1186.g.), a vlast je prihvatio i Kotor (1180.-1185.

samostalna komuna)

-do 1192.g.-Dubrovnik priznavao vlast junotalijanskih Normana

-i bizantska i normanska vlast titile grad potkraj 12.st. od pritiska snaga s kopna i mora, Nemanjia i MR

-1205.g.-Dubrovnik prihvatio vlast Mletaka

UKLJUIVANJE NERETVANSKE KNEEVINE

-u stvaranju komunalnog prostora na I Jadranu u 12.i 13.st. izuzetno je vana uloga Neretvanske kneevine-Neretvanska kneevina- podruje izmeu rijeka Cetine i Neretve, s velikim jadranskim otocima Braom, Hvarom i Korulom

-istaknuta uloga u nadzoru nad jadranskim pomorskim komunikacijama

-sredite- Omi

-prostorno razdvajala Donju od Gornje Dalmacije

-vlast Arpadovia poela se u razvoju N.kneevine iskazivati tek potkraj tog stoljea, a ni djelovanje bizantske vlasti nije bilo mnogo jae

-politiki prijelom na I Jadranu nakon smrti E.Komnena 1180.g. i obnovu ugarsko-hrvatske vlasti nad Dalmacijom i Hrvatskom za Bele III. morali su ivaiti i omiki knezovi

-isprava kneza Breka iz 1184.g.- Breko,samostalni knez neretvanskih otoka Braa i Hvara, priznaje vrhovnu vlast Bele III.

--omiki knezovi prije 1240.g. obonovili vlast nad otokom Braom

-Gargan (splitski potestat)1240.g. osvaja otok Bra i primorao stanovnitvo na zakletvu vjernosti

-sredina 13.st.-Korula se odvaja od kopnenog dijela Kneevine jer se na otoku stvara nasljedno knetvo obitelji Zorzi

-1278.g.- Bra i Hvar prihvaaju vrhovnu vlast MR

-na kraju dugog razvoja postaje dio Dalmacije

PROVALA TATARA I BELA IV. NA ISTONOM JADRANU

-upravno osamostaljivanje komuna na I Jadranu u prvoj polovici 13.st. najizrazitije u Splitu-takav razvoj neoekivano prekida provala Tatara u Ugarsku i Hrvatsku 1241./1242.g.

-1241.g.-Tatari doprli do Ugarske

-11.4.1241.g.- Bela IV. poraen od Tatara u bitki na rijeci aju

-Tatari tada opustoili Ugarsku s lijeve obale Dunava

-dio Tatara otiao prema jugu u potjeru za kraljem Belom IV.

-kada su Tatari opkolili Trogir, Bela IV. se povukao na brodove(Tatari nemoni pred bedemima

-potkraj oujka 1242.g.- Tatari saznali da je u Aziji preminuo njihov vrhovni kan Ogotaj( poeli se povlaiti iz

Hrvatske i Ugarske

-Bela se zarao u Dalmaciji do svibnja 1242.g.

-njegova pojava u dalm.gradovima probudila pritajna oekivanja splitske komune i Zadra da upravo kralj prui potporu za uklanjanje mletake vlasti-18.3.1242.g.-kralj izdaje Trogiranima privilegij zbog iskazane vjernosti

-potvrdio povlastice iz Kolomanova privilegija 1105.g. i odredio istone granice trogirskog komunalnog

Teritorija

-1243.g.-izbija rat izmeu Splita i Trogira(izbio zbog sela Ostrog koje je pripalo splitskom nadbiskupu

-jesen 1243.g.- sklopljen mir izmeu Splita i Trogira

-1244.g.-izbija novi sukob

- Spliani poraeni u pomorskoj bitki kod iova( izabrali za kneza bosanskog bana Ninoslava

-Ninoslav je opustoio trogirske posjede, a Bela IV. poslao vojsku da kazni Spliane

-srpanj 1244.g.- banska vojska i Trogirani napali Split( zapalili ga( Spliani primorani da prihvate zahtjev Bele da

za splitskog nadbiskupa izaberu azmanskog prepozita Hugrina (1244.)

-Hugrinov izbor za splitskog nadbiskupa znaio slom zahtjeva za neovisnou Crkve od svjetovne vlasti, ali i poraz zamisli o upravnoj samostalnosti grada spram svake izvankomunalne moi, bila ona kraljevska, bilo vlastelinska-nakon provale Tatara( Gargan odlazi iz Splita( izabran Ninoslav( Bela IV. primorava splitsku komunu da prizna 1262.g. kneza Rolanda za bana-belin dolazak na I Jadran Zadrani su smatrali dobrom prilikom za otpor Veneciji

-proljee 1242.g.- zbacili su mletaku vlast i zatraili potporu od ugarsko-hrv.kralja ( alje bana Dionizija( poraen 1243.g. pred Zadrom ( Zadrani naputaju grad i povlae se u Nin (1244.g. Bela IV. sklapa ugovor s Republikom kojim se u mletaku korist odrie Zadra

-1247.g.- zadarsko-mletaki ugovor

JADRANSKA INTEGRIRANOST

-u svim gradksim zajednicama na I Jadranu bez obzira na vrstu politike vlasti, sazrijeva ustrojstvo drutva, oblikuju se komunalne i staleke institucije-sva se istonojadranska drutva, bez obzira na razlike u razvojnoj osnovici ili politikoj pripadnosti, integriraju u jedinstveni komunalni prostor, okupljen u pojmu Dalmacije-1154.g.- arapski geograf Erdisij je nacrtao karte Sredozemlja, u tom sklopu i kartu istonog Jadrana

- Erdisijev Zemljopis ili Kitab al Rudjar( opisuje istonojadransku obali- 3 podruja: akvilejsko, hrvatsko (dalmatinsko) i sklavonsko

-akvilejske zemlje- Istra do grada Lovrana

-hrvatske zemlje- od Lovrana do Dubrovnika-Sklavonija- od Kotora do Ulcinja

-Dubrovnik je u ranom srednjem vijeku bio sastavni dio bizantske Dalmacije koja je u drugoj polovici 11.st. ukljuena u iri pojam regnum Croatiae et Dalmatiae-Senj nije pripadao pojmu Dalmacije ni u ranom srednjem vijeku, ni u doba Arpadovia

DINASTIKI INTEGRUM

POSLJEDNJE RAZDOBLJE ARPADOVIA

-Bela IV. bio je posljednji ugarsko-hrvatski kralj iz dinastije Arpadovia koji je nastojao ojaati djelotvornost kraljevske vlasti

-1270.- Bela umire( otvara se razdoblje slabljenja i gaenja te dinastije

-sve primjetnija uloga napuljskih Anuvinaca

-nakon kratkog vladanja Belina sina Stjepana V. (1270.-1272.) na prijestolje dolazi njegov malodobni sin Ladislav IV.(1272.-1290.)-u njegovu razdoblju u Slavoniji se istiu mone vlastelinske obitelji- Gisingovci, Pektari, Gutkeledi, Babonii

-u HR. juno od Velebita za Ladislavova kraljevanja uzdie se mo knezova Bribirskih

-1278.g.-mletaku vlast priznaju otoci Hvar i Bra

-kako su istodobno priznavali mletaku vlast i istarski gradovi, od Porea (1267.) do Pirana i Rovinja (1283.)( Mletaka Republika je u posljednjoj etvrtini 13.st. vladala naistaknutijim uporitima na istonom Jadranu

-napuljski Anuvinci postaju sve jai politiki initelji u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu

-Ladislav IV. oenjen je Izabelom iz dinastije Anuvinaca, njegova sestra Marija udala se za napuljskog krala Karla II. (srodstvo s Arpadoviima postaje podlogom zahtjevima Anuvinaca za ugarsko-hrvatsko prijestolje

-1290.g.- Andrija (Mleanin) dolazi iz Mletaka u Zadar, nakon smrti Ladislava IV. okrunjen je u Stolnom Biogradu za ugarsko-hrv.kralja kao Andrija III. (1290.-1301.)

NOVI SUPARNICI- NAPULJSKI ANUVINCI

-vladanje Andrije III. doba je dinastikog interregnuma

-prijestolje mu osporava njemaki car Rudolf Habsburki( istie svog sina, austrijskog vojvodu Alberta

-najozbiljniji suparnici Andrijini su napuljski Anuvinci(imali potporu papinstva)

-napuljska kraljica Marija, sestra Ladislava IV., smatra da je nakon bratovljeve smrti samo ona zakonita batinica Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva,odnosno njezin sin Karlo Martel (pridruzuje se i papa)

-1292.g.- papinski legat u Napulju kruni Karla Martela za ugarsko-hrvatskog kralja

-Andrija III.poraava Alberta, te se uspjeno odupro habsburkom protukandidatu-napuljska opasnost ozbiljnija u hrvatskom dijelu

-1274.g.-napuljski kralj Karlo I. sklapa savez sa Splitom i ibenikom protiv Omiana

-u posljednoj etvrtini 13.st.- iva itna trgovina izmeu Dalmacije i J Italije

-najvie uvozili Bribirci-hrvatski dinasti, Krki knezovi, Babonii i Bribirci postaju najjai saveznici Anuvinaca

-1295.g.- umor Karlo Martel( kandidat postao njegov sin Karlo Robert( potporu mu pruio papa Bonifacije VIII.-od 1295.g.- Karlo Robert nosi naslov i ugarskog kralja

-po. 1301.g.- umro Andrija III.

-oujak 1301.g.- ostrogonski nadbiskup Grgur okrunio je Karla Roberta za ugarsko-hrvatskog kralja

BRIBIRCI -NA VRHUNCU MOI

-novo razdoblje uspona Bribiraca-odmah nakon smrti Bele IV. (1270)

-u prvoj polovici 70.-ih god. 13.st. Bribirci se ponovno usmjeravaju prema onim dalm.gradovima, od i do St, koji su ostali u vlasti ugarsko- hrv. kralja

-1293.g.- Andrija III. prihvaa prijedlog Bribiraca i daje im primorsku banovinu sa svim pravim, koristima i

dohotcima banskima, uz obvezu vojne slube s 500 konjanika-Andrija III. postavlja Bribircima uvjet da priznaju njegovu mjaku Tomasinu Morosini za herceginju itave Slavonije i kneginju primorskih strana( Pavao( najstariji Stjepkov sin) ne prihvaa-Pavao I., neovisno o Arpadoviima i Anuvincima poinje podizati dinastiku vlast

-titula primorskog bana zamjenjena banskom au nad svim Hrvatima( od 1293.g. nosi naslov bana Hrvata

-brat Juraj I. 1294.g. postaje knezom u primorskim gradovima

-kraj 13.st.- Pavao I. vlast iri i na Bosnu( 1299.g.- ban Hrvatske, Dalmacije i gospodar Bosne

-ubrzo ast bosanskog bana preputa bratu Mladenu I. (nakon njegove pogibije 1304.g. bosanski banat preuzima Pavlov sin Mladen II., ali Pavao I. ipak svojemu naslovu ban hrvata dodaje i znaku gospodar itave Bosne

-bribirske planove prema Dalmaciji i Zadru prekida smrt Pavla I. (1312.g.)( slabi mo Bribiraca( sve vra mo anuvinske dinastije

SLAVONIJA- BABONII

-juno od Save-prvi Babonii- knezovi Baboneg i Stjepan- spominju se u sredini 13.st.

-stjeu politiku mo u drugoj polovici 13.st. za Stjepanovih sinova- Stjepana II. i Radoslava

-sukobi s Pektarima i Gisingovcima

-Stjepan II. nosi naslov bana Slavonije, stjee grad Steninjak u Gorskoj upaniji

-1278.g.-skopljen mir u Dubici

-Ivan Gisingovac preputa obje upanije Pset, upanije: Goricu, Gaj, Drenik, Novigrad, te grad Petrinju

-sredina 80.-ih god. Radoslav protegnuo vlast i na upanije Gla, Vrbas i Sanu

( golem dinastiki posjed koji se protezao Slavonijom juno od Save, od Kupe gotovo do rijeke Bosne

-i oni se u posljednjem desetljeu 13.st. ukljuuju u dinastiki sukob izmeu Arpadovia i Anuvinaca

-1309.g.-banom iotave Dalmacije postaje Stjepan III. ( Babonii na vrhuncu moi-1316.g.- nasljeuje ga brat ivan

-1322.g.- on sudjeluje u pohodu protiv Bribirca Mladena II. i u njegovu porazu kod Blizne

-Karlo I. Ivana potkraj 1322.g. imenuje banom Hrvatske, Slavonije i Dalmacije( ubrzo se povlai s banske astiNOVA DINASTIJA- ANUVINCI

-oujak 1301.g.-krunidba napuljskog Karla Roberta u Ostrogonu za ugarsko-hrvatskog kralja ( ta krunidba nije znaila da je novom kralju Karlu I. osigurano budimsko prijestolje jer Karlo R. Nije bio okrunjen krunom sv.Stjepana, niti je krunidba obavljena u Stolnom Biogradu

-njegov vlast osporavali protukandidati, na temelju rodbinskih veza s dinastijom Arpadovi-Hrvatsko Kraljevstvo je gotovo u cjelini podravalo novnog kralja jer su naistaknutije vlastelinske obitelji (Bribrci, Krki knezovi ili Babonii) na elu s Pavlom I. Bribirskim bile na strani napuljskog kandidata

-izuzetci- neki dalmatinski gradovi- Split i Trogir

-papa Bonificije VIII. -zagovornik napuljskih Anuvinaca

-kasnije i ta 2 grada pod prijetnjom izopenja prihvaaju Karla I.

KARLO I PROTUKANDIDATI

-opasni kraljevski protukandidati- eki kralj Veeslav II.

-Oton Bavarski (sin Elizabete-kerka Bele IV.)

-ugarski velikai dovode Veeslava u Ugarsku, gdje je u Stolnom Biogradu bio okrunjen za kralja kao Ladislav V. (1301.-1304.)

-nakon sukoba s pristaama drugog protukandidata Ladislav V. je napustio Ugarsku, a za kralja je okrunjen Oton Bavarski (1304.-1308.)

-utamniio ga erdeljski vojvoda Ladislav i oteo mu krunu sv. Stjepana( Oton B. se 1308. odrie prava na Ugarsku i Hrvatsku

(smirenije stanje- mirnija vladavina Karla

-legat Gentilis de Monte Feltro- pozvao ga papa Klement V. da sredi prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj

-boravi u Dalmaciji i Hrvatskoj od svibnja do listopada 1308.g.

-sreivao crkvene prilike, razrjeavao sporove izmeu pojedinih gradova i feudalaca

-studeni 1308.g.-dolazi u Budim

-lipanj 1309.g.-Karlo I. drugi put okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja

-ni ta krunidba nije bila zakonita jer je krunu sv.Stjepana u svijom rukama jo imao vojvoda Ladislav V.

-legat Gentilis zaprijetio Ladislavu prokletstvom( Ladislav izruio krunu sv.Stjepana ( 1310.g.- ostrogonski nadbiskup u Stolnom Biogradu trei put okrunio Karla I. za ugarsko-hrvatskog kralja

-otpor protiv njega i dalje nastavljen

ANUVINSKE REFORME

-dok su Arpadovii vlast temeljili na kraljevskim zemljinim posjedima i njihovim prihodima, zaputajui kraljevska prava, Anuvinci u sredite postavljaju kraljevska prava-Karlo nastojao ojaati gospodarsku osnovicu Kraljevstva-podupire razvoj gradskih sredita

-u Ugarskoj i Slavoniji omoguava porast broja trgovaca i obrtnika

-poveanje trgovakog prometa, uvoz ,izvoz

-1323.g.-uvoenje stalnog novca- osnovica novane reforme

-najprije kovan denar stabilne vrijednosti koji bi teinom bio jednak banskom denaru u Slavoniji, te se nebi esto mijenjao

-od 1325.g.-poeo se okvati i zlatnik ili florenus-uzorak su bili firentinski zlatnici ili florenusi, te zlatni mletaki dukat

-dao kovati i srebrne groe-ukinuo arpadovsku godinju zamjenu novca

-uveo novi porez- dobit kovnice (18 denara)

-dobit kovnice- redovit porez koji se ubirao pred kunim vratima ili porti-promjene i u vojnikom sustavu- banderijalni sustav- svjetovni i crkveni velikai vode svoje vojnike u rat pod

vlastitim zastavama (bandiere)

NOVO SHVAANJE KRALJEVSKE VLASTI

-Karlo I. nastoji ukloniti utjecaj onih snaga koje ograniavaju kraljevsku vlast, prije svega zasebnost velikakih obitelji

-zadatak obnove kraljevske vlasti u Slavoniji i Hrvatskoj kralj povjerava banovima itave Slavonije-nakon uklanjanja bana Ivana Babonia, Karlo I. 1323.g. za bana imenuje Nikolu Omodejeva

-njegov zadatak-ubnova ugleda kraljevske vlasti u Hrvatskoj

-na graninom podrju Slavonije i Hrvatske odupro mu se Ivan Baboni(ban Nikola nije mogao postaviti kraljevske posade niti u jedan grad u Hr.

-1325.g.- banom itave Slavonije postaje Mikad iz roda Aku

-prvi cilj- obnova banskih ovlasti u Slavoniji

-obnova sudake vlasti bana

-1325.g.- kralj ukida sve povlastice koje nisu bile u skladu s nadlenostima slavonskih banova i nareuje da svi stanovnici Slavonije potpadaju pod vlast bana i sud

-Hrvatska juno od Gvozda i dalje preputena posve nadmoi vlastelinskih obitelji

-u Hrvatskoj se istiu vlastelinske obitelji koje su potiskivale vlast anuvinskog kralja( 1326.g. Karlo poslao bana Mikca radi uzdizanja svete kraljevske krune i jaanja asti kraljevskog velianstva, te obnove kraljevskih prava-Mikca su teko porazili krbavski knezovi Kurjakovii i knez Nelipac

-Karlo I. nije mogao obnoviti kraljevska prava u Hrvatskoj jer ga ,osim Krkhi knezova, nije podupirala niti jedna velikaka obitelj

-1327.g.- ban Mikac pokrenuo rat protiv Babonia

- oduzet im grad Steninjak- njihovo uporite

- Babonii pristali na mir

- iako im je Mikac dao svoj grad Moslavinu, gubitak Steninjaka bio je jak udarac

KARLO I.- DVIJE POSLJEDICE

-djelotvornost kraljevske vlasti prvog Anuvinca u Slavoniji bilaje temeljito razliita od stupnja njegova utjecaja juno od Gvozda

-u Slavoniji mogao provoditi reforme, jaati kraljevsku vlast, nadmo velikaa ili podupirati razvoj slobodnih kraljevskih gradova

-prostor juno od Gvozda ostao je izvan njegova neposredna djelovanja

-skrio mo Bribiraca

-porazio Mladena II. kod Blizne 1322.g.

-nakon Blizne i bribiriskog poraza 1322.g. Hrvatska je bila preputena vlastelinskim obiteljima, koje nisu mogle zamijeniti Bribirce u njihovoj politikoj ulozi u sredinjem djielu istonojadranske obale

(Hrvatska je ostala i bez bribirske i bez anuvinske zatite- to je bio razlog dvostruko negativnom razvoju na jadranskom dijelu hrvatskog prostora: on je izvrgnut dvostrukom, mletakom i bosanskom pritisku-MR je podupirala dalm.gradove (Trogir, ibenik) protiv Mladena II. ( stvara preduvjete za irenje vlastitog dominija i na preostale dalm.gradove

-po.1322.g.- pod utjecajem MR sklopljen savez izmeu ibenika i Trogira protiv Mladena II.

- kada je bribirski knez opustoio njihovo kopneno zalee, gradovi su prihvatili vlast MR

-15.3.1322.g.- ibenik prihvaa zatitu Mletaka uz napomenu da se uvaju asti i prava gospodina kralja ugarskoga

Karla I.

-14.5.1322.g.- mletaku vlast prihvatio i Trogir

-irenje mletake vlasti nakon 1322.g. vie nitko nije mogao sprijeiti

-18.8.1327.g.- Split prihvaa mletaku vlast

-6.1.1329.g.-Nin prihvaa mletaku vlast

-1331.g.-posljednja istarska komuna,Pula, prihvaa mletaku vlast( Venecija u tom asu je zavladala itavim

istonim Jadranom (od Krka i Osora na sjeveru, do Dubrovnika na jugu)

-suprotnosti u hrv.drutvu juno od Gvozda, od dalm.gradova do vlastelinskih obitelji ,s jedne, i izmeu velikaa i kraljevskih gradova, s druge strane bili su podloga stvaranju mletakog dominija na istonom Jadranu

-u prostorno mrvljenje Hrvatskog kraljevstva ukljuuje se i Bosna bana Stjepana II. Kotromania

-vladajui Bosnom, Mladen II. je titio bana Stjepana II.Kotromania, sina Stjepana I.

-poslije 1314.g.-Mladen mu je prepustio upravu u Bosni

-1322.g.- Stjepan II. pridruio se anuvinskom protubribirskom savezu

-nakon Mladenovog poraza, Bosna se oslobodila bribirskog vrhovnitva i dola pod izravnu vlast Karla I.

-Stjepan II. je postao Karlovim vazalom, ali kao ban samostalno vlada Bosnom

-u razdoblju Stjepana II. Bosna ulazi u razdoblje prostornog irenja, prema podruju Hrvatskog Kraljevstva, pomie Bosanske banovine prema Jadranu

-1325.g.- Bosni prikljuio Humsku zemlju, podruje od Dubrovnika do Neretve

-do proljea 1326.g.- proirio vlast i na Krajinu od Cetine do Neretve

-u sastav banovine ukljuio i podruje tri polja: Duvanjsko, Livanjsko i Glamoko,ili Zavrje, Bosna se proiruje na velik dio srednjovjekovne Hrvatske, te izbija na JadranDOBA LUDOVIKA (1342.-1382.)-sin i nasljednik Karla I. oslanja se na oeva postignua-kraljevsku vlast dovodi do najvie razine i oko centraliziranog dravnog ustrojstva okuplja sve zemlje krune sv.Stjepana-osnovica obnove utjecaja kraljevske vlasti u Hrvatskoj i Dalmaciji bili su dinastiki odnosi i prostorno iroke politike zamisli-Anuvinci-povezani dinastiki s vlastitim ishoditem u junoj Italiji i napuljskom kraljevstvu, s druge strane s poljskim kraljevstvom( Ludovikova majka bila sestra poljskog kralja Kazimira)

-Karlo i Ludovik stvorili anuvinski dinastiki prostor od europskog sjevera(Poljska) prema jugu tj. Napulju sa sreditem u ugarsko-hrvatskom kraljevstvu-Karlo I. 1309., poslije smrti Karla II., postao batinik napuljskog krajevstva, nije mogao preuzeti napuljsku batinu, prijestolje pripalo Robertu tj. njegovu sinu Karlu, kalabrijskom vojvodi-Karlo 1328.- umro imao 2 keri- Karlo I. elio spojiti napuljsko kraljevstvo i ugarsko-hrvatsko kraljevstvo-prijestolje dobio njegov sin Andrija, jaaju dinastiki sukobi, Andrijin poloaj ugroen-u sreditu Katarina Valoisa(ena robertova brata)

-1345.g.-Andrija ubijen kod napulja-nakon Andrijine smrti u sukob oko napuljskog prijestolja ukljuuje se brat Ludovik-1347.g.- krenuo u vojni pohod prema Italiji, ali nije osigurao prijestolje, vartio se u Ugarsku

-problem spajanja napuljskog i ugarskog kraljevstva je pojas mletake vlasti na istonom Jadranu, toj ideji nije naklonjeno ni papinstvo

-1350.g.-drugi vojni pohod u junu Italiju, osvojio Napuljsko Kraljevstvo, ali nije uspio odrati prijestolje, pa se povukao, medutim jaa u Poljskoj i preuzima prijestoljePRODOR PREMA JADRANU

-Ludovika od jadranske obale odvaja vlastelinska Hrvatska, u kojoj se nakon Bribiraca isticao knez Nelipac s uporitem u Kninu

-1344.g.- umro Nelipac

-Ludovik usmjeren na Hrvatsku, poslao slavonskog bana Nikolu Bania koji je bezuspjeno opsjedao Knin

-1345.g.- Ludovik doao do Bihaa -osvaja hrv uporita-dogovor u Kninu s Nelipiem koji je predao 4 utvrde: Poitelj, Srb, Ostrog i Unac,dok je Knin i Breevo drao dok mu kralj nije predao Cetinu (kraljevsku utvrdu Sinj) i Klis

-dalmatinski gradovi mu iskazali odanost iako su priznavali vlast Mletaka-to isto napravio i Zadar, ali je zakasnio jer se Ludovik vratio iz Bihaa u Ugarsku, Venecija je to smatrala izdajom i poslala brodovlje koje je opsjelo grad 1345.g.-Ludovik poslao pomo na elu s 2 bana- Nikola Bani i Stjepan II. Kotromani , preslabi, pa su se povukli

-Zadar odbijao napade, 1346.g. Ludovik doao s vojskom i doivio teak poraz

-1346.g.- mir s Venecijom- ponovno uspostavljena mletaka vlast

-Ludovik potpisao primirje 1348.g. jer je vodio pohod na Napuljsko kraljevstvo, a nije se mogao boriti na 2 strane

-1346.g.- Pavao II. Bribirski knez umro, pa je Ostrovica postala sredite zanimanja Mletaka i Ludovika

-u zamjenu za Ostrovicu Ludovik je dao Zrin u Slavoniji

-gubitak Ostrovice jak udarac bribirskim knezovima

-ostao Mladen III. (klika loza bribiraca)- neprijateljski raspoloen prema Ludoviku,oslanjao se na Mletke i na srpskog cara Stefana Duana

-nakon Mladenove smrti Ludovik dobio Klis, Skradin i Omi

RAT S MLECIMA

-1356.g.- Ludovik krenio na sjever Italije, banovi napadali dalmatinske gradove i pustoili zalee

-gradovi priznali vlast ugarsko-hrv kraljevstva( Split, Trogir, ibenik)

-vojska ula u Zadar , mletaka posada ostala u zadarskom katelu-1358.g. Ludovik potvrdio Zadru povlastice, vlast prihvatili Bra, Hvar i Nin

ZADARSKI MIR 1358.

-raspad mletake vlasti u Dalmaciji-Ludovik imao kljune utvrdre( Ostrovica,Knin,Klis)

-Mleani tvrdili da Dubrovnik, Korula i Mljet nikada nisu priznavali vlast ugarsko-hrv kraljevstva, pa ne pripadaju u Dalmaciju tj.u Ludovikov posjed, kasnije prihvaaju uvjete-Mir sklopljen u samostanu sv. Frane u Zadru 1358.

OKUPLJANJE KRALJEVSTVA-nakon zadarskog mira cijela Dalmacija prikljuena cjelini hrv kraljevstva, ukljueni i Dubrovnik, vratio dijelove koje je uzeo bosanski ban Stjepan II. Kotromani, primoravi Tvrtka I. da mu preda Zavrje i Hum

-uvodi kraljevski porez- marturinu, organizirao porezni sustav i Kraljevsku komoru soli i tridesetine (sjedite Zadar), a najvaniji prihod u Dalmaciji bio je porez na sol-Gradec- gradsko sredite u Slavoniji , na prometno pogodnom putuOSAMOSTALJIVANJE DUBROVNIKA

-Anuvinska promjena omoguila samostalnost komune

-u 15.st postaje zasebna jadranska/mediteranska republika

-Ludovik je oduzeo slobodan izbor kneza ili potestata

-1358.g.- Dubrovnik se podvrgava kralju, ali trai priznavanje upravne samostalnosti( rasprava u Viegradu, kralj izdao viegradsku ispravu za Dubrovnik

-Dubrovani prihvatili zakletvu vjernosti kralju, plaanje godinjeg danka od 500 dukata, isticanje kraljevskih zastava, sami mogu birati kneza, ali kraj mora odobritiNOVI RAT S MLECIMA

-Zadarski mir nije razrijeio pitanje politike i pomorske prevlasti na Jadranu

-Ludovik je uklonio mletaku vlast iz dalm.gradova, nije imao brodovlje-Saveznitvo s vladarima i dravama koje su u neprijateljskom odnosu s Mleanima-Padova(franjo carrara), Genova

-1372.g. Ludovik s Carrarom ratuje u Italiji protiv Mletaka- doivljava neuspjeh

-1377.-1381.g.- mletako-genovski rat -rat izbija zbog otoka Tenedosa koji je bio strateki vaan (ulaz u Dardanele)

-saveznik Genove bio Ludovik

-pobjeda Mleana(Tirensko more), uplovili u Jadran u lipnju 1378.g. i opustoili Kotor, neuspjeno osvajaju Zadar, ali pljakaju ibenik

-proljee i ljeto 1379.g.-odluujui sukob na sj.Jadranu

-veljaa 1379.g.-mletaki admiral Pisani doivio neuspjeh kod Togira

-rat zavren u Torinu 1381., Mleci su se obvezali plaati godinje odtete Ludoviku, ali su zadrali

monopol nad prometom soljuVRHUNAC SREDNJOVJEKOVLJA-na razini prostornog i politikog razvoja, povezao dalmat.gradove sa Hrvatskom i Slavonijom-gospodarski polet

-nakon Ludovikove smrti nije bilo vladara koji bi to mogao odrati-Hrvatska kroila u tee razdobljeBOSNA I HUM

-od 12.do 15.st.-politiko- teritorijalna drava

-Bosna se prvi put spominje sredinom 10.st u De administrado imperioHUMSKO KNETVO

- prostiralo se na teritoriju dananje Hercegovine i djeliu hrv obale od Peljeca do Cetine -prvotna jezgra oblast Neretljana, od 12.st. vlast humskih knezova (postaju samostalni nakon

1102.g.) iri i na zapad (Imotski) i na istok (Zahumlje) -1186.-1190.g.-humski knez- Miroslav

-13.st-knez Petar- prvi nosi titulu velikog kneza humskog-14.st -humsko knetvo potpada pod vlast bana Hrvata Pavla ubia,on predaje upravu Nelipiima, time se gasi humsko knetvo, potpada pod vlast Stjepana II. Kotromania-15.st naziv humska zemlja osvaja Sandalj Hrani KosaaBOSANSKA BANOVINA (12.-14.ST.)

-Bosna bila sastavni dio Hrvatske za vrijeme kralja Tomislava, ve tada je bila banovina, poslije graanskog rata u Hrvatskoj u vlasti je rakog kneza Klonimirovia, nakon njegove smrti ponovno je pod Hrv, na kraju pripada pod makedonskog cara Samuila-Bizantski car Bazilije II.poraava Samuila-bosna postaje dio Bizanta, ulaskom u personalnu uniju Bosna tezi postati drvom-u ratu Gejze II. I Emanuela Komnena sudjelovao ban Bori-1.poznati bosanaski ban, pobjeda hrvatsko ugarske vojske kod Beograda- mir 1156.g.-prije bana Boria Bosnom vladao herceg Vladislav(sin Bele II.)-nakon prestanka bizantske vlasti u Bosni 1180.g. za bosanskog vladara imenovan ban Kulin (1180.-1204.) (udario temelje daljnjem samostalnom razvitku Bosne, proirio granice Bosne na zapad (Luk, Pliva,Vrbanja) ; nakon njegove smrti ban postaje njegov sin Stjepan (stiu dominikanci) jer on nije uspio osigurati katolianstvo-nakon Stjepana ban postaje Matej Ninoslav(1233.-1250.)(sukobio se s Kolomanom-papa Grgur IX.obeao pomo Kolomanu u istjerivanju heretika iz Bosne-Kolomanovi kriarski pohodi trajali od 1234.-1239.g.

-Koloman osvojio dio Huma i Bosne-nakon njega prodire Bela IV.(1235.-1270.) u Bosnu u proljee 1244.g. i uspostavio je kraljevsku vlast koju Ninoslav nije priznavao-Ninoslava nasljeuje sin Stjepan- zakljine se Dubrovniku da ce uvati mir-1250.g.- Bosnu preuzima ban Prijezda (o.1250.-1287.) -uspon i sve vea samostalnost Bosne, Bela IV. mu dao upu

poradi vjerodostojnosti katolianstvu

-nasljedio ga sin Prijezda II. (1287.-1290.) s njim vlada brat Stjepan I. Kotroman (1290.-1302.)-nakon njih Bosnu dobiva hrvatsko-dalmatinski ban Pavao ubi,(dominus Bosne), vlast preputa bratu Mladenu I.(1302.-1304.), sukobljavao se s Kotromanom( Kotroman u zadao odluan udarac potisnuvi ga u zapeak vlasti u Bosni-cijelo vrijeme Mladen je u sukobu s dijelom Kotromanovih Bonjaka od kojih je i poginuo 1304.g.-Mladen otima posjede knezu Hrvatinu,pa se on ali Pavlu, Mladen je ubijen-vlast pripada Bribircima tj. Mladenu II. (1305.-1322.) banus Bosniensis -koji se sukobio sa Kotromaniem i Vukcem Hrvatiniem potpomognuti od Mleana i hrv-ugarskog kralja, Mladenu II. je pomogao Karlo I. Anuvinac-1322.g.-Bitka u Poljicima- Mladen poraen-Stjepan II. Kotromani(1326.-1242.) preuzeo vlast nakom Mladenove smrti, proirio je Bosnu i izbio na more, Bosna je trgovala s Dubrovnikom, kovao je srebrni novac,razvijaju se rudarski centri: Olovo, Srebrenica -oenio se Jelenom( pribliena dva velikaka roda: Kotromanii i ubii

-nasljeuje ga brati Tvrtko (1353.-1391.)

-na po. svoje vladavine izgubio oblast svoje strievine- izmeu Cetine i Neretve ( Ludovik mu uzima posjede,a on nije dovoljno jak da se obrani, pomo trai od srpskog cara Duana

-Tvrtka su zbacili s prijestolja bosanske velmoe i na vlast doveli njegovog brata Vuka

-pomo mu je dao Ludovik ( Tvrtko se vratio na bansko prijestolje, ali je moramo primiti brata za suvladara i priznati Ludovikov suverenitet-vjetom politikom postpuno T.savladava otpor velikaa te uvruje svoj poloaj u Bosni

-priprema se za osvajanje susjednog teritorija Srbije i dijelova Hrvatske

CRKVENI I KULTURNI PROSTOR HRVATA-Splitski sabori 925. i 928.-odbacuju ideju ninskog biskupa Grgura o stvaranju jedinstvenog crkvenog podruja na podruju Hrvatskog Kraljevstva-1089/91.g.- utemeljenje zagrebake biskupije-razvoj crkvenog, drutvenog, gospodarskog i politikog ivota -ostvaruju se stoljetne tenje za jedinstvenim hrvatskim crkvenim teritorijem

-sam in osnutka prvog biskupskog sjedita na hrvatskom sjeveru treba promatrati u opem kontekstu grgurovkse obnove, aktualizirane kraljevanjem negdanjeg slavonskog bana Dmitra Zvonimira (1075.-1089.)-splitski nadbiskup eli da se Zagrebaka biskupija izuzme iz nadlenosti ugarske crkve i da se sa Splitom ujedini u jedinstvenu hrvatsku Crkvu-kranstvo bosne i huma u crkvenoupravom smislu je pod jurisdikcijom splitskih, tj dubrovakih nadbiskupa, biskup Ponsa izuzeo bosansku crkvu iz nadlenosti dubrovake metropolije, organizirao je jedinstvenu Bosansku biskupiju- Crkvu bosanskuZAGREBAKA BISKUPIJA-Felicijanova povelja 1134. -utemeljenje biskupije povezuje s Ladislavom I. svetim, ne precizira godinu njezina utemeljenja, ali navodi razloge kraljevskog ina (one koje je bludnja idolopoklonstva udaljila od tovanja Boga, briga je biskupa da privedu na put istine); prisutni na inu utemeljenja-Acha, Kuzma i Jula-Dogaaj utemeljenja zbio se izmeu Zvonimirove smrti i zavretka 1090.-Zagrebaka biskupija sakralni objekt i pravna osoba u kraljevskim ispravama iz 13.st-Uspon zagrebake biskupije poinje s biskupima Stjepanom II. (1225.-1247.) i bl.Augustinom Kaotiem(1303.-1322.)-Graniila je s peukom, bosanskom,kninskom i krbavskomHRVATI I KRIARSKI DUH-5. Kriarski rat(1217-1221.) sudjelovao hrv-ugarski kralj Andrija II.-Junofrancuski kriari u Hrvatskoj prvi puta 1096/97.-nepovjerljivost puanstva prerasta u neprijateljstvo kada sudionici 4. Kriarskog rata u interesu Venecije, opsjedaju i rue Zadar-1202.g.- Hrvatska se pod nazivom Esclavonie(slavonija) pojavljuje u svezi s kriarskom opsadom Zadra-Toma Arhiakon pripovijeda da se na pozv pape Inocenta III. na kriarsku vojnu odazvao skoro cijeli svijet, dosli su u veneciju trazili prijevoz iz brodovlja mleana, mleani traze da krizari u zamjenu za brodovlje osvoje Zadar 1202.VITEKI REDOVI-Templari, ivanovci,regularni kanonici Svetog groba-Templari: siromani Kristovi vitezovi, templarski posjedi-samostani sv. Grgura u Vrani, sv. Jurja u Senju, Zagrebu, Pakracu, graditelji crkava, utvrda i mostova, nakon ukidanja templara ,posjedi su povjereni ivanovcima, vojnie vrline iskazali u bitci na rijeci aju (1241.g.)-Ivanovci: red milosrdne brae sv. Ivana, 1.put se spominju 1184.-ninski biskup ima daje crkvu sv. Petra -Regularni kanonici Svetoga groba- djeluju od 13.st, organizatori hospicija za hodoasnike i siromahe, mjesta uz savsko-dravsko meurjejeREDOVNITVO U KULTURI I PROSVJETI

-3 idejno razliita pokreta:

1.prvo razdoblje: redovnitvo se pojavljuje kao ideja o povlaenju u samou; uz benediktince sjeverno od Gvozda cisteriti

2.razdoblje:13.-15.st., tradicionalno monatvo ustupa mjesto redovnitvu s naglaenim izvansamostanskim djelatnostima i intelektualno-pastoralnom sadrajem; prosjaki redovi, zajednice pustinjaka

3.razdoblje: poetno razdoblje humanizma s vjerskim previranjima na podruju cijele zapadne kr.ekumene pogodno je za djelatnost isusovaca i kapucina-Cisterciti-ograniuju se na unutranjost hrv,pretezno na prostor zagrebake biskupije, dolaze iz Burgundije(crno-bijeli redovnici), najstarija opatija podignuta je u Topuskom(opatija sv. Marije),nosioci gotikog graditeljstvaPROSJAKI REDOVI-13.st pojavljuju se dominikanci i franjevci-ive za siromane i sa siromanima-Dominikanci-odriu se posjeda i benificija,otvaraju brojne samostane, augustin Kaoti otvorio prvi vii studij u Hrvatskoj-postavsi tako 1.sveuilitem u hrv-Franjevci dolaze jo za ivota utemeljitelja(franje asikog),prosvjeduju protiv anarhije, mrnje i sektatva, grade samostane u trogiru, puli,dubrovniku,zadru, organiziraju kole,osnivaju hospicije za bolesne i siromane-Pustinjaki redovi- pavlini i augustinci, ljubitelji samoe i pustinjakog ivota-Augustinci-nastao u 13.st, imaju samostane u Iloku, Vaki, Senju-Pavlini-idejni zaetnik ostrogonski kanonik Euzebije,red potvrdio papa Urban IV., najstariji samostan u hrv.utemeljen 1244.u Dubici, organizirali su srednje i visoko kolstvoCRKVA,KOLSTVO I ZNANOST

-kolstvo i znanost izvode se pod okriljem crkava i samostana-osnova srednjovjekovnog kolstva -7 slobodnih vjetina podijeljenih na trivium i qadrivium-uloge u srednjovjekovnom drutvu-kler i redovnitvo mole, plemstvo se bori, seljak(slobodan ili ne) obrauje zemlju, crkva se suprotstavlja plemstvu-kolski sustav usavrit e se pojavom crkvenih redova u 13.st-studij zagrebakih dominikanaca bio je usredotoen poucavanju slobodnim vjestinama,pravu i teologiji-organizacija kolstva potie prevoditeljsku djelatnost-Herman Dalmatin-djela: O bitima, Liber imbrium, De circulis,sudjelovao je u pisanju Toledskog korpusaDRUTVO I GOSPODARSTVO-u razdoblju Arpadovia i Anuvinaca dolazi do drutvenog sazrijevanja i gospodarski uspon-poveava se broj stanovnitva, razvijaju se gradovi,oblikuju drutvene zajednice i stalei, ire se trgovake komunikacije, razvija se brodarstvo,poslovne tehnologije novca,poveava se broj obrtnikih struka, a novac se ulae u proizvodnju i promet,iri se ustrojstvo Crkve,dolazi do uspona stvaralatva(umjetosti i znanja),pojavljuju se novi redovi-drutveni rast se izmeu 1100. I 1400.god u dalmatinskim gradovima jae iskazuje nego u kontinentalnim podrujima-meu dalamtinskim gradovima isticali su se oni s veim i gospodarski plodnijim komunalnim podrujima(Zadar) ili proizvodno bogatijim kontinentalnim zaleima(Dubrovnik)-Slavonija je bila drutveno razvijenija od Hrvatske juno od Gvozda zbog znaajne mree gradskih naselja-sve drutvene pojave u hrv od 1100.-1400.g. slijede razvoj drutva na europsko-mediteranskom Zapadu-Razvoj beneventane, karoline i gotice usporedni su sa ZapadomSTANOVNITVO-poveava se broj stanovnika jer se razvijaju gospodarske djelatnosti-na istonoj obali Jadrana poveava se broj stanvnika zbog razvoja urbanog prostora, nastaju predgraa ili varoi (primjeri: Zadar, Split, Trogir, Dubrovnik)-demografski rast zahvaa Slavoniju u 11. i 12.st-poveanju stanovnitva suprotstavljaju se drutveni poremeaji: ratne neprilike i oskudica hrane(ita), epidemija(kuga)-prva epidemija kuge na hrv podruju bila je tzv. crna smrt 1348., primjer je Dubrovnik i Split(nakon kuge u gradu je zavladala glad) -i nakon poremeaja, dalmatinski gradovi su se brzo demografski oporavljali-u anuvinskom razdoblju gradovi na istonom Jadranu brzo su nadoknaivali demografske praznine zbog migracija doljaka iz seoskih zalea-gradovi statutima potiu doseljavanje obrazovanih ljudi(osim podupiranja demografskog rasta, poboljavaju strukovni sastav drutva-veina gradova nije imala dovoljno vlastita ita za prehranu stanovnitva osim Zadra-potkraj razvijenog srednjeg vijeka najvei gradovi po broju stanovnika su Zadar i DubrovnikRAZVOJNI POREMEAJI-od 1100. do 1400. dolazi do poveana broja stanovnitva u Hrvatskoj, ali isto i do ratnih neprilika i oskudice hrane (ita), epidemija i slino

- Zadar u 13. i 14. st. doivljava vie opsada1202., 1345 i 1346. g. bile vrlo opasne

-epidemija kuge bila negativni initelj

-nazvana je crna smrt 1348. godine

-kuga izbila 1347. na Crnom moru

-kuga zahvatila dalmatinske gradove: Zadar, Dubrovnik, Split

-nakon kuge u Splitu zavladala glad

DEMOGRAFSKA RAVNOTEA

-i u razdobljima poremeaja od ratnih opasnosti do epidemija kuge odravali demografsku ravnoteu

-gradovi nisu mogli prihvaati vei broj ljudi od onog koji se mogao smjestiti na njihovom podruju i vlastitim sredstvima osigurati svakidanji ivot

-prema gradovima se usmjeravaju struje doljaka iz seoskog zalea

-gradovi nisu mogli primiti sve one koji su migracijama do njih dopiraliprovode promiljen izbor doljaka-odredbama gradskih statuta potiu doseljavanje obrazovanih i sposobnih ljudi

-doljak koji je bio pravnim poloajem stranac (forensis) mogao je postati graaninom (civis) podupiru demografski rast

-u Splitu u 14. st. bedemima se ogradio novi dio grada (civitas nova), stvaraju se nova predgraa (borgo) koji prihvaa doljake iz zalea

-u Dubrovniku je taj novi dio bio prostor obrtnike djelatnosti i obrtnikih radionica

-veina dalmatinskih gradova nije imala dovoljno vlastita ita za prehranu stanovnitva

-samo je Zadar mogao donekle podmirivati potrebe za itom, drugi gradovi uvoze ito

-itna politika jedna je od najvanijih djelatnosti u dalmatinskim gradovima

-broj stanovnika u gradovima u Hrvatskoj nije bio znatno drugaiji od broja stanovnika u europskim gradovima

-srednji grad imao oko 2000 do 10 000 a manji od 500 do 2000

-skupini srednjih gradova pripadala veina istonojadranskih gradova i najrazvijeniji kraljevski grad u Slavoniji-Zagrebaki Gradec

-oko 1400. Zadar i Dubrovnik su brojem stanovnika bili najvei dalmatinski gradoviZadar-7000 a Dubrovnik 6000 stanovnikaNARODNOSNO USTROJSTVO-Hrvati se proimali sa slavenskom osnovom, zatim i s romaniziranim i ilirskim stanovnitvom

-najvaniji su bili dodiri Hrvata sa slavenskom osnovicom i s romanskim stanovnitvom

-regionalno ime SlavonijaSlovinja (uva svoju izvornu slavensku osnovicu, usredotoenu od prve polovice 13. st. u nazivu regnum Sclavoniae) -na istonom Jadranu u opseg Hrvatskog Kraljevstva u 12. i 13. st. ukljuuje se jedna od ranosrednjovjekovnih Sklavinija, Paganija ili Neretljanska kneevina

-prema odredbama Zadarskog mira 1358. g. nekadanji veliki neretvanski otoci, Bra, Hvar i Korula integrirani su u pojam Dalmacije

-Zadrani su 1177. doekali papu Aleksandra III. uz pjevanje lauda i kantika na slavenskom jeziku tj. na hrvatskom jeziku

-opisujui poraz Bribiraca Mladena II. 1322. splitski kroniar Miha Madijev u svojoj Historiji istie da je ban Ivan Baboni progonio Mladena sve do Blizne, gdje je zametnuo veliku bitku s Vlasima

-Vlasi se zimi sa svojih pasita na obroncima Dinarida sputaju do prirodno pogodnijih podruja u zalee dalmatinskih gradova ibenika i Zadra

-ibenani se u 14. st. sukobljavaju s vlakim stoarima, a Zadrani ih u isto vrijeme ukljuuju u djelovanje vlastitog drutvaULOGA DOLJAKA

-doljaci ne mogu bitnije promijeniti ustrojstvo grada-unose samo nove drutvene znaajke

-postaju initeljima gospodarskog i intelektualnog razvoja

-struje doljaka se nazivaju gostima (hospites)-prodiru s jadranskog prostora sve do Slavonije

-doljacima se osiguravaju kraljevski privilegiji privilegij hercega Kolomana Vukovaru iz 1231. te privilegij iz 1234. Hercega Kolomana Virovitici osigurava se slobodno doseljavanje i seljenje stanovnitva

-1198. herceg Andrija podvrgava stanovnike gradskog naselja ispod biskupskog Zagreba sudskoj vlasti zagrebakog biskupa

RAZVOJ GOSPODARSTVAVRIJEME RASTA-irenje i uspon gospodarskih djelatnosti izmeu 1100. i 1400. obiljeava sve dijelove Kraljevstava

-gospodarski uspon bio najjai na istonoj obali Jadrana, u drutveno i gospodarski razvijenijim gradskim sreditima u Hrvatskoj

-slavonsko meurjeje bilo je drugo podruje gospodarske razvijenosti Hrvatske

-mree vlastelinskih i kraljevskih gradova u Slavoniji, najvie Gradec bila je uporite trgovini i trgovakim putovima izmeu panonske ravnice i istonog Jadrana

-u Slavoniji juno od Save gradski ivot je bio slabije razvijen-Senj-smjeten na dodiru jadranskih i panonskih trgovakih putova

GOSPODARSKI SUSTAVI-oblik politike vlasti i razina politikog djelovanja na gospodarstvo su bili najvaniji

-Arpadovii i Anuvinci djeluju na gospodarstvo u Hrvatskoj prije svega kraljevskim poreznim i novanim sustavom

-zemljini porez (Slavonija-marturina) ili trgovaki porez (Slavonija-tridesetina) nedvojbeno utjeu na drutveni i gospodarski poloaj trgovca, kmeta ili zemljovlasnika

-u doba Arpadovia novac je prvenstveno bio vrelom kraljevskih prihoda

-gradske zajednice isto ubirale poreze-gradske uprave su se morale skrbiti i za nain obraivanja vinograda, za dovoljne koliine ita, za uvjete prodaje prehrambenih proizvoda na gradskoj trnici ili nain peenja kruha

-gospodarsku politiku dalmatinskih gradova najbolje ocrtavaju odredbe njihovih statuta-Venecija ve od 13. st. usmjerava neke gospodarske djelatnosti, najprije trgovaki promet a kasnije i proizvodnju soli, to kraljevska vlast nikad nije inila-pribliava mletaku ekonomsku politiku komunama u Dalmaciji

-Dubrovnik 1236. ponovno priznao mletaku vlast, u popisu uvjeta bile su odreene i carine na koje su bili obvezni dubrovaki trgovci prilikom dovoza robe u grad na lagunama (iz Bizanta-5%, iz Egipta i Tunisa 20%, a za robu iz Sklavonije u Veneciji nisu nita plaali)

-nakon zadarskog ustanka protiv mletake vlasti (1345.-1346.) Venecija je 1347. Zadru nametnula otri carinski sustav za izvoz i uvoz robe-visina carine ovisila o izvoznom odreditu

-Venecija je 1351. odredila da zadarski rektori ne smiju dopustiti izvoz soli iz Zadra i Paga drugamo nego u Veneciju

-konano ugovorom o prodaji soli izmeu Zadra i Venecije 1352. bilo je odreeno da cjelokupna sol proizvedena zadarskom podruju, izuzevi manju koliinu soli koja je bila namijenjena izvozu u stoarsko zalee, pripada Republici, uz unaprijed odreenu cijenu

-Venecija je 1352. Pagu oduzela sve soli iz pakih solana

ZEMLJINA PROIZVODNJA I STOARSTVO-zemljina djelatnost nedvojbeno je bila kljuna drutvena pojava

-poljodjelstvo-temeljna poljoprivredna grana-statistiki initelji u poljodjelstvu su bili vrsta zemljita, klimatske okolnosti i vrsta kulturavlasnik i obraiva zemlje nisu mogli utjecati

-meurjeje izmeu Drave i Save bilo je podruje velikih zemljinih vlastelinstava na kojima je prevladavalo ratarstvo

-na krevitom istono jadranskom pojasu vinogradarstvo je bila najvanija kulturane znai da nije bilo i oranica i ratarskih kultura, niti da u slavonskom prostoru nije bilo vinogradarstva (u Slavoniji su vinogradi bili sastavni dio vlastelinstava)

-sredinji dio Hrvatske bavio se stoarskom proizvodnjom

-na oranicama se preteno upotrebljavao dvostruki plodoredobraiva je svake godine sijao samo polovicu zemljita pod oranicama, a druga je polovica bila na ugaru, prirodno obnavljajui svoju plodnost

-trostruki plodoredizmjenjivanje jare i ozime ratarske kulture, a na ugaru je bila samo jedna treina oranica

-sama proizvodnost bila je niskapojava oskudice ita, pa i gladi

-na podrujima s oranicama stvaraju se vlastelinstava s kmetskim selitima

-zemljini posjed se dijeli na 2 glavan dijela: na rustikalno ili urbarijalno zemljite na kojem se nalaze kmetska selita i na vlastelinovo zemljite ili alodij

-kmet je naseljen na selitu, na njemu ima zaprenu stoku, obrauje oranice, a vlasniku selita daje podavanja ili rentu

-kmet mora obraivati vlasnikov alodij, na jadranskom pojasu nazvan zgonradna obveza ili tlaka koja najvie optereuje kmeta jer i oranice na selitu i oranice na alodiju mora obraivati u istim godinjim, proizvodnim razdobljima

-od 13. st. u Slavoniji zemljovlasnici poinju pretvarati naturalne i radne obveze u novana davanjakomutacija

-na Jadranu kmet cijelo vrijeme mora obraivati vlasnikov alodij ili zgon i davati naturalnu rentu

-nasuprot oranicama koje je obraivao kmet naseljen na selitu, vinograde je na istonom Jadranu obraivao teak (zapator), stanovnik grada, najee njegovih varoinaturalna obveza teaka manja ( plodova)

-teak je mogao preuzeti zemljite ad pastinandum tj. da na njemu zasadi lozu i uzgoji novi vinograd, a mogao je uzeti ve podignuti vinograd na obraivanje ili ad laborandum ( plodova)

-loza koju je teak podizao na tuem zemljitu bila je u njegovom vlasnitvu i mogao ju je prodati

-pravni poloaj kmeta u Slavoniji i Hrvatskoj bio je bitno razliit od drutvenog poloaja teaka i kmeta u istono jadranskim komunama

-kmet u slavonskim i hrvatskim vlastelinstvima bio slobodan, ali je bio podvrgnut sudskoj vlasti feudalnog zemljovlasnika-dalmatinski teak i kmet bili su pripadnici komunalnog drutva, u pravnom pogledu jednaki svakom drugom lanu komune, bez obzira na staleki poloaj

-dalmatinski teaci i kmetovi sklapali su ugovor o obraivanju s vlasnikom oranice ili vinograda, a u moguim sporovima nadleno je bilo komunalno sudite ili kurija

-poljodjelstvopovezano sa stoarstvom-stoarski proizvodi bili vani u odijevanju i prehrani

-kmet je na selitu morao drati zaprenu stoku jer bez nje ne bi mogao obraivati oranicu

-Toma Arhiakon pripovijeda da je 1225. knez Domald oteo Splianima 30 000 ovaca, a Toljan iz Huma 1237. 80 000 grlapretjerivanje

-na poetku 14. st. u Zadru je zakup poreza na promet stokom i mesom iznosio 3125 mletakih libara, a 1366. popeo se na 3700 libara ili 1000 dukata

-u Zadru je utjecala i trgovina vlakom stokomvlasi su stoku i stoarske proizvode dovozili s pasita na obroncima dinarskih planina i ukljuivali u zadarsku trgovinuOBRTI I SOLANE

-obrti su zadovoljavali svakidanje potrebe ljudi

-rad obrtnika bio je proiren na svim dijelovima Hrvatskog Kraljevstva, i u seoskim i u gradskim drutvima, ali se samo u gradovima mogao razviti poseban drutveni sloj obrtnika

-u Dubrovniku oko 1300. postojalo 8 obrtnikim struka: graevinska, drvodjelska, kovinarska,zlatarska, tekstilna, koarska, kemijska i prehrambena

-u Dubrovniku 1300. koarskoj struci pripadalo 114, a tekstilnoj 84 obrtnika-razvoj obrtnitva u Hrvatskoj izmeu 1100. i 1400.

-sol zarana postaje monopolom politike vlasti od komunalne do mletake

-najvanije solane u Stonu i na otoku Pagu

TRGOVINA I POMORSTVO

-kopneni i pomorski trgovaki putovi spajaju regionalne dijelove Hrvatskog Kraljevstva

-zemljini, stoarski i obrtniki proizvodi: stoka, sir, vuna, med, koa, vino, grubo vuneno sukno ili raa, sol i sl. najei su predmeti trgovine

-uporitem trgovakog poslovanja je grad

-Dubrovnik 1148. sklapa prvi meujadranski ugovor s apulijskim gradom Molfettom

-1169. Split i Dubrovnik se ugovorima o prijateljstvu povezuju s Pisom na Tirenskome moru, s kojom 1188. i Zadar sklapa ugovor o uzajamnom prijateljstvu, 1189. Dubrovnik sklapa ugovor s bosanskim banom Kulinom

-bosanski ban Kulin jami sigurnost dubrovakim trgovcima u Bosni bez ikakvih namata u trgovanju, osim dobrovoljnih poklona banu

-bribirski knez i bosanski ban Mladen I. ukljuuje se u osiguravanje poslovnih komunikacija izmeu Bosne i Jadrana pa 1302. posebnim privilegijem jami Splianima sigurnost pri njihovu trgovanju u Bosni

-stvaranje komuna na istonoj obali Jadrana u 12. i 13. st.

-naglo irenje zadarske trgovine solju nakon 1358.

-u prvoj polovici 14. st. vrijednost dubrovake kreditne trgovine raste

-dubrovaki trgovci izvoze srebro, olovo i druge kovine, zadarski se trgovci ukljuuju u trgovinu s balkanskim zaleem

-poslovni polet zahvaa prije svega istoni Jadran i njegova gradska sredita-Dubrovnik, Split, Zadar, Senj, a odjekuje i u Slavoniji

-firentinski trgovci , bankari i zakupnici poreza dolaze u tom razdoblju u dalmatinske gradove (Zadar, Split), ali se naseljavaju i u zagrebakom Gradecu, na vanom uporitu trgovakog puta izmeu Panonije i JadranaDRUTVENE ZAJEDNICE

OBLIKOVANJE DRUTVA-temeljna znaajka drutvenog razvoja u Hrvatskoj od 1100. do 1400. je stvaranje stalekog drutva

-izdvajaju se skupine drutveno utjecajnijih koji su nositelji gospodarske moi i politike vlasti

-na vrhu drutvene ljestvice nalaze se istaknuti rodovi hrvatske vlastele i patricijat (plemstvo, nobiles) u istono jadranskim gradovima

-u Hrvatskoj i Slavoniji se pojavljuje nie plemstvo (nobiles, servientes regis) koje se u slavonskom meurjeju staleki oblikuje ve u 13. st., a u Hrvatskoj juno od Velebita tek u sredini 14. st.

-najnii drutveni sloj u dalmatinskim gradovima do sredine 13. st. ine neslobodni servi, ali se i oni postupno ukljuuju u prevladavajue skupine osobno slobodnih pripadnika komune ili stanovnika (habitator) gradaKOMUNALNA DRUTVA U DALMACIJI

-stanovnitvo u gradovima bizantske Dalmacije ve se u 11. st. dijelilo na 2 glavna sloja: u maiores i minoresvee ili plemstvo te manje ili puk

-u tijeku 12. st. u gradskim se drutvima pojavljuju novi pripadnici istaknutog slojaplemii (nobiles) ili plemeniti graani (nobiles cives)

-politika i staleka mo plemstva oslanjala se na zemljini posjed, solane, kue, stada stoke, brodove, ali i na razvijenu poslovnu djelatnost

-zadarske plemike obitelji ve od 13. st. ire svoj zemljine posjede prema zadarskom zaleu

-splitske plemike obitelji usmjeravaju se prema posjedovanju nekretnina u gradu ili trgovakom poslovanju

-neplemiko stanovnitvodijeli se u stanovnitvo grada i stanovnitvo seoskog podruja komune ili distrikta (kotora)

-u prvom pogledu glavnina gradskog stanovnitva ne pripada skupini graana (cives) nego stanovnika (haitator)

-stanovnici distrikta a tako i stanovnici gradskog sredita proizvodni su sloj komunalnog stanovnitvateaci i kmetovi koji obrauju vinograde i oranice, obrtnici, ribari, mornari na brodovima, radnici u solanama ili uvari stada stoke, bave se trgovinom i razliitim uslunim djelatnostima

-neplemiko stanovnitvo gradaskupina puana (populus)-iz skupine puana izdvaja se sloj imovno jaih ljudi koji stjee pravni poloaj graaninaKVARNERSKA OPINA-kvarnerske opine pripadaju gradskim drutvima

-manji dio pripada drutvima s pravnim poloajem grada (cives), veina ima poloaj utvrde (castrum) ili katela

-Vinodolski zakonik 6. sijenja 1288.-obiajna prava, Vinodol se sastoji od 9 opina

-darovnica kralja Andrije iz 1233. za Modru i Vinodolfeudalna vlast krkih knezova

-stanovnitvo vinodolskih opina se dijeli na 4 skupine: kmeti (najbrojniji sloj), plemeniti ljudi, popi i svi drugi ljudi

-Vinodolski zakonik nigdje ne odreuje drutveni poloaj plemenitih ljudivjerojatno se njihova plemenitost sastojala od oslobaanja od slubi feudalnom gospodaruosloncem takvoj pretpostavci je stotinu godina mlai pravni spomenik kvarnerskog podruja-Senjski statut iz 1388.

-Senjsko se stanovnitvo prema tom statutu dijeli na plemie (nobiles) i puane (populares)

-knez Nikola izdaje 1428. ispravu u kojoj se navodi da je vinodolsko drutvo sastavljeno od dviju drutvenih grupa: puana i vlastele nazivi kemti i plemeniti ljudi upuuju na razlike u drutvenom poloaju vinodolskih ljudi potkraj 13. st., a nazivi puani i vlastela u ovoj ispravi imaju ve neke staleke znaajke

GRADSKO STANOVNITVO U SLAVONIJI-bilo je podijeljeno na 2 temeljne grupe: na graane (cives) i stanovnike (inhabitatores, inquilini)-graaninsamo onaj stanovnik kraljevskih gradova koji je u njemu imao nekretnine, prije svega kuu i uivao graanska prava

-posjed na podruju grada bio je uvjet za stjecanje civiteta ili pravnog poloaja graanina

-samo je graanin mogao birati sudca i biti biran u gradsko vijee, uivao je i porezne olakice na podruju Kraljevstava

-stanovnici Gradeca se dijele prema narodnosnoj pripadnosti na 4 skupine: slavensku, njemaku, talijansku/francusku i ugarsku

-graani Gradeca plaali su porez prema zemljinom posjedu, a stanovnici prema imunosti

-meu stanovnicima najvie je bilo obraivaa vinograda ili teaka, zatim obrtnika i trgovacaNIE PLEMSTVO-sloj nieg plemstva se najprije pojavljuje u Slavoniji-drutveni poloaj nieg plemstva u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu prvi je put odreen u Zlatnoj buli Andrije II. iz 1222.

-kraljeve porezne i novane zlouporabe, te vojnika obveza kojom je Andrija II. opteretio sve plemie u Kraljevstvu izazvale su otpor kraljevih slubenika ili vazala (servientes regis)

-plemii u Ugarskoj i Slavoniji primorali su kralja da Zlatnom bulom ukloni zlouporabe i odredi prava nieg plemstva

-ve u 1. lanku Andrija II obvezao se da e svake godine u Stolnom Biogradu odrati sud, ime je plemstvo bilo zatieno od samovolje velikaa

-Zlatna bula Andrije II. odnosila se i na nie plemstvo u Slavoniji, a u doba Bele IV. mijenja se ustrojstvo slavonskog plemstva

-osloboenje od plaanja zemljinih poreza (marturine), ali su plaali neke poreze za razliku od plemia

-kralj Ludovik zakonom iz 1351. potvrdom Zlatne bule Andrije II. iz 1222. izjednaio sve plemie

-Pacta conventa ili Qualiternajstariji primjerak iz 1387./ 1388. u trogirskom rukopisu Salonitanske povijesti Tome Arhiakona, kralj Koloman je 1102. doao do Drave i odluio zavladati Hrvatskom, Hrvati se spremili za bitku, Koloman je poslao poslanike elei s Hrvatima sklopiti ugovor, Hrvati tada alju 12 mudrijih plemia iz 12 plemena Hrvatske, Koloman se obvezao da e svi oni uivati posjede bez smetnje i nisu duni plaati danak kralju, ali svaki od 12 plemena mora dati kralju 10 konjanika

-izuzee od plaanja poreza prvi se put spominje tek dva i pol stoljea nakon 1102. u ispravi Virevie iz 1350./1351. na hrvatski sabor u zadarskom zaleu okupljeni su svi hrvatski plemii, tada su doli i lanovi plemena Virevi i zatraili da budu primljeni u zajednicu 12 hrvatskih plemena

-Virevii zapravo nisu pripadali nijednom plemenu u savezu, ali smatra se da su uvijek bili plemiienili su se pripadnicama 12 hrvatskih plemena

-u sredini 14. st. u Hrvatskoj juno od Velebita postoje 2 sloja nieg plemstva: plemii (nobiles) i plemii dvanaest plemena (nobiles duodecim generationum)

-pleme Virovia pripada 1. skupini, a od hrvatskih plemia na saboru u Lukoj upaniji 1350. trai pristup uoj skupini plemstvu dvanaest hrvatskih plemena

-1350. na saboru u Podgrau istie se da su preci Virovia od uvijek bili plemii

-ban Hrvata i gospodar Bosne Mladen II. ispravom iz 1322. potvruje da braa Petar i Jakov iz plemena Prkalj preputaju neko zemljite u Krnezi, u zadarskom zaleu, Stjepanu i Stojslavu Dui iz plemena Bilinjan

-1358. ban Ivan uz vraa brai Keglju i Martinu, plemiima iz plemena Prkalj, selo Brdari u Zrmanji koje im je nepravedno oduzeo krbavski knez Grgur

-od 1322. do 1358. lanovi plemena Prkalj stekli naziv plemia

-na saboru u Ninu 1396. predstavnici kralja igmunda oslobaaju pripadnike plemena Prkalj od plaanja poreza to im je bila nametnula vlast srednjovjekovne Bosne

-nakon Zadarskog mira 1358. Ludovik u Hrvatsku u dalmatinske gradove unosi kraljevski porezni sustav, prije svega plaanje marturine koja do tada nije bila poznata u Hrvatskoj

-slobodno uivanje posjeda i osloboenje od plaanja poreza, zajamio je ve kralj Koloman 1102. godine

DRUTVENI SUKOBI-hrvatski prostor sve do kraja srednjeg vijeka ne poznaje estoke seljake ustanke uperene protiv feudalnog drutvenog ustrojstva kakve je u 14. st. doivio europski Zapad

-1. zabiljeeni sukob oko prostora i vlasti jest neuspjeli pokuaj splitskog nadbiskupa Arnira 1180. da omikim Kaiima oduzme zemljita u Mosoru za koje je tvrdio da pripadaju splitskoj Crkvi-pokuaj zavrava Arnirovom smru

-dolazi i do suparnitva Splita i Trogira od sredine 13. st. do poetka 15. st. te Kaptola i Gradeca potkraj 14. st.

-buna zadarskih puana protiv plemia za vrijeme protumletake pobune Zadra 1345.-1346.

-puani prigovaraju plemiima to odbacuju nagodbu s Mleanima, ali zapravo ustaju protiv plemike vlasti u zadarskoj komuni

-prema izriaju zadarskog kroniara Pavla Pavlovia 1398. u Splitu nastaje sukob izmeu plemia i onih koji nisu mogli biti izabrani u ast suca sukob zavrava tek 1402.MARGINALIZACIJA I ISKLJUIVANJEDRUTVO I OVISNOST-gradski bedemi nisu mogli tititi ljude protiv epidemija ili oskudice, ali su ih branili pred neprijateljskim naletima

-seoske zajednice su bile manje otporne spram vanjskih opasnosti jer selo uglavnom nije bilo zatieno zidinama

-bolest, starost ili siromatvo bijahu initelji ugroavanja

-ivotna oskudica je bila esta pojava u srednjem vijeku

-gubavost je mogla pogoditi svakog pripadnika srednjovjekovnog drutvaOBLICI DOBROINSTVA-oporuke su svjedoile o trajnoj brizi za siromahe, nemone ili bolesne- samo jedan oblik potpore

-oporuitelji novac najee namjenjuju lanovima zajednice

-imuni zadarski trgovac Mihovil Petrov ostavlja u oporuci iz 1385. visok iznos od 200 dukata za miraz siromanim djevojkama, ne spominjui uope njihovu staleku pripadnost

-legatima oporuka pridruuju se i kolektivni oblici pomoipodizanje hospicija-sklonita za siromane i ovisne

-zasebna su vrsta hospicija bili leprozoriji-sklonita za gubavce-hospiciji su bili smjeteni unutar gradskog prostora, leprozoriji su se gradili pokraj gradova, dovoljno daleko da ne bi izravno prijetili zarazomULOGA BRATOVTINA-izmeu etinosti pojedinca koja se iskazivala u legatima oporuka i kolektivne skrbi drutvenih zajednica prema marginaliziranima nalazila se bratovtina

-bratovtine su bile rasprene na svim dijelovima Hrvatskog Kraljevstva

-mogle su biti vjerske ili strukovne

-svim lanovima je pruala predodbu vrste pripadnosti zajednici

-brinula se za njihove vjerske probitke, pruala potporu u bolesti, poslije njihove smrti skrbila o pokopu u zajednikim grobnicama bratovtine

-bratovtine sastavljaju svoja pravila i statute

- 1365. u Trogiru je plemika komunalna uprava zabranila sve bratovtine osim one sv. DuhaPOJAM ISKLJUIVANJA-uzroci iskljuivanja iz zajednici bili su komplicirani, o njima iscrpno govore kaznene odredbe gradskih statuta-prije svega su to bili heretici, ideoloki iskljueni, zatim izdajice i nevjerni, te krivotvoritelji i potpaljivai vatre

-kazne to ih za heretike propisuju gradski statutitrogirski: smru i spaljivanjem na lomai, splitski: samo protjerivanjem s komunalnog podruja nisu se provodili, ali su se zato strogo kanjavali politiki protivniciKULTURA, ZNANOST I UMJETNOSTTROJEZINA I TROPISMENA KNJIEVNOST HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA-poetkom 7. st. Hrvati naselili velik dio rimskih provincija Panonije i Dalmacijeizloeni prvim pokuajima pokrtavanjapotrajalo sve do 9. st.

-7. i 8. st. obavijena utnjom povijesnih vrela pa ih povjesniari i filolozi nazivaju tamnima

-hrvatska usmena predaja temelj je onome to je bizantski car Konstantin Porfirogenet zapisao o Hrvatima u svome djelu koje su kasnije istraivai nazivali De administrando imperio (O upravljanju carstvom)izravnih vijesti o latinskoj pismenosti nemamo

-hrvatska sklavinija u zaleu tih gradova postaje kneevina karolinkog tipa te postupno jaa za razliku od one u donjoj Panoniji

-poetkom latinske pismenosti moemo smatrati natpis na krstionici kneza Vieslava

-sredinjim dogaajem za kulturu na hrvatskim prostorima u to doba istraivai dre Trpimirovo dovoenje benediktinca-benediktinac Gottschalk koji je morao napustiti dvor furlanskog markografa Eberharda

-Trpimir je doveo benediktince u Riinice podno Klisa i za njih tamo preuredio starokranski sakralni prostordri se da je taj samostan bio jedan od dvaju nosivih stupova hrvatske kulture 9. st., drugi je bio benediktinski samostan u Ninu

-pronaen natpis PRO DUCE TREPIM(ERO)

-u ispravi od 4. 3. 852. spominju se na Trpimirovu dvoru u Bijuima 3 sveenika

-na 5 natpisa spominje se i knez Branimir (879.892.)

-kraj Knina u Uzdolju naen je natpis koji je dao uklesati knez Muncimir 859.

-hrvatskom prostoru ne pripada i edarski evanelistar,a li se uvijek spominje u vezi s kulturomto je kodeks s prijelaza 5. i 6. st. pisan uncijalom

-805. se iz Carigrada u Zadar prenosi tijelo sv. Stoije-srijemske muenice na njezinom mramornom sarkofagu nalazi latinski natpis koji predstavlja najstariji datirani spomenik latinske pismenosti u bizantskoj Dalmaciji

-u zaleu dalmatinskih gradova sustavno pokrtavanje provode franaki misionari

-u prvoj polovici 10. st. i Bizant i Franci gube premo nad prostorima koje prebivaju Hrvati

-postignuto je crkveno jedinstvo to je u tom sluaju znailo i kulturno jedinstvo

-papa Ivan X. u pismu dalmatinskom episkopu 925. prigovara hrvatskom kralju Tomislavu i zahumskom knezu Mihovilu Vieviu to doputaju da se misa slui na barbarskom jeziku

-925. zabranjuje se zareivanje glagoljaa

- i na podruju ukinute Ninske biskupije iri bogosluje na slavenskom jeziku

-veliku ulogu u povijesti hrvatske kulture odigrali su zadarski samostani sv. Krevana i sv. Marije

-kameni spomenici iz 10. st. svjedoe da je i Split znaajno sredite pismenosti

-sredinje mjesto meu sauvanim tragovima pismenosti iz tog vremena zauzima natpis kraljice Jelene

-sauvan je i prvi popis knjiga koje je nepoznati ban namijenio crkvi koja e biti ogranak zadarskog samostana sv. Krevanai dalje jedno od arita pismenosti

-meu liturgijskim knjigama iz 11. st. valja spomenuti Liber sequentarium et sacramentarium-bogato ukraen kodeks iz Splita te Evangeliarum Absarense

-iz Zadra je i Evangeliarum Vekenege koji je potkraj 11. st. pisan za glavaricu samostana sv. Marije, tj. za mlau ker poznate opatice ikepo njezinoj je narudbi u skriptoriju sv. Krevana napisan aslov za osobnu pobonost koji je slian i izgledom i sadrajem ikinu asoslovu

-na poetku 12. st. Epitaf Vekenege (1111.)opjevani dogaaji iz Vekenegina ivota te se prolaznika poziva da moli za njezinu duu i podsjea se na njezine zasluge i prolaznost zemaljskog ivota

-ikin natpis natpis prve poglavarice samostana sv. Marije, Vekenegine majke

-na zvoniku crkve sv. Marije sauvan je i natpis (1105.) u povodu Kolomanova ulaska u Zadar

-1093./1094. ugarski kralj Ladislav utemeljuje Zagrebaku biskupiju i podvrgava je osorskom nadbiskupuprvi biskup eh Duh (bio je benediktinac iz samostana u Brevnovu)

-najstarije sauvane knjige zagrebake Crkve nastale u Ugarskoj

-u 13. st. zagrebaki biskup Stjepan Baboni nastojao spojiti Zagrebaku biskupiju sa Splitskom nadbiskupijom, ali su ti vani planovi ometani najezdom Tatara

-iz 12. st. sauvana su nam prva djela povijesnog sadrajaKorulanski kodeks u kojem se nalaze izvadi latinskog prijevoda Flavijeva idovskog rata, Eutropijeva Brevijara od osnutka grada Rima, djelo Pavla akona o rimskim carevima, popisi rimskih papa i drugih crkvenih dostojanstvenika, pisma sv. Jeronima papi Damasu i papin odgovor, nacrt povijesti hrama u Jeruzalemu, papinska kronika Liber pontificalis, rodoslovlje franjevakih kraljeva, izvod iz Euzebijeve crkvene povijesti i kronika Izidora Seviljskog napisan odmah poslije 1131.

-za nau povijesnu znanost posebice je vrijedna 4. knjiga djela Liber pontificalis u kojoj su papinskim kronikama dodani podatci vani za hrvatsku povijest-sredinom 12. st. nastala je latinska verzija Ljetopisa popa Dukljanina

-1142. Barska je nadbiskupija podreena Dubrovniku

-Ljetopis sadri podatke o traginoj Zvonimirovoj smrti

-Historia Salonitana govori o mnogim dogaajima iz hrvatske povijesti

-pisana su i djela koja nisu pisana s namjerom da se prihvate kao knjievna (tonije kao beletristika), ali koja su vaan dokaz kulturnog ozraja, pripadaju prirodnoznanstveni i teoloki spisi

-od 12. do 14. st. razvit e se vrlo vana institucija-notarijatprvi notari bit e ljudi iz crkvenih redova sve do 13. st.

-notarske kancelarije u Splitu, Zadru, Trogiru, Hvaru i Dubrovniku, ali i na hrvatskom sjeveru

-meu tekstove koji su pisani s namjerom da ih itatelj prihvati kao beletristiko tivo svakako se ubrajaju pasije, hagiografije i legende

-jedno od najitanijih djela europskog srednjovjekovlja je Legenda aurea koja je ve 1307. prepisana gotskom minuskulom te je sauvana u ibenskom samostanu franjevaca konventualaca

-epitaf Mladena III. ubia pokopanog u trogirskoj katedrali govori o knezu koji je preminuo 1. svibnja 1348. kao o slavnom vladaru Klisa,pitaju zato je preminuo mlad i zato smrt zadesi nevina ovjeka koji je bio jedina nada svom puku

-majstor Radovan sam je upisao svoje ime na portalu trogirske katedrale sv. Lovrijenca

-13. i 14. st. obiljeila dvojica obrazovanih biskupa: Stjepan II. Baboni i Augustin Kaoti

-Baboni je utemeljio slavonsku biskupsku kancelariju koja je izdavala isprave pisane izvrsnim latinskim jezikom, podigao je i ugleda zagrebakog i azmanskog kaptola i poveao njihov utjecaj na dogaaje u biskupiji

-Kaoti je svojom katedralnom kolom (1304.) udario temelje visokokolskoj nastavi u srednjovjekovnoj Slavoniji

-pod pojmom hrvatska srednjovjekovna knjievnost najee podrazumijevamo knjievnu djelatnost koja je poela susretom hrvatske kulture s djelom slavenskim prvouitelja Konstantina-irila i Metoda

-ako smo poetak knjievnog srednjovjekovlja oznaili glagoljike tekstove iz 11. st., zavretkom bismo mogli imenovati 1508. kad prestaje raditi senjska glagoljaka tiskara

-1248. papa Inocent IV. doputa senjskom biskupu Filipu da se u liturgijskom jeziku izjednai sa svojim sveenstvom tj. da glagolja, a doputenje da glagoljaju dobivaju 4 godine kasnije i benediktinci iz Omiazamah razvitku hrvatske knjige

-tiskanje prve hrvatske knjigeMisal po zakonu rimskoga dvora22. veljae 1483. prvi europski misal koji nije otisnut latinicom i latinskim jezikom

-glagoljai su bili otvoreni prema svim knjievnim utjecajima, ali nisu eljeli staroslavenski zamijeniti latinskim-1347. Karlo IV. Luksemburki hrvatskim glagoljaima je uputio poziv da obnove bogosluje i knjievnu djelatnost na slavenskom u ekoj sredini

-najstariji sauvani spomenici druge polovice 11. st.: Valunska ploa s otoka Cresa (poruka uklesana karolinom i latinskim jezikom te glagoljicom i hrvatskim jezikom), Plominski natpis, Krki natpis

-oko 1100. isklesana je Baanska ploamoda najslavniji hrvatski tekst, a najvaniji meu najstarijim spomenicima hrvatske pismenostisluila je kao lijevi plutej u benediktinskoj crkv