K A Z A L O

1-7 20. lipnja: DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA

12-14 Može (li) šumarstvo biti profitabilno

15 Za jaktt i samostalnti šumariju

8-11 Hrvatska u žiži stručnih šumarskih zbivanja

18 Gdje je u certifikaciji Hrvatska?

19 Ne smijemo zaostati za Europotii

20 Inovacijama do ukidanja ispita

22 šumarija Vinkopci: Zaštita hrastovog podmlatka važan ljetni posao

21 šumarija Crikvenica: Velika pozornost protupožarnoj zaštiti

23 Šumanja Požega: Zbog namjenskog gospodarenja skratiti ophodnju 24 Prilog rasprain: Gospodarske šumarije i gospodarstvene šumarije?

16-17 Hoće li ova požarima biti rekordna godina

25

>anipion među šumarima Davor Suiendić

26 Obljetnica: Ljudevit Rossi uzor i današnjim generacijama

27-31 Vijesfi, događaji

32 Planinarske i'ijesti

Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Direktor: Željko Ledinski, dipl. inž. šum. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž. Uredništvo: Branko Meštrić, dipl. inž. predsjednik, članovi dipl. ing. Ladislav Jursik, dipl. ing Herbert Krauthaker, dipl. ing. Željka Bakran, dipl. ing. Mladen Slunjski, dipl. ing. Čedo

Križmanić i dipl. ing. Ivan Hodić Redakcija časopisa: Antun Lončarić, urednik, te novinari Miroslav Mrkobrad, Vesna Pleše i Ivan Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb tel. 01/4804 169 e-mail: direkcija hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. Zagreb Naklada: 8000

nVMBKE

Naslovna stranica: Velebitska ornamentika Zadnja stranica: Velebitski ukrasi

DAN HRVATSKOGA ŠUMARSTVA -

S jasnim ciljevinm u treće tisućljeće

PRIJAM U PREDSJEDNIČKIM DVORIMA U POVODU DANA HRVATSKOG ŠUMARSTVA

ŠUMARI KOD PREDSJEDNIKA MESIĆA povodu Dana hrvatskog šumar­stva predsjednik Republike Hr­

vatske Stjepan Mesić primio je 19. lipnja u Predsjedničkim dvorima delegaciju hrvatskih šumara i za­držao se s njima u dužem prija­teljskom razgovoru. U delegaciji bili su mr. Božidar Pankretić, mini­star u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, ing. Željko Rendulić, pomoćnik ministra u istom mini­

starstvu, predsjednik Hrvatske šu­marske akademije prof. dr. Brani­mir Prpić, dekan Šumarskog fakul­teta u Zagrebu prof. dr. Joso Vu-kelić, predsjednik Hrvatskog šu­marskog društva prof. dr. Slavko Matić, ravnatelj Šumarskog insti­tuta Jastrebarsko prof. dr. Joso Gračan i direktor Hrvatskih šuma ing. Željko Ledinski.

(m)

Šumarstvo novoga tisućljeća mora se temeljiti na potrajnosti, prirodnom pomlađivanju šuma i njihovoj prirodnoj strukturi, što najviše utječe na stabilnost i produktivnost šuma svake zemlje - istaknuo je prof. dr. Slavko Matić.

R edovitom skupštinom

Hrvatskoga šumarskog društva održanom 20. lip­

nja u Goetheovom institutu, u zgradi Njemačkoga veleposlan­stva u Zagrebu, obilježen je Dan hrvatskoga šumarstva. Nakon pozdravne riječi predsjednik HSD-a prof. dr. Slavka Ma­tica, podneseni su izvještaji o radu i financijskom poslovanju za 1999. godinu, a verificirani su financijsko poslovanje za prošlu te program radi financijski plan za ovu godinu. Naglašeno je kako su zadaci unutar posta­vljenoga Programa rada za 1999. uspješno izvršeni, unatoč činje­nici da prva tema planiranih sa­vjetovanja »Preoblikovanje Hr­vatskih šuma, p.o. Zagreb prema Zakonu o trgovačkim dru­štvima« nije obrađena. Taj po­stupak Vlada nije aktualizirala, što se uskoro očekuje, pa je na­vedena tema uvrštena u Pro­gram rada za ovu godinu. Ra­sprave o pojedinim šumarskim temama održane su u Vinkovci­ma i Osijeku, a potkraj lipnja održani su Dani hrvatskoga šu­marstva u Ogulinu i na Bjelola­sici, u sklopu kojih je organizi­rano natjecanje šumskih radnika te 103. redovita skupština HŠD-a. Na skupštini je provedena stručna rasprava o trima tema­ma: »Upravljanje i gospodarenje

Pokrovitelj ovogodišnjeg Dana šumarstva bio je predsjednik Sabora - Zlatko Toničić

zaštićenim objektima prirode«, »Vodoprivredna naknada - sta­nje i prijedlozi za rješenje« te »Zapošljavanje šumarskih djelat­nika i razvoj poduzetništva u šu­marstvu«. Potkraj studenoga održan je u Zagrebu Okrugli stol, pod nazivom »Zaštita pri­rode i okoliša i odnos subjekata koji rade na toj zaštiti«.

Najprirodnije i najstabilnije šume u Europi

u okviru ovogodišnjega središnjeg obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva i 104 skupštine HSD-a te tematske rasprave »Hrvatsko šumarstvo za

21. stoljeće«, poticajno izlaganje podnio je predsjednik HSD-a prof. dr. Slavko Matić. Obra­ćajući se predstavnicima šumar­skih ogranaka diljem »Hrvatskih šuma« i istaknutim gostima, među kojima su bili predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zlatko Totnčić, pokrovitelj ovogodišnjeg Dana šumarstva i pomoćnik ministra poljoprivre­de i šumarstva Željko Rendu­lić, i napomenuo kako su prošle točno 154 godine otkada je 1846. osnovano Hrvatsko sla­vonsko šumarsko društvo, sta-leška organizacija šumara koja od svoga postanka neprekidno radi i vodi brigu o šumama, šumarstvu i šumarima Hrvatske.

Dobro je, dodao je dr. Matić, da se u kontinuitetu nastavlja, prije svega, jedinstvo cijele struke te su uvijek zajedno Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Javno poduzeće »Hrvatske šume«. Šu­marski fakultet u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko i Akademija šumarskih znanosti. Hrvatsko šumarsko društvo na­stoji u svim prilikama, osim na­vedenih institucija, okupiti i svoje članove iz područja drvne industrije, što mu u zadnje vrijeme u potpunosti ne us­pijeva. Govoreći o dosad prije­đenom putu, predsjednik HŠD-a, ocijenio je dosadašnje razdo­blje vrlo uspješnim, posebno u afirmaciji struke i unapređenju

Časopis Hrvatske šume / 1

DAN HRVATSKOGA ŠUMARSTVA -

kvalitete šuma, na čemu su šu­mari uvijek inzistirali i u čemu su uspjeli. Ponosni smo što su nam šume najprirodnije i najsta­bilnije u Europi, a za to je za­služna struka koja je imala uvijek jasne ciljeve koji su je vodili u dobru budućnost.

Pokrovitelj Hrvatski državni sabor

Nastavljajući izlaganje, prof. Matić je istaknuo kako moramo biti iskreni, i priznad da nas javnost, a naročito poli­tika, nikada nije voljela, a pogo­tovo shvaćala. - Nikada nismo bili miljenici politike, no vjeru­jemo da će najavljene političke promjene i ova naša hrvatska vlast konačno početi razmišljati 0 hrvatskom šumarstvu kao sta­bilnom, poštenom i odgovor­nom partneru, koji upravlja i gospodari sa 44 posto hrvatske države. Podržavamo je i molimo da stvara demokratsko ozračje koje stoljećima čekamo, u kojem ćemo još bolje i efikasnije stvarati dobra koja su od vital­noga značaja za Hrvatsku i njen narod. Kod svega toga usrdno molimo da se .što manje miješa u naš stručni rad, jer smo iskusi­li da tamo gdje ude politika izla­zi struka - kazao je dr. Matić. Napomenuo je kako šumari osjećaju i pozdravljaju nasto­janja naših najodgovornijih poli­tičara da, uz uvažavanje i po­državanje, prepoznaju neke vri­jednosti šumarske struke, a do­kaz tome je i nazočnost pre­dsjednika Hrvatskoga državnog sabora Zlatka Tomčića, koji se prihvatio pokroviteljstva Dana hrvatskoga šumarstva.

Pozornost potraj-nosti i prirodnom pomlađivanju

Govoreći o temi »Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće« i osvrćući se na svoj raniji tekst o tome, objavljen u »Šumarskom listu« 7-8/1998., predsjednik 1 IŠD-a podsjetio je nazočne na Zakon o zaštiti prirode. Pravil­nik o unutarnjem redu Parka prirode Kopački rit. Zakon o ce­stama i dr., koji su nekvalificira­no i suprotno mišljenju i stavu šumarske struke. Premda je šumarska struka u proteklom

2 / Ca.sopis Hrvatske šume

razdoblju dobro reagirala i o tome obavještavala javnost, pro­blemi su i danas ostali otvoreni i neriješeni, na štetu hrvatske dr­žave i šumarstva. U struci i re­produkciji šuma su toliki pro­blemi gospodarske naravi da je dobit fikcija omh koji ne shva­ćaju bit šiuTiarstva, a stanje je možda gore nego prije dvije g(5-dine. Unatoč ukazivanju na pojedine probleme (nekvalifici­rani ljudi, osnivanje Društva ograničene odgovornosti, digni­tet struke), malo se toga pro-

uvijek ima i imat će najviše utjecaja na stabilnost i produkti­vnost šuma u šumarstvu svake zemlje. Mada nestvarno zvuči, znanstvena je istina da po tim temeljnim načelima šumarstvo Hrvatske najbolje stoji u Europi. To je vijcdno globalni odgovor kako moramo dalje u sljedeći milenij, jer se dosadašnjih rezul­tata ne bi bilo pametno odreći. Gospodarimo sa 320 milijuna m^ drvne zalihe, godišnje nam prirašćuje 9 milijuna m ' drvne mase, a možemo sijeci oko 6

mijenilo, iako ima i pozitivnih pomaka.

U daljnjem izlaganju prof. dr. Slavko Matić smatra vrlo važnim da bi sve razvijene eu­ropske i svjetske države po-željcle i rado prihvatile hrvatske šume i hrvatsko šumarstvo. Bu­dući daje šumarstvo svake zem­lje njena infi'astruktura, što zna­či da je ekološka i ekonomska podloga svake pravne države, svi usponi i padovi pravne države imaju čvrstu korelaciju s uspo­nima i padovima njenoga šumarstva. Sretna je okolnost što su stanje šuma i stručni rad isključivo u rukama struke, a organizacijski i ekonomski po­kazatelji te odnos prema radu i raspodjela rezultata rada, slika su sadašnjega stanja u društvu.

Šumarstvo novoga tisuć­ljeća mora biti onakvo kako je to određeno prilikom nastajanja šumarstva kao struke i znanosti krajem 18. stoljeća, a uvijek se mora temeljiti na potrajnosti, prirodnom pomlađivanju šuma i njihovoj prirodnoj strukturi, što

milijuna m', no zbog objektiv­nih razloga sijcčemo manje. Ukupna vrijednost drvne zalihe na panju iznosi približno 19 mi­lijardi kima, vrijednost sastojina prvoga dobnog razreda oko 9 milijardi kuna, a sveukupna je vrijednost općekorisnih fimkcija šuma oko .330 milijardi kn.

Kvaliteta i krea­tivnost ispred načina organizira­nosti

Govoreći o organizacijskoj shemi šumarstva, prof. Matić smatra kako i na tom području imamo nekih predno.sti, a one se zasnivaju na određenim činjeni­cama. Imamo 80 posto državnih šuma, a ako država u stopostot­nom iznosu upravlja zrakom i vodama Hrvatske, isto tako bi u svom vlasništvu i pod svojim nadzorom trebala imati i svih 2.400.000 ha šuma i šumskoga zemljišta. S razloga što su šimie u našem Ustavu uključene pod opći interes i važnost, pro­

izvođači su kvalitetnoga zraka i vode te osim produkcije drveta imaju i ckološko-socijalnu funkciju. Šume u privatnome vlasništvu, koje danas rapidno propadaju, ne bi bilo pametno prepustiti privatnim kompanija­ma, koji u profitu vide sve. U šumarstvu profita ne bi smjelo biti a ima ga, prije svega, tamo gdje se »jede« temeljna supstan-ca, a to znači smanjuju pcwršina, kvalitete i stabilnosti šuma. Gledajući u globalu, organiza­cijska shema s Direkcijom, Upravama, šumarijama i reviri-ma je dobra, jer takva organizi­ranost osigurava vertikalu u kontroli i stručnome nadzoru, savjetodavnoj službi i potrajno gospodarenje na razini cijele države. Najveći problem naše organiziranosti je neodgova­rajuća raspodjela i pravo raspo­laganja sredstvima u skladu s re­alnim potrebama i zaslugama određene Uprave. Pritom se Di­rekcija nepotrebno i neefikasno opterećuje vlašću, koju čak pro­teže do svakog odsjeka u gospo­darskoj jedinici. Dok je organi­zacija dobro postavljena u obliku piramide, dotle su odlučivanje, raspodjela, investi­ranje, određena samostalnost, motivacija i stimulacija posta­vljeni u obliku obrnute pirami­de. Takvim su funkcioniranjem, gomilanjem zaduženja i prava te nepotrebne i nemotivirajuće vlasti obezvrijeđene Uprave, a pogotovo šumarije. Zaključujući svoje izlaganje, dr. Matić je mišljenja da, kada se govori o šumarstvu 21. stoljeća, način or­ganiziranosti mora biti u spore­dnom planu. Prije svega, mora se raspraviti o intenzitetu i kva­liteti rada, poštenju i kreativno­sti u radu te nastojati postojeće pogreške ispraviti. Javno po­duzeće »Hrvatske šume« je po organiziranosti najbliže onoj koju propisuje Zakon o trgo­vačkim društvima. Uvažavajući temeljne postulate šumarske struke, mnogo toga se, uz opći dogovor, može brzo i jednostav­no napraviti, a ova rasprava tre­bala bi biti jedna u nizu, koja će se u šumarstvu Hrvatske vodid, kako bi se na kraju odlučilo o formi, a ne o sadržaju našega rada. . ^ ^

DAN HRVATSKOGA ŠUMARSTVA -

Vlada Republike Hrva­tske 9. je ožujka 2()()(). godine donijela Odluku

o izradi Strategije razvitka Republike Hrvatske pod na­zivom »Hrvatska u 21. stoljeću«. U prvoj fazi, pod nazivom »Inicijativa za izradu Strategije«, bile su uključene znanstvenoistraživačke prav­ne osobe, pojedinci iz druš­tvenoga i javnoga života, hr­vatski znanstvenici koji žive i rade u inozemstvu te druge pravne osobe i nevladine udruge sa zadatkom da u pi­sanom obliku dostave prije­dloge i ideje za izradu Strate­gije

Prograinom Vlade Repu­blike Hrvatske predviđeno je da posebno Povjerenstvo sa­stavljeno od znanstvenika i predstavnika ministarstava, na osnovama i idejama svih su­dionika u raspravama iz prve faze, do 31. listopada 2000. godine izradi Strategiju. Hr­vatska šumarska struka pre­poznala je nužnost promjena i angažirano prihvatila obve­zu i izazov izrade prijedloga odrednica i ciljeva svoje budućnosti.

Čvrsto smo uvjereni kako jedino struka zajedno sa svojom znanošću može po­nuditi najkvalitetnije ciljeve i vizije razvoja šumarstva, koje onda moraju biti raspravljene i dogradene od svih relevant­nih i zainteresiranih sastavni­ca ovoga gospodarskog kom­pleksa pa potom pretočene u Projekt restrukturiranja i Dugoročni program razvoja

Ing. Željko Ledinski:

Polazna stajališta »Hrpatskih šuma«

0 tome kako u poslovodstvu »Hrvatskih šuma« vide hrvatsko šumarstvo 21. stoljeća, uvodno je govorio direktor poduzeća šumarstva da ga Hrvatski dr­žavni sabor donese. Takav dugoročni program razvoja morao bi onda uistinu dugo­ročno, barem u pogledu te­meljnih ciljeva i vizija razvoja ostati nepromjenjiv. Naš današnji skup se mora odre­diti u pogledu najave tih te-mcljnh ciljeva i vizija razvoja šumarstva Hrvatske koji će u mnogo čemu i nužno kore­spondirati s ostalim granama gospodarstva i nakon studioz­ne razrade postati dio ukupne Strategije razvitka Republike Hrvatske.

Nakon mnogih otvore­nih moralno i stručno odgo­vornih rasprava provedenih na razini ogranaka IISD-a, i kolegija Direkcije »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, pokušat ću dati sažetak poruka i stavo­va kroz tri poglavlja;

1. Kakvo je sadašnje stanje,

2. Koje ciljeve želimo postići i

3. Koji su putevi prema tim ciljevima?

1. Kakvo je sadašnje stanje?

- Od 5. listopada 1990. godine imamo izmijenjeni, zapravo novi ZOŠ, a od 1991. jedno javno Poduzeće za go­spodarenje šumama i šumskim zemljištima na razi­ni države, dakle uistinu sve teoretske pretpostavke za ujednačen i uspješan razvoj šumarstva Hrvatske.

- Kroz sve ove godine provođeno je izrazito centra­

lizirano upravljanje Podu­zećem, koje je u vrijeme Do­movinskoga rata nedvojbeno potvrdilo svoju ulogu i opravdalo takav način upra­vljanja, no sada sigurno pred­stavlja ozbiljnu kočnicu u daljnjemu razvoju.

- Pogrešno su raspo­ređene funkcije, ovlaštenja i odgovornosti između organi­zacije dijelova poduzeća (šu-marija-uprava šuma-direk-cija), pa ispada kako smo lo­gičnu piramidu u ruko­vođenju obrnuli naopako. Trudili smo se na razini Di­rekcije evidentirati od plana do izvršenja svaki gospodar­ski odsjek, lomili se u želji da kompetentno sudjelujemo u svakom gospodarskom zahva­tu i naravno u tim iluzijama gubili bitku na temeljnjim odrednicama, iscrpljujući se na svim ostalim marginalnim stvarima (nabava sitnih po­trošnih roba i sredstava za čišćenje) trošili sjajnu ideju jedinstvenog gospodarenja šumama.

- Centralizirano upra­vljanje Poduzećem uništilo je dohodovnu motivaciju i krea­tivnost, proizvelo stagnaciju i sprječavalo odlučnije zaokre­te u poslovođenju kod stru­čnih i poslovodnih kadrova. Prelijevanje financijskih sred­stava bez dugoročno utvr­đenih programa i njegove ve­rifikacije od Hrvatskoga državnog sabora, nepotrebno je ugrožavalo ideju jedinstva i pothranjivalo regionalizam u redovima lokalnih političara i šumarske struke.

- U vrijeme Domovin­skoga rata izrađen je du­goročni Program razvoja (1996.-2025.) no nije done­sen od Hrvatskoga državnog Sabora u skladu sa člankom 22. ZOS-a. Ne poričući mu dobra određenja u izboru ci­ljeva i vizija razvoja, sada gaje nužno revidirati i doraditi za mnoga područja i djelatnosti. Treba prihvatiti istinu da se samo dugoročni ciljevi ne bi trebali mijenjati, no izbor metoda i tehnologija sa svakim novim spoznajama mora biti podložan stalnim dogradnjama.

- Nije izrađen sred­njoročni plan razvoja šumar­stva (čl. 22. ZOS-a) kao sta­bilna i dovoljno precizna po­dloga za kraće vremensko razdoblje sa ciljem izbjega­vanja značajnijih promjena u visini prihoda, odnosno šoko­va u poslovanju. Za razliku od mnogih djelatnosti, šu­marstvo ima vrlo pouzdane podloge u osnovama gospo­darenja i može vrlo dobro i dugoročno planirati svoju budućnost.

- Organizacijski i pravni oblik organiziranosti Podu­zeća ne odgovara zahtjevima modernog, nezavisnog i sa-moodgovornog rukovođenja koje mora jamčiti izvršenje poslovne politike samo iz ci­ljeva Poduzeća.

- Nismo na odgovarajući način i dosljedno vrednovali znanja pa smo još i nakarad-nom raspodjelom dugotrajno

Časopis Hrvatske sume I 3

DAN HRVATSKOGA ŠUMARSTVA -

osiguravali pogubnu uravni­lovku koja je značajan broj stručnjaka odvikla od samo­stalnog mišljenja i djelovanja.

- Institucije države koje propisuju, prate, nadziru ili na bilo koji način sudjeluju u životu šumarstva Hrvatske, teško se odriču administrativ­nog pristupa u poslovanju, tromo i kruto reagiraju, što se odražava na ukupno spore transformacije u djelatnosti.

- Nedostaju nam znanja o modernom rukovođenju, metodama praćenja tržišnih kretanja, financijskim sustavi­ma, odnosima s javnošću, od­govornostima i posebno o modelima ugradnje podu­zetničkog instrumentarija i duha u poslovanju, pa sve do nejasnih određenja, područja i pomaka u području privati­zacije.

- Nismo odabrali niti ak­tivirali mnoge u šumarstvu moguće resurse sa ciljem stvaranja dodatnih prihoda u području takozvanih spored­nih šumskih proizvoda ili ostalih djelatnosti.

- Posebno značajnim ocjenjujem pokret u sustav­noj izgradnji kompetencije kadrova i obuhvatu u mno­gim područjima zaštite priro­de i ekologije (hidrologija, ornitologija, geologija i dr.). Prepoznali smo i prihvatili svoju odgovornost prema društvu u upravljanju i go­spodarenju zaštićenim objek­tima prirode gdje je temeljni fenomen šumski ekosustav, od zaštite izvorišta voda, rijeka i jezera, močvarnih staništa, flore, faune i ukup­nog okoliša.

2. Koje ciljeve že l imo postići?

- Restrukturiranje javno­ga poduzeća »Hrvatske šume« p.o. Zagreb nužno je radi usklađivanja njegova oblika sa zahtjevima pravnog sustava, time i svjetske zajednice, ula­skom Hrvatske u europske asocijacije (WTO) i druge, te djelotvornijeg ostvarivanja zadaća zbog kojih je i osno-

- Jedinstvo šumarske politike koja šumarstvu Hr­vatske mora dugoročnim Programom razvoja osigurati stabilan, uravnotežen i dugoročan razvoj na princi­pima prirodnosti, biorazno-likosti, potrajnosti (dopusti­vom razvoju), i samoobno-vljivosti resursa. Opravdanost zahtjeva za dugoročnu stabil­nost Programa razvoja proiz­lazi iz čestih promjena u vla­sti pa onda i opasnosti od promjena u ustrojstvu terito­rijalnih lokalnih jedinica i značajnog dijela zakonske i podzakonske regulative, što u svakoj gospodarskoj grani izaziva stresove a u šumar­stvu zbog izrazite dugotraj­nosti proizvodnog procesa i dugotrajne posljedice.

- Trajno surađivati s re­sornim ministarstvom. Mini­starstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja, Držav­nom upravom za vode. Državnim inspektoratom. Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom i dru­gim bliskim institucijama države i znanosti.

- Ustrojstvo šumarstva Hrvatske mora poštivati za­konitosti gospodarskih cje­lina 1 tradiciju, izbjegavajući opasnost politički i regional­no iskrivljenih zahtjeva i utjecaja.

- Programirani razvoj tržišta, konkurentnosti i oda­biru svih mogućih resursa Poduzeća, od sporednih šumskih proizvoda, ostalih djelatnosti do poslovnog is­korištavanja nekretnina kroz zakup, iznajmljivanje, turi­zam, lov, ribolov i drugo.

- Ustrojavanje jednog trgovačkog društva s potreb­nim brojem podružnica, uz dugoročno i jasno programi­rane odnose, maksimalnu dohodovnu autonomiju i nužnu decentralizaciju, s vrlo jasno razgraničenim fun­kcijama, ovlaštenjima i odgo­vornostima organizacijskih dijelova budućeg trgovačkog društva, uistinu može jamčiti dugoročno programirano osi­

guranje biološke repro­dukcije šuma, uvođenje u funkciju kvalitetno progra­miranih mehanizama podu­zetničkog djelovanja i načela profitabilnosti, stimulativnog nagrađivanja uspješnosti, te kompetentnu stručnu i fi­nancijsku kontrolu poslo­vanja.

- Izbor poslovodnih ka­drova mora biti rezultat jav­nog natječaja, potvrđene uspješnosti i kvalitete ponu­đenog programa a nikako ne plod političko-stranačkih ključeva trenutačne vlasti, jer česte promjene poslovodnih kadrova izazivaju nesigur­nost, proizvode kulturu straha i bitno usporavaju odlučne poslovne poteze.

- Revizijom ŠGOP-a, nakon izmjena Pravilnika o uređivanju šuma, izvršiti nužno usklađenje veličine i dinamike osiguranja izvora financijskih sredstava s pro­pisanim obvezama ulaganja u biološku reprodukciju te tako nužno prihvaćanje ki-bernetskog uređivanja šuma.

- Kroz Službu za ekolo­giju ostvariti suradnju na izradi Strategije zaštite okoliša i Nacionalnoga ak­cijskog plana za okoliš (NEAP), sudjelovati u izradi prijedloga izmjena Zakona o zaštiti prirode, surađivati na izradi prostornih planova u zaštićenim objektima prirode pa onda i po logici racional­nosti i iskustvu europskih država, preuzeti upravljanje zaštićenim objektima prirode gdje je temeljni fenomen šuma.

- CŽitav tijek restrukturi­ranja i svih aktivnosti oko promjena mora biti javan, podložan kritici i raspravi, sučeljavanju i argumentira­noj borbi kako bi konačni rezultat bio izbor najkvalitet­nijih odrednica razvoja.

3. Koji su pu te vi p r ema ciljevima?

- Stalno informiranje vlasnika (države) o vizijama i

mogućnostima razvoja šu­marstva

- Prijenos imovine Poduzeća za novo trgovačko društvo, s tim da Republika Hrvatska ostaje vlasnikom šuma i šumskog zemljišta.

- Za izradu Projekta re­strukturiranja, predložiti Vla­di RH angažiranje konzalting kuće s međunarodnim refe­rencama, koja može odgovo­riti našim zahtjevima.

- Izrada revidiranog i do­punjenog Programa razvoja

- Izrada srednjeročnog plana poslovanja

- Postizanje i izgradnja jedinstva u upravljanju i go­spodarenju šumama uz dugo­ročno osiguranje čistih računa između organiza­cijskih jedinica na osnovi dugoročnog Programa raz­voja. Načela unutarnjeg us­trojstva moraju pružati uvid i poštovati potpuno jasne tijekove financijskoga poslo­vanja. Svaki organizacijski dio mora biti praćen u pogledu stvaranja vrijednosti i troš­kova, zajedničkih troškova i ispunjenja svoje zadaće.

- Izmjena Zakona o šumama radi usklađenja sa Zakonom o trgovačkim dru­štvima

- Izmjena Pravilnika o uređivanju šuma

- Suradnja s Ministar­stvom zaštite okoliša i pro­stornog uređenja. Ministar­stvom poljoprivrede i šu­marstva, s Državnom upra­vom za vode na izmjenama Zakona o vođama i Zakona o financiranju vodnog gospo­darstva kako bi se ukidanjem slivne vodne naknade za šumarstvo taj novac preu­smjerio u osiguranje područja izvorišta i korištenja vode za piće kao izvozne šanse Hrva­tske.

- Izmjene, suradnja i usklađivanje svih ostalih zakona koji reguliraju odnose u okolišu

- Ukidanje šumskog do­prinosa (2,5%) a u Strategiji razvoja Republike Hrvatske moguće je dugoročno plani­rati i stimulirati razvoj prera­de drveta i zapošljavanje u šumovitim regijama R H . ' J t

4 / Časopis Hrvatske šume

DAN HRVATSKOGA ŠUMARSTVA -

Zlatko TOMCIC:

I zražavajući zadovoljstvo što je pokrovitelj Dana hrvatskoga šumarstva,

predsjednik Hrvatskoga dr­žavnog Sabora Zlatko Tomčić, kazao je u uvodu kako je impresioniran otvo-renošću u raspravama o pro­blemima i dvojbama šumara na ulasku u 21. stoljeće i njihovim zahtjevima prema državnim institucijama te izrazio nadu kako će isto tako »biti dovoljno kritični kad je riječ i o možebitnim vlastitim nedostacima, kako organizacijskim tako i kon-cepcijskim«. Šumarstvo je veliki gospodarski i razvojni

ma težimo. Sama činjenica da hrvatsko šumarstvo ima 200-godišnju tradiciju, da Hrvatske šume zapošljavaju 10.000 ljudi, da u drvo-preradivačkoj industriji ima 22.000 zaposlenih, da ima­mo izuzetno snažan i jak znanstveni potencijal u ovim dvjema granama, činjenica da je 95 posto prirodnih šuma, da su one, kako sam ovdje čuo, jedne od najkvali­tetnijih u Europi, daju mi za pravo da uistinu očekujem da hrvatsko šumarstvo i drvopreradivačka industrija daju značajan doprinos sana­ciji gospodarstva i stabiliza­ciji socijalnog i vanjsko

Predsjednik Sabora po­zvao je šumare da u dogo­voru s onima koji se bave zaštitom prirode pronađu »ravnotežu« interesa, upravo radi toga što će Republika Hrvatska svoj potencijal u budućnosti graditi kako na gospodarskim potencijalima tako i na atraktivnosti i vrijednosti svojih zaštićenih područja.« U onim nacio­nalnim parkovima gdje je temeljni fenomen šuma, poručio je Tomčić, po­kušajte s prirodnjacima-zaštitarima naći tu ravno­težu upravo zbog toga kako bi postigli najznačajniju

potencijal ove države, rekao je on 1 nastavio:

- Sukladno djelovanjem svih onih koji su vezani na šumu, drvo, prerađivačku industriju možete dati značajan doprinos repozi-cioniranju Republike Hrva­tske u svijetu i novim eu­ropskim asocijacijama koji-

političkog stanja Hrvatske. Izuzetno sam zadovoljan da su ovdje izrečene i određene kritike na račun državnih vlasti. To je dobro jer po­stoje određene nesuglasice, konceptualne razlike onih koji upravljaju državom i onih koji se bave pojedinim strukama...

društvenu rezultantu -društveni interes.

Kao predsjednik Sabora Tomčić će, rekao je, prihva­titi sve obveze, ponajprije da svi zakoni, sve strategije koje će šumari oblikovati budu čim brže i lakše usvojeni, te da će u okviru svojih ovlasti pokušati

utjecati na suglasje u ovom dijelu gospodarstva.

- Upravo radi toga vje­rujem kako će šumarstvo i drvna industrija i dalje biti značajna komponenta stabil­nog gospodarskog razvoja Republike Hrvatske, da će biti značajna komponenta atraktivnosti ukupnog hrva­tskog prostora kroz ravno­težu o kojoj sam govorio -vašeg šumarskog i drvopreradivačkog interesa s onima koji na svoj način štite prirodu. Isto tako vjerujemo da će Republika Hrvatska svojim među­narodnim utjecajem postići da svijet shvati kako mora voditi računa ne samo o vla­stitim industrijama nego i o prekograničnim utjecajima na susjedne države. Meni je poznata činjenica da dio problema koji naše šume i šumarstvo imaju dolazi za­pravo od onih na koje mi za sada ne možemo utjecati, na takozvane prekogranične utjecaje.

Svoje stručne i koncep­tualne dvojbe šumari mo­raju raščistiti sami između sebe, jednako kao i odnose s pratećim djelatnostima, mi­sli Tomčić. Samo skladnim i sveobuhvatnim djelovanjem svih subjekata u ovom re-prociklusu »možemo postići dobro za hrvatsko šumar­stvo ali i za ukupnu društvenu zajednicu«. ^ 4 ^

Časopis Hrvatske šume / 5

DAN HRVATSKOGA ŠUMARSTVA -

Ing. Zeljko RENDULIC

Mj%m' %^ ^^€Pm'm^3(M' ' " f - l^ l / f i l*-

Svjesni smo kako je pred hrvatskim šumarstvom važan trenutak koji će o

mnogočemu odlučivati o našoj sudbini i budućnosti što traži od .svih nas da u sljedećem razdoblju zajednički definira­mo pravce razvoja, istakao je u svom uvodnom izlaganju do-ministar ing. Zeljko Rcndulić. Promjenom vlasti Hrvatska se uključila u svjetske i europske integracije, a pred ulaskom je u političke i trgovinske asocija­cije što i od šumarske operative

i od šumarske znanosti traži usklađivanje u organiza­cijskom i zakonodavnom smi­slu u razvijenom svijetu.

Doministar je posebno naglasio kako je u tom smislu jedan od najznačajnih zadatka restrukturiranje »Hrvatskih šuma« kao javnoga poduzeća, kako će biti potresa i otpora, no to je neminovnost. Decen­tralizacija poduzeća je daljnji korak, rekao je on, no to ne znači i rastakanje poduzeća i stvaranje regionalnih organiza­

cija pod patronatom i utje­cajem lokalne pohtike. Ovlasti se moraju spustiti sve do šumarije koje su dosad bile sputane zbog svoje nesamostal­nosti, čime bi se povećala mo­tiviranost i lojalnost zaposle­nih.

Preduvjet da se sve ovo ostvari jest i promjena Zakona o šumama.

Doministar Rendulić je na kraju posebno istaknuo ulogu Hrvatskoga šumarskoga druš­tva u ovim prelomnim trenuci­

ma za naše šumarstvo »te je za očekivati da će ono odigrati jednu od vodećih uloga u krciranji: vizije budućnosti hrvatskoga šumarstva«^^

Ekonem:

Tijekom rasprava o navede­noj temi zapaženo izlaga­nje iznio je bivši direktor JP »Hr­

vatske šume« i nekadašnji ministar šumarstva dipl. ing. Ivan Tarnaj. U uvodu je naglasio kako trebamo defi­nirati ciljeve i razloge današnje teme, koja se eksplicitno odnosi na 21. stoljeće, odnosno moramo odgovoriti na pitanje jesmo li u posljednjih deset godina zadovoljni Poduzećem u kojem radimo i njegovom organizacijom i je li ona najbolji model šumarstva u Hr­vatskoj. Osnovni je cilj, istaknuo je Tarnaj, povećati efikasnost gospoda­renja i upravljanja, a tijekom toga pro­cesa moramo se pripremiti na su­očavanje sa socijalnom dimenzijom problema i zbrinjavanja viška zaposle­nih. Naime, ekonomska i socijalna sta­bilnost su uvjeti za dugotrajan proces restrukturiranja. Potrebno je stoga izraditi Program za zabrinjavanje viška zaposlenih te umjesto financiranja državnoga proračuna iz opće dobiti fi­nancirati socijalne programe. Uz kon­trolu troškova treba osigurati tijek per­manentnog razvoja Poduzeća te kori­stiti znanje i iskustvo relevantnih i

- upiet za iirimme

specijalističkih inozemnih konzultan-tskih kuća koje će trezveno iznaći rješenje, kako nam se ubrzo ne bi do­godile nove promjene. Ne treba pre­slikavati europska rješenja, ali niti ro­bovati originalnosti. Potrebno nam je jedinstveno Poduzeće s visokim stu­panjem decentralizacije, a u procesu njegova formiranja potrebni su timovi kompetentnih stručnjaka i umješnih koordinatora. Za izmjenu Zakona o šumama, što je izuzetno težak posao, treba osnovati multiresorsku radnu skupinu, a pozornost treba posvetiti vrednovanju općekorisnih funkcija šuma. ^ I jof^ić

Mr. JOSIP

D obro je znati kako su se organi­zirali drugi, u Europi, no sve što prihvatimo moramo pro­

vjeriti i nije sve primjenjivo i kod nas, misli mr. Josip Dundović. Uspoređujući neka europska iskustva u restrukturiranju šumarstva on jc naveo primjer Bavarske u Njemačkoj gdje su 1995. napravili program re­forme koji su 1999. nadopunili koristeći iskustva Austrijskih držav­nih šuma. Što su napravili Nijemci? Osnovali Bavarske švtmc kao dioničko društvo a na unutarnjoj or­ganizaciji smanjili broj šumarija, znači povećali ih i ojačali, osnovali četiri uprave a gospodare i s jednim nacionalnim parkom. Poseban su na­glasak u radu stavili na odnose s javnošću istakavši da cilj nije maksi­malna dobit nego poticanje ostalih šumovlasnika na rad uz najveće moguće osiguranje i vrednovanje općekorisnih funkcija šuma. J ^

6 / Časopis Hrimtske

DAN HRVATSKOGA ŠUMARSTVA -

Ukratko iz rasprava predstavnika ogranaka

Jedinstveni, HŠD

UZ iznimke 0 budućnosti hr\'atskoga

šumarstva, posebice Hr­vatskih šuma svoje su

stavove iznijeli i predstavnici ogranaka Hrvatskoga šumar­skog društva. Gotovo jedin­stveno mišljenje je kako bi pri­likom restrukturiranja »Hrva­tske šume« trebale ostati jedin­stveno trgovačko društvo s prepuštanjem više ovlasti, znači obveza i odgovornosti, organizacijskim dijelovima, upravama pa i šumarijama. N o bilo je i prijedloga da se na području Hrvatske, ovisno o dosadašnjim regionalnim ra­zličitostima osnuje više trgo­vačkih društava.

Telegrafski: U vinko-vačkom ogranku HŠD, kako je istakao dipl. ing. Ilija Gregu-rović, suviše čestim »pro­mašenim i nesvrhovitim« iz­mjenama ZOS-a i organizacije šumarstva narušavaju se po­stignuća u dugoročnom vo­đenju šumarstva. Podržavaju koncept jedne složene asocija­cije za gospodarenje šumama, »ali uz zbroj pravnih subjekata tipa šumskog gospodarstva sa svim pripadajućim premisa­ma«.

U H Š D Bjelovar prihva­ćaju temeljne konceptualne postavke buduće organizirano­sti šumarstva, no ne slažu se s rješenjima koja bi na hipoteci »jedinstvenog poduzeća« po­novno centralizirala sve nad­ležnosti. Prihvaćamo takvo j e ­dinstveno poduzeće, pojasnio je dipl. ing. Milan Presečan, koje svojim statutom uprava­ma šuma daje autonomiju fi­nancijskog, investicijsko-raz-vojnog, poslovno neovisnog trgovačkog društva u vlas­ništvu države«.

Osječko šumarsko dru­štvo, rekao je dipl. ing. Beri-slav Vinaj, predlaže da se prije restrukturiranja izvrši uskla­đivanje zakona o šumama, o lovu i zaštiti prirode te da se u Z O Š ugradi instrument valori­

zacije OKFŠ. Osječani su za jedno, ali deccntralizirano trgovačko društvo.

Požeški ogranak H Š D predlaže najprije detaljnu ana­lizu šumarija odnosno totalno ekonomsko vrednovanje go­spodarskih jedinica. Potom je mr. Juraj Zel ić iznio zanim­ljiv prijedlog restrukturiranja u kome je nužno zadržati jedin­stvenost u stjecanju i financi­ranju JBR i PBR, jedinstvenost u razvoju tehničkih investicija i tehnologija kao i jedinstve-

Sisački šumari, prezenti­rao je mišljenje struke dipl. ing. Zvonko Rožić, zalažu se bez obzira na sve razlike, za jedinstveno poduzeće uz prijedlog da se napravi snimka stanja i procjena ukupnih vrijednosti općekorisnih fi.ink-cija šuma.

Slično razmišljaju članovi ogranka H Š D Slavonski Brod čije je stavove predočio dipl. ing. Ivan Đukić , s tim da se gospodarenje šumama organi­zira posebno za područje jed-nodobnih, prebornih i šuma

nost u gospodarenju šuinama u državnom vlasništvu, što je detaljno obrazložio.

U delničkom Šumarskom društvu su ustvrdili kako je »sadašnja organiziranost skupa i neracionalna i da prevelika centralizacija onemogućuje kreativno djelovanje šumara«. Predlažemo, istakao je dipl. ing. Damir Delač, jedinstve­no šumskogospodarsko po­dručje i jedinstveno poduzeće koje treba decentralizirati kako bi se što više poslova prcneslo na uprave i šumarije. Istodob­no u ZOŠ-u treba naglasiti po­sebnosti oblasti prebora, jcd-nodobnih šuma i krša. Nužno je također, osim prodaje drvne mase, prihod ostvarivati i od ostalih vrijednosti šuma.

na kršu, te da se veće ovlasti daju temeljnim jedinicama.

Ne bi trebalo dovoditi u pitanje jedinstvenost hrvatsko­ga šumarstva, misli dipl. ing. Dujo Pavelić iz Karlovca, no nužno je decentralizirati one

fiinkcije koje će kroz dohodo­vnu motiviranost dati nove efekte te u tom smislu što prije razlučiti obveze, prava i odgo­vornost na svim razinama, od revira do direkcije.

Koprivničani su u svojim stavovima koje je prezentirao dipl. ing. Branko Belčić bili jasni: za više su trgovačkih društava a protiv takvog jedin­stvenog poduzeća koje bi nu­dilo samo »kozmetičku decen­tralizaciju«. Novi Zakon o šumama, jedno poduzeće s op­timalnom unutarnjom organi­zacijom te uključivanje šumar­ske struke u upravljanje zašti­ćenim dijelovima prirode tamo gdje su pretežno šume, prije­dlog je splitskog ogranka H Š D koji je na skupu iznio dr. Vla­do Topić .

U Senju, rekao je dr. Viče Ivančević, uz prihvatlji­vost glavnih odrednica u bu­dućem restrukturiranju, po­sebno su zaokupljeni proble­mima oko N P Sjeverni Velebit i općenito zaštićenim objekti­ma prirode u kojima su šume glavni sadržaj.

U H Š D Nova Gradiška, kazao je dipl. ing. Damir Matošević, podržavaju iz­mjene ZOŠ-a te osnivanje Jed­nog poduzeća za gospodarenje šumama s decentralizacijom dijela poslova.

Za jedinstveno poduzeće uz decentralizaciju su i u va­raždinskom društvu, izvijestio je dipl. ing. Zvonko Kranjc.

Uz jedinstveno poduzeće koje mora biti i u funkciji una­pređenja ogromnog ekološkog resursa, u Buzetu predlažu i najveći stupanj decentraliza­cije, »ali ne i dezintegracije šumarstva, istakao je dipl. ing. Marijan Kolić. Svoje viđenje hrvatskoga šumarstva u 21. stoljeću priložili su i Našičani (jedno trgovačkog društvo s decentraliziranim upravlja­njem) te ogranak H Š D Gospić gdje su također za jedinstveno poduzeće. -JM

Časopis Hrvatske šume / 7

DOGAĐAJI

13. interkalibracijski tečaj za mediteranske zemlje - Crikvenica 24.-28. lipnja 2000.

litpatska u ztzt \/ š senicriin s sutnarsktn zbivanja

N akon lUFRA u svib­nju, Hrvatska je bila domaćin još jednoga

značajnoga međunarodnog šumarskog skupa - od 24.-28. lipnja. Na području Uprave šuma Senj održan je 13. inte­rkalibracijski tečaj za medite­ranske zemlje, u okviru Međunarodnoga programa za praćenje i procjenu utjecaja i zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests) što ga od 1985. godine provodi Europska zajednica. Šumarski stručnjaci, njih 22, iz Portugala, Španjol­ske, Francuske, Italije, Grčke i Cipra, te 16 šumara iz Hrva­tske, iz Šumarskoga instituta Jastrebarsko te Hrvatskih šuma, tri je dana usklađivalo procjene oštećenosti krošanja od zračnoga onečišćenja. Gosti ih inozemstva, od kojih su neki prvi puta u Hrvatskoj, pr­voga su dana imali priliku obići i Nacionalni park Plitvička jezera te osim radno­ga dijela upoznati i dio turis­tičke ponude Hrvatske. U to spada i boravak u Crikvenici, gdje je u hotelu »Park« šumar­skim stručnjacima mediteran­skih zemalja dobrodošlicu poželio gradonačelnik Crikve­nice Ivica Malatestinić. Interkali­bracijski tečaj službeno je otvorio dr. Joso Gračan, ravna­telj Šumarskoga instituta Ja­strebarsko koji je i glavni orga­nizator ovoga stručnoga skupa kao i nacionalni koordinacijski centar Programa ICP Forests, a goste su pozdravili dipl. ing. Zeljko Rendulić, doministar u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, dipl. ing. Milan Devčić u ime »Hrvatskih šuma« kao jednog od suorganizatora tečaja, dr. Viče Ivančević, ruko­voditelj odjela za zaštitu i eko-

eko ^m u Hrvatskoj, arski stručnjaci eranskih zf late Driliku UDOzn: C:p

vstvenirn staniefi

Treba dobro pogledati - Viče Ivančević, Petar Jutjević i Ivan Tolić usuglašavaju procjenu.

logiju u senjskoj Upravi šuma, Evert Vel, predstavnik Europ­ske komisije te Marco Ferretti, ispred stručne grupe za procjenu stanja krošnji ICP Forestsa.

Procjene oštećenosti

Procjene oštećenosti kro­šnji i njihovo usuglašavanje, jer Europska zajednica koja i fi­nancira cijeli projekt želi imati jedinstvene kriterije za prepoz­navanje stanja šumskoga eko­sustava, obavljene su na dva lokaliteta u Upravi šuma Senj - za hrast crniku (quercus ilex) na području Šumarije Rab te za crni bor (pinus nigra) na lokalitetu Šopnica Šumarije Senj. Plohe smo odabrali tako da odgovaraju realnom stanju. Procjenjivalo se na po tri plohe crnike i crnog bora s po 24 sta­bla na svakoj. Za crniku smo odabrali gospodarsku jedinicu Kalifrant, za crni bor predjel u gospodarskoj jedinici Biljevine u Senju. Zaista je šteta što šumari zbog kratkoće vremena nisu stigli vidjeti i zaštićeni specijalni rezervat šumske ve­getacije, šumu Dundo na Rabu, i tako još bolje upoznati šumarstvo ovoga kraja, kaže dr. Viče Ivančević iz Senja, zajed­no sa šuinarima iz Raba i Senja zadužen za logistiku, odabi­ranje ploha, pripremu terena i tisuću drugih sitnica.

Svi sudionici tečaja bili su podijeljeni u 11 skupina, oštečenost krošnji procjenjiva­la se na temelju jedinstvenoga kataloga, a potom su se procjene usuglašavale. U z pomoć pokazne table improvi­zirano postavljene u šumi i magnetića različitih boja koje

8 / Časopis Hrvatske

Španjolci su puno raspravljali i gledali prije nego što su odlučili... Dio jedne od dvije talijanske skupine u procjeni oštećenosti krošnji crnike na Rabu.

W 1Z1J\JJ\^I SU (JIJMASI^I 1(U[J^1\.^AA1A,»^ ijll Kod stabla broj 11 na prvoj

plohi crnoga bora, grupe iz Fran­cuske i Italije 2, ocijenile su oštećenost sa 50, Hrvatska grupa 2. sa 15!

- Smatramo da je krošnja vi­talna, a normalan je i broj iglica, brane svoju ocjenu šumari iz Hr­vatske. Možda smo mogli ići do

oštećenosti 20. No smatramo da Francuzi i Talijani nisu dovoljno vrednovali obraslost izbojaka iglicama, znači vitalnost bora.

- Nema dovoljno grana, ali ni iglica na cijeloj krošnji koja je jako osuta, misli francuski šumar. Predstavnik Grčke drži krošnju

ipak dovoljno zdravom i priklo­nio se ocjeni hrvatske grupe, dok Portugalci misle kako je stablo jako oštećeno i da će se teško oporaviti...

(Tako je otprilike tekla ra­sprava oko stabala gdje su se ocjene više razilazile i gdje je gledišta trebalo usuglašavati).

Evert VEL (Nizozemska)

o v o JE VAŽAN POSAO što Nizozemac radi na struč­

nome skupu mediteranskih zemalja? Evert Vel šumarski je stručnjak koji je u Hrvatskoj zastupao Europsku uniju i u ime Međunarodnoga programa za praćenje i procjenu utjecaja zračnoga

onečišćenja na šume (ICP-Forests) pratio rad skupa. Pojašnjava:

- Za Europsku uniju ovo je važan dio posla oko praćenja i procjene oštećenosti šuma. Mi nadziremo 6000 ploha sistematski napravljenih 16x16 km u 34 zemlje Europe gdje pratimo oštećenost krošnji. Važno je reći kako sve te zemlje imaju na nacionalnoj razini zadužene stručnjake koji tako stalno procjenjuju oštećenost u svojini zemljama. Mi kao Europska unija, u okviru međunarodnoga programa praćenja ošte­ćenosti, organiziramo svake godine tri interkalibra-cijska tečaja za različita područja i različite šume Eu­rope. Tako je ove godine za sjeverne europske zemlje tečaj bio u Švedskoj, za kontinentalne šume u Njemačkoj a evo, Hrvatska je prvi put domaćin tečaja za procjenu oštećenosti krških šuma mediteranskih ze­malja. Za Hrvatsku to je važno i zbog toga što se ovdje

obavlja procjena i na nacionalnoj razini. Kao iskusan svjetski stručnjak i sudionik brojnih sličnih skupova, gospodin Evert Vel za hrvatske šumare kao domaćine i hrvatsko šumarstvo, po onome što je vidio, kaže:

- Tečaj je vrlo dobro organiziran, važno je da se ovdje skupilo 35 stručnjaka iz deset zemalja. Organi­zacija takvih skupova traži brigu o tisuću malih stvari, od rezervacije au­tobusa, hotela, do pisanih materijala, a sve one daju ukupnu sliku o domaćinu. Jer, da se to ne napravi dobro, nitko ne bi ni došao. Zado­voljan sam što sam vidio dobar dio Hrvatske, izlet na Plitvička jezera, unatoč lošemu vremenu bio je pravi doživljaj. Sa šumarske strane gleda­no, šume hrasta crnike, što smo ih vi­djeli na Rabu, i te kako značajne za ovo područje, te crni bor koji smo procjenjivali u Šumariji Senj, u do­brom su stanju. Svidjela mi se i suradnja lokalnih šuma­ra s organizatorima tečaja kao i ugođaj na fakultetsko­me šumarskom dobru na Rabu. (m)

Časopis Hrvatske šume I 9

Predjel Sopnka u Šumariji Senj: na redu je mišljenje hrvatske skupine o stanju su ekipe koristile za davanje ocjena, odmah na licu mjesta obavljeno je vizualno prezenti­ranje podataka. Sve je to, uz obilje unaprijed pripremljeno­ga stručnoga materijala, turi­stičkih karti, karti šumskih pre­djela u kojima će se raditi -dakako sve na engleskom - pri­premila stručna ekipa Šumar­skoga instituta dipl. ing. Nenad Potočić, dipl. ing. Ivan Seletković i dipl. ing. Tomislav Dubravac. O

Na ovoj tabli vizualno je odmah prezentirano ono što sudionici tečaja misle 0 zdravlju stabala koja su netom pregledali.

Maria BAROS (Portugal)

PLITVIČKA JEZERA? TO JE NEOPISIVO!

Mogu reći da su vaše šume u do­brome stanju. I crnika i crni bor ne­maju tako oštećene krošnje, zdravi su. Zadovoljna sam načinom kako radimo, raspravama nakon svake procjene. Bilo je razlika u ocjeni stanja, n o nakon razgovora došlo se do zajedničkih stavova. Sve je odl ično organizirano, rekla je šumarka iz Portugala, Maria Bar-ros. Fascinirana je Plitvičkim jezeri ­ma. Kad pišete kako sam ih doživjela, samo opišite moj izraz

lica. Jednostavno, nemam riječi. Po izrazu lica bilo je vel ikog iznenađenja i puno divljenja. Rekla je i to: »Na putu od Plitvičkih jezera prema Crikvenici vidjela sam i ostatke kuća, posljedice nedavnoga rata, uživo. Moram priznati da je puno drastičnije i užasnije nego kad sam to vidjela na televiziji. Nadam se da je to prošlost i da ćete to pre­broditi.

crnoga bora eventualnim uočenim većim razlikama u procjeni, kakvih je bilo na početku, nakon ponov­nog obilaska »spornih« stabala raspravljalo se, branilo ili po­bijalo takve ocjene. Sve je od­mah uneseno u kompjutor kako bi svi sudionici tečaja to­kom večeri već imali rezultate. Sudionici tečaja boravili su na Rabu i na pokusnom dobru Šumarskoga fakulteta iz Zagre­ba i oduševili se onim što su vidjeh. Završnoga, trećega dana tečaja, prezentirani su uz projekciju rezultati tečaja kao i završna rasprava.

Za hrvatske šumare iz krških uprava (Buzet, Senj, Delnice, Gospić, Split) ovaj je međunarodni tečaj istodobno bio i interni tečaj za usu­glašavanje procjene oštećenosti što se i inače svake godine održava, posebno za medite­ranske kao i kontinentalne šume Hrvatske.

Dobitak za hrvatsko šumarstvo

Moderator cjelokupnoga četverodnevnog druženja i čovjek oko kojega se sve vr-tjelo, dipl. ing. Nenad Potočič iz Šumarskoga instituta Jastre-

10 / Časopis Hrvatske šume

Mali odmor u starom gradu Rabu dobro Je došao.

barsko, reći će nakon završne rasprave:

- Za hrvatsko šumarstvo dva su važna trenutka vezana za ovaj međunarodni skup - prvo, što na tećajevima za uskla­đivanje procjene oštećenosti krošanja sudjeluje od 1987. go­dine, a Hrvatska je ove godine prvi put bila u ulozi domaćina. I drugo, ovaj je interkalibra-cijski tečaj donio neke novosti. Prvi put se radilo po novoj me­todi koja je primijenjena lani u Sieni u Italiji, a osmislio j u je talijanski šumarski stručnjak, Marco Ferretti. To bi se trebalo primjenjivati i na interkalibra-cijskom tečaju za zemlje Cen­tralne i Istočne Europe kao i na tečaju za skandinavske zemlje.

Marco FERREHI (Italija)

NE TREBATE BITI

ZABRINUTI Iz privatnoga istraživačkog instituta u Livornu

dolazi Marco Ferretti. O n je i dopredsjednik stručne grupe za stanje krošanja pri ICP Forests. Prvi puta je u Hrvatskoj i osobito j e zadovoljan on im što j e vidio i doživio. Nije propustio naglasiti da su Plitvička jezera »pravi spektakl«, isto tako i Rab.

- Tečaj j e odl ično organiziran, tehnički sve izve­deno kako treba. D i o šuma koje smo vidjeli u dobrom su stanju, ne z n a m je li i s ostalima tako, no sudeći prema ovom nemate previše razloga za zabrinutost.

Osnovna novina je u tome što se procjena oštećenosti krošnji nije radila na principu izabra­nih primjernih stabala za poka­zivanje, već su pokazne plohe izabrane tako da odgovaraju realnim uvjetima na bioindika-cijskim plohama 16 x 16 km. Hrvatska, osobito hrvatsko šumarstvo, time je pokazalo kako prati europske trendove i kako je u žarištu šumarskih stručnih događanja. Rad na te­renu odmah je vizualno pre­zentiran i komentiran. Opća je ocjena da je tečaj uspio. Od­stupanja procjene oštećenosti u odnosu na medijalnu svedene su na plus odnosno minus 5.

"^I^Tekst i snimci: Miroslav Mrl<obracl

Sw je dobro završilo, odahnuli su glavni moderatori tečaja Nenad Potočić, Ivan

Seletković i Petar Jurjević.

HRVATSKA I ICP ŠUME (1987.-2000.)

UGROŽENO STANJE ŠUMA U HRVATSKOJ »... Zbog velikog značaja utjecaja onečišćenja zraka na stabilnost šumskih

ekosustava, Hrvatska se 1987. godine pridružila Međunarodnom programu suradnje o procjeni i monitoringu posljedica onečišćenoga zraka na šume (ICP-Forests).

Tijekom razvoja programa ICP Forests i međunarodne metodologije, prve su procjene oštećenih stabala napravljene 1988. godine na uzorku od više od 47.000 stabala. Sljedeće dvije procjene također su učinjene na velikom broju stabala (mreže od 4x4, 16x16 km), dok su kasnije procjene uglavnom rađene na parcelama od 16x16 km, ili na otprilike 2.000 do 4.000 stabala. Posljednja procjena, 1999. godine, učinjena je na više od 7.000 stabala. Dosad je ukupno provedeno 10 godišnjih procjena oštećenih stabala.

Rezultati procjena oštećenih stabala svake se godine prikazuje na nacionalnoj razini te se prosljeđuju Koordinacijskom centru programa u Hamburgu, Njemačka.

Osnovni pokazatelji u procjenama oštećenja na stablima pokazuju trend pogoršavanja stanja krošnji. Postotak stabala s ogoljenjem većim od 25% (što je znatno oboljenje) neprestano se povećava. Što se tiče svih vrsta stabala, taj postotak varira između 10 i 30%. Stanje je nešto povoljnije kod bjelogoričnog drveća, gdje postotak stabala s ogoljenjem većim od 25% varira između 8 i 27%. Kod cmogoričnih stabala taj je postotak između 17 i 57%.

Jela je najugroženija vrsta. Ozbiljno je oštećeno između 37 i 71% jela. Hrast lužnjak i hrast kitnjak najugroženije su bjelogorične vrste u Hrvatskoj, a postotak njihova oštećenja iznosi oko polovice postotka oštećenja jela. Najmanje oštećena vrsta stabala u Hrvatskoj je bukva...« Ivica Tikvić

Časopis Hrvatske šume / 11

SLIKE IZ MAĐARSKE

Može (li) šumarstvo hiti profitabilno U mađarskoj pusti 36

stupnjeva Celzija izgleda još više a dan još vrući i

duži. Hladovina visokih srebr­nih lipa i lužnjaka slabo je osvježenje, a mađarski šumari trude se pokazati sve ono što su pomno isplanirali, pa idemo dalje, kako bismo vidjeli što više. Ne spašava ni kratkotrajno svraćanje u neku od znameni­tih zgrada u Pecsi, središtu mađarske županije Baranja (Ba-ranyamegye) i središtu hrva­tskih društvenih i kulturnih zbivanja u Mađarskoj, ni bora­vak u ugodnome hladu vinsko­ga podruma u vinorodnom području Villanya. Jer tih je sr­panjskih dana bilo baš vrelo kad je delegacija istarskih šumara uzvratila posjet šumarima iz Pecsi, i obišla Mecseky Erde-sety R. T. Pecs, dakle, nešto kao Upravu šuma Pecs, dionič­ko društvo. Šumarstvo neke zemlje ne može se upoznati u dva, tri dana, što nije ni svrha takvih posjeta i razmjena »isku­stava«. Moglo bi se reći kako je to način da se bar približno stekne slika »kako se tamo diše« i upoznaju ljudi. Više takvih sličica, koje ipak pomažu za usporedbu, nose istarski šumari iz Mađarske. Pogledajmo ih.

PRVA SLIKA: JUŽNOMAĐARSKA LJEPOTICA

- Ovdje je 1722. osnovana prva Hrvatska pučka škola, a malo dalje u crvenoj zgradi je jedinstveno Hrvatsko kazalište u svijetu. Na Trgu grofa Istva-na Szechenyija glavnome grad­skome trgu, velik dio zgrada vezan je za ponekog Hrvata koji je ovdje ranije živio. Ovdje je i zgrada u koju je nekad u školu išao kao kadet Miroslav Krleža, tu je i kuća u kojoj je 1846. živjela grofica Ana Peja-čevič, supruga baruna Pranda-ua, govori gospoda Eva Filako-vić dok u rano poslijepodne ba-zamo praznim i užarenim uli­cama Pecsi. Ona radi u Hrva­tskome klubu u Pecsi, središtu zbivanja za mnogobrojnu hr­vatsku koloniju što stoljećima

U trodnevnom posjetu Mađarskoj, šumari iz buzetske Uprave šuma upoznali su dio šumarstva susjedne države i uvjerili se kako i ono može biti profitabilno

Pecs, središtji trg: južnomađarska ljepotica na 36 stupiijtva Celzija U blizini je t spomen tabla Prve hrvatske škole iz 1722. godine

obitava u južnoj Mađarskoj. Pa i prezimena iz popisa stanov­ništva 1712. (Kovačević, Stipa-nović, Budimac, Josipovič) svjedoče o dugoj povijesti Hr­vata ovdje. Pečuški Hrvati osta­vili su i trag u građevinarstvu onoga doba - 1697. godine, kada je gradom vladala kuga. Zakleli su se sazidati crkvu pos­većenu Snježnoj Gospi. Danas tu djeluje Hrvatski radio, od 1976., zatim najveći hrvatski dječji vrtić, a od 1992. i Gene­ralni konzulat Republike Hrva­tske.

Za hrvatske, pak, građane što svakodnevno obavljaju sho-pping u Mađarskoj, one blizu granice, Pecs sa svojih 200 tisu­ća stanovnika je - svakodnevica. Velike robne kuće: austrijski »Metro«, engleski »Tesco«, »Prakticer spar« i drugi, velika tržnica, jeftini sir i kobasice. Roba svakakve, ali i vrhunske kvalitete. Jer strani je kapital, a s njima i vrhunske tvrtke (Pierre Carden, Boss i drugi) na velika vrata ušao u Mađarsku. N o Pecs je ljepotica južne Ma­

đarske. U staroj jezgri tog sre­dnjoeuropskog grada gdje se miješaju barok, historicizam, secesija, brojni spomenici svje­doče o dugoj povijesti koja seže u 1009. godinu kada je ovdje osnovana biskupija, pa preko turskog razdoblja u 16. i 17. stoljeću, do današnjih dana. O tomu dobu svjedoči i Gazi Ka-sim pašina džamija u središtu grada. (Uz nju je u skelama već dvije godine prelijepi hotel Na-dor). Obnavlja se, bilo je pro­blema s vlasništvom, vrte gla­vom domaćini. (A mi se odmah sjetismo našeg kutleraja). I Hr­vati su u povijesti ovoga kraja utkali sebe, u bitkama kod Mohača (1526.) i Szigetvara (1566.) gdje je poginuo Nikola Zrinski. Ima svoje spomen obi­lježje u Szigetvaru, a od nedav­no zajedno sa sultanom Sulej-manom Velikim dva povijesna neprijatelja na zajedničkom spomeniku (izgradile ga Ma­đarska i Turska) uz prometnicu Szigetvar-Kaposvar privlače po­zornost brojnih prolaznika.

DRUGA SLIKA: GOSPODIN PROFIT

Naše dioničko društvo, Mecseki Erdesety RT Pecs jed­no je od 19 koliko ih je u mađarskom šumarstvu. U up­ravi (direkciji) je devet službi, sastoje se od 10 šumarija koje su podijeljene na revire. Pro­sječna veličina revira iznosi 630 ha, u svakoj šumariji je po jedan upravitelj, dva pomoć­nika, inženjera, tek negdje tri, jedan knjigovođa, dva admini­stratora čiji je glavni posao obračunavanje posla s poduzet­nicima. Revirnici su šumarski tehničari. Znate, sve poslove na iskorištavanju i najveći dio na uzgoju rade privatnici. U sva­koj šumariji je i po 15-20 rad­nika koji obavljaju razne po­moćne poslove ili one vezane uz lov koji donosi znatan dio prihoda. Preciznije, negdje 84 posto prihoda ostvaruje se od drveta, a 12 posto na lovu, sipa podatke direktor dioničkoga društva Jozsef Kaldy. Dočekao

12 / Časopis Hrvatske šume

nas je u društvu zamjenika u lijepo uređenoj upravnoj zgradi u ulici Ret. Neupitan je dojam, potvrđen kasnije za vrijeme bo­ravka u šumarijama Sellye i Szigetvar, kako je hije­rarhija radnih mjesta sve­tinja. Sve je podređeno, a kako bi drukčije i trebalo biti, uspješnom poslo­vanju i profitu. Lani je ostvarena dobit od oko 14,8 milijuna forinti (450 tisuća kuna). E sad pazite: društvo gospodari s oko 53.000 ha šuma i šumsko­ga zemljišta, ima 485 za­poslenih, a godišnji etat iznosi 323.000 kubika. Nije moguće da se toliko puno sječe, reče Marijan Kolić, da nije pogreška u prevođenju. Ne, nije, sječe se toliko, ponovio je brojku Endrcy Muth, pre­voditelj i šumar u mirovi­ni. Kako su riješili pro­blem zaposlenih? Godine 1985. bilo ih je 2400, 1996. godine 813. Između 1993.-6., kaže Kaldy, radnicima koji su do tada radili s pilama, traktorima i ostalom opremom, prodali smo opremu i pozvali ih da se vrate kao poduzetnici. Nismo imali niti jedan sudski spor s radnicima!

TREĆA SLIKA: KLONSKA PLANTAŽA

Mladi šumar Tamas Mol-nar, upravitelj Šumarije Scllye (nizina uz Dravu, 46 posto luž­njaka, 18 posto bukve, površina 7.500 ha, etat 36000 kubika) sav

je u genetici. Dva sata na suncu strpljivo uz brojne tehničke po­datke, slike i dijagrame izvje­šene na drvenom stalku na

U brdskome dijelu Šumarije Szigetvar srebrna lipa donosi profit kao rijetko koje drvo: čak 10

posto etata lipe su trupci.

plantaži, objašnjavao je povijest područja uz Dravu, potrebu za sigurnim urodom žira i klon-skim plantažama. Svi na čelu s direktorom pozorno su slušali (to je ona priča o hijerarhiji). U Sellyeu plantaža postoji već 12 godina. Godinama su pratili urod žira, odabrali stabla, šu­marski institut je izvršio poku­se. Na 22 ha ograđene površine nalazi se 40 klonova lužnjaka posađenih u redove na razdalji­ni 12x6 m. Želimo osigurati biološki diverzitet u našim šumama, kaže Molnar. Nisu svi klonovi jednako stari, s godina-

HORVAT 15K01-'-£Ml-iKERE 1732 - 1592 N.\ SPOMEN

PRVI HRVATSKE ŠKOa

U,

U Pecsi i južnoj Mađarskoj mnogo je Hrvata. Gospođa Eva Filaković iz Hrva­tskoga društva upoznala je goste sa znamenitostima grada i životom Hrvata u Mađarskoj

ma se popunjavalo, neka stabla koja već daju žir, skupinro 700-800 kg godišnje, vodimo računa o svakome klonu.

Usput, i u ovoj šu­mariji lovstvo (jelen) je značajan izvor prihoda, jednako kao i rasadnik u kome se godišnje proizve­de 10-12 milijuna različi­tih sadnica.

ČETVRTA SLIKA ŠUMARSKA ŠKOLA

Dok upravitelj Šu­marije Zagreb, Herbert Krauthaker u jednoj od lu­garnica na Sljemenu sti­dljivo pokušava progurati nešto stoje okrstio malom šumarskom školom i po­taknuo da djeca bar jed­nom godišnje dođu u pri­rodu i vide u živo neku životinju, list ili cvijet (i da se ne čude kako je konj veći od kokoši, jer u sliko­vnicama su isti), u susjed­noj nam državi na sjeveru to su odavno riješili.

- Odnose s javnošću sma­tramo vrlo važnim. Šumarija je na neki način dužna približiti šumarstvo svima, ponajprije djeci. Želimo ih od malih nogu naučiti da vole i cijene šumu, da uživaju u njoj. Zato smo osnovali dvije šumarske škole za djecu kroz koje godišnje prođe 15.000 učenika, pojaš­njava opću politiku direktor.

Jedna škola nalazi se na području Šumarije Szigetvar, dohodovno možda najuspješ­nije šumarije poduzeća. Do 1976. godine radila je kao osno­vna škola, kada je preuređena u šumarsku. Djeca dolaze iz svih krajeva Mađarske, ostaju ovdje tjedan dana i tu nauče sve što trebaju znati o šumi, govori upravitelj szigetvarske Šuma­rije, Kalman Kenyves. Škola ra­di u proljeće i jesen. Evo, u lip­nju je kroz nju prošlo 2900 učenika.

Sjedimo u razredu u koji stane 45 đaka, zidovi prekriveni slikama, brojkama, prikazima. U drugoj prostoriji još je jedna pokazna radionica, sve pri­mjereno klincima i klincezama kako bi naučili razlikovati žir od jabuke. Da, ali tko to plaća, pitamo mi, negdje mora biti neka kvaka. Troškovi škole idu na teret šumarstva, djeca spa­vaju u obližnjem selu, a partici­piraju tek neznatan dio preha-ne. Dakle, i to se stigne financi­rati iz šumarstva.

Popularizaciji šumarstva služi i mali šumski vlak koji posjetitelje i turiste vozi malom šumskom željeznicom 8 km u šumu. Polazna stanica je neka­dašnja prava željeznička postaja sada uređena kao mali muzej šumarstva kako bi izletnike podsjetila kako je to nekada

W:ji!r-^!-_^,:. J:J^:._

Klanska plantaža lužnjaka u Šumariji Sellye stara je i2 40 klonova i već daje žir.

dina, ima

Časopis Hrvatske sume / 13

bilo. (Istrijanima se odmah smračilo pred očima jer oni su, u Rovinju, imali takav vlak i zaradu od njega sve dok nekom nadobudnom političaru nije palo na pamet da se to ukine jer nije - šumarstvo).

PETA SLIKA: 760 KUBIKA/ha

Na područji: Šumarije Szigetvar vidjesmo još jedno do dva čuda (ako u to ne ubrojimo lovstvo jer ono je na cijelome području - čudo). Dakle, na 6,5 ha očuvan je prirodni rezervat bukve u kome se ne gospodari niti bilo što radi. Kad vjetar slo­mi granu, a to nije teško jer sta-

Za ovu priliku predavač u Šumarskoj školi je upravitelj Sumaiiji Szigetvar Kalman Kenyves, a učenici šurnari iz Istre. Ovu školu za djecu, u kojoj se uči kako voljeti šumarstvo, godišnje prođe 15000 učenika.

I šumski vlak kao popularizacija šumarstva

rost nekih doseže i 170 godina, ona padne i ostane tako. Priro­dno se obnavlja jer je na opti­malnom tlu, stabla dosežu pro­mjere do jednoga metra, a za­liha je 760 kubika/ha.

U brdskome predjelu Sze-lic šumarije Szigetvar još jedan raritet: srebrna lipa koja raste samo ovdje i nigdje drugdje. Kao što čete samo u Villanyu i Siklosu naći poznato crno i bijelo vino, tako ovdje zbog pogodnoga zemljišta raste sre­brna lipa, slikovito nam objaš­njava Kanyves (to za Villany

smo se uvjerili kasnije). Ima još nešto važno. Kod ove lipe, op­hodnja je 60-70 godina, 70 po­sto etata su trupci, a od toga 70 posto furnir! Pa onda: u okolici su Talijani podigli drvnu indu­striju i kupuju sve što se nudi. Ne moramo nikuda voziti, ne­mamo troškova, Talijani dolaze sami, plaćaju 250 DEM za ku­bik furnira, traže sve više i više, veli Fenyves, Mi od lipe koja brzo raste i obnavlja se sama, i koju dva puta sječemo, dok hrast jednom, dobijemo jed­nako novaca kao od hrasta.

Da. i plaće. Stidljivo je došlo i do tih tajnih tetna, kad su se svi malo opustili. Najprije kakve su u hrvatskome šumarstvu, onda riječ, dvije o nekim iznosima kod njih. Dakle, upravitelj šumarije može mjesečno zaraditi 250-300 tisuća forinti bruto (približno 7.500-9.000 kuna, ako se kune mijenjaju u DEM a ove u forinte). Rukovoditelj odjela u dioničkome društvu (kao kod nas u upravi šuma) mjesečno dobije 240-280 tisuća forinti (7.200-8.400 kuna) bruto, a revimik u šumariji (šumarski tehničar) 80-110 tisuća forinti (2.400-3.300 kuna) bruto. Koliko je to neto? Negdje minus 40 posto, kažu domaćini.

ŠESTA SLIKA: LOVSTVO

Lovstva kao značajnoga izvora prihoda smo se već do­takli. N o to je posebna i duga priča, od uzgajanja i broja div­

ljači do uređenih lovačkih do­mova (jedan je takav i na pod­ručju Szigetvara). U njemu, rekoše s poštovanjem domaći­ni, spavaju oni gosti koji za 20 cm duge kljove nerasta kapital­

ca mogu platiti 2000 DEM!). N o ovdje je još nešto značajno! Osim lo­višta od 4000 ha imaju i dva uzgajališta, za jelene na 700 ha i za divlje svinje na 300 ha. Od krupne divljači u lovištu je 30 srna, 20 jelena, 110 košuta, 300 di­vljih svinja. S odstrijelom jelena još ne ostvarujemo plan u potpunosti, kaže upravitelj šumarije, dok kod ostale divljači nema problema. Pitanje o kome svi šute je kako to da Ma­đari na lovstvu ostvaruju čak 12 posto ukupnoga pri­hoda, a kod nas se uredno knjiži pod stavku troškovi.

L' prirodnome uztivatu bukve u Szigetvaru, stabla promjera i do jednog metra. U to se uvjerio i Mario Marečić.

Tekst i snimci M. Mrkobrad

»Kućica u cvijeću, trava oko nje« - lovački dom na području šumarije Szigetvar, gdje lovstvo donosi znatan prihod, i gdje ne odsjedaju lovci

plitkih džepova.

14 / Č a s o p i s Hrvatske šume

NOVOGRADISKI OGRANAK HSD-a OBILJEŽIO DAN ŠUMARSTVA

Za jaku i samostaim šumariju j I povodu Dana hrvatskoga

šumarstva novogradiški ogranak Hrvatskoga šumar­

skog društva održao je 17. lipnja u UŠ Nova Gradiška tematsku ra­spravu pod nazivom »Što mislimo o budućnosti šumarstva Hrvatske«. Pozdravnim riječima nazočnim gostima i članovima obratio se pre­dsjednik ogranka dipl. ing. Da-mir Matošević, naglasivši kako je ova rasprava u sklopu šire rasprave o restrukturiranju »Hrvatskih šuma«, a jedan od inicijatora je i HŠD. U uvodnom izlaganju tajnik HŠD-a i poticatelj rasprave dipl. ing. Hranislav Jakovac iznio je podatak da se u svezi s restrukturi­ranjem izjasnilo 1.3 od 19 ogra­naka, a zajednički je stav kako se želi provesti decentralizacija, koja bi se temeljila na osnivanju jedno­ga ili više Trgovačkih društava.

Sumu ne treba čuvati od šumara

Uz pretpostavku da se pro­mijene: Zakon o šumama, Zakon o zaštiti prirode. Zakon o cestama i dr., potrebno je definirati jcdno-dobne i preborne šume te šume ua kršu i šumariju kao osnovnu jedi­nicu te se odlučiti za jednu od dviju mogućnosti: formirati jedan ili 16 pravnih subjekata. Pritom treba razmišljati o poslovima izvan proizvodnje šumskoga kubika, kao što su ugostiteljska djelatnost.

iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda i dr.

Ing. Matošević upoznao jc pri­sutne sa zaključcima ogranka (šumarije Nova Gradiška, Stara Gradiška, Okučani i Nova Kapela) donesenih početkom lipnja u svezi s navedenom temom, a u kojima se ističe podržavanje jedinstvenoga decentraliziranog Poduzeća, sa šumarijama kao nositeljima proizvodnje. Novogradiški šumari podržavaju izmjene Zakona o šumama i drugih zakona, koji do­slovce ugrožavaju egzistenciju šume i šumara, kako se ubuduće ne bi događalo da »šumu treba čuvati od šumara«. Ne podržavaju organizaciju šumarstva prema društveno-političkom ustroju, već ono mora samostalno opstati u tržnogospodarskom ustroju ili biti zakonski sufinancirano. Članovi novogradiškoga HSD-a zalažu se za poduzetničko djelovanje u Poduzeću, na osnovi provjerenih studija i analiza zapadnih zemalja, a koje su prilagodljive hrvatskome šumarstvu.

Pozornost zbrinjavanju invalida rada

Tijekom rasprave upravitelj novogradiške Uprave šuma dipl. ing. Mladen Sertić prenio je in­formacije o restrukturiranju Po­duzeća s kolegija »Hrvatskih šuma« održanog u Đurđevačkim peski-

Za vrijeme tematske rasprave novograđiškog ogranka HŠD-a

ma. Procjenjuje se kako bi proces restrukturiranja trebao trajati između 6 i 12 mjeseci, a »Hrva­tske šume« sigurno će biti ustrojene kao Trgovačko društvo. Potrebno je definirati organiza­cijski i kadrovski ustroj šumarija odnosno uzgojni dio šumarstva. Napraviti Program zbrinjavanja 75 invalida rada novogradiške Uprave, koja ima 540 zaposlenika.

Promidžba na niskoj razini

Dipl. ing. Vojislav Grubač smatra kako je promidžba hrva­tskoga šumarstva na najnižoj razi­ni, te se javnost mora bolje upoz­nati sa životom šumara i koristima koje nastaju od šume. S time se složio ing. Jakovac, napomenuvši kako bi se na takve skupove trebali pozivati i ncšuman, posebice pro-

Novogradiški šumari na području »Strmeca«

svjetni djelatnici, koji bi školskoj djeci prenosili određene informa­cije. Obraćajući se nazočnima u ime slavonskobrodskoga ogranka HŠD-a dipl. ing. Ivan Đukić je istaknuo kako treba načiniti Pro­grame za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma, a Hr­vatske bi šume tada imale funkciju koordinatora. HŠD kao naj jača strukovna organizacija može po­nuditi najkvalitetnije prijedloge. Dipl. ing. Damir Jelić zalaže se za znatno veće ovlasti, ali i odgo­vornosti na šumarijama, koje mo­raju biti sa svojim revirima jake i samostalne. Slična je mišljenja i dipl. ing. Ivo Duvnjak, a dipl. ing. Dubravko Penić smatra kako pozornost treba usmjeriti na šumarsko obrtništvo, otvaranjem malih i većih poduzeća, što je pri­goda šumarskim stručnjacima da se nadu u pojedinim segmentima poslovanja. O problemu korištenja strojeva u šumarstvu, te sporoj na­bavi dijelova, i dosadašnjem pre­skupom održavanju, govorio je Dragan Miljević, a dipl. ing. Željko Bešlić istaknuo je potrebu zbrinjavanja uzgojnih radnika na šumarijama. Dipl. ing. Davor Pečnjak je mišljenja kako u za­dnjih deset godina šumarska struka nije prepoznatljiva, a svjedoci smo da pojedine šumar­ske poslove rade nestručnjaci. Zaključujući raspravu ing. Jakovac napominje kako nam je politika odredila jednistveno Poduzeće, ali ne 1 način organiziranja poslova za što smo sami pomalo krivi.

Nakon Okrugloga stola orga­niziran jc odlazak u šumski predjel Strmac, u gospodarskoj jedinici »Južni Psunj«, gdje je u objektu novogradiških šumara nastavljeno druženje, a sudionici skupa upoz­nati su s posljedicama jievremena za šumarsku struku. ^ 1 ^

Tekst i snimcKl. Tomić

Časopis Hrvatske šume/ 15

vuintULmutrjiun Koliko i što ulažu Hrvatske šur

HOĆE LI OVA BITI POŽARIMA REI U razdoblju od 1990.-1999. godine izgradili smo na području krša više od 2.630 km protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste, za samo u

prošloj godini više od 72 milijuna kuna

D o 13. srpnja u Hrvatskoj su zabilježena 303 šum­ska požara u kojima je

gorjelo blizu 8.400 ha šuma i šumskoga zemljišta, što je veličina jedne srednje šuma­rije. N o taj podatak ne znači mnogo, jer će se već sljedećega dana brojka povećati, a do kra­ja srpnja, kad ovaj tekst dođe do čitatelja, broj požara bit će znatno veći. U usporedbi s prošlotn godinom podaci su još porazniji. Tako je lani do kraja srpnja bilo zabilježeno »samo« 103 požara na 985 ha površine, što je tek nešto više požara nego u prvih fO-tak da­na srpnja ove godine!

- To su katastrofalni po­kazatelji, no nadam se kako je u lipnju i srpnju ova nepogoda dosegla svoju kulminaciju i da se ipak neće povećavati takvim tempoin, procjenjuje stanje wi'. Petar Jurjcvić, rukovoditelj Službe za ekologiju u Hrva­tskim šumama. Visoke tempe­rature i dugotrajna suša koji

traju već mjesecima stvorili su sve uvjete da se opasnost od požara na kršu, dakle u prio­balju, na otocima i u zaleđu, ovog ljeta umnogostruči. A kada se ta dva uvjeta spoje s vjetrom kojega također nije nedostajalo, onda, znaju to šumari, požare je i te kako teško, ponekad i nemoguće, ugasiti. N o važnija od gašenja jest - preventiva. Mnogo toga može se napraviti kako bi se požari spriječili, ili, što je jed­nako važno, na vrijeme uočili, dojavili ili na samom početku ugasili.

»Hrvatske šume« p.o. Za­greb koje gospodare s preko 1,9 milijuna ha šuma i šums­kog zemljišta, od čega na kršu s više od 870 tisuća hektara, prosječno godišnje ulažu u protupožarnu preventivu kroz razne vidove 50-ak milijuna kuna. N o iznimno je važno spomenuti i sljedeći podatak: na kršu je i oko 170 000 ha privatnih šuma a ne zna se ko­

liko i napuštenih poljoprivred­nih površina. A najveći dio požara upravo nastaje na tim površinama i tako se širi dalje. Svjedoče o tome i podaci: U državnim šumama nastalo je 44 posto a na privatnom po­sjedu, šumskom i poljoprivre­dnom, 56 posto svih dosa­dašnjih ovogodišnjih požara. Uzroci su, prema službenim nalazima MUP-a nepažnja, paljenje korova, loženje vatre i drugi. Prisutne su dakako i različite spekulacije o mogtt-ćim izvorima požara pa i pod­metanjima, no priče će ostati priče sve dok se službeno ne dokažu.

Najveći dio ovogodišnjih požara dogodio se na krškom području, 227, dok ih je na kontinentalnom dijelu bilo puno manje, 76.

PREVENTIVA, ŠTO, KAKO I KOLIKO

Ove godine Hrvatske će šume u različite vidove protu­

požarne preventive uložii 71,225.000 kuna. Iz tih sred stava planirana je gradnja 14 ha protupožarnih prosjek: održavanje već postojećih pro sjeka na 1318 ha, sve to u kon tinentalnom dijelu, zatim iz gradnja novih 304 km pro sjeka s elementima cesta n

IMA LI r - Ima li namjerno iz

požara? Izvještaj govori i i no od pitanja na konferen zirale Hrvatske šume na t

- Mi možemo samo prijave istraži i eventualne di policija može se smatra pitati zašto izbijaju požari rio je mr. Jurjević.

16 / Časopis Hrvatske šume

u protupožarnu preventivu

RDNA GODINA rškom području te isto tako državanje već postojećih .016 km. Napravit će se i 17 ovih promatračkih objekata,

ukupno je planirano blizu 2.000 radnih dana (i noći) lotrenja tijekom ljetne sezo-e, od čega najveći dio na rškom području, 38.000 da-

LMJERE? ih, odnosno podmetnutih oj mogućnosti, bilo je jed-1 novinare koju su organi-avogodišnjih požara, ati. Na MUP-u je da sve esuira i samo ono što utvr-ritornim. A mi se možemo gdje nikog nema, odgovo-

na. Trenutačno poduzeće ra­spolaže sa značajnim kapacite­tima preventive, od 151 promatračnice do 265 ostalih čvrstih objekata. Važnu ulogu imat će i ophodarske službe opremljene vozilom, sredstvi­ma dojave te mogućnošću pr­ve hitne intervencije i gašenja početnog požara. Hoće li sve to biti dovoljno kako bi se spriječili požari, nitko ne može reći. Uostalom, ne gori samo u Hrvatskoj. Susjedne mediteranske zemlje Italiju, Grčku također je zahvatio val šumskih požara kojima su zahvaćene znatno veće povr­šine nego u Hrvatskoj. Prema nekim internacionalnim mje­rilima, kaže mr. Jurjević, do 1 posto opožarene površine u odnosu na ukupno šumsko područje smatra se kao »nor­malno«, ako pojava požara takvih razmjera može biti nor­malna. N o teško je, zapravo nemoguće, očekivati da ih uopće neće biti. Važno je da ih je što manje, odnosno da se spriječe gdje god je to mo­guće. U desetgodišnjem raz­doblju praćenja požara, pod­sjeća Jurjević, kritične su bile 1993. godina kada je zabilje­ženo 372 požara na oko 20.000 ha, te 1998. kad je u 441 evi­dentirana požara izgorjelo 32.000 ha šuma i šumskog zemljišta.

Kolike su novčane i druge štete, procjenjivat će se ka­snije. Orijentacije radi recimo samo da od požarom dosad zahvaćenih šumskih područja (8.393 ha), na šume otpada 2.406 ha, a na makiju, šikare, garige i ostale degradirane vr­ste te na poljoprivredne povr-šme 5.987 ha. (m) ^

PLAN I PROGRAM ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA

U 2000. GODINI Planom zaštite šuma od požara za 2000. godinu, planirane su

slijedeće preventivne mjere: - Za sve državne šume na području krša izvršena je procjena

opasnosti od požara, te razrađene površine po stupnjevima od I-IV.

1 STUPANJ - VRLO VELIKA OPASNOST

II STUPANJ - VELIKA OPASNOST

III STUPANJ - SREDNJA OPASNOST

IV STUPANJ - MALA OPASNOST

UKUPNO

Ukupna površina

šuma

51 817

134 488

614 816

1 007 444 1 808 565

Kontinent

ha

1 550

29 377

260 110

768 096 1 059 133

Krš

50 267

105 111

354 706

239 348 749 432

Sačinjeni su pregledni zemljovidi opasnosti šuma od požara po gospodarskim jedinicama i šumarijama. Moramo naglasiti kako su naše šume i šumsko zemljište u najvećem dijelu okružene privat­nim šumama i ostalim poljoprivrednim površinama koje su najčešće zapuštene, što za naše šume predstavlja najveću opasnost od požara.

Prema planu za 2000. godinu planirano je: - izrada protupožarnih prosjeka 146,26 ha - održavanje protupožarnih prosjeka 1.318 ha - izraditi protupožarne prosjeke s

elementima šumske ceste 304 km - održavanje protupožarnih prosjeka s

elementima šumske ceste 1.017 km - izgradnja promatračkih objekata 9 kom. - održavanje promatračkih objekata 17 kom. - utrošiti na motrilačko dojavnc službe 41.693 R.D.

od toga na krš 38.612 R.D. Za provođenje svih ovih

radova osigurano je Planom više od 71,225.000 kuna.

Časopis Hrvatske šume / 17

GOSPODARENJE SUMAMA

11 ^^IS S 0 0 I / 1 CC V'L Vjkryi]-Cl] I ..LiJ'JU-iX>i3 ' %• » • .

#

R epublika Hrvatska je potpisnica svih rezolucija sve tri ministarske konferencije o zaštiti europskih šuma (Bilandžija 1998, Gračan i dr. 1998, X 1998). Budući daj. P. Hrvatske šume p.o. Zagreb gospodari

s oko 80 posto .šuma Hrvatske, ono je životno zainteresirano za sadržaj istih.

Rezolucijom Hl Hrvatska se obvezala potrajno gospodariti svojim šumama. Obvezala se čuvati biološku raznolikost (H2). Šumarski surađivati sa zemljama u tranziciji (H3). Imati strategiju za dugoročnu prilagodbu šuma činjeničnim klimatskim promjenama (H4). Uspostaviti trajne pokusne plohe za motrepje šumarskih ekosustava (SI). Očuvati šumski genofond (S2). Decentralizirati europsku banku podataka o šumskim požarima (S3). Prilagodavati gospodarenja u planinskim šumama za nove okolišne uvjete uzrokovane lavinama (S4). Proširiti EUROSILVU, mrežu za istraživanje fiziologije drveća (S5) te uspostaviti europsku mrežu istraživanja u šumskim ekosustavima (S6).

Sve zemlje nisu potpisale sve rezolucije, npr. Česi nisu potpisali S3 rezoluciju, Danska, Irska, Velika Britanija, Belgija i druge nisu potpisale S4, Francuska i Švedska - H4.

Sama istina da Hrvatske šume p.o. Zagreb, gospodare državnim šumama sukladno potpisanim rezolucijama nije dovoljna. Hrvatske šume p.o. Zagreb trebaju iznaći način dokazivanja te istine. Razvojna služba bila je u svojim aktivnostima na tom putu, ali nije imala, za takav rad, nužni kadar. Moram priznati kako mi je zadatak bio povjeren s obzirom na to da sam s karijerom sveučilišnoga asistenta imao minimalno internacionalno komunikacijsko iskustvo. Također moram priznati kako mi uopće nije bilo jednostavno budući daje to posao iz područja Šumarske politike (moja uža specijalnost je tek Izmjera šuma). Bez lažne skromnosti, ipak se, mojim dolaskom u službu u svibnju 1998., Poduzeće počelo ozbiljnije baviti problemom dokazivanja (političkoga!) odgovornoga gospodarenja. A ovo su ukratko rezultati:

1. Važnost dokazivanja ovisi o brojnim procjenama kao npr.: a) jačini pokreta zelenih, ekologista, ekosvijcst političkih stranaka... b) skrivenih interesa trećih fizičkih i pravnih osoba koje također imaju

ambicije gospodariti državnim šumama c) interesa Hrvatskih šuma p.o. Zagreb da preliminarno promiču po­

zitivnu istinu o sebi u .svekolikoj javnosti, d) utjecaja međunarodnih čimbenika, njihovih ekologista i zelenih 2. Dokazivanje kvalitete gospodarenja može se postići i certifici-

ranjem. U svijetu šumari već 10-ak godina živo raspravljaju o načinu kako je provesti.

Generalno postoje tri pristupa problemu certifikacije odgovornoga gospodarenja:

a) ISO 14001 gdje postoji radna grupa za primjenu u ISO 14001 za gospcidarenjc šuma. Već je trebala biti publicirana norma ISO 14061.

b) Razni nacionalni standardi šumarski najnaprednijih zemalja poput Finske (FFCC), Norveške i dr. koji su također potaknuti normom ISO 14001, ali i potpi.sanim rezolucijama. Ipak najveći poticaj stvaranju nacio­nalnih mehanizama su bili jaki pokreti zelenih (Grean peace) i svekolika duhovna eko-svijest javnosti demokratskih država npr. Njemačke, Šve­dske, Norveške... Kanade, SAD-a, ali i Novog Zelanda, Južne Afrike i drugih, čija javnost nije ravnodušna na gospodarenje šuma te ima politički (demokratski!) mehanizam kojim želi nadzirati gospodarenje svih eko­sustava na zemlji (ne samo šumskih!).

FSC

Slika 1. Zaštitni znak organizacije Savjet za gospodarenje šuma - Forcst Stewardship Council koji kupcu jamči da je u proizvod ugrađena drvna tvar kontroliranoga podrijetla

podrške odgovornoga globalnoga gospodarenja šuma koji uz polučivanje 1) ekonomskih 2) socioloških koristi također skrbi i o 3) ekološkim funkcijama šume. Uspostavili su 10 principa dobroga gospodarenja šumama. Raspolažu radnim grupama diljem svijeta. Imaju 6 akreditiranih ccrtifikatora (revizora). Također imaju i logo (Slika 1) kojega distribuiraju kao komercijalni zaštitni znak. Njihova snaga je u jakoj podršci zelenih (WIVF, Friends oj the Earth, and Greenpeace...), pri tome koriste snažnu (agresivnu!) reklamu. i ' ' • ' "* " '.

c) Savjet za gospodarenje šuma - Forest Steivardship Council Osnovan 1993. u Torontu u Kanadi, kao međunarodna neprofitna

organizacija s dc^govorenim sjedištem u Meksiku, a s temeljnim ciljem

PEFC

Slika 2. Zaštitni znak PEFC-a (Pan-European Forest Certification)

PEFC (Pan-Europcan Forest d) Pan-Europska ccrtifikacija šuma Cxrtification) V

Vodeće šumarske europske zfemlje (Finska, Njemačka, Francuska, Norveška i Švedska) su 1998. uočile globalno širenje FSC-sustava certifi-ciranja. Prvobitna procjena europske šumarske politike je bila da će se FSC baviti samo certificiranjem drveta iz prirodnih (prvenstveno tropskih šuma), ali kad je uočeno širenje FSC-a i na potvrđivanje šuma prirodne strukture te odgovorno podignutih kultura, prestalo se oklijevati i gubiti vrijeme na razvoj nacionalnih sustava. Prišlo se organiziranju internacio­nalnoga europskoga sustava PEFC-a.

Za sada se mora reći da sustav kasni na tržištu. Uspostavljenje tek lani u lipnju u Parizu. Osobno sam bio pozvan (najvjerojatnije jedini iz Hrva­tske?), ali nažalost, bio sam financijski spriječen nazočiti tom značajnom skupu.

Predložen zaštitni znak (Slika 2) još nije tržišno promoviran. Najno­vija vijest je kako će prvo certificirano drvo krenuti u proizvodnju do kraja godine jer će sustav posvojiti postojeće nacionalne sustave i to finski (koji ima pokriveno 14 milijuna ha), norveški (preko 53% svih norv. šuma) i švedski (već sad pokriva preko 90% švedskih šuma). Tako je ustanovljeno na, trećem po redu, skupu održanom u Luxembourgu 25. veljače 2000. (Hrvatska opet, najvjerojatnije, nije imala delegata?!).

Bez obzira što ovaj sustav kasni, to ipak ne znači da u budućnosti neće biti tržišno prihvaćen, isto kao i FSC" sustav. Zdrava konkurencija dobra je, pače osobito mi hrvatski šumari znamo da je već i samom činjenicom da je neki element jedini, on je ujedno i najbolji.

Iako sam intenzivno radio na zadatku, vjerojatno zbog procjene da je ekologizam u Hrvatskoj slab, tj. ne postoji opasnost od onoga spomenu­toga u točki 1., nije bilo značajnijega interesa za moj posao, ali se dogodilo nešto drugo. Pojavio se tržišni interes za certificiranim drvetom i to ne bilo kakvim certifikatom, već isključivo s logom FSC-a. S potpunim pravom, manaf^ement je odobrio pilot inspekciju uprave šuma Delnice (krajem 1998.) i Vinkovci (krajem 1999.) pod uvjetom da inspekciju financira onaj tko ima interes, a ne mi. Kako mije poznato daje inspekciju u Delnicama financirala talijanska tvrtka »Lodofm«, inspekciju u Vinkovcima u sura­dnji s tvrtkom »Buje-export«. Riječ je o direktnim troškovima koje faktu­rira akreditirana kuća Soil Association-Woodmark iz Velike Britanije (jed­na od onih 6) zbog troškova same inspekcije. Poduzeće je podnijelo inter­ne troškove, ali ugradilo i dragovoljstvo i susretljivost djelatnika uprava šuma Delnice i Vinkovci za što zaslužuju svaku pohvalu.

To što su nam certifikati odobreni dokazuje kako radimo odgovorno. Ocjene su za različite kriterije različite. Imamo prolaznu ocjenu i trebamo se ponositi. Vrlo je važno proučiti one najslabije ocjene jer nam one možebitno govore o najslabijim karikama lanca uspjeha našega poduzeća. Uspjeha kojega si zauvijek želimo svi skupa na čelu s direktorom.

Dr. Tono Kružić

» •A ,

CERTIFIKACiJA SUMA I U HRVATSKOJ

Ne smijemo zaostati za Europom G dje je svijet, a gdje Hr­

vatska u procesu certi-fikacije šuma, moglo se

bar djelomično saznati pri­likom rasprave o dostignući­ma i trendovima u certifikaciji šuma koju su u okviru okru­glog stola organizirale »Hrva­tske šume« i gdje su uvodna izlaganja podnijeli Gerhard P. Dieterle iz Svjetske banke, ina­če zadužen za šumarstvo Azije i Istočne Europe, te dr. TonQ Kružić iz Direkcije »Hrvatskih šuma«.

Najprije - predstavnici Svjetske banke, moćne orga­nizacije bez čijeg se blagoslo­va, čini se, u zemljama tranzi­cije ništa ne događa, već duže vrijeme borave u Hrvatskoj kako bi popratili i na licu mje­sta se uvjerili ostvaruje li se projekt »Obnove i zaštite obalnih šuma« koji se dijelom financira i iz zajma Svjetske banke. Bančine stručnjake za­nima i proces certifikacijc (priznavanja) šuma jer to je u svijetu nešto bez čega je trgo­vina drvetom nemoguća. Kao što svaki proizvod koji se pro­daje i kupuje na svjetskom tr­žištu traži osnovne podatke o porijeklu, kao garanti kvalite­te, to treba imati (ili već ima) i naš drvni sortiment.

- Zajedno sa Svjetskom zakladom za prirodu (WWF) Svjetska banka planira do kraja 2005. godine sudjelovati u procesu certifikacijc 200 mi­lijuna hektara gospodarskih šuma, 50 milijuna hektara zaštićenih šuma te još 50 mi­lijuna hektara šuma koje treba staviti u režim gospodarenja, istakao je G. Dieterle. Ova udruga ima fond koji potpo­maže takve procese u tranzi­cijskim zemljama pa se s po­stupkom certifikacijc već po­čelo u Rusiji, Letoniji, uskoro će i u Bugarskoj. Njemački stručnjak drži da je dosta slič­nosti u načinu certifikacijc u

- Svjetska banka potpomaže procese certifikacije šuma u zemljama

tranzicije - ističe Gerhard R Dieterle umama

5«?

m~Ti

-,'*«'

Bugarskoj i Hrvatskoj. Što za­pravo dobivamo dokumen­tom o certifikaciji šuma? Po­tvrdu, veli Dieterle, koja do­kazuje održivo gospodarenje. Ne radi se samo o ekonom­skim kriterijima nego i mno­gima drugim.

Postupkom certifikacije šuma počelo se, ustvari, zbog prekomjernog korištenja trop­skih šuma što se proširilo i na neka druga područja, i zaštite od takvoga raubanja šuma. To su potakle nevladine organiza­cije. S obzirom da se u Hrva­tskoj priprema restrukturi­ranje šumarstva i javnoga po­duzeća koje gospodari držav­nim šumama, ono će također morati odgovoriti na pove­ćane zahtjeve tržišta.

U postupku certifikacije, obrazlaže Dieterle, bitno je definiranje standarda te odabir tijela koje provodi certifika-ciju. Svaka uprava šuma pod­noseći zahtjev za certifika-cijom, šalje niz dokumenata koji moraju biti provjereni. Jednom izdani certifikat nema neograničeni rok trajanja nego podliježe provjeri svake 2-3 godine.

FSC ili PEFC sustav? u Europi su Finska, Šve­

dska, Švicarska, Njemačka i još neke zemlje u završnoj fazi priznavanja svojih šuma a za dvije do tri godine sve će zemlje morati imati certifikate za svoje šumske proizvode. Jer to će, jednostavno, zahtije­vati veliki kupac koji će uzeti trupac samo ako ima znak koji garantira poznatu kvalitetu.

Dosad u svijetu funkcio­niraju dva glavna sustava priz­navanja šuma, FSC (Forest steward council) kao nevladi­na udruga sa sjedištem u Meksiku (izdao certifikate za 80 posto šuma u razvijenim zemljama) i PEFC (Pan-Eu-ropean Forest Certifikation) kao sveeuropski sustav koji se pojavio kasnije i vrijedi samo za Europu. Niti udruga Svjet­ska zaklada za prirodu Svjet­ska banka nije sigurna, veli Dieterle, koji sustav podržati. FSC radi na principu 10 glo­balnih načela koja se u pojedi­nim zemljama mogu adaptira­ti na lokalne uvjete (u Hrva­tskoj primjerice, vodeći raču­na o posebnostima krškoga, planinskoga i kontinentalnog

šumarstva). Sustav PEFC ima šest općih načela koja se pro­vjeravaju i nadopunjuju na lo­kalnoj razini. Koji če sustav primijeniti Hrvatska? Oba tra­že neke standarde i zato su za Hrvatsku najhitniji nacionalni standardi. Ovo je trenutak da se ustanovi dobra baza poda­taka i razviju nacionalni stan­dardi koji će biti dostatni za oba svjetska sustava koji su, potvrđuje Dieterle, u svojevr­snom konfliktu i borbi za pre­vlast.

- Hrvatska je potpisnik svih ministarskih konvencija o zaštiti europskih šuma, u Stra-sbourgu, Helsinkiju i Lisabo-nu i živo je zainteresirana za očuvanje i vrednovanje svog drvcta. Dakle, nije pitanje da ili ne, nego kako i kada certi-fikacija, smatra direktor Croa-tiadrva Ferdo Laufer. On na­pominje kako su to već ranije inicirali prerađivači dii/eta. Slično su učinile i trgovačke tvrtke, potvrđuje Vlado Fili-pac iz Exportdrva. Njima se jednostavno dogodilo da jedan veliki kupac iz inozemstva vi­še nije htio robu bez certifika­ta.

Premda 70 posto kupaca traži FSC certifikaciju. Hrva­tska ovoga trenutka ne treba odlučivati kojem će se sustavu prikloniti, misli još jedan stru­čnjak Svjetske banke, Henry Philips iz Irske. On nalazi da nema velikih razlika između Hrvatskih šuma i sličnoga poduzeća u Irskoj gdje je to pitanje već riješeno. O tome će odlučivati oba partnera zajedno, šumarstvo i drvna in­dustrija, odnosno ono što će svjetsko tržište tražiti. Za Hr­vatsku bi .sada bilo dobro da se osnuje radna grupa u kojoj ne bi bili samo šumari nego i drvoprerađivači, trgovci, eko­lozi. Ta grupa bi trebala pri­premiti dobru bazu podataka primjenjivu u oba sustava, (nr) ^

Časopis Hrvatske šume / 19

RAZMIŠLJANJA

Trebaju li mladim šumarskim inženjerima i tehničarima pripravnički (vježbenički) staž i stručni ispit?

InjMciiama do ukidanja Propisi o pripravničkom stažu

za zaposlenike Javnoga po­duzeća »Hrvatske šume« regu­

lirani su Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu, no Činjenica je da se ne ostvaruju u potpunosti. Za provedbu pripravničkoga staža u pojedinim Upravama šuma postoji Program stažiranja za pripravnike, koji se ostvaruje samo djelomično, a uveden je i pripravnički (vježbe­nički) ispit s obveznom izradom i obranom radnje. Posebno povjere­nstvo zaduženo je za provjeru zna­nja. Iskustvo je pokazalo kako se pripravnički staž tijekom većeg dijela stažiranja ne provodi prema utvrđenom programu, a ispiti se ne organiziraju po unaprijed napisa­noj, utvrđenoj i odobrenoj stručnoj materiji koja vrijedi za cjelokupno područje »Hrvatskih šuma«.

Negdje i bez provjere znanja

- članovi ispitnoga povjeren­stva postavljaju pitanja po svom nahođenju, a negdje je ta provjera znanja samo puka formalnost, bez nazočnosti svih članova povjeren­stva, a u pojedinim Upravama je i nema - tvrdi dr. Stjepan Klasić, ru­kovoditelj Planskoga odjela našičke Uprave šuma, koji je u proizvodnji 36 godina. Ovaj iskusni Šumarski stručnjak tijekom svih godina rada postavlja pitanje jesu li mladim šumarima, tehničarima i inženjeri­ma, potrebni pripravnički staž i ispit prije početka stalnoga zapo­slenja u proizvodnji i stječu li oni u srednjim školama i na Šumarskome fakultetu dovoljno praktičkoga zna-nj a za obavlj anj e svakodnevnih stručnih poslova. Dr. Klasić pod­sjeća čitatelje na činjenicu kako je kao mladi šumarski inženjer oba­vljao pripravnički staž joŠ davne 1963. godine u tadašnjem Šums­kom gospodarstvu »Krndija« Naši­ce, prema odobrenom i utvrđenom Programu pripravničkoga staža. Navedeni program, smatra, bio je dobro koncipiran tijekom 12 mje­seci stažiranja, a obuhvaćao je po­slove iz svih šumarskih djelatnosti. Provodio se u jednoj nizinskoj pa u jednoj brdskoj šumariji te u Radnoj zajednici, objedinjujući sve poslove tada postojećih Stručnih službi, medu ostalima i poslove korespon­dencije i urudžbiranja. Stavljen je naglasak na poslove uređivanja šu­ma te na trasiranje i izgradnju šum­skih prometnica. Klasić napominje kako je, zbog pomanjkanja šumar-

Određenim radnjama odnosno inovacijama stvorili bi se potpuni uvjeti za ukidanje

pripravničkoga staža, izrada radnje i polaganje ispita - zaključuje dr. Stjepan Klasić

skih stručnjaka u to vrijeme, njego­vo pripravničko stažiranje trajalo sa­mo tri mjeseca, a poslije toga zasno­vao je stalni radni odnos na mjestu referenta uređivanja šuma.

Na jednostavna pitanja - nezadovoljavajući odgovori

- Proteklih godina uvjeti rada na zagrebačkome Šumarskom fa­kultetu, pa i u Šumarskim školama, bitno su se izmijenili u korist stručne obuke studenata i šumar­skih tehničara za obavljanje šumar­skih poslova - nastavlja dr. Klasič, te napominje kako profesori Šu­marskoga fakulteta zajedno sa stu­dentima tijekom terenske nastave posjećuju pojedine Uprave šuma. Pritom se studenti upoznaju sa stručnim radom u šumarskoj proiz­vodnji: u djelatnostima transporta i šumske mehanizacije, uzgojnih ra­dova, uređivanja šuma, projekti­ranja i izgradnje šumskih prometni­ca i dr. Fakultet ima svoje nastambe sa stalnim objektima za obavljanje studentske prakse u Lipovljanima, Zalesini i Požegi. Prema mišljenju Klasića, čini se daje mladi šumarski inženjer dovoljno upoznat s većim dijelom šumarskih radova, koji se od njega traže u praksi, no to nije tako. Uvjerio se, naime, kao višego­dišnji član Povjerenstva za provjeru znanja pripravnika iz područja pla­na, obračuna i analize poslovanja, uime Planskoga i analitičkoga odje­la našičke Uprave šuma da priprav­nici na jednostavna pitanja nisu da­vali zadovoljavajuće odgovore. Po­sebice kada su postavljena pitanja o načinu i postupku obračuna plača izravnih radnika, vrstama troškova po mjestu nastanka, razlici između direktnih i indirektnih troškova, vr­stama »ključeva« za raspored indi­rektnih troškova, vrstama rashoda i prihoda, planu i obračunu biološke reprodukcije te osnovnim elemen­tima kalkulacije »cijene koštanja« i »cijene proizvodnje«.

Više pozornosti »inženjerskoj ekonomici«

Rukovoditelj Planskoga odjela u našičkoj Upravi smatra kako bi ekonomsko znanje mladih šumar­

skih inženjera trebalo biti bolje prilagođeno šumarskoj proizvodnji, jer šumarstvo danas posluje u tržiš­nim uvjetima gospodarenja. Naime, potrebno j e voditi računa o eko-nomsko-financijskoj isplativosti svakoga drvnog sortimenta, šuma­rije pa i Uprave šuma kao cjeline, unutar jednog šumskogospodarsko-ga područja propisanog u Republici Hrvatskoj. Češće je potrebno kori­stiti, osim opsežnoga korištenja kalkulacija »cijena koštanja« rad­nika, strojeva, sredstava rada te pre-dkalkulacija za pojedine sječme i radilišta, tzv. inženjersku ekono­miku. Riječ je, primjerice, o izračunavanju visine investicijskih sredstava, s anuitetima i kamatama s jedne strane i odnosnih prihoda s druge strane, uz što kraći povrat uloženih investicija, kao što je to kod izgradnje šumskih prometnica i dr. Osim toga, naglašava Klasić, po­trebno je stalno voditi računa o visi­ni planiranih i ostvarenih troškova, odnosno rashoda te ih istodobno uspoređivati s planiranim i ostvare­nim prihodima u svim šumarskim djelatnostima i organizacijskim je­dinicama.

Zajednički projekt Stoje konkretno potrebno učiniti

kako bi pripravnici proširili svoje praktično ekonomsko znanje?

— Predlažem inovaciju, a riječ je o izradi Projekta kompjutorskoga programa organizacije poslovanja po pogonskim i obračunskim jedi­nicama. Projekt bi radio stručni tim ekonomskih stručnjaka sa Šumar­skoga fakulteta i ekonomskih struč­njaka »Hrvatskih šuma«. Na nave­denom programu temelji se sadaš­nje poslovanje »Hrvatskih šuma«, a nastao je još davne 1963. godine, u ondašnjem Šumskom gospodarstvu Našice, te mu omogućio nagli eko­nomski i organizacijski uspon u po­slovanju, u razdoblju od 1963. do danas. Projekt bi trebao obuhvaćati organizaciju i godišnji plan poslo­vanja, pogonski obračun godišnjega poslovanja, analizu godišnjega plana poslovanja i pogonskog obračuna godišnjega poslovanja te analizu glavnih elemenata planiranoga i ostvarenoga radnog i neradnog vre­

mena. Izrađenu metodiku predlo­ženoga Projekta trebao bi prihvatiti i usvojiti Šumarski fakultet. Po mom mišljenju metodika bi trebala biti uvrštena kao jedna od stručnih tema za obuku studenata odnosno kao obvezno gradivo iz predmeta Ekonomika šumsko-privrednih or­ganizacija. Predavanjima bi studenti ovo dopunsko gradivo uspješno sv­ladali kroz predavanja i vježbe te bili obučeni za taj dio ekonomskih znanosti - mikroekonomiju.

Uvesti obveznu studentsku praksu

A što je s drugim znanstvenim područjima?

- Za ostala znanstvena pod­ručja, za koja se ne može izraditi sličan Program, potrebno je tijekom studiranja uvesti obveznu student­sku praksu u trajanju najmanje mjesec dana, koja bi se provodila u Upravama šuma, odnosno u njiho­vim organizacijskim jedinicama: šumarijama, Radnim jedinicma te Dioničkim društvima za transport, mehanizaciju i šumsko graditelj­stvo. Student bi za vrijeme prakse bio obvezan voditi dnevnik rađa u koji bi svakodnevno evidentirao po­slove za koje je zadužen, a koji bi mu poslužio kao dokaz o obavljenoj praksi. Poslije toga, u pojedinoj go­dini studija, iz pojedinih odslušanih predmeta, student bi trebao izraditi pismenu radnju iz toga područja, a potvrda o uspješnosti obavljene prakse bila bi uvjet za upis u sljede­ću godinu studija. Smatram da bi praksa u pojedinim Upravama šu­ma imala svoju težinu kao i obavlje­na praksa na stalnim nastavnim šumskim objektima ili pak kao ob­vezni kolokvij iz pojedinih predme­ta. Poslije svega navedenog stvorili bi se potpuni uvjeti za ukidanje pripravničkoga staža, izrade radnje i polaganje ispita. . ^ ^

Razgovarao: I. Tomić

20 / Časopis Hrvatske šume

ŠUMARIJA CRIKVENICA

protupožarnoj zaštiti Sretni smo što unatoč dužem suš­

nom razdoblju na našem podru­čju ove godine nije bilo požara, go­

vori dipl. ing. Emil Domijan upravitelj šumarije Crikvenica.

Najveća opasnost od izbijanja požara u našim šumama prisutna je tijekom ljet­nih mjeseci. Zbog toga se, počevši od 15. lipnja do 15. rujna, u našoj šumariji pri­daje posebna pozornost protupožarnoj zaštiti. Organiziraju se stalna dežurstva i motrenja s osmatračnice, kako bi se u slučaju izbijanja požara moglo na vrijeme intervenirati. Sve naše šume u drugom su stupnju »velike opasnosti« od požara, a osim vlastitih zaposlenika, koji su tijekom ljeta angažirani uglavnom na protupožar­noj zaštiti, dobro surađujemo i s Profesio­nalnom vatrogasnom brigadom iz Crikve­nice te ostalim vatrogasnim društvima na području općine Vinodolske.

Zadovoljni izvršenjem uzgojnih radova

Zaštita šuma od požara značajna je i zbog turizma na ovom području, jer lijepe šume i čisto more, ono su što svojom ljepotom iz dana u dan privlače sve više posjetitelja na ovaj dio našega Jadrana.

Kako bi te šume i dalje zadržale svoj lijepi i zdravi izgled valja o njima skrbiti.

Sve naše šume su u II. stupnju opasnosti od

požara, stoga od 15. lipnja do 15. rujna stalno

dežuramo na osmatračnicama, govori nam upravitelj dipl. ing.

Emil Domiian

Upraviteljica rasadnika Snježana Vrklć i upravitelj šumarije Emil Domijan

obnavljati ih i štititi od bolesti i štetnika. O tome, opet, brigu brinu šumari kroz uz­gojne radove.

Planom u ovoj godini kroz jednostav­nu biološku reprodukciju obavit će se ra-

Crni bor u kontejnerima u rasadniku Podbadanj

dovi: čišćenje sastojina na 15 ha, prorjedivanje sastojina na 22 ha, izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta i njihovo održavanje u dužini od 16 km, radovi na suzbijanju bo­rovog četnjaka na 6 ha...

Kroz proširenu biološku reprodukciju planiraju se radovi: na pripremi tla (ripe-ranjem) na 22 ha, pošumljavanje na 22 ha, sjetva sjemenom na 5 ha, popunjavanje na 4 ha...

Uzgojnim radovima u prvom polu­godištu ove godine smo zadovoljni, a ra­dove kao, primjerice, pošumljavanje, koje nismo obavili tijekom proljetnih mjeseci dovršit ćemo u jesen, ističe ing. Domijan.

Ove godine na terenima šumarije za-sadit će se oko 65.000 komada sadnica cr­noga bora. Sav sadni materijal za vlastite potrebe proizvede se u vlastitome rasad­niku Podbadanj. Rasadnik je osnovan još daleke 1908. godine, a ove godine u njemu će se proizvesti oko 500.000 komada sad­nica, uglavnom crnoga bora, ali i nešto primorskoga i alepskoga bora, govori rukovoditeljica Rasadnika dipl. ing. Snježana Vrkić.

Osim proizvodnje za vlastite potrebe Uprave šuma Senj, ranijih godina dosta se sadnica proizvelo i za druge Uprave šuma: Buzet, Split, Delnice i Ogulin.

U Rasadniku se proizvode i sadnice ukrasnog bilja i grmova za vanjske kvipce. Zanimanje za tim sadnicama dosta je ve­liko među našim stanovništvom, ali i zbog povoljnih cijena. Za uzgoj ukrasnoga bilja proizveli su sami svoj vlastiti matičnjak.

Tijekom ljetnih mjeseci u rasadniku se obavlja cijeli niz poslova, kao pro­rjedivanje sadnica u kontejnerima pljev-Ijenjem, gnojidba, zalijevanje i održavanje staza, U proljeće i jesen, kada je najviše posla u rasadniku, osim vlastitih radnika, uzima se putem ugovora i nešto vanjskih radnika.

U idućem razdoblju, bilo bi dobro do kraja urediti sustav odvodnje u rasadniku, te napraviti skladište za sadni materijal, što ovisi o financijama. Zbog dotrajalosti mehanizacije postojeću bi trebalo za­mijeniti novom, istakla je na kraju našega razgovora ing. Vrkić. k^

T r V. Pleše

Časopis Hrvatske šume / 21

RADOVI NA SUZBIJANJU PEPELNICE U UPRAVI SUMA VINKOVCI

Zaštitu lifdsfopa. podfnlutka^ važan ljetni posao

Tretiranje se obavlja kad padne rosa, po

mirnom i suhom vremenu, a zbog

važnosti posla djelatnici rade sve subote i nedjelje

Ove godine posebno su pogodni uvjeti za razvoj i napad pepelnice zbog

češće izmjene vlažnih i vrlo to­plih vremenskih prilika. Stoga se preporuča stalno praćenje klimatskih prilika i pojava pe­pelnice, kako bi se na vrijeine obavilo tretiranje. Optimalni uvjeti za razvoj pepelnice su temperature od 26 do 28 stup­njeva Celzija, uz veliku vlažnost. Sto je pepelnica? Pe­pelnica (Microspahaera Alphi-toides) je bolest koja napada sve hrastove pa tako i hrast lužnjak, posebice njegov po-dmladak, a simptomi pepelni­ce su pojava bijelih pjega na li­stu, koje pokriju cijeli list i unište ga, a kada hrast ponov­no prolista, list bude ponovno napadnut te se mlada biljka osuši i ugine.

Zaštita podmlatka na 135 hektara

Kako bi ova značajna akcija u Upravi šuma Vinkovci u potpunosti uspjela, obavljaju se opsežna tretiranja radi zaštite podmlatka od napada pepelnice. U povodu toga, stručni suradnik za zaštitu šuma dipl. ing. Perica Beuk nam je rekao:

- Ukoliko se ne bi jedno­godišnji podmladak zaštitio, propao bi i nastale bi ne­procjenjive štete, jer je u sa-stojinu uloženo mnogo truda i novca. Zaštitom od pepelnice osigurana je i postojanost go­spodarenja šumama jer se mla­de sastojine razvijaju bez stre­sova od pepelnice, te osigura­vaju daljnji radovi na njenoj obnovi. U pravilu tetiramo, gotovo uvijek, mlade jednogo­dišnje biljke, jer su one naju­groženije, napomenuo je

Dugogodišnji traktorist Petar Šefer, tretiranje obavlja traktorom S(q/er, na Ikojem se nalazi noseći atomizer AGP 400.

Beuk. Najpovoljnije vrijeme za napad pepelnice na podmla­dak je polovica svibnja, lipnja i srpnja. Pepelnici pogoduje izmjena kišovitih i sunčanih vremenskih razdoblja, i kao što smo već napomenuli, tempera­ture od 26 do 28° Celzija, uz veliku vlažnost. Osobito se ja­vlja na suncem obasjanom mjestu. Gljiva parazitira na li­stu, uzima iz njega hranjive sa­stojke tako da list gubi zelenu boju i propada. Potpuno razvijeni listovi odraslih biljaka daleko su otporniji od mladih tek proklijale biljke. Na našim šumskim površinama tretira­mo podmladak u zadnjih dese­tak godina i to vrlo uspješno. Ove godine prskamo biljke protiv pepelnice na 135 hekta­ra na području Uprave šuma Vinkovci.

Prskanje se obavlja trakto­rom i nošenom traktorskom prskalicom (atomizerom) rad­noga zahvata do 12 metara. Površine koje treba tretirati moraju biti dobro uređene kod uspostavljanja šumskoga reda. Zbog bržega i lakšega kretanja trasu za traktor treba što bolje očistiti od granja te zatrpati

vagaše. Dakle, za normalan rad moraju biti osigurani optimal­ni uvjeti na terenu. Površinu smo prije prskanja istrasirali na 12 ili 24 metara kako bi je što bolje oprskali. Prskanje obavlja poslovođa sa tri vozača i tri traktora i atomizerom. Na tim radnim zahvatima mora biti prisutna jedna ili dvije cisterne u koje može stati do 5.000 lita­ra vode te dva pomoćna rad­nika.

Sredstva za suzbijanje pepelnice

Zbog važnosti posla pr­skanje po vrućinama je izuzet­no teško i naporno, a upotreba H T Z opreme je obvezatna. Rukovodne strukture šumarija obvezne su osigurati zaštitna sredstva (rukavice i maske za lice) deterdžent i čistu vodu, kako bi se radnici maksimalno zaštitili od_ preparata kojima rukuju. Šumske površine zagađene pepelnicom prskaju se fungicidom - Rubigan. Na jedan hektar trošimo 0,5 Rubi-gana i 500 litara vode, odnosno jedan rezervoar atomizera na jedan hektar. Rubigan je sistematičan fungicid i već

nakon jednog sata ulazi u list i zaštićuje ga od pepelnice. Za većinu površina ovo tretiranje, vjerujemo bit će dovoljno. Ako bude potrebno neke će se površine tretirati i tri puta. Prilikom prskanja koristimo orošivač Redovit 0,5 litara po hektaru kako bismo što bolje oprskali površinu, jer on smanjuje površinsku napetost lista, ističe dipl. ing. Perica Beuk. Ovaj stručan i složen radni zahvat je pod nadzorom Odjela za ekologiju čiji je rukovoditelj dipl. ing. Stjepan Brajković. Sredinom svibnja po izuzetno vrućem i sparnom vremenu, upravo kada se oba­vljao ovaj vrlo odgovoran i složen radni zahvat, točno u podne (30° C), posjetili smo šumske površine Šumarije Vinkovci, odnosno GJ »Kunjevci« ŠP »Stari Bazjaš«, Odjel 32 na šumskoj površini od 64 hektara, te snimili neko­liko kadrova koji će vam bar donekle prikazati ovaj vrlo od­govoran i težak posao koji oba­vljaju zaposlenici Šumarije Vinkovci.

^ Tekst i snimci: " I r Zvonko PEIČEVIĆ

22 / Časop is Hrvatske šume

ISTRAŽIVANJE 0 HRASTU SLADUNU NA PODRUČJU POZESTINE

Zbog namjenskog gospodarenja skratiti ophodnju

tr. se. Juraj Zelić: »Novija fttocenološka

istraživanja ne potvrđuju općeprihvaćenu činjenicu da

je sladun na području Požeške kotline autohtona

& vrsta«

Premda se biološka, teh­nička i tehnološka svoj­stva hrasta sladuna

(Quercus frainetto Ten) razlikuju od hrasta kitnjaka (Quercus petraea Liebl), u Požeškoj kotlini su donedavno sladunove sastojine deklarirane u uredajnim elaboratima kao kitnjakove sastojine, a komeri-cijalno je sladun realiziran kao kitnjak. Hrast sladun zauzima sjeveroistočni dio Požeštine kao najzapadnija enklava priro­dnog areala biljne zajednice Quercetum-frainetto cerris Rudski 1949., a fitocenološka istraživanja od prije nekoliko godina ne potvrđuju

općeprihvačenu činjenicu kako je na ovom prostoru sladun autohtona vrsta. Naime, pretpostavlja se da je umjetno unesen iz Bugarske ili Srbije, zemalja pod čijim je demo­grafskim utjecajem ovo područje bilo u prošlosti. Cjelovite i gotovo čiste sastoji­ne hrasta sladuna nastavaju neznatan dio g. j . »južna Krn­dija I«, iznad naselja Bektež i Gradište, na području šumarije Kutjevo, te neznatan dio g. j . »Južna Krndija II«, iznad sela Duboka, na prostoru šumarije Čaglin. Stručnjaci požeškoga Odjela za uređivanje šuma utvrdili su da je areal sladuna

Sladun se ne nnože komercijalno

deklarirati kao hrast kitnjak s obzirom na

njegovo lošije tehničko i tehnološko svojstvo, a propisana ophodnja

od 120 godina je dvojbena, jer se

gospodari sa ciljem proizvodnje pilanskih trupaca ograničene

namjene

hrasta utvrdili kako u istočnoj Slavoniji sladun nije zabilježen ni u jednoj Osnovi gospoda­renja.

Istražujući neke ekološko-gospodarske značajke hrasta sladuna u Požeškoj kotlini, tnr, se. Juraj Zel ić i dipl. ing. Krešimir Medugorac iz požeške Uprave šuma, s ekološkoga stajališta prikazali su u svome radu konfiguraciju terena, nadmorsku visinu, zemljopisne koordinate, eks­poziciju, geološke, pedološke i klimatske karakteristike, koje u mikrolokaciji utječu na rast i prirast te proizvodnost sladu-

Sastojina hrasta sladuna uz cestu Kutjevo-Bektež, kod šumsko-hortikulturnog rasadnika »Hajderovac« (Šumarija Kutjevo)

još širi te zauzima manje enk­lave iznad naselja Duboka, Jur-kovac i Stojčinovac (g. j . »Južna Krndija II«, šumarija Caglin). Ekološka niša je slična području njegova areala, s nešto aridnijim mikroklima-tskim obilježjima, kseroterm-noga je karaktera, a na litološkoj je podlozi lesa i leso-likih sedimenata, na kojoj su se razvili tipični luvisol, lesivi-rana površinski oglejena tla i tipični psudoglej. Zanimljivo je da su istraživači ove vrste

novih sastojina. Temeljne ka­rakteristike rasta i prirasta, visi­ne i promjera te volumnoga rasta i razvoja u vremenu auto­ri su utvrdili analizom stabala, a ovisnost i veličina prirasta po debljinskim stupnjevima i jakost (korelacija) ovih obi­lježja utvrđeni su mjerenjem tečajnoga debljinskog prirasta. Boniteti i izrađene volumne tablice (tarifni nizovi) definira­ni su mjerenjem i matema-tičko-statističkom obradom razvoja sastojinske visine po

debljinskim stupnjevima, uz druge izračunate parametre. I na kraju, prezentirani tarifni nizovi uspoređeni su s odgovarajućim tarifama za hrast kitnjak, primijenjenim u uređaj nom elaboratu »Južna Krndija kutjevačka« i »Južna Krdija čaglinska«, a zatim iska­zane razlike.

Požeški šumarski struč­njaci nakon rezultata dobive­nih analizom stabala zaklju­čuju kako se radi o velikoj in­dividualnoj razlici u rastu i pri­rastu visine, debljine i volume­na u istoj sastojini, osobito po vertikalnoj strukturi. Analizira-

ja rast i prirast promjera i volumena indivi­dualno su različiti za .svako sta­blo, ali zadržavaju isti trend razvoja u vremenu, dok obi­lježje rasta i prirasta visine po­kazuje različit trend tijekom vremena za svako pojedinačno stablo. Sladun ima relativno malen debljinski prirast, a prosječno sastojinsko stablo s korom u stotoj godini dosegne promjer oko 37 cm u prsnoj visini. Kako je utvrđeno, između tečajnoga debljinskoga prirasta i prsnoga promjera nema statistički korelativne veze. Autori naglašavaju da se sladun ne može komercijalno deklarirati kao hrast kitnjak, s obzirom na njegova lošija tehnička i tehnološka svojstva. Propisana ophodnja od 120 godina je također dvojbena s obzirom na cilj gospodarenja, jer se ne gospodari sa ciljem proizvodnje furnirskih trupaca nego pilanskih trupaca ogra­ničene namjene. Na potrebu skraćenja ophodnje ukazuje i pad tečajnog godišnjeg visin­skog, debljinskog i volumnog prirasta nakon starosti od 60 godina.

^ Tekst i snimci: I. TOMIĆ

Časopis Hrvatske šume I 23

PRILOG RASPRAVI 0 RESTRUKTURIRANJU PODUZEĆA

^Ćl »^' • - - ^

iJ> i j / \ ^ ^i/ i» /V J t^ J ^ .

ke šumarije i

Polazeći od temeljnih načela koja su kao polazište dana u materijalu pod naslovom »Što mislimo o budućnosti šumarstva Hrvatske« i ostalih aktivnosti u »Fazama procesa«, te Stručnoga kolegija Di­

rekcije »Hrvatskih šuma«, dajemo svoje viđenje, kao mogući prilog raspra­vi o restrukturiranju poduzeća.

Osnovno pitanje restrukturiranja poduzeća jest: Kako osigurati jedin­stvenost poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na razini Repu­blike Hrvatske radi očuvanja, zaštite i unapređenja prirodnoga bogatstva (šuma), uz istodobno povećanje ekonomske efikasnosti rada, razvitka poduzetničke motiva­cije, stjecanja i raspodjele dohotka i ulaganja u nova materijalna dobra?

Kako bi mogli odgovoriti na ovo pitanje smatramo daje kao polazište u restrukturiranju Poduzeća nužno izvršiti detaljnu ekonomsku analizu osno­vnih jedinica gospodarenja šumom, šumarija, odnosno totalno ekonomsko vredno­vanje (TEV) gospodarskih jedinica (Osnova gospodarenja), tj. šumskih resursa. Slijedom novog pristupa u restrukturiranju šumarstva potrebno je do­nijeti novi Zakon o šumama (ne Zakon o šumarstvu) i podzakonske akte, kao npr. Pravilnik o uređivanju šuma.

1. Naglašavanu, nužnu jedinstvenost ustroja šumarstva na državnoj razini, kao posebne uvjetno nazvane. Državne uprave za šume (Forest menagment, Administration de forets, die Forstverwaltung), zadržati iz razloga:

a) Jedinstvenost u stjecanju i financiranju jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

b) Jedinstvenost u razvoju tehničkih investicija i tehnologija. c) Jedinstvenost gospodarenja šumom i šumskim zemljištem u

vlasništvu države. Obrazloženje: ad a) Na temelju propisanih objektivnih i projektiranih radova jedno­

stavne i proširene biološke reprodukcije, potrebno je bilancirati godišnje financijske potrebe (»Proračun«) za obavljanje svih radova koje obuhvaća biološka reprodukcija prema Šumsko - gospodarskoj osnovi područja i Zakona o šumama.

Za objektivno stjecanje i raspodjelu sredstava na Šumsko - gospodar­ske jedinice treba izraditi poseban Projekt. Stjecanje sredstava za »Proračun« temelji se na naknadama (doprinosima) od prodaje drvnih sortimenata, koji se uređuju zakonskom regulativnom. Financiranje iz takvog »Proračuna« bi se odnosilo na šumu i šumsko zemljište koje ima:

• Proizvodnu funkciju od 1/3 ophodnje, odnosno do drugog dobnog razreda

• Općekorisnu funkciju • Zaštitnu funkciju • Rekreativnu funkciju • Financijska sredstva za uređivanje, zaštitu, čuvanje, odabiranje sta­

bala za sječu, troškove uprave i prodaje, razvoja i znanosti. ad b) Jedinstvenost u razvoju tehničkih investicija i tehnologija ostva­

riti također iz jedinstvenog »Proračuna«, koji bi se financirao iz naknada za sječivi etat, a u kojem je »pozitivna šumska taksa« rezultat različitih renta u šumarstvu (npr. rente plodnosti, rente položaja...).

Raspodjela iz »Proračuna« bila bi u nadležnosti Državne uprave za šume. Iz tako ostvarenih jedinstvenih sredstava bi se financirale područne šumarije za izvršenje zadaća koje su sadržane u Šumsko - gospodarskim osnovama, odnosno Osnovama gospodarenja.

Na taj način bi došli do jedinstvenog državnog poduzeća i naglašenijom upravljačkom stručno-kadrovskom i upravno-kontrolnom funkcijom s potrebnim uredima, zavodima, službama i slično.

Zbog teritorijalnog karaktera privređivanja i upravljanja u šumarstvu dijelovi organizacijskog ustroja Državne uprave za šume mogu biti dislo­cirani na terenu (Šumarije, Uredi, Odjeli i slično) prema specifičnosti potreba određenog područja.

Unutar toga dijela ustroja moguće je obuhvatiti i Izv. neprofitne šumarije (me­diteranske, krške, šumarije s tzv. negativnom šumskom taksom). To su, uvjetno rečeno, »gospodarske šumarije«, za razliku od »gospodarstvenih šumarija«.

Izvanredan prihod i motivaciju za veću dohodovnost u ovom dijelu organi­zacijskog ustroja ostvarivao bi se dodatnim djelatnostima (iz domene pružanja usluga, prodaje sporednih šumskih proizvoda, šumskih taksa, turističko-rekreativnih usluga i slično). S tim dijelom prihoda moguća je stimulativna raspodjela dohotka (osobna i zajednička potrošnja).

Osim šuma i šumskog zemljišta kao vrijednosni kapital ovom dijelu ustroja pripali bi svi objekti i sredstva rada za gospodarenje šumom i šumskim zemljištem.

2. Drugu grupu ustroja u Državnoj upravi za šume činile bi »gospodarstve­ne šumarije« ili grupe šumarija s »pozitivnom šumskom taksom«, koje hi se mogle ustrojiti kao Trgovačko društvo (Dioničko društvo, d.d. ili Društvo ograničene od­govornosti, d.o.o.)

Obrazloženje: Ova asocijacija (ili asocijacije), koja nakon izdvajanja financijskih sredsta­

va (doprinosa) za biološku reprodukciju i tehničko-tehnološke investicije, može poslovati po principu tržišnog gospodarstva. Oni obavljaju prodaju drvnih sortimenata, raspolažu drvnim sortimentima nakon doznake i usvojenog godišnjeg plana. Cijene drvnih sortimenata se formiraju na tržištu, po zakonu ponude i potražnje. Drvnim sortimentima iz sastojina do 1/3 ophodnje raspolaže Državna uprava za šume, i može ih realizirati kao izvanredan prihod nakon obavljenog zahvata njege proredom (obaranje).

Oblik organizacijskog ustroja šumarije (ili grupe šumarija) profitnog karaktera bio bi prema interesu svake šumarije. Za zajedničke i opće potrebe šumarije mogu organizirati Servise (računovodstveni, financijski, komercijalni, tehnički i druge) na lokalnoj, regionalnoj ili državnoj razini.

Državna uprava za šume može ustrojiti organizaciju profitnih, gospo­darstvenih šumarija kao:

1. Profitne gospodarstvene jedinice u vlastitoj režiji 2. Trgovačka društva s većom ili tnanjom autonomijom. ad 1.) U prvom obliku organizacijskog ustrop, jedinstveno poduzeće bi

imalo kontrolu nad prometom (prodajom) drvnih sortimenata. Autonomija u op-timizaciji proizvodnje, usluga i poslovanja »gospodarstvenih jednica« očitovala bi se u osobnoj i zajedničkoj potrošnji, različitoj od ostalog dijela poduzeća (Državne uprave za šume).

ad 2. U drugom slučaju bi autonomija Trgovačkog društva bila i u dijelu prometa (prodaje) drvnih sortimenata, te u raspolaganju ostvarenom dobiti. Takvo Poduzeće, u poduzetničkom duhu, razvijalo bi materijalnu i tehničku osnovicu rada te obavljalo reguliranje osobne i zajedničke potrošnje.

Ograničavanje u raspolaganju »neobjektivno stečenih« vrijednosti moguće je kontrolirati putem upravljanja u Nadzornim odborima Društva, te svakogodišnjom korekcijom naknada za financiranje biološke repro­dukcije i tehničko-tehnoloških investicija.

Ovakvom ustroju društva bila bi prenesena sva sredstva rada, oprema, radni i poslovni prostori nužni za obavljanje rada od sječe do realizacije drvnih sortimenata (fco kupac).

ad 3. U dva navedena organizacijska ustroja, koji traže temeljitiju ela­boraciju, vidi se mogućnost razdvajanja općeg od posebnog, uz mogućnost oČM'anja jedinstvenosti Poduzeća. Opći i zajednički interes je upravljanje i gospodarenje šumom i šumskim zemljištem, a posebnost je u mogućnosti vrednovanja znanja, stručnosti, sposobnosti i uspješnosti putem tržišta.

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO OGRANAK

POŽEGA

24 / Časopis Hrvatske šume

\

N a Prvome državnome prvenstvu tenisača inže­njera šumarstva i drvne

industrije, održanom u Vin­kovcima od 16.-18. lipnja, mladi inženjer šumarstva iz osječke uprave šuma, Davor Šulcndić, uvjerljivo je osvojio prvo mjesto ne izgubivši čak ni set u šest borbi.

Poslije prošlogodišnjega probnog natječaja šumara, koje je održano u Đakovu i finalnih turnirskih partija na Bjelolasi­ci, u sklopu Dana hrvatskoga šumarstva, Vinkovci su ove go­dine bili organizatori i domaćini službenog Prvog na­tjecanja šumarskih inženjera.

U Vinkovcima održano Prvo državno prvenstvo tenisača inženjera šumarstva i drvne industrije

3cifmn on •rneihi mmcirhna y

Na trodnevnom natjecanju tenisača,

nastupilo više od pedeset inženjera, četiri »danne« i dvoje gostiju iz

Češke Republike nisu imale svoje predstavnike. Najviše natjecatelja imali su domaćini, čak 16, zatim slijede Uprava Bjelovar, Našice, Ogu­lin i Delnice sa po četiri, Split i Sisak sa po tri, Gospić, Karlo­vac i Osijek sa po dva, te Požega i Buzet s jednim na­tjecateljem. Sa šumarskog

Šampion Prvoga natjecanja tenisača šumara — Davor

Sulendić

jedan u muškoj i ženskoj konkurenciji. Natjecali su se i višegodišnji prijatelji vinkova-čkih šumara iz Češke Repu­blike, iz Lesy Krnov d.d.

U ženskoj konkurenciji najbolja je bila Lidija Gečić iz Direkcije.

U ekipnoj konkurenciji najuspješniji su bili natjecatelji

Vječito drugi — Stepo Markopić iz Buzeta

Uprave šuina Našice sakupivši ukupno 20 bodova.

Najstariji natjecatelj bio je Mijo Janković iz Vinkovaca koji je unatoč svojih 65 godina zabilježio čak četiri pobjede.

, ^ Z. Peičević

Među mušketirima nastupile su i četiri »dame«

U vrlo dobroj organizaciji teniskih zaljubljenika vinkova-čke uprave šuma - dipl. ing. Stjepana Nikolića i dipl. ing. Marka Majstoroviča, na te­niskim terenima TK »Vinko­vci« tijekom tri dana po Švicar­skom sustavu natjecanja, na­stupilo je više od 50 natjeca­telja iz gotovo svih naših upra­va, osim Zagreba, Koprivnice, Senja i Nove Gradiške koje

fakulteta bilo je tri natjecatelja, te iz Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornoga uređenja jedan natjecatelj.

Napomenimo kako su se ove godine pojavile i četiri »dame«, dvije iz Vinkovaca, te po jedna iz Splita i Zagreba, što je posebno obradovalo domaćine.

Turnir je inrao i svoje go­ste - dvoje natjecatelja, po

DOJMOVI SUDIONIKA ZAVRŠNOG PRVENSTVA

Dr. se. Ivan Martinić, pomoćnik ministra Ministarstva za zaštitu ol<oliša i prostornoga uređenja:

- Slavonci tijekom trodnevnoga natjecanja, u pravnom smislu, pokazali su poznato gostoljubiva slavonsko srce. Sve je bilo super, sve je bilo za pet. Ovo nisu superlativi, već originalne činjenice koje se mogu staviti pod povećalo najprgbirljivijeg kritičara.

Dr. Dubravko Horvat, Šumarski fakultet Sveučilišta Zagreb: - VInkovački organizatori Prvoga prvenstva moraju dobiti visoku

ocjenu za besprijekorno funkcioniranje turnira. Bili smo svjedoci trodnevnog druženja s puno Ideja I mašte, I odgovorno tvrdim, da takvu sportsko-kulturnu manifestaciju malo koji grad u Republici Hrvatskoj može tako učinkovito^ organizirati.

Dipl. ing. Davor Sulendić, pobjednik turnira: Trodnevno druženje I natjecanje završeno je po mišljenju većine

natjecatelja i sudionika na najbolji mogući način. Sretan sam i zadovoljan što sam pobjednik turnira. Zabilježiti šest pobjeda bez Izgubljenog seta, to se mora uvažiti I cijeniti. Sponzor tvrtke »Iverak« iz Zagreba nagradio me trodnevnim boravkom na ATP turniru u Umagu od 21.-23. srpnja 2000.

Z. Peičević

Časopis Hrvatske šume I 25

OBLJETNICA

U povodu 150. obljetnice rođenja velikog hrvatskog botaničara i planinara

Ljudevit Rossi rođen je 14. ko­lovoza 1850. g. u Senju kamo mu se doselio djed iz Vene­

cije. Djed postaje ugledan trgovac, ženi se sa Senjankom i osniva broj­nu obitelj u kojoj je Ljudevitov otac Blaž prvo od devetero djece. O n se, također. ?ciii Senjankom Ivanom Perat.

još kao djeć.ik zajedno sa svo­j im roditeljima seli se u Bakar, za­tim u Rijeku, selo Maljev.ic na Kt)rdunii i na kraju u Karlovac, gdje mu se otac zapošljava u gra­dskom poreznom uredu.

U Karlovcu završava pučku školu i nižu gimnaziju, a 1866./ 1867. g. upisuje se u klasičnu gim­naziju u Zagrebu. U gimnaziji po­kazuje veliko zanimanje za pred­mete »narav«, »dogodovštinu« i zemljopis iz kojih ima ocjene »ve­oma dobar« i »izverstan«.

Kao mladi domoljub krajem 1868. g. isključen je iz 7. razreda gimnazije zbog sudjelovanja u de­monstracijama protiv madartma bana baruna Raucha (u imeniku, u opasci piše: »Zaključkom učitelj­skoga zbora dne 20. prosinca 1868. zbog demonstracije u školi počinjene i poticanja učenikah na istu izključen iz ove gimnazije«).

Odlazi u rodni Senj gdje završava taj razred, međutim, zbog slaboga tiiaterijalnog stanja ne može nastaviti daljnje školovanje, pa se upisuje na brzojavni tečaj ti Zagrebu i zapošljava u Rijeci. Tamo ostaje četiri godine, a u slo­bodno vrijeme putuje po Dalma­ciji i proučava floru.

Godine 1874. u Sinju uređuje herb.arij tamošnje gimnazije. Iste godine napušta zvanje brzojavnog činovnika i na kratko se zapošljava kao pisar u J A Z U (tada je pre­dsjednik bio F. Rački, a tajnik B. Šulek). Ubrzo nakon toga imeno­vanje za konzervatora i knjižničara u znamenitoj biološkoj postaji »Stazione zoologica« u Napulju. Zbog poziva na odsluženje vojnog roka vrača se početkom 1876. g. kući. Polazi prestižnu časničku školu »Ludoviceum« u Budimpešti i završava je 1877. g.

Nakon toga zapošljava se u zoološkom odjelu hrvatskoga Na­rodnog muzeja u Zagrebu. T u radi kod poznatog zoologa S. Brusinc i prikuplja malakološku gradu po Srijemu i Bosni i Hercegovini.

Godine 1879. odlučuje se za vojnu službu kod hrvatskog do­mobranstva gdje ostaje do odlaska u mirovinu 1911. g. Početkom Pr­voga svjetskog rata ponovno se ak­tivira na vojnoj dužnosti u Karlo­vcu, a konačno je umirovljen kao major 1915. g.

Još kao mladić u svojoj 21. go­dini (1871. g.) u tadašnjem ugled­nom časopisu »Osterreichische hotanische Zeitschrift« objavljuje svoj prvi rad »Zur Flora von Kar-Istadt«. Od tada pa sve do kraja života svu ljubav i svoje slobodno

Ljudevit Rossi uzor i današnjim generacijama vrijeme najvisc posvećuje prou­čavanju flt>re svoje domovine, po­sebice južne 1 Ir\'atske i okolice Karlovca.

Godine 1872. objavljuje rado­ve u »Viencu« i »Hrvatskom plani­naru«, a 1874. g. i prvo veće djelo »Cvjetana Hrvatskoga primorja«. Izvadak iz tog djela objavljen je 1887. g. u »Viencu« pod nazivom »Hr\^atsko primorje s bilinskog gledišta«.

Ljudevit Rossi pripada »kvarte­tu istraživača hrvatske flore Schlosser - Vukotinović - Hire -Rossi« (kako ga je nazvao tadašnji poznati botaničar sveučilišni prof. dr. Vale Votik), koji po svojoj pro­fesiji nisu bih botaničari, međutim, njihov doprinos pozna­vanju hrvatske flore ostaje i danas vrlo značajan. Posebno značajnu ulogu u tom kvartetu imao je Lj. Rossi koji je velikom marljivošću i sistematičnošću sabirao bilje po čitavoj Hrvatskoj.

Njegovo veliko eksikatno djelo sa čak 3000 listova (!) »Herbarium Croaticum« pod imenom »Herba­rium Croaticuui Rossiamini« (zbi-

Upnžnitom botaničkom kvartetu - četverolistu, uz

Vukotinovića, Schlossera, Hirca nezaobilazno ime je i ovog

uglednog botaničara koji je iza sebe ostavio djelo s više od 30

tisuća listova - »Herbarium Croaticum Rossianum«

najpoznatije inu je djelo »Grada za floru južne Hrvatske«. (»Prirodti-slovna istraživanja Hrvatske i Sla­vonije«, 1924. g. - izdanje Jugosla­venske akademije). Prof. dr. V. Vouk naziva to djelo »glavnim po­magalom odnosno osnovom za daljnje izučavanje flore i vegetacije 1 Irvatske«.

Rossijcva ljubav prema prirodi potakla ga je i istraživanju na području inalakologije. Svoju ve­liku zbirku mekušaca (preko 18 000 primjeraka) poklonio je Zooloskmii mii/eiu u Z i ^ u b u a

Rossijcva koliba im sjevernome dijelu Velebita Foto: 13. P:imić

rka Rossi) čuva se u Botaničkom zavodu Sveučilišta u Zagrebu.

Objavio je mnogobrojne rado­ve u domaćim i stranim časopisi­ma, a najviše je surađivao u »Vien­cu«, »Glasniku Hrvatskog prirodo­slovnog društva«, »Hrvatskom pla­ninaru«, a na poziv poznatog mađarskog botaničara dr. Degena i u »Mađarskom botaničkom listu«.

Poznata su mu djela »U Sugar-skoj Dulibi. Prilog k poznavanju flore Velebita« (»Glasnik Hrv. pri-rodosl. društva«, 1911. g.), »Flori­stička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj« (»Glasnik Hrv. prirod-sl. društva«, 1914. i 1915. g.), a

spomenuti zoolog S. Brtisina nazvao je neke fosilne mekušce Rossijevim imenom.

Godine 1879. u 13 brojeva »Vienca« t:)bjavio je svoje ratne bilješke pod nazivom »Na Kordu­nu. Ratne bilješke hrvatskog do­mobranskog častnika«. Napisao je i djelo »Ubojito oružje«, koje je 1883. g. izdala »Matica hrvatska« u drugoj knjizi »Novovjekih izuma u znanosti, obrtu i umjetnosti« (U toj knjizi pisali su i poznati autori B. Šulek i M. Kišpatić). Također

je , napisao i djelo »Biljke u hrvat­skoj narodnoj poeziji«. Kroz šest desetljeća svog neumornog istraži-

vačkt)g rada, ostao je zapamćen kao neobično plemenit čovjek i velik domoljub, koji je sve svoje sposob­nosti st,avio u službu svoje domo­vine.

Od svoje rane mladosti bio je i strastveni planinar u doba kad je prometna povezanost s južnom Hrvatskom bila vrlo slaba. Bez pla­ninarskih kućica i utrtih putova proučavajući floru propješačio je nebrojeno puta uzduž i poprijeko Velebit, Ličku Plješivicu, Veliku Kapelu, Malu Kapelu, Flrv. pri­morje, Dalmaciju, Bosnu i Herce­govinu.

Zajedno sa svojim prijateljima Dragutinom Hircom i Vjekosla-vom Novotnijem tvori slavnu trojicu hrvatskih planinara koji su proputovali skoro čitavu našu do­movinu.

Na tim je putovanjima uz ne mala odricanja i napore, ne žaleći svojih materijalnih sredstava prilcupljao botanički materijal za svoja floristička istraživanja. Pri tom je zabilježio i mnogobrojna planinarska zapažanja koja su sa­držana u njegovom velikom ruko­pisnom djelu »Velebitom uzduž i poprijeko«. Nažalost, samo jedan manji dio tih zapažanja objavljenje u »Hrvatskom planinaru« a najveći dio ostao je neobjavljen. U povodu svoga 80. rođendana to je djelo poklonio kirjižnici Botaničkog za­voda Sveučilišta u Zagrebu.

Prigodom proslave njegova 80. rođendana u Botaničkom zavodu (koju je 15. prosinca 1929. g. orga­nizirao prof dr. V. Vciuk) slavlju su se pridružili i hrvatski planinari. U znak priznanja i zahvalnosti za sve njegove zasluge, »Hrvatsko planinarsko društvo« tom gaje pri­godom proglasilo za svog »za-časnog« člana i donijelo zaključak da se novo izgrađena planinarska kuća na Rožanskim kukovima u sjevernom Velebitu nazove ime­nom Ljudevita Rossija. Taj je zaključak na glavnoj društvenoj skupštini »Hrvatskog planinarskog

26 / Časopis Hrvatske šume

društva« (12. lipnja 1930. g.) primljen s oduševljenim odobravanjem.

Kroz sve te protekle godine mno­gim je planinarima i ljubiteljima pri­rode Rossijeva koliba bila često sigur­na zaštita. Nedaleko Rossijcve kolibe uzdižu se Rossijcv, 1 lirčev i Novot-nijev kuk, kao trajne uspomene na tri prijatelja, zaslužna hrv. planinara i velika ljubitelja Velebita.

Poznato stajalište o međusobnoj povezanosti planinarstva i prirodnih nauka, pri čemu je planinarstvo prva škola geografa, geologa i botaničara, Rossi je potvrdio osobnim pri­mjerom postavši jedan od naših najvećih botaničara.

U svome gradu Karlovcu aktivno je sudjelovao u kulturnom životu grada a posebice u Hrvatskome filatelističkome društvu Karlovac, čiji je bio pm i dugogodišnji predsjed­nik.

Ljudevit Rossi bio je dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, poznati istraživač hrv. tlore i cijenjeni učenjak i u inozem­nom naučnom svijetu. Neke tadašnje novootkrivene vrste biljaka nazvane su njegovim imenom.

0 njegovim djelima pisali su mnogi tadašnji uglednici i prirodo­slovci. Koliko je bio cijenjen po­kazuju, posebice, napisi u povodu njegova 80. rođendana, kada su o njegovu životu i radu pisali tada svi značajniji listovi i časopisi (Ivan Esih, Ivo Horvat, Stjepan Horvatič, Fran Kušan, Ivo Pevalck, Antun Pichler, Vouk Vale i dr.)

Umro je 4. srpnja 1932. g. u Kar­lovcu. Kao domobranski major ispraćen je sa svim vojnim počastima. U ime JAZU, Botaničkog zavoda Sveučilišta u Zagrebu i Prirodoslov­nog društva, s pokojnikom se vrlo ganutljivim i značajnijim govorom oprostio tajnik JAZU prof. dr. Vale Vouk istaknuvši njegove vrline i ve­like zasluge za znanstvena istraživanja hrv. flore čije će djelo, posebice spomenuta velika zbirka bi­ljaka, biti temelj studija budućim ge­neracijama florista.

U ime Hrvatskoga planinarskoga društva s pokojnikom se oprostio predsjednik Društva dr. Josip Pasarić dirljivim govorom o pokojniku kao velikom i istinskome ljubitelju priro­de, o njegovu radu na području flc">ri-stike i o njegovu velikom doprinosu hrvatskom planinarstvu.

Mnogi su objavili vijest o smrti, uz napise o životu i djelu (kako ga naziva dr. Ivan Esih) nestora hrva­tskih botaničara.

1 danas u povodu 150. obljetnice rođenja Ljudevita Rossija, a uskoro i 70. obljetnice njegove smrti, njegov život i djelo ostaju uzor budućim ge­neracijama. Njegovo ime ostat će ne­zaboravno, a »1 lerbarium Ooaticum Rossianum« nezaobilazno djelo mnogim prirodoslovcima i znanstve­nicima u proučavanju hrv. flore, a posebice Velebita.

Rossijeva koliba i Rossijev kuk trajno će pod.sječati planinare, priro­doslovce i ostale ljubitelje prirode na ime velikog čovjeka čiji su ideali, požrtvovna ljubav u službi svoga na­roda i domovine, te plemenita težnja za znanjem ostavili neizbrisiv trag.

•^tf. mr. Mladen Strižak

RASPRAVA NA TEMU RESTRUKTURIRANJA PODUZEĆA

ŠUMARSKO DRUŠTVO DELNICE

Valorizirati i druge vrijednosti šume Skorašnjim ulaskom I Irvatske

u europske asocijacije, te u WTO, doei će i do promjena u organizi-lanosti Javnoga poduzeća »Hrva­tske šume« p.o. Zagreb. S obzirom na problematiku i na sve ono što će sa sobom donijeti restrukturi­ranje Poduzeća, i sama šumarska struka uključila se aktivno u tu problematiku i dala svoja viđenja oko najavljenih promjena u hrva­tskome šumarstvu.

HŠD Šumarsko društvo Del­nice na tu temu organiziralo je sre­dinom lipnja stručnu tribinu, a po okončanoj raspravi donijelo i odgovarajuće zaključke.

Uglavnom dclnički šumari za­lažu se za sljedeće:

- za jedinstveno šumsko go­spodarsko područje i jedinstveno Poduzeće gdje će se voditi jcdin-st\ena šumarska politika i poslovi od zajedničkoga interesa za šumar­stvo I Irvatske,

- u novom Zakonu o šumama treba naglasiti posebnosti područja (piebor, jednodobne šume, krš),

- visinu sredstava za biološku repiodukciju određivati prema propisima Osnove gospodarenja i cijene rada i materijala na tržištu, a ne kao do sada u postotku,

- provesti decentralizaciju na način da se što više poslova, ovlaštenja i odgovornosti prenese na Uprave šuma i šumarije, što će

svakako pridonijeti povećanju mo­tiviranosti zaposlenih i racionaliza­ciji poslovanja. Direkcija šuma tre­ba koordinirati poslove od zajedničkoga interesa, te predsta­vljati Poduzeće na državnoj i međunarodnoj razini.

- Zakon o šumama uskladiti sa Zakonom o zaštiti prirode. Pro­stornom uređenju i graditeljstvu. Zakonom o vodama, a time riješiti neopravdano zaštićivanje šuma i šumskih zemljišta od šumara, koji su ih i do sada uspješno šddli i čuvali.

- osim prodaje drvnih sorti-mcnata koji su za sada i jedini prihod od kojega živi hrvatsko šumarstvo, u budućnosti treba prići i valorizaciji drugih vrijedno­sti koje šuma pruža - opće korisne funkcije šuma, korištenje spored­nih šumskih proizvoda, turizam i dr.

- licenciranjcm radova u šu­marstvu omogućilo bi se zapoš­ljavanje novih šumarskih struč­njaka i kvalitetnije izvođenje rado­va.

V. P.

UPRAVNI ODBOR HRVATSKIH SUMA

Prihvaćen rebalans plana

Upravni odbor Hrvatskih šuma na svojoj je drugoj sjednici, 30. lipnja, prihvatio rebalans Plana poslovanja Hrvatskih šuma po kome se na kraju godine očekuje dobit od 7,8 milijuna kuna (umjesto ranije planiranih 10 milijuna). Donijeta je također odluka o povećanju cijena drvnih sorti-menata za 5 posto (umjesto traženih 6 posto) s kojom se mora usaglasiti i Ministarstvo gospodar­

stva. Na prijedlog direktora Hrvatskih šuma pro­dužen je mandat upraviteljima uprava šuma Ko­privnica i Nova Gradiška, ing. Anti Stankoviću i ing. Mladenu Sertiću.

Upravni odbor raspravljao je i prihvatio i izmjene nekih akata poduzeća, Pravilnika o siste­matizaciji. Pravilnika o ugostiteljskim uslugama, Pravilnika o informiranju i još nekih, (m)

Časopis Hrvatske šume / 27

UPRAVA ŠUMA DELNICE

Primljena 32 pripravnika šumarstvo kao značajna go­

spodarska grana u našoj zemlji oduvijek je vodilo računa da se uz dobre poslovne rezultate pobrine za one koji će ih moći i najbolje ostvarivati, a to su kvalitetni i stručni kadrovi.

Tijekom godina, zahvaljujući planskome pristupu toj problema­tici I izdvajanjem određenih finan­cijskih sredstava u te svrhe, posti­gnuti su na planu obrazovanja ka­drova dobri rezultati s kojima možemo biti zadovoljni, kako na razini Poduzeća tako i u Upravi šuma Delnice.

Uz osposobljavanje, usavrša­vanje i prekvalifikaciju zaposlenika Poduzeća kao što su šumski radni­ci sjekači, te uz poslijediplomsko specijalističko i znanstveno obra­zovanje, velika pozornost u Podu­zeću usmjerena je i prema inladem naraštaju, budućim kadrovima, kojima se dodjeljuju stipendije, a to su učenici i studenti.

Osnovom članka 59. Pravil­nika o obrazovanju na razini Poduzeća, a sukladno Zakonu o radu i Pravilniku o radu, obavljaju se po određenim programima i osposobljavanja za pripravnike. U okviru toga Programa posebna po­zornost pridaje se programima pripravničkoga staža za diplomira­ne inženjere šumarstva i šumarske tehničare.

U ovoj godini na osnovi snim­ljenih potreba, a u svrhu osposo­bljavanja pripravnika, u Direkciji i po upravama šuma, mogu se s pri­pravnicima sklapati ugovori o radu na određeno vrijeme. Broj priprav­nika s kojima se može sklopiti takav ugovor, može biti do 10 po­

sto od broja zaposlenika istoga zvanja i stručne spreme u Upravi šuma, odnosno Direkciji.

U Upravi šuma Delnice, uz uvažavanje navedenih kriterija, u OVOJ su godini zaposlena na određeno vrijeme 32 pripravnika.

U posljednjih nekoliko godina to je najveći broj pripravnika prim­ljenih na određeno vrijeme, ističe prof Božica Stanković stručni sura­dnik za obrazovanje kadrova.

Osim šumarskih inženjera i šumarskih tehničara u radni odnos primljeni su i pripravnici drugih struka, kao što su diplomirani pra­vnici, diplomirani ekonomisti, ge­odetski tehničari, ekonomski tehničari, informatičari...

Svi pripravnici zasnovali su ra­dni odnos sa 1. ožujkom 2000. g., a u radnom odnosu ostat će ovisno o stupnju završenog obrazovanja tijekom školovanja. Pripravnici s visokom stručnom spremom ostaju u radnom odnosu na godi­nu dana, s višom stručnom spre­mom devet mjeseci i srednjom šest mjeseci.

Tijekom stažiranja pripravnici­ma će biti određeni mentori (stručne osobe) koji će pratiti njihov rad. Obveza je zaposlenika na pripravničkom stažu da redovi­to popunjavaju dnevnike rada u koje upisuju tijek i sadržaj stažiranja. Po okončanju priprav­ničkog stažiranja, obveza je uglav­nom pripravnika sa završenom sre­dnjom šuinarskom školom i šumarskim fakultetom da pristupe provjeri stečenoga znanja na stručnom ispitu. Za pripravnike ostalih struka to nije obvezno. Eto, i na taj način šumarstvo kao djelat­nost pokazuje razumijevanje za

zapošljavanje mlađih kadrova. Ovakvi primjeri su za svaku pohvalu, jer budući da samo u Gorskome kotaru radi vrlo mali broj poduzeća, a broj zaposlenih se iz dana u dan smanjuje, ovaj je pri­mjer poticaj boljoj budućnosti, za pravo svakoga čovjeka na rad i pra­vo na normalan život.

Takvih primjera zapošljavanja mladih pa makar i na određeno vrijeme, trebalo bi u budućnosti biti i više, uz nadajmo se poboljšanje gospodarske situacije i trajnijega i većeg zapošljavanja na neodređeno vrijeme. V. Pleše

Veliko zanimanje za organizirani odmor na moru

Vrijeme je godišnjih odmora, a na svoj zasluženi odmor kreću i zaposlenici »Hrvatskih šuma«. Kao i prošlih godina i ove će mnogi od njih svoje ljetovanje provesti na moru, u jednome od objekata u vlasništvu Poduzeća.

Sezona godišnjih odmora u našim objektima započela je 20. lipnja, u osam turnusa od po deset dana i potrajat će sve do 8. rujna.

Zaposlenici đelničke Uprave šuma ovogodišnje će ljetovanje najviše provesti u našim objektima, u Malom Lošinju i Njivicama na otoku Krku.

U Malom Lošinju ljetovat će 405 zaposlenika sa članovima svojih obitelji, a u Njivicama 134. Odmaralište u Malom Lošinju raspolaže sa 66 ležajeva, a apartmani u Njivicama imaju petnaestak ležajeva. Osim zaposlenika đelničke Uprave šuma u tim će objek­tima ljetovati i zaposlenici ostalih uprava šuma unutar Poduzeća.

U odmaralištima Poduzeća u Selcima i Driveniku ljetovat će 20 obitelji zaposlenika đelničke uprave šuma, a u apartmanima u Filip Jakovu, Novalji, Dramlju, Dugoj uvali i Barbarigi petnaest obitelji.

I ove godine zaposlenicima Poduzeća omogućena je otplata ljetovanja u osam rata. V. P.

STRUČNO PREGLEDAN ELABORAT PROGRAMA GOSPODARENJA GOSPODARSKOM JEDINICOM »DUBOKA« ŠUMARSKOGA FAKULTETA

Oko 75 ha šuma za znanstvena istraživanja Stručna komisija koju je imenovalo Ministarstvo poljoprivrede i

šumarstva pregledala je izrađeni elaborat Programa gospodarenja za go­spodarsku jedinicu »Duboka« na požeškom području, kojom gospodari zagrebački Šumarski fakultet. Predsjednik tročlane komisije, koja je tijekom tri dana radila u uredu i na terenu, bio je dipl. ing. Stjepan Vuk, a članovi dipl. ing. Ivan Štanfar i mr. Zeljko Najvirt. U ime Šumarskoga fakulteta nazočni su bili dr. Jure Čavlović, sastavljač Pro­grama gospodarenja, mr. Mario Bož ić , suradnik na izradi Programa, prof. dr. Nikola Lukić, upravitelj Nastavno-šumskog pokusnog objekta »Duboka« i dipl. ing. Zeljko Galić, zamjenik upravitelja ovoga objekta.

Treba istaknuti kako je važnost staromu Programu gospodarenja istekla 31. prosinca 1997. godine, a obnovljeni program izradio je Šumar­ski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Površina gospodarske jedinice »Dubo­ka« iznosi 754,54 ha, a takva je bila i 1987. godine. Na obraslo zemljište otpada 735,10 ha, a ostalo je neobraslo i neplodno zemljište. Tijekom dosadašnjega važenja, njega je podmlatka, u sklopu jednostavne biološke reprodukcije, izvršena s 13,1 posto, a razlog podbačaja su Domovinski rat i problemi s radnom snagom. Njega mladika izvršena je sa 62,7 posto, čišćenje guštika s 51,3 posto, dok radovi u sklopu proširene biološke re­produkcije nisu bili propisani. Zbog Domovinskog rata nisu izvršeni ni planirani etati glavnoga i prethodnoga prihoda. Glavni prihod obavljen je po površini sa 13.1 posto (7,48 ha) a prethodni sa 93% (402,46 ha). Po drvnoj masi glavni prihod izvršenje sa 27,8 posto (5702 m ' ) , a prethodni sa 84,9 posto (11.293 m' ) . Na području gospodarske jedinice »Duboka« izdvojeno je 30 odjela i 80 odsjeka, a zadržano je dosadašnje obrojčavanje.

Na ovom prostoru nalazi se 649,13 ha gospodarskih, 74,56 ha šuma po­sebne namjene (za znanstvena istraživanja) i 11,41 ha zaštitnih šuma. Ukupna drvna zaliha iznosi 148.957 m-' na površini 735,10 ha, a godišnji tekući prirast je 6204 m ' ili 8,41 m'/ha. Buduće se gospodarenje temelji na očuvanju stabilnosti ekosustava uz potrajno gospodarenje, zadovolja­vanje općekorisnih funkcija šuma i povećanje produkcije najveće kakvoće i vrijednosti.

Etat glavnoga prihoda iznosi 11,5 posto drvne zalihe, odnosno 27,6 posto desetogodišnjega tečajnog prirasta, a etat proreda 13,9 posto drvne zalihe proređnih sastojina ili 32 posto desetogodišnjega tečajnog prirasta. U sljedećih deset godina, u okviru šumskouzgojnih radova na jednostav­noj biološkoj reprodukciji, pripremni radovi na obnovi sastojine planirani su na 26,56 ha, a sjetva i sadnja na 0,53 ha. Na njezi sastojina radit će se 51,37 ha pod zastorom stare sastojine, njega podmlatka na 51,37 ha, njega mladika na 34,55 ha, te čišćenje koljika na 89,61 ha. Radovi na proširenoj biološkoj reprodukciji nisu propisani ni ovim Programom gospodarenja.

Otvorenost šuma na području g. j . »Duboka« iznosi 10 km na 1000 ha, a tijekom sljedećih deset godina planira se izgraditi 2,5 km novih cesta. Usklađenost ovog elaborata, kojemu je rok važnosti od prvoga siječnja 1999. do 31. prosinca 2008. godine, s Prostornim planom Županije, nije moguća budući daje Prostorni plan još u izradi. Komisija je utvrdila daje izrađeni elaborat u skladu s odredbama Zakona o šumama. Pravilnika o uređivanju šuma i odredbama šumskogospodarske osnove područja. Nije imala značajnijih primjedaba te je predložila Ministarstvu da izda sugla­snost za predloženi elaborat. 1 Tomić

28 / Časopis Hrvatske šume

STRUČNI PREGLED UREĐAJNOG ELABORATA ZA GOSPODARSKU JEDINICU »RUSINSKA PLANINA«

Najviše šuma u sklopu Parka prirode »Papuk« Tročlana komisija koju je

odredilo Ministarst\'o poljopri­vrede i šumarstva obavilo je potkraj protekle godine stručni pregled Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu »Pušinska planina«. Navedena jedinica je u sastavu Uprave šuma Našice, a nalazi se na području šumarije Drenovac. Predsjednik komisije bio je dipl ing. Ivica Francetić, a čla­novi mr. Martin Krajina i dipl. ing. Željko Komadina. Odjel za uređivanje šuma Požega, koji je izradio elaborat, predstavljali su mr. Zdjko Najvirt i dipl. ing. Goran Urh, uime Uprave šuma Našice bili su dipl. ing. Vlatko Podnar i mr.

Josip Hlobik, a šumariju Drenovac predstavljao je upravitelj, dipl. ing. Mirko Peček.

Površina gospodarske jedinice »Pušinska planina« iznosi 2952 ha, a valjanost starog uredajnog ela­borata istekla je 31. prosinca 1998. godine. U sklopu dosadašnjega gospodarenja .sječa glavnoga i prethodnog prihoda obavljena je prema propisima elaborata. Redo­

vni glavni prihod izvršen je sto­postotno po površini i 115 posto po masi. Redovni prethodni prihod obavljen je s 59 posto po površini i 60 posto po masi. U ukupnom glavnom prihodu izvanredni prihod sudjelovao je sa 53 posto, a slučajni sa 1,29 posto. Drvna masa s trasa šumskih cesta uvrštena je u glavni izvanredni prihod, a drvna masa izvala u slučajni glavni prihod. U ukup­nom prethodnom prihodu slučajni prihod sudjelovao je od 1989.^1998. godine sa 5,45 posto, u okviru kojega su dominirale bukove i grabove izvale ti kitnjakovi šušci. Dio prethodnoga prihoda nije realiziran zbog nedo­stupnosti terena tijekom Domo­vinskoga rata (zaostale minsko-eksplozivne naprave). U navede­nom razdoblju priprema staništa, pošumljavanje, popunjavanje i njega pomlatka izvršeni su sa 100 posto, njega mladika sa 26,3 po­sto, a čišćenja koljika sa 96,9 po­sto. Šumskouzgojni radovi nisu u

potpunosti izvršeni zbog neraz-mmiranoga terena. Svi uzgojni ra­dovi su u sklopu jednostavne biološke reprodukcije, a proširena biološka nije propisana.

Prema novoj osnovi gospoda­renja, kojoj je rok važenja od 1. siječnja 1999. do 31. prosinca 2008. godine, g. j . »Pušinska pla­nina« razdijeljena je na 61 odjel i 127 odsjeka, a njen veći dio (2414 ha) nalazi se u sastavu novoformi-ranoga Parka prirode »Papuk«. Na gospodarske šume otpada 2693 ha, zaštitne 60,14, a šume poseb­ne namjene (Park-šuma Janko-vac) zastupljene su sa 59 ha. Ukupna sadašnja površina gospo­darske jedinice je 2951,75 ha, a godišnji tekući prirast 26.380 m- ili 9,70 m'/ha. Etat glavnoga prihoda je 2,48 posto od drvne zalihe i 7,48 posto desetogodiš-njega tečajnog prirasta. Etat pro­reda iznosi 10,95 posto zalihe prorcdnih sastojina ili 33,18 posto desetogodišnjeg tečajnoga prira­sta.

Na površinama ove gospodar- ^ ske jedinice tijekom sljedećih de­set godina u okviru jednostavne biološke reprodukcije najviše će se raditi na čišćenju koljika (84 ha), a u sklopu proširene biološke reprodukcije poslovi će najviše biti usmjereni na sanaciju snjego-ioma (II ha), pošumljavanje (II ha) i njegu podmlatka (11 ha)

Otvorenost šuma na tom području je 29,16 km/1000 ha, a tijekom sljedećega razdoblja pla­nira se izgraditi 3 km novih cesta. Elaborat nije usklađen s Prostor­nim županijskim planovima, budući da su oni još u izradi, no usklađivanje će se naknadno pro­vesti. Nakon trodnevnoga posla ti uredu i na terenu Komisija je u cijelosti prihvatila smjernice go­spodarenja Osnovu šumskouz-gojnih radova, Osnovu sječa i Osnovu zaštite šuma te predložila Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da izda suglasnost za navedeni elaborat. I. Tomić

PREGLEDANA OSNOVA GOSPODARENJA ZA GOSPODARSKU JEDINICU »ISTOČNI PSUNJ«

Podbačaj zbog nerazminiranog terena i nevremena Potkraj prošle godine oba­

vljen je stručni pregled Osnove gospodarenja za gospodarsku je­dinicu »Istočni Psunj« koja se na­lazi na području Uprave šuma Požega, a u sastavu je šumarije Požega. Ministarstvo poljoprivre­de i šumarstva odredilo je tročlanu komisiju, koja je radila tijekom tri dana na terenu i ure­du. Na čelu komisije bio je pre­dsjednik, dipl, ing. Krešimir Turk, sa članovima dipl. ing. Marijanom Matićem i dipl. ing. Zvonkom Zemčakom. Požeški Odjel za uređivanje šuma zastupali su mr. Željko Najvirt i dipl. ing. Velibor Vujić, a šumariju Požega upravi­telj, dipl. ing. Ivica Fliszar.

Stari uređajni elaborat važio je do 31. prosinca 1999., a obnovili su ga požeški taksatori. Površina gospodarske jedinice »Istočni Psunj« iznosi 2801,54 ha, a ona je u 2000. smanjena u odnosu na 1990. godinu za 13 ha. U razdo­blju važenja starog ure(}ajnog ela­borata glavni redovni prihod po površini je izvršen sa 44 posto, a po masi s 12 posto. U potpunosti

je izvršen samo u odsjecima 26 a i 35 f. U pojedinim odsjecima gla­vni izvanredni prihod morao se izvršiti zbog vjetroizvala, a glavni slučajni prihod obavljen je u šest odsjeka. Prethodni prihod izvršen je po površini s 29 posto, a po masi s 38 posto. U strukturi prethodnoga prihoda slučajni prihod sudjeluje sa 7 posto, a u slučajnom prihodu najzastu-pljenije su bukove izvale i prijelo­mi (70 %) te šušci pitomoga ke­stena (29%). Razlog pojedinih podbačaja su brojne prirodne ne­pogode, posljedica kojih su vjetroizvale i snjegolomi, te nedo­stupnost terena zbog zaostalih mina iz Domovinskoga rata. Zbog istih razloga nisu u potpu­nosti obavljeni ni šumskouzgojni radovi na jednostavnoj i proširenoj biološkoj reprodukciji.

U okviru jednostavne biolo­ške reprodukcije plan pripreme staništa izvršen je sa 69 posto, čišćenje koljika sa 33 posto, njega mladika sa samo 9 posto itd. Na proširenoj reprodukciji priprema staništa i njega nrladika obavljeni

su sa tek 8 posto. Već u početku važenja staroga elaborata na tom području dolazi tijekom Domo­vinskog rata do postavljanja prvih barikada i ratnih sukoba pa je dio ove gospodarske jedinice ujedno i prva linija bojišta. U prosincu 1991. oslobođen je cijeli prostor »Istočnoga Psunja«, no ostao je i dalje miniran i uglavnom radno nedostupan. Premda je 1995. go­dine dio ovoga prostora razmini-ran (733 ha), do današnjih dana stanje se nije promijenilo.

Gospodarska jedinica »Istočni Psunj« razdijeljena je na 62 odjela i 255 odsjeka, na gospodarske šume otpada 2501,38 ha, na šume posebne namjene 22,87 ha, a na zaštitne šume 54,55 ha. Godišnji tekući prirast iznosi 17.489 m-* ili 6,78 mVha. U sljedećih deset go­dina ukupni etat iznosi 77104 m^, na površini 2205,75 ha. Etat glav­noga prihoda je 5,92% od drvne zalihe, odnosno 18,16% deseto­godišnjeg tečajnog prirasta. Etat prorede iznosi 8,45% od drvne zalihe prorednih sastojina, odno­sno 25,93% desetogodišnjeg tečaj­noga prirasta. U sljedećih deset

godina na pripremi staništa u sklopu jednostavne biološke re­produkcije radit će se na 117 ha, popunjavanje na 27 ha, sadnja i sjetva biljaka na 16 ha, njega po­dmlatka na 122 ha, a čišćenje koljika na 119 ha. U okviru proširene biološke reprodukcije na 50 ha radit će se čišćenje od korova, pošumljavanje i njega pomlatka, a rekonstrukcija i kon­verzija na oko 10 ha.

Otvorenost šuma je 15 km/ 1000 ha, a u sljedećih deset godi­na planira se izgraditi 13,2 km novih cesta te provesti sanacija postojeće ceste Mijaći-59 odjel, u dužini 2,35 km. Budući daje Pro­storni plan još u izradi, uskla­đenost uredajnoga elaborata s ovim planom za sada nije mo­guća. Valjanost novog uredajnog elaborata je od 1. siječnja 2000. do 31. prosinca 2009. godine. Struč­na komisija, nakon terenskoga i uredskoga posla, prihvatila je novu Osnovu gospodarenja te predložila Ministarstvu poljopri­vrede i šumarstva da izda sugla-stiost za njeno usvajanje. I. Tomić

Časopis Hrvatske šume/ 29

UPRAVA SUMA SENJ

Pregledan uređajni elaborat za g. j . »Miškovica« Stručna konnsija koju je ime­

novalo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva obavila je potkraj prve dekade lipnja u uredu i na terenu trodnevni pregled urcđajnog ela­borata za gospodarsku jedinicu »Miškovica« koja je u sastavu šumarije Krasno, odnosno Uprave šuma Senj. Predsjednik konnsije bio je dipl. ing. Ivica Francetić, a članovi dipl. ing. Milan Butko-vić i dipl. ing. Mate Šaban. U ime Uprave šuma Senj radu komi­sije b io jc nazočan upravitelj, dipl. ing. Jurica Tomljanović , a senj­ske taksatore zastupali su dipl. ing. Anton Pećanić i dipl. ing. Dal ibor Tomljanović . Požeški Odjel za uređivanje šuma zastupali su mr. se. Željko Najvirt i dipl. ing. Goran Urh, a innie šumarije Krasno bio je nazočan upravitelj, dipl. ing. Mile Tomljanović .

Tijekom dosadašnjega gospo­darenja u proteklom desetogodiš-njem polurazdoblju površina pro­pisana za sječu iznosila je 1766,33 ha, a etat je realiziran na površini 1463,01 ha ili s 82,8 posto.

Gledajući na izvršenje po drvnoj masi, etat je obavljen sa 88,4 posto. Ako se osvrnemo na stanje površina g. j . »Miškovica« u po­sljednjih četrdeset godina, povr­šina se smanjila za 0,80 ha, no tre­ba napomenuti da se površina obraslog i neplodnoga zemljišta povećala, dok je površina ncobra-slog proizvodnog i neobraslog ne­proizvodnog zemljišta smanjena. Trenutačno stanje ukupne povr­šine j e 2421,45 ha.

Uspoređujući zastupljenost pojedinih vrsta drveća, u dr\aioj zalihi najzastupljenija je bukva (79%), a s manjim postocima su­djeluju javor gluhać, jela, crni bor i dr. Ukupna drvna zaliha iznosi 551.449 n i ' na 2114 ha ili 261 m ' / ha. Najveća zastupljenost drvne mase je u trećem dobnom razredu (96,5%), a najmanja u drugom dobnom razredu (3,5 %).

Buduće gospodarenje temeljit će se na očuvanju stabilnosti eko­sustava i osiguranju potrajnosti prihoda, uz uvažavanje posredne funkcije šuma i njihove namjene.

Članovi KUP-a na tradicionalnom izletu

Peti put za redom, članovi dojučerašnje Kase tizajamne pomoći Remetinec, a sada već K U P pri HSS Uprave šuma Za­greb, imaju običaj održavanja godišnje skupštine svaki puta na drugom mjestu pa se već može govoriti i o nekoj tradiciji. Poslije Plitvičkih jezera, Brijuna, Slapova Krke za mjesto održavanja ovogodišnje skupštine izabran j e Lovran. Kako je svaki puta cilj i upoznavanje Lijepe naše, na putu su se zadržali i u Opatiji, jedan dan bili su i na Sajmu Agrimar u Trstu, da bi zadnju večer proveli u Delnicama u našem Lovačkom domu.

Na Sajmu poljoprivrede, marikulturc, flore i šumarstva, čla­novi KUP zagrebačke uprave šuma, bili su ugodno iznenađeni ugledavši i št,and »1 Irvatskih šimia«. (S. I.)

U okviru jednostavne biološke re­produkcije pripremni radovi na obnovi sastojina obuhvatit će 228 ha, a na istoj površini bit će oba­vljena sjetva sjemena pod stare sa­stojine. C'išćenje koljika planirano je na 87 ha, a njega mladika na 29 ha. Proširena reprodukcija planira­na je na tek 6,32 ha (njega orezi-vanjem grana). U sljedećih deset godina etat je planiran sa 59.141 m ' na površini 1941 ha odnosno na 100 posto gospodarskih šuma. Predloženi etat iznosi 64 posto pri-ra.sta, a intenzitet sječe j e 11,25 posto drvne zalihe.

Ukupna otvorenost šuma ove gospodarske jedinice iznosi 21 km/ 1000 ha, a u sljedećoj ophodnjici

planira se izgraditi 11,5 km šumskih cesta, nakon čega će otvo­renost iznositi 26,5 km/1000 ha. Poslije pregleda elaborata i obi­laska terena komisija je prihvatila predloženi propis šumskouzgojnih radova, etata i zaštite šuma za Osnovu gospodarenja gospodar­skom jedinicom »Miškovica«, Godišnji plan gospodarenja za 2000. godinu je donesen i odobren te čini propis za prvu godinu važenja predmetne osnove. Stručna komisija predložila je Mi­nistarstvu poljoprivrede i šumar­stva da izda suglasnost za navedeni uređajni elaborat, kojemu je važnost od 1. siječnja 2000. do 31. prosinca 2009. godine. I. Tomić

KATALOG SADNOGA MATERIJALA RASADNIKA »HAJDEROVAC«

Uvod u cjelovitu publikaciju Za nedavnu izložbu »Flora art«

u Zagrebu, Informatički odjel Uprave šuma Požega pripremio je Katalog sadnoga materijala šumsko-hortikulturnog rasadnika »Hajderovac« kod Kutjcva, autora dipl. ing. Tomislava Benčića, revirnika rasadnika, i dipl. ing. Dražena Dumančića , rukovodi­telja požeških informatičara. Na stranicatria kataloga nalaze se 52 kvalitetne fotografije u boji ukra­snoga drveća i grmlja, uz sažet opis dendrološko-ckoloških i uzgojnih značajki pojedinih vrsta i kuhivara, kojima su navedeni latinski i hrvatski nazivi. Svaka fotografija ističe se izražajnošću boja, oblika i znakovitog detalja te daje temeljnu vizuelnu informaciju o dotičnoj biljci. Korisnici kataloga, medu ostalim, mogu dobiti informacije o visini, habitusu, boji lista, cvijeta i ploda, vremenu cvjetanja, dozri­jevanju ploda, ali i o vrsti i vlažno­sti tla, temperaturnoj amplitudi, svjetlosti i sjeni, otpornosti biljke na zagađenost tla i zraka te mjestu i načinu sadnje, odnosno načinu održavanja i zaštite.

Autori ističu kako je ovim ra­dom učinjen pokušaj da se valori­zira dugogodišnji rad požeških šumarskih djelatnika u rasadni-čarskoj proizvodnji te da se vizual­no prikažu ukrasne biljke, koje se trenutačno nalaze u jednome od većih rasadnika »Hrvatskih šuma«. Rasadnik djeluje u sklopu požeške Uprave šuma (šumarija Kutjcvo)

te ima dugogodišnju tradiciju i iskustvo u proizvodnji šumskoga sadnog materijala te ukrasnoga drveća i grmlja. Od postojanja ra­sadnika njegovo stručno osoblje prati razvoj najnovijih tehnika i tehnologija rasadničarskc proizvo­dnje, a u suradnji sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu i jastrebar-skim Šumarskim institutom oba­vljaju se stručna i znanstvena istraživanja u okviru odabiranja, reprodukcije, proizvodnje i zaštite sadnoga materijala za potrebe ope­rativnog i urbanoga šumarstva. Za različite ukuse tržišta, u »Hajdero-vcu« se u hortikulturne svrhe, za potrebe parkiranja i ozelenjavanja, osigurava u matičnjaku drveća i grmlja vlastiti sadni materijal za reprodukciju i umnažanje oko 450 hortikulturnih vrsta i kultivara. Treba istaknuti kako matičnjak po svome sadržaju i izgledu postupno prerasta u vrijedan pozornosti ar-borctuiri, u kojemu se nalaze poje­dini kultivari, primjerice, »Picea pungens Kutjcvo«, razvijeni samo u »Hajderovcu«.

Autori naglašavaju kako je ovim radom pripremljen put za izradu kompletnoga kataloga sad­nog materijala za cijelo područje »Hrvatskih šuma«, što je bila njihova davna želja. Potrebno j e napomenuti da je tiskani katalog samo manji dio cjelovitog kataloga rasadnika »Hajderovac«, a koji će izaći potkraj ove godine. (1. T.)

30 / Časopis Hrvatske šume

UPRAVA SUMA DELNICE

Izvršen stručni pregled elaborata zag.j. »Cetin« Sredinom lipnja na području

Uprave šuma Delnice, šumarija Vrbovsko izvršen je stručni pre­gled elaborata Osnove gospoda­renja za g. j . »Cetin«. Posao je oba­vila Komisija imenovana od strane Ministarstva poljoprivrede i šu­marstva.

U sastavu: Krešimir Turk dipl. ing. predsjedmk, te članovi Slavica De lač dipl. ing. i Z v o n k o Z e m č a k dipl. ing. Od strane Odjela za uređivanje šuma Delnice radu Komisije bili su nazočni; mr. Boris Pleše dipl. ing. i Damir Trnski dipl. ing., a od strane šumarije Vrbovsko Mladen Vinski dipl. ing. i D r a ž e n Kalčić dipl. ing.

Kako je valjanost stare osnove gospodarenja istekla krajem mjese­ca prosinca 1999. g., potrebno je bilo pristupiti redovnoj reviziji osnove gospodarenja, a koju je

izradio dcinički Odjel za uređi­vanje šuma.

Ukupna površina g. j . »Cetin« iznosi 1591,92 ha, ukupno ima 42 odjela sa pripadajućim odsjecima, a prosječna površina odjela iznosi 38 ha. Površina najmanjeg odjela iz­nosi 11 ha, a najvećeg 88 ha.

Šume ove gospodarske jedini­ce su prema svojoj namjeni po­dijeljene na gospodarske i zaštitne, s time da je površina gospodarskih šuma 1437,94 ha. Drvna zaliha iz­nosi 351.505 m ' ili 231 m'/ha, a prirast 8.544 m^ ih 5,61 m'/ha.

Cilj budućeg gospodarenja je očuvanje stabilnosti ekosustava te osiguranje potrajnosti prihoda uz povećanje kakvoće i količine drvne mase, a uvažavajući posebnu funk­ciju šuma i njihovu namjenu.

Osnovom su propisani i šum-skouzgojni radovi u jednostavnoj biološkoj reprodukciji na ukupno

258,92 ha i u proširenoj biološkoj reprodukciji na 25,00 ha. Etat po Osnovi propisan je na površini od 1381,52 ha i iznosi 70,500 m ' , od čega 11.400 m ' crnogorice i 59.100 bjelogorice. Po obavljenom poslu u uredu i na terenu Komisija je

predložila Ministarstvu poljopri­vrede i šumarstva da izda sugla­snost na predloženi elaborat redo­vne revizije Osnove gospodarenja za g. j . »Cetin« s važnošću od 1. siječnja 2{)0(). g. do 31. prosinca 2009. g. ^ V. P.

IZ DELNICKOG ODJELA ZA UREĐIVANJE SUMA

Nedostatak terenskih vozila Dcinički odjel za uređivanje

šuma za prošlu godinu plan je izvršio 100 posto, pripremne rado­ve na (20502 ha), terenske radove (20502 ha) i završne radove (7535

ha). Ovi podaci odnose se na izvršenja u državnim šumama, dok su u privatnim šumama izvršenja 2461 ha, a odnose se na dvije go­spodarske jedinice »Hrcijin« šuma-

Radna jedinica prijevoza u Glini Prijevoz i mehanizacija d.o.o. Kutina, koji bi trebao pokrivati

izvlačenje i prijevoz drvnih sortimcnata na području Uprave šuma Sisak ne stigne sve napraviti. Kako lokalnih poduzetnika koji bi preuzeli posao nema dovoljno, a neki nisu kvalitetni ili, pak, ucjenjuju, mislimo da bi osnivanjem radne jedinice prijevoza u Šumariji Glina riješili problem, obrazlaže odluku o osnivanju nove radne jedinice upravitelj sisačke Uprave šuma dipl. ing. Z v o n k o Rožić .

Takva odluka temelji se na činjenici kako je u Glini takva ra­dna jedinica i ranije postojala i imala 27 kamiona. O tome svjedoči 1 natpis na lokotom zaključanim vratima na ulazu u dvorište nekadašnjega Transporta i mehanizacije gdje se nalazi velika mehanička radionica s upravnom zgradom. Tijekom Domovin­skog rata ona je oštećena, ali ne toliko da se ne može popraviti i osposobiti za rad. (m)

rije Rijeka i »Dobra« šumarije •Skrad. ^

Za redovne revizije osnova go­spodarenja te programa izvršeni su pripremni i terenski radovi za go­spodarske jedinice: »Litt)rič«, »Brloško«, »Crni lug«, »Milanov vrh«, »Miletka«, »Cetin«, »Carapine drage«, »Potočine-Crna kosa« i »I Ircljiu«.

Po komisiji Ministarstva ispita­ne su redovne revizije za gospo­darske jedinice: »Bjelolasica«, »Kri-žići-Kalčićev vrh«, »Lisina Vršak«, »Smolčić uvala«, »Litorić«, »Pod-planina«, »Oštrovica« i »Dobra«.

Ispitani su i godišnji planovi gospodarenja za 2000. g. za gospii-darske jedinice: »Litorić«, »Brlo­ško«, »Crni lug«, »Milanov vrh«, »Miletka«, »Cetin«, »Carapine dra­ge«, »Potočine-Crna kosa« i »Hreljin«.

Za potrebe izrade šumsko-go-spodarske Osnove područja izvr­šen je unos izvršenih sječa, šumsko-uzgojnih radova i radova zaštite šuma, za državne i privatne šume, po odjelima za 1998. g.

Od geodetskih poslova oba­vljena je rcambulacija međa u dužini od 24,45 b n na području šumarija Delnice, Mrkopalj, Fužine, Prezid, Ravna gora. Rijeka, Klana, Vrbovsko i Gomirje. Isto tako vađeni su podaci iz katastra i gruntovnice za razne potrebe Uprave šuma Delnice, obavljene izrade karata u raznim mjerilima, kopiranja karata, sređivanje imo­vinsko pravnih poslova za pojedine gospodarske jedinice...

Zahvaljujući stručnim ljudima zaposlenima u delničkom Odjelu za uređivanje, svi ti poslovi oba­vljeni su kvalitetno i na vrijeme. U Odjelu za uređivanje šuma tre­nutačno radi sedam šimiarskih inženjera, osam šumarskih tehni­čara, jedan geodetski inženjer i dva geodetska tehničara...

Nažalost, i dalje najveći je pro­blem ovoga Odjela, nedostatak službenih vozila. Postojeća vozila, njih pet, često su u kvaru, pa nam i to onemogućava svakodnevno normalno obavljanje poslova i od­lazak na teren, ističe rukovoditelj Odjela mr. Boris Pleše dipl. ing. Jedino rješenje u postojećoj situa­ciji bila bi obnova voznoga parka, što, nažalost, zbog trenutačnog fi­nancijskog stanja u Upravi šuma Delnice, neće biti moguće realizi­rati.

Planovi u 2000. planom za 2000. predviđeno je

izvršenje kroz redovne revizije osnova gospodarenja za gospodar­ske jedinice: »Brloško«, »Crni lug«, »Milanov vrh«, »Miletka«, »Cetin«, »Carapine drage«, »Potočine-Crna kosa«, »Ravna gora«, »Delnice«, »Goranska dobra« i »Umoli«. U planu su i pripremi radovi na 9371 ha, terenski na 9371 ha, te završni radovi na 16815 ha.

Planira se i izrada programa privatnih šuma na 4497 ha i to za gospodarske jedinice »Hreljin« i »Podplanina-Klana« šumarije Rijeka i Klana. V. P.

Časopis Hrvatske šume / 31

IZ RADA PLANINARSKOG DRUŠTVA

Na prvom našem planinarskom pohodu y

y> s> •f'i

u devetodnevnom planinarskom pohodu ^r naši članovi uspješno osvojili najviši vrh

Korzike Monte Cinto - 2710 m i Sardinije Punta la Marmora 1834 m.

Barjak »Hrvatskih šuma« na vrhu Korzike

O sječki ogranak našega Planinarskog društva »Šumar« bio je usp­ješni organizator dcvctodnevnog pohoda na Korziku i Sardini­ju u drugoj polovici lipnja ove godine. Našim članovima pridružile

su se i grupe planinara iz nekoliko slavonskih planinarskih društava iz Našica, Požege, Orahovicc, Pleternice i Osijeka, te manja grupa iz Zagre­ba.

Pohod na planinske vrhunce vulkanske Korzike i mnogo blaže plani­ne Sardinije organiziran je autobusom, pa se na tom putu ujedno nakra­tko obišlo i poznata turistička mjesta u Italiji - od Piše, Livorna, Firence do Bastije, Ajaccia i Sassaria na Korzici.

Od planinarskih pothvata svakako je vrlo zahtjevan uspon na najviši vrh Korzike, Monte Cinto visok 2. 710 metara, za čiji je uspon i silazak bilo potrebno više od 13 sati napornoga hoda po vrhu zanimljivim i je­dinstvenim vulkanskim stijenama.

Na Sardiniji je savladan nešto niži vrh Punta la Marmora, visok 1834 m u planinskom masivu Gennargentu, odakle se pružao krasan pogled na obje morske strane Sardinije.

Osim planinarenja, naši članovi su obišli i dva nacionalna parka na Korzici i jedan na Sardiniji. (Z.L.)

mi l^mmi:r:jkfi

N a posljednji izlet prije godišnjih odmora, grupa planinara iz Zagreba, Osijeka, Bjelo­vara, Ogulina i Splita, njih petnaestak,

uspješno je početkom srpnja obišlo vrlo Hjepe i jedinstvene Samarske stijene u Gorskome kotaru i drugi dan uspon na Bjelolasicu 1534 m.

Organizatori toga vrlo uspjelog izleta na Sa­marske stijene bili su članovi našega Ogulinskog ogranka, Jasminka i Marinko. Ovim putem poseb­no se zahvaljujemo i upravitelju Šumarije Drežni-ca i svima koji su nam omogućili smještaj u vrlo ugodnom objektu i iznenadili nas s večerom.

Kako je naš običaj da se na svakom osvojenom vrhu slikamo s barjakom »Hrvatskih šuma« to smo učinili i ovoga puta na Bjelolasici, najvišem vrhu Gorskoga kotara. (Z.L.)

32 / Časopis Hrvatske šume

STRANICA NAŠIH ČITATELJA / U ŠUMARSKOM MILJEU

)

D anašnji izbor us­pješnih fotogra­fija naših čitate­

lja ponovno je zastao na radovima mladoga inženjera Krunoslava Aračija iz Koprivnice. Tema ove stranice da­nas je voda - Rastoke o kojima ne treba ništa reći. Dovoljno govore same fotografije.

Urednik