hrvatske Šume 215 - 11/2014 - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/215.pdf · godine na isti dan planira...

HRVATSKE ŠUME Broj 215 | Studeni 2014. 1

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA ■ Broj 215 ■ Godina XVII. ■ Zagreb, studeni 2014. ■ ISSN 1330–6480

EU Fondovi

Opasni štetnik u filipjakovskim krošnjama Sjekači ostvarili povijesni uspjeh Divokoze na Biokovu

2 HRVATSKE ŠUME Broj 215 | Studeni 2014.

23 Štand Hrvatskih šuma

Mjesečnik “Hrvatske šume” • Izdavač: “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb • Predsjednik uprave: Ivan Pavelić • Glavni urednik: Goran Vincenc • Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc • Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert

Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran • Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 • e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.Naslovna stranica: Psunjski potok, Goran Dorić • Zadnja stranica: Poslije bitke, Marinko BošnjakovićGrafičko oblikovanje, lektura, priprema i tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.Naklada: 6200 kom.CJENIK OGLASNOG PROSTORA • Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. • Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

3 I ove godine veliko zanimanje za Školu u šumi

4 Obavijesti radnicima o aktualnim zbivanjima u tvrtki Hrvatske

šume

6 Iskoristiti iskustva Poljaka i Slovaka

8 Konferencija o EU projektima šumarskog sektora putem Eu-

ropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD)

9 Opasni štetnik nađen u krošnjama filipjakovskih stabala

11 Šumarija Zadar u velikoj akciji pošumljavanja

12 WWF-ovizvještaj o stanju planete za 2014. godinu

14 Hrvatske šume još jednom zablistale

16 SITŠ upriličio još jedne sindikalne susrete sa novitetima

17 Održana književna večer kratkopričaša

18 Najbolji plasman hrvatske reprezentacije u povijesti

19 Radit ću na proširenju članstva i izvan europskih država

20 Uspješno organizirane prve ljetne Alpe Adria šumarske igre

24 Nacionalni park Paklenica proslavio 65. rođendan

25 Arboretum Lisičine primio veliki broj posjetitelja

26 Ovogodišnje sakupljanje pod povećalom zbog svibanjskih

poplava

32 Vinari među šumarima

34 Naša omiljena jestiva gljiva

35 Čudo od bobica

36 Novi biološki herbicid

38 Pedeseta obljetnica naseljavanja divokoza na Biokovu

41 Zadivljujuće umijeće turopoljskih majstora

42 Prva hrvatska Lumberjill


AKTUALNO • Tekst: Goran Vincenc • Foto: N. Rap, I. Franjić

POVRataK UČeNIKa U ŠUMU

I ove godine veliko zanimanje za Školu u šumiZapočela je druga sezona Škole u šumi, šume u ško-li, projekta kojeg su osmislile Hrvatske šume kako bi djeci u osnovnoj školi približile vrijednosti šuma i šumarstva te poslove šumara kao i važnosti protu-požarne zaštite, ekoloških vrijednosti i sl. Sudeći po prošlogodišnjim rezultatima, šumari itekako mogu biti zadovoljni postignutim u samo jednoj godini održavanja projekta.

Škola u šumi, šuma u školi obrazovni je projekt Hrvatskih šuma pokrenut prošle školske godine kako bi se djecu školskog uzrasta potaklo na aktivno vrednovanje ko-risti koje čovječanstvo dobiva od šume. Imajući na umu

specifičnost poslovnog i društvenog okruženja u kojemu djeluju Hrvatske šume, postajalo je sve jasnije da je nužno pokrenuti sus-tavno organiziran pedagoški program, jer je to jedini način da se stvori ekološki osviješteno i odgovorno društvo kojemu težimo te da želju za pokretanje takvog programa u našoj državi imaju jedino Hrvatske šume. Gotovo sve podružnice Hrvatskih šuma do tada su imale iskustva sa edukativnim ekološkim programima te su više ili manje redovito ugošćivali predškolsku i školsku djecu na području šumarija, rasadnika, poučnih staza i drugih objekata, no postojala je potreba da se pojedinačni projekti sustavno uobliče.

Nakon što je za njegovu provedbu izdana suglasnost Agencije za odgoj i obrazovanje te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatske šume su se vlastitim sredstvima i kadrovima zdušno bacile na provođenje projekta koje je započelo u jesen 2013. godine.

Prve rezultati o provođenju programa Škola u šumi, šuma u školi bile su i više nego zadivljujuće. Samo je u jesenskom polugodištu kroz edukaciju prošlo više od 6.000 učenika osnovnih škola, a tu su još bili i predškolski uzrasti te djelomično srednjoškolski uzrasti. Program koji je prilagođen uzrastu i regiji u kojoj učenici žive, iza-zvao je pozitivne kritike kako kod učenika tako i kod nastavnika. Nastavnički kadar je od šumara tražio edukaciju budući nemaju često prilike čuti predavanje iz primijenjene biologije od stručnjaka

koji se svaki dan na-laze u prirodi.

Reakcije nas-tavnika bile su itekako pozitivne a o pozitivnim doj-movima najbolje govori rečenica jedne ravnateljice iz Sla-vonije koja je izjavila kako u školu dolaze brojni predstavnici raznih struka, no niti jedno predavanje nije niti blizu ovako zanim-ljivo kao šumarsko.

Sa druge strane, zadovoljstvo su iska-zali i kolege šumari koji su kao koordina-tori na podružnicama radili sa učenicima govoreći im o važnosti šuma i potrebi njihova očuvanja, zaštiti šuma, borbi protiv požara promičući time ugled šumarstva kao struke i znanosti. Najveća nagrada su im bila, kako sami ističu, zadovoljna djeca koja su sa zadovoljstvom slušala nji-hova predavanja.

- Ukoliko samo jedno dijete od brojnih koja su sudjelovala u ovome projektu završi na šumarskom fakultetu i postane šumarski stručnjak, učinili smo mnogo – izjavio je kolega Berislav Vinaj, koordinator projekta za osječko područje.

Ova školska godina je tek počela te se nadamo da će, na temelju dobrih kritika, i ona proći dobro, ako ne i bolje od prethodne. Neke podružnice su se već bacile na posao i unatoč lošem vremenu, oba-vile prva predavanja iz programa Škole u šumi, šume u školi. Tako su našički šumari na Dan sadnje stabala 22. rujna gostovali u Osnovnoj školi J. J. Strossmayer u Đurđenovcu gdje su održali predavanja za učenike i nastavnike na temu Šume u našem okruženju, a učenici su posadili dvije sadnice poljskog jasena, dar šumarije Đurđenovac. S obzirom da se na taj dan sade sadnice karakteristične za podneblje u kojem se nalaze, sa školom je dogovorena suradnja u kojoj se svake godine na isti dan planira posaditi različita vrsta autohtonog drveća kako bi se nakon određenog vremena dobio školski arboretum.

Vrijedni su bili i djelatnici UŠP Zagreb koji su nastavili odličnu suradnju sa OŠ Eugen Kumičić. Oni su učenike 6 razreda odveli na poučnu stazu Šumarica, šumarija Velika Gorica i lugarnicu Krušak. Tamo su djecu poučili šumskim vrstama i štetnicima poput potkorn-jaka što je djecu posebno zanimalo. Svi su s ove terenske nastave otišli obogaćeni za nova znanja i pozitivne emocije, a dogovoren je i novi susret za Dan planeta Zemlje.

Splićani su nastavili suradnju sa šumarskom školom iz Kaštel Štafilića gdje su se upoznali sa provođenjem radova BOŠ-a sanacije i pošumljavanja.

O ovome projektu ispisat ćemo još mnogo stranica našeg časopisa.Upoznavanje sa prirodom

Ova školska godina započela sadnjom jasena


AKTUALNO

Obavijesti radnicima o aktualnim zbivanjima u tvrtki Hrvatske šumeU cilju redovnog obavještavanja radnika o poslo-vanju HŠ d.o.o., Uprava Društva ovim člankom želi dati neke od pokazatelja poslovanja HŠ d.o.o., kao i pojasniti uzroke i posljedice nekih donesenih odluka u proteklom razdoblju.

Uspješnom poslovanju HŠ d.o.o. u 2013. godini, koja se smatra najboljom godinom od osnutka tvrtke, u kojoj je ostvarena dobit nakon oporezivanja u iznosu od 74 mil. kn, doprinijelo je donošenje niza odluka koje su

najvećim dijelom utjecale na pozitivno poslovanje i stabilno finan-cijsko stanje Društva.

Jedna od ovih odluka poduzetih s ciljem naplate potraživanja od kupaca reprogramiranih na 7 godina, bila je i otpis 30 % po-traživanja uz uvjet da ostatak duga kupci plate odjednom. Tu mo-gućnost iskoristilo je nekoliko kupaca, kojima je otpisano 6,1 mil. kn, a ostatak duga je naplaćen u cijelosti. Većina ovih reprograma potpisana je 2010. i 2011. godine, iz razloga što su već tada ta potra-živanja bila teško naplativa. Tako je na dan 31. prosinca 2011. go-dine dug u reprogramiranim potraživanjima iznosio 234,6 mil. kn, a za usporedbu, 31. kolovoza 2014. god. isti je iznosio 49,0 mil. kn.

Dugi niz godina do uključivo 2012. godine, rokovi plaćanja ku-paca za preuzete trupce iznosili su 90 dana. Od 2013. godine, za-konom su ti rokovi skraćeni, ali još uvijek postoje i iznose 60 dana odgode plaćanja.

Poslovni odnosi sa kupcima u većim financijskim poteškoća-ma definirani su postupcima predstečajnih nagodbi koje temeljem Zakona provodi FINA, a konačni tekst nagodbe, prema novelira-nom zakonu, kontrolira sudac i potpisuju se u sudovima, a iskustva HŠ d.o.o. u ovim postupcima su različita. Pozitivna predstečajna nagodba ostvarena je sa Spačvom gdje je uspješno naplaćeno 62 mil. kn teško naplativih potraživanja, uglavnom nastalih prije 2012.

godine. Drugi primjer je DIP Karlovac, koji je prošao predstečajnu nagodbu, ali je ovih dana otvoren stečaj i HŠ d.o.o. vjerojatno neće naplatiti potraživanja od 17,1 mil. kn., koja datiraju ranije od 1. si-ječnja 2012. godine. U postupcima predstečajnih nagodbi HŠ d.o.o. uglavnom nisu otpisivale svoja potraživanja nego su traženi udjeli i strateški ulagači. U predstečajnim nagodbama gdje su HŠ d.o.o. imale manjinska prava glasa bile su preglasane i moralo se, teme-ljem Zakona, prihvatiti nagodbu kako je predložena.

HŠ d.o.o. nisu pokrenule stečaj svojih d.o.o. - a, pa nisu ne-gativno utjecale na imovinu Društva. Nisu pokretale stečajeve niti drugih društava, a ako je tuđe trgovačko društvo otišlo u stečaj, HŠ d.o.o. nisu, niti mogu biti odgovorne za navedeno.

Potrebno je napomenuti, a odnosi se na 2014. godinu da je pad prihoda od prodaje drvnih sortimenata koji je najvećim dijelom uvjetovan višom silom, odnosno nepovoljnim vremenskim uvjeti-ma, a manjim dijelom kašnjenjem u provedbi licitacija zbog nešto dužeg usklađivanja procedura s relevantnim ministarstvima. Među-tim, ako nam vremenski uvjeti to dopuste, sav ovaj manjak prihoda bit će nadoknađen do kraja godine.

Nakon 2012. godine investicije Hrvatskih šuma d.o.o. rastu i dovoljno je pogledati slijedeći graf koji zorno prikazuje uložena sredstva u proteklome razdoblju. Samo na strojeve i opremu utroše-no je u 2014. godini 96.111.000 kn kako bi radnici što kvalitetnije, sigurnije i učinkovitije mogli obavljati svoj posao.

Kada je riječ o ulaganjima u BOŠ, iz grafičkog prikaza je vidlji-vo kako su se utrošena sredstva kroz godine mijenjala, što je poslje-dica postupnog, a u 2012. godini i drastičnog smanjenja doprinosa za OKFŠ, ali je s druge strane vidljivo da se neophodni radovi u šumi izvode na teret osiguranih sredstava iz redovnog poslovanja HŠ d.o.o. Na smanjenje sredstava iz izvora OKFŠ-a, Uprava Druš-tva nije mogla utjecati, ali je zato uložila veliki napor da se iz redov-nog poslovanja osiguraju sredstva za potrebne radove.

Obzirom da je od ulaska u eU aktualna tema privlačenje sredstava iz EU fondova, Hrvatske šume d.o.o. su intenzivno uklju-

UPRaVa HRVatSKIH ŠUMa


čene u izradu temeljnih dokumenata (operativnih programa) koje omogućavaju korištenje fondova EU za šumarski sektor. Dokaz tome je i organizacija međunarodnog stručnog skupa koji organizi-ramo radi upoznavanja s iskustvima drugih šumarskih poduzeća iz Europe u korištenju fondova EU.

Program za šumarski sektor će omogućiti aplikaciju projekata iz područja revitalizacije i zaštite šuma i šumskih zemljišta, ulaganja u šumsku infrastrukturu i imovinu. Predmetni programi još su uvi-jek u fazi evaluacije od strane Europske komisije, a nakon njihova usvajanja osiguravaju se sredstva za njihovo provođenje. U tom po-gledu Hrvatske šume d.o.o. već imaju više projekata koji se inten-zivno pripremaju za Podružnice Split, Osijek i Gospić što naravno

uključuje i djelatnike tih podružnica koji rade na njihovoj pripremi. Ovdje treba napomenuti da navedeni Programi ne obuhvaćaju sve one aktivnosti u gospodarenju šumama koje se danas financiraju iz fonda za općekorisne funkcije šuma i ne mogu biti osnova za njegovu potpunu zamjenu. Ono što smatramo da je važno istaknuti je da će Hrvatske šume d.o.o. omogućiti osposobljavanje djelatnika za samostalno pripremanje projekata po podružnicama u skladu s dinamikom potreba i uspostavom legislativnog okvira za njihovo korištenje. To će u svakom slučaju stvoriti uvjete za zapošljavanje većeg broja visoko obrazovanog kadra na projektima koji će biti sastavni dio razvojne politike Hrvatskih šuma d.o.o.

Povećano ulaganje u strojeve u opremu, kao i obavljanje pro-pisanih radova BOŠ-a na teret vlastitih sredstava nije utjecalo na visinu plaća zaposlenih u HŠ d.o.o. Zajedno sa sindikatima iz HŠ d.o.o., dogovoreno je i usvojeno kolektivnim ugovorom, da se re-gres ne isplaćuje u 2014. godini, a za 2013. god. u lipnju isplaćen je svakom radniku u iznosu 3.892,00 kn bruto. Obzirom da je regres u HŠ d.o.o. isplaćen kao plaća, sa svim pripadajućim porezima i doprinosima, neisplata istoga u 2014. godini utječe na smanjenje prosječne plaće. Utjecaj je mali i iznosi do 3 % godišnjeg prosjeka plaće. Druga materijalna prava radnika nisu dirana.

U HŠ d.o.o. česte su rasprave u kojima se kao sporne spominju prodaja na panju i izrada metarskog prostornog drva. Prodaja na panju je jedan od načina prodaje iz koje HŠ d.o.o. često dobivaju informaciju o realnim cijenama drvnog materijala na tržištu, no ona ne predstavlja strateško određenje tvrtke pri odabiru modela rada. Proizvodnja metarskog prostornog drva je za HŠ d.o.o. skupa jer prodajna cijena ne pokriva troškove proizvodnje te je izuzetno rad-

no intenzivna jer troši puno radne snage sjekača. Osim toga, izrada metarskog pro-stornog drva iziskuje zna-čajno veće fizičke napore, stvara pretpostavke za češće ozljede radnika, te obzirom na upotrebu alata (cijepanje i nošenje tereta) povećava izloženost organizma profe-sionalnim oboljenjima.

Kad je riječ o profesio-nalnim oboljenjima među radnicima, treba naglasiti da je riječ o statističkoj či-njenici da proporcionalno dobi sjekača raste i vjero-jatnost oboljenja od pro-fesionalnih bolesti. Svaki slučaj koji je doveo do oz-ljeđivanja radnika, pogoto-vo ozljeđivanja sa smrtnim posljedica je tragedija, no ne postoji poveznica izme-đu tih slučajeva i povećanja normi, već je riječ o nesret-nim slučajevima uzrokova-nih nepažnjom.

Ovo su samo neke od aktualnosti o kojima Upra-va Društva u ovom broju časopisa „Hrvatske šume“ želi izvijestiti radnike HŠ d.o.o., te preuzima obvezu da vas i u budućnosti, na isti način redovno izvještava.


AKTUALNO • Tekst/foto: Goran Vincenc

Međunarodni skup pod nazivom Potpora šumarskom sektoru kroz EU fondove na kojem su pored hrvatskih, sudjelovali i šumarski stručnjaci iz Poljske i Slovačke održan je početkom listopada u prostorijama Hrvat-ske gospodarske komore u Zagrebu. Cilj skupa bio je razmjena iskustava na polju korištenja sredstava iz eU fondova u šumarskom sektoru, gdje su predstav-nici svih triju zemalja iznijeli dosadašnja iskustva.

Hrvatska kao članica Europske unije ima mogućnost korištenja sredstava iz brojnih fondova Europske unije, a šumarstvo kao potencijalno strateški sektor tu nije iznimka. Pristupanjem, a pogotovo ulaskom u Uniju,

hrvatskom šumarstvu otvorile su se brojne prilike dok su veliki ko-raci već poduzeti te su pojedini projekti već realizirani. Najpoznatiji od njih svakako je Natura No.1 gdje se sredstvima iz pretpristupnih fondova EU (IPA) obnovio poznati arboretum Lisičine kojim da-nas upravljaju djelatnici UŠP Našice. No nedostatak stručnog kadra i manjak iskustva još uvijek predstavlja problem hrvatskim šumarima, a kako postoje brojne ideje za projekte, pomoć je potreb-no potražiti izvana.

Tim povodom organiziran je skup Potpora šumarskom sekto-ru kroz EU fondove na koji su pored hrvatskih pozvani poljski i slovački stručnjaci koji već godinama rade na povlačenju sredstava iz fondova EU za šumarski sektor. Kolege iz Poljske i Slovačke predstavili su svoje projekte koje su radili u financijskom razdoblju 2007.- 2013. te su najavili planove za iduće razdoblje 2014.- 2020. Pored Hrvatskih šuma, organizator skupa bio je i Ured za razmini-ranje Vlade RH, Hrvatski centar za razminiranje, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Agencija za regionalni razvoj RH.

Skup je otvorila moderatorica ana Juričić Musa nakon koje se skupu uvodnim riječima obratio član Uprave Hrvatskih šuma, Ivan Ištok, ustvrdivši kako se Hrvatskoj kao članici EU pruža

mogućnost korištenja EU fondova za poslove razminiranja, zaštite i obnove šuma, zbog čega je bitno da imamo ovakve skupove gdje možemo puno naučiti od poljskih i slovačkih kolega. Kao prim-jer naveden je projekt revitalizacije zaštićenih šumskih područja u Osječko–baranjskoj županiji na području Parka prirode Kopački rit i Regionalnog parka Mura – Drava koji je u visokom stupnju pripreme zahvaljujući odličnoj suradnji Hrvatskih šuma kao nos-itelja projekta i vladinog Ureda za razminiranje, Hrvatskog centra za razminiranje, Hrvatskih voda i Agencije za regionalni razvoj RH, ukupne vrijednosti oko 35 milijuna eura.

Dijana Pleština, ravnateljica Ureda za razminiranje Vlade RH pozdravila je skup u ime Vlade te je istaknula kako su većina preo-stalih minski sumnjivih površina u zemlji šumska zemljišta, njih čak 85 %, što uvelike koči ruralni razvoj u našoj zemlji. Naglasila je pri tome kako joj je drago što su među šumarima našli stabilnog partnera s kojim su lako dogovorili projekt čiju je vrijednost pre-poznao i DG Regio, Opća Uprava Europske komisije za regionalnu politiku.

Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU istakao je kako u šumarskom sektoru postoji odličan tim koji je spreman odraditi i najveće projekte, što ga posebno veseli. Skup je pozdravio i pomoćnik ministra poljoprivrede Domagoj Križaj zahvalivši slovačkim i poljskim kolegama na odazivu i na sprem-nosti za daljnju suradnju.

Poljski stručnjaci su kroz 4 prezentacije predstavili ustroj tvrtke zadužene za gospodarenje nacionalnim poljskim šumama te značajnije projekte koje su ostvarili u proteklom razdoblju kao i projekte za koje su aplicirali, no nisu uspjeli prikupiti sredstva EU. Projektima upravlja Koordinacijski centar za okolišne projekte koji je sastavni dio poduzeća Poljske državne šume, a koji raspolaže sa 105 milijuna eura od čega iz fondova EU dolazi 89,8 milijuna eura. Centar zapošljava 105 stručnjaka koji su do sada uspješno završili 239 projekata.

Od značajnijih ostvarenja svakako je revitalizacija degradira-nih i minski zagađenih površina i vojnih objekata zaostalih još iz

eU FONDOVI

Iskoristiti iskustva Poljaka i Slovaka

Gosti iz Poljske i Slovačke u uredu Uprave HŠ

Na konferenciji u HGK


vremena komunističke vlasti, a koji su prenamijenjeni za potrebe revitalizacije šuma, staništa i očuvanja okoliša. U prezentacijama su predstavljene i institucije poput Nacionalnog fonda za zaštitu okoliša i upravljanje vodama te Ministarstvo infrastrukture i raz-voja, upravljačkih tijela za EU programe koji snažno podupiru šumarski sektor kroz razvojne EU projekte.

Kolege iz Slovačke održali su jednu prezentaciju gdje su pred-stavili rad Slovačkih državnih šuma, sektora koji ih podupiru te Program ruralnog razvoja Republike Slovačke za razdoblje 2007.-2013., u sklopu kojeg je državno poduzeće Slovačke državne šume realiziralo 98 EU projekata ukupne vrijednosti 37.387.247,69 eura. Osim toga, Slovaci su proveli mnogobrojne EU projekte prekogranične suradnje sa susjednim zemljama gdje su realizirani projekti imali ukupnu vrijednost od 3.634.715,68 eura. Slovaci un-utar državne tvrtke imaju Odjel za EU fondove koji broji 25 ljudi.

Na kraju je u ime hrvatske delegacije prezentaciju održao Doma-goj Troha. Hrvatska je tek na početku svojega europskoga puta stoga nikoga ne treba čuditi činjenica da imamo jedan realiziran projekt, dva odobrena projekta te jedan u završnoj fazi evaluacije ukupne vrijednosti 1.691.658 eura. Ono što nas raduje je rad na ve-

likom projektu razminiranja zaštićenih šumskih područja Osječko- baranjske županije, čija ukupna vrijednost iznosi oko 35 milijuna eura. Na tom projektu uvelike rade Hrvatske šume s partnerima, no potrebno je animirati i druge zainteresirane strane u šumarstvu kako bi se kvalitetnim projektima privuklo što je moguće više sredstava iz fondova EU.

Idućeg dana, gosti iz Slovačke i Poljske su posjetili Vladu Re-publike Hrvatske gdje im je u ime vladinog Ureda za razminiranje predavanje o problemima mina u Hrvatskoj održala ravnateljica Ureda Dijana Pleština te pomoćnik ravnatelja HCR-a Miljenko Vahtarić. Tom prigodom Pleština je naglasila kako su mine sve-prisutne u životu prosječnog građanina Republike Hrvatske istaknuvši kako se minski sumnjivim može smatrati 563,1 km² dok je cijena razminiranja danas 1 milijun eura po km². U vladinom Uredu za razminiranje izračunali su da osim ljudskih žrtava koje predstavljaju najgori gubitak za cijelo društvo, samo šumarstvo bilježi godišnji gubitak od 30 milijuna eura zbog problema mina, a kada se još uračuna gubitak u poljoprivredi koji iznosi 15 mili-juna eura godišnje, vidljivo je da problem mina predstavlja ne samo socijalni, već i gospodarski problem. Pleština je naglasila i kako je Hrvatska potpisnica Ottawske konvencije i konvencije iz Osla te da aktivno povezuje zemlje donatore sa zemljama koje, poput Hrvatske, imaju velike probleme sa minama. Osim rada vladinog Ureda za razminiranje, predstavljen je i rad Hrvatskog centra za razminiranje, upravljačke sheme te rad u proteklom razdoblju.

Gosti su nakon iznesenih prezentacija nastavili posjet Hrvatskoj otputovavši prema Lici gdje su se mogli na licu mjesta uvjeriti kako teku poslovi razminiranja za koje su sakupljena sredstva iz fondova EU.

Iz viđenog, može se zaključiti kako je ovaj skup imao odličan ishod te da su sve tri strane zadovoljne viđenim, a hrvatski šumari mogu biti zadovoljni jer će im veliko iskustvo koje su poljske i slovačke kolege spremni podijeliti, izvrsno doći u daljnjem plani-ranju EU projekata od kojih će korist imati cijelo društvo.

Ivan Ištok Dijana Pleština

Na predavanju o minama u Vladi RH


Nacionalni šumarski istraživački centar iz Slovačke or-ganizirao je krajem rujna međunarodnu konferenciju u Zvolenu pod pokroviteljstvom Ministarstva poljo-privrede i ruralnog razvoja Republike Slovačke, na

kojoj je sudjelovalo oko stotinu uzvanika. Glavni cilj konferen-cije bio je prezentirati projekte financirane iz Programa ruralnog razvoja Republike Slovačke za razdoblje 2007. - 2013. i potak-nuti raspravu o financijskoj potpori šumarskom sektoru iz EU fondova u novoj financijskoj perspektivi EU 2014. - 2020. Mjere u šumarstvu koje su prihvatljive za sufinanciranje, navedene u smjernicama za izradu Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. - 2020., predstavio je među ostalim i gospodin Tamas Szed-lak iz Europske komisije zadužen za šumarstvo (DG Agriculture and Rural Development).

Na konferenciji su prikazani i primjeri slovačkih, čeških, mađarskih i hrvatskih projekata u šumarstvu sufinanciranih iz EAFRD-a, prekograničnih programa te ostalih EU programa u programskom razdoblju 2007.- 2013. na europskoj i nacionalnoj

Konferencija o eU projektima šumarskog sektora putem europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (eaFRD)

AKTUALNO • Tekst: Goran Vincenc • Foto: NLCSK

razini. Konferencija je uz organizatore okupila predstavnike triju država članica EU, Češke, Mađarske i Hrvatske te dvije zemlje nečlanice EU, Ukrajine i Srbije.

U sklopu konferencije održan je terenski posjet nekoliko uspješnih primjera EU projekata obnove i izgradnje šumskih prometnica sufinanciranih iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u razdoblju 2007. - 2013.

Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014. - 2020. pred-stavlja jedan od najvažnijih financijskih instrumenata EU za provođenje projekata šumarskog sektora na nacionalnoj razini, koji će se provoditi u pojedinim državama članicama, a sufinan-cirat će se iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni raz-voj (EAFRD). Šume i šumarstvo važan su sastavni dio ruralnog razvoja svake zemlje, a održivo gospodarenje šumama doprinosi ekonomskom, okolišnom i društvenom razvoju ruralnih područja. Jedan od ciljeva Programa ruralnog razvoja je doprinijeti eko-nomskoj stabilnosti ruralnih područja, održavanju tradicional-nog karaktera ruralnih krajolika, očuvanju prirodne i kulturne baštine, uz stvaranje novih radnih mjesta i većih mogućnosti za zapošljavanje u ruralnim područjima.

Panel rasprava na konferenciji

Šumska prometnica financirana iz eaFRD-a i to u 100 %-tnom iznosu

Cijena uključuje do 4l ulja i ekološko zbrinjavanje ulja i filtera ulja za sve

marke i tipove vozila

*45 kn dodatna litra ulja

+ filter ulja

iZMjeNa ulja

199,00 kn* (s pdv-om)




iZMjeNa ulja 10W40 i filtera ulja

289,00 kn* (s pdv-om)

iZMjeNa ulja 5W40 i filtera ulja

299,00 kn* (s pdv-om)




iZMjeNa ulja

229,00 kn* (s pdv-om)




5

5

+ filter ulja

Više na www.ahservis.hr i www.autohrvatska.hr

aH Servis Zagreb radnička, Radnička cesta 182, tel. 01 6590 124, [email protected], GPS 45.795162,16.021328 • aH Servis Zagreb Žitnjak, Ulica Grada Gospića bb, tel. 01/ 6449 901, [email protected], GPS 45.799116,16.037158 • aH Servis Zadar, Franka Lisice 85, tel. 023 327 255, [email protected], GPS 44.105723,15.260932 • aH Servis Osijek, Vukovarska 228, tel. 031 531 170, [email protected], GPS 45.800668,15.989828 • aH Servis Slavonski Brod, Sjeverna vezna cesta 107, tel. 035 491 304, [email protected], GPS 45.183005,18.040581 • aH Servis rijeka, Osječka 50, tel. 051 512 090, [email protected], GPS 45.340729,14.427431 • aH Servis Split, Solinska 84, tel.021 322 422, [email protected], GPS 43.527455,16.481981

aKCijSKi SetOVi SerViSa


AKTUALNO • Tekst: Irena Devčić • Foto: I. Zrilić

azijske strizibube, Anoplophora glabripennis i Anoplophora chinensis, od prije par godina nova su prijetnja urbanom zelenilu, voćarskim kulturama i šumama. Ova dva, morfološki i biološki vrlo slična organizma, unesena su u europu i ameriku prije petnaestak godina i od pojave do danas postali su ve-liki problem šumarskim i poljoprivrednim stručnja-cima, krajobraznim arhitektima i ostalim strukama koje se bave drvenastim vrstama. U svijetu napadaju stotinjak vrsta listača.

Azijska strizibuba prvi je puta pronađena u našoj zemlji 2007. godine u rasadniku MBM u Turnju, u Zadarskoj županiji. Ovi štetnici napadaju veliki broj rodova. U Hrvatskoj se kontrola vrši na rodovima:Acer, Aesculus,

Alnus, Betula, Carpinus, Casuarina, Cornus, Corylus, Cotoneas-ter, Crataegus, Fagus, Ficus, Fraxinus, Lagerstoemia, Liquidam-bar, Malus, Pyrus, Platanus, Populus, Prunus, Rhododendron, Quercus, Rosa, Salix, Sorbus i Ulmus. Vrste su lako prilagodljive i brzo se šire te im nedostaje prirodnih neprijatelja s obzirom da se radi o unesenim vrstama. Tijekom lipnja ove godine primijećen je jak napad ovog štetnika u kampu na području općine Sv.Filip i Jakov u Zadarskoj županiji. Odmah su obaviještene nadležne službe te su uzeti uzorci s četiri lokacije na kojima je potvrđen pro-nalazak azijske strizibube na 26 stabala. S obzirom da se radi o karantenskim štetnicima koji mogu nanijeti velike štete šumskom i ukrasnom drveću te voćkama odmah je obaviješteno Ministarstvo poljoprivrede koje je donijelo odluku o provođenju hitnih fitosani-tarnih mjera. Štete koje nastaju djelovanjem ličinki na sadnicama drveća i grmlja u početku uzrokuju njihovo slabljenje, osjetljivost stabala na bolesti i oštećenja vjetrom, a kod jačih napada i kasni-jeg razvojnog stadija ličinki uzrokuju potpuno sušenje i propadanje stabala te odumiranje različitih vrsta drveća i grmlja. Propadanje stabala zbog djelovanja azijske strizibube u parkovima, drvoredima kao i u prirodnim šumama predstavlja za ljude veliki gospodarski, materijalni, sociološki i emocionalni gubitak, a u konačnici uz-rokuje smanjenje i nestanak biološke raznolikosti. Pronalazak karantenskog štetnog organizma azijske strizibube - A. chinensis u Turnju, kraj Zadra, u rujnu 2007. godine na uvezenom sadnom materijalu iz Narodne Republike Kine inicirao je istraživanja o ovoj karantenskoj štetnoj vrsti u našim ekološkim uvjetima, upozna-vanju njene biologije, ponašanju, prilagodbi i mogućoj štetnosti na šumske ekosustave u Republici Hrvatskoj. Naime, azijska strizibuba rasprostranjena je u Kini u suptropskom području uključujući provincije Fujian i Jiangsu koje se nalaze uz obale Japanskog mora do dvjestotinjak kilometara u kontinent, zatim u Republici Koreji i Japanu. Izvan svoga prirodnog područja rasprostranjenosti, azijska strizibuba pronađena je 2001. godine u Washingtonu (SAD) gdje se ipak nije udomaćila. U Italiji se štetnik udomaćio na području oko Milana, a pronađen je i u Rimu 2008. Unatoč jakim mjerama era-

ZaŠtIta ŠUMa

Opasni štetnik nađen u krošnjama filipjakovskih stabala

dikcije, širenje azijske strizibube ovdje je izmaklo kontroli te Italija godišnje troši 1,5 milijuna eura za njezino suzbijanje. Azijska stri-zibuba opasan je štetnik koji napada potpuno zdrava stabla te time uzrokuje velike gospodarske gubitke.

Štetu na stablima zapravo uzrokuju ličinke koje se ubušuju i izgrizaju široke hodnike unutar živućih stabala domaćina. Ženka najčešće odlaže jaja u bazalnom dijelu debla u visini korijenova vrata, a ponekad odlaže jaja na korijenu koji dijelom viri iznad površine tla. Nije isključeno ni pojedinačno, sporadično, od-laganje jaja na višim dijelovima stabla, što dokazuje nalaz jedne ličinke na oko 2 m visine na sadnici lagerstremije u 2011. godini, u nadziranom rasadniku prvog nalaza ovoga karantenskog štetnika u Hrvatskoj. Prvi znaci napada azijske strizibube vrlo su oso-biti, ali ih je često vrlo teško uočiti u gustim sklopovima biljaka posebno ako su obrasli korovom. Najčešće se na bazalnom dijelu debla uočava pojava piljevine te okrugle i velike izlazne rupe prom-jera 1 cm i imaga koja se u početku dohranjuju do spolne zrelosti mladim lišćem, peteljkama i korom mladih izbojaka. Štete koje nastaju djelovanjem ličinki na zdravim sadnicama drveća i grmlja u početku uzrokuju njihovo slabljenje kao i osjetljivost stabala na bolesti i oštećenja vjetrom, a kod jačih napada u konačnici uzrokuju potpuno sušenje stabala.Mehaničko suzbijanje uključuje uklanjanje

Oštećenja uzrokovana azijskom strizibubom


napadnutog biljnog materijala i proizvoda koje je potrebno odmah uništiti malčiranjem ili spaljivanjem. Od ostalih mehaničkih mjera djelotvorne su postavljanje gustih mreža od žice oko debla, koje su prihvatljivije za urbano zelenilo nego za šumarstvo kao i primjena insekticida koja je također za šumarstvo ograničena zbog opasnosti za okoliš. Od bioloških mjera u Japanu i Kini koriste se prirodni ne-prijatelji – nematode Steinernema feltiae, gljive Beauveria bassiana i B. brongniartii. Zanimljiv je podatak da je u Kini utvrđeno da kod postojanja kolonije mrava Oecophyilla smaragdina u voćnjacima nije potrebno primjenjivati nikakve druge mjere. U Hrvatskoj tek treba provesti istraživanja o postojanju prirodnih neprijatelja i eventualnom unošenju stranih vrsta predatora i parazita, uz mjere opreza.

Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s partnerskim insti-tucijama: Hrvatskim šumama, Šumarskim fakultetom, Šumarskim Institutom, Savjetodavnom službom, Hrvatskim centrom za poljo-privredu, hranu i selo te općinom Sv.Filip i Jakov, u svrhu suzbi-janja daljnjeg širenja štetnika te upoznavanja lokalnog stanovništva s potrebnim mjerama suzbijanja pristupilo je dijeljenju letaka i brošura te lijepljenju plakata na terenu koji upozoravaju na azijsku strizibubu i njegovu opasnost. Na ovaj način javnost je informirana o početku provođenja mjera suzbijanja. Radi iskorjenjivanja azij-ske strizibube 23.listopada započeloje mehaničko uništavanje bi-ljaka domaćina u zaraženom području. Uništavanje na lokalitetima Turanj i Sveti Filip i Jakov uključuje rušenje, vađenje, usitnjavanje i spaljivanje zaraženih biljaka. Izvršena je evakuacija preosta-lih turista iz kampova koji su zaraženi, sve kako bi se uklanjanje zaraženih stabala izvršilo na vrijeme. U dogovoru s lokalnom sa-moupravom nabavit će se nove sadnice i bilje. U Turnju i Sv.Filip i Jakovu potrebno je bilo izvršiti sječu zaraženih stabala i biljaka domaćina azijske strizibube u krugu od 100 metara oko zaraženih stabala. Usitnjavanje odrezanih dijelova, uklanjanje panjeva i odvoz u izdvojeni dio zaraženog područja u kojemu će se spaliti svi zaraženi dijelovi stabala. Nakon izvršenih mehaničkih mjera su-zbijanja Ministarstvo poljoprivrede naložilo je provođenje stalnog monitoringa svih biljaka domaćina na žarišnom području.

Organizirana je velika akcija mehaničkog uništavanja zaraženih stabala u kojima su sudjelovale i Hrvatske šume

Radnici Hrvatskih šuma u akciji uklanjanja zaraženih stabala

AKTUALNO • Tekst/foto: Irena Devčić

Na području šumarije Zadar do kraja ove godine planira se pošumljavanje na površini od 32 hektara s nešto više od 46.500 sadnica alepskog bora. Već tre-ću godinu zaredom degradirane površine i neobrasla područja pošumljavaju se radi zaštite terena, sadni-cama alepskog bora.

Prema propisu Programa gospodarenja za gospodarske jedinice Sukošan, Posedarje i Novigrad, radi se velika akcija pošumljavanja na području šumarije Zadar. Do kraja ove godine djelatnici šumarije moraju izvršiti plan

pošumljavanja na ukupnoj površini od 32 hektara. S obzirom da se mahom radi o kamenitim terenima zadaća nije niti laka niti jed-nostavna. Pošumljavanje u GJ Sukošan, vrši se ručnim kopanjem jama i sadnjom sadnica alepskog bora u iskopane jame. Sadi se 1.500 komada sadnica po hektaru, te će na površini od 11,61 ha biti posađeno ukupno 17.415 sadnica. Pošumljava se sadnicama alepskog bora starosti 1+0 proizvedenih u rasadniku Piket u Zemuniku. Na području GJ Posedarje izvršit će se sjetva sjemena alepskog bora na površini od 5 hektara, a sijat će se četiri kilograma sje-mena po hektaru. Na određenim dijelovima ove GJ izvršit će se i pošumljavanje sadnjom sadnica u podrivano. Teren koji je prethod-no pripremljen riperanjem, pošumiti će se s ukupno 22.500 sadnica alepskog bora. Pošumljavanje se vrši na degradiranim terenima gdje postoji velika opasnost od erozije tla te se na ovaj način sprječava ispiranje tla bujicom, ali i erozija uzrokovana burom, koja na ovom području može imati udare i do 200 km/h. Degradirani krški tereni sposobni su za rekultivaciju ili pošumljavanje pionirskim vrstama kao što je alepski bor. Pod borovim sastojinama tlo postupno popri-ma svojstva koja su dostatna da se na njemu pojavi autohtona vege-tacija u nekom od degradacijskih oblika. S vremenom bor postupno nestaje iz makije ili šikare, a one prelaze u neki od uzgojnih oblika. Ovakvi procesi su doduše dugotrajni, kao i sve promjene u prirodi, te traju od 60 do 80 godina što ovisi o stanišnim uvjetima i stupnju degradacije tla. Pošumljavanje je stoga dugotrajan proces koji sad-njom sadnica samo započinje, nakon toga kreće posao njege novo-podignutih sastojina radi formiranja kvalitetnih šumskih sastojina koje se počinju spontano javljati čim se stvore bolji stanišni uvjeti.

POŠUMLJaVaNJe

Šumarija Zadar u velikoj akciji pošumljavanja


AKTUALNO • Tekst/foto: Irena Devčić

POŠUMLJaVaNJe

Šumarija Zadar u velikoj akciji pošumljavanja

Pošumljavanje područja uz naseljena i turistička mjesta od velike je važnost iz nekoliko razloga. Povećavaju se općekorisne funkcije šume, vrši se zaštita tla od erozije i bure, no i zbog blizine turističkih kapaciteta povećava se vrijednost čitavog područja uzgo-jem i podizanjem zelenih prostora i površina pod šumom. Turistička funkcija šume, unutar općekorisnih funkcija, ima posebno značajno mjesto na Sredozemlju. Požari koji haraju ovim područjima u ljetnim mjesecima također uvelike pridonose pustošenju šuma i degradaciji terena. Stoga se površine za pošumljavanje odabiru prvenstveno na takvim mjestima. Brzi i kvalitetni radovi na rekul-tivaciji tala pošumljavanjem jedini su način ponovnog i brzog vraćanja šumskih ekosustava na prostore s kojih su naglo uklon-jeni. Pošumljavanje golog krša prvi je, najvažniji i najteži korak, ali s njim se zaustavlja degradacija gologa krša te se stvaraju uvjeti za povratak stabilnih, autohtonih, klimatogenih šuma. S obzirom da se tlo na kršu vrlo teško i sporo stvara, pitanje njegove zaštite od velike je važnosti i značaja. Erozija zemljišta na opožarenim šumskim površinama poprima ekscesivne razmjere ukoliko se ne sanira. U vrlo kratkom vremenu nakon požara nestaje sloj tla koji se stoljećima stvarao i koji je ostao očuvan pod zaštitom vegetacije. Važnost podizanja novih šuma na degradiranim terenima sve više prepoznaju i van uske šumarske struke. Posljednjih godina svjedoci smo sve brojnijih akcija pošumljavanja od strane organiziranih po-jedinaca ili društava koja na taj način spajaju ugodno s korisnim. Druženje i općekoristan rad. Povećanje ekološke osviještenosti, kako samih sudionika tako i šire javnosti. Gotovo u svim akcijama poduzeće HŠ d.o.o., sudjeluje kao tzv. support što kroz osiguranje sadnog materijala, što sa radnicima koji svojom stručnošću pomažu volonterima u sadnji svojih prvih sadnica na golome kršu. U Zadru je tako, krajem devetog mjeseca, Zaklada za civilno društvo odra-dila svoj team-building, pošumljavajući ogoljeno područje gospo-darske jedinice Posedarje. Uz dvadeset i jednog uposlenika Zak-lade, pošumljavanju su pomagala i tri djelatnika šumarije Zadar.Pošumljavanje je izvršeno sadnicama alepskog bora 1+0 na pre-thodno izriperanoj površini, a ukupno je posađeno 300 sadnica. Slična akcija samo u drugačijem aranžmanu održala se koji dan kasnije u Metkoviću. Pod geslom Šume za Metković, Metković za

šume, ljubitelji prirode posadili su više od tristo stabala u park-šumi Predolac-Šibanica podno Gradskoga groblja sv. Ivana Nepomuka u Metkoviću, na području koje je stradalo u požaru 2012.godine. Djelatnici šumarije Metković ovdje su pomogli radom i donacijama te svojim znanjem i iskustvom u što uspješnijem izvršenju ovakve hvalevrijedne akcije.

Pitanje pošumljavanja mediteranskog krškog područja Hrvatske vrlo je značajno i aktualno, ne samo radi općekorisnih funkcija koje šume imaju i koje u ovom području zauzimaju središnje mjesto, već i radi podizanja gospodarske vrijednosti tih površina, koje po svom prostranstvu što ga zauzimaju mogu postati značajan nacionalni resurs za proizvodnju drva. Pošumljavanje predjela krša je u velikom broju slučajeva veoma teško, a naročito na visokom kršu. Šumska vegetacija je na našem kršu djelomično ili potpuno uništena naročito u blizini naselja. Radovi pošumljavanja vrlo su često izuzetno skupi. Troškovi radova na pripremi terena, sadnice, kopanje jama i sadnja te kasnija njega i održavanje sastojine, često dosežu milijunske iznose. Trošak pošumljavanja na području šumarije Zadar iznosit će nešto preko pola milijuna kuna, za 30 hektara zemljišta. Radovi biološke obnove financiraju se dijelom iz vlastitih sredstava poduzeća HŠ d.o.o., a dijelom iz sredstava dobivenih od OKFŠ-a. No s obzirom na smanjenu naknadu za općekorisne funkcije šuma sve je teže održavati i njegovati gospodarski neprofitabilne šume Mediterana. Stoga, šire akcije pošumljavanja od strane građana, škola i udruga svakako bi pomogle u jačanju svijesti o potrebi financiranja ovakvih radova te shvaćanja da su neke stvari neprocjenjive, kao što je ovo zeleno blago koje nas okružuje i štiti na brojne načine, te da financiranje šuma ne bi trebalo biti trenutno opterećenje već dugotrajno ulaganje u kvalitetu našeg života te pogotovo života naše djece.


AKTUALNO • Tekst: Irena Devčić • Foto: WWF – edwin Giesbers

Dok je gubitak biološke raznolikosti u svijetu na kri-tičnim razinama, Izvještaj o stanju planeta za 2014.godinu ističe kako učinkovito upravljanje zaštićenim područjima može podržati biljni i životinjski svijet. Izvještaj dolazi nekoliko mjeseci nakon studije Uje-dinjenih naroda koja je upozorila na povećanje utje-caja klimatskih promjena te daje dokaze da klimat-ske promjene već utječu na zdravlje našeg planeta.

Svjetska biološka raznolikost u velikom je padu, ali rješenja su još moguća, ističe WWF u svom najnovijem Izvještaju o stanju planeta objavljenom zadnjeg dana mjeseca rujna. Prema novom izdanju vodeće studije o stanju planeta,

istraživanja koje se provodi svake dvije godine, kontinuirani pad populacija biljnog i životinjskog svijeta traži hitna zajednička i održiva rješenja kako bi spasili planet kakav znamo. Populacije divljih životinja u samo 40 godina smanjile su se za više od polovice. Hrvatska je među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse, a izvještaj pokazuje da naš ekološki otisak, kojim mjerimo potrošnju prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja rasti i da bi nam bio potreban jedan i pol planet kako bi se obnovili svi neophodni resursi.

- Biološka raznolikost ključni je dio sustava koji održavaju život na Zemlji i barometar za ono što radimo na ovom planetu, našem jedinom domu. Hitno trebamo hrabru globalnu akciju u svim seg-

ZaŠtIta PRIRODe

WWF-ovizvještaj o stanju planete za 2014. godinu

mentima društva kako bi izgradili održivu budućnost, - ističe Petra Remeta iz hrvatskog ureda WWF- ova Mediteranskog programa. Naš način života iziskuje gotovo dvije planete, što je dugoročno gledano neodrživo.

- Promjene se moraju dogoditi na svim razinama društva, a posebno u energetici i proizvodnji, gdje svoje djelatnosti mora-ju temeljiti na obnovljivim izvorima energije i učinkovitom iskorištavanju sirovina. Održivo poslovanje u ovim gospodarskim sektorima preduvjet je ukupnom smanjenju ekološkog otiska, - nas-tavlja Remeta. U usporedbi s Hrvatskom, koja troši resurse 1,86 planeta, Bosna i Hercegovina i Srbija imaju niži ekološki otisak, iako i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u BiH izisku-je prirodne resurse 1,46 planeta, dok u Srbiji zahtijeva 1,43, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,64 planeta. Ekološki otisak pokazuje da svih 27 država članica EU živi iznad mogućnosti jednoga planeta.

- Zabrinjava spoznaja da se i u Europskoj uniji, koja je go-dinama prednjačila u ovim pitanjima, sve manje pažnje posvećuje zaštiti okoliša i održivom razvoju. Štoviše, prvi put u 25 godina nema povjerenika za okoliš, što predstavlja značajno nazadovanje za okolišnu problematiku. Dodatni korak unatrag je i planirana de-regulacija direktiva o pticama i staništima, inače okosnica zaštite prirode u EU.

Zemlje s visokim prihodima imaju u prosjeku tri puta veći ekološki otisak od srednje razvijenih zemalja te čak do pet puta veći od siromašnih zemlja. Iz izvještaja napravljenog 2012.godine razvidno je da su zemlje s najvećim ekološkim otiskom po oso-

Broj slatkovodnih vrsta smanjio se za 76 posto


bi: Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Sjedinjene Američke Države, Belgija, Australija, Kanada, Nizozemska i Irska. Što se promijenilo u odnosu na prije dvije godine?

Katar, Kuvajt i UAE još uvijek drže prva mjesta nepopularne ljestvice. Tu su i dalje SAD, Danska i Belgija no njima se pridružila i Švedska što je poprilično iznenađenje s obzirom da ovu državu većina ljudi percipira kao nature frendly. Na listi deset najgorih više nisu Kanada, Nizozemska i Irska, njih su zamijenili Trinidad i Tobago, Bahrein i Singapur. Zanimljivo je da je Hrvatska, unatoč kritikama o pretjeranom trošenju prirodnih resursa, svoj otisak u odnosu na 2012.godinu ipak smanjila sa 2,36 na današnjih 1,86, dok su BiH i Srbija ostale na gotovom istom indeksu. Odvajanje odnosa između ekološkog otiska i razvoja ključni je globalni pri-oritet naveden u izvještaju. Dok je ekološki otisak per capita u zemljama s visokim dohotkom pet puta veći od zemalja s niskim dohotkom, istraživanje pokazuje da je moguće postići povećanje životnog standarda i s održivom potrošnjom resursa. Ekološki dug glavni je izazov 21. stoljeća jer gotovo tri četvrtine svjetskog stanovništva živi u zemljama koje se bore i s ekološkim deficitom i s niskim primanjima. Ograničenje resursa zahtijeva da se moramo usredotočiti na to kako poboljšati ljudsko blagostanje preko dru-gih načina, ne isključivo preko gospodarskog rasta. Izvještaj dolazi nekoliko mjeseci nakon studije Ujedinjenih naroda, koja je upozo-rila na povećanje utjecaja klimatskih promjena te daje dokaze da klimatske promjene već utječu na zdravlje našeg planeta. Preko 200 svjetskih riječnih slivova, koji pružaju dom za više od 2,5 milijarde ljudi, doživljava tešku nestašicu vode najmanje mjesec dana svake godine. Kako već blizu jedne milijarde ljudi pati od gladi, izvještaj

pokazuje da klimatske promjene, u kombinaciji s promjenama u namjeni zemljišta, ugrožavaju biološku raznolikost i mogu dovesti do daljnjih nestašica hrane.

Populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova smanjile su se za 52 posto od 1970.godine. Slatkovodne vrste pretrpjele su pad od 76 posto što je dvostruko veći gubitak nego kod kopnenih ili morskih vrsta. Većina nestalih vrsta dolazi iz tropskih područja, dok je Latinska Amerika doživjela najdramatičniji gubi-tak vrsta. Najveća prijetnja biološkoj raznolikosti dolazi od kom-biniranih učinaka uništavanja i gubitka staništa. Lov i ribolov su također značajne prijetnje dok klimatske promjene postaju sve više zabrinjavajuće i odgovorne za moguće izumiranje vrsta. Dok je gu-bitak biološke raznolikosti u svijetu na kritičnim razinama, Izvještaj o stanju planeta za 2014.godinu ističe kako učinkovito upravljanje zaštićenim područjima može podržati biljni i životinjski svijet. Ne-pal je zbog povećanja svoje populacije tigrova u posljednjih neko-liko godina zabilježen kao dobar primjer. Potražnja čovječanstva je 50 posto veća od onoga što priroda može obnoviti. To znači da šume krčimo brže nego što stabla uspiju ponovno narasti, slatko-vodne izvore crpimo brže nego što se obnavljaju podzemne zalihe vode, ugljični dioksid ispuštamo brže od prirodnih procesa njego-va uskladištavanja u biomasu ili more. Konstruktivni pregovori o međunarodnom klimatskom sporazumu su jedna od mogućnosti koje postoje za kontrolu tih negativnih trendova. Globalni spora-zum otvorio bi put za uspostavu nisko-ugljičnog gospodarstva s obzirom da je korištenje fosilnih goriva trenutno dominantan faktor u ekološkom otisku.

Ugrožena su i planinska područja

adelie pingvini na arktiku

tigrić oduzet krijumčarima Velika panda - ženka


Ovogodišnja, 41. po redu, ambienta održavala se u razdoblju od 15. do 19. listopada na Zagrebačkom velesajmu, a uz ovaj važan regionalni i međunarodni događaj održan je i peti po redu sajam alternative i zdravog življenja Mystic Organica. Izložbeni prostor Hrvatskih šuma na velesajmu još je jednom zablistao među brojnim domaćim i stranim izlagačima, a za-hvalu za izniman doprinos za realizaciju ambiente 2014. ove je godine dobio Ivan Pavelić predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.

Ovogodišnju 41. Ambientu, međunarodni sajam namještaja unutarnjeg uređenja i prateće industrije svečano je ot-vorio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Pokrovi-telji sajma bili su Ministarstvo poljoprivrede, Ministarst-

vo gospodarstva, Hrvatske šume, Hrvatska gospodarska komora - Udruženja drvoprerađivača, Hrvatski klaster konkurentnosti drvno - prerađivačkog sektora i Hrvatski drvni klaster. Ministar Jakovina je prigodom otvorenja kazao kako Ambienta već odavno ima veliki regionalni značaj, što obavezuje da se u narednom periodu još bolje pozicionira na karti sajamskih manifestacija, ne samo regije nego i Europske unije. Podastrijevši pozitivne rezultate, u vidu suficita vanjsko trgovinske razmjene, istaknuo je kako se nastavlja poziti-van trend drvnoprerađivačkog sektora. Tako je robna razmjena drva, proizvoda od drva i namještaja za prvih šest mjeseci 2014. godine porasla za 28,66 % u odnosu na 2013. godinu. Zaključio je kako to potvrđuje ispravnost odluke Vlade RH da drvnoprerađivački sektor uvrsti i proglasi strateškom granom gospodarstva države. Također je istaknuo, kako je tome doprinijela stalna i dobra komunikacija koju Ministarstvo poljoprivrede ima sa cijelim sektorom, ali i novi sustav nabave repromaterijala iz Hrvatskih šuma koje daju određenu sigurnost i mogućnost boljeg planiranja domaćim proizvođačima, sada kada je Hrvatska članica Europske unije.

aMBIeNta 2014.

Hrvatske šume još jednom zablistale

DOGAĐAJI • Tekst/foto: Marija Glavaš

Otvaranju je prethodila konferencija za novinarena kojoj je glasnogovornica Hrvatskih šuma Ana Juričić Musa istaknula kako HŠ d.o.o. nisu klasičan izlagač, ali da nam je kao dobavljaču sirovine želja pružiti podršku domaćem sajmu i proizvodnji, podsjetivši na dugogodišnje, neprekidno prisustvo našeg poduzeća na Ambienti.

Nakon otvaranja ministar je u pratnji voditeljice sajma Nede Banek, predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Ivana Pavelića, članice Uprave Marije Vekić, profesora sa Šumarskog fakulteta Ivice Grbca i još nekolicine gostiju posjetio izložbeni prostor Hrvatskih šuma. Voditelj Uprave šuma podružnice Zagreb Krunoslav Jakupčić goste je upoznao s činjenicom da je sve što vide, u potpunosti proizvedeno u Hrvatskim šumama. Upoznali su ih i s činjenicom kako Hrvatske šume same godinama osmišljavaju svoj izložbeni prostor i pokazali im unutrašnji dio u kome su bile izložene fotografije s tradicionalne šumarske izložbe Šuma okom šumara.

Sam prostor odavao je vrlo ugodno ozračje i obilovao eduka-tivnim sadržajima; u njemu je bilo moguće vidjeti sadnice iz naših rasadnika, razno šumsko sjeme, maleni prototip pilane, panel s po-gledom na nekadašnje gospodarenje šumama te konačne proizvode naših šuma, tj. masivne stolove i klupe.

Za izniman doprinos u realizaciji Ambiente 2014. predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Ivan Pavelić dobio je zahvalnicu koju je na svečanom prijemu preuzela Ana Juričić Musa. Zahvalnicu joj je uručila direktorica Zagrebačkog velesajma Marina Pavković.

U sklopu ambiente održana je prigodna radionica – stručno predavanje pod nazivom Šumarstvo i prerada drva u budućnosti – EU fondovi, certificiranje, ruralni razvoj i sirovina iz privatnih šuma koju su organizirale Hrvatske šume, Hrvatski klaster konkurent-nosti drvno – prerađivačkog sektora, Hrvatski drvni klaster, Udruga proizvođača paleta, briketa, drvne biomase i pripadajućih tehnologija i Zagrebački velesajam. Izlaganja koja su se izravno ti-cala Hrvatskih šuma nosila su naslove Sirovinski resursi – ključna pretpostavka budućeg razvoja sektora, Razvojni izazovi na šumi baziranih sektora u 21. stoljeću i Financiranje šumarstva i prerade drva iz EU fondova. Radionicu je vodio Marijan Kavran direktor Hrvatskog drvnog klastera, a prvu je prezentaciju održao voditelj

ambientu je svečano otvorio ministar Jakovina Izložbeni prostor Hrvatskih šuma


marketinga u Direkciji Darko Bišćan. On je u sklopu svog izla-ganja o sirovinskim resursima prisutnima prikazao opće statističke podatke u šumama ukupno, podsjetivši ih kako je riječ o prirod-nom resursu koji se rasprostire na ukupno 48 % teritorija Republike Hrvatske. Objasnio je da se šumama gospodari temeljem Šumsko gospodarske osnove područja u kojoj su dane smjernice potrajnog gospodarenja s ciljem očuvanja prirodne strukture i raznolikosti šuma te kako sada važeća vrijedi do kraja 2015. godine. Bišćan je detaljnije iznio opće podatke o Hrvatskim šumama koji se odnose na površinu, drvnu zalihu, prirast, etat, zastupljenost glavnih vrsta i dr. Istaknuo je da se drvna zaliha i kvaliteta naših šuma kontinuira-no povećavaju zahvaljujući potrajnom načinu gospodarenja. Potom je prikazao izvršenje prodaje drvnih sortimenata za prošlu i ovu go-dinu, gdje je u prva tri kvartala ove godine ukupno proizvedeno 3,6 milijuna m3 drvne mase te nabrojio na koje su sve načine prodavani kupcima. Dotaknuo se OKFŠ–a i FSC certifikata za koji je podsje-tio kako je Hrvatska prva zemlja regije koja ga je stekla. Podsjetio je i na činjenicu kako su svojevremeno, uz podršku Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva, Hrvatske šume potpisale pismo razumijevanja s predstavnicima drvne industrije u HGK, čime je konačno definirana poslovna politika. Prisutne je upoznao i s novošću da je ove godine uveden još jedan vid prodaje drvnih sortimenata kupcima, tj. prodaja putem javnih poziva, kakvih je do sada održano pet. Također ih je upoznao s novijom dopunom cjenika glavnih šumskih proizvoda koju je Uprava Hrvatskih šuma donijela krajem 2013. godine, a kojom su promijenjeni uvjeti i načini izračuna za godišnje ugovore. - S novom politikom nastavit će se i u 2015. godini jer se njome pomaže održivost proizvodnje vlastitih drvnih sortimenata i istodobno potiče drvne prerađivače i kupce prema većoj finalizaciji, odnosno prema stvaranju veće do-datne vrijednosti njihovih proizvoda,- kazao je Bišćan.

Prisutne je zanimala situacija s OKFŠ–om, izrazili su zabri-nutost zbog dosadašnjeg trenda smanjenja sredstava, zaključivši da se time izravno utječe na mogućnost novih ulaganja u šume. Na ra-dionici je ustanovljeno kako ni prošla ni sadašnja vlada nisu prepoz-nale njegovu važnost, već su udovoljavale potrebama krupnog kapi-tala u Hrvatskoj te kako bi njegovo potpuno ukidanje bilo pogubno i za šumarstvo i za drvnu industriju. No, to se ne bi smjelo ostvariti, obzirom da je na više sastanaka Uprava više puta spomenula kako bi se OKFŠ vodio kao zaseban fond pri Ministarstvu poljoprivrede.

Drugo izlaganje o šumskim ekosustavima budućnosti iznosio je Dalibor Hatić iz tvrtke Oikon d.o.o. Kao objašnjenje što su to ekosustavi budućnosti dao je tri definicije. Prva od njih glasi da je to jedinstveni životno–rekreativno–gospodarski prostor, a druga da je to mjesto cross–sektoralne suradnje i interdisciplinarnog pris-tupa koje rezultira maksimalizacijom koristi. Treća kazuje da je to prostorno–resursna osnova za ekosustavne usluge. Hatić je zatim definirao pojam ekosustavne usluge kao koristi koje nam pružaju ekosustavi, a koje čine život ljudi mogućim i vrijednim življenja.

Koji sve EU fondovi postoje, iz kojih se mogu financirati projek-ti šumarstva i drvoprerađivačkog sektora te u kojoj fazi pripreme za korištenje EU fondova se trenutno nalazimo, pojasnio je stručnjak za ova pitanja Domagoj Troha iz Direkcije HŠ. Na početku izlaga-nja je naglasio kako su za šumarstvo, uz ostale, financijski najvažniji Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj te Europski fond za regionalni razvoj. Prvi fond predstavlja glavni financijski instru-ment u okviru drugog od dva stupa Zajedničke poljoprivredne politike na koju otpada gotovo 50 % ukupnog proračuna EU. Ko-hezijska politika, pojasnio je, ima za cilj izjednačavanje razlika u razvijenosti između zemalja članica i njihovih regija, a jedan od najvažnijih financijskih instrumenata za provođenje ove regionalne politike, uz Kohezijski i Europski socijalni fond, jest Europski fond za regionalni razvoj, u kojem šumarstvo i drvna industrija također nalaze svoj veliki interes.

troha je objasnio kako se za korištenje eU fondova RH priprema tzv. procesom programiranja, što znači da se pripremaju strateški, odnosno plansko-programski dokumenti na temelju kojih

će se trošiti EU sredstva u novoj financijskoj perspektivi 2014. - 2020. Prvi u nizu tih dokumenata, koji će upravo ovih dana biti predan na usvajanje Vladi RH je Partnerski sporazum u kojem države članice obrazlažu svoje strategije i opravdanja za korištenje sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Usva-janje tog dokumenta očekuje se krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca. Drugi ključni dokument predstavljaju tzv. operativni pro-grami u kojima se detaljnije opisuju mjere za učinkovito korištenje sredstava iz navedenih fondova. Od operativnih programa za šumarstvo najznačajniji je OP „Konkurentnost i kohezija“ , oso-bito Prioritetna os 6 kojoj pripada specifični cilj: Zaštita i obnova šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima, uključujući razminiranje, zaštitu šuma od požara i zaštitu izvorišta vode, te održavanje i poboljšanje usluga ekosustava. Također, za šumarski i drvni sektor naročito je važan Program ruralnog raz-voja RH 2014.-2020., koji ima ukupno 16 mjera od kojih su dvije posebno važne za projekte našeg sektora: Mjera 4 - Ulaganja u fizičku imovinu i Mjera 8 - Ulaganje u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma.

Iako skromnija nego prijašnjih godina, Ambienta 2014. svakako je ponudila brojne sadržaje, a Hrvatske šume međunarodnom su sajmu još jednom dale svoj puni doprinos.

Glasnogovornica Juričić Musa prilikom preuzimanja Zahvalnice

Izlaganje Domagoja trohe o eU fondovima


DOGAĐAJI • Tekst: tomislav Užarević • Foto: G. Dorić

Početkom listopada, u hotelskom naselju Solaris kraj Šibenika, Sindikat inženjera i tehničara šumarstva organizirao je i uspješno odradio 7. po redu Šumar-sko-sindikalne susrete. Osim brojnih sportskih doga-đaja, za članove SItŠ-a organizirana su i dva struč-na predavanja u organizaciji komore kao i književne večeri, gdje su autori pred auditorijem čitali svoje uratke.

Preko 300 sudionika, radnika Hrvatskih šuma odmaralo se, natjecalo i družilo uz bogati program ove manifestacije. Natjecateljski dio sa sportskim natjecanjima u disciplina-ma: nogometa, tenisa, stolnog tenisa, odbojke na pijesku,

boćanju, kuglanju, beli, pikadu i popularnom brzinskom ispijan-ju piva započeo je već u petak, a nastavljen je i tijekom subote. Stručna predavanja u organizaciji HKIŠDT održali su prof.dr. sc. Ivan Martinić sa Šumarskog fakulteta te dr. sc. Tamara Jakovljević iz Hrvatskog šumarskog instituta. Bila je to prilika inženjerima za stjecanje novih saznanja i bodova u programu stručnog usavršavanja, a po prvi put uz veliko zanimanje ljubitelja knjige organizirana je „Večer kratkopričaša“ na kojoj je svoju književnu inspiraciju izra-zilo 7 šumara i jedan gitarist.

Otvaranje Susreta koje se zbilo u subotu uvijek se pomno prati i osluškuje pa je predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vlainić, toplim riječima pozvao sve šumarske staleške insti-tucije na zbijanje redova, predsjednica GRV-a Željka Šikić, pozvala je Sindikat na još tješnju suradnju, a predsjednik Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Damir Felak, naglasio je potrebu stručnosti i ovlaštenosti odgovornih osoba u HŠ d.o.o. koje vode tvrtku posebno u novim okolnostima konkurentnosti tržišta EU. Član Uprave Društva Ivan Ištok izvijestio je kako Uprava radi i donosi odluke u teškim okolnostima zbog EU zakonodavstva i reformi u RH, potpredsjednik SSSH Eduard Andrić preporučio je i Upravi i radnicima da nikada ne zaborave na prvo mjesto staviti čovjeka, bez obzira na sve nedaće koje su nas snašle, te je rekao kako će Savez biti uvijek servis svojim granskim sindikatima u zaštiti njihovih prava posebno sada kada je donesen i vrlo nepovo-ljan novi Zakon o radu.

Predsjednik SItŠ-a tomislav Užarević naglasio je kako je ovaj Sindikat legitimist i legalist te poštuje sve zakone i druge akte, ali ne kao instrument socijalnog inženjeringa niti instrument hijerarhijske prisile već je za to da se stvore timovi, da se njeguje povjerenje, a ne čitavu firmu pretvoriti u kadrovsku službu. Up-ravi je poručio da svima daje jednake šanse, prije svega kroz argu-mentirani stručni stav kao ekonomiju zajedništva, a ne ekonomiju isključivanja.

Sindikalni susreti SITŠ-a tradicionalno je mjesto druženja, ponovnih susreta sa starim kolegama iz drugih dijelova Hrvatske te razmjene iskustava u opuštenoj atmosferi u svim područjima šumarstva. Lijepo je bilo vidjeti da se članovi sindikata rado odazivaju i uživaju u susretima. To je ujedno i dokaz da je većina, koja misli da bi ovakvih događaja trebalo biti više, u pravu.

ODRŽaNI 7. ŠUMaRSKO-SINDIKaLNI SUSRetI SItŠ-a

SItŠ upriličio sindikalne susrete sa novitetima

Sudionici 7. Sindikalno sportskih susreta SItŠ-a

Predsjednik Užarević na otvorenju

Boćanje


Na ovogodišnjim susretima šumara u Solarisu osim sporta mo-glo se prisustvovati i književnoj večeri koja je održana na početku Susreta u petak. To je novost kojom se htjelo sindikalne susrete učiniti još zanimljivijima. U goste su došli sinjski kratkopričaši, polaznici Radionice kreativnog pisanja koju vodi Irena Delonga Nešić.

Uz pratnju gitare našeg kolege Slavena Bačića, čitali su nam svoje kratke priče i pjesme.

Članovi Radionice bili su: Jakov Dukić (čitao je pjesme), Tatjana Vladović (autorica

priče „La chocholate“), Nikiša Poljak (autor priče „Tajna“), Niveska Juraga–Kovačev (autorica priče „Kolotečina ili živa is-tina“), Nada Jelinčić (autorica priče „Oluja“) i Martina Barbić (autorica priče „Doznaka“).

Njima su se mogli pridružiti svi šumari koji imaju želje za pisanjem i volje da to podijele s drugima. Kako je to bio prvi put, osim Martine Barbić na večeri kratkopričaša sudjelovao je još jedan šumar, Darko Posarić, sa svojim pjesmama.

Prema reakcijama kolega koji su bili dio publike, ovakav vid zabave bi mogao postati tradicija.

Budući su dogodine dva jubileja: 10 godina od osnutka SITŠ-a i 5 godina odlaska u Solaris na sindikalne susrete, nastojat će se uz naše šumare pisce, prezentirati i šumari slikari, kipari, glazbenici i sl.

• NOGOMET1. SENJ/OGULIN2. POŽEGA3. SISAK

• PIKADOŽENE1. MAJA MALNAR - GOSPIĆ2. MAJA NEKIĆ – KUMIĆ - OGULIN3. JOSIPA MIKIĆ - SISAKMUŠKARCI1. DAMIR LAZIĆ - BJELOVAR2. ŽELJKO ČOPČIĆ – VINKOVCI3. MATIJA MAĐERUH – BJELOVAR

• STOLNI TENIS ŽENE1. MARIJA NUIĆ – POŽEGA 2. RENATA BROZOVIĆ – SISAK3. TIRENA JURIŠIĆ – SISAKMUŠKARCI1. ZORAN ŠUNJIĆ – SPLIT2. MARKO AUGUSTINOVIĆ – SISAK3. ZORAN TURK – DELNICE

• BELA

1. ZLATKO BOŠNJAKOVIĆ - OSIJEKZVONKO BRDAR - OSIJEK

2. MILAN JURKOVIĆ - POŽEGAMARKO BARUKČIĆ - POŽEGA

3. KREŠIMIR ŠTIMAC - DIREKCIJADAMIR VUKELIĆ

Održana književna večer kratkopričaša

Sudionici radionice kratkopričaša

Rezultati sportskih natjecanjaBrojna zanimljiva događanja i ovaj put su privukla brojne članove SITŠ-a na sudjelovanje u sportskim natjecanjima. Uzbuđenja na

sportskim terenima nije manjkalo, a uz poneka iznenađenja, ostvareni su slijedeći rezultati po disciplinama:

• ODBOJKA NA PIJESKUŽENE

1. NATALIJA ŠKVORC - POŽEGALJUBICA SKELEĐIĆ - POŽEGA

2. LJILJANA FLISZAR - POŽEGALJUBICA SKELEĐIĆ - POŽEGA

MUŠKARCI

1. DARKO CVIJIĆ - OSIJEKZORAN ŠARAC - OSIJEK

2. MARIO NOVOSELC - SISAKGORAN BRUČIĆ - SISAK

3. DAVOR VUKOVAC - VINKOVCIKREŠIMIR DIKONIĆ - VINKOVCI

• TENISŽENE1. IDA BAKRAČ - SISAK2. JOSIPA MIKIĆ - SISAK3. SANJA PAVIĆ - POŽEGAMUŠKARCI1. BORIS PEJŠA - POŽEGA2. DAMIR NUIĆ - POŽEGA3. MARIJAN MATIĆ - POŽEGA

• KUGLANJEŽENE

1. DARIJA SEKULIĆ - POŽEGAJASNA BRKIĆ - POŽEGA

2. IDA BAKRAĆ - SISAKSUZANA MEDAKOVIĆ - SISAK

3.JASENKA KOVAČEVIĆ – NOVA GRADIŠKAALENKA BUŠIĆ – NOVA GRADIŠKA

MUŠKARCI

1. GORAN URH - POŽEGAKREŠIMIR KALČIK - POŽEGA

2.MATO ŠPIONJAK – NOVA GRADIŠKAANTUN ĐURAŠINOVIĆ – NOVA GRADIŠKA

3. MILJENKO BUTORAC - SENJDALIBOR TOMLJANOVIĆ - SENJ

• BOĆANJEŽENE

1. SANJA PAVIĆ – POŽEGA LJILJANA FLISZAR - POŽEGA

2. ŽELJKA MATIČEVIĆ - POŽEGANADA ŠARIĆ - POŽEGA

3. JOSIPA MIKIĆ - SISAKSANJA MARČINKO - SISAK

MUŠKARCI

1. DARKO VERHAS - OSIJEKFRANJO CRNOV - OSIJEK

2. EMIL BALINT - BJELOVARZORAN BADANJEK - BJELOVAR

3. ZLATKO ANDRIČEVIĆ - VINKOVCIBERISLAV PARAT - VINKOVCI

• KOŠARKA1. SENJ2. GOSPIĆ3. OSIJEK

• BRZINSKO ISPIJANJE PIVA1. GOSPIĆ2. VINKOVCI3. DELNICE


DOGAĐAJI • Tekst: Ratko Matošević • Foto: S. Rac

Hrvatska je reprezentacija zablistala osvojivši 8. mje-sto u ukupnom plasmanu (4752 boda) i time ostvarila najbolji rezultat u povijesti. Našu ekipu činili su: Si-niša Varga, Davor Ivanković, Predrag Šolaja i junior Kristian Mijatović (UŠP Zagreb, šumarija Lipovlja-ni) te stručno vodstvo Sandrino Rac (vođa ekipe) i Mirko Balala (tehnički vođa).

U gradu Brienzu u Švicarskoj, održano je od 10. do 30. ru-jna 31. Svjetsko prvenstvo šumarskih radnika na kojem je sudjelovalo više od stotinu natjecatelja iz 26 zemalja, a na kojem je naša zemlja redoviti sudionik.

U prekrasnom alpskom ambijentu, natjecatelji su imali priliku pokazati što znaju i umiju u disciplinama koje predstavljaju srce rada u šumarstvu. I zaista su pokazali! Konkurencija je bila izuzetno jaka, obarali su se rekordi, a neizvjesnost oko pobjednika je trajala do posljednjeg trenutka. Da bi se dočaralo koliko su natjecatelji bili spremni dovoljno je reći da su sve tri prvoplasirane momčadi obi-lato premašile svjetski rekord od 4813 bodova.

U tako jakoj konkurenciji, Hrvatska je reprezentacija zablistala osvojivši 8. mjesto u ukupnom plasmanu (4752 boda) i time os-tvarila najbolji rezultat u povijesti. Našu ekipu činili su: Siniša Varga, Davor Ivanković, Predrag Šolaja i junior Kristian Mijatović (UŠP Zagreb, šumarija Lipovljani) te stručno vodstvo Sandrino Rac (vođa ekipe) i Mirko Balala (tehnički vođa). Iako nije osvojena niti jedna medalja, trebamo biti izuzetno zadovoljni konzistentnošću forme koju su naši natjecatelji pokazali jer se u prošlosti često znalo događati da solidna izvedba bude pokvarena pojedinačnim podbačajima. To govori o ozbiljnosti priprema, te o tome da je saz-rela jedna nova generacija koja izuzetno ozbiljno pristupa natjeca-nju, a koja bi trebala biti poticaj i ostalim sjekačima. Treba spome-nuti još i odličan rezultat Siniše Varge u ukupnom pojedinačnom plasmanu (7. mjesto), što je najbolji rezultat naših natjecatelja u povijesti.

31. SVJetSKO PRVeNStVO ŠUMaRSKIH RaDNIKa

Najbolji plasman hrvatske reprezentacije u povijesti

Natjecanje je bilo uzbudljivo do samog kraja, pobjednika je odlučila posljednja disciplina kresanja grana, gdje je Njemac Uli Huber fantastičnom izvedbom nadmašio do tada vodećeg Ole Haralda Kvesetha iz Norveške. U ekipnoj konkurenciji je uzbuđenja bilo nešto manje jer je Njemačka dominirala, tako da su se ponovile slike njemačkog slavlja koje smo viđali ove godine na nogometnom mundijalu.

Osim odličnih rezultata, Hrvatska se može pohvaliti još jed-nom dobrom viješću. Na redovnoj skupštini IALC-a (Međunarodne asocijacije šumarskih natjecanja) Ratko Matošević (Hrvatske šume consult) izabran je za predsjednika te organizacije. Ratko Matošević već cijeli niz godina sudjeluje na svjetskim prvenstvima, a član Od-bora IALC-a od 2007. godine.

Švicarski kolege su se svojski potrudili da organizacija natjecanja protekne u najboljem redu, što je poznavajući njihov mentalitet bilo i za očekivati. Toplina i gostoprimstvo su učinili da ovo prvenstvo ostane svima u lijepom sjećanju. Možda je najjači dojam na sudionike ostavila ljepota alpskih predjela koji svojom veličanstvenošću često ostavljaju posjetitelje bez daha. Prostor je to i velikih nadmorskih visina, nagiba i ekstremnih klimatskih uv-jeta zbog čega je zadivljujuća marljivost Švicaraca koji su u tim uvjetima ne samo uspjeli preživjeti, nego stvoriti i jedno od naj-prosperitetnijih i najdemokratskiji društava uopće. Visoki ekološki standardi, jamstvo su da će ta priroda zadivljivati i ubuduće mnogo-brojne posjetitelje (uz zrnce ironije, onih s malo dubljim džepom).

Našu delegaciju su činili još i Boris Pahanić (Unikomerc) i Mato Mijadžiković (UŠP Zagreb) koji nosi zasluge za stvaranje ove nove generacije uspješnih hrvatskih sjekača.

Iako je naša delegacija bila brojčano manja od većine drugih zemalja, taj je nedostatak itekako nadoknadila mala, ali vjerna i gr-lata hrvatska zajednica u Interlakenu koje je cijelo vrijeme pratila naše momke.

Sljedeće svjetsko prvenstvo nas 2016. godine očekuje u Ko-szencinu, Poljska i s obzirom na kvalitetu ove generacije možemo očekivati još dobrih vijesti, a nadamo se da će ovi uspjesi potaknuti i neke nove klince (ili klinke) da se ozbiljnije pozabave ovim na-dasve zanimljivim šumarskim sportom.Na borilištu je bilo napeto

Hrvatska reprezentacija spremna za tekmu


INTERVJU • Tekst/foto: Goran Vincenc

RatKO MatOŠeVIć - NOVI PReDSJeDNIK IaLC-a

Radit ću na proširenju članstva i izvan europskih država

Sa nedavno održanoga 31. Svjetskoga sjekačkog prvenstva u švicarskom gradu Brienzu, naša se reprezentacija vratila s naj-boljim ekipnim plasmanom od kada se natječemo. Osmo mjesto u ukupnom poretku je povijesni plasman i poticaj za još bolje rezultate u budućnosti na čemu im od srca čestitamo. No nije to bio jedini dobitak ovoga prvenstva. Na redovitoj skupštini ialc-a, organizacije koja se bavi natjecanjima sjekačkih profesionalaca po prvi put smo dobili Hrvata na čelu te organizacije. Za pred-sjednika je izabran Ratko Matošević, voditelj HŠ Consulta, tvrtke kćeri Hrvatskih šuma d.o.o. što je i povod ovoga razgovora.

Pojasnite nam malo što je to ialc i čime se oni bave?Ialc (International Association of Logging Championships

– Međunarodna udruga za sjekačka prvenstva) je međunarodna organizacija čiji je cilj organizacija svjetskih prvenstava u sjekačkim disciplinama prema međunarodno prihvaćenim pravil-nicima. Prvenstva se organiziraju svake dvije godine, a dužnost ialc-a je da osigura njihovu organizaciju, da pomaže zemlju domaćina bilo tehničkim, bilo stručnim sredstvima, a ne manje važno i da osigura sponzorska sredstva bez kojih bi prvenstva bilo nemoguće organizirati. Organizacija ima trenutno 30 zemalja članica, osnovana je 2004. godine i Hrvatska je njezin član od samog osnutka.

Kakva je razlika između ialc-a i drugih organizacija koje se bave sličnim događajima?

Cilj organizacije je ponajviše promovirati rad s motornom pilom u šumarstvu u smislu kvalitete i sigurnosti, a također je važna i sportska i društvena komponenta. Neka druga sjekačka natjecanja (npr. Timbersports) naglasak stavljaju na svojevrsni „show“ gdje natjecatelji u načelu zabavljaju publiku spektaku-larnim sjekačkim vještinama. Natjecanja prema ialc pravilnicima imaju više olimpijski karakter, gdje se naglasak stavlja na vještine koje simuliraju rad u šumi, strogo se vodi računa o mjerenjima bitnim za rezultat. Kako je sigurnost rada u ovome opasnom po-slu jedna od najvažnijih komponenti ialc svjetskih prvenstava, vratolomije koje se mogu vidjeti na Eurosportu su potpuno ne-

prihvatljive. Svjesni smo da se time gubi na atrak-tivnosti (naša prvenstva se ne prikazuju na Eu-rosportu), ali ne želimo odustati od naših načela.

Što dobiva Hrvats-ka i hrvatsko šumarstvo Vašim izborom?

U organizaciji sjekačkih natjecanja sudjelujem već više od od 15 godina, na svjets-kim prvenstvima sam od 2000., a član ialc-ovog Izvršnog odbora sam postao od 2007. godine. To govori o mome dugogodišnjem predanom radu te je ovo prije svega veliko osobno priznanje. No, kao predstavniku Hrvatske, veliko je to priznanje i za cijelu hrvatsku šumarsku struku, a činjenica da se radi o svjetskoj organizaciji na određeni način poboljšava i reputaciju cijele zemlje. Prečesto čujemo da je vrlo teško razmjerno maloj zemlji kao što je Hrvatska nametnuti se u međunarodnim organizacijama, ali i ovo je dokaz da je to, uz predan rad, poznavanje struke i stranih jezika, itekako moguće.

Koji će biti Vaši prvi koraci na predsjedničkoj poziciji? Što smatrate da treba odmah poboljšati?

Pa jasno, treba nastaviti dobar rad prethodnika, ali i odgo-voriti na niz izazova koji stoje pred ovim natjecanjem i njenim osnovnim sadržajem, profesionalnim radom s motornom pilom. U mnogim zemljama se ovaj rad sve više zamjenjuje harvester-skom sječom tako da već sad imamo poteškoća pronaći dovoljno natjecatelja iz npr. nordijskih zemalja gdje je mehaniziranost sječe izuzetno velika. Protiv ovih se trendova nema smisla boriti, ali treba pronaći način da se u natjecanja s motornom pilom ugrade i discipline koje se obavljaju strojem. Nadalje, treba raditi i na proširenju članstva jer u organizaciji imamo trenutno samo Japan od izvaneuropskih država. S obzirom na izuzetne rezultate ostva-rene na zadnjem svjetskom prvenstvu, očito je da se natjecatelji ozbiljno pripremaju te da ovaj, za promociju šumarske struke vrlo važan sport ima sigurnu budućnost.

Ekipno:

1. Njemačka 4949 bodova

2. Švicarska 1 4879 bodova

3. Italija 4872 bodova

4. Mađarska 4812 bodova

5. Bjelorusija 4794 bodova

6. Nizozemska 4788 bodova

7. Finska 4775 bodova

8. HRVATSKA 4752 bodova

Pojedinačno:

1. Uli Huber (Njem) 1676 bodova

2. Ole Harald Kveseth (Nor) 1657 bodova

3. Sergei Shkudrou (Bjl) 1654 bodova

4. Urs Amstutz (Švi1) 1649 bodova

5. Jukka Peramaki (Fin) 1648 bodova

6. Johann Raffl (Ita) 1648 bodova

7. SINIŠA VARGA (Hrv) 1645 bodova

REZULTATI :


DOGAĐAJI • Tekst/foto: Goran Vincenc

aLPe aDRIa

Uspješno organizirane prve ljetne alpe-adria šumarske igre

U Umagu su se od 10. do 12. listopada održale prve šumarske alpe-adria igre u ljetnim sportovima na kojima je nastupilo stotinjak natjecatelja okupljenih u 4 ekipe iz 3 zemlje. Igre su bile i više nego uspješne, uz izvrsnu organizaciju, a dojmovi koje su natjecate-lji ponijeli svojim kućama mogu biti na ponos orga-nizatorima ovoga događaja.

Turistički kompleks Katoro u neposrednoj blizini Umaga bio je domaćin Prvih ljetnih Alpe-Adria šumarskih igara održanih od 10. do 12 listopada. Dosadašnja Alpe-Adria natjecanja održavana su u zimskim sportovima, no po prvi

put i to na oduševljenje mnogih, natjecanja su prilagođena ljetnim sportovima te smo u 2 natjecateljska dana mogli uživati u vrlo za-

nimljivim utrkama biatlona i triatlona te odbojke na pijesku i tradi-cionalnih šumarskih disciplina: boćanja i povlačenja konopa.

Cijeli događaj organiziran je od strane Hrvatskog šumarskog društva, ogranak Delnice sa Goranom Bukovcem na čelu koji je izvrsno dirigirao organizacijskim timom. Veliku podršku imali su i od središnjice HŠD-a i tajnika Damira Delača.

Na žalost, zbog poteškoća uzrokovanih radovima u ovo doba godine, na prvim ljetnim igrama nisu bili timovi iz Austrije, no to nije umanjilo napetost na natjecateljskim terenima.

Vrijeme je također išlo na ruku organizatora, tako da visoki da-tum i kišno listopadsko vrijeme nisu ovaj put odigrali veliku ulogu.

Za natjecanje se prijavilo 100-tinjak natjecatelja iz Hrvatske, Slovenije i Italije odakle su došle dvije ekipe: Južni Tirol i Fri-uli Venezia Giulia. Zanimljivo je kako su svi sportovi predviđali mješovite muško–ženske ekipe, što je dodatno podiglo atraktivnost natjecanja. Pogotovo je to pridonijelo zanimljivosti triatlona i

Natjecanje je počelo biatlonom

Sudionici prvih ljetnih alpe-adria susreta

Hrvatski tim pobjedio je nošen navijačima


povlačenja konopa gdje je ženski dio tima odigrao veliku ulogu kod pobjedničkih ekipa.

No krenimo redom od prvoga dana kada je na rasporedu bio biatlon i povlačenje konopa. Sve je započelo sa biatlonom gdje su se natjecatelji prvo okušali u gađaju zračnom puškom, nakon čega je prema izborenim rezultatima krenula utrka od 2 km za žene i 4 km za muške. Ovo natjecanje vodilo se kao pojedinačno a postig-nuti su slijedeći rezultati: Kod muških u kategoriji rođenih do 1968. godine pobjedu je odnio Alois Hofer iz Južnog Tirola dok je drugi bio njegov timski kolega Alberto Novelli. Treće mjesto pripalo je našem Alenu Abramoviću, koji je imao 3 promašaja, no sve je na-doknadio u utrci.

Važno je naglasiti kako je svaki pojedinačni rezultat od prvog do šesnaestog mjesta donosio bodove timovima tako da je Hrvatska ovdje bila druga iza Južnoga Tirola sa ukupno osvojenih 140 bo-dova.

Južni Tirol okitio se titulom i u konkurenciji starijih sudionika rođenih 1967. godine i starijih, gdje su prva dva mjesta zauzeli Heinrich Schwingshatski i Stefan Amhof dok je treći bio naš Mlad-en Šporer. I ovdje je ekipno slavio Južni Tirol dok je Hrvatska za dlaku dobila Sloveniju i okitila se srebrom.

Kod djevojaka u mlađoj kategoriji do prvoga mjesta došla je naša Silvana Skender, ostavivši iza sebe Giuliu Ligazollo iz Južnog Tirola te Janju Lukanc iz Slovenije. Ekipno su naše cure bile prve. U starijoj konkurenciji prva je bila Mirjam Mikulič iz Slovenije, dok je naša Tijana Grgurić osvojila drugo mjesto ispred Dolores Agos-tini iz Južnog Tirola. I ovdje su briljirale naše djevojke osvojivši prvo ekipno mjesto sa ukupno 176 bodova.

Nakon biatlona nastupila je poznata šumarska disciplina poteza-nja konopa koju uvijek prati gromoglasno navijanje.

Pravilo je da u svakom timu mora biti barem dvije osobe su-protnoga spola. U napetom finalu između timova Hrvatska 1 i Južni Tirol 1 pobijedila je naša ekipa u sastavu Križ, Dasović Šporer, Kranjčević, Lisac i Majnarić dok je u isto tako napetoj utakmici za treće mjesto, Slovenija 1 pobijedila Hrvatsku 2 i zaslužila brončano odličje.

Za večerom su domaćini organizirali izvlačenje parova za idući dan te zanimljivu tombolu u kojoj je bilo primamljivih nagrada poput vikend wellnesa u Tuheljskim toplicama ili tjedan dana na seoskom domaćinstvu u Gorskom kotaru.

Idući dan donio je nova uzbuđenja, a to se prvenstveno odnosi na triatlon. Ekipe su bile mješovite, a rutu je jedan član tima prvo trebao isplivati, zatim drugi sudionik odvoziti na biciklu da bi zadnji sudionik otrčao rutu do cilja. Napeto do samoga kraja gdje je

Slovenci su pomeli konkurenciju u odbojci na pijesku

Najnapetije je bilo na triatlonu


u mlađoj kategoriji slavila ekipa Slovenije 7 u sastavu Odar, Legat, Marold ispred Južnog Tirola 1 i Slovenije 3. Naša najbolja ekipa bila je Hrvatska 3 koja je zauzela 5. mjesto.

I u starijoj konkurenciji slavili su Slovenci, točnije njihov tim Slovenija 2 u sastavu Čebašek, Mikulič, Pirc dok je drugi prošao ciljem tim Južnog Tirola 2, a treći Slovenija 4.

Da Hrvatima najbolje idu tradicionalne discipline pokazali su boćari. I ovdje je bilo pregršt iznenađenja i zanimljivosti, a tu prvenstveno mislimo na ekipu Južnog Tirola, koja nije tradicio-nalno boćarska i nije dospjela do postolja, no uspjeli su napraviti par iznenađenja kojima se nitko nije nadao zbog čega je podjela medalja u konačnici bila vrlo nepredvidiva. Naši su osvojili prvo i treće mjesto dok se između smjestila Slovenija na drugom mjestu. Slavio je tim Hrvatska 1 u sastavu Šverko, Marušić, Vrbanac dok je Slovenija 1 bila druga, a Hrvatska 3 treća.

Na kraju, zadnje natjecanje bilo je u odbojci na pijesku gdje su sve lovorike pobrali Slovenci osvojivši sve tri medalje. Prvi je bio tim Slovenije 4 u sastavu Odar, Čebašek, Milosavljevič, drugi Slo-venije 3 dok je treća bila Slovenija 1.

Na svečanoj završnoj večeri, organiziranoj u hotelu Sol Garden, dodijeljene su nagrade sudionicima i ekipama. U ukupnom poretku kao najuspješnija se pokazala reprezentacija slovenskih šumara dok je Hrvatska zauzela drugo mjesto ispred Južnog Tirola na trećem mjestu. Slavljenicima su dodijeljene drvene šumarske medalje poput onih koje su dodjeljivane na 45. EFNS natjecanju održanom prošle godine u Delnicama.

Svrha Alpe-Adria susreta je druženje i razmjena iskustava među kolegama šumarima iz regije što je popraćeno sportskim natjecan-jima kojima se razvija zdrav duh i prijateljstvo.

Alpe-Adria ljetno izdanje je ispunilo sva očekivanja i sudionika i organizatora. Organizacijski odbor na čelu sa Goranom Bukov-cem položio je ispit sa visokim 5 plus, a vesela lica natjecatelja na odlasku kućama, dobar su znak kako su bili zadovoljni sa novim iskustvima stečenim na prvim ljetnim Alpe-Adria susretima.

U boćanju vladaju Hrvati

Šumari su po prvi puta službeno plivali

DOGAĐAJI • Tekst: Irena Devčić • Foto: M. Dasović

Jesen u Lici

Mališani najviše vole štand Hrvatskih šumaPrvog vikenda u listopadu Gospić je po šesnaesti put ugostio brojne izlagače domaćih proizvoda iz Hrvat-ske ali i susjednih zemalja. Manifestacija Jesen u Lici svojom kvalitetom i bogatstvom programa postala je značajni događaj za lički kraj. U organizaciji Lič-ko-senjske županije i Ličke razvojne agencije Lira, Jesen u lici okupila je 270 izlagača autohtonih i do-maćih proizvoda.

Na Trgu Stjepana Radića u Gospiću, 4. i 5. listopada oku-pilo se mnoštvo posjetitelja kako bi i ove godine uživali u okusima i mirisima autohtonih domaćih proizvoda Ličana ali i izlagača iz ostalih dijelova Hrvatske. Probati

ličku šljivovicu, okusiti domaći škripavac, kruh ispod peke ili se zasladiti šumskim medom i domaćim pekmezom, dovoljan je mo-tiv da za jedan vikend potegnete do srca Like. Manifestacija koja je prvi puta organizirana još davne 1998. godine kada je okupila tek 15 izlagača-entuzijasta, zamišljena je kao lokalni projekt koji će malo po malo promovirati svoje proizvode i radinosti uglavnom domaćem svijetu. No veliko zalaganje inicijatora ove manifestacije, nevladine udruga ZOE i Kap života te Parka prirode Velebit, uspjeli su smjestiti Jesen u Lici na kartu nezaobilaznih gospodarskih, kul-turnih i tradicijskih manifestacija. Cilj održavanja manifestacije je predstavljanje proizvodnog potencijala malih poljoprivrednih gos-podarstava, poduzetnika i svih onih koji proizvode različite proiz-vode čuvajući tradiciju ličkog kraja. Lički velesajam ponos je Ličko-senjske županije koja, koristeći se svojim prirodnim vrijed-nostima, postiže znatne učinke u ukupnom gospodarskom razvoju. U tri dana održavanja, 270 izlagača privuklo je nekoliko desetaka tisuća posjetitelja koji su osim punih vrećica domaćih proizvoda kući pošli i s dojmovima te novim znanjima o izradi različitih proiz-voda od drva, tamburica, predenju vune i ostalim davno napuštenim zanatima. Naučili su nešto i o šumarstvu i lovstvu, tradicionalnim djelatnostima ličkoga kraja. O tome su ih informirali djelatnici UŠP

Detalj sa sajma Jesen u Lici


DOGAĐAJI • Tekst: Irena Devčić • Foto: M. Dasović

Jesen u Lici

Mališani najviše vole štand Hrvatskih šumaGospić, koji su i ove godine imali jedan od najljepših štandova na manifestaciji Jesen u Lici. Izložbeni prostor bio je stoga iznimno posjećen, a brojni posjetitelji, naročito djeca, uživala su u preparira-nim eksponatima divljih životinja i maketama starih ličkih kućica. Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Gospić na dvadesetak foto-grafija predstavilo je pregled radova koji se svakodnevno obavljaju u šumi te značajnije informacije o šumama u Hrvatskoj.

UŠP Gospić prostire se na površini od 326.423 ha i u svom sastavu ima 11 šumarija (Brinje, Otočac, Perušić, Gospić, Karlobag, Sveti Rok, Gračac, Udbina, Donji Lapac, Korenica i Vrhovine). Je-dan od najveći problema ove uprave jest nepristupačnost terena. Jer osim što lički kraj karakteriziraju planinski vrhunci i nepristupačne litice, priroda nije jedina koja se pobrinula za nedostupnost ličkih šuma. Miniranost terena još uvijek predstavlja veliki problem. Ličko-senjska županija po kontaminiranosti terena minskim polji-ma čini četvrtinu ukupnih miniranog područja u Hrvatskoj ili 148 km² prostora. Upravo tu činjenicu iznio je zamjenik ravnatelja Cen-tra za razminiravanje, Tomislav Ban prilikom posjeta radilištu na kojemu se obavljaju poslovi razminiranja. Predstavnici HCR-a, Vladinog ureda za razminiranje, Hrvatskih šuma i Grada Gospića posjetili su teren kod Ribnika na kojemu su bili i predstavnici agencija Poljske i Slovačke koji sudjeluju na seminaru u Zagrebu s ciljem podjele iskustva vezanih uz apliciranje projekata za Fondove EU vezane uz šumska bogatstva. U ovom dijelu terena kod Ribnika, pronađene su dvadeset i četiri protupješačke mine. Posao vrijedan 7 milijuna i 656 tisuća kuna financira se iz EU programa IPARD 2013. U Gospiću bi se uskoro trebao otvoriti i ured HCR-a, što će svakako ubrzati i olakšati komunikaciju svih službi, sudionika ove priče, saznali smo od gradonačelnika grada Gospića Ivana Biljana. Prema njegovim riječima sigurnost građana je na prvom mjestu, kao i radnika Hrvatskih šuma jer se čak 90 % minsko sumnjivog prostora nalazi u šumskom pojasu.

Namjera organizatora manifestacije Jesen u Lici jest da se i oni sufinanciraju sredstvima Europske unije te da se program i pros-tor u narednom razdoblju prošire.

- U tom su smislu angažirana i vlastita sredstva, ali i ljudski po-tencijali jedinica lokalne samouprave. Pri tome valja istaknuti Ličku

Štand Hrvatskih šuma

razvojnu agenciju LIRA-u i LAG. U različitim fazama realizacije u našoj se LIRA-i nalazi 231 projekt ukupne vrijednosti 4,98 milijardi kuna. Zato očekujemo potporu Ministarstva gospodarstva, Minis-tarstva regionalnog razvoja i Ministarstva poljoprivrede u stvaranju uvjeta za korištenje pretpristupnih sredstava EU, - kazao je između ostaloga župan Milan Kolić. Među brojnim uzvanicima koji su nazočili otvaranju manifestacije bili su i zamjenica Ministra pol-joprivrede Snježana Španjol te pomoćnica Ministra poduzetništva i obrta Nadica Žužak.

Jesen u Lici još jedan put je pokazala svo bogatstvo naše zemlje te vrijedne ljude ličkoga kraja koji svojim rukama stvaraju dodanu vrijednost od proizvoda koje im je priroda dala. Ja sam se kući vra-tila s vrećom ličkog krumpira i zalihama sira i rakije dovoljnim za prve hladne zimske dane koji nam predstoje, no žalosna jer je Jesen u Lici još uvijek jedino mjesto gdje se takvi proizvodi mogu nabav-iti. Domaći i strani trgovci koji nas okružuju još uvijek nisu pre-poznali vrijednost i isplativost držanja naših domaćih, autohtonih proizvoda na svojim policama.

Najmlađi uživaju u tradicionalnim kućama


DOGAĐAJI • Tekst/foto: Irena Devčić

Nacionalni park Paklenica proglašen je 19. listopada 1949. godine, a ove godine obilježio je 65. rođendan. tim povodom, u nedjelju 19. listopada, Uprava par-ka svim je posjetiteljima omogućila slobodan ulaz u Nacionalni park, a u Hotelu alan, predstavljen je drugi broj časopisa Paklina, te prezentirana nova ge-ografska karta Paklenice koja je dovršena u suradnji s HGSS-om.

Prepoznatljiva obilježja Nacionalnog parka Paklenica su au-tohtone šume crnog bora, nekoliko tipova bukovih šuma i duboki kanjoni s potocima Velika i Mala Paklenica. Zahvaljujući bogatstvu i raznolikosti biljnog i životinjskog

svijeta, cijela planina Velebit je 1978. upisana u mrežu rezervata biosfere UNESCO-a. Paklenicu odlikuje veliko bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, a osobito špiljske faune. Raznolikost živog svi-jeta uvjetovana je klimatskim karakteristikama ali i bogatom i razno-likom geološkom prošlosti. Svečano obilježavanje 65. godišnjice Nacionalnog parka Paklenica započelo je predstavljanjem prvog Geološkog vodiča kroz NP Paklenicu napravljenog kao turističko-planinarski zemljovid. Brojni gosti, među kojima je bilo najviše djelatnika stručnih službi javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima iz cijele Hrvatske, imali su priliku saznati kako je došlo do izdavanja ovih publikacija koje su ujedno i dobili na poklon. Na samu obljetnicu, 19. listopada, Paklenica je otvorila svoja vrata svim posjetiteljima i slučajnim namjernicima koji su se itekako razveselili činjenici da besplatno mogu razgledati ovu prirodnu lje-potu. Organizirana je i biciklijada od Zadra do Paklenice, a umorni biciklisti okrjepu su mogli potražiti u kanjonu Velike Paklenice. Neki su vrludali podnožjem, razgledavajući kanjon i uživajući u pogledu na 350 metara visoku okomitu stijenu Anića kuka, neki su prošetali do livada skrivenih u Anića luci, a mnogi su se odlučili i na

ZaŠtIta PRIRODe

Nacionalni park Paklenica proslavio 65. rođendan

dvosatnu šetnju do planinarskog doma Paklenica uz obavezni obi-lazak starih velebitskih „stanova“, prvenstveno Sklopine, prostor kuća ugrađen u polušpilje. Kako bi se dodatno podignuo turistički potencijal parka, realiziran je projekt uređenja nove pješačke staze uz istočnu stranu potoka Velika Paklenica. Ministarstvo je projekt financiralo sa 1.250.000 kuna, a u pripremi je i projekt uređenja po-sjetiteljskog centra Paklenica vrijedan oko 15 milijuna kuna, koji će do kraja 2014. godine biti prijavljen za financiranje iz EU fondova. Realizacija ovih projekata u Nacionalnom parku Paklenica ot-vorit će mogućnosti za daljnji razvoj turističkih i pratećih djelatnos-ti na tom području. Kako bi se podigao razvojni potencijal parkova, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u posljednje je dvije godine za infrastrukturne projekte u zaštićenim područjima osiguralo preko 200 milijuna kuna, a u pripremi su projekti s kojima će se iznos podići na 800 milijuna kuna i koji će se sufinancirati iz EU fondova, rekao je na predstavljanju ravnatelj parka, Zlatko Marasović,

- Ovo je rekordna godina po broju posjetitelja, a sezonu ćemo završiti s minimalno 120 tisuća posjetitelja u parku. Ono što nas posebno veseli je što imamo najviše prodanih ulaznica od osnutka Nacionalnog parka. Povećanje od tri do pet posto možda nije veliko, ali svakako pokazuje trend rasta. U planu je projekt nove pristupne ceste NP Paklenica, a na njoj bi se napravio i veliki parking, dok bi se parking u samom Nacionalnom parku naplaćivao. Cilj naplate parkinga nije samo novac, - istaknuo je Marasović - nego poruka da je prihvatljivije u park doći pješice ili biciklom. Cijena dnevne parking karte bila bi desetak kuna. Željeli bi da posjetitelji dolaze pješice ili biciklima, automobili ipak zagađuju okoliš,- zaključuje Marasović.

Predivna priroda NP Paklenica

Pogled prema Velebitu


DOGAĐAJI • Tekst/foto: Nataša Rap, Bojana ardalić - Filić

Početkom listopada arboretum su posjetili učenici i profesori iz tehničke škole u Virovitici te učenici i profesori iz Šumarske škole u Barczu, Mađarska. te dvije škole već duže vrijeme njeguju zajedničku su-radnju, a za zajedničku terensku nastavu u prirodi ove su godine izabrali naš arboretum.

Svako godišnje doba u arboretumu ima svoje lice. Za razliku od proljeća, kada posjetitelje privlače raznobojni rascvjetali grmovi od kojih su najpoznatiji rododendroni, drijenovi, hudike i magnolije; jesen donosi vatromet boja listova i plo-

dova.Jedna od vrsta koja je najljepša upravo u jesen je parocija (Par-

rotia persica (DC.) C.A. Mey.) koja dolaskom jeseni postepeno od vrha krošnje mijenja boju listova od zelene, žutosmeđe do inten-zivno crvene.

Skupina javora posebno je atraktivna. Brojni kultivari bojom svojih listova doprinose jesenskom šarenilu. Tu je skupina kinesk-og javora (Acertataricum L.subsp. ginnala(Maxim) Wesm.) sa svo-jim izrazito grimiznocrvenim listovima, kultivar japanskog javora (Acer japonicum Thunb.’Vitifolium’) čiji su listovi sada karmin-crvene boje, mandžurski javor (Acer mono Maxim.) sa listovima u jesen žute boje, javor gluhać (Acer obtusatum Waldst. Et Kit. Ex Willd.) sa jesenskim naračasto do narančastocrvenim listovima.

Jesensku razglednicu upotpunjuju i plodovi raznih vrsta. Po-sjetiteljima su najzanimljiviji plodovi maklure, pitomog kestena, magnolija, tulipanovca i dr.Posebno je atraktivna vrsta gloga sa velikim bodljama i crvenim plodovima (Crataegus crus-gali L.). Pažnju posjetitelja privlači i vrsta bora rijetko prisutna u Europi - Coulterov bor (Pinus coulteri D.Don) sa češerima koji su dugački 25 - 35 centimetara sa šiljcima na plodnim ljuskama. Bor je zbog svojih češera u americi prozvan ‘widow maker’.

BOGata JeSeN

arboretum Lisičine primio veliki broj posjetitelja

Brojni vazdazeleni taksoni atraktivni su tijekom cijele go-dine, a u jesen svojom zelenom bojom daju podlogu na kojoj još više do izražaja dolazi svo šarenilo listopadnih vrsta.

Ljepotu arboretuma u ovo godišnje doba prepoznali su i sve brojniji posjetetlji među kojima prevladavaju učenici osnovnih i srednjih škola. Tako su početkom listopada stigli učenici i profesori iz Tehničke škole u Virovitici, te učenici i profesori iz Šumarske škole u Barczu, Mađarska. Te dvije škole već duže vrijeme njeguju zajedničku suradnju, a za zajedničku terensku nastavu u prirodi ove su godine izabrali naš arboretum. Voditeljica arboretuma Bo-jana Ardalić-Filić upoznala ih je sa najznačajnijim vrstama te su tako učenici mogli proširiti svoje znanje iz dendrologije, a i uživo vidjeti vrste drveće i grmlja koje su rijetko prisutne u hrvatskim, pa čak i europskim dendrološkim zbirkama. Arboretum su na inici-jativu Branka Sitaša posjetili i djelatnici Direkcije Hrvatskih šuma, članovi HSŠ-a. Prošetali su cijelim arboretumom koji obuhvaća dio sa hortikulturnim kultivarima, dio sa biljkama Europe i Azije te dio sa biljkama iz Sjeverne Amerike. Najviše ih se dojmio kamenjar u kojem su zasađeni brojni patuljasti kultivari.

U sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi arboretum su posjetili učenici od prvog do četvrtog razreda iz četiri slatinske područne škola sa svojim nastavnicama. Djelatnici UŠP Našice Nataša Rap, Bojana Ardalić-Filić i Vlado Pejić upoznali su ih sa značenjem i važnosti arboretuma u očuvanju biološke raznolikosti, zaštite šuma i prirode. U šetnji arboretumom učenici su zapažali jesenske promjene na biljkama, upoznali se sa plodovima različitog drveća te skupljali otpalo lišće i plodove kako bi u školi izradili plakate ne temu „Jesen u šumi“. Prošetali su i kroz dio arboretu-ma koji čini autohtona bukova šuma koja je 1979. godine izuzeta iz redovnog gospodarenja, te polako prelazi u bukvu prašumu. Zadovoljni danom provedenim u prirodi, najavili su svoj posjet i u proljeće.

U arboretumu najviše uživaju mališani

Jesenske boje privlače posjetitelje


DOGAĐAJI • Tekst: Goran Vincenc • Foto: Z. Kovačević

Sakupljanje sjemena, žira hrasta lužnjaka oduvijek je dio tradicije Cvelferije, dijela Posavine pogođenog svibanjskim poplavama. Mještani Gunje, Račinova-ca, Rajevog sela, Strošinaca ostali su u poplavama bez kompletne imovine stoga su dugo čekali na otkup žira kako bi si barem malo olakšali teško stanje i po-pravili kućni budžet.

Svibanjske poplave koje su uništile cijela sela na području jugoistočne Slavonije ostavile su stanovništvo tih dijelova bez svih sredstava za život. Voda koja je nahrlila odnijela im je kuće, radna mjesta, škole i poljoprivredne usjeve. Stoga

nije ni čudo kako su jedva čekali objavu Hrvatskih šuma da kreće otkup žira koji je pokrenut 6. listopada, kako bi otišli u šumu i po-pravili kućni budžet.

Inače je taj dio Hrvatske koristio rane jesenske dane za od-lazak u šumu i sakupljanje žira, no ove godine im je to bilo potreb-nije nego ikad prije. Stoga ne čudi da su se količine potrebne za pošumljavanje UŠP Vinkovci sakupile u roku od 5 dana. O velikom odazivu akcije sakupljanja žira govori i činjenica kako je tih dana kontejnersko naselje u Gunji bilo prazno jer su njegovi stanovnici svi bili u šumi.

Srećom, žir je ove godine rodio dobro što je ipak olakšalo posao sakupljanja u šumi.

Prema informacijama iz UŠP Vinkovci u 5 dana koliko je trajao otkup, sakupljeno je 728.893 kilograma sjemena hrasta lužnjaka što u potpunosti zadovoljava potrebe vinkovačke podružnice. Najviše sjemena otkupljeno je upravo u šumariji Gunja, ukupno 267 tona, a slijede ih šumarija Vrbanja sa 239,3 tone, Strošinci sa 107,7 tona te Otok sa 63,7 tona. Sav žir skupljen je u za to predviđenim regis-

SaKUPLJaNJe ŽIRa

Ovogodišnje sakupljanje pod povećalom zbog svibanjskih poplava

triranim sjemenskim sastojinama. Otkupna cijena mu je bila kao i prošlogodišnja, 5 kuna bruto.

No, nisu samo u Cvelferiji čekali otkup žira. I u drugim dijelovi-ma Hrvatske stanovništvo popravlja budžet odlaskom u registrirane sjemenske sastojine, a nedavno se u medijima pojavila priča o četiri prijateljice iz Podravine koje odlaze sakupljati žir u bjelovarsku podružnicu. Za taj posao uzimaju godišnji odmor te svakodnevno putuju 60-ak kilometara u oba smjera ne bi li pored plaće dodatno zaradile. Tvrde da im je to, pored zarade, odlična prilika za druženje i boravak u prirodi za koje pored silnih obaveza više nemaju vre-mena. Tvrde da će u žir ići dokle god ga Hrvatske šume budu ot-kupljivale.

Kako stvari stoje, prilika za dodatnom zaradom koju otkupom žira nude Hrvatske šume, još dugo će biti potreba stanovništva diljem zemlje. No ne treba zaboraviti kako se žir sakuplja isključivo u registriranim sjemenskim sastojinama koje imaju certifikat Hrvatskog šumarskog instituta o kvaliteti sjemena.

Žir sakupljen u ostalim šumama ili parkovima u velikim gra-dovima kako su pojedinci prošle godine radili, Hrvatske šume neće otkupiti.


VIJEsTIcE Iz pODRUžNIcA • Tekst/foto: Redakcija i suradnici

UŠP Bjelovar

• U devet mjeseci ove godine posječeno i izrađeno je 462.606 m3 drvnih sortimena-ta, prema Planu proizvodnje za 2014. godinu izvršenje je 72 %. Prodano je 473.981 m3 drvnih sortimenata i ostvaren prihod od 151.748.936 kn uz prosječnu cijenu od 320 kn/m3, izvršenje prema Planu prodaje je 73,87 %, a financijsko izvršenje je 74,76 % .

• U Daruvaru 10. listopada 2014. godine ot-vorena je poučna staza Rimska park šuma. Projekt je ostvaren zajedničkim radom i uspješnom suradnjom Grada Daruvara, TZ Daruvar-Papuk, Hrvatske turističke zajednice, Razvojnog centra Daruvar i Hrvatskih šuma, šumarije Daruvar. Staza se nalazi u neposrednoj blizini centra gra-da u gospodarskoj jedinici Vrani kamen.

• 30. rujna 2014. godine izvršen je popis nedovršene proizvodnje gotovih proiz-voda, šumskih sortimenata i zalihe nedovršene proizvodnje u rasadnicima.

• Završene su sanitarne sječe. Zabilježen je veći intenzitet sušenja kultura četinjača. Posječeno je 50.470 m3 sanitara smreke, hrasta lužnjaka 41.948 m3, hrasta kit-njaka 7.293 m3, bukve 13.044 m3 i ostalih četinjača 12.575 m3.

• Predstavnici Zavoda za zaštitu prirode i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Bjelovarsko-bilogorske županije s rukovoditeljem Odjela za uređivanje, završili su obilazak predloženih zaštićena šumskih područja prema važećem PPU Bjelovarsko-bi-logorske županije, te su izvršili reviziju područja u postupku IV. izmjena pro-stornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije.

UŠP ogUlin

• Zbog nešto boljih vremenskih prilika i angažiranosti svih raspoloživih kapac-iteta, u znatno većoj mjeri su izvršeni radovi u mjesecu rujnu u odnosu na pro-teklo razdoblje (loše vremenske prilike) u 2014. godini. Navedeno je vidljivo u izvršenjima plana sječa i planu BOŠ-a.

• Nažalost nakon obilnih kiša šumske prometnice su nam znatno oštećene i kroz ovu i slijedeću godinu jedna od glavnih zadaća bit će sanacija šumskih cesta i prometnica.

• Krajem mjeseca rujna u rasadniku Oštarije počelo je i vađenje šumskih

sadnica četinjača za sadnju na terenu, ali i ukrasnih (hortikulturnih) vrsta za uređenje vrtova i parkova. U rasadniku se još izvode zadnji radovi njege na sad-nom materijalu, kao i radovi na uređenju rasadničkih površina (košnja trave i koro-vske vegetacije).

UŠP KoPrivnica

• Realizacija sječe i izrade tijekom mjeseca rujna iznosi 9.834 m³ oblovine i 19.368 m³ prostornog drva što ukupno iznosi 29. 202 m³. Od uzgojnih radova tijekom ru-jna rađene su pripreme staništa, njege pod zastorom, njege pomlatka i mladika te čišćenja na površini od 720 ha. Vrši se ot-kup šumskog sjemena, lužnjaka, kitnjaka i pitomog kestena.

• U tijeku su terenski radovi na iz- mjeri za izradu osnova gospodarenja za g.j. Lim na području šumarije Poreč u UŠP Buzet te Jazmak–Kosturač–Buk–Drobna na području šumarije Križevci i Svibovica na području šumarije Kloštar Podravski, obje u UŠP Koprivni-ca.

• Utvrđuje se brojnost jajnih legala gubara i gustoća populacije mišolikih glodavaca.

• U lovnoj sezoni, tijekom rike odstrijeljena su dva zlatna, tri srebrna i pet brončanih jelenskih grla.

UŠP Karlovac

• U postupku izrade su II. i V. izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije, a istovremeno se radi i Strateška procjena utjecaja na okoliš. Povećan je obim poslova oko strateški važnih pro-jekata za RH koji se nalaze ili prolaze kroz šume i šumsko zemljište na području UŠP Karlovac. Izvršen je unos podataka o bolestima i štetnicima u bazu HŠI.

• U rujnu je u državnim šumama situirano radova biološke obnove šuma u vrijed-nosti od 2,2 milijuna kuna. U šumama šumoposjednika protekli je mjesec situ-irano 549 tisuća kuna te sveukupno od početka godine 2,3 milijuna kuna (72 % plana).

• Proizvodnja drvnih sortimenata za rujan i listopad iznosila je 23.303 m3 (7 % plana proizvodnje), a privučeno je 11.958 m3 drvnih sortimenata. Ostvareni rezultati najmanji su u posljednjih 10 godina što je posljedica izrazito loših vremenskih

uvjeta u kojima se odvijala proizvodnja u rujnu.

• Na području g. j.Crna Draga u šumariji Pisarovina 15. listopada 2014. uslijed nevremena izvaljeno je bukovih stabala u količini odoko 4.000 m3.

• Ministarstvo poljoprivrede je odobrilo osnovu gospodarenja za g.j. Jastrebarski lugovi.

UŠP ZagreB

• U tijeku je unos žira i vezano za to, pri-preme staništa. U tijeku su pripreme za jesensku zamjensku sadnju.

• Radi se na njegama čišćenja i dovršavanju njege starijeg mladika.

• Na dan 17.10. izvršenje plana proizvod-nje iznosilo je 84,58 %.

• Zbog poplava je produžena inventura drvnog materijala na području šumarija Lipovljani, Popovača i Velika Gorica. Inventura će biti završena 31.10.2014. godine.

• Za utvrđivanje potpunog stanja zaraze gubarom potrebno je još zaprimiti po-datke iz šumarija Lipovljani i Kutina. To za sada nije moguće zbog toga što su dijelovi pripadajućih gospodarskih jedi-nica još uvijek pod vodom.

• U radnoj jedinici Hortikultura završava se rad na šumskom redu i pripremi staništa. Rade se pripremne radnje za sanaciju -obnovu na površinama koje su stradale od izvala. U Maksimiru je održana radna akcija na uspostavi šumskog reda u or-ganizaciji HŠD-ovog ogranka Zagreb. Započela je sanacija šumske staze Miro-slavec.

• Održana je terenska nastava iz iskorišćivanja za učenike Drvodjeljske škole iz Zagreba na području šumarije Remetinec.

• Na području šumarije Velika Gorica održana je Škola u šumi za učenike OŠ Eugena Kumičića iz Velike Gorice, a na području šumarije Lipovljani za djecu iz vrtića Iskrica iz Lipovljana.

• Djelatnici UŠP Zagreb osmislili su, op-remili i predstavili se na izložbenom pro-storu na međunarodnom sajmu Ambienta 2014.

• Šumariju Lipovljani posjetili su šumari iz Austrije. Goste su proveli šumskim predjelom Čardaćina i dijelom Tenine staze.


UŠP SiSaK

• Poplave su zahvatile oko 15.000 ha na područjima šumarija Sunja, Sisak i Le-kenik.

• Vrše se pripremni radovi za jesensku sjetvu žira. U planu je sakupljanje oko 260 tona na lokacijama s kojih se povuk-la voda.Vršeni su radovi na održavanju ograda.

• Izvršeni su njega mladika i čišćenje na 96 ha.Dovršava se doznaka stabala. Zbog malog broja revirničkog kadra u ispomoći su bili djelatnici iz UŠP Zagreb.

• Realizirana sječa u razdoblju od 22.rujna do 20.listopada iznosi 25.115 m3, od toga 8386 m3 oblog i 16.729 m3 prostornog drva.

• Završena je izgradnja gornjeg stro-ja šumske ceste u duljini od 1,6 km, na području šumarije Petrinja u GJ Petrinjčica.

• U tijeku su terenski uređivački radovi u šumariji Sisak za GJ Letovanički Lug. Stručno povjerenstvo Ministarstva poljo-privrede je pregledalo i odobrilo program gospodarenja u šumama šumovlasnika za GJ Sunjske šume.

UŠP BUZet

• Od radova biološke obnove šuma, radnici šumarije Pazin prisutni su na sadnji sad-nica bukve (popunjavanje) na području šumarije Opatija-Matulji, GJ Veprinačke šume.

• Na području šumarije Pazin započelo se sa radovima čišćenja i njege mladika u GJ Planik. Osim vlastitih radnika, na području pazinske šumarije, čišćenje sastojina prema planu odrađuju i radnici šumarije Poreč.

• Pripreme za pošumljavanje u GJ Ma-gran–Cuf nastupaju u drugoj polovici listopada, na području zaštićenog krajo-braza Gornji Kamenjak, na površini od 6,5 ha, s time da je šumarija prethodno sa Javnom ustanovom Kamenjak Općine Medulin utvrdila četiri zone od po 25 do 50 m², koje će se izuzeti od sadnje, kako bi se evidentirale zaštićene biljke krajo-braza, utvrđene istraživanjima botaničara Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

• Uskoro radnici šumarije Pula započinju sa radovima urbanog šumarstva u Puli, na četiri lokacije uz rekreacijske zone i osnovne škole te uz pješačke staze, gdje su se sa Odjelom za zaštitu okoliša Grada Pule, odredile površine i vrste zahvata.

• Kako bi se postojeći Plan gospodarenja provodio bez zastoja, dio radova čišćenja u mladoj borovoj kulturi u GJ Presika, preuzela je šumarija Labin.

• Uskoro se kreće sa sakupljanjem žira crnike iz sjemenske sastojine u kom-pleksu kvalitetnih crnikinih sastojina uz istočnu obalu juga Istre.

• Stručna povjerenstva ministarstva po-ljoprivrede analizirali su godišnji plan u GJ Lim za šumariju Poreč te obnovu programa gospodarenja u GJ Li-sina za šumariju Opatija-Matulji. Djelat-nici Odjela za uređivanje šuma su obav-ljali terenske radove u GJ Učka-Opatija (šumarija Opatija-Matulji).

UŠP Delnice

• Plan proizvodnje za sada je ostvaren sa 86 % odnosno do sada je posječeno oko 410.000 m3 drvnih sortimenta, 250.000 m3 crnogorica i 160.000 m3 bjelogrica.

• Plan prodaje realiziran je odnosno do sada je otpremljeno oko 370.000 m3 drvnih sortimenata, 200.000 m3 crnogo-rice i 170.000 m3 bjelogorice.

• Zalihe drvnih sorti-menta polako se sman-juju i do kraja godine trebale bi se smanjiti na uobičajenih 10 % godišnje proizvodnje.

• Započele su pripreme za jesensku sadnju koja se prilagođava raspoloživosti sadnoga materijala iz naših rasa-dnika, a u sklopu Ak-cijskog plana sanacije ledoloma.

• Prošlotjedne velike količine kiše, preko 170 l/m2 ostavile velike štete na šumskoj infrastrukturi.

UŠP oSijeK

• U devet mjeseci ove godine izrađeno je 155.606 m³ (46,6 % oblovine i 53,4 % prostornog drva), te se očekuje da će plan biti u potpunosti izvršen. U isto vrije-me, na pomoćna stovarišta je privučeno 107.212 m³ drvnih sortimenata i to sve vlastitim kapacitetima.

UŠP vinKovci

• Listopad u UŠP Vinkovci je u znaku naplodnje (otkupa, sjetve i podsadnje) pripremljenih površina žirom hrasta lužnjaka. Do sada je otkupljeno 832 537 kg žira (83 vagona), a očekuje se i do 100 vagona. Od toga bi oko 428 tisuća kila žira bilo za potrebe vinkovačke podružnice za približno 450 ha pripremljenih površina dok 40 tisuća kg selekcioniranog žira ide za rasadničku proizvodnju. Plan proizvod-nje sadnica hrasta lužnjaka u Rasadniku Zalužje za 2015 god. je značajno povećan na oko 4 miliona sadnica za potrebe UŠP Vinkovci, ali i ostalih podružnica. Sjetva žira pod zastorom sastojina vrši se kon-tinuirano uz otkup i u završnoj je fazi.

• U tijeku su radovi njege mladika koji se obavljaju vlastitom raspoloživom rad-nom snagom te radnicima Agencije za privremeno zapošljavanje - za obavljanje poslova biološke obnove šuma (oko 150 radnika).

• Sječa sušaca je pri kraju, a započele su sječe glavnog prihoda.

• Jedna od najatraktivnijih vijesti je iz područja lovstva. Tijekom rike i parenja jelena lopatara u uzgajalištu divljači Kunjevci, 18. listopada odstrijeljen je tzv. Zlatni jelen lopatar od 210,32 točke,


što je najjači trofej jelena lopatara ovog uzgajališta. Sretni lovac je Isopp Sieg-wald iz Austrije.

UŠP Senj

• Na području šumarija Krk i Pag krajem rujna započeli su radovi pošumljavanja i popunjavanja šumskim sadnicama. U šumariji Pag popunjava se sadnicama brucijskog bora (Pinusbrutia 2+0), dok je na području šumarije Krk, na površini od 14 ha u tijeku pošumljavanje sadnicama crnog bora (Pinusnigra 2+0). Šumske sadnice su proizvedene u RJ rasadnik Podbadanj UŠP Senj.

• Radovi na održavanju šumskih cesta fr-ezom (sitnilicom) izvode se u šumariji Crikvenica na području GJ Viševica. Ra-dove izvodi vanjski izvoditelj.

• U šumariji Senj, GJ Senjsko bilo izvode se radovi na pridobivanju drva žičarom. Tim povodom održana je i terenska nastava studenata Šumarskog fakulteta. Studen-tima je demonstriran rad cijelog sustava pridobivanja drva s upotrebom žičara uz izlaganja djelatnika uprave Senj. Upozna-li su studente sa opisom sastojine u kojoj se izvode predmetni radovi, načinu sječe, izrade te izmjere drvnih sortimenata.

• Radna jedinica GMP Senj započela je sa izvođenjem radova na izgradnji donjeg stroja protupožarne prometnice Loparine - Samar, duljine L= 2.186,89 m’, GJ Du-liba, šumarija Novi Vinodolski.

UŠP GosPić

• Prvog vikenda u listopadu održana je tradicionalna manifestacija Jesen u Lici na kojoj su vrlo posjećeni izložbeni pros-tor imale i HŠ, UŠP Gospić.

• Na području šumarije Otočac, gospo-darska jedinica Grabar –Brušljan, 24. i 25. rujna održana je terenska radionica u svrhu dodatne edukacije stručnog osoblja za provođenje doznake glavnog prihoda i šumsko-uzgojnih radova vezanih uz prirodnu obnovu u sastojinama u kojima je propisan regularni način gospodarenja.

• Povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede pregledalo je i prihvatilo Program gospo-darenja za gospodarsku jedinicu Kozjak.

• Intenzivirani su radovi na izgradnji gor-njih strojeva šumskih prometnica koji su zbog loših vremenskih prilika u protek-lom razdoblju u zakašnjenju.

• Održan je sastanak s predstavnicima Vlade RH, Ureda za razminiranje i HCR-a, vezano za aktualnu problematiku razminiranja površina na području UŠP Gospić.

• Poboljšanjem vremenskih uvjeta pojačano se radi na proizvodnji drvnih sortimenata te je plan sječe za prvih devet mjeseci ostvaren sa 71 %, dok se uzgojni radovi ostvaruju prema utvrđenoj dinamici. Za radove pošumljavanja u šumariji Gračac angažirani su radnici preko agencije.

• Zbog nedostatka stručnog kadra u šumariji Donji Lapac, Gračac i Brinje, na poslove revirnika preraspoređeni su na određeno vrijeme djelatnici HŠ d.o.o. UŠP Koprivnica, Zagreb i Split.

UŠP SPlit

• Tijekom listopada obavljena je pripre-ma staništa na površini od 20,10 ha te njege prorede sastojina do 1/3 ophodnje na 21,15 ha. Pošumljavanje i podizanje izvršeno je na 27,54 ha.

• Krajem listopada počinje uklanjanje 240 stabala domaćina ugroženih od strane opasnog šumskog štetnika – azijske strizibube. Područje uklanjanja stabala domaćina obuhvaća isključivo privatne


površine u općini Turanj, a radove će iz-voditi djelatnici šumarije Biograd, dok je Ministarstvo poljoprivrede nositelj cijelog projekta.

• Na području zadarske šumarije i uz stručnu pomoć njezinih djelatnika, 21 djelatnik Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva iz Zagreba, pošumili su dio GJ Posedarje s 300 sadnica alepskog bora 1+0. Teren je bio vrlo zahtjevan i prethodno riperan.

• Šume za Metković, Metković za šume geslo je kojim su članovi GO SDP-a Metković pokrenuli akciju pošumljavanja s 300 sadnica čempresa u park-šumi Predolac-Šibovnica, koja je prije dvije godine stradala u požaru.

• Na području šumarije Šibenik, u suradnji s NP Krka i hotelima Solaris, izvršit će se pošumljavanje s 5.000 stabla alepskog bora, a svako stablo imat će pločicu sa svojim imenom.

• U okviru provedbe projekta Adriatic Mod-el Forest, djelatnici UŠP Split, kao dionici projekta, sudjelovali su na međunarodnoj radionici Medforuma koja se održava jed-nom godišnje s temom strateškog plani-ranja u Modelnoj šumi u Dalmaciji.

UŠP PožeGa

• Sječa i izrada drvnih sortimenata iznosila je 15.137 m3 od toga samo izrada 3.650 m3. Ostvarena norma na sječi i izradi iznosila je 14,87 m3/Sd uz izvršenje 104 %. Izvlačenje drvnih sortimenata izvršeno je sa 9.854 m3 ostvarenu normu od 18,34 m3/Trd uz izvršenje 102 %. Pri-jevoz drvnih sortimenata iznosio je 4.392 m3 uz ostvarenu normu 52,03 m3/Kd uz izvršenje 117 %.

• Radovi na pripremi staništa i uređenju donje etaže izvršeni su na površini od 26,37 ha. Radovi njege pomlatka i mla-dika iznosili su 99,18 ha. Radovi čišćenja koljika 21,95 ha.

• Doznaka prethodnog prihoda 5.348 m3, doznaka glavnog prihoda 4.636 m3, doznaka slučajnog prihoda (sušci) 6.061 m3.

• Terenski radovi na uređivanju - izrada os-nove iznosili su 559,54 ha.

• Izgradnja šumskih cesta donji stroj dovršen je u duljini od 4,00 km, gornji stroj napravljen je u duljini od 1,50 km.

• Sanacija šteta na šumskim cestama izvr-šena je u iznosu od 133.807,00 kn.

• Proizvodnja tucanika iznosila je 6.675 m3

dok je otprema istog iznosila 4.536 m3.

UŠP naŠice

• Sve aktivnosti usmjerene su na otkup i sadnju žira u šumi te na strojnu pripremu staništa, trovanje glodavaca, podizanje zaštitne ograde protiv divljači i sl.

• Do sada je otkupljeno sjeme: šumarija Koška 106.554 kg hrasta lužnjaka; šumarija Donji Miholjac 7.448 kg hrasta lužnjaka; šumarija Orahovica 34.513 kg hrasta kitnjaka; šumarija Slatina 27.194 kg hrasta lužnjaka i 19.996 kg hrasta kit-njaka.

• Sječa i izrada je izvršena u ukupnom iznosu 26.181 m³. Privlačenje je izvršeno u ukupnom iznosu od 13.210 m³.Otprema kupcima izvršena je u ukupnom iznosu od 30.162 m³

• Terenski radovi na uređivanju obavljaju se u GJ Krndija Našička i Orahovačka planina. Završni radovi obavljaju se na GJ Lacić-Gložđe i Sekulinačka planina.


ŠUMsKA RAzGLEDNIcA • Tekst/foto: Goran Vincenc

Smještena na krajnjem istoku Hrvatske u vinorod-nom kraju, šumarija Ilok oduvijek je bila posebna. Dunav sa jedne strane i plodne padine Fruške gore sa druge, usmjerili su gospodarstvo šumarije u vode kojima šumari rijetko imaju prilike ploviti.

Šumarija Ilok najistočnija je šumarija u Republici Hrvats-koj i spada pod Upravu šuma Vinkovci. Zanimljiv položaj uvjetuje da je moćni Dunav sjeverna granica šumarije , dok granice istoka i juga predstavlja kopnena granica sa Repu-

blikom Srbijom. Tek na zapadnom dijelu graniče sa šumarijom Vu- kovar sa kojom dijele i dio gospodarskih jedinica, a riječ je o manjem dijelu od 898 ha GJ Vukovarsko dunavske ade te 222 ha GJ Jelaš. Dvije gospodarske jedinice u potpunosti su u sastavu šumarije i to Iločke šume, ukupne površine 1802 ha te Mohovski rit kojemu pri-pada i u medijima često spominjana Šarengradska ada, sa ukupnom površinom od 696 ha. Za Šarengradsku adu pitali smo upravitelja Žarka Lončara koji nam objašnjava kako je riječ o području koje katastarski pripada Hrvatskoj, no kako se nalazi sa srpske strane Dunava, nema putova koji je povezuju sa maticom Hrvatskom.

- Problem je što tom području nismo imali pristup već više od 20 godina te u tom periodu nisu rađeni nikakvi zahvati. Riječ je većinom o topolovoj šumi koja je prošla razdoblje ophodnje – objašnjava nam Lončar.

Nisu šumari jedini koji ne mogu do svojih parcela. Iste probleme muče i stočare koji na području Šarengradske ade imaju pašnjake.

- Šarengradska ada je problem koji mora riješiti diplomacija. Šumari su nemoćni u ovoj situaciji, - kazao je Lončar. Problem predstavlja i činjenica da je 600 ha u potpunosti devastirano u ratu, a otegotna okolnost je i to što se većina šuma nalazi uz samu kopnenu granicu sa Srbijom.

No ono što šumari mogu i jako dobro rade je gospodarenje sa dvije gospodarske jedinice koje su im dane na gospodarenje. Iako im godišnji etat nije poput drugih šumarija vinkovačke podružnice, šumarija sječe godišnje 8.567 m³ od čega 4.892 m³ predstavlja glavni prihod a 3.675 m³ predstavlja prethodni prihod.. Ukupna drvna zaliha iznosi 204.818 m³ dok od vrsta najviše prevladava lipa, bagrem, cer te u nešto manjoj mjeri lužnjak. Na području cijele šumarije ukupno je nedostupno oko 700 ha, no te površine nisu is-kazane kroz etat i drvnu zalihu.

ŠUMaRIJa ILOK, UŠP VINKOVCI

Vinari među šumarima

Upravitelj šumarije Žarko Lončar

Zgrada šumarije Ilok

Sastojina crnog oraha u GJ Iločke šume


Za područje od ukupno 2922 ha ukupno brine 35 stalno zapo-slenih radnika, a o kvaliteti posla uvjerili smo se i osobno. Upravi-telj Lončar nas je odveo za vrijeme posjeta šumariji do GJ Iločke šume te nam pokazao sastojinu bagrema koju su nakon sječe ob-novili u sastojinu crnog oraha iznimne kvalitete. Također su u GJ Vukovarsko dunavske ade, preko puta Šarengradske ade, odmah uz Dunav, napravili konverziju topolove sastojine u sastojinu jasena.

Šumarija Ilok osnovana je 1950. godine i već tada se znalo kako će se lokalni šumari više baviti vinima i lovom nego klasičnim šumarstvom. Iako je na potezu poznatom kao Pajzoš vukovarski grof Eltz osnovao svoje vinograde i izgradio podrume još krajem 18. stoljeća, tek po osnutku šumarije i introdukcije jelena lopatara i muflona, formirano je šumarsko-lovno gospodarstvo koje prven-stveno služi vojno političkom vrhu bivše države za lov i rekreaciju. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, lovište se otvara za bogatiju i viđeniju klijentelu sa zapada nakon čega je brzo steklo slavu. U kombinaciji sa vinogradima i vinom koje su lokalni šumari proiz-vodili na 84 ha iločki kraj je lagodno živio od turizma. Kao podatak govori i činjenica da je 1991. godine šumarija proizvela 600.000 li-tara vina koje je bilo priznato pod nazivom Lovačko vino, a butelji-rale su se sorte poput graševine, pinota, frankovke, traminca, sau-vignona i dr. Šumariji je vinarstvo donosilo 50 posto svih prihoda.

Sve je prekinuo Domovinski rat u kojem je uništeno gotovo sve, od fonda divljači pa do podruma šumarije koji je prije više od 2 stoljeća podigao grof Eltz, a kojeg je okupatorska vojska digla u zrak.

tu na žalost, kreću loši dani za šumariju. Od 84 ha vinograda, danas se obrađuje tek 8 ha. Veliki dio od 50 ha je dan u zakup kao poljoprivredno zemljište, dok je ostatak u tolikoj mjeri devastiran i zapušten da bi mu trebala potpuna obnova i sadnja novih trsova što zahtjeva znatna ulaganja za koja se danas u vrijeme krize jed-nostavno nema sredstava.

- Šteta, jer je zemlja u predjelu Pajzoš savršena za vinograde. Profil pijeska od površine do 5 metara ima ravnomjeran udio pijes-ka što predstavlja idealno stanište za uzgoj vinove loze. Kvaliteta vina nikad ne bi dolazila u pitanje –tvrdi Lončar iako naglašava kako ovako lošu godinu za vinogradare ne pamte niti najstariji iločki podrumari. Vremenski uvjeti sa kišnim ljetom pogodovalo je razvoju bolesti, a ono što nije uništila pepelnica i botritis, dotukla je tuča zbog čega je stradalo 60 posto uroda.

Ono što je sačuvano predaje se tvrtci Iločki podrumi koja prerađuje vino, buteljira ga te se nakon toga plasira u turističke objekte Hrvatskih šuma diljem zemlje. Vino se također koristi pri-likom prezentacija tvrtke na raznim događanjima na kojima sudjel-uju Hrvatske šume.

Kakva će biti daljnja sudbina vina iz Hrvatskih šuma još uvijek se ne zna. Činjenica je da je za ozbiljno vinarstvo potrebno izdvo-jiti znatna sredstva, no bilo bi prekrasno kada bi tvrtka Hrvatske šume obnovila brend Lovačkog vina o kojem se pričalo i izvan naše države. Šumari-vinari iz Iloka znali bi iz te priče izvući i kvalitetu i prihod, u to smo potpuno uvjereni.

Upravitelj Lončar pokazuje uništeni podrum na Pajzošu

Šumarijski vinogradi

Šarengradska ada sa druge strane Dunava


GLJIVE NAŠIH KRAJEVA • Tekst: Marija Glavaš • Foto: arhiva

Oni koji se u kasno ljeto ili u jesen upute u neku od naših kontinentalnih šuma imaju veliku šansu vidje-ti, velike i po svuda raštrkane stapčarke krem boje. Velika sunčanica, kako joj sam naziv kaže, je dobro uočljiva gljiva zbog svoje veličine, a na to ukazuje i latinski naziv vrste - Procera. Mnoge podsjeća na kišobran ili suncobran pa su joj Slovenci nadjenuli ime orjaški dežnik, a na engleskom se naziva parasol mushroom. to je vrlo česta gljiva i izvrsne kakvoće pa je omiljena među ljubiteljima gljiva.

Prvi koji je velikoj sunčanici nadjenuo latinski naziv bio je talijanski prirodoslovac Giovanni Antonio Scopoli 1772. godine. Današnji naziv Makrolepiota procera dao joj je njemački mikolog Rolf Singer sredinom prošlog stoljeća.

Sinonimi su Agaricus procerus Scop. i Lepiota procera (Scop.) Gray. Ova velika stapčarka izvrsnog okusa, široko je rasprostra-njena u europskim šumama.

Opis: velika sunčanica spada u bazidiomicete, odnosno gljive najvišeg razvojnog stupnja. Saprofit je, što znači da za hranjiva ko-risti organsku tvar iz lišća, iglica, drveta i dr. Gljiva je krem boje, nezreli klobuk je jajolik, a kako gljiva zreli postepeno se izravnava. Zreli klobuk je gledano sa strane blago konkavan, a gledano odozgo ima oblik kružnice. Središte je na njemu čokoladno smeđe, na opip kožasto i ispupčeno. Od središta se dalje po čitavom klobuku šire manje, istovjetne kožaste ljuske koje je lako odvojiti rukom. Pro-mjer zrelog klobuka seže od deset do dvadeset i pet cm. Nezreli klo-buk i stapku spaja prsten, koji kada gljiva dozrije spadne i postaje labav pa ga je moguće pažljivo pomicati gore – dolje po stapki što je iznimno važno kod determinacije. Na vidjelo dolazi plodno tijelo, odnosno široki, bijeli, od stručka odvojeni listići, koji podsjećaju na stranice knjige. Stapka je visoka između 20 i 30 cm, može doseći i 40 cm, a punu visinu doseže prije nego se klobuk raširi. Relativno je tanka, debljine od 1,5 do 5 cm, pokazuje vrlo vlaknatu strukturu, a u središtu je cilindrično šuplja. Na njoj se također nalaze smeđe oznake, a zbog prošaranosti njima neke ljude izgledom podsjeća

VeLIKa SUNČaNICa

na zmijsku kožu. Baza je gomoljasta, malo sužena na mjestu gdje graniči sa stapkom, njezin promjer varira od 1 do 1,5 cm, ili di-jagonalno gledano iznosi oko 2,5 cm. Spore ostavljaju bijeli trag, eliptične su, glatke i debelih stijenki. Gljiva je ugodnog mirisa koji podsjeća na koštunjavo voće.

Stanište i rasprostranjenost: gljiva je široko rasprostranjena po europskim kontinentalnim šumama, u području umjerene klime, što znači i u Hrvatskoj. Često je nalazimo raštrkanu po šumi, po rubo-vima šuma, na pašnjacima, livadama, u grupama ili pojedinačno. Primjerci na livadama i pašnjacima su veći. Uobičajena je za dobro drenirana tla. Može i ne mora biti u blizini stabala, premda preferira određene vrste.

Sastav: najzastupljeniji elementi u sunčanicama su kalij, fos-for, magnezij, kalcij i cink. U klobucima i stapkama su nađene i veće koncentracije željeza, mangana, natrija i nikla, dok su kadmij, krom, bakar, živa i rubidij dominantni samo u klobucima. U stap-kama je nađeno nešto srebra, aluminija i barija.

Jestivost: smatra se visoko kvalitetnom gljivom, ali se ne može konzumirati sirova jer je kao takva blago toksična. Za konzumaciju se koristi samo klobuk jer je stapka, kao što je već navedeno, vrlo vlaknaste strukture, nema isti sastav kao klobuk i stoga je nejestiva. Kod nas se najčešće peče bilo bez ulja, bilo na maslacu, poha, neki klobuke priređuju tako da ih peku u smjesi za palačinke, često se priprema s kajganom, a od njih se može spravljati i juha ili blagi umak.

Slične gljive: postoji još jestivih sunčanica, poput kuštrave sunčanice (M. rhacodes), nježne (M. gracilenta), prostrane (M. prominens), konradove (M. konradii) te ogoljene (M. excoriata), ali kako navodi naš čuveni ekspert za mikologiju, Romano Božac, i otrovne, kao što su otrovna sunčanica (M.venenata) i pilatova sunčanica (M.rhacodes var. hortensis). Meso otrovnih sunčanica pocrveni kada se klobuk prelomi za razliku od onog u velike sunčanice koje ostaje bijelo. Neki ljudi veliku sunčanicu zamijene za gljive iz reda Agaricales u koje spada zelena pupavka (lat. Ama-nita phalloides). Zamjena sa zelenom pupavkom, kao što znamo iz brojnih novinskih natpisa, može imati letalne posljedice. Zato, podsjetimo, Velika sunčanica ima na sebi karakteristične, kožaste, čokoladno smeđe ljuske i labavi prsten na stapci.

Naša omiljena jestiva gljiva


Sibirska aronija, lat. Aronia melanocarpa nosi na-ziv sibirska jer tolerira doista niske temperature i do - 45° C. Kako prirodno dolazi na istoku Sjeverne amerike u blagodatima ove biljke iznimnih ljeko-vitih i hranjivih svojstava prvi su počeli uživati In-dijanci. Njezina svojstva prvi je detaljno istraživao ruski biolog Ivan Vladimirovič Mičurin u 19. st. koji je tako dokazao njezinu ljekovitost. Krajem prošlog stoljeća počela su istraživanja u europi i SaD-u i od tada se aronija vrlo brzo uvrstila u sam vrh ljekovi-tih biljaka.

Opis: sibirska aronija je vrlo otporan listopadni grm iz porodice ružovki (Rosaceae). Naraste u visinu od jed-nog do dva i pol metra, a može doseći i do tri metra. Lišće je jednostavno, naizmjenično smješteno, eliptično

do jajoliko, sjajno, tamno zeleno, blago nazubljenih rubova, duljine od 5 do 7 cm. Najesen lišće poprimi jarku crvenu boju tako da aronija služi i kao dekorativni grm. Cvjetovi su maleni, širine 1,5 cm, bijeli, s pet latica i pet lapova, dolaze u cvatovima od 15 i više cvjetova. Plodovi su bobice smještene u grozdićima, na jesen su crne boje, veličine od 6 do 9 mm, a osim antocijanom, obiluju ta-ninima. Sadrže jednu do tri sjemenke, rjeđe četiri ili pet. Meso oko sjemenki je crvene boje.

Rasprostranjenost i stanište: prirodno dolazi u Kanadi, od Newfoundlanda do južnog Ontaria te u SAD–u, od juga Minnes-ote do Misurija, Teneeseeja i Georgije. Najčešće se nalazi po rubo-vima vlažnih šuma kao podstojni grm te po močvarama i vlažnim gustišima. U Europi je uspješno naturalizirana te se naveliko uzga-ja. Kod nas je pokazala mogućnost uzgoja na velikom broju raznih nadmorskih visinama i na svim dobro ocijeđenim tipovima tala izuzev slanih.

LJEKOVITO BILJE • Tekst: Marija Glavaš • Foto: arhiva

SIBIRSKa aRONIJa

Čudo od bobica

Vrijeme cvatnje: krajem travnja i početkom svibnja.Vrijeme branja: ovisno je o nadmorskoj visini, ali generalno,

dozrijeva u kolovozu. Bobice se mogu brati i ako ostanu i duže na granama.

Sastav:bobice su iznimno bogate flavonoidima – antioksi-dansima (tvari koje sprečavaju ili usporavaju oksidativnu štetu na organizmu) poput karotena, luteina i zeaksantina. Bogat su izvor mnogih antioksidacijskih vitamina, kao što su vitamin C, A, E, K, B1, B2, B5 i B6, zatim folne kiseline i minerala kao što su kalij, kal-cij, molibden, željezo, fosfor i mangan.

Ljekovitost: sto grama svježih bobica osigurava oko 35 % dnevne preporučene doze vitamina C što znači da aronija djeluje preventivno na bolesti. Istraživanja su dokazala da kao izvor bo-gat antioksidansima pomaže smanjiti rizik od raka, bolesti srca, infekcija, upala, dijabetesa, neuroloških i degenerativnih bolesti. Zahvaljujući antioksidansima usporava proces starenja, sprečava stvaranje bora i štiti kožu od UV zračenja. Također, konzumaci-ja aronije normalizira tlak, razinu šećera i triglicerida u krvi i pospješuje cirkulaciju. Aronija pospješuje rad i lučenje tiroidnih

hormona, regulira rad gušterače, ima pozi-tivno djelovanje na rad jetre i žučnjaka. Osim toga, skraćuje vrijeme oporavka od srčanog udara kao i vrijeme oporavka orga-nizma nakon velikih tjelesnih napora.

Upotreba: Bobice se mogu konzumi-rati na licu mjesta, odnosno ubirati i jesti s grmova, mogu se sušiti ili se od njih može spravljati sok, vino, rakija, liker, džem, voćni jogurt i dr. Sok se osobito preporuča srčanim bolesnicima kod kojih je povišen arterijski tlak. Preporučuje se jesti tri do pet bobica po tri puta na dan, odnosno piti 200 ml nezaslađenog soka na dan.

Kontraindikacije: nisu poznate.Upozorenje: grane, lišće, cvjetovi,

pupovi i sjeme su otrovni jer sadrže gliko-zid prunasin. Prunasin se tijekom probave razlaže na otrovnu hidrocijaničnu kiselinu koja čak može biti letalna. No nema razloga za zabrinutost ako se jedu svježe bobice jer je količina prunasina u sjemenu vrlo mala.

Grm sibirske aronije

Crni plodovi


EKOLOGIJA • Tekst: Marija Glavaš • Foto: Filip Šneler

Korovi su velik problem u šumarstvu. Imaju veli-ku moć brzog širenja u velikom broju i u odnosu na drugo bilje imaju visok postotak klijavosti, čak do 95 %. Njihovo sjeme može preležati i do 80 godina te dobro podnosi niske temperature. Korovi se bolje od svih biljaka adaptiraju na okolišne uvjete što ujedno znači da su otporniji na sve nepovoljne vremenske činitelje kao što su suša, vlaga, hladnoća i vjetar. Šira javnost je sve svjesnija negativnih popratnih pojava koje za sobom povlači upotreba umjetnih zaštitnih sredstava, odnosno njihove toksičnosti za okoliš. Jed-no od rješenja, tj. ekološki prihvatljiv herbicid ponu-dio je mladi šumarski stručnjak Filip Šneler.

Vodeni paprac (Persicaria hydropiper L.) iz roda dvorni-ka (Polygonaceae) učestalije zeljasti korov poplavnih staništa hrasta lužnjaka, u narodu poznatiji pod kolokvi-jalnim nazivom divlja paprika. Raste na vlažnim

staništima bujne vegetacije. Stabljika je uspravna, visine od 30 do 100 cm, listovi nasuprotni, kopljasti, dugi i uski, gotovo bez petelj-ki, obrubljeni kratkim dlakama. Cvat je vršni, zelenkastobijel, rjeđe ružičast, cvijet dvospolan, a plod tamno smeđ, ovalan i spljošten, dužine 3 mm. Biljka cvate od lipnja do kraja kolovoza, ima obilan urod i samooplodna je. Odličnom razmnožavanju pridonosi rizo-matsko korijenje zbog čega biljka može ponovno niknuti čak i ako ostane bez stabljike. Kada je biljka potpuno razvijena zastire tlo stvarajući zelene sagove. Pod takvim sagovima trpi ponik i pomla-dak hrasta lužnjaka koje paprac brzo zasjeni svojim bujnim rastom i visinom. Korov im oduzima svjetlo i kisik uslijed čega se ubrzo počnu povijati prema tlu.

eKOLOŠKO tRetIRaNJe KOROVa

Novi ekološki herbicidOsim papraca koji dolazi prirodno i koji sadrži ulje koje u

određenim slučajevima može u čovjeka uzrokovati iritaciju kože, postoje i kultivirani primjerci, lišća slabije ljutine koje stanovnici na području istočne Azije koriste kao povrće.

U šumarstvu se ova biljka redovno tretira neselektivnim, total-nim herbicidom komercijalnog naziva Ourgan System 4. Prednosti ovog herbicida su njegova brzina djelovanja i neselektivnost. To znači da u kratko vrijeme uništi sve vrste korova na površini na kojoj je primijenjen. Njegove mane su otrovnost za okoliš; na web stranici tvrtke Syngenta koja ga proizvodi naglašeno je kako se na-kon primjene sredstva ne smije konzumirati, npr. šumsko voće.

Naš mladi kolega Filip Šneler, zaposlen u šumariji Popovača kao šumarski tehničar, koji je završio šumarski fakultet kao najbolji u generaciji odavno pokazuje istinski interes za biljni svijet iz svih njegovih aspekata.On posjeduje iznimno stručno znanje o botani-ci, a velika privatna zbirka biljaka omogućava mu svakodnevno izvođenje određenih zapažanja i zaključka o prirodi. Promatrajući i proučavajući biljku japanski dvornik (Reynoutria japonica,syn.Fallopia japonica) koju Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN) kategorizira među najopasnije invazivne biljke svijeta, saznao je kako otopina s visokom koncentracijom soli ima na nju štetno djelovanje. Kako je vodeni paprac srodna biljka japanskom dvorniku, pomislio je kako bi slična metoda mogla biti učinkovita i na papracu. Dobio je dozvolu izvesti pokus na području gospodar-ske jedinice Popovačke nizinske šume u šumariji Popovača.Post-avio ga je u šumskom predjelu Lipovica na šest ploha veličine 5x5 i s razmacima od 20 m, odabirući mjesta sa što većom brojnošću ponika ili pomlatka hrasta lužnjaka. Prve tri pokusne plohe post-avljene su 2011. godine. Jednu od ploha postavili su drugi djelat-nici šumarije, a na njoj je površina tretirana herbicidom Ouragan System 4 u koncentraciji 6 l/ha. Na druge dvije plohe prskano je uz pomoć ručne prskalice otopinom natrijeva klorida, na jednoj

koncentracijom od 70 g/l, a na drugoj od 105 g/l. Iduće, 2012. godine Šneler je postavio još pet pokusnih ploha. Na prve dvije je ponovio pokus s koncentracijom od 70 g/l, s time da je na jednoj dodao omekšivač (Tensiofill). Zadatak omekšivača je onemogućiti stvara-nje površinske napetosti na površini lista, tako da se onemogući ispiranje sredstva kišom, a uz to pospješuje i njegovo upijanje. Na trećoj i četvrtoj plohi ponovio je tretiranje koncentracijom od 105 g/l, s time da je na četvrtoj također primijenio omekšivač. Na posljednjoj plohi isprobao je najveću koncentraciju natrijeva klorida od 140 g/l.

Rezultati su bili jasno vidljivi nakon deset dana, a najveće pro-mjene bile su očite na plohi tre-tiranoj komercijalnim sredstvom Ouragan System 4 i na onoj gdje je primjenjena najveća koncentracija natrijevog klorida. Ono što svaka-

Površina prije tretiranja


ko raduje, jest da se pokazalo kako je jodirana sol učinkovito sredstvo u suzbijanju vodenog papraca. Koncentracija od 140 g/l ga je praktički uništila, a pri tome je na hrastovu poniku prouzročila minimalnu štetu od svega 4 %. Ouragan Sys-tem 4 je uzrokovao čak 79 % gubitka hrastovog ponika što je utvrđeno pažljivim pre-brojavanjem nakon primjene. Nedostatak natrijevog klorida je njegova selektivnost, što znači da ostale vrste korova ostaju vitalne nakon njegove prim-jene. Dodavanje omekšivača nije se pokazalo bitnim u ovom pokusu. Ono što dodatno ohra-bruje, jest činjenica da su sve navedene količine otopine soli toksično djelovale na paprac jer je na svim tretiranim plohama došlo do sušenja njegova lišća. Istraživanje je pokazalo da viša temperatura zraka pozitivno djeluje na uspješnost djelovanja soli, odnosno da je za toplijeg vremena potrebna manja koncen-tracija.

tijekom pokusa je Šneler pomno pazio da vremenski uvjeti budu idealni, točnije da je dan sunčan i bez vjetra. Idealni vremen-ski uvjeti nužni su, naime kod primjene zaštitnih sredstava kako bi se ona nanijela na točno određena mjesta. Nužno je i planiranje una- prijed jer padaline ne smiju pasti najmanje dva dana nakon aplikaci-je kako ne bi isprale sredstvo. Osim toga, Šneler je primijenio natri-jev klorid u vrijeme vegetacije, kada je hrastov ponik bio različitog uzrasta, tj. manji ili visine jednake korovu. Nakon pokusa je uređaj za prskanje pomno isprao vodom, što je nužno kod primjene svih ostalih kemijskih sredstava u šumarstvu.

Ovakvi pokusi iznimno su važni jer vlada pozitivan svjetski trend okretanja ekološki prihvatljivim sredstvima, što je sasvim ra-

zumljivo. Otopina natrijevog klorida gotovo je bezopasna za okoliš zbog svoje prihvatljive toksičnosti i zbog toga što se koristi samo dok hrast ne preraste navedeni korov, a učinkovitost je gotovo istov-jetna kao kod primjene komercijalnih sredstava. Usporedi li se eko-nomski činitelj, jasno je da natrijev klorid ima apsolutnu prednost, nad totalnih herbicida, npr. izračunato je da je primjena otopine soli 17 puta jeftinija od žetve korova koja daje iste rezultate.Valja napo-menuti da klimatski uvjeti koji vladaju u popovačkim poplavnim šumama odgovaraju onima u drugim šumskim zajednicama hrasta lužnjaka i poljskog jasena pa je sredstvo primjenjivo i u njima.

Preostaje nadati se da će entuzijastični mladi kolega izvesti još takvih uspješnih pokusa, da će postati poticaj drugim šumarskim stručnjacima i da će njegov ekološki i ekonomski prihvatljiviji her-bicid uskoro naći široku primjenu.

Pokusna ploha nakon tretiranja otopinom NaCl-a koncentracije 140 g/l

Stanje nakon tretiranja sredstvom OuraganSystem 4 Stanje nakon tretiranja otopinom soli


LOVsTVO • Tekst/foto: Filip Vilim Šabić

O naseljavanju - reintro-dukciji Divokoza na Bi-

okovu u posljednjih pedeset godina napisano je, publicirano, snimljeno i

objavljeno mnoštvo radova u svim vrsta-ma javnih medija, tiskovinama, stručnim

časopisima i knjigama u zemlji i inozemstvu.

Naseljavanje je imalo veliki promidžbeni učinak za lovstvo Hrvatske, posebno za lovni turizam, ali i za turizam u cjelini.

Divokoze na Biokovu bile su uz prirodnu raznolikost krajolika i jedan od presudnih čimbenika kod proglašenja Biokova parkom prirode 1981. godine.

Prije 50 godina izvršeno je prvo ispuštanje (introduk-cija - unošenje) početnog (rasplodnog) matičnog fonda novonaseljenih divokoza na Biokovo. 1. studenoga 1964. godine povijesni je datum unošenja prvih 7 grla divokoza na masiv planine Biokova, da bi postupno

d o 23. listopada 1969. bilo završeno ispuštanje posljednjeg grla matičnog fonda od ukupno 48 jedinki.

Cijeli provedeni projekt i plan naseljavanja divokoza, u početku volonterski i amaterski vođen, proveden je od SLDO-Makarska, SLDO-Imotski, članova-lovaca LD Makarska, LD Zagvozd i djelatnika Šumskog gospodarstva Makarska. Projekt je financijs-ki potpomognut od Turističkog društva Makarska i HLS-a, a uz svesrdnu podršku organa lokalne uprave i ogromne većine domicil-nog stanovništva Biokovlja.

Takav uspjeh i izvanredni rezultati introdukcije - naseljavanja divokoza prema ocjenama lovne struke, nisu zabilježeni nigdje drugdje u lovnoj praksi, kako kod nas tako i u Europi, a neki lovni stručnjaci tvrde i u cijelom svijetu.

Priznanje i verifikaciju takvih ocjena usmeno i pismeno iskazane su i upućene putem delegata članica svjetske organizacije CIC-a, na zasjedanju Generalne skupštine CIC-a u Dubrovniku 1983. godine.

O naseljavanju - reintrodukciji Divokoza na Biokovu u po-sljednjih pedeset godina napisano je, publicirano, snimljeno i obja-vljeno mnoštvo radova u svim vrstama javnih medija, tiskovinama, stručnim časopisima i knjigama u zemlji i inozemstvu.

Naseljavanje je imalo veliki promidžbeni učinak za lovstvo Hrvatske, posebno za lovni turizam, ali i za turizam u cjelini.

Divokoze na Biokovu bile su uz prirodnu raznolikost krajolika i jedan od presudnih čimbenika kod proglašenja Biokova parkom prirode 1981. godine.

Zbog proteka vremenskog roka od 50 godina kada je počeo ovaj projekt pa sve do danas, veći dio aktivnih sudionika i učesnika iz prvih dana provedbe ovog projekta naseljavanja nije više među živima.

DIVOKOZe Na BIOKOVU

Pedeseta obljetnica naseljavanja

divokoza na BiokovuZahvaljujući rezultatima njihovog rada i rada malog broja

još živućih aktivnih sudionika iz tog razdoblja, kao i proteklom te sadašnjem radu brojnih članova lovačkih udruga Biokova, šumarskim i lovnim stručnjacima i djelatnicima Hrvatskih šuma, te sačuvanoj dokumentaciji o njihovu radu, novounešena krupna divljač predstavlja danas stabilnu i najbrojniju populaciju ove vrste krupne divljači u Hrvatskoj i šire.

Problematikom naseljavanja Biokova divokozama (a kasnije i muflonima) kao aktivni sudionik, stručni voditelj, planer, izvršitelj i kroničar aktivno i direktno bavim se svih proteklih desetljeća (od 1. siječnja 1966. godine).

U kratkom podsjetniku, naveo bih i oteo zaboravu napore, uloženi trud i ostvarene dosadašnje rezultate ove i sličnih akcija u prirodi. Najkraćim opisom, u nastavku ovog materijala pokušat ću osvježiti sjećanja i spomenuti imena makar jednog manjeg dijela inicijatora i izvršitelja iz prvih dana ovog poduhvata.

Kratki osvrt na kronologiju naseljavanja divokoze (Rupi-capra rupicapra L.) na Biokovu:

Do šezdesetih godina prošlog stoljeća nije bilo nikakvih pis-menih tragova ni podataka o postojanju divokozje divljači na Biok-ovu u daljoj ili bližoj prošlosti.

Ideja o naseljavanju krupne divljači divokoza, srneće divljači i muflona rađa se u Savezu lovačkih društava kotara Makarska (inici-jatori Vice Srzić, Marko Turić i dr.)

Temeljem te ideje i ugovora sa Institutom za šumarska i lovna istraživanja iz Zagreba (autor dr. ing. Zvonko Car), 1962. godine, izrađuje se studija pod nazivom Prikladnost masiva Biokova za op-stanak i uzgoj srna, divokoza i muflona. Studija pokazuje povoljne uvjete za uzgoj ovih vrsta divljači.

U studiji također stoji da postojanje divokoza na Biokovu nije bilo zabilježeno do tada.

Fotografija ispuštanja divokoza u prirodu iz 1969. godine


Prvi put je 1977. godine akademik Mirko Malez, u paleontološkim istraživanjima u pećini Baba na Biokovu, koje sam osobno inicirao, otkrio prisutnost divokoze i kozoroga u nalazima skeletnih ostataka. Pronađena otkrića, iako starosti oko 12.000 godina, ukazuju da je ova životinjska i lovna divljač ipak ovdje obitavala u dalekoj prošlosti te da su sve akcije ponovnog unošenja divokoza na Biokovo utemeljene.

Godine 1963. izborom pokojnog Ive Srzića za predsjed-nika SLDO-e Makarska i temeljem rezultata dobivenih Studijom istraživanja prikladnosti Biokova za uzgoj krupne divljači divoko-za, muflona i srneće divljači prilazi se realizaciji ideje naseljavanja Biokova krupnom divljači, jer postoji svi preduvjeti - dovoljno hrane i prostora, (uz napomenu da je na tim prostorima desetljećima prije tog roka sezonski boravilo i paslo preko 10.000 grla stoke).

Tajnik SLDO-e, pokojni Dinko Brkulj dobiva zadaću temeljem gotove Studije pribaviti informacije o mogućnosti nabave krupne divljači radi provedbe Studije od svih potencijalnih isporučitelja žive divljači u bivšoj državi.

Postupak prikupljanja ponuda trajao je dosta dugo, a za isporučitelja odabire se ponuda Lovnog gazdinstva Sarajevo, koje tada gospodari državnim lovištima BiH i lovištem „Prenj“, koje tada jedino ima žive divokoze za isporuku te se s njima sklapa pis-meni ugovor o kupnji i isporuci prvih 12 grla divokozje divljači.

Godine 1964. kreće realizacija projekta, a prvi povijesni kontin-gent uhvaćenih živih divokoza od 7 grla omjera 3:4 biva dovezen u Makarsku 31. listopada 1964. godine te 1. studenoga u 7,30 sati grupa lovaca LD Makarska ispušta u Biokovo iznad sela Veliko Brdo – predjel Kljući – prve divokoze u lovište Biokovo.

Slijedeća pošiljka stiže 20. studenoga 1964. godine, također od 7 grla omjera 2:5 m:ž i divljač se pušta na istoj lokaciji V. Brdo – Kljući, ukupno 14 grla.

Samo šest dana kasnije, poslije druge pošiljke Makarskoj, ali tek kao treća isporuka po redoslijedu za Biokovo, SLDO-Imotski pod vodstvom Marka Turića i tajnika Milana Glibote dovozi 6 grla i puštaju ih na području prijevoja Turija sa sjeverne strane Biokova (omjer 2m : 4ž).

Dokumentacija o svim ovim navodima bila je predmet međurepubličkog prvog Jugoslavenskog savjetovanja o divokoza-ma u Makarskoj održanog 27. i 28. svibnja 1982. godine, a pohran-jena je i čuva se u arhivama Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu – sada Ministarstvo za zaštitu okoliša.

Godine 1965. SLDO - Makarska, nastavlja započeta naselja-vanja divokoza, dopremom novih 6 grla divokoza. Od 1966. godine Filip - Vilim Šabić (u to vrijeme predsjednik LD i SLDO-e Makar-ska i direktor Šumskog gospodarstva Makarska) preuzima stručni nadzor nad akcijama oko uzgoja, zaštite i nabave nove žive divljači za nastavak naseljavanja divokoza na Biokovo.

Godine 1967. slijedi nova otprema, opet za SLDO-Makarska i to 5 grla u dva roka.

Godine 1969. Šumsko gospodarstvo Makarska, kao svoju donaciju, pomoć i partnerstvo za LD Kamenjarku iz Makarske za nova unošenja divokoza u lovište Biokovo, sklapa novi ugovor sa upravom lovišta Prenj u Jablanici o nabavi i isporuci novih 12 grla divokoza.

Izvršena je nova doprema i ispuštanje divokoza u Biokovsko lovište sa primorske strane i to 6 grla m + 6 grla ž, ukupno 12 novih grla.

Time biva zaokružen plan ispuštanja u kome SLDO- Makarska skupa sa ŠG Makarska ispušta sa južnih strana Biokova ukupno 42 grla divokoza, a SLDO-Imotski sa sjeverne strane Biokova ispušta ukupno 6 grla divokoza. Ukupan broj zdravih divokoza ispuštenih u Biokovsko lovište iznosi 48 grla, od čega 12 m grla i 36 ž grla.

Od 1969. do 1976. vrše se samo uzgojne i zaštitne radnje u cilju bržeg stvaranja potrebnog broja jedinki u populaciji.

U tom periodu nije bilo izlučivanja (odstrjela) u Biokovskom lovištu.

Od 1977. do 1991. godine vrši se plansko gospodarenje divoko-zom u lovištima masiva Biokovo i prati razvoj novonastale popu-lacije.

Od tada počinje oprezno i plansko izlučivanje - odstrel, s tim da LD iz Makarske gospodari većim južnim dijelom, a sjevernim manjim dijelom masiva gospodari LD iz Zagvozda.

U periodu 1977. do 2013. godine iz masiva Biokovo izlučeno je kroz sve vrsta izlučivanja - odstrela 1.334 grla divokozje divljači ili 847 m grla i 487 ž grla.

Izvršenim izlučivanjima - odstrelu treba dodati prirodne gu-bitke, gubitke od predatora (vuk i dr.), brojne nedozvoljene lovove –krivolov koji se mjeri sa najmanje 30 do 50 % od ukupno regis-triranog legalnog i propisno izvršenog izlučivanja. Te vrijednosti ukupno su blizu 2.000 grla divokoza, a ostvarena vrijednost izne-sena iz novostvorene populacije divokoza na Biokovu je veća je od 1 milijun eura.

Istovremeno u proteklom vremenskom periodu, posebno u prvih 25 godina, novostvorena populacija divokoza je imala svoju eksploziju brojnog stanja populacije i doživljava svoje naviše broj-no stanje koje se 1990. godine procjenjuje na cca 1.100 grla, zatim stagnira i smanjuje se iz više razloga, da bi danas prema procjeni stručnih radnika u lovištima Biokova imalo blagi i planski porast u skladu sa LGO i iznosi cca 500 grla divokoza.

Glavni razlog opadanja brojnog stanja u zadnjim godinama na približno 500 grla matičnog fonda u Biokovu je uz ratne i po-ratne uvjete i pojava velikog broja predatora - vukova u Biokovu.

Prema posljednjim procjenama, pojava dva vučja čopora u masivu Biokovo, sada prostoru Parka prirode Biokovo, ozbiljno remete ravnotežu i sprječavaju veći prirast u populaciji, a time i porast brojnog stanja populacije.

Također razvojem izletničkog turizma u Parku prirode Biokovo, sve je veći broj posjetitelja i automobila, što kao popratnu pojavu uzrokuje ozbiljne dislokacije divokoza sa planinskog platoa uz ces-tu Staza-Sv. Jure u manje pristupačne i mirnije centralne dijelove Biokova.

Stara fotografija 4 generacije divokoza na Biokovu


Održan 19. Međunarodni sajam LOV, RIBOBLOV, PRIRODa, tURIZaMU prostorijama varaždinske Arene na oko 2000 m² izložbenog prostora izlagači iz Hrvatske, Austrije, Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovenije izložili su opremu i pribor za lov, ribolov i boravak u prirodi, te prezentirali turističke sadržaje i tradicionalne poljoprivredne proizvode. Hrvatske šume putem zaposlenika UŠP Koprivnica i Direkcije predstavile su svoju lovnu ponudu. Sajam je otvorio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji se prilikom obilaska sajma zadržao u izložbenom prostoru Hrvatskih šuma gdje je ukratko upoznat s aktivnostima na području lovstva.(ka)

BAŠTINA • Tekst: Marija Glavaš • Ilustracija/foto: M. Glavaš

Postignuti rezultati i pedeset godina rada od početka ove vri-jedne akcije iziskuju mnogo truda, rada i zalaganja, te posebnu pažnju od svih koji neposredno ili posredno vode brigu o prosto-ru Parka prirode Biokova i lovištima koja su na njemu ustanov-ljena kako bi se sačuvala ova jedinstvena i danas ugrožena lovna i životinjska vrsta u Hrvatskoj.

Mislim da i obilježavanje ove rijetke pedesetogodišnjice u bilo kojem obliku zavređuje pažnju lovačke pa i šire javnosti.

Divojarac na Biokovu

Kretanje broja divokoza na Biokovu kroz vremenski period (procjene):

1970. – 114 grla

1975. – 358 grla

1980. – 812 grla

1985. – 979 grla

1990. – 1100 grla

1990. do 1995 brojnost se smanjuje za cca 50 – 60 % (ratni uvjeti - Domovinski rat)

2000. - 578 grla

2003. - 590 grla

2007. – 2014. cca 450 grla do 500 (procjena i stanje po LGO Biokovo za državno lovište Hrvatskih šuma, šumarije Makarska).

Za one koje put nanese u turopolje nije moguće ne zamijetiti neki od vidova tradicionalne drvene građe, bilo da je riječ o staroj obiteljskoj kući, čardaku ili nekoj od drvenih kapela kojima su odavno nadjenuli naziv drvene turopoljske ljepotice. Gradnja u hrasto-vini trajala je od 17. do 20. stoljeća. Čardake, kapele i kurije gradili su majstori paliri i njihove družine. Za dovršenje nekih od tih objekata trebala su im i desetljeća.

Sjećam se dobro jednog popodneva koje sam provela družeći se s Turopoljcima. Neka od žena pričala je anegdotu o čovjeku koji je bio isuviše sklon alkoholu. On je probušio rupu u zidu i u bačvi pa je jedan kraj cijevi zabio u bačvu s

vinom, provukao cijev kroz zid u susjednu prostoriju i kriomice pio.- Ali njoj možda nije jasno kako je probušio zid - rekla je

dosjetivši se da sam gošća iz Zagreba. - Znaš nekad su ti sve naše kuće bile drvene, - dodala je.

U vrijeme kada nisu postojali ni moderni građevinski materi-jali, ni strojevi, narod je koristio građu koju je nalazio u prirodi. Turopoljske šume, bogate hrastom lužnjakom osiguravale su selja-nima materijal za izgradnju domova. Čardake, obiteljske domove na kat gradili su majstori paliri i njihove družine. Paliri su bili vješti graditelji koji bi predvodili grupu majstora, a djelovali su ne samo u svome nego i u okolnim selima. Zidovi tipičnog turopoljskog čardaka načinjeni su od dugih hrastovih dasaka koje su nazivali planjke. Kutovi su kod čardaka vezani tzv. nemškim vuglom kod kojega su daske ukrižene i potom otesane tako da su svi zidovi ravne plohe. Takav način gradnje razlikuje se od tradicionalnog hrvatskog vugla gdje su daske na vanjskoj strani kuće ostajale neo-tesane pa je na njima ostalo viriti nekih 20 cm građe. Čardaci su katnice pravokutnog oblika s natkrivenim drvenim hodnicima duž vanjske strane, tzv. ganjkima. Svaki ganjk opremljen je stubištem kojim se uspinje na prvi kat. Trijemove čardaka, a često i ulaze i ograde stubišta vješti su majstori često ukrašavali rezbarijama. Pro-storije na donjem katu bile su radne, tj. gospodarske prostorije, a one na katu služile su za boravak i spavanje. Iz znanstvenog rada Ksenije Marković, stručnjakinje za povijest umjetnosti, doznajemo da postoje dokazi da su čardake gradili domaći majstori, a te je vrlo jednostavno pronaći. Majstori su se obično potpisivali na zabatima (trokutasti dio pod krovom) ili drugim, manje istaknutim mjestima, često urezavši i podatke o godini gradnje, dimenzijama kuće, pa čak i da je građena na njemačke uglove.

Nama je najzanimljiviji čardak koji se nalazi u gospodarskoj jedinici Turopoljski lug i koji je star više od sto i dvadeset godina. Stari čardak nosi i naziv Čardak, a služi kao lugarnica zaposlen-icima šumarije Velika Gorica. Nekoć je bio trajno nastanjen, kako navodi Šumarski list, udomljavao je lugarske obitelji.

Čardake, te lijepe drvene katnice, moguće je vidjeti u selima Mraclin, Buševec, Kuče i Donja Lomnica.

Uz hiže i čardake, Turopoljci su gradili i kurije. One su pripadale najbogatijim članovima zajednice – plemićima. Neke od njih služile su kao kuće za odmor, a neke za stanovanje. Bilo ih je djelomično zidanih no pretežno su bile građene od drveta. Kao i kod čardaka, donje su prostorije imale gospodarsku funkciju, poput pivnice ili

ČaRDaCI, KURIJe I KaPeLe

Zadivljujuće umijeće turopoljskih majstora


BAŠTINA • Tekst: Marija Glavaš • Ilustracija/foto: M. Glavaš

ČaRDaCI, KURIJe I KaPeLe

Zadivljujuće umijeće turopoljskih majstora

kuhinje, a na katu su osim soba bile nešto i raskošnije prostorije, poput blagavaonice (palače) i salona u kojima su se okupljali gosti.

Danas ih je svega nekoliko, a najsačuvanija i svakako najpoznati-ja među njima je kurija Modić–Bedeković u Donjoj Lomnici koja je zaštićena 1972. godine kao spomenik kulture. Dao ju je sagraditi pomoćnik sudca Petar Modić 1806. godine. Zidovi su građeni od dugih hrastovih dasaka vezanih na hrvatski vugel, a prema navodu Turističke zajednice Grada Velika Gorica drven je bio i krov za čije je prekrivanje bilo utrošeno čak 10.000 hrastovih daščica. Danas je pokrivena crijepom pa nažalost nije moguće doživjeti potpun ugođaj, ali staru kuriju svakako treba vidjeti uživo jer osim što je dio povijesti ima dušu koju joj je podarila toplina drveta.

treću kategoriju čine sakralni objekti, odnosno drvene kapele koje odavno nose nadimak Turopoljske ljepotice. Većina ih potječe iz 17. Stoljeća. Na području Velike Gorice očuvano ih je pet, a nalaze se u Velikoj Mlaki, Cvetković–brdu, Gustelnici, Plesu i Buševcu. Najljepša među ljepoticama nalazi se u Velikoj Mlaki i nosi ime kapela Svete Barbare, takvom su je proglasili domaći i strani stručnjaci 2005. godine. Sagrađena je 1642. godine u baroknom stilu, a današnji izgled datira iz druge polovine 19. stoljeća budući da je tada dograđen zvonik. Glavni elementi kapele su svetište, sakristija, predvorje i zvonik. Kao i druge građevine ima zidove sagrađene od hrastovih planjki, čitavo krovište prekriveno je šindrom, a na glavni ulaz nastavlja se krović koji stoji na lijepo iz-rezbarenim stupovima. Ministarstvo kulture izdalo je 1955. godine dokument prema kojem je kapela proglašena spomenikom kulture, a krajem 1961. godine stavljena je u zaštitu i njezina neposredna okolina. Naći se u tom prostoru dobar je osjećaj, čovjeka prožme neka toplina, a ugođaju pridonose lijepo oslikani zidovi i kazetirani trabulat (ravni, drveni strop). Većina domaćih, pučkih slikarskih ra-dova nastala je u razdoblju između 1679. i 1759. godine, što znači da je za oslikavanje unutrašnjosti trebalo osamdeset godina.

Druga, osobito zanimljiva kapela posvećena je svetom An-tunu Padovanskom i nalazi se u Gustelnici. Ona je osobita po tome što odudara od ostalih drvenih kapela načinom gradnje i to stoga što je nisu gradili lokalni turopoljski majstori, već oni iz Zagreba, Mađarske, Štajerske i Njemačke. Projektirao ju je Herman Bollé, inače autor mirogojskih arkada i brojnih drugih značajnih objekata u Zagrebu, u 19. stoljeću kada je kapela iznova sagrađena. Po prvi se put spominje 1678. godine. Nije čvrsta poput tradicijskih tu-

ropoljskih građevina pa su njezini unutarnji zidovi obloženi jelovim daskama. Krase je četiri lijepo izrezbarena visoka vanjska stupa nad kojima stoji izrezbareni zabat, a iznad zabata se nalazi tornjić.

Još jedna osobita ljepotica građena u baroknom stilu je kapela Svetog Ivana Krstitelja u Buševcu. Njezinu izgradnju financiralo je lokalno plemstvo, a kao i druge, rušena je uslijed istrošenosti, ob-novljena i nadograđivana. Za razliku od prethodno opisanih, nema trijem ili kako bi Turopoljci rekli pristašek, već krovište malo šire od zidova, a maleni krov koji natkriva toranj nije piramidalnog već stožastog oblika. Također potječe iz 17. stoljeća.

Pročelje kapele Svete Barbare Kurija Modić Bedeković

Lugarnica Čardak u turopoljskom lugu


zANIMLJIVOsTI • Tekst/foto: Goran Vincenc

Iako u dijelovima svijeta poput SaD-a ili Japana već postoje sjekačka natjecanja u kojima je uobičajena i ženska konkurencija, Hrvatska pa čak i europa su još daleko od toga. Istina je da se djevojke ne odlu-čuju za poziv sjekača, no kad je riječ o natjecanju, rado će pokazati kako mogu obavljati teške i opasne fizičke poslove poput muških kolega, ako ne i bolje. Upravo je to dokazala Melani Mijić, studentica prve godine agronomskog fakulteta u Zagrebu koja je na prošlom natjecanju srednjih šumarskih škola uzela motornu pilu u ruke i osvojila 8. mjesto u konkuren-ciji od 15 natjecatelja, sve redom muških kolega.

Prije godinu dana, u našem časopisu smo pisali o ženama u šumarstvu gdje smo spomenuli kako zbog uvjeta rada i fizičkih predispozicija u Hrvatskoj nije zaposlena niti jedna ženska osoba na poslovima proizvodne radnice – sjekačice.

Napisali smo tada kako u pojedinim zemljama poput SAD-a postoje djevojke zaposlene kao sjekačice te da na njihovim natjecanjima sjekača postoji konkurencija Lumberjill (aluzija na Lumberjack - riječ koja se koristi za sjekača), stoga je samo pitanje vremena kada će se i kod nas pojaviti cura s motorkom. Godinu dana je prošlo i pronašli smo prvu hrvatsku Lumberjill – Melani Mijić!

Melani, koja je u lipnju završila srednju Poljoprivredno– šumarsku školu u Vinkovcima, sudjelovala je proljetos na 10. državnom natjecanju srednjih šumarskih škola Hrvatske za za-nimanje šumarski tehničar u sjekačkim disciplinama gdje je u konkurenciji od 15 učenika bila jedina djevojka, osvojivši pri tome visoko 8. mjesto.

Sitnu ali dinamitnu, kako ju je opisala njezina profesorica iz srednje škole Angela Galić, Melani je teško zamisliti s motor-nom pilom. Znala je da će joj šumarstvo biti poziv još kada je kao učenica 5. razreda osnovne škole u Budrovcima kraj Đakova otišla sa ocem u lov. U šumi je, kako nam je rekla, pronašla neki mir koji joj se odmah svidio i od tada nije bilo dvojbe kako će upisati srednju šumarsku školu.

RaZGOVOR Sa MeLaNI MIJIć

Prva hrvatska Lumberjill

Iako u 21. stoljeću, kada se svi bave svačime, pitanje kako to motorna pila? zvuči jako glupo, morali smo saznati malo više o Melaninom odabiru sporta:

- Ma to me svi pitaju, - uz smijeh odgovara Melani, pa nastav-lja – Ne razumijem zašto ljudi poslove dijele na muške i ženske. To zaista nema smisla i zbog toga sam odlučila prisustvovati natjecanju u praktičnom dijelu sa muškim kolegama kako bi svima pokazala da su to sve gluposti, - odgovara Melani.

Da bi stvar bila još bolja, naša junakinja nikad prije samih pri-prema na školskom poligonu nije upalila natjecateljsku motornu pilu, nego samo dva tjedna prije natjecanja! Doduše, jednom pri-likom je ocu pomagala piliti drva za zimu, no ta motorna pila je bila mala i daleko lakša od ove natjecateljske. Samim time, 8. mjesto u muškoj konkurenciji zvuči još bolje!

Zanimale su nas i reakcije na njezinu hrabrost:- Oni koji me znaju, uopće nisu bili iznenađeni, no kolege iz

drugih škola su bili poprilično zbunjeni kada sam pristupila motor-noj pili. Šok je nastupio svima, uključujući i mene kada su objavili rezultate – veselo će Melani, pa dodaje kako je školski kolega bio lošije plasiran. Upitali smo ju je li mu zbog toga bilo neugodno?

- Pa ne znam, morate pitati njega – kroz smijeh će Melani.Zanimljivo je da je na natjecanje došlo još cura, polazni-

ca srednjih šumarskih škola, no sve su se natjecale u teorijskom dijelu natjecanja. Niti jedna nije imala volje pokazati muškim kolegama kako su i one sposobne natjecati se u praktičnome dijelu. Stoga smo pitali Melani bi li se voljela natjecati i u profesionalnoj konkurenciji. Bez zadrške nam je odgovorila da bi, iako je svjesna toga da je to u ovome trenutku gotovo nemoguće, no jednu grani-cu je već srušila pa zašto ne bi i ostale. Priznaje ipak kako je život sjekača izuzetno težak i naporan te prije svega opasan, stoga bi radije novac zarađivala kao revirnica, a ne kao sjekačica.

Na žalost, toliko željeni Šumarski fakultet nije us-pjela upisati te je trenutno na prvoj godini Agronomskog fakulteta, no ne namjerava odustati i već se priprema za ponovni pokušaj iduće akademske godine. Nadamo se da će u tome i uspjeti jer hrvatsko šumarstvo treba mlade i hrabre ljude koji su spremni rušiti barijere i granice. Kako god bilo, naša simpatična Melani već je ušla u po-vijest kao prva djevojka na sjekačkim natjecanjima.Melani u akciji

Melani Mijić ispred studentskog doma Stjepan Radić


“ŠUMe U PRiČaMa i PJesMaMa”

Dječji vrtić „Vedri dani“Odgojiteljice: Leonarda Stopić i

Vera Siročić

Dječji vrtić „Zapruđe“Odgojiteljice: Lidija Marđetko i

Biserka Drempetić

DJEČJI KUTAK • Priredila: Ljilja Ivković

D

omin

ik O

žbol

t, 6

g.

Dv“

Zapr

uđe“

Sk

upin

a „B

ubam

are“

O

dgoj

itelji

ce: L

idija

Marđe

tko

i B

iser

ka D

rem

petić

SOVa„Velike ima oči

lovi rado baš po noći.

Poslije svakog dobrog lova

spavati ide…

Sova.“

Dominik Ožbolt, 6 g.Izjava Dominika:Sove po danu spavaju, a po noći k´o vampiri love. Vole miševe. Imaju jako dobar vid za noć i jako dobro čuju. One su mudre ptice.

tea Buntak, 6.6 god.

Teina izjava na temu: ‘Sova je dobar lovac i lovi po noći. Jede miševe i ptičice i kukce i jako dobro vidi po mraku.’

anja Dragović, 6 god.

Dječji vrtić „Sunčana“Odgojiteljice: Ankica Đerek i

Suzana Holzinger

Laura Delić (6,2 godine)Komentar djevojčice iz skupine Saše Špehar (6,2 godine): “Sova je noćna lovarica, ptica mudrica koja rješava sve probleme”.

Dječji vrtić „Ploče“Odgojiteljice: Zagorka Radonić Burić

Snježana Merdžan

Lana Rendulić 6. god.

Izjava Josipa Kovačevića 5,3. god - Sova spava po danu, a lovi po noći ono što će jesti.

Dječji vrtić „Josipdol“Odgojiteljice: Dijana Župan i

Anita Blašković

aurora Krstić, 5,6 god.Komentar Aurore: „Sova leti i traži hranu da se najede i vrati u svoju kućicu.“

Dječji vrtić „Gustav Krklec“Odgojiteljice: Mirjana Družinec i

Marina Kozina

Tekst o sovi napiso je Ivan Grgić 6,5 godina.„Sova noću pazi - da lovac nikog ne nagazi.“

Dječji vrtić „Bukovac“Odgojiteljice: Ana Kosić Pleteš i

Ivanka Ivančić

autorice kolaža:LaURa KaNCeLJaK, 5 godina

MaRa VUČINIć KULaŠ, 5,5 godinaIVaN GRGIć, 6,5 godina

MaGDaLeNa Bat, 5,5 godina

hrvatske Šume 215 - 11/2014 - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/215.pdf · godine na isti dan planira...

Documents