hrvatske Šume 76 - 4/2003 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/076.pdf · {uma, odr‘anom...

Naslovna stranica:Tetrijeb gluhan_ Damir Prokopovi}

Zadnja stranica:

Pasji zub_ Goran Cajzek

Mjese~nik »Hrvatske {ume«Izdava~: »Hrvatske {ume«d.o.o. Zagreb

Direktor: @eljko Ledinski

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. Lon~ari},Miroslav Mrkobrad, VesnaPle{e i Ivica Tomi}

Ure|iva~ki odbor:predsjednik Branko Me{tri},Ivan Hodi},Mladen Slunjski, HerbertKrauthaker, ^edomirKri‘mani}, Ladislav Jursik,@eljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovi}a 2,Zagreb,tel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101e-mail: [email protected]

Uredni{tvo se ne morauvijek slagati s mi{ljenjimaautora teksta.

Oblikovanje, priprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4

Naklada: 6200

CJENIKOGLASNOGPROSTORAjedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota(1/1) 5.400 kn;1/2 stranice 2.700 kn;1/3 stranice 1.800 kn;zadnja stranica 7.200 kn(tu stranicu nije mogu}e dijeliti).

U tu cijenu nije ura~unat PDVkoji pla}a ogla{ava~.

Broj 76 • travanj 2003. HRVATSKE [UME 1

u ovom brojuTRAVANJ

2.–3. EKOLOGIJA

Jela i dalje na{anajugro‘enija vrsta

4.–5. ZA[TITA PRIRODE

Tko }e odgovarati zaposljedice

9.–11. [UMSKO GRA\EVINARSTVO

Da je bilo cesta, bilo bi lak{e spo‘arima

13. PRIRODA

U Velikom Pa‘utu nekih je vrstadivlja~i previ{e

16.–17. [UMARIJA VINKOVCI

Od imovne op}ine domoderne {umarije

18.–19. BLAGDANI U HRVATSKOJ

[to i koliko slavimo

20.–21. NEPOZNATA PRIRODA

Proljetna ~arolija na Dilj gori

24.–26. HRVATSKA ETNO BA[TINA

Slikarstvo je strast a skupljanjeetnoba{tine ljubav, koje sepro‘imaju

28.–29. [UMARIJA OTO^AC

Tre}ina povr{ine jo{ uvijek minirana,50 posto etata nedostupno

30.–31. [UMARSTVO BOSNE

I u bosanskom {umarstvu promjenesu pred vratima

32.–33. LOVI[TA

Uz lopatara i srnu unijeti i muflona

34. HRVATSKA FAUNA

Tetrijeb gluhan

37. SKIJANJE

Nikad bolji!

40. LJUDI I PLANINE

Papu~ki jaglaci

Zaposlenici u Hrvatskim {uma-ma i ove }e godine, krajem svi-bnja, kao i mnoge druge djelatno-sti (uprava, pravosu|e, zdravstvo,MUP, itd.), imati svoje sportskeigre. Za pohvaliti je inicijativu Hr-vatskog sindikata {umarstva koji}e ih organizirati i snositi tro{kove.Jer ako ih mogu imati oni koji suna dr‘avnom prora~unu (dodu{e,na~ini pla}anja tro{kova su razli-~iti, no u su{tini se svode na isto –pla}aju ih radnici, direktno ili pre-ko sindikata!), za{to se jednomgodi{nje ne bi dru‘ili oni koji ve}idio radnog vijeka provedu u {umii koji se da nema ovakvih manife-stacija, mo‘da nikad u 40-godi{-njem radu ne bi susreli!

Ipak, ne{to je nedore~eno. Kakosada stvari stoje, na igrama ne bisudjelovali zaposlenici u bjelovar-skoj Upravi, ~lanovi drugoga {u-marskog sindikata, Sindikata zapo-slenih u {umarstvu Bjelovar. I tuprestaje svaka logika. Jer, niti su~lanovi bilo kojeg sindikata (jedanje, dodu{e mali, jo{ u Vinkovcima)izvan Hrvatskih {uma, niti je samsindikat organizacija “za sebe”,izvan okrilja poduze}a. Niti, dakle,ima valjana razloga da zaposleni ujednoj (bjelovarskoj) Upravi i orga-nizirani u sindikatu koji bi (dakako)za njih snosio tro{kove, ne sudjelu-ju u zajedni~kim {umarskim igra-ma. (Neva`no je ovom prilikom {tose radi o najve}oj Upravi s oko1200 zaposlenih, odnosno 12%svih zaposlenih). To bi otprilike bilotoliko logi~no kao kad na sportskimigrama hrvatskog pravosu|a ne bi“zbog toga {to su u nekom dru-gom sindikatu” sudjelovali zaposle-ni u zagreba~kom pravosu|u!

[umarskesportskeigre

[umarskesportskeigre

Danihrvatskoga{umarstva

Danihrvatskoga{umarstva

Druga manifestacija Dani hrvat-skoga {umarstva koju samo najav-ljujemo (op{irnije u sljede}em bro-ju), zacijelo }e okupiti sve u {u-marstvu. Doga|at }e se u Slavo-niji, od 14. do 21. lipnja. Doma}inje Uprava {uma podru‘nica Vin-kovci.

Broj 76 • travanj 2003. HRVATSKE [UME2

ekologija

Foto:I.

Tomi}I.

Ani}

Pi{e:Ivica

Tomi}

UUUUUusporedbi s 2001. godinompro{logodi{nja zna~ajna o{te-}enost stabala svih vrstadrve}a u Republici Hrvatskoj

pala je za 3,2 posto (s 22,8% na19,6%), {to je tendencija neznatnogasmanjenja. Postotak zna~ajne o{te}e-nosti lista~a sni‘en je 3,7%, a ~etinja-~a 6,5%. Jela je u na{oj dr‘avi naj-ugro‘enija vrsta i stoga je problema-tika zdravstvenoga stanja ove ~eti-

O[TE]ENOST STABALA

Unato~ smanjenju postotka o{te}enosti u odnosuna 2001. godinu (oko 3,5%), pro{logodi{njao{te}enost jele od 67,3% i dalje je u vrlo visoka.Hrast lu‘njak je s 21,3% najugro‘enija vrstalista~a, a o{te}enost bukve je 5,8% i nije se bitnomijenjala u zadnjih deset godina

nja~e osobito zanimljiva. Unato~ sma-njenju postotka o{te}enosti u odnosuna 2001. (oko 3,5%), o{te}enost jeleod 67,3% i dalje je vrlo visoka. Hrastlu‘njak je s 21,3% me|u lista~amanajugro‘enija vrsta, a o{te}enost buk-ve je 5,8%, {to je pobolj{anje u odno-su na prethodni monitoring stanjao{te}enosti kro{anja – nagla{eno je nasastanku rukovoditelja odjela i stru~-nih suradnika za ekologiju Hrvatskih{uma, odr‘anom polovicom o‘ujka uHrvatskom {umarskom dru{tvu. Naskupu su bili predstavnici [umarskoginstituta i Hrvatskoga {umarskog dru{-tva.

Zna~ajan pado{te}enosti lu‘njaka

Mr. sc. Nenad Poto~i} i mr. sc. IvanSeletkovi} iz jastrebarskoga [umar-skog instituta napomenuli su kako jezna~ajna o{te}enost lista~a pokazivalatrend rasta od 1987. (6%) do 1995.godine, kada je iznosila ~ak 27,7%, dabi se zatim smanjivala do 1998. godi-ne (16,8%) i od tada se zadr‘avala napribli‘no istoj razini. O{te}enost hra-sta lu‘njaka, jedne od najva‘nijih, ali inajo{te}enijih vrsta drve}a u Hrvat-

skoj, naglo je rasla izme|u 1988.(8,1%) i 1994. godine (42,5%). Pado{te}enosti zabilje‘en je 1999. godine(23,5%), a ova vrijednost u 2000. go-dini ostala je gotovo nepromijenjena(23,8%), da bi 2001. porasla na30,2%, a 2002. godine zna~ajno palana 21,3%. Kada je rije~ o obi~nojbukvi, o{te}enost ove lista~e nije sebitno mijenjala u posljednjih desetgodina pra}enja, a kretala se od 4-10%. Prije 16 godina zna~ajna o{te-}enost ~etinja~a bila je 17,1%, uz sta-lan trend rasta, do maksimalnih 56,7%u 1996. godini. Godinu dana kasnijeevidentirano je o{te}enje (38,6%), a1998. opet visoko (49%). Od tadzapo~inje trend polaganog oporavkasve do danas. Primjerice, o{te}enostalepskog bora je 1994. godine 44,1%,1996. imala je najve}u vrijednost(57,1%), a sljede}ih godina je padalapostupno. Prije ~etiri godine o{te}e-nost ove ~etinja~e iznosila je opet vi-sokih 42%, zatim polagano padala.Pro{le godine zabilje‘ena je vrijednost30,3%. Crni bor je 1994. bio o{te}en19,9%, tri godine kasnije ~ak 48,3, azatim slijedi tendencija pada o{te-}enosti. Pro{le godine je o{te}enostiznosila 20,4%.

Najve}a o{te}enost nadelni~kom podru~ju

Postotak zna~ajno o{te}enih staba-la se sveukupno stabilizirao i ne mije-nja se bitno nekoliko godina, a o{te-}enost je povezana sa stani{nim pri-likama. Ipak, ona je ne{to druk~ijapromatra li se kretanje postotka o{te-}enosti za pojedine vrste, ~iji se tren-dovi donekle razlikuju. Vrlo visokevrijednosti o{te}enosti zabilje‘ene suu delni~koj (46,6%), zagreba~koj(30,9%) i vinkova~koj (30,2%), a naj-ni‘e su u bjelovarskoj (1,5%), sisa~koj(2,7%) i novogradi{koj (3,3%) podru‘-nici H[-a. Na podru~ju Nacionalnogaparka Plitvi~ka jezera zna~ajna o{te}e-nost svih vrsta porasla je u odnosu na2001. godinu za 1,1% te je sada njenavrijednost 24,5%. Stanje obi~ne bukvepogor{alo se s 2,5% na 10,7%, a to jeznatno vi{e od hrvatskoga prosjeka,koji iznosi 5,8%. Kod obi~ne jele

Prof. dr. sc.Branimir

Prpi}

stanje je bolje nego 2001. i znatnobolje od prosjeka. Procjenom o{te}e-nosti {uma, koja je u Hrvatskoj 2002.provedena 14. put, na bioindika-cijskim (16x16 km) i osnovnim (4x4km) plohama obuhva}eno je 12.353stabala, od toga 9784 stabala lista~ai 2569 stabala ~etinja~a.

Tijekom rasprave prof. dr. sc. Brani-mir Prpi} je podsjetio nazo~ne kako je

Jela i dalje na{a najuJela i dalje na{a naju

O{te}ena jela


o toj problematici odr‘i u Vinkovcima.Dipl. ing. Tomislav Star~evi} je nagla-sio da informacije s terena moraju bitiodraz pravog stanja kako bismo navrijeme reagirali. Njihovo kretanje jeod revirnika i njihovih pomo}nika do{umarije kao baze, a zavr{ava na razi-ni direkcije Hrvatskih {uma. Zbograzli~itosti {umskih stani{ta, bioindika-cijska mre‘a nije vjerodostojan poka-zatelj o{te}ivanja stabala.

Va‘nost ekolo{kogutjecaja u certifikaciji{uma

Dipl. ing. Ratko Mato{evi} upoznaoje nazo~ne s dijelom certifikacije {u-ma koji se odnosi na ekolo{ki utjecaj(6. princip Razvojne verzije hrvatskihgeneri~kih standarda) i napomenuo

Dipl. ing.RatkoMato{evi}

Dipl. ing.TomislavStar~evi}

da je ekolo{ki pristup taj oko kojegase najvi{e lome koplja (rezervati,izdvajanje {umskih povr{ina iz gospo-darenja, ostavljanje su{aca i zdravihstabala zbog biodiverziteta, za{titavodotokova, kori{tenje pesticida, od-vo‘enje otpada i dr.). Standard FSC(Vije}e za nadzor {uma) je vrlo strog,certifikacija {uma je dobrovoljni su-stav, koji mora zadovoljiti minimumza{tite prirode, a njezin krajnji cilj jebolje gospodarenje {umama. Tijekomgospodarenja {umom mora se o~uvatibiolo{ka raznolikost i s njom poveza-ne vrijednosti, izvori vode, tlo, jedin-stveni i osjetljivi ekosustavi i krajolici,te time odr‘ati ekolo{ke funkcije i

Zagreb uvijek bio o{te}eniji od drugihlokaliteta, a prestankom rada sisa~ke‘eljezare prestalo je i o{te}ivanje natom podru~ju. Kisele ki{e i ostali ~ini-telji djeluju vi{e ili manje nepovoljnona {ume, a u Hrvatskoj je o{te}ivanjebukve izra‘enije na prostoru Dinaridai oko industrijskih sredi{ta. Istinitostpodataka trebalo bi provjeriti naplohama veli~ine 2x2 km. Mr. sc. Pe-

tar Jurjevi}, voditelj Slu‘be za ekolo-giju Hrvatskih {uma, kazao je da jestanje bolje nego u 2001. godini, noo{te}enost stabala i dalje je prisutna.înjenica jest da su stabilizirani kriterijikoje su {umarski stru~njaci godinamausavr{avali, a rezultat je to i sudjelo-vanja na me|unarodnim interkalibra-cijskim te~ajevima. Gosp. Jurjevi} jepredlo‘io da se sljede}e savjetovanje

groènija vrsta drve}agroènija vrsta drve}a


za{tita prirode

PPPPPoznato je da je tradicija aktivneza{tite prirode u Hrvatskoj ve-zana uz dvjestogodi{nju orga-niziranu aktivnost {umarske

znanosti i struke. Stoga je i stanje{uma u Hrvatskoj (s 95% prirodnih{uma), u europskim razmjerima izrazi-to dobro, zahvaljuju}i prvenstveno te-meljnom na~elu potrajnog gospoda-renja (danas otkrivenoj krilatici »odr-‘ivog razvoja«).

– Hrvatsko {umarstvo je i nastalo sciljem o~uvanja i za{tite {uma. Ko-ri{tenjem i stalnim znanstvenim raz-vojem slo‘enih tehnolo{kih postupakaprirodne obnove, odr‘avanjem prirod-nosti, mje{ovitosti (bioraznolikosti) izdravstvene stabilnosti sve ugro‘enijih{uma, hrvatsko {umarstvo jo{ uvijekuspijeva odr‘avati i unaprje|ivati {um-ske ekosustave, dr‘e}i se temeljnihna~ela potrajnog (odr‘ivog) kori{tenja.Zbog toga, o{tro se suprostavljamokonstataciji (na str. 11), kojom se zadjelatnost {umarstva ustvr|uje da je upraksi daleko nagla{enija gospodarskakomponenta iskori{}ivanja u odnosuna provo|enje mjera za{tite.

– Zatim, na str. 26 , pod to~kom 3.,kao pozitivna posljedica koja }edono{enjem zakona proiste}i, naja-vljuje se osiguranje kompatibilnostiza{tite prirode u Hrvatskoj sa za{titomprirode razvijenih zemalja Europe isvijeta. Krajnje je vrijeme da se pre-pozna kako su razvijena Europa isvijet, svoju prirodu ozbiljno iskoristilii ugrozili njenu ravnote‘u.

Zapravo Hrvatska je danas otok,posljednja europska oaza o~uvanihprirodnih {uma velike biolo{ke razno-likosti.

– Treba znati kako su svjetskirazvojni procesi u sklopu globaliziraneekonomije, nespojivi s popularnomkrilaticom odr‘ivog razvoja i sposob-no{}u gra|enja budu}nosti. Stoga,opredjeljenje eko-socijalno-tr‘i{nomgospodarstvu postaje jedini okvir kojinam dopu{ta odr‘ivost (potrajnost) u

UZ PRIJEDLOG NOVOGA ZAKONA O ZA[TITI PRIRODE

Tko }e odgovMo‘e li i ho}e li Hrvatski sabor izmijeniti nekeodredbe novoga Zakona o za{titi prirode koji unekim svojim odredbama nudi rje{enja koja su sgledi{ta trajne za{tite upitna, a o posljedicamate{ko je govoriti. O tome govori i pismoHrvatskog {umarskog dru{tva u kojem {umarskiznanstvenici upozoravaju na neke nelogi~nostiu prijedlogu i mogu}im posljedicama

Sa sastanka ekologa Hrvatskih {uma

cjelokupnost {ume. Zna~ajno je usta-noviti rezervate za ~uvanje i za{titukoji odgovaraju razini i intenzitetukori{tenja {uma i jedinstvenosti resur-sa na koje se djeluje. Barem 10 posto{umske povr{ine je odre|eno, nazna-~eno na karti i gospodareno s glavnimciljem o~uvanja biodiverziteta, a polo-vica toga podru~ja, zapravo 5 postoukupne {umske povr{ine, i to po upra-vama {uma, u potpunosti je za{ti}enood komercijalnoga iskori{tavanja. Uvezi s tim prof. Prpi} je napomenuokako u Hrvatskoj ima 95 % prirodnih{uma pa bismo mogli zaobi}i praviloo izdvajanju 5% povr{ina. Sve na{e{ume su u slu‘bi op}e za{tite prirode

i nema potrebe njihovoga posebnogizdvajanja po upravama {uma. Osimtoga, u Hrvatskoj je i oko 100.000 haza{ti}enih objekata prirode, kao {to sunacionalni parkovi, parkovi prirode idr.

Na kraju susreta ekologa je za-klju~eno da se osnuje radna skupinas predstavnicima [umarskoga fakulte-ta, Instituta i Hrvatskih {uma, koji }edati odgovaraju}e prijedloge i napu-tke u vezi s tom problematikom, a onjoj treba raspraviti cjelokupna hrva-tska {umarska struka. Bilo bi dobro or-ganizirati i okrugli stol na kojem biraspravljali {umari i ne{umari.

Pro{logodi{nja zna~ajnao{te}enost stabala svih vrstadrve}a u Republici Hrvatskoj palaje za 3,2 posto, {to je tendencijaneznatnoga smanjenja.

Vrlo visoke vrijednosti o{te}enostizabilje‘ene su u delni~koj(46,6%), zagreba~koj (30,9%) ivinkova~koj (30,2%), a najni‘e ubjelovarskoj (1,5%), sisa~koj(2,7%) i novogradi{koj (3,3%)podru‘nici Hrvatskih {uma.

kori{tenju i sposobnost razvoja zabudu}nost.

– ^vrsto smo uvjereni kako bi prijedono{enja takvog Zakona o za{titiprirode bilo nu‘no analizirati do-sada{nje rezultate na ostvarenjuklju~nih ciljeva svih za{ti}enih objeka-ta prirode, od njihovog progla{enja dodanas, i tek onda mijenjati postoje}izakon. Tu prije svega mislimo nacjelovitu i aktivnu za{titu prirode uz


gospodarski napredak, i dakako so-cijalni boljitak ljudi toga kraja, kako toi zahtijeva Nacionalna strategija za{-tite okoli{a.

[to bi trebalopromijeniti

1. Prijedlog Zakona o za{titi prirodesa 311 ~lanaka, svojim je odredbamaisuvi{e revno nastojao odre|ivati de-talje iz niz drugih djelatnosti koje se

radnje i dr. O~ito je da }e svakoj ak-tivnosti u prirodi i prostoru, neovisnokoliko je ona utvr|ena planskim doku-mentima i programima, prethoditidug, mukotrpan i skup administrativ-no-birokratski put.

3. Koliko je znanstveno-stru~noopravdana odredba ~lanka 161. to~ka(4), po kojoj je u nacionalnom parkuzabranjena gospodarska uporaba pri-rodnih dobara. Javna je ~injenica da

i za divlja~, dakako, ne kroz aktualnupercepciju lova ve} stru~nih interven-cija u sprje~avanju zaraze i odr‘ava-nju biolo{ke ravnote‘e i dr.

4. Nedopustivim ocjenjujemo da seovim Prijedlogom Zakona o za{titiprirode u ~lanku 189. poni{tava zna-~aj prostornoga plana za nacionalneparkove i parkove prirode kojeg dono-si Hrvatski sabor, a istodobno se u~lanku 189. uvodi novi temeljni doku-

arati za posljedice?

Prijedlog Zakona o za{titiprirode sa 311 ~lanaka, svojimje odredbama isuvi{e revnonastojao odre|ivati detalje izniz drugih djelatnosti koje seodvijaju u prirodi.

ment: »plan upravljanja«, po kojem seupravlja sljede}ih deset godina, a do-nosi ga neovisno sama javna ustanova.

5. Nu‘no je u predlo‘enom ~lanku192. dodati da se pravilnikom o unu-tarnjem redu pobli‘e propisuju mjereza{tite, o~uvanja, unapre|enja i ko-ri{tenja nacionalnih parkova i parkovaprirode isklju~ivo u okvirima odredbiprostornih planova.

6. U problematici naknada {tetazbog ograni~enja i zabrana iz ovogzakona, nema nikakve logike da se u~lanku 206. to~ka (5) izuzimaju odprava naknade, pravne osobe koje suu vlasni{tvu dr‘ave a ovla{tenik suprava na tom prostoru. To tim vi{e,{to se ovim Prijedlogom Zakona uglavi IV., ~lancima od 214. do 227.uvodi mogu}nost koncesija za kori{te-nje prirodnih dobara u za{ti}enimpodru~jima prirode, uklju~uju}i i lov-ne koncesije za koje odluke donosiMinistarstvo za{tite okoli{a i prostor-nog ure|enja.

Tri ciljaNa kraju, ‘eljeli bismo upozoriti na

posljedice dono{enja takvog Zakonao za{titi prirode u pogledu odgovor-nosti za ostvarenje klju~nih ciljeva izNacionalne strategije za{tite okoli{akoji se vrlo jasno odre|uju, i to: go-spodarski napredak, socijalni boljitak icjelovita za{tita prirode.

Cilj svih aktivnosti mora biti uskla|i-vanje gospodarskih o~ekivanja s dru{t-venim, kulturnim i ekolo{kim izazovi-ma. Sa‘eto, to se mo‘e izre}i mi{lju:“Gospodarstvo u ‘ivotu ne zna~i sve,ali bez gospodarstva sve je ni{ta.”

odvijaju u prirodi. Na taj na~in, Zakondokida mnoge odredbe drugih poseb-nih zakona. Mislimo da Zakon oza{titi prirode mora donijeti temeljneodrednice, a one moraju kroz detaljnepropise nai}i svoje mjesto u posebnimzakonima.

2. Tekst Prijedloga Zakona vrvirije~ima: treba, moralo bi, mi{ljenje,dopu{tenje, suglasnost, zahtjev, ocje-na, ministar mo‘e dopustiti zabranjene

se u nacionalnim parkovima obavljajusanitarne sje~e, kao {to je i znanstve-no-stru~na istina da se zaustavljanjemgospodarenja, u do sada gospodare-nom {umskom ekosustavu, neiz-bje‘no doga|a regresija i razaranjeekosustava uz povratak na pionirskevrste. Ako je nu‘no imati i takvepovr{ine za znanstvene potrebe,onda one mogu biti na manjimpovr{inama. Osim za {umu, to vrijedi


kopa~ki rit

NE PRETJERUJEMO LI MO@DA

Kopa~kOOOOO tkako je Sabor Republike Hr-

vatske jo{ daleke 1967. godi-ne donio Zakon o progla{enjupoplavnog podru~ja Kopa~ki

rit upravljanim prirodnim rezervatom,granice tog posebno za{ti}enog dijelaprirode vi{e su puta mijenjane. Svepromjene granica koje je do‘ivjelopodru~je Kopa~kog rita u uskoj suvezi s interesima privrednih subjekatakoji su brinuli o njegovoj za{titi ili subili zainteresirani za komercijalno ko-ri{tenje bogatstava tog podru~ja.

[ire podru~je Kopa~kog rita jeve}inom plavno podru~je Dunava teje po mnogo ~emu izuzetno. Ipak,osnovna karakteristika tog podru~ja jevelik proljetni porast vodostaja Duna-va (~esto vi{e od 7 metara) i dugotraj-no plavljenje {ireg podru~ja Kopa~kogrita (pokatkad vi{e od 3 mjeseca u go-dini).

Dugotrajno plavljenje tog podru~jaomogu}uje uspje{no mrije{}enje svihvrsta nizinskih riba, a povla~enjemvode u korito rijeke nastaju bujnipa{njaci i veliko bogatstvo riba u ruka-vcima i barama. Sve to stvara bogatopodru~je za ishranu ptica i divlja~i.

Da bi se razumio temeljni razlogza{tite ovog podru~ja, mora se imatina umu da se u rezervatu i parku pri-rode dominantno {titi ‘ivotinjski svijet,jer je osobito po velikoj cikli~koj pro-dukciji svih vrsta riba to podru~je si-gurno jedinstveno u ovom dijelu Du-nava. Rijetko bogatstvo Kopa~kog ritaujedno je njegova nesre}a, jer se uovoj relativno kratkoj povijesti togza{ti}enog podru~ja nisu birala sred-stva u komercijalnom kori{tenju ve-likoga prirodnog bogatstva.

Tako je i posljednja promjena grani-ca Parka prirode Kopa~ki rit (od 28.o‘ujka 1999.) donesena iz isklju~ivokomercijalnih razloga.

Zakonodavca i predlaga~a novihgranica nije smetalo {to je uklju~ivanjenovih podru~ja u prostor Parka priro-de bilo protivno duhu i slovu Zakonao za{titi prirode. Tako se u ~lancima 2.i 5. toga Zakona navodi koji su todijelovi prirode koji zaslu‘uju odre-|eni stupanj za{tite po ovom Zakonu.Me|utim, Zakonom o izmjenama gra-nica Parka prirode Kopa~ki rit u ovopodru~je u{li su dijelovi prirode koji nipo kakvom kriteriju ne mogu bitiza{ti}eni po Zakonu o za{titi prirode.Takvim pro{irenjem posebno se za{ti-}uju: beljske oranice, vodoprivrednikanali za odvodnju, beljski ribnjak kojije u funkciji i na kraju Dunav, koji jeme|unarodna plovna rijeka.

[ire podru~je Kopa~kog rita je ve}inom plavnopodru~je Dunava te je po mnogo ~emu izuzetno. Ipaktemeljna karakteristika tog podru~ja je velik proljetniporast vodostaja Dunava (~esto preko 7 metara) idugotrajno plavljenje {ireg podru~ja Kopa~kog rita(pokatkad vi{e od 3 mjeseca u godini).

Pravilnikom je pod »tradicionalnim ribolovom« ustvaridozvoljen gospodarski ribolov u vodama Parkaprirode.


Foto:A. Z.Lon~ari}

Pi{e:VlastimirIli}

U PROGLA[AVANJU ZA[TI]ENIH OBJEKATA PRIRODE?

Zakon o promjeni granica Parka prirode,donesen je bez javne rasprave ili baremkonzultacija s dosada{njim korisnicima, {tostvara sukobe interesa mnogih subjekatakoji su do sada koristili ta podru~ja, a koji biubudu}e mogli biti jo{ ~e{}i

Pravilnik o unutarnjemredu

Pogledajmo {to ka‘e Pravilnik ounutarnjem redu u Parku prirodeKopa~ki rit (N. N. 88 od 1998.), kojidetaljnije propisuje kako to podru~jeza{tititi.

U ~lanku 4. stavku 1. pi{e da se uParku prirode zabranjuju radnje kojemijenjaju prirodni izgled, pejsa‘nevrijednosti, izgradnju novih objekatakanala nasipa i sli~no. U ~lanku 7. za-branjeno je one~i{}avanje zraka i tla,a u ~lanku 10. se zabranjuje sa|enjestranih, hibridnih i kloniranih biljnihvrsta. Zatim u ~lanku 11. se zabranjujesje~a trske i ko{enje trave. Tako|er jezabranjena plovidba svih vrsta plovilau vodama Parka prirode (^lanak 55.)osim kada to dopusti Javna ustanova,koja brine o za{titi ovog podru~ja. Pi-tamo se kako }e Javna ustanova osi-gurati ovu raznoliku vrstu za{tite i za-brane na beljskim oranicama, nabeljskom ribnjaku, odvodnim kanalimavodoprivrede a posebno za{tititi Du-nav od one~i{}enja ili regulirati plovid-bu na Dunavu, me|unarodnoj plovnojrijeci.

Me|utim, treba znati da su po-sljednje promjene granica Parka priro-de bitno naru{ile interese nekolikoklju~nih subjekata, koji su na nekina~in koristili ta podru~ja. Hrvatske{ume i Belje dobili su jo{ jednog »go-spodara« nad tim podru~jem, a dotada su ta podru~ja koristili po nekimsvojim kriterijima. Sportskim ribolovci-ma oduzete su ribolovne vode Koz-ja~ki kanali i rijeka Dunav od Kazukado u{}a Drave u Dunav. Takva situa-cija ve} stvara sukobe interesa nave-denih subjekata a ubudu}e }e ti suko-bi sigurno biti jo{ ~e{}i.

Ribolovne vode rijeka Dunav iKozja~ki kanali oduvijek su bile vode skojima je gospodarila Zajednica [RDBaranje i na kojima se odvijao norma-lan [portsko-rekreativni ribolov. Uvr-{tene su u podru~je Parka prirodesamo zbog komercijalnih u~inaka,Kozja~ki kanali zato {to imaju idealanprilaz za {portske ribolovce (asfaltira-na cesta), a dio Dunava koji je u{ao usastav Parka prirode, jer je sigurnonajbogatije ribolovno podru~je Duna-va svim vrstama nizinskih riba, sve donjegove delte.

Ne mo‘e se u potpunosti shvatitikomercijalni u~inak pro{irenja Parkaprirode ako se ne zna {to je sve

i rit i njegove granice

Pogled na Sakada{, mjesto gdje naj~e{}e dolaze posjetitelji

Povr{ine Beljskog ribnjaka, trebaju biti unutar Parka prirode


omogu}io Pravilnik u ovom podru~ju,svojim nelogi~nim i protuzakonitimodredbama. Pravilnikom je pod »tradi-cionalnim ribolovom« ustvari dozvo-ljen gospodarski ribolov u vodamaParka prirode. Zakon o slatkovodnomribarstvu poznaje samo dvije vrste ri-bolova: gospodarski i {portsko rekrea-tivni te se terminom »tradicionalni ri-bolov« poku{alo pod pla{tem davnozaboravljene tradicije, uvesti gospo-darski ribolov u ovo za{ti}eno po-dru~je. Posebno nagla{ava da je Zako-nom o slatkovodnom ribarstvu za-branjen gospodarski ribolov na svimna{im vodama (osim na Dunavu idijelovima Save i Drave), koje nisu nipod kakvim re‘imom za{tite Zakona oza{titi prirode. Me|utim, Pravilnikomkao podzakonskim aktom u Parku pri-rode je dozvoljen gospodarski ribolovpa je time prekr{en Zakon o za{titiprirode i Zakon o slatkovodnom ribar-stvu.

Tako|er Zakon o slatkovodnom ri-barstvu zabranjuje sve vrste ribolovana plavnom podru~ju kada se rijekaizlije iz svog korita (^lanak 30. stavak1.) dok Pravilnik upravo dozvoljavaizlov ribe profesionalnim alatima i urijeci Dunav kada je vodostaj kodApatina iznad +400, a to je vodostajkada Dunav izlazi iz korita i plavi prio-balna podru~ja.

Sve navedeno govori da je pravirazlog pro{irenja Parka prirode neza{tita ‘ivotinjskog i biljnog svijeta,ve} isklju~ivo komercijalni interes. Touostalom Javna ustanova i ne krije,ve} tu svoju temeljnu orijentaciju~esto u medijima javno obznanjuje.

Zakon o za{titi prirode ~lanak 18.stavak 2. javnim ustanovama zabra-njuje djelatnosti »radi stjecanja dobiti«,{to zna~i da Javna ustanova radi su-protno Zakonu koji bi trebao bitiosnovni orijentir u njezinu prakti~nomdjelovanju u za{ti}enom podru~ju.

Dakle javna ustanova je neprofita-bilna dr‘avna organizacija koja se pri-marno financira iz prora~una i even-tualnih donacija, a temeljni joj je zada-tak za{tita podru~ja. Me|utim, javnaustanova Park prirode Kopa~ki ritstje~e dobit od davanja dozvola zagospodarski ribolov na vodama Parkaprirode i izdavanjem ribolovnih do-zvola sportskim ribolovcima za vodeKozja~kih kanala, dijela VemeljskogDunavca i rijeke Dunav unutar Parkaprirode.

Valja naglasiti da ta opsjednutostkomercijalnim kori{tenjem podru~jaParka prirode nosi opasnost da sezaboravi na temeljni zadatak Javneustanove, a to je za{tita prirodnogbogatstva kako u Parku prirode tako iu Rezervatu.

Nakon svega iznesenog name}e sezaklju~ak da bi granice Parka prirodeKopa~ki rit trebale obuhvatiti podru~jakoja bi zaslu‘ivala za{titu po Zakonuo za{titi prirode. Ako bi nam to bio

osnovni kriterij o povla~enju granicaParka prirode, onda bi granica trebalai}i od rijeke Drave Dunavskim nasi-pom sve do ispred Zlatne Grede gdjebi trebala okomito na istok iza}i naDunav, a dalje desnom obalom Duna-va do u{}a rijeke Drave u Dunav (nedr‘avnom granicom) i dalje rijekomDravom. Ovim rje{enjem bi se stavilipod za{titu dijelovi gotovo netaknuteprirode koje Dunav svake godine pla-vi, a isklju~ili bi se bezbrojni objektikoje je ljudska ruka sagradila ili ih naneki na~in intenzivno koristi i koji se upravilu bar za sada te{ko mogu za{ti-titi po kriterijima koje zahtijeva Zakono za{titi prirode.

Pravilnik bi se tako|er morao usu-glasiti sa Zakonom o za{titi prirode iZakonom o slatkovodnom ribarstvu.Osobito sa Zakonom o slatkovodnomribarstvu u dijelu gdje pravilnik do-zvoljava gospodarski ribolov (tradicio-nalni ribolov) u vodama Parka prirode{to je zabranjeno u vodama koje nisuni pod kakvom za{titom. Tako|er, tre-balo bi izbaciti sve odredbe iz Pravil-nika koje direktno ili indirektno do-zvoljavaju ili prote‘iraju komercijalnokori{tenje bogatstava podru~ja Parkaprirode Kopa~i rit.

Kanali za odvodnju povr{inskih vodas beljskih oranica ubudu}e }e bitiunutar granica Parka, samo zato {tose jednom godi{nje na njimaodmaraju ptice za vrijeme selidbe

Poplavljeni dijelovi podunavskih {uma kojima upravljaju Hrvatske {ume


Foto:A. Z.Lon~ari}

Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}

REPORTA@A SA TRASE NOVE PROTUPO@ARNE[UMSKE CESTE

Da je bilo cesta,lak{e bi bilo sU katastrofalnom po‘arnom ljetu 2000.godine, stradale su najbolje visoke {umedrni{ke {umarije. Nova cesta na Promini,trebala bi u budu}nosti sprije~iti takvekatastrofe

po‘arima

potpuno je dokraj~eno. Najte‘e inajve}e {tete nastale su u gospodar-skoj jedinici Promina, gdje je opo‘are-na povr{ina bila ve}a od 3 000 hekta-ra.

Ubrzo i mi sti‘emo u to opo‘arenopodru~je gdje se i danas, tri godineposlije, sablasno iznad nas uzdi‘u vi-soka i ravna nagorena i izgorena sta-bla nekada visoke srednjodobne boro-ve {ume. Prizor koji ne mo‘e ostavitiravnodu{nim nikoga, a kamoli {umare.

Da smo tada imali cestu koja je ovegodine probijena kroz ovu opo‘arenupovr{inu, vjerujem da katastrofe ne bimo‘da ni bilo, s tugom nam govoriAn|elko ûlina. Istina, po‘ar je do{aoodozgo s grede, zahvatio je visoke

Obala Dunava je pograni~nopodru~je, a ponekad slu‘i kaostovari{te drvnog materijala izna{ih baranjskih {uma, prilikomvodenog transporta kupcima

Na padinama Promine jo{ su uvijek vidljivi tragovi katastrofalnog po‘ara iz ljeta 2000.

PPPPPenju}i se uskim vijugavim pu-tem iz Drni{a prema Promini,ve} izdaleka se mogu vidjeti jo{uvijek vidljivi tragovi katastrofal-

nih po‘ara 2000. g. Moj vodi~ revirniku {umariji Drni{ An|elko ûlina, jo{uvijek se s tugom prisje}a tih dana, aupravitelj {umarije dipl. ing. Rajkoûpi}, govori nam kako ni najstarijidjelatnici {umarije ne pamte toliko{umskih po‘ara u samo nekoliko dana(od 3. do 11. kolovoza), kada je iz-gorjelo vi{e od deset tisu}a hektara{uma i {umskog zemlji{ta. Gorjelo jesvuda, na Miljeva~kom platou, Svilaji,Promini, Kozjaku, na Siveri} Kapeli –Sv. Nedjelji i drugdje. Ono malo {ume{to je preostalo nakon po‘ara iz 1991.

{umsko gra|evinarstvo


borove, prvo kro{nje, pa se zatim spu-stio na tlo gdje su po~ele gorjeti boro-ve iglice, i vi{e ga nitko nije mogaougasiti, unato~ intervenciji kanadera.

A cilj na{ega puta je upravo posjetradili{tu proboja nove ceste Jar~i{te –Bukovac, koju izvode djelatnici na{egPMG Bjelovar, a prema projektu kojegsu izradili projektanti Zavoda zaistra‘ivanje u {umarstvu, [umarskogfakulteta iz Zagreba, doc. dr. sc. Dra-gutin Pi~man i mr. sc. Tibor Pentek.

Po dolasku na trasu nove ceste za-tekli smo svu mehanizaciju koja jeizvodila radove. Istina, kada smo ugle-dali prvi greder na trasi, ~ovjek bi po-mislio da je to neka mehanizacija izpro{log stolje}a, koju je ratni vihor1991. zatekao, ovdje na Promini, a~etni~ki okupatori zadr‘ali. No, kadasmo zatim na novoj izgra|enoj trasiceste prepoznali na{e suvremeneMAN-ove kamione kako dovoze cr-venkastu kamenu jalovinu i istovarujuje na netom pripremljenu kamenuposteljicu nove ceste, bilo nam je ja-sno da smo u sada{njosti.

Potvrdu o povijesnom grederu ubr-zo smo dobili i od strojara DavoraKambi}a, koji nam je rekao da je

koji nastaju uslijed ~estih kvarova,»preuzeti radovi zavr{avaju se i prijeroka, kao {to je i slu~aj s tom novomcestom, gdje se s radovima otpo~elosredinom velja~e i zahvaljuju}i i vrlodobrim vremenskim uvjetima uspjelopored proboja ove nove ceste obavitii sanaciju stare ceste Polja – Jar~i{te, uduìni od 2.000 metara, ispod Bari}aograde preko Vole. Odmah po zavr-{etku ovog posla mehanizacija seli nanova radili{ta«.

Tako u vrijeme tiskanja na{ega ~a-sopisa djelatnici PMG ve} rade na ra-dili{tima u karlova~koj upravi, postav-ljaju plastiku na novoj cesti.

– S novom cestom i starom koja jesanirana, dobili smo daljnjih 5,5 kmnovih protupo‘arnih puteva s elemen-tima ceste, koji se spajaju sa starimrudnim putem u du‘ini od 1320 meta-ra Bukovac – Poljana, {to }e nam uvelikoj mjeri osigurati uspje{niju borbuprotiv vatrene stihije, a ujedno namomogu}uje izvo|enje radova na sana-ciji opo‘arene povr{ine ({to smo uove dvije godine ve} i radili). U planunam je daljnja sanacija, a ovisno osredstvima vidjet }emo kolikim }emo

S novom cestom i staromkoja je sanirana,{umarija je dobiladaljnjih 5,5 km novihprotupo‘arnih puteva selementima ceste, kojise spajaju sa starim

Nova cesta prolazi kroz nekada gustuborovu {umu, gdje izgorena visoka stablasvjedo~e o razmjerima katastrofe

Ve}i dio mehanizacije PMG Bjelovar je iz se zavr{avaju na vrijeme

njegov greder proizveden jo{ davne1980. g.

– Vidite, pored ove na{e zastarjelemehanizacije koja ~esto vi{e stojinego {to radi, ipak smo uspjeli u zada-nom roku zavr{iti ovu trasu ceste udu‘ini od 3.300 metara – kazuje namposlovo|a ovog radili{ta, gra|. teh.Damir Lazi}. S dva MAN-a na{ivoza~i Zlatko Pokas i Stjepan Strnak,iz obli‘njeg kamenoloma GIRK Kalun,navezli su vi{e od 880 kubi~nih meta-ra kamene jalovine. Vrlo je dobre kva-litete, jer ima dosta primjesa zemljetako da se dobro mo‘e obraditizavr{ni sloj ceste, po kojoj smo se i midijelom prevezli, kao po asfaltu.

Kako nam je rekao stru~ni suradniku PMG Bjelovar Karlo Krej~ir, unato~zastarjeloj mehanizaciji i problemima

intenzitetom obavljati po{umljavanjana opo‘arenim povr{inama, kaè namo planovima {umarije revirnik ûlina,dok obilazimo g. j. Promina.

[umarija Drni{ je jedna od naj-manjih {umarija, u njoj je uposlenosvega 11 djelatnika. Gospodari s ~ak52. 311 ha {uma i {umskog zemlji{ta.Ali, visokih {uma crnogorice je svega638 ha, a bjelogorice 1. 815 ha. Ukup-no cesta je oko 12 km.

Nakon osloba|anja poslije Oluje,djelatnici {umarije jo{ uvijek nisu usvojoj vlastitoj zgradi, ve} u unajm-ljenoj privatnoj ku}i. Zasad im jo{ ni-tko ne mo‘e re}i kada }e njihovazgrada biti obnovljena.

Nove protupo‘arne ceste na padinama Promine, nadamo se, uspjet }esa~uvati od po‘ara ono malo {uma {to je jo{ preostalo


Proboj nove ceste s pneumatskim~eki}em obavljao je Dragan Sa-mard‘ija

U DELNICAMA ODR@AN SEMINAR NA TEMU

Kako projektirati{umske ceste

TTTTT rodnevni seminar na temu »Po-te{ko}a u projektiranju {umskihprometnica primjenom totalnestanice« ukazao je na niz pro-

blema s kojima se susre}u projektantii svi ostali koji se bave izgradnjom{umskih cesta.

Kako bi si olak{ali rad pri projekti-ranju {umskih prometnica, projektantiiz U[P Na{ica i Splita uz pomo} geo-deta izradili su prve projekte pri-mjenom totalne stanice. Budu}i da suradili samostalno i samoinicijativno,pri izradi projekata nai{li su na nizproblema koje je trebalo rije{iti. Naosnovi uo~enih problema, a uz po-mo} stru~njaka, do{li su do najpovolj-nijeg rje{enja, terenskog i uredskogdijela izrade projektne dokumenta-cije.

Cilj seminara je bio da se s novimna~inom projektiranja upozna i ostaleradnike na tim poslovima u Hrvatskim{umama.

Na~in radaTerenski dio polaganja nul-linije i

osovine trase radi se na na~in kao ido sada. Do sada se snimanje pop-re~nih profila radilo ravnja~om i pod-ravnja~om, uzdu‘nog profila niveli-rom, a kuteva teodolitom. Iskol~ava-nje pravaca i krivina obavljalo senakon obra~una elemenata krivina iztablica. Svi podaci upisivani su u ma-nuale. Novim na~inom rada snima sepojas trase sa {to ve}im brojem po-mo}nih to~aka, i to totalnom stani-com u jednom prolazu. Podaci se au-tomatski registriraju u instrumentu, apri terenskom snimanju vodi se skicasnimanja.

Uredski dio radovaDo sada se unos podataka za

popre~ni i uzdu‘ni profil te situacijeobavljao mukotrpno ru~no prepisi-

O pote{ko}ama projektiranja {umskihprometnica bilo je rije~i na seminaru uDelnicama, gdje su s novim na~inompristupa poslu upoznati i svi koji uHrvatskim {umama rade na tim poslovima

vanjem iz manuala, s mogu}no{}upogre{ke. Daljnji rad odvijao se u pro-gramu cesta. Novim na~inom obradepodaci sa totalne stanice prenose sena ra~unalo u digitalnom obliku, tamose obra|uju i prenose u »Programcesta« na daljnju obradu. Na kraju seprojektanti vra}aju na teren te naosnovi dobivenih podataka za stacio-na‘e i elemente krivina obavljajuiskol~avanje trase. Prema dosada-{njem iskustvu ukupno vrijeme projek-tiranja na prezentirani na~in smanjujese za oko 50 posto.

S obzirom na prednosti takvogna~ina rada, bilo bi potrebno projek-tante po upravama {uma opremitipotrebitim instrumentima i softveromkako bi mogli prihvatiti nov na~inprojektiranja. Za svaku daljnju pomo}prilikom ovakvog na~ina projektiranjamogu se savjetovati s gore navedenimorganizatorima seminara.

Seminar je odr‘an u Delnicamaod 18. do 21. o‘ujka, a oprojektiranju su govorilidiplomirani in‘enjeri Slavko[unji} i Bo‘idar Krznari} izDirekcije, Alan Lon~ar iz U[PNa{ica i Zvonimir Mati} iz U[PSplita. Iz svake uprave {umaseminaru su bili nazo~ni pojedan {umar i geodet.

S obzirom na prednosti takvogna~ina rada, bilo bi potrebnoprojektante po upravama {umaopremiti potrebitiminstrumentima i softverom kakobi mogli prihvatiti nov na~inprojektiranja.

rudnim putem u du‘iniod 1320 metaraBukovac – Poljana, {to}e uveliko osiguratiuspje{niju borbu protivvatrene stihije

pro{log stolje}a, ali unato~ tome radovi


RRRRR adna jedinica Gra|evinarstvo iprijevoz (GIP) gospi}ke Upra-ve {uma uspje{no se nakonukidanja radne organizacije

MGP Senj, uklju~ila u »podjelu rada« isvojim prvim rezultatima nagovijestilada bi prihod od uslu`nih djelatnostimogao imati zna~ajnijeg udjela uukupnom poslovanju Uprave. Radnajedinica u novom je poslovnom pro-storu, nabavljeni su potrebni strojevi,opremljena nova radioni~ka hala. Re-organizacija je rezultirala izgradnjom36 km novih cesta, 70 km sekundarnemreè puteva (vlaka) i 80 km odr-àvanja postoje}ih {umskih prometni-ca. Kada se ovi naturalni pokazateljipretvore u financijske, daju pozitivnerezultate. Novi strojevi traìli su i novestrojare, nekoliko ih je regrutirano odbiv{ih sjeka~a, a ne{to s burze rada,ve}inom mla|ih i sposobnijih ljudi izovog kraja.

Da bi bili isplativi, novi strojevi zaizgradnju {umskih prometnica moraju-raditi. A li~ka zima je duga, hladna ibogata snijegom, i tu za mehanizacijubar nekoliko mjeseci nema posla. Sto-ga su li~ki gra|evinari dohodak po-tra‘ili u drugim krajevima gdje se itijekom zimskih mjeseci mo‘e raditi. SUpravom {uma Split dogovoren jeodlazak na Hvar gdje je na podru~jutamo{nje {umarije trebalo izgraditi 3,4km protupo‘arnih prosjeka s elementi-ma {umskih cesta.

Hvar, Jelsa, lavanda...Radovi su po~eli krajem sije~nja, no

prije toga trebalo je obaviti niz stvari,sitnica, bez kojih ne bi i{lo – preselitistrojni park najprije do Drvenika (dvabagera FIAT HITACHI 355 i 235 sa~eki}ima, dozer CATARPILAR 6,valjak BOMAG 211, i drugo), pa daljena Hvar trajektom s kojim je posebnotrebalo dogovoriti na~in i uvjete prije-voza. (To su uspje{no obavili J. Krba-vac, I. Tonkovi}, M. Abramovi}, okosmje{taja pomogli su upraviteljicahvarske [umarije Danka Jelen, pa lu-gar Gabro Ker{i}.)

Prvi metri kamene trase pomije{anis mirisom lavande na dionici iznadgrada Hvara, prvo je oto~ko iskustvoli~kih gra|evinaca. To je trasa protu-po‘arne prometnice Vela Glava u

GRA\EVINARI IZ GOSPI]A NA HVARU

Li~ka zima s mirisomlavande

Budu}i da zimi u Licine mogu raditi,gra|evinci gospi}keUprave {uma radili sutijekom sije~nja ivelja~e 3,4 kmprotupo‘arnihprometnica na Hvaru.Prva “oto~ka” iskustvai boravak na otokuturizma i lavande,opisuje MarijanToma{i}

Foto: M. Toma{i}

Pi{e: Marijan Toma{i}

Hvarska dionica jezavr{ena, selimo se uJelsu na trasu Tunel-Vratnik, dugu 2.697,77 m.Miris lavande sve je ja~i, anadolazak toplijih dananajavljuju rascvjetanibademi.

du‘ini od 581,3 m. Tu su i po~etniproblemi, kamen je tvrd, ali pod udar-cima Kruppova ~eki}a i on popu{ta,radi se puno, napreduje se sporo iuspon na brdo Vela Glava po~inje. Zaovu dionicu trebalo je 20 radnih dana.Svi su zadovoljni, nema primjedbi jerse radi po dogovoru i projektnoj do-kumentaciji. Da posao nije ostao

nezamije}en, svjedo~i i susret s grado-na~elnikom grada Hvara koji izra‘avazadovoljstvo napravljenom dionicom.

Hvarska dionica je zavr{ena, selimose u Jelsu na trasu Tunel-Vratnik dugu2.697,77 m. Miris lavande sve je ja~i,a nadolazak toplijih dana najavljujurascvjetani bademi, kao i radovi upolju gdje susre}emo radi{ne oto-~ane. Strojari M. ]a}i}, [. [kori} i I.[eri} pomalo skidaju zimsku odje}u.Ova dionica je ne{to lak{a od pret-hodne i radovi teku br‘e. Nul-linija jedobro postavljena i trasa lijepo izgle-da, a neke sporove oko privatnih par-cela rje{avat }e nadle‘ni.

Posao na Hvaru je zavr{en, vra-}amo se ku}i. Glas spikera s radija,koji slu{amo na trajektu, vra}a nas ustvarnost: »Prognoza vremena za Hr-vatsku, snijeg u Lici i Gorskom kota-ru...«.

Hvarska zima

Pometnica je pred zavr{etkom

Probijanje trase


Foto:R.Kranj~ev

Pi{e:dr. sc.RadovanKranj~ev

Drava kod Legrada

U Velikom Pa‘utu nekihje vrsta divlja~i previ{e

Dio za{ti}enog podru~ja

za{tita prirode

U posebnom rezervatu prirode Veliki Pa‘ut kodLegrada u Podravini, na povr{ini od 700 ha, nekevrste divlja~i prelaze optimalni broj i ~ine}i {tete napoljoprivrednim povr{inama postaju problem

NNNNN a u{}u rijeke Mure u Dravukod Legrada od 1983. godinepostoji posebni zoolo{ki re-zervat Veliki Pa‘ut, povr{ine

700 ha, od ~ega na oranice i livadnepovr{ine otpada znatan dio. Ne ulaze}iu nedostatno vrednovanje pti~jeg fondai druge njegove prirodne osnove, kao injegov neadekvatan naziv, ‘elim ukazatina ovom primjeru na zna~ajan ekolo{kiproblem i neprimjerenu praksu.

Posljednjih nekoliko godina u ovomza{ti}enom podru~ju javlja se niz pro-blema vezanih uz njegov fond divlja~i.^ini se, barem do sada, kako ni ‘upa-nijska Javna ustanova koja upravljaza{ti}enim podru~jima, a niti Ministar-stvo za{tite okoli{a nisu tim problemi-ma uspjeli stati na kraj. Naime, u rezer-vatu u kojem do danas nije na~injenainventarizacija i prou~en barem ‘ivo-tinjski svijet, neke vrste divlja~i radi pre-namno‘enosti izazivaju velike proble-me. Prije nekoliko godina obavljena jena tom podru~ju reintrodukcija dabro-va. U vodotoke uz Dravu pu{teno je27 dabrova koji su se do danasuspje{no razmno‘ili tako da im se brojpove}ao na 40–50 komada. Ve} i za tu‘ivotinju je prostor Velikog Pa‘uta pos-tao pretijesan, a i za sve ostale vrstedivlja~i. Dabrovi su se pro{irili du‘ oba-la Drave i Mure u radijusu ve}em od20 km.

Uz dabra u V. Pa‘utu danas ‘ivi 15jelena i vi{e od 100 grla divljih svinja.Mnogobrojna divlja~ ~ini i velike {tetena poljoprivrednim kulturama unutar

prirodi se ne doga|a sve “po zakonu”,ve} se populacije ‘ivotinja mijenjajuovisno od mnogih ~inilaca, pa i oneza{ti}ene vrste, ina~e vrijedni ~lanovi uekosustavu, mogu u prevelikim popula-cijama postati ekolo{ki i drugi problemu odre|enom podru~ju i u odre|enovrijeme. Primjera je vi{e i oni su, nadamse, poznati i nadle‘nima. Tako je, pri-mjerice, poznato da u posljednje vrije-me dolazi do prenamno‘enosti kunebjelice i obi~nog jastreba, a ~ini se svevi{e, barem u nekim podru~jima, da seprenamno‘io i vuk, pa i medvjed. Pro-teklih petnaestak godina nisam zapazioda se ti problemi prate u nadle‘nimslu`bama, odnosno u pojedinim dijelo-vima Hrvatske snimaju populacije odre-|enih ‘ivotinja i da se prema tomedonose odgovaraju}e odluke. Zar senisu mogle donijeti, primjerice, regio-nalne odluke o slobodnom odstreluodre|enog dijela populacije neke vrstekroz odre|eno vrijeme, nakon kojeg biopet vrijedile otprije donesene odlukeo za{titi, tj. lovostaju. Dakako, takve seodluke nisu mogle donijeti samosjede}i u Ministarstvu, ve} se moralotemeljito poznavati stanje u prirodi, naterenu. Sve to radi toga da ‘ivotinje injihova za{tita ne postanu sebi svrhomi ne postanu va‘nije od ljudi.

za{ti}enog podru~ja, uni{teno je ~ak 40%. Jo{ prije tri godine, uz nekoliko pis-menih molbi i zahtjeva, s ovim proble-mom upoznato je nadle‘no Ministar-stvo, ali bez rezultata i bez naknadevlasnicima zemlji{ta. U posljednje vrije-me pojedinci iz Ministarstva predla‘u,vjerovali ili ne, podizanje ograda kojebi zaprije~ile ‘ivotinje u prelasku napoljoprivredno zemlji{te. Ne znaju ko-liko je to stotina metara, da ne ka‘emkilometara gdje bi trebalo podi}i ogra-du! Predla‘e se da se ‘ivotinje pla{e itako odbijaju od poljoprivrednih kultu-ra. Nadle‘ni bi trebali pokazati tko ikako to treba u~initi i gdje bismo sli~anprimjer u Hrvatskoj mogli vidjeti kakofunkcionira na djelu.

Tek nakon vi{egodi{njih uvjeravanja iprijedloga, ipak je Ministarstvo pred-lo‘ilo najprije inventuru divlja~i a po-tom i kontrolirani odstrel dijela popula-cije. Ho}e li se ovo provesti, pitanje je,jer kako znamo, birokracija je spora.

Iznosim ovaj primjer (vjerojatno nijeosamljen) samo radi toga da uka‘emkako pojedinci u Ministarstvu nisu do-rasli poslu koji bi trebali obavljati. Osimtoga, jo{ uvijek va‘e}i Zakon o za{titiprirode koji {titi ove ‘ivotinje nema usvojim odredbama niti malo elasti~nostiu pogledu njihove primjene. Naime, u

POSEBNI REZERVAT PRIRODE VELIKI PA@UTPOSEBNI REZERVAT PRIRODE VELIKI PA@UT

planet zemlja


Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Ivica

Tomi}

Dana{nje propadanje {uma ponajvi{e jepovezano s »kemijskom klimom«, aone~i{}enje sumpornim i du{i~nimspojevima te te{kim kovinama optere}ujena{e {umske ekosustave, smanjuju}i imvitalnost

UZ DAN PLANETAZEMLJE, 22. TRAVNJA

Nastavi li se poja~ano ispu{tanje {tetnihtvari u atmosferu, mogu}e je da }e serazina stakleni~kih plinova do 2100.godine trostruko pove}ati.

[ume su svojim pozitivnim utjecajem na»u~inak staklenika« zna~ajno uklju~ene usveop}u za{titu biosfere i jedan su odva‘nih ~initelja u borbi za spas planetaZemlje.

{umske ekosu

UUUUUnato~ ~injenici da svake godi-ne s na{ega planeta nestane40 tisu}a poznatih biljnih i‘ivotinjskih vrsta, a prema

procjenama biologa, u sljede}ih 30godina nestat }e ih jo{ 20 posto, {toje posljedica negativnoga ~ovjekovadjelovanja i sve agresivnije industrijali-zacije, ~elnici bogatih dr‘ava u borbiza profitom oglu{uju se na ozbiljnaupozorenja znanstvenika. Tako Zem-lja postaje sve ugro‘enija za biljni i‘ivotinjski svijet, ali i za ~ovjeka, kojina‘alost svakodnevno mijenja svojodnos prema prirodi i okoli{u. Valjaistaknuti kako je industrijskom revolu-cijom, (zapo~ela u drugoj polovici 19.stolje}a) drasti~no promijenjen odnos~ovje~anstva i prirode. Stoga se oprav-dano strahuje da bi ve} u bli‘ojbudu}nosti razli~ite ljudske djelatnostimogle bitno promijeniti temeljneuvjete, koji omogu}uju ‘ivot i opsta-nak.

Visoka cijenaindustrijske civilizacije

Premda se geolo{kim istra‘ivanjimado{lo do spoznaje da se klima miliju-nima godina nerijetko mijenjala, po-sljednjih nekoliko desetlje}a nastalepromjene imaju neke osobitosti, jer imje uzrok druga~iji. U znanstveno-stru~-nom govoru sve ~e{}e se upotrebljavatermin »kemijska klima«. Naime, iakosu se u dugom razdoblju Zemljinepro{losti prirodni odnosi ipak nekakostabilizirali, industrijska civilizacija ihdrasti~no naru{ava, kr{e}i pravila i uprirodnim katastrofama, kao {to su,primjerice, su{e ili monsunske ki{e.Zabrinjava podatak da je danas u at-mosferi prisutno i do 5000 razli~itih~estica, koje ne pripadaju dijelu njezi-nog prirodnog sastava. Rije~ je, pri-mjerice o plinovima i aerosolima, ne-prirodnim ~esticama ~iji promjer nijeve}i od stotoga dijela milimetra. Stva-ra se tako njihova velika koncentracijau prirodno oblikovanom Zemljinomomota~u, {to negativno utje~e na pri-rodne ekolo{ke sustave na na{em pla-netu: na floru, faunu, livade, mora,rijeke, jezera i dr. Otrovnost navede-nih ~estica negativno djeluje na ‘ivi ine‘ivi svijet, s pogubnim i nerijetkonesagledivim posljedicama. ^ovjekneprestano mijenja ravnote‘u atmo-sferskih plinova, osobito »stakleni~kih«(ugljikovoga dioksida, metana i du{i-kovog dioksida), {to mo‘e presudnoutjecati na pove}ano globalno zato-pljenje. Naime, ovi plinovi su ‘ivotnova‘ni, jer imaju funkciju Zemljinaomota~a, bez kojeg bi povr{ina na{e-ga planeta bila oko 30°C hladnijanego {to je danas. Osobito je va‘nonaglasiti i upozoriti na to: nastavi li sepoja~ano ispu{tanje {tetnih tvari u at-

»Kemijska klim»Kemijska klim

Ho}e li pre‘ivjeti?


mosferu mogu}e je da }e se razinastakleni~kih plinova do 2100. godinetrostruko pove}ati.

Najve}e zaga|enje napodru~ju SAD-a

Pora‘avaju}e je da industrija SAD-a,najbogatije dr‘ave, {alje u atmosferu~ak oko 30 posto svih otrovnih ~esticana Zemlji. Izjava predsjednika Sje-dinjenih Ameri~kih Dr‘ava da ovazemlja ne}e provoditi zaklju~ke oza{titi atmosfere od nepo‘eljnih tvari,jer bi to ko~ilo njezin gospodarskirazvoj, dovoljno govori o tome tko jesvjetski policajac i tko dominira naglobalnoj razini. Istovremeno, Ame-rikanci su spremni utro{iti na stotinemilijardi dolara za naoru‘anje, kako bise za{titili od mo‘ebitnih neprijatelj-skih napada, ne ‘ele}i pritom ‘rtvova-ti makar dio svoga profita za ~istijiokoli{ i spas na{ega planeta. Znanstve-nim istra‘ivanjima do{lo se do spoz-naje da je zaga|ivanje hrvatskogadijela neba ponajvi{e posljedica ispu{-tanja otrovnih tvari iz europskih ze-malja s razvijenom industrijom. ZaHrvatsku je zna~ajno da po{tuje eti~-

stave!a« ugroàva (i)a« ugroàva (i)

Ovdje, u kontejnerima, jo{ su za{ti}ene. A poslije...

~estice, me|u kojima je mnogo raz-li~itih otrova. înjenica je da ekolo{kavrijednost {uma (proizvodnja kisika,vezanje ugljikovog(IV)-oksida, osigu-ranje dotoka pitke vode i dr.)vi{estruko prema{uje njihovu sirovin-sku vrijednost. Dakako {ume su svo-jim pozitivnim utjecajem na »u~inakstaklenika« zna~ajno uklju~ene usveop}u za{titu biosfere i jedan su odva‘nih ~initelja u borbi za spas Zem-lje. Ne treba posebno isticati velikugospodarsku zna~ajnost zdravih {umate estetsku i turisti~ku vrijednost zasvaku dr‘avu, pa i za Hrvatsku.

Mudre rije~i poglaviceSeatlea

I prigodom ovogodi{njeg obilje-‘avanja Dana planeta Zemlje, ekolozi,za{titnici i ljubitelji prirode {iromsvijeta tradicionalno }e 34. put upozo-riti svjetsku javnost i politi~are na opa-snost od sve ve}eg one~i{}enja oko-li{a, koje zvoni na uzbunu. I ovaj putdobro je prisjetiti se nekoliko kratkih,jezgrovitih i dubokoumnih re~enicapoglavice Seatlea u odgovoru pred-sjedniku SAD na ponudu o kupnjidijela indijanske zemlje, 1954. godine.Te misli na jednostavan na~in ukazujuna ~ovjekovu ovisnost o svemo}nojprirodi, koja ‘ivi s njim i u njemu, aprema kojoj se homo sapiens, napo~etku 21. stolje}a, okrutno pona{a,uni{tavaju}i pritom i sebe samoga.Poglavica je tada, izme|u ostaloga,rekao: »Zemlja ne pripada ~ovjeku.ôvjek pripada Zemlji. Sve je ume|usobnoj vezi, kao {to je porodicasjedinjena krvlju. Sve je povezano.Nije ~ovjek tvorac tkanine ‘ivota, ve}samo vlakno u njoj. [to uradi s tkani-nom ~ini sa sobom«.

ka pravila u okviru ekolo{ke proble-matike.

Ugro‘ene {umePosljedica »kemijske klime« je pola-

gano uni{tavanje dijelova ekolo{kihsustava u kojima najvi{e stradava biljnisvijet, ponajprije {ume. Budu}i da jenjihova funkcija vi{estruka, uni{tava-njem {uma, kao po zakonu spojenihposuda, pojavljuju se neizravno i {tetena ostalim prirodnim sustavima, kao{to su, primjerice, rijeke i jezera. Znan-stvenici tvrde da je dana{nje propa-danje {uma ponajvi{e povezano s na-vedenom »kemijskom klimom«, pret-postavljaju}i da one~i{}enje sumpor-nim i du{i~nim spojevima i te{kimkovinama znatno optere}uje na{e{umske ekosustave, smanjuju}i njiho-vu vitalnost. Nestanak {uma negativnobi se odrazilo na rijeke, koje bitako|er nestale ili promijenile svoj tok,a do izra‘aja bi do{li buji~njaci.Zna~ajna uloga {uma u za{titi okoli{aogleda se u tome da one ubla‘avajuklimatske ekstreme u susjednim na-seljima i na poljoprivrednim povr{i-nama, a na ve}im podru~jima omogu-}uju izmjenu zraka, sprje~avaju}i poja-vu hladnih zra~nih strujanja. U ljetnomdijelu godine {ume pove}avajuvla‘nost zraka, ali i njegovo strujanjeu vi{e slojeve atmosfere. Neprocjenji-va je imisijska funkcija {ume, jer se ukro{njama drve}a nakupljaju lebde}e

Uz dan planeta Zemlja, 22. travnja,Hrvatske {ume }e organizirati sadnjubora, smreke i drugih crnogori~nihvrsta u Gorskom kotaru. Radi se ovelikoj akciji sadnje crnogori~nogdrve}a na predjelu s kojeg suHrvatske {ume u prosincu 2002.godine Svetom ocu darivale Boì}nodrvo te jo{ 30 manjih jelki zavatikanske velikodostojnike. Bit }e toprilika da svatko tko se uklju~i uakciju sadnjom jedne ili vi{e sadnica,dade doprinos o~uvanju hrvatskih{uma i njihove prirodnosti.Sadnja }e se obaviti na podru~juUprave {uma Delnice, a svi sudioniciakcije na}i }e se 22. travnja u Park{umi Golubinjak u 10.00 sati.

AKCIJA HRVATSKIH [UMA

Sadnja uGorskom Kotaru


[[[[[ume vinkova~kog kraja, kao iljudi, u burnom su povijesnomrazdoblju jo{ od vremena Voj-ne krajine bili svjedoci va‘nih

doga|aja, promjena, reorganizacija iratnih i poratnih zbivanja. Prvi propisio ~uvanju ovih {uma, koje su tada bilecarsko vlasni{tvo, potje~u iz 1699.godine. Razvoja~enjem Vojne krajine1871. {ume su podijeljene na dr‘avnei imovne op}ine. U Hrvatskoj je 1873.godine osnovano 10 imovnih op}ina.Jedna od njih je bila Brodska imovnaop}ina sa sjedi{tem u Vinkovcima,koja je s radom zapo~ela 3. sije~nja1874. godine. Cilj gospodarenja {u-mama u imovnoj op}ini bio je prven-stveno namirivanje potreba Kraji{nikapravou‘itnika proizvodima {ume:ogrjevom, gra|om. To je podrazu-mijevalo uzgoj panja~a, a u visokim{umama va|enje svih vrsta drve}aosim hrasta lu‘njaka. Takvo je gospo-darenje, uz kasnije masovno su{enjebrijesta, dovelo do stvaranja ~istih hra-stovih sastojina. Prvu znanstvenu me-todu ure|ivanja {uma hrasta lu‘njakaobjelodanio je 1877. i u praksu uveovinkova~ki {umar i prvi predsjednikHrvatsko-slavonskog {umarskog dru-{tva Antun Tomi} (1803. – 1894.),pod imenom Racionalna metodaure|ivanja {umskoga gospodarstva.Franjo ^orda{i} (1830. – 1906.) tako-

[UMARIJA VINKOVCI

Uzgoju {uma upro{losti i sada{njostipoklanjala se velikapa‘nja poglavito u{umariji Vinkovci.[umarska je znanostunaprijedila{umarstvojugoisto~ne Slavonijei susjednih regija i{ire, a grad Vinkovcije nukleus hrvatske{umarske znanosti

|er Vinkov~anin na uzgajanju {umavr{i zapa‘ene pomake, te prije 120godina pi{e i izdaje knjigu Nauka osa|enju i gajenju {uma. Kasnije(1895.) su {umari imovne op}ine una-prijedili gospodarenje podr‘avanjemophodnje na 140 godina, te sje~omsuhih i polusuhih hrastova. Izme|udva svjetska rata {umari su se bavilipo{umljavanjem, popunjavanjem iprorjedama.

– Brodska imovna op}ina 1947.prestaje postojati, a {ume postaju dru-{tveno vlasni{tvo. Od tada do danas{umarija Vinkovci se nalazi u sklopurazli~itih radnih organizacija, nakon{to je do‘ivjela nekoliko reorganiza-cija, isti~e upravitelj {umarije Vinkovci,dipl. ing. {umarstva Zlatko Andri~evi}.

Devastiranje {uma[umarija Vinkovci gospodari

{umama i {umskim zemlji{tem napovr{ini od 6030 ha, od ~ega je obra-slo 5694 ha. Tom povr{inomobuhva}ene su tri gospodarske jedini-ce na podru~ju Vukovarsko-srijemske‘upanije: Vrap~ana sa 1.227 ha, Dio-nica sa 1.697 ha i Kunjevci sa 3.106ha, s ukupno osam revira. Tijekom Do-movinskog rata izgorjela je stara zgra-da {umarije, a dio {uma bio je okupi-ran i devastiran. Zbog ratnih doga-|anja i zaga|enosti terena minsko ek-splozivnim napravama dijelovi gospo-darskih jedinica Vrap~ana (643 ha) iDionica (1379 ha) su radno nedostup-ne. Na‘alost pro}i }e jo{ dosta vreme-na prije nego {to }e {umarija biti umogu}nosti gospodariti cjelovitim{umskim povr{inama. Uzrok tome je ispori proces razminiranja {umskihpovr{ina, jer razminiranje terena, oso-bito {umskih povr{ina, je dugotrajan,

Foto:Z.

Pei~evi}

Pi{e:Zvonko

Pei~evi}

Od imovne op}ine domoderne {umarijeOd imovne op}ine domoderne {umarije

Dipl. ing.Zlatko

Andri~evi}

Rasadnik Zalu‘je

Lu‘njakova {uma

{umske razglednice


spor, odgovoran i slo‘en posao koji}e prema neslu‘benim prognozamavojnih analiti~ara i pirotehni~ara po-trajati u Hrvatskoj jo{ oko 10 i vi{egodina.

Uzgojni radovi– Rasadni~ka proizvodnja organizi-

rana je u rasadniku Zalu‘je koji seprostire na 22 ha, a nalazi se u gospo-darskoj jedinici Kunjevci. S punim pra-vom mo‘emo utvrditi da se razvoj{umarstva mo‘e ocjenjivati premarazvoju, stupnju uzgajanja {uma, go-vori ing. Andri~evi}. Uzgojni radoviprate svaku sastojinu od njezinogosnivanja do sje~e zrele sastojine. Ugrupu uzgojnih radova ubrajaju se ra-dovi na sjemenarstvu, rasadni~kojproizvodnji, podizanju, njezi i obnovikultura i planta‘a te radovi na po-mla|ivanju i njezi prirodnih sastojina.Proizvedenim sadnicama snabdijeva-mo prvenstveno 12 {umarija vinko-va~ke Uprave, a vi{ak u manjimkoli~inama prodamo drugim uprava-ma.

Tijekom dva desetlje}a od 1982. do2002. godine u rasadniku Zalu‘je jeproizvedeno oko 100 milijuna sadnicalu‘njaka i poljskog jasena, {to u pro-sjeku iznosi oko 5 milijuna sadnicagodi{nje. Zbog tehnologije po-dr‘avanja prirodne obnove {umskihsastojina, sada se godi{nje u rasadnikuZalu‘je proizvodi oko 1.5 milijunasadnica. Uzgoju {uma u pro{losti isada{njosti poklanja se velika pa‘njapoglavito u {umariji Vinkovci. [umar-ska je znanost unaprijedila {umarstvojugoisto~ne Slavonije, susjednih regijai {ire, a grad Vinkovci je nukleus hrvat-ske {umarske znanosti, govori upravi-telj. Radovi jednostavne biolo{ke re-produkcije {uma i radovi na pro{irenojbiolo{koj reprodukciji {uma pro{le

godine obavljeni su na ukupno 304ha. Prosje~ni godi{nji etat iznosi22.691 m3 (od ~ega u glavnom priho-du 13.276 m3). Sa zadovoljstvommogu konstatirati da smo pro{lo-godi{nji plan odradili pozitivno, a isteposlovne rezultate o~ekujemo u2003. godine. Ina~e u {umariji Vinkov-ci je zaposleno 79 radnika, od ~ega10 {umarskih in‘enjera.

Uzgajali{te divlja~iKunjevci

Vinkova~ka uprava ima dva velikalovi{ta, Spa~va-sjever, Spa~va-jug, iuzgajali{te Kunjevci koje je pod nad-zorom {umarije Vinkovci. Prema pisa-nim dokumentima uzgajali{te Kunjevcipostoji vi{e od 60 godina, nizinskog jetipa, povr{ine 1.279 ha. Ogra|eno je‘i~anom ogradom kako bi se omo-gu}ilo nesmetano kretanje divlja~i na{umskim povr{inama, a manjim dije-lom i na pa{njacima i livadama. U

[umarija Vinkovci gospodari{umama i {umskim zemlji{temna povr{ini od 6030 ha, od ~egaje obraslo 5694 ha. Tompovr{inom obuhva}ene su trigospodarske jedinice napodru~ju Vukovarsko-srijemske‘upanije: Vrap~ana sa 1.227ha, Dionica sa 1.697 ha iKunjevci s 3.106 ha.

Zbog ratnih doga|anja izaga|enosti terena minskoeksplozivnim napravama,dijelovi gospodarskih jedinicaVrap~ana (643 ha) i Dionica(1379 ha) su radno nedostupne.

Kunjevcima prvenstveno se uzgajajelen lopatar i muflon na prirodanna~in, u svrhu produkcije visoko-trofej-nih grla. Jelen lopatar je unesen 1941.,a muflon 1980. godine s Brijuna i dodanas je odstrijeljeno vi{e visoko tro-fejnih grla. Osim lopatara i muflona uuzgajali{tu se gospodari srnama i div-ljim svinjama. Uzgajali{te je tijekomDomovinskog rata devastirano. Prije-ratni ukupni fond divlja~i (350 grlalopatara i 60 grla muflona) krivolovomje sveden na svega 12% lopatarskedivlja~i, te 50% muflona i divljih svinja.

– Od lovno gospodarskih objekatau uzgajali{tu Kunjevci se nalaze hrani-li{ta, spremi{ta za hranu, soli{ta,pojili{ta i visoke ~eke. Na oko 25 haremiza proizvodi se hrana za divlja~jer na{i radnici prehranjuju divlja~tijekom cijele godine, tako da }e pro-pisani mati~ni fondovi od 160 grla lo-patara, 60 grla muflona, 30 grla divljihsvinja i 20 grla srne}e divlja~i biti uz-gojeni, isti~e pomo}nik upraviteljaSjeka~i na radili{tu s upraviteljem


Kao {to se mo‘e primijetiti uz blag-dane Uskrsni ponedjeljak i Tijelovonisu navedeni datumi njihova obi-lje‘avanja. Naime, radi se o tzv.pomi~nim blagdanima koji se ne slaveodre|enoga kalendarskog dana u go-dini, nego se ra~unaju prema Uskrsu.

Tako }e ove godine Uskrsni poned-jeljak, odnosno drugi dan Uskrsa biti21. travnja, te }e njime nakon Velikogtjedna biti obilje‘en najve}i blagdankr{}anstva.

Tijelovo je katoli~ki blagdan koji seslavi u mnogim europskim zemljamane samo kao vjerski, ve} i kao dr‘avniblagdan (poput Uskrsa ili Bo‘i}a). Prviputa se uvodi u Njema~koj, jo{ 1253.godine, a papa Urban IV. uvodi 1264.godine taj blagdan za cijelu Katoli~kucrkvu. Tijelovo je svetkovina oltarskogsakramenta kojoj je svrha slava Kristo-va prebivanja u komadi}u kruha - ho-stiji. Slavi se uvijek u ~etvrtak po blag-danu Presvetog trojstva {to }e ovegodine biti 19. lipnja. U Republici Hr-vatskoj kao dr‘avni blagdan uveden je2001. godine.

blagdani

BLAGDANI, SPOMENDANI I NERADNI DANI U REPUBLICI

Koliko i {toPPPPPotkraj 2002. godine Odbor za

zakonodavstvo Hrvatskog sa-bora utvrdio je pro~i{}eni tekstZakona o blagdanima, spomen-

danima i neradnim danima u Republi-ci Hrvatskoj, koji je objavljen u Narod-nim novinama br. 136/02, a obuhva}aZakon o blagdanima, spomendanima ineradnim danima u Republici Hrvat-skoj donesen 1996. godine, te njego-ve izmjene i dopune iz 2001. i 2002.godine.

Na taj na~in kona~no je zavr{enorazdoblje burnih rasprava i polemika

Blagdani^lankom 1. Zakona odre|eno je ukupno 13 blagdana u Republici Hrvatskoj,

i to:

1. sije~nja1. sije~nja1. sije~nja1. sije~nja1. sije~nja Nova godinaNova godinaNova godinaNova godinaNova godina6. sije~nja6. sije~nja6. sije~nja6. sije~nja6. sije~nja Bogojavljanje ili Sveta tri kraljaBogojavljanje ili Sveta tri kraljaBogojavljanje ili Sveta tri kraljaBogojavljanje ili Sveta tri kraljaBogojavljanje ili Sveta tri kraljaUskrsni ponedjeljak drugi dan Uskrsa1. svibnja1. svibnja1. svibnja1. svibnja1. svibnja Praznik radaPraznik radaPraznik radaPraznik radaPraznik radaTijelovoTijelovoTijelovoTijelovoTijelovo22. lipnja22. lipnja22. lipnja22. lipnja22. lipnja Dan antifa{isti~ke borbeDan antifa{isti~ke borbeDan antifa{isti~ke borbeDan antifa{isti~ke borbeDan antifa{isti~ke borbe25. lipnja25. lipnja25. lipnja25. lipnja25. lipnja Dan dr‘avnostiDan dr‘avnostiDan dr‘avnostiDan dr‘avnostiDan dr‘avnosti5. kolovoza5. kolovoza5. kolovoza5. kolovoza5. kolovoza Dan pobjede i domovinskeDan pobjede i domovinskeDan pobjede i domovinskeDan pobjede i domovinskeDan pobjede i domovinske

zahvalnostizahvalnostizahvalnostizahvalnostizahvalnosti15. kolovoza15. kolovoza15. kolovoza15. kolovoza15. kolovoza Velika GospaVelika GospaVelika GospaVelika GospaVelika Gospa8. listopada8. listopada8. listopada8. listopada8. listopada Dan neovisnostiDan neovisnostiDan neovisnostiDan neovisnostiDan neovisnosti1. studenog1. studenog1. studenog1. studenog1. studenog Svi svetiSvi svetiSvi svetiSvi svetiSvi sveti25. i 26. prosinca25. i 26. prosinca25. i 26. prosinca25. i 26. prosinca25. i 26. prosinca bo‘i}ni blagdanibo‘i}ni blagdanibo‘i}ni blagdanibo‘i}ni blagdanibo‘i}ni blagdani

me|u zastupnicima Hrvatskog sabora,koje je zapo~elo jo{ 2000. godinekada su predlo‘ene izmjene Zakona.

Izazvalo je to mnoge reakcije u jav-nosti, dovelo do brojnih nejasno}ame|u neupu}enim gra|anima, a rezul-tiralo manjim sporom sa Svetom Stoli-com jer je blagdan Sveta tri kralja,izmjenom Zakona 2001. godine, bezkonzultacija s Vatikanom brisan izkalendara blagdana, da bi nakon re-akcije Svete Stolice ipak bio vra}endopunom Zakona iz 2002. godine.

Izme|u Uskrsa i Tijelova tradicional-no }emo proslaviti 1. svibnja – Praz-nik rada, u spomen na doga|aje iz1886. godine kada su na taj dan uChicagu odr‘ani masovni prosvjediradnika, koji su nakon sukoba s poli-cijom zavr{ili krvoproli}em. Od tada1. svibnja postaje danom op}e solidar-nosti radni{tva, danom kada seodr‘avaju brojni radni~ki mimohodi,manifestacije i demonstracije.

Samo nekoliko dana nakon Tijelovau Republici Hrvatskoj proslavit }e seDan antifa{isti~ke borbe kao sje}anjena 22. lipnja 1941. godine, kada jeosnovan Sisa~ki partizanski odred kojije ujedno bio prvi oru‘ani oblik otpo-ra fa{izmu.

Do 2001. godine Dan dr‘avnostiRepublike Hrvatske slavio se 30. svib-nja jer je navedenog datuma 1991.godine utemeljen prvi demokratskoizabrani Sabor RH. Izmjenama Zako-na iz 2001. godine dotada{nji Dandr‘avnosti postao je Dan Hrvatskogsabora i kao spomendan radni dan.Otada se Dan dr‘avnosti u Republici

sl

Lova~ka ku}a Kunjevci

Istovar trupaca

{umarije Vinkovci, dipl. ing. {um.Mato Bena~i}.

Na radili{tu Aljma{Obi{li smo radili{te Aljma{ u gospo-

darskoj jedinici Dionica gdje je 15sjeka~a obavilo ~istu sje~u (sanaciju)na povr{ini od 35 ha. Revirnik StjepanJemri} rekao nam je da su radovizavr{eni u velja~i, te da }e uspostava{umskog reda biti izvr{ena u propisa-nom roku. Privla~enje drvnih sortime-nata iz sje~ine na tvrdu cestu obavljase s ekipa‘om Pionir, a robu kupcimaprevozi [umatrans Vinkovci te dijelomprivatni poduzetnici.

Tarupiranje – priprema zemlji{ta za sadnju


Pi{e:Kre{imirStojakovi},dipl. iur.

Hrvatskoj slavi 25. lipnja, a odnosi setako|er na presudnu 1991. godinu idan kada je Hrvatski sabor izra‘ava-ju}i volju hrvatskog naroda o~itovanuna referendumu iste godine, donioUstavnu odluku o suverenosti i samo-stalnosti Republike Hrvatske.

U kolovozu }e gra|ani RepublikeHrvatske proslaviti dva blagdana: Danpobjede i domovinske zahvalnosti,sje}anje na 5. kolovoza 1995. godinekada je u akciji “Oluja” oslobo|engrad Knin, sredi{te srpske pobune1990. i 15. kolovoza – Veliku Gospu– Uznesenje Bla`ene Djevice Marije.

Slijedi Dan neovisnosti – 8. listopa-da, koji se odnosi tako|er na 1991.godinu i dan kada je Sabor RH donioOdluku o raskidu dr‘avno-pravnih sve-za na temelju kojih je RepublikaHrvatska s ostalim republikama i po-krajinama tvorila SFRJ.

Nakon 1. studenoga kada za blag-dan Svi sveti tradicionalno odajemopo~ast svojim najbli‘ima koji su premi-nuli, stara godina zavr{ava bo‘i}nimblagdanima, 25. i 26. prosinca, a

nova po~inje novogodi{njim blagda-nom, 1. sije~nja, te blagdanom Bo-gojavljanje ili Sveta tri kralja, 6.sije~nja, koji se u Republici Hrvatskojnije slavio samo 2002. godine. Radi seo katoli~kom blagdanu kojim zavr{avabo‘i}no razdoblje, te se obnavljasje}anje na trojicu mudraca (Ga{para,Melkiora i Baltazara) koji su se u bet-lehemskoj {talici do{li pokloniti novo-ro|enom djetetu Isusu, daruju}i gazlatom (priznaju}i mu kraljevsko do-stojanstvo), tamjanom (u slavu bo‘an-ske mu naravi) i smirnom (pomast) –jer su vjerovali da je to ~ovjek koji }eumrijeti za ljudske grijehe.

Iako mnogi smatraju da je 13 blag-dana u godini previ{e, mo‘e sezaklju~iti da po tome Hrvatska ostajeu europskom prosjeku. Usporedberadi, najvi{e blagdana u Europi imajuna{i susjedi Slovenci i Austrijanci, po16, a najmanje blagdana imaju Britan-ci, samo 9.

Prava radnika zavrijeme blagdana

Zakonom je propisano da se udane blagdana u Republici Hrvatskojne radi, te radnici te dane imaju pravona naknadu pla}e. Dakle, ne radi sesamo o pravu radnika ve} i o njihovojobvezi. Me|utim, to ne zna~i i apso-lutnu zabranu rada na blagdan, jeruvijek postoje situacije kada }e zbogprirode posla ili izuzetne potrebe bitipotrebno raditi u dane blagdana. Utom slu~aju radnici imaju pravo i napove}anu pla}u.

Osim toga blagdani se odra‘avaju ina ostvarivanje nekih drugih prava izradnog odnosa. Tako se blagdani:

– ura~unavaju u puno radno vri-jeme,

– ura~unavaju u rok za stjecanjeprava na godi{nji odmor,

– ne ura~unavaju se u trajanje go-di{njeg odmora,

– ne ura~unavaju se u dane pla-}enog dopusta,

– ne ura~unavaju se u tijek otkaz-nog roka.

Ako je blagdan u nedjelju ne pre-nosi se na sljede}i dan.

SpomendaniSpomendani u Republici Hrvatskoj

su: nedjelja najbli‘a 15. svibnju –Dan spomena na hrvatske ‘rtve uborbi za slobodu i nezavisnost i 30.svibnja – Dan Hrvatskog sabora. Spo-

mendani nisu neradni dani, a obi-lje‘avaju se primjereno i dostojanstve-no, odavanjem po~asti hrvatskim‘rtvama u borbi za slobodu i nezavi-snost, odnosno na sve~anoj sjedniciHrvatskog sabora.

Neradni daniNeradni dani utvr|eni su Zakonom

za odre|ene kategorije gra|ana. Takogra|ani Republike Hrvatske koji slaveBo‘i} 7. sije~nja, gra|ani islamskevjeroispovijedi u dane Ramazanskogbajrama i Kurban bajrama, te gra|ani‘idovske vjeroispovijedi u dane Ro{Ha{ana i Jom Kipura, imaju pravo neraditi. Dakle, radi se samo o pravu tihgra|ana, ali ne i obvezi. Njima trebaomogu}iti da te dane ne rade, a oni}e sami odlu~iti ho}e li raditi ili ne.

[to se ti~e naknade pla}e, prava napove}anu pla}u i drugih prava iz rad-nog odnosa, vrijedi isto {to i za blag-dane.

Iako mnogi smatraju daje 13 blagdana u godiniprevi{e, mo‘e sezaklju~iti da po tomeHrvatska ostaje ueuropskom prosjeku.Usporedbe radi, najvi{eblagdana u Europi imajuna{i susjedi Slovenci iAustrijanci, po 16, anajmanje blagdanaimaju Britanci, samo 9.

HRVATSKOJ

avimo u Hrvatskoj

Na kraju ostaje otvoreno pitanjeho}e li se kao i do sada sa svakompromjenom vlasti u Republici Hrvat-skoj, svake ~etiri godine, a u slu~ajuprijevremenih izbora i ranije, mijenjatinazivi i datumi blagdana.

Smatramo neprimjerenim za bilokoju dr‘avu koja se smatra demokrat-skom, mijenjati blagdane, osobito akosu oni uvedeni kao podsjetnik na nekeva‘ne doga|aje iz bliske ili daljnjepro{losti. Ti bi blagdani trebali bitioslobo|eni od uplitanja politike, te za-jedni~ki svima i nadasve trajni.

priroda


DDDDD ilj gora je najni‘a slavonskagora. Njeni se ju‘ni obroncipostupno utapaju u posavskuravnicu. Padine Dilj gore su bla-

go nagnute, pogodne za vo}njake i vi-nograde. Od nekada{njih poznatih sla-vonskih hrastovih {uma na Dilj goriostalo je veoma malo. Samo su vi{i pre-djeli obrasli gustom bjelogori~nom {u-mom hrasta kitnjaka i obi~nog graba,bukve, cera. [ume su znatno prorije|e-ne, na mnogim mjestima imaju izgled{ikare sa obilno razvijenim grmljem. Nani‘im, vla‘nim povr{inama rastu vrbe ijohe.

Ovdje izviru mnogi potoci, ~ije bistrevode teku iz srca Dilj gore ~ine}i oto-~i}e i bujice u ki{nom periodu. Oni sespajaju u ve}e cjeline ~ine}i desetakpotoka koji se ulijevaju u potok Glogo-

Dilj gora u prolje}e ~arobni je tepih cvije}a iraslinja. U‘ivajte u tom daru prirode,upijajte zvukove i boje, budite dio prirode

Proljetna ~ana Dilj gori

padaju ki{e, za vrijeme ljetnih oluja iproloma oblaka, Glogovica prijeti buji-cama. Mutnim vodama silovito udara uvijugave obale nose}i granje, sme}e itravu.

Uzvodno »Aleksi} mlina« u Rastu{judolina je ve}e {irine 800-1000 m gdje jei izvr{ena parcijalna regulacija saure|enjem obala koje se i odr‘avajuko{enjem. Regulacijom Glogovice ve-}ina biljnih i ‘ivotinjskih vrsta koje su‘ivjele u vodi i na obalama su nestale ilisu rijetke. Nestali su lopo~i i lokvanji,vodene le}e, ‘abljak, rogoz, trska i {a{.Nekad su se u vodama potoka mrijestileribe, {arani, {tuke, linjaci, karasi, grge~i,deverike, kederi. Nestale su staze i sta-ni{ta lisica, divljih ma~aka, divljih svinjai srne}e divlja~i, divljih pataka i gusaka.

Posljednjih nekoliko godina vi|ena jevidra, ‘ivotinja koja ‘ivi u ~istoj vodi, pato ohrabruje...

Proljetno, samoniklo iza{ti}eno bilje

Znatan broj ljudi do‘ivljava {umu kaoskup stabala ve}ih i manjih, starih i mla-dih. [uma objedinjuje puno toga. Pjevptica, {u{kanje li{}a, miris cvije}a naproplancima, rasko{ i ljepotu. [uma jene{to veli~anstveno. U svako godi{nje

Jaglac

vicu, najve}i prirodni vodotok. Brojnigorski potoci i poto~i}i, kao i potokGlogovica ulijevaju se u Isto~ni lateralnikanal. Isto~nim lateralnin kanalom vodeotje~u izravno u rijeku Savu kao njenlijevi pritok.

Potok GlogovicaPotok Glogovica je najzna~ajniji i

najve}i vodotok koji izvire na Dilju.Dug je 12,5 km, a njegovo slivnopodru~je iznosi 90,00 km2. Najvi{a kotasliva iznosi 430 n/m.

Vi{i predjeli sliva obrasli su gustombjelogori~nom {umom bukve, graba,cera i hrasta, dok su bre‘uljkasti predjelii nizina uz potok Glogovicu izrazitopoljoprivredne povr{ine.

U nizinskom dijelu korito potokaGlogovice, od sela Podvinje do selaRastu{ja, dosta meandrira. Uska dolinakojom te~e je prosje~ne {irine 500 m.Obale potoka su strme, obrasle stabli-ma vrbe, {ibljem, bagremom, lijanama.

Potok je dijelomi~no reguliran, a ne-regulirani dio vodotoka jako meandrira.Obale su na mjestima jako strme, avoda ponegdje brza. U nizinskom dijeluve}u povr{inu zauzimaju livade zato{to je tlo zamo~vareno u~estalim popla-vama. U prolje}e, kada kopni snijeg ili

Kukurijek

Regulirani do Glogovice, uzvodno od Rastu{ja

Tratin~ica


rolija

doba pru‘a ne{to novo i interesantno, anapose u prolje}e kada se budi usnulapriroda.

Visibaba (galanthus nivalis) je najra-nija proljetnica iz biljnog roda trajnicasa podzemnom lukovicom iz porodiceljiljana. Ona ~esto cvjeta dok jo{ nisnijeg nije okopnio. Listovi su tamnoze-leni, dugi i uski i u osnovi se dodiruju.Cvjetovi su joj sli~ni zvon~i}u, slabomiri{u. Visibaba voli sunce ili polusjenu,uspjeva na vapnenastoj i na kiseloj zem-lji, poplavnim nizinskim {umama, listo-padnim i mje{ovitim {umama.

Jetrenka (hepatica nobilis) ranaproljetna zeljasta biljka iz porodice‘abljaka, sa sna‘nim podankom. Cvjeto-vi su pojedina~ni, od {est do deset lati-ca sa brojnim, bijelim pra{nicima.Naj~e{}e su blijedoplavi, tamno modriili ru‘i~asti. Zvjezdasti su, na stapkamaduga~kim do 10 cm. Listovi su ko‘asti,tamnozeleni. Novi listovi se razvijaju teknakon cvjetanja. Uspijevaju u sjenovitimbjelogori~nim {umama i {ikarama, nablagokiselim rastresitim tlima i kre~nja-ku .

Jaglac (primula vulgaris) cvjeta u prvepretproljetne dane. Ima jednostavan listnaboranih bridova skupljen u rozetu.Cvijet na tankoj i kratkoj dr{ci je od pet

me|usobno sraslih latica, nje‘no ‘uteboje. Biljka je visoka 10-12 cm. Najboljeuspjeva u te{kim ili srednjim ilovastimtlima na suncu ili polusjeni listopadnih{uma i {ikara. Ta je proljetnica ukras li-vada, proplanaka i {umskih ~istina.

Kukurijek (helleborus) je kao ijetrenka iz porodice trajnih zeleni. Biljkanaraste i do 60 cm visine. Cvjeta odsije~nja do travnja, ponekad ve} i u pro-sincu proviri glavu na obraslim obronci-ma i svijetlim {umama u sjenovitompolo‘aju, na dobro odvodnjenom hu-musnom tlu. Listovi su poput dlana obli-kom i veli~inom, zimzeleni, sivkasto-ze-leni, prema vrhu nazubljeni. Cvjetovi sesastoje od pet velikih lapova i mnogopra{nika. Intenzivnog su mirisa, zele-no‘ute boje.

Biti dio prirodeTo je samo mali dio samoniklog,

ugro‘enog i za{ti}enog bilja.Mo‘da je potrebno napisati i ovo –

bilje u zemlji ima korijen. Negdje je tolukovica, negdje gomolj, a negdje poda-nak. Ako iskopamo biljku s korijenom,prenesemo i presadimo, zalijevamo injegujemo; biljka }e ‘ivjeti, ali ne}e us-pijevati kao na svom prirodnom stani{-tu. Cvjetni proplanak je kao i voda isunce potreban da bi biljka cvjetala, dabi do{lo do opra{ivanja, da bi se stvorioplod. Samo tako se sjemenke raspro-stranjuju, a biljke ostaju na {irokompodru~ju. Razmislite, da li }e na{a po-koljenja promatrati proljetnice kaoprekrasne fotografije u knjigama, ili }e-mo ~uvati cvjetne nedirnute livade,njihova prirodna stani{ta, kako bi ih do-‘ivjeli i divili se njima. Zato, ne beriteproljetnice, ako to doista nije nu‘no,u‘ivajte u ljepoti prirode udi{u}i ~istizrak, upijajte zvukove i boje!

Foto: V. Stjepanovi}

Pi{e: Veronika Petri}-Stjepanovi}

Samo su vi{i predjeli obrasli gustombjelogori~nom {umom hrasta kitnjaka iobi~nog graba, bukve, cera. [ume suznatno prorije|ene, na mnogim mjestimaimaju izgled {ikare sa obilno razvijenimgrmljem. Na ni‘im, vla‘nim povr{inamarastu vrbe i johe.

Vodna stepenica – utok pritoka Ubov~ice u Glogovicu

Visibaba

Jetrenka


BBBBBo‘ikovina (Ilex aquifolium) jezimzeleni grm, a rje|e stablokoje izraste u visinu i do 10 m.Dolazi u izrazito mediteransko-

atlantskom podru~ju te pripada atlan-tskom flornom elementu. Voli blaguoceansku a izbjegava o{triju kontinen-talnu klimu. Rod Ilex ima oko 400 vr-sta ra{irenih u toplim i tropskim pre-djelima u obje polutke, od kojih na eu-

mala enciklopedija {umarstva

OSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A_@)

Premda je Zakonom o za{titi prirodeza{ti}ena, bo‘ikovina je ugro‘ena vrstana{ih brdskih bukovih {uma, najvi{e zbognedozvoljenog kori{tenja u dekorativnesvrhe, posebice zbog obi~aja vezanih uzbo‘i}ne i novogodi{nje blagdane

Bo`ikovina(Ilex aquifolium), zelenika ili ~esvina

ropskom kontinentu raste samobo‘ikovina. Rasprostranjena je usrednjoj i zapadnoj Europi, odPirenejskog poluotoka do Kavka-za i Irana te sjeverne Afrike. Nasjever dopire u Norve{ku, u Alpa-ma dosegne do 1 200 m, a naMalom Atlasu u sjevernoj Africiraste u vla‘nim dolinama i do2 600 m nad morem.

Kora bo‘ikovine je glatka, umladosti zelena, a kasnije siva.Kro{nja je piramidalno-~unjasta,a trajno zeleni ko‘asti listovi sujajasti ili elipti~ni, {iljasti, nepravil-no zup~asta, trnovita ruba, 3–7cm dugi te 3–4 cm {iroki. Listovisu naizmjeni~no raspore|eni,tamnozeleni i odozgo sjajni, aodozdo blje|i i mutnozeleni. Imaih dvije vrste: na cvjetnim izbojci-ma rubovi su im ravni ili ne{tovaloviti i cijeli, a na sterilnim suizbojcima nepravilno valovita,trokutasta, nazubljena i bodljikavaruba. Pupovi su kratki i u{iljeni. Malenijednospolni i dvodomni mirisavicvjetovi (7–10 mm) su bijeli i na krat-kim stapkama, nagomilani u pazu{-cima listova, na najmla|im gran-~icama, a dolaze u pa{titastim cvatovi-ma. @enski cvjetovi imaju 4 kratka ste-rilna pra{nika, smje{tena izme|u lati-ca, i nadraslu plodnicu koja je sasta-vljena od 4 plodni~ka lista, te ~etvero-dijelnu nju{ku. Mu{ki cvjetovi su rijet-ka pojava, jednako su gra|eni, osim{to im je plodnica zakr‘ljala, a pra{nicine{to dulji od latica i sadr‘e pelud uvre}icama.

@ivotni vijek i donekoliko stotinagodina

Plod je loptasta ili jajasta ko{tunicaveli~ine zrna gra{ka, grimiznocrveneboje, sa 4 ovalne sjemenke, koje sutvrde, uzdu‘no izbrazdane i s pruga-ma. Bo‘ikovina cvjeta u svibnju ili lip-nju, a plodovi dozrijevaju u listopadu,

ostaju}i na drvetu tijekom zime. Supke(kotiledoni) su jezi~aste i ravna ruba.

Stani{te toga izuzetno lijepog zim-zelenog drvca ili grma, s vrlo jakim irazgranatim korijenovim sustavom jeprete‘ito u planinskim podru~jima,poglavito u tamnim bukovo-jelovim ibukovim {umama, a uspijeva na du-bljim, rahlim i bogatim karbonatnimtlima. Bo‘ikovinu nerijetko susre}emou obliku manjih {umica, gdje gustopokriva povr{inu od nekoliko stotina~etvornih metara. Ina~e je nalazimopojedina~no ili u manjim skupinama.Kao entomofilna i skiofilna vrsta (alidobro podnosi i svjetlo), raste vrlosporo te mo‘e do‘ivjeti starost od ne-koliko stotina godina.

U Hrvatskoj je rasprostranjena uvla‘nim i sjenovitim brdskim {umama,izlo‘enima utjecaju oceanske klime,primjerice u Gorskom kotaru. U slojugrmlja dolazi u brdskoj bukovoj {umis mrtvom koprivom (Lamio orvale-fa-getum sylvaticae Ht.1938), koja je ra-sprostranjena na kontinentalnom dije-lu Dinarida, u panonskom gorju te u

prijelaznom podru~ju srednjeHrvatske (pribli‘no od 400 do750 m nadmorske visine).

Dekorativna iljekovita svojstva

Bo‘ikovina ima i ljekovitasvojstva. Naime, tijekom lipnjapreporu~a se skupljanje mladihlistova od kojih se pripravljenatinktura upotrebljava kao diure-tik, kod kroni~noga bronhitisa,artritisa i nekih drugih reumat-skih oboljenja. U pu~koj medici-ni dobro poslu‘i i kod nekihoboljenja ‘eluca, zaustavljanjakrvarenja itd. Va‘no je znati dasu crvene bobice ove samonik-le i za{ti}ene biljke otrovne istoga ih treba izbjegavati. Zani-mljiv je podatak da tvrdo drvolako poprima boju te umjestoebanovine slu‘i za izradbu ru~-

ki ~ajnika ili drugoga posu|a u kojimase poslu‘uju vru}i napici. Kora sadr‘itanin i neku ljepljivu tvar koja se neka-da upotrebljavala za pravljenje ljepila ihvatanje ptica nakon premazivanjagrana.

Budu}i da bo‘ikovina, u naroduznana i kao zelenika i ~esvina, imalijepe zimzelene listove, cjelovit i pra-vilan habitus te crvene plodove koji setijekom zime zadr‘avaju na gran~i-cama, vrlo je cijenjena vrsta u hortikul-turi. Nerijetko se uzgaja u parkovima ivrtovima (upotrebljava se i za ‘ivice),a dobro je prilago|ena gradskimuvjetima. Uz razmno‘avanje sadnica-ma, mogu}e ju je razmno‘iti i reznica-ma. Me|u mnogobrojnim sortama va-lja izdvojiti u rasadnicima one sazlatno{arenim i srebrno{arenim listovi-ma. Premda je Zakonom o za{titi pri-rode za{ti}ena, treba istaknuti da jebo‘ikovina ugro‘ena vrsta kojoj sebrojnost smanjuje, najvi{e zbog kori{-tenja u dekorativne svrhe, posebicezbog obi~aja vezanih uz bo‘i}ne i no-vogodi{nje blagdane.

Bo‘ikovina (Ilex aquifolium)

Foto:Arhiva

Pi{e:Ivica

Tomi}


Borov vrganjBorov vrganjBorov vrganjBorov vrganjBorov vrganj (Boletus pini-cola) po~inje rasti ve} u travnju i svi-bnju u nizinskim predjelima. Prvi sepojavljuje me|u vrganjima, a nalazimoga od rujna do studenoga. Rijetko sepojavljuje ljeti u nizinama, ali ga tadaipak mo‘emo na}i u planinskimpodru~jima i u toplijima ju‘nim kra-jevima. Stani{te mu je u nizinama uborovim, a u vi{im predjelima i u jelo-vim {umama. Ljeti na ve}im nadmor-skim visinama raste i ispod bjelo-gori~noga drve}a i u mje{ovitim {u-mama.

Ta vrsta vrganja ima mesnat i po-lukuglasto ispup~en klobuk, promjera10–30 cm, prekriven sitno nabora-nom ko‘icom crvekastosme|e boje, au mladih gljiva s bijelim mrljama. Tru-si{te mlade gljive je bijelo, zatim ‘utote zelenkasto. Sastavljeno je od sitnihcjev~ica, kra}im uza stru~ak i sa sitnimokruglastim rupicama. Otrusina je ze-lenkastosme|e boje. Tvrdi stru~ak jedug 6–12 cm, a debeo 5–8 cm, umlade gljive nalikuje jajetu, u‘im jedijelom okrenut uvis. Tijekom rasta sene{to izdu‘i, no u donjem dijelu os-taje zadebljao. Povr{ina stru~ka jesvijetlosme|a ili crvenkastosme|a,presvu~en je mre‘icom, u gornjemdijelu bjelkastom, a u donjem crveno-sme|om.

Tvrdo, ~vrsto i bijelo meso, ugodnaokusa i mirisa, znakovitih za vrganje,tek je pod poko‘icom klobuka cr-venkasto. Zbog jestivog i odli~nogamesa, ovu gljivu ubrajamo me|u naju-kusnije vrganje. Sli~an mu je hajdinskivrganj (Boletus aereus), koji se ljetipojavljuje u visinskim {umama, a u ni-

Jestivegljivena{ih{uma (3)

SVIJET GLJIVA

zinskim istodobno pod lista~ama. Ka-rakteristi~an je po svjetlijem stru~kupresvu~enom vrlo finom mre‘icom tepo tamnom, gotovo crno-sme|em klo-buku, koji nema crvenkaste nijanse.

Panjev~icaPanjev~icaPanjev~icaPanjev~icaPanjev~ica (Kuehneromycesmutabilis) je ~esta gljiva koja u buso-vima ni~e od travnja do prosinca napanjevima bjelogori~noga drve}a. @u-to-sme| ili cimetastosme| gladak ivla‘an klobuk je promjera 3–8 cm, umladosti je ispup~en i s podvijenimrubom, kasnije spljo{ten s grbicom natjemenu. Obrub klobuka je tamno-sme|, tanak, valovit i sitno naboran.Gusti, tanki i nejednaki listi}i trusi{tapri~vr{}eni su uza stru~ak. U po~etkusu svijetlo‘uti, kasnije cimetastosme|i,u mlade gljive prekriveni sme|im za-storkom. Otrusina je sme|asta. Vitak isavijen stru~ak dug je 3–6 cm, debeo0,3–0,8 cm, u po~etku je pun, a ka-snije postaje {upalj. Iste je cimetasteboje kao i klobuk. Znakovit je po osta-tku sme|ega zastorka koji je okrenutprema gore. Ispod zastorka stru~ak jeprekriven sitnim sme|im pahuljicama.

Meso ove jestive gljive je ugodnamirisa i okusa, u suhih je gljiva bjelka-sto, a u vla‘nih sme|asto. Panjev~icije po vanjskom izgledu sli~na obru-bljena patuljica (Galerina margina-ta). Od prolje}a do jeseni raste napanjevima ~etinja~a, ispod zastorkana stru~ku nema sme|e pahuljice, astru~ak joj je nejednako prekrivenbijelim vlaknima. Katkada miri{e nabra{no, {to kod panjev~ice nije slu~aj.Sli~na gljiva je i mednja~a ili puza(Armillariella mellea), s dobro o~uva- [iljasti smr~ak (Mitrophora rimosipes)

Rana gustoliska (Melanoleuca cognata)

Panjev~ica (Kuehneromyces mutabilis)

Borov vrganj (Boletus pinicola)Foto: Arhiva

Pi{e: Ivica Tomi}

gljive


nim ostatkom bijeloga zastorka nastru~ku; na panjev~ici je zastorak tam-nosme|.

Rana gustoliskaRana gustoliskaRana gustoliskaRana gustoliskaRana gustoliska (Mela-noleuca cognata) raste u skupini utravi ispod bjelogori~noga drve}a, pre-te‘ito u proljetnom dijelu godine, nonalazimo je i ljeti i u jesen. Mesnat,spljo{ten sme|asto‘ut klobuk promje-ra je 4–10 cm i glatke povr{ine, imanisku {iroku grbicu, u sredini je ne{totamniji. Listi}i trusi{ta su gusti, {iroki,okerasto‘ute boje, razli~ito su du-ga~ki, a zupcem su pri~vr{}eni uzastru~ak. Otrusina je bijela, stru~ak jevisok 4–12 cm, a debeo 0,8–2 cm,‘uto-sme|e je boje kao i klobuk, ~vrst,pun, vlaknast i zasukan te pri dnupone{to zadebljao.

Premda je jestiva, ta gljiva nije kva-litetna. Meso joj je nje‘no, ‘utosiveboje i meko, ispod povr{ine tamnije,u‘egla okusa, a miri{e na bra{no.Me|u gustoliskama pojavljuje senajranije.

Ranoj gustoliski, koja ima tamnijiklobuk, stru~ak i listi}e, sli~na jetankonoga gustoliska (Melanoleucastrictipes). No ona po~inje rasti u lip-nju, ima bijelo meso i gotovo je svabijela.

[iljasti smr~ak[iljasti smr~ak[iljasti smr~ak[iljasti smr~ak[iljasti smr~ak (Mitropho-ra rimosipes) nalazimo u skupinitijekom travnja i svibnja (u vi{impodru~jima i lipnja) na vla‘noj humu-snoj podlozi, u bjelogori~nim {umamaparkovima. Raste pored teku}ica, uz‘ivice, posebice od kaline. Maleni klo-buk je na povr{ini sme|ast, s maslina-stom nijansom, a bijel je i {upalj naprerezu. Sa}asto je izbrazdane povr-{ine, visok 2–3 cm. Ima oblik sto{ca ililukovice te {iljasta vrha, pa otuda i na-rodni naziv gljivi. Donja tre}ina klo-buka nije prirasla uza stru~ak. Znako-vito je da su male udubine klobukaograni~ene tamnijim uzdu‘nim rebri-ma o{trih rubova, koja su povezanapopre~nim rebrima. Trusi{te je na po-vr{ini klobuka u malim udubinamaizme|u izdignutih rebara, a maslinas-tosme|e je boje. Stru~ak je visok 6–12 cm, debeo 2–2,5 cm, bjelkast, splitkim uzdu‘nim brazdama, prekrivensitnim zrncima i {upalj. U donjem jedijelu zadebljao.

[iljasti smr~ak je uvjetno jestiva glji-va, jer je jestiv samo kuhan. Meso muje bijelo, tanko, krhko, voskaste konzi-stencije, bez izrazita mirisa i okusa.Sli~an tom smr~ku je zvonasti smr~ak(Mitrophora fusca) kojemu je slobod-na donja polovica klobuka, za razlikuod {iljastoga smr~ka sa slobodnomdonjom tre}inom klobuka.

Slikarstvo je strREPORTA@A / U LETOVANI]U KOD BO@IDARA [KOFA^A, SBA[TINE

hrvatska etnoba{tina

Dio stare jezgre u Letovani}u

skupljanje etno

pro‘imajuba{tine ljubav,

Broj 76 • travanj 2003. HRVATSKE [UME


SLIKARA I ^UVARA POVIJESNE

PPPPPoleglo uz Kupu, {iroku i lijenu,selo Letovani} nadomak je gla-vne ceste od Zagreba premaSisku. U @a‘ini treba samo

skrenuti desno. Nekoliko starih drve-nih ku}a gra|enih u tradicijskom posav-skom stilu, smje{tenih u samom sredi{-tu mjesta, odudara od novijih, moder-nijih zdanja i svjedo~i o povijesti sela.Ta stara jezgra u kojoj je i drvena ka-pelica, obnovljena i prekrivena {in-drom, pod za{titom je Uprave zaza{titu spomenika kulture RepublikeHrvatske. U jednoj od tih crnih, drve-nih i dobro o~uvanih ku}a, na broju150 na samoj okuci rijeke koja se pre-lijeva na proljetnom suncu, do~ekujenas Bo‘idar [kofa~. Taj profesor zem-ljopisa i biologije, u mirovini, tako|erje jedna od znamenitosti sela! Za sebe}e re}i da je prije svega slikar, “da crtaotkad zna za sebe i da bez olovke ikista ne mo‘e”. Ova njegova strastrodila je novu i omogu}ila mu da sebavi i drugim svojim zanimanjem, sku-pljanjem i ~uvanjem starih stvari. Trinjegove drvene ku}e pravi su etno-grafski muzej prepun stvari koje je ilina{ao odba~ene i spremio, ili tra‘iopo okolnom selima, kupio i sa~uvao.Bavi se i folklorom, koreograf je umjesnom folklornom dru{tvu Poulica.

Imamo mi zemlje...– Slikanje je moja prva i jedina lju-

bav, oduvijek sam ne{to crtao, {arao.Po zavr{etku gimnazije htio sam naAkademiju, no mome su ocu rekli dasu »svi umjetnici propalice i pijanci«. Aon veli: »Imamo mi zemlje, pa bu{ turadil«.

I radio je, na fakultet je ipak oti{aoali ne na onaj ‘eljeni. Nakon {to jediplomirao, zaposlio se jedno vrijemeu {koli i potom se vratio prvoj ljubavi– slikanju. Motivi njegovih slika govo-re sve – Kupa, drvene pokupske hi‘e,Foto: M. Mrkobrad

Pi{e: Miroslav Mrkobrad

U Letovani}u, u jednoj od starih posavskihku}a, ‘ivi Bo‘idar [kofa~, profesorzemljopisa i biologije po zvanju, slikar pozanimanju i ~uvar etnografske ba{tinePokuplja, Turopolja i Posavlja poopredjeljenju. Ovdje, na obali Kupe, uspioje pomiriti te svoje velike ‘ivotne strasti Stara vatrogasna kola iz 1909.

Stare no{nje i tkanine vrijedan je dio ba{tine

Na ovome se nekad prelo i tkalo

Najve}a prostorija u ku}i, prednja hi‘a – ure|enai o~uvana

Bo`idar[kofa~

ast agrafskekoje se


nagla{ena arhitektura hrastove gra|eod koje su ku}e napravljene, seoskeulice, kapelice – predstavljaju ga kaoslikara zavi~ajnog kruga. Atmosferaseoskog ‘ivota izvire iz svake od njih.Radi i grafike. On je portretist drvenihzdanja {to stolje}ima ni~u na tim pro-storima, kako ga je opisao prof. JurajBaldani. Dosad je imao tridesetak sa-mostalnih izlo‘bi te sudjelovao na jo{toliko skupnih, a sudionik je i brojnihlikovnih kolonija.

– Sve {to zaradim dajem za ovestarine, pri~a [kofa~ dok sjedimo uzpe} u kuhinji u njegovoj rodnoj ku}i iz1793. godine. Pe} stara, od gusa, tkozna koju godinu broji? U susjednoj,ve}oj prostoriji, onoj do ceste, atelje igalerija. Brojne slike po zidovima, napodu, i nedovr{ena na stalku.

– Kad su 60-ih godina ‘ene prestalenositi tradicionalnu no{nju, bilo ih jesvuda. Pomislio samo da bi ih bilodobro sa~uvati, i tako je po~elo.Nakon dolaska struje starih je lampi ilampa{a bilo koliko ho}ete, ljudi su ihjednostavno bacali. Zanimljivi su ti

Jedan od starih satova Sa~uvan je i velik broj fertuna Secesijska vitrina

Po zavr{etku gimnazije htio sam naAkademiju, no mome su ocu rekli da su»svi umjetnici propalice i pijanci«. A onveli: »Imamo mi zemlje, pa bu{ tu radil«.

Zanimljivi su ti na{i seljaci. Staresaonice, ili {krinje stoje im danima pa igodinama na dvori{tu, na ki{i, ili pred{upom i trunu. Ja ih pitam ho}e li ihprodati a oni – »budu razmislili«! Isutradan mi lupe neku astronomskucijenu. Ja, naravno, ne mogu tolikoplatiti, no za par dana do|u i sami nudeda »dam {to dam«!

na{i seljaci. Stare saonice, ili {krinjestoje im danima pa i godinama nadvori{tu, na ki{i, ili pred {upom i tru-nu. Ja ih pitam ho}e li ih prodati a oni– »budu razmislili«! I sutradan mi lupeneku astronomsku cijenu. Ja, naravno,ne mogu toliko platiti, no za par danado|u i sami nude da »dam {to dam«!Sli~no je bilo i s no{njama i nekim tka-ninama. One starije, prave, originalnelako sam nabavio, ali one mla|e,ki~astije, te{ko!

Hi‘e, ~ardaci, tkanine,fertuni

[kofa~ je zaljubljenik u etnografskuba{tinu Pokuplja, Turopolja i sisa~kePosavine, posebno u tradicionalnuarhitekturu. Te stare drvene ku}e nakat, poznate i kao hrvatske korablje,gra|ene isklju~ivo od hrasta lu‘njaka,svojevsni su za{titni znak ovoga kraja.Donje prostorije, {upe, nisu slu‘ile zastanovanje jer su pokatkad, budu}i daje to plavno podru~je, znale biti podvodom. Gornji dio sastoji se u praviluiz tri prostorije, od hi‘e kao najve}e,ne{to kao dnevni boravak, zatim odhi‘ice ili kuhinje te spava}e sobe. Iz-nad je nai‘e ili tavan. Kod pokupske ituropoljske arhitekture sa strane, izva-na, su {tenge (stepenice) kojima se idena kat, dok su u Donjoj Posavini te{tenge unutar ku}e. U jednoj od hi‘au dvori{tu nalazi se vrijedna secesijskavitrina i u njoj prava zbirka zastora zano{nje (fertuna). U drugoj ku}i je istari tkala~ki stan, te narodne no{nje.[kofa~ je jednu ku}u, ~ardak, kupio uobli‘njem Starom Brodu i preselio uLetovani}!

Sama ku}a nije bila skupa, prisje}ase, oko 1000 eura, no njeno rasta-vljanje, prevo‘enje i ponovno sasta-vljanje ko{talo je zajedno blizu 30tisu}a eura. No najve}a prostorija unjoj ima 15 m x 5,5 m, kao pristojanstan!

Bo‘idar [kofa~ u svom ateljeu

Sve stvari (s)kupljene su najvi{e uLetovani}u, ali i po okolnim selima(Stari Farka{i}, Stari Brod, Brki{ani,[a{inci, @a‘ina, pa ^igo~, Mu‘ilov-~ica). [to se sve mo‘e na}i u tom»muzeju«? Stari poljoprivredni alati(plug, ornice, drlja~e), pre{a za vino,burad, ku}ne potrep{tine (npr. stalakza kruh koji se pekao jednom sed-mi~no i stajao na tom stalku u lobu),kreveti, {krinje, ormari, vitrine, pe}i,staro posu|e. Posebno je mnogo sta-rih no{nji i razli~itih tkanina, prek-riva~a, vanjku{nica. U dvori{tu su i sta-ra vatrogasna kola iz 1907. godine.[kofa~ ra~una da je u njegovom »mu-zeju« vi{e od 1000 izlo`aka. Dosta jestvari nabavio najstarijim na~inom tr-govine, »trampom«, daju}i za njihsvoje slike. I dalje }e, ka‘e, tako.

Bo‘idar [kofa~ – Turopoljske vedute


Anis (Pimpinella anisum)

UPOZNAJMO LJEKOVITO BILJE

PPPPP radomovina anisa je Bliski istok,a otuda je uzgojem prenijet pocijeloj Europi. Uzgaja se najvi{epo Sredozemlju, a sade ga i u

Americi. Kod nas raste po vrtovima, aliga ima i divljeg.

Uzgaja se tako da se sjeme sije di-rektno u zemlju na razmak od 25 cmizme|u redova. U tri mjeseca iz sje-mena se razviju bijeli {titasti cvjetovi, amjesec dana kasnije zeleni plodovi.Biljka se kosi kada sazriju plodovi,iako su jo{ uvijek zeleni. Osu{ena bilj-ka se omlati, a zatim se plodovi su{e,~iste i spremaju. Primjereno pohra-njeni cijeli plodovi u suhoj, hladnoj imra~noj prostoriji zadr‘avaju svoju

Biljka je poznata ipod nazivima slatkikopar, slatkikoroma~, anason,ani{, aniz, la{kijane‘. Anisovo sjemesadr‘i ljekovite idjelotvorne tvari kao{to su mast, eteri~noulje, bjelan~evine i{e}er

kakvo}u i po dvije godine.Anis je jednogodi{nja biljka

iz porodice {titarki, visoka do60 cm. Ima vretenasti korijen,stabljika je okrugla i u gor-njem dijelu razgranata. Imakarakteristi~no li{}e razli~itogoblika i veli~ine, i bijeli {titasticvat. Cijela biljka ima ugodanali karakteristi~an miris. Slatka-sta je okusa. Cvate od srpnjado rujna.

U ljekovite svrhe koristimozrelo sjeme koje se skuplja posuhom vremenu. Anisovosjeme sadr‘i ljekovite i djelot-vorne tvari kao {to su mast,eteri~no ulje, bjelan~evine i{e}er. Glavni sastojak eteri~-nog ulja je anetol. Najnovijaistra‘ivanja usmjerena na dje-lovanje anetola, pokazuju dje-lovanje sli~no adrenalinu. Uljerabimo kod uboda insekata,za masa‘u ~ela kod glavobolja, pro-blema sa sinusima, za inhalacije kodastme, bronhitisa i jakog ka{lja. Mo‘ebiti i otrovno, ako ga neadekvatnopohranjujemo, odnosno ako je izlo‘e-no djelovanju svjetla i zraka. Pravilnoga pohranjujemo na tamnom i hlad-nom mjestu, u ‘utoj staklenoj boci sabru{enim staklenim ~epom.

Sjeme anisa djeluje smiruju}e pro-tiv napuhavanja, umiruje gr~eve, ja~a‘eludac i pospje{uje probavu. Kneippstavlja djelovanje anisovog sjemenakao sredstvo protiv napuhavanja isp-red komora~a. Kod ‘ena anis pospje-{uje izlu~ivanje mlijeka i regulira men-struaciju.

^esto dosadno {tucanje ili podrigi-vanje prestaje ako se popije {alica~aja od anisa. Pospje{uje i mokrenje, a

ljekovit u~inak na crijevnu floru vidljivje pri eliminaciji raznih parazita. Kodupale krajnika odli~no djeluje mlakavoda za grgljanje pripremljena iz jed-nakih dijelova anisa, kadulje i paprenemetvice. Koristimo ga i za lije~enjebronhija u kojima eteri~no ulje anisarastapa i omek{ava sluz, a ujedno spr-je~ava gr~eve u plu}ima. Poma‘e kodgrijanja cijelog abdomena, kod ‘elu-~anih bolova, kroni~ne dijareje, kodpovra}anja, mu~nine, dje~jih ‘elu~a-no-crijevnih bolesti, a pospje{uje i rad‘u~i.

U prodaji se mo‘e na}i plod anisaza pripravljanje ~aja. Priprava ~aja odplodova: dvije ‘li~ice izgnje~enih plo-dova prelije se s dva dl kipu}e vode,i pusti da odstoji poklopljeno petnae-

stak minuta. Piju se tri {alice ~ajadnevno.

Napitak za ubla‘avanje ka{lja: jed-na ~ajna ‘li~ica mljevenog sjemenaanisa kuha se u {alici mlijeka, oko, petdo deset minuta, zatim se zasladimedom od kadulje. Uzima se tri putadnevno po {alica napitka prije jela.

Anis je i afrodizijak, ako ga kuhamou vinu i zasladimo medom.

Kao za~in poznat je ve} tisu}lje-}ima. Ve} u 6. st. Pitagora smatra daanis sprje~ava {tucanje i trbu{ne smet-nje, te djeluje protiv uboda {korpije.Tvrdili su isto tako da anisovo uljeuni{tava u{i, dok je anisovo sjemeizvrstan mamac za mi{eve i ostale glo-davce.

Kao za~in koriste se cijeli,mljeveni, osu{eni i zreli plodo-vi. Anis je nenadomjestiv kaomirisni dodatak u sitnim pecivi-ma, pi{kotama od anisa ili kifli-cama. Stavlja se i u tijesto zapripravu anisova kruha. Unekim krajevima sa anisomza~injuju kompote, vo}ne na-bujke, mladi grah i mrkvicu,salate i kiseli kupus.

Iako je anis u usporedbi sakimom ili koroma~em manjedjelotvoran, ima veliku pred-nost jer je najukusniji. Najboljukombinaciju djelovanja i ugo-dan miris posti‘emo mje{avi-nom kima, koroma~a i anisa.Od mje{avine tih triju biljakapripravlja se i ~aj. Pripravlja seod zdrobljenih plodova svihtriju biljaka, a koristi se isto kao~aj od anisa.

Sjeme anisa djeluje smiruju}eprotiv napuhavanja, umirujegr~eve, ja~a ‘eludac ipospje{uje probavu. Kod‘ena anis pospje{ujeizlu~ivanje mlijeka. ̂ estodosadno {tucanje ilipodrigivanje prestaje, ako sepopije {alica ~aja od anisa.Kao za~in poznat je ve}tisu}lje}ima. Ve} u 6. st.Pitagora smatra da anissprje~ava {tucanje i trbu{nesmetnje, te djeluje protivuboda {korpije.

Foto:Arhiva

Pi{e:VesnaPle{e

ljekovito bilje


Foto:B.

Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

RRRRR at u Hrvatskoj zavr{io je prijeosam godina, a posljedice ratai danas su prisutne u pod-ru~jima gdje su vo|ene naj-

‘e{}e bitke, a gdje je veliki dio terito-rija, kao u Lici, bio okupiran. [umar-stvo osje}a posljedice u poslovanju idanas zbog miniranosti terena i nedo-stupnosti {umskih povr{ina koje subile okupirane.

Od 27.040 ha povr{ine {umarijeOto~ac, pod minama je jo{ 9.110 ha,a nedostupno je ~ak 70 posto propisa-nog etata. [tete u poslovanju su ve-like, pod minama su najkvalitetnije{ume kojima gospodarimo, isti~e upra-vitelj {umarije dipl. ing. Zvonko Buri}.Propisani godi{nji etat iznosi 83.739m3, godi{nje se sje~e oko 38.100 m3

[UMARIJA OTO^AC

Tre}ina povr{ine jo{ uvijekminirana, a 50 postoetata nedostupno

U jednoj od ve}ihli~kih {umarijaposljedice rata jo{uvijek se i te kakoosje}aju. Zbogminiranosti terenanedostupno je ~ak70 posto etata.Nedostaju iviosokoobrazovani{umarski kadrovi

brutto drvne mase. U posljednje dvijegodine radi se isklju~ivo na trasi auto-puta Zagreb-Split, budu}i se tu sje~e50 posto etata, ali se obavljaju i radovi~i{}enja trase.

Na podru~ju {umarije Oto~ac go-spodari se preborno, a prevladavajusastojine jele i bukve. Drvna zalihaiznosi preko 4,4 milijuna kubika agodi{nji prirast 146.723 m3. Kako se,ubudu}e, umjesto prebornog predla‘ejednodobno gospodarenje {umamaovoga podru~ja, mislim da }e to zbognedostupnosti terena i strmih pod-ru~ja s nagibima ve}im od 50 posto,biti te{ko realizirati, ka‘e upravitelj. Utakvim okolnostima bit }e te{ko uspo-staviti {umski red,jer su zbog klizavostiterena velike erozije tla.

Jednodobna sastojina smreke

{umske razglednice


Mehanizacija, kadrovi,su{enje {uma...

Ima jo{ problema koji optere}uju po-slovanje. Nesre|en je katastar {uma, tenije izvr{ena uknji‘ba dr‘avnog ze-mlji{ta.

Zastarjela mehanizacija, traktori i do-trajali vozni park posebna su pri~a. Uztakav vozni park te{ko je svakodnevnoorganizirati prijevoz ljudi na radili{ta, jersu ona udaljena i do 25 km od {umarije.

Posljednjih godina radove na sje~i{umarija obavlja sama, vu~u pone{tosama, ali i uz kori{tenje vanjskih usluga.Tu su ~etiri traktora, dva Timberjacka idva LKT. Prosje~ni godi{nji u~inak potraktoru iznosi 5500 m3.

Od ukupno 76 zaposlenih radnika u[umariji, u proizvodnji radi 24 sjeka~a,osam traktorista, pet radnika na uz-goju.. Problem su invalidi rada, njih de-vetero koje zbog bolesti raspore|uju nalak{e uzgojne radove.

Nedostaje stru~nog osoblja, posebi-ce in‘enjera {umarstva. Uz upravitelja,{umarija ima zaposlenog jo{ jednog{umarskog in‘enjera, a potrebe su da-leko ve}e. Uz jedanaest gospodarskihjedinica, {umarija je podijeljena na petrevira. Revirni~ke poslove umjestoin‘enjera obavljaju {umarski tehni~ari,{to nije dugoro~no rje{enje.

U {umariji su nezadovoljni i posti-gnutom sortimentnom strukturom kojane zadovoljava planiranu, jer se sijekulo{ije i tanje sastojine. U posljednjevrijeme ima problema sa su{enjem jelepa je pove}an udio sanitarnih sje~a.Su{enje jele nije stalno, ve} se taj pro-ces ponavlja u ciklusima od ~etiri do petgodina.

Pozornost uzgajanju{uma

Velika pozornost posve}uje se iizvr{enju uzgojnih radova. U pro{lojgodini u jednostavnoj biolo{koj repro-dukciji izvr{eno je po{umljavanje napovr{ini na oko ~etiri hektara, a upro{irenoj reprodukciji na 32 ha.Po{umljavalo se sadnicama smreke icrnog bora iz rasadnika Uprave {umapodru‘nice Gospi}.

Tijekom ove godine planirano je ujednostavnoj reprodukciji popunja-vanje sadnjom sadnica na 2 ha, ~i{}e-nje sastojina na 88 ha, zatim ~i{}enjesastojina, izrada protupo‘arnih pro-

sjeka sa elementima ceste (5 km). Upro{irenoj biolo{koj reprodukciji naj-va‘niji bi zahvat trebao biti razminira-vanje terena na 51.282 m2, te po-{umljavanje.

Vodi se ra~una o protupo‘arnojza{titi, u prolje}e i jesen kada su ve}irizici od izbijanja po‘ara organizirajuse ophodarske slu‘be. Na podru~ju{umarije pet je hektara pod drugimstupnjem za{tite od po‘ara, a u planuje godi{nje 180 dana protupo‘arneza{tite.

[umske prometnicePosljednjih godina pri{lo se i inten-

zivnijoj gradnji {umskih prometnica,jer je otvorenost na podru~ju {umarijeslaba i iznosi svega 7,6 km/1000 ha.U 2002. izgra|eno je 8 km {umskihcesta, a u 2003. planira se gradnja jo{5 km cesta. Treba napomenuti da jezgrada i radni prostor {umarije Oto-~ac derutan i tra‘i dodatna investi-cijska ulaganja. Iako se zgrada nalazi usamom centru grada, izgra|ena je jo{u vremenu Austro-Ugarske pa bi jetrebalo cijelu renovirati te opremitipotrebnim namje{tajem.

Oto~ac stari gradOto~ac je grad u sjeverozapadnom

dijelu Like,smje{ten na rijeci Gacki, uzapadnom dijelu istoimenog polja. Sa-stoji se od Gornjeg i Donjeg grada. Spo-minje se vrlo rano, od 1300. u posjeduje Frankopana .Oni tu osnivaju bisku-piju (1461.-1535) sa crkvom sv. Nikole.Godine 1619. sagra|en je i ka{tel rene-

Sada{nji i biv{i upravitelji {umarijeoto~ac (Zvonko Buri} i MarkoVukeli})

Lova~ka ku}a

Otprema drvnih sortimenata

Trasa budu}e auto-ceste Zagreb-Split


Tipi~na sastojina jele i bukve

sansne koncepcije Fortica sa trokuta-stim rasporedom kula cilindri~na oblika(danas je u ru{evnom stanju). Od 1746.Oto~ac je i sto‘erno mjesto pukovnije.Barokna ‘upna crkva Sv. Trojstva iz-gra|ena je 1648. i nalazi se u centrumjesta.

Rijeka Gacka na kojoj je gradsmje{ten bogata je pastrvom, pa ovdjedolaze brojni strani i doma}i ribi~i. Krajje pravi raj za izletni~ki turizam. Poznatje po brojnim speleolo{kim posebnosti-ma, spiljama, ponorima, vrelima, na pa-dinama Velebita. U okolici grada nalazise i uzleti{te za manje letjelice, a za iz-letnike se organiziraju i izleti u rezervatbiosfere Velebit. Od va‘nijih turisti~kihmanifestacija treba spomenuti tradi-cijske pokladne dane u sije~nju i velja~ii maskenbale za djecu i odrasle, zatimproslavu sv. Fabijana i Sebastijana (20.sije~nja) i dan grada Oto~ca (8. svibnja)kada se odr‘avaju brojne sportske i kul-turne manifestacije. Zna~ajni doga|aj ukraju je i zavjetno hodo~a{}e MajciBo‘joj Karmelskoj u Kutarevo (16. srp-nja).

Od gospodarskih djelatnosti danassu uz {umarstvo najrazvijenije poljo-djelstvo, sto~arstvo, prerada drva, ke-mijska industrija.

Propisani godi{nji etat iznosi oko 83tisu}e kubika a godi{nje se sije~eoko 38 tisu}a bruto mase. Uposljednje dvije godine radi seisklju~ivo na trasi autoputa Zagreb-Split, jer se tu sije~e 50 posto etata,ali se obavljaju i radovi ~i{}enjatrase.

Oto~ac je smje{ten na rijeci Gacki, uzapadnom dijelu istoimenog polja.Sastoji se od Gornjeg i Donjeggrada. Spominje se vrlo rano, a od1300. u posjedu je Frankopana. Onitu osnivaju biskupiju (1461.-1535.)sa crkvom sv. Nikole. Godine 1619.sagra|en je i ka{tel renesansnekoncepcije Fortica sa trokutastimrasporedom kula cilindri~na oblika(danas je u ru{evnom stanju). ZZZZZa dvodnevnog boravka na po-

dru~ju Gorskog kotara, {umariiz Bosanske Krupe na ~elu s di-rektorom mr. [efikom Kori-

~i}em upoznali su se s prebornimna~inom gospodarenja, s lovstvom, sprimjenom GIS tehnologije u ure-|ivanju {uma, H[ programom zapra}enja proizvodnje. Posjetili su ipodru~je {umarija Prezid, Tr{}e i Ge-rovo (Milanov vrh, Brvnaru i Lividragu)i Nacionalni park Risnjak. Na podru~ju{umarije Fu‘ine u gospodarskoj jedini-ci Brlo{ko upoznali su se s problema-tikom su{enja jele.

U sastavu poduze}asedam uprava

Unsko-sanske {ume osnovane su2000., u svom sastavu imaju sedam{umskih uprava _ Biha}, BosanskuKrupu, Cazin, Bosanski Petrovac,Klju~, Sanski Most i Direkciju. Sjedi{tepoduze}a je u Bosanskoj Krupi. Zapo-sleno je 590 radnika od ~ega 39 {u-marskih in‘enjera. Na {kolovanju jetrenutno i dvadesetak studenata {umar-stva. Na~in informiranja u poduze}uorganiziran je tako da svakih petnae-stak dana u biha}kom lokalnom listuimaju ~etiri stranice rezervirane zasvoje vijesti.

Mr. [efik Kori~i}, direktor podu-ze}a, ka`e: »Zadovoljni smo ovakvim

Nastavljena jeme|unarodnastru~na suradnja sa{umarima iz Javnogpoduze}a Unsko-sanske {ume sasjedi{tem uBosanskoj Krupi ~ijaje delegacijasredinom o‘ujkaboravila uDelnicama. Bila je toprilika da doznamo{to se doga|a ubosanskom{umarstvu

oblikom stru~ne suradnje s hrvatskimkolegama. Razmjena iskustava je ne-minovna zbog problema u poslovanjukoji mu~e jedne i druge. I mi kao iGorski kotar imamo preborne {ume, ana~in gospodarenja nam je isti.Zajedni~ki su nam problemi vezani uzpra}enje zdravstvenog stanja {uma,lovstva vezanog uz migracije divlja~i sobje strane granice i sli~no.

Problema u poslovanju ima dosta.Prije svega velika su financijska po-

Unsko-sanske {umeosnovane su 2000., usvom sastavu imajusedam {umskih uprava –Biha}, Bosansku Krupu,Cazin, Bosanski Petrovac,Klju~, Sanski Most iDirekciju. Sjedi{tepoduze}a je u BosanskojKrupi. Zaposleno je 590radnika od ~ega 39{umarskih in‘enjera.

[umari iz Bosne u NP Risnjak

Terenski obilazak Rogoznog

ME\UNARODNA SURADNJA / [UMARI IZME\UNARODNA SURADNJA / [UMARI IZ

I u bosanskom {umvratimaI u bosanskom {umvratima


tra‘ivanja prema poduze}u koja smonaslijedili od biv{ih {umskih gospodar-stava, oko 12 milijuna maraka. Pro-blem nam je i opskrba potrebnom si-rovinom lokalne drvne industrije, od-nosno pilana. Posljednjih godina nana{em podru~ju podignuto je 65 pila-na kapaciteta milijun m³. Na{e mogu}-

nosti podmirenja njihovih potreba sumale, iznose oko 250.000 m³. Osob-no se zala‘em da se broj pilanasmanji, da se zabrani izvoz rezanegra|e iz zemlje. Na{a orijentacija udrvnoj industriji treba biti ve}a finaliza-cija proizvodnje, poluproizvoda ili go-tovih proizvoda«.

Krajem pro{le godine na razini Fe-deracije BiH donijet je Zakon o{umama, kojim se predla‘e novi na~inreorganizacije {umarstva u zemlji. Pri-vatizirat }e se sve ono {to je vezanouz sje~u i izvla~enje drvnih sortimena-ta, gradnju infrastrukture i formirat }ese privredne organizacije koje bi kupili{umski radnici. Uprave {uma kaodr‘avna poduze}a zadr‘ale bi usvojoj nadle‘nosti ~isto {umarske po-slove kao {to su ~uvanje i za{tita{uma, kontrola proizvodnje i ure-|ivanje {uma. Perspektiva {umarstvaje u o~uvanju {uma i kontinuitetu go-spodarenja, te u razmi{ljanjima daje trupac kao proizvod sporedna stvari ne bi trebao biti na prvom mjestu usmislu ostvarenja prihoda. Po uzoruna druge europske zemlje razvoj videu ulaganjima u sporedne djelatnosti, uzimski i rekreativni turizam, lovstvo isl.

To je jedan od razloga posjetedelni~koj Upravi {uma – da vidimokako ovdje funkcionira ulaganje urazvoj turizma, lovstvo, isti~e direktorKori~i}.

D‘evad Jakupovi}, dipl. ing., po-mo}nik direktora za tehni~ke poslove,isti~e da Javno poduze}e Unsko-san-ske {ume gospodari na povr{ini od170.000 ha. Ukupna drvna zaliha iz-nosi preko 29 milijuna m³, a godi{njiprirast oko 831.000 m³. Iako je stvarnietat oko 650.000 m³, godi{nje sijekuoko 450.000 m³, jer je veliki diopodru~ja i danas pod minama.

U poduze}u su posebno ponosnina svoj rasadnik u blizini Cazina kapa-citeta 630.000 komada sadnicagodi{nje. Uz sadnice bjelogorice (crnii bijeli javor, jasen), i crnogorice,smreku, kapaciteti rasadnika se pro-{iruju i zajedno s Institutom iz Italijekre}u u proizvodnju kestena maruna.U rasadniku se kao me|ukultura uz-gaja bobi~asto vo}e, jagode, kupine idrugo.

Kako funkcioniraproizvodnja

Proizvodnja drvnih sortimenataobavlja se jednim dijelom vlastitimkapacitetima i doma}om radnom sna-gom, a dio uz kori{tenje vanjskih uslu-

ga. Najve}i dio drvnih sortimenataproda se na licitacijama. Interesantanje na~in formiranja cijena. Minimalnecijene odre|uje Vlada, a oni samiovla{teni su za odre|ivanje cijena drv-nih sortimenata, ~iji iznos ovisi o rentipolo‘aja i tr‘i{ta. Bukovina se prodajena vlastitom podru~ju, a smreka i jelau Hrvatskoj, dok celulozu izvoze uSloveniju, u Kr{ko.

Svaka {umarija ima vlastiti voznipark. Posljednjih godina malo su segradile {umske ceste, tako da je otvo-renost svega 8 do 9 km/1000 ha.

Rasim Mehmedovi}, dipl. ing., ruko-voditelj Slu‘be uzgoja i za{tite, govorida se svi uzgojni radovi financiraju izprodaje drvnih sortimenata u iznosuod 20 posto. Imaju jednostavnu bi-olo{ku reprodukciju. Obnova {umakoja se prije rata financirala iz drugihprihoda kao {to su vodoprivredna nak-nada i sli~no, ne egzistira.

Godi{nje planove uzgoja donosena razini poduze}a. Problem u radujavlja se zbog prija{njeg nekvalitetnoggospodarenja i neprimjerene njegepojedinih kultura. Zbog toga sada imaproblema s plasmanom na tr‘i{tutanke oblovine, jelove celuloze, adoma}a drvna industrija nije prila-go|ena takvom na~inu prerade.

U suradnji sa [umarskim fakultetomiz Sarajeva krenulo se i s eksperimen-talnom plohom veli~ine 250 m³, ~istihbukovih sastojina u kombinaciji s dru-gim bjelogori~nim vrstama. Cilj im jeistra‘ivanjem utvrditi na koji na~in ra-diti prorede. Kako su {ume panja~estare 40 do 45 godina, u narednihdvadesetak godina sistemom blagihproreda nastojat }e pove}ati prirast.

Zdravstveno stanje {uma ne pratepo jedinstvenoj metodologiji koja seprimjenjuje u Europi i Hrvatskoj. UFederaciji BiH ne egzistira krovna or-ganizacija koja bi bila zadu‘ena za tapra}enja. Unatrag nekoliko godina napodru~ju poduze}a zapa‘ena supoja~ana su{enja jele. Problem je ipojava imele, kao posljedice do-sada{njeg lo{eg na~ina gospodarenja,isti~e Mehmedovi}.

Uz troje navedenih rukovoditelja uposjeti delni~koj Upravi {uma bili su idipl. ing. Semira Osmanagi} iz Odjelaza ure|ivanje {uma, dipl. ing. Muha-rem Radi} voditelj pripreme proizvo-dnje, dipl. ing. Fadil [ehi} upravitelj{umarije Biha}, dipl. ing. Hasim Klju~i}upravitelj {umarije Cazin i rukovoditeljknjigovodstva Mladen Kova~i}.

{umarstvo bosne

Foto:B.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

Novi Zakon o {umamapredla‘e novi na~inreorganizacije {umarstva uzemlji. Privatizirat }e se sveono {to je vezano uz sje~u iizvla~enje drvnih sortimenata,gradnju infrastrukture, iformirat }e se privredneorganizacije koje bi kupili{umski radnici. Uprave {umakao dr‘avna poduze}azadr‘ale bi u svojojnadle‘nosti ~isto {umarskeposlove kao {to su ~uvanje iza{tita {uma, kontrolaproizvodnje i ure|ivanje {uma.

Posjet {umariji Crni Lug

UNSKO-SANSKIH [UMA U GORSKOM KOTARUUNSKO-SANSKIH [UMA U GORSKOM KOTARU

marstvu promjene su predmarstvu promjene su pred

lovi{ta hrvatskih {uma


Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

UUUUUzgajali{tu divlja~i Uba{ poseb-nost daje njegov geografskipolo‘aj _ s tri strane okru‘enomorem, na malom poluotoku

ispod Rabca, ovo uzgajali{te jelenalopatara i srna ‘i~anom je pregradomodvojeno od unutra{njosti Istre i za-pravo je zatvoreni prostor na otvore-nom. Nevelike povr{ine, 486 ha, Uba{kao prirodno stani{te ove komercijal-ne divlja~i s jo{ nekoliko dodatnihzahvata mo‘e vrlo dobro raditi. Timvi{e {to talijanski lovci, ovdje vrlo broj-ni, uz trofej lopatara i te kako cijenedivlja~inu.

Jedan od takvih koraka bilo bi iubacivanje muflona na ovo podru~je~ime bi rejtnig uzgajali{ta porastao,govori dipl. ing. Kre{o Bo‘i~evi},upravitelj labinske {umarije koja nepo-sredno gospodari uzgajali{tem. Zastrane lovce muflon je i te kako intere-santna divlja~, a ovo je za njegatako|er prirodno stani{te. Od sitnedivlja~i ovdje obitavaju kuna, divljama~ka, lovi{te obiluje {ljukama i di-vljim golubovima. Svoje mjesto podnebom ovdje je na{ao i za{ti}eni{kanjac.

Uzgajali{te je specifi~no i po tome{to je u potpunosti pokriveno {umom!Radi se o tipi~noj zajednici panja~a

UZGAJALI[TE DIVLJA^I UBA[

Uz lopatara isrnu ubaciti imuflone!Uprava {uma Buzet gospodari s dvadr‘avna lovi{ta, Motovunskom {umom iuzgajali{tem divlja~i Uba{. Zbogspecifi~nosti polo‘aja i blizine talijanskogtr‘i{ta ovdje nema problema s odstrelom, ai velika je potra‘nja za divlja~inom, pa topridonosi njihovom uspje{nom poslovanju

hrasta crnike s meduncem uz ostalemediteranske vrste, crni jasen, zele-niku, lovor. Za divlja~, nu‘nih livadnihpovr{ina jednostavno nema, pa je ne-dostatak pa{nja~kih predjela rije{en jena jedini mogu}i na~in - iskr~ivanjem{uma na mjestima gdje su bilenajzapu{tenije i podizanjem pa{njaka,odnosno, poljoprivrednih povr{ina nakojima se sije je~am i djetelina.

Te su povr{ine ogra|ene sve dokusjevi ne porastu, a onda ih maknemoi pustimo divlja~ na prihranu, veli revir-nik Milan Rukavina-Mi}o. On zajednos ~uvarom {uma-lovnikom Edom Vozi-lom vodi brigu oko uzgajali{ta.

U lovi{tu je sedam ~eka te vi{ehranili{ta i pojili{ta, spremi{te za hra-nu, a kroz cijelo podru~je vode lovnestaze. Lova~ka ku}a Uba{ novijeg jedatuma i mjesto gdje bar na trenutakodsjednu svi koji pohode ovaj kutakIstre. Problem je cijelog Uba{a {tonema teku}e vode i to se rje{ava sku-pljanjem ki{nice i dovo‘enjem vode.

U pro{losti je ovo podru~je biloposjed grofa Lazzarainija, tu se sjekla{uma i proizvodilo vapno koje sepotom brodovima odvozilo u Italiju.Vi{e zapu{tenih kamenih nastambi nasamoj obali u kojima su ‘ivjeli radnicisvjedo~i o tom vremenu. Tek 1994.godine probijene su ceste.

[umarija LabinUzgajali{te Uba{ i lovstvo jedna je

od nedrvnih djelatnosti kojima se bavi17 zaposlenih u {umariji Labin na koji-ma ova {umarija ostvaruje prihod.Smje{tena na isto~noj obali istarskogpoluotoka, {umarija Labin gospodari s10.448 ha {uma i {umskog zemlji{ta utri gospodarske jedinice, Smokvici,Uba{u i U~ki. Najve}im dijelom su to

Uzgajali{te je specifi~no ipo tome {to je u potpunostipokriveno {umom! Radi se otipi~noj zajednici panja~ahrasta crnike s meduncemuz ostale mediteranskevrste, crni jasen, zeleniku,lovor.

Krajolik u Uba{u

Iz uba{kog uzgajali{ta

Pojili{te i spremi{te hrane

Mile Rukavina, Kre{o Bo‘i~evi} i EdiVozila ispred lova~ke ku}e Uba{


{ume panja~e crnike (1.250 ha), me-dunca (316 ha), te cera, bukve,bjelograni}a. U kontinentalnom dijeluHrvatske te{ko da bi dio ovoga pokro-va nazvali {umama, pogotovo one najo{ ni‘oj razini degradacije, {ikare,makije, kamenjare. No i to je dioza{titnog zelenila Istre, toliko potreb-nog u ukupnoj promociji turisti~keponude. Od crnogorice najvi{e je cr-nog i alepskog bora.

Godi{nje u okviru uzgojnih radovaobavimo ~i{}enje na oko 150 ha,njegu na 30-ak ha te po{umljavanje na10 ha, ka‘e upravitelj {umarije dipl.ing. Kre{o Bo‘i~evi}. Uskoro nampo~inje i po‘arna sezona pa }e na{aglavna aktivnost biti usmjerena u tompravcu.

Na podru~ju {umarije izgra|ene suprotupo‘arne prometnice, podignutoje pet osmatra~nica i osnovane sudvije patrole. S de‘urstvima se ve}krenulo, a od po~etka lipnja ona }ebiti danono}na. Formirana je i jednainterventna brigada koja se sastoji odvozila (kamionet) i sedam ljudi snab-djevenih svom potrebnom opremom(naprtnja~ama, pilama i drugim) zaga{enje po~etnog po‘ara.

Ove godine, ka‘u u {umariji, planirase izgraditi novih 5,2 km protupo‘ar-nih cesta te popraviti jo{ osam kilome-tara starih.

[umarija Labin utemeljena je nakon2. svjetskog rata, no i prije toga naovome su se podru~ju bavili {uma-rstvom. Ovim {umama gospodarilo jetada{nje [umsko gospodarstvo Vi{e-vica iz Rijeke, odnosno [gistra iz Bu-zeta. Labin, gradi} s oko 12.000‘itelja, drugo je po veli~ini gradskonaselje u Istri, nekad nadaleko pozna-to po ugljenokopima Ra{a i kao gradrudara. Rudnici su zatvoreni, po-sljednji, Topljak, 1998. godine, nekadruga velika poduze}a nestala. Ipak,ovo je i dalje industrijski grad, tu jeTvornica cementa Koroma~no, Tvorni-ca vapna, Kvarner plastika i drugemanje, u vlasni{tvu poduzetnika. Zaturizam je “zadu‘en” obli‘nji Rabac.

DDDDD r‘avno lovi{te Motovunska{uma zauzima sredi{nji dioIstre i geografski je odre|enotime {to je smje{teno u Moto-

vunskoj {umi “i malo oko nje”! Ovoskiciranje polo‘aja treba nadopunititime da ga presijeca rijeka Mirna, a dase iznad {uma, kao ~uvar vi{e-vjekovne kulurne ba{tine, di‘e povije-sni gradi} Motovun. Na ovom ne oso-bito velikom podru~ju, 2.510 ha ukup-ne povr{ine lovi{ta od ~ega je 1.140ha {uma, brojni }e turisti {to pohodenajturisti~kiji predjel Hrvatske, svatkona}i pone{to za sebe. Jer tu se, naistom podru~ju, isprepli}u, ‘ive, i na-dopunju dva prirodna i jedandru{tveni fenomen.

Motovunska {uma jedan je od njih.To je najzapadnija o~uvana {uma hra-sta lu‘njaka u Europi! Presijeca jurijeka Mirna a iz tog vjekovnogzajedni{tva izniklo je drugo istarsko~udo-tartufi. Dolina Mirne i malomjesto Livade po~etkonm rujna svakegodine postaju iznimno prometnopodru~je. Stotine traga~a za najsku-

DR@AVNO LOVI[TE MOTOVUNSKA [UMA XVIII/8

^eka u Motovunskoj {umi

Rijeka Mirna dijeli lovi{te iprivla~i tartufare

Motovunska {umaMotovunska {umaMotovunska {umaMotovunska {umaMotovunska {umaPovr{ina 2.510 haPovr{ina 2.510 haPovr{ina 2.510 haPovr{ina 2.510 haPovr{ina 2.510 haKrupna divlja~: srna, divlja svinja. SitnaKrupna divlja~: srna, divlja svinja. SitnaKrupna divlja~: srna, divlja svinja. SitnaKrupna divlja~: srna, divlja svinja. SitnaKrupna divlja~: srna, divlja svinja. Sitnadivlja~: fazan, tr~ka, prepelica, {ljuka,divlja~: fazan, tr~ka, prepelica, {ljuka,divlja~: fazan, tr~ka, prepelica, {ljuka,divlja~: fazan, tr~ka, prepelica, {ljuka,divlja~: fazan, tr~ka, prepelica, {ljuka,zec.zec.zec.zec.zec.Kontakt telefon: Mladen ]aleta 052Kontakt telefon: Mladen ]aleta 052Kontakt telefon: Mladen ]aleta 052Kontakt telefon: Mladen ]aleta 052Kontakt telefon: Mladen ]aleta 052662624662624662624662624662624

pljim gljivana na svijetu, tartufima,zajedno sa svojiom psima traga~ima,oku{avaju sre}u ne bi li prona{li kojive}i primjerak bijelog tartufa ~ijacijena po kilogramu dose‘e i 2.500eura. Pri~a novijeg datuma doga|a separ zadnjih godina u Motovunu, po-~etkom kolovoza. Petodnevna fe{taMotofun-film festivala tih dana privla~itisu}e zaljubljenika u film i Motovunje u to vrijeme ko{nica u kojoj semogu ~uti svi jezici svijeta.

U takvom pozitivnom okru‘enju ilov{te dobro radi.

Zbog specifi~nosti gospodarenjaovim lovi{tem, svake godine napo~etku lovne sezone na licitaciji seproda cjelokupna godi{nja planiranakvota odstrela divlja~i. A zbog blizinetalijanskog tr‘i{ta, ovo je lovi{te jednood najprofitnijih u Hrvatskim {umama.

-Od krupne divlja~i uzgajamo srnu idivlju svinju, od sitne ovdje obitavajufazan, tr~ka, prepelica, {ljuka, zec,govori dipl. ing. Mladen ]aleta, upra-vitelj {umarije Buzet koja upravljalovi{tem. Od ukupne povr{ine, 1690ha su u dr‘avnom vlasni{tvu a 820 uprivatnom. Treba re}i da zbog po-lo‘aja ovo lovi{te je iznimno intere-santno talijanskim lovcima i s odstre-lom nemamo problema.

Dipl.ing.

Mladen]aleta

Lovi{te iznimnoprivla~noTalijanima


Blinkanje na bolena

hrvatska fauna

Tetrijeb gluhan(Tetrao urogallus)

»Kao kamen me|a{ iz potonulogvijeka, jednak obilje‘ju dugo pro{lihdana je tetrijeb. Neka mu se ne prilazibez po{tovanja«. U tih par rije~i rekaoje stari goranski lovac sve o tetrijebu,po~em od njegovog razvitka, njegovog‘ivota, opisa pa sve do lova na njega.

Njegova veli~ina, osama u kojoj ‘ivi,njegov tajanstveni glas u prvim svitanji-ma tek ra|aju}eg dana obuzima lovcane~im posebnim. Sli~an ‘uborenju izvo-ra i kotrljanju {ljunka, katkada pucanjusuhe gran~ice i raznim drugim {umskim‘amorima, izgleda da se tomu zagonet-nom glasu pjeva nijedan {umski slu{a~ne mo‘e oteti. âr tihih, neskladnihzvukova, koji kao da potje~u iz drugogsvijeta, djeluju na }ud lovca koji ihslu{a. Prema Zakonu o lovu tetrijebnije divlja~ i ne smije se loviti napodru~ju Republike Hrvatske. Kod nasga ima jo{ samo u Gorskom kotaru i naVelebitu. Pijetao je te‘ak 4 – 5 kg, na-raste do 85 cm, a koka do 60 cm.Pijetlova glava je crna, po vrhu prelazi u

Prema Zakonu olovu tetrijeb nijedivlja~ i ne smije seloviti na podru~juRepublikeHrvatske. Kod nasga ima jo{ samo uGorskom kotaru ina Velebitu. Pijetaoje te‘ak 4 – 5 kg,naraste do 85 cm, akoka do 60 cm

Foto:Arhiva

Pi{e:Draèn

Serti}, dipl.ing. {um.

Peti me|unarodni sajamlova i ribolovaOOOOO d 19-23. o‘ujka u Rijeci je

odr‘an Peti me|unarodnisajam lova i ribolova. Uzbrojna lova~ka dru{tva sa

podru~ja hrvatskih ‘upanija, sasvojim izlo{cima bile su nazo~ne iHrvatske {ume kao najve}ilovoovla{tenik u Primorsko-goran-skoj ‘upaniji.

Na {tandu Hrvatskih {uma po-sebno su bili izlo‘eni trofeji vuka,risa, divlje ma~ke, srnjaka u rangudr‘avnih prvaka, ali i trofeji drugedivlja~i koja obitava u lovi{timakoje pokriva Uprava {uma po-dru‘nica Delnice.

Prema rije~ima Branka Lipovca,stru~nog suradnika za lovstvo U[PDelnice, najve}i interes za posjet{tandu Hrvatskih {uma pokazala

su djeca iz osnovnih {kolai vrti}a, te ljudi zainteresi-rani za lovstvo i divlja~koja obitava u na{im{umama. Dijelili su se iodgovaraju}i promid‘be-ni materijali s prikazomsvih na{ih lovi{ta icjenikom divlja~i koja se

samo Hrvatske ve} i Hrvatskih{uma.

Odr‘an je i okrugli stol na temu»Lovno gospodarenje i krupni pre-datori«, a predstavljena je i knjiga»Ris u Hrvatskoj s posebnimosvrtom na Primorsko-goransku‘upaniju« ~iji je autor Alojzije Frko-vi}.

RIJEKA

mo‘e u njima odstrijeliti. Trebaistaknuti trud lovnog osoblja kojeje cijelo vrijeme odr‘avanja sajmabilo anga‘irano na ispomo}iedukacije posjetitelja i promid‘belovne ponude na{ih Hrvatskih{uma. Uz edukaciju, lovni sajamzna~ajan je i u smislu propagiranjalovstva kao turisti~ke ponude ne

Pi{e: Vesna Ple{e

Izlo‘eni trofeji s podru~ja âbra

sivo, na le|ima se spaja s hr|avombojom perja, donji dijelovi perja sucrno sivi s bijelim prugama. Iznado~iju ima polumjese~astu crvenuko‘u, oko gu{e tamnozeleni vijenac.Rep ima 16, 18 ili 20 glavnih repnihcrnih pera i{aranih bijelim mrljama.Vrh krilnog zgloba bijelo je obojen.Starost pijetla se odre|uje po koli~ini

bijelih {ara na repu. Donji kljun jekra}i, gornji savinut preko donjega,sjajno plav. [to je kljun ja~e savinutto je pijetao stariji. Noge su muobrasle perjem. @ivi u mirnim


UPOZNAJTE SVIJET RIBA

Bolen na po~etku sezonePastrva nizinskih voda,kako od milja nazivajubolena, prava jesportska riba, idealnaza one koji od ribolovatra‘e akciju. Mla|imribolovcima nije te{kopro}i kilometre ikilometre rijeke,blinkaju}i u potrazi zatom ribom

Foto: Dra{ko Lackovi}

Pi{e: Sini{a Slavini}

IIIII ako se mo‘e re}i da je puna sezo-na ribolova na bolena od rujna dostudenog, a vrlo se dobro lovi odlipnja do kolovoza, zapravo ovu

ribu poslu‘i li vrijeme i vodostaj, mo‘ese loviti tijekom cijele godine. ^ak{tovi{e, idealno ju je loviti odmah napo~etku ribolovne sezone. O‘ujak jestoga dobar mjesec za ribolov na pa-strvu nizinskih voda, kako od miljanazivaju ovu ribu. Prvi boleni na po-dravskim revirima Drave ve} su ulo-vljeni. Najve}eg, te‘eg od 4 kg, ulovioje Dubravko Rajkovi} u velja~i ovegodine.

Bolen je riba vitka tijela, srebrnastihbokova i trbuha, te tamnijih (zelenka-stih) le|a. Najvi{e obitava u nizinskimvodama srednje Europe. Nalazimo gai u ciprinidnim otvorenim vodama.Voli mirnije dijelove teku}ica, posebi-ce prijelaze i sprudove gdje se vodamije{a i prelazi iz duvine u pli}inu.Katkad zalazi i u bistre prelazne dijelo-ve rijeka (izme|u gornjeg i donjegtoka), a zahvaljuju}i uno{enju sport-skih ribolovaca, ima ga i u nekim za-tvorenim vodama, {odericama ibajerima (Bajer u Slatini, npr.). ^estolovi u struji ili ispred odnosno iza br-zaka. Mrijesti se u travnju i svibnju,tada ‘enka polo‘i do 300.000 jaja.Grabe‘ljivac je koji se hrani sitnomribom.

Kad »si}a« zapr{tiKarakteristi~an je njegov napad na

jato sitne ribe pri ~emu udarcem repastvara karakteristi~nu buku, a si}apani~no zapr{ti povr{inom. Ponekad,se bolen tako zanese da izleti i naobalu.

Treba ga tra‘iti u povr{inskim slo-jevima rijeke, ispred ili iza brzaka, alinaj~e{}e u mirnijim dijelovima teku-}ice, a zimi u dubljim slojevima vode.

Odli~na je sportska riba, idealan zaone koji od ribolova tra‘e akciju ipove}anu aktivnost. Zato se, osobitome|u mla|om populacijom ribolova-ca, stvorila posebna grupa, koja pre-tra‘uje kilometre i kilometre rijeke,blinkaju}i u potrazi za ovom ribom.Naj~e{}e se lovi u pokretu, blinke-ra{kom tehnikom. Pritom je potreban{tap du‘ine do 3 m, akcije A, te‘ineizba~aja do 30 grama, te rola br‘egprijenosa s najlonom promjera do0,25 mm (ili upredenicom). Od varali-ca se koriste gotovo sve vrste, nonajubojitiji su se posljednjih godinapokazali razni poperi (odli~ne proizvo-

di finska Rapala), te vobleri manjih di-menzija. Uz njih jo{ uvijek »pali« do-bar stari Mepps, odnosno leptir varali-ce, te specijalne varalice za tu vrstribe u obliku torpeda s krilcima kojevoda okre}e poput avionskog prope-lera, okre}u}i oko svoje osi i samuvaralicu.

Bolen se mo‘e loviti i umjetnimmu{icama. Kontinentalni »mu{i~ari« surazvili tehniku ribolova vodenom ku-glom klasi~nim blinkera{kim priborom,upotrebljavaju}i naj~e{}e zulu i alek-sandra muhe, te neke strimere.

Budu}i da je bolen grabe‘ljivac,~esto se ulovi na postavu na kedera,no to je ve} manje sportski na~in ribo-lova.

Drava i DunavIna~e po listama rekordnih ulova u

Hrvatskoj, u posljednjih deset godina,i najve}i boleni love se u Dravi i Du-navu, ali treba spomenuti i bajer uSlatini, te jezero Petnja, gdje sutako|er ulovljeni krupni primjerci overibe. Vode}i bolen trenutno je onajkojeg je 2000. u Dunavu ulovio Ema-nuel Jurjevi}, te‘ak 9,25 kg. Drugupoziciju dr‘e boleni te{ki po 8 kg,koje su ulovili Mirko Vuleti} i Zvoni-mir Vori}. Mirko je svog ulovio 1999.u Dravi, a Zvonimir 2001. u jezeruPetnja. Ina~e, pro{le godine najve}egbolena ulovio je u bajeru Slatina Miro-slav Vidovi}, od 7,25 kg.

Bolen

lov i ribolovneposje~enim smrekovo-bukovim {u-mama. Na ju‘nim je ekspozicijama uvi{im, a na sjevernim ekspozicijama uni‘im predjelima

Pijetao oplodi 6 – 8 koka koje sjedena jajima 28 dana (Lova~ki leksikon,2002.). Za vrijeme parenja tetrijebpjeva specifi~nu pjesmu koja se sastojiod ~etiri dijela. U ~etvrtoj fazi je»bru{enje« i tada tetrijeb ne ~uje i nevidi pa se tada priska~e pjevali{tu. Na-pravi se dva do tri koraka i ostane mi-ran na mjestu dok se pjeva~ ponovone javi. Pjeva na starim bukvama i jela-ma okrenutim prema istoku. Ovakvilovovi u praskozorje na planini imisti~an pjev tetrijeba ostaju u vje~nojuspomeni svakog lovca.

Glavni uzrok nestajanja tetrijeba izna{ih lovi{ta je uznemiravanje stani{ta,sje~a starih {uma na poznatim pje-vali{tima, veliki broj neza{ti}ene div-lja~i, kuna i divljih ma~aka i ve}i brojdivljih svinja na stani{tu tetrijeba.

Ukoliko ‘elimo sa~uvati za genera-cije koje dolaze tu misti~nu pticu,potrebno joj je pru‘iti maksimalnuza{titu i smanjivati negativne ~imbe-nike koji utje~u na njezinu brojnost.

Kada u nizini prolista bukva, okoJurjeva, na malo mjesta u planini ~ujese misti~ni pjev i pravi je u‘itak slu{atiga u praskozorje.

PPPPPo~etkom travnja po~inje nova lovnagodina. Divlja~i je potreban mir.Jelenima rastu novi rogovi, srnjaci

su svoje o~istili ili ih ~iste, lopatari ih jo{odbacuju, krma~e se prase, a koncemmjeseca iz brloga izlazi medvjedica sovogodi{njim mladima. Fazanke, tr~ke iostala pernata divlja~ sjedi na jajima.

U travnju treba po~eti s proma-tranjem srnjaka koji zaposjedaju svojeteritorije i utvrditi im starost i uzgojnuvrijednost. U travnju tetrijeb pjeva svojsvadbeni pjev.

U lovi{tu treba obra|ivati njive i re-mize za divlja~, puniti hranili{ta solju.

Za mjese~ine u travnju love se me-dvjedi, ~eka vepar i odstreljuje nazi-mad. Utvr|uje se brojno i spolno stanjedivlja~i, a tijekom ljeta kontrolira kakobismo prije po~etka lovne sezone znali{to imamo u lovi{tu.

Hrvatske {ume d.o.o. zavr{ile su lovnugodinu, ispunjen je plan odstrijela, naj-bolji od svih godina do sada, a i pove}anje prihod od lovnih usluga.

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

TravanjPi{e: Dra‘en Serti}, dipl. ing. {um.

{tetnici


Foto:R.

Kranj~ev

Pi{e:Dr. sc.

RadovanKranj~ev

[TETNICI [UMSKOG DRVE]A (1)

GGGGGusjenice leptira iz porodicestaklokrilaca (Sesiidae) sumahom ksilofagne, tj. gotovo~itav svoj vijek hrane se

unutra{njim dijelovima drveta. Me|unajpoznatije i u nas najra{irenije u ovojgrupi ubraja se i veliki topolovstaklokrilac (Sesia apiformis Cl.), p~elkaili str{ljenka, jer odrasli leptir u velikojmjeri nalikuje str{ljenu ili kakvoj velikojp~eli.

@enka ovog leptira odla‘e jaja napridanke mla|ih stabala razli~itih vrstatopola, mnogo rje|e vrba. Izle`enemlade li~inke odmah progrizujuepidermu i ubu{uju se u potko‘nokambijalno tkivo hrane}i se so~nim inajhranjivijim dijelovima mladihstabala. Kako rastu tako prodiru svedublje u drvenaste dijelove stabalagrade}i pri tom hodnike ispunjenecrvoto~inom. Odrasle li~inke ponovnose primi~u vanjskim dijelovima stabala ikroz otvor na povr{inu izbacujugrizotine. Po tome se najprije mo‘eustanoviti nazo~nost ovog {tetnika udoti~nom drvetu. Tu u blizini povr{ineili ~ak skoro na povr{ini pridanakastabala, odrasla se gusjenica nakondrugog prezimljavanja kukulji u ~vrstkokon od slijepljenih iveraka –grizotina duga~ak 2-3 cm. Izlijetanjeleptira odvija se najvi{e u ranimjutarnjim satima, a kad temperaturatijekom dana dosegne optimalnih 18–20° C, leptiri brzo lete i veoma te{ko ihse opa‘a u slobodnoj prirodi. U prvomdanu nakon izlijetanja dolazi i doparenja i odlaganja jaja. Velika plod-nost ‘enki koje pola‘u od 800 do 1000

(Sesia apiformis Cl.)(Sesia apiformis Cl.)(Sesia apiformis Cl.)(Sesia apiformis Cl.)(Sesia apiformis Cl.)

Presjek jako o{te}enogpridanka kanadske topoleli~inkama velikogtopolovog staklokrilca ili~inkama velike topolovestrizibube

@enka velikog topolovogstaklokrilca

Kokon s napolaizvu~enomkukulji~inomko{uljicom nakonizlijetanja leptira

Kopulacija na grani topole

staklokrilacjaja, osigurava opstanak ovog leptira i uveoma ote‘anim uvjetima.

Kod jake zaraze ovim {tetnikompridanci stabala su vrlo izbu{eni akalusna meristematska tkiva stablanastoje sanirati otvorene hodnike io{te}enja. Sve to dovodi do slabljenjavitalnosti, zaostajanja u rastu ismanjivanja tehni~kih vrijednostidrveta.

Ako gusjenice napadnu mlada tekposa|ena stabalca, {teta je jo{ ve}a.Naime, na~injeni hodnici u donjimdijelovima stabalaca naj~e{}e dovodedo su{enja biljaka ili preloma koje u~inivjetar. Razumljivo je kako u takvimslu~ajevima {tete budu velike i urasadnicima topola gdje zaraza mo‘ezahvatiti veliki dio mladica topola.Tako|er treba primijetiti kako je svakoo{te}ivanje donjih dijelova stabala uplanta‘nom uzgoju veoma opasno, jerse tako direktno otvaraju putevi ulaskamladih gusjenica u unutra{njoststabala.

Ako topole rastu na suhim stani{timai debla se nalaze u blizini kakvihpje{~anih ili {ljun~anih odrona, pa diodebljeg korijenja bude izlo‘en zraku(uz prethodna sitna o{te}enja), ~estobudu napadnute li~inkama ovogstaklokrilca.

Kad topole odmaknu u rastu, ili akorastu, primjerice, u drvoredima, zaraza

je tako|er velika jer ‘enke preferirajupolaganje jaja na dobro osvijetljenamjesta jer su i same fotofilni organizmi.Takva stabla, ukoliko su ispunjeni iostali uvjeti, u pridancima mogu imatina desetke gusjenica razli~ite starosti.Kad je svojevremeno sadnja topola udrvoredima bila kombinirana s pod-stojnom eta‘om ko{ara~kih vrba, natim dijelovima drvoreda zaraze skoro inije bilo.

Zanimljivo je istaknuti kako vranepronalaze odrasle li~inke velikog topo-lovog staklokrilca koje su bli‘e povr{inistabla i sna‘nim kljunovima izvla~e ihiz hodnika i jedu. U nekim slu~ajevimavrane tako smanjuju napad ovog{tetnika i do 50%.

Ukoliko deblje korijenje starijih sta-bala topola u drvoredima ili na osamiraste blizu povr{ine tla, ili ~ak viri napovr{inu tla i bude na razli~ite na~ineo{te}eno, i na tim mjestima mo‘e seo~ekivati zaraza velikim topolovimstaklokrilcom.

Borba protiv ovog {tetnika je veomate{ka i ~esto bezuspje{na. Radi skri-venog na~ina ‘ivota li~inaka, trebalo bikemijski djelovati na odrasle insekte uvrijeme izlijetanja a to je veoma kratakperiod. Vrlo mlada zara‘ena topolovastabalca najbolje je uni{titi spalji-vanjem.

Veliki topolovtopolov


Tako bi se mogaoopisati nastuphrvatske {umarskereprezentacije naEuropskomeprvenstvu {umara unordijskimdisciplinama u{vicarskome Gomsu,od 3. do 7. o‘ujkaove godine

NNNNN a 35. europskom natjecanju{umara u nordijskim discipli-nama (EFNS), odr‘anom od3. do 7. o‘ujka ove godine u

{vicarskome Gomsu, hrvatski su {uma-ri, skija{i, polu~ili uspjeh kakav nisunikad dosad, i u nekim se disciplinamaplasirali ispred poznatih “skija{kih”zemalja!

Hrvatski skija{i {umari, koji na ovimnatjecanjima sudjeluju po sedmi put,nastupili su u sastavu: Hranislav Jako-vac (Hrvatsko {umarsko dru{tvo), Ro-bert Abramovi}, Sini{a Vukoni}, Mla-den [porer, Franjo Jakovac, svi izUprave {uma Delnice, Denis [timac iAndrija Crnkovi} iz Direkcije Hrva-tskih {uma, Tomislav Kranj~evi} izkarlova~ke Uprave, te Alen Abramo-vi} iz Drvenja~e, Fu‘ine. Put je organi-ziralo Hrvatsko {umarsko dru{tvo, ~ijije predsjednik Slavko Mati} tako|er

Pi{e: Ana Juri~i}

Foto: A. Juri~i}

pratio i bodrio natjecatelje. Mo‘da jei to jedan od razloga {to su na{i {uma-ri ostvarili izvanredne rezultate i bili usamome vrhu europskog skija{kogtr~anja.

Sa skija{kih stazaUkupno je sudjelovalo oko 780 na-

tjecatelja iz 22 europske zemlje ikonkurencija je bila velika. Na{i suskija{i to znali i nije im bilo te{konakon 10-satne vo‘nje do Gomsa,odmah po izlasku iz autobusa, u {estsati predve~er stati na skije i isprobatistazu. Ve} prvoga dana natjecanjarezultati su bili sjajni. U pojedina~nimutrkama u bijatlonu, u kategoriji do 30godina starosti, Alen Abramovi} osvo-jio je 5. mjesto. U kategoriji izme|u30 – 40 godina Sini{a Vukoni} bio je19., Mladen [porer 23., TomislavKranj~evi} 60., Denis [timac 62., An-drija Crnkovi} 67., dok je skija{ki roo-kie Robert Abramovi} bio 119. Udobnoj skupini 40 – 50 godina FranjoJakovac osigurao je 4. mjesto,zaostav{i samo sekundu za bron-~anim trka~em. Svoj je obol dao i taj-nik H[D-a Hranislav Jakovac, koji je ukonkurenciji iznad 60 godina ostvario65. mjesto.

Slijedio je mu{ki sprint, u kojemu jeod na{ih natjecatelja konkurirao samoAlen Abramovi}. Nakon kvalifikacijskeutrke plasirao se u finale, u kojemu jeme|u 144 natjecatelja osvojio 4.mjesto.

[tafeta Hrvatska I – bolja od mnogih skija{kihvelesila

Priprema skija va‘an je sastavni dio natjecanja

sport

35. EUROPSKO NATJECANJE [UMARA U NORDIJSKIM DISCIPLINAMA(((((EFNSEFNSEFNSEFNSEFNS))))), 3. _ 7. O@UJKA 2003., GOMS, [VICARSKA

[tafeta – start Nikad bolji!


Sljede}a je na rasporedu bila {tafe-ta, na ~ije su rezultate na{i skija{i ujed-no i najponosniji. [tafeta Hrvatska I(Alen Abramovi}, Franjo Jakovac,Sini{a Vukoni} i Mladen [porer)osvojila je 4. mjesto, iza Finske, [vicar-ske i Njema~ke, a ispred nekihsvjetskih velesila u skija{kom tr~anjupoput Norve{ke, Francuske, Italije,Bjelorusije, Estonije, [vedske i da nenabrajamo dalje. Ukupno je bila prija-vljena 121 {tafeta, a ekipa Hrvatska IIzauzela je 75. mjesto.

U drvenim ku}icamaErnena

Bila je to izborna godina za novuupravu EFNS-a. Dr. Rudi Kynast,dosada{nji predsjednik, Nijemac, po-novno se kandidirao i bio jednoglasnoizabran. Sljede}e }e se godine EFNSodr‘ati u francuskome Pralognanu teje na zavr{noj sve~anoj ve~eri Francu-skoj predana zastava EFNS-a.

Pokrajina Goms ili drugim imenomVallis, naziva se i »[vicarskim jugom«.To je usjeklina, zatvorena Alpama sasvih strana. Zimi, kad su visokiprijevoji zatrpani snijegom, u nju se

mo‘e u}i i izi}i prakti~ki samo kroztunele. Turisti~ki je to vrlo razvijenpredio, ljeti nudi bezbrojne planinar-ske i biciklisti~ke staze, golf terene, aosim sportske ima i kulturno-obrazov-nu ponudu u obliku koncertnih festi-vala i glazbenih {kola. Zimi je pravi rajza ljubitelje i alpskog i nordijskogskijanja.

Hrvatska je ekipa bila smje{tena umalenom, povijesnom mjestu Ernenu,smje{tenom na 1300 metara nadmor-ske visine. Iako zbog sitnih ku}ica odtamnih dasaka djeluje pomalo mra~-no, vrlo je zanimljivo i lijepo. Svaka jeku}ica spomenik za sebe, izvanaukra{ena rezbarijama, a iznutra freska-ma na temu Wilhelma Tella. Da se uovome kraju ‘ivi izuzetno zdravo idugo, mo‘e se vidjeti po godinamaispisanim na drvenim nadgrobnimspomenicima (o{troumno uo~ili Denisi Sini{a).

Zanimljivosti radi, mo‘emo spome-nuti da je {ef pobjedni~ke jedrilice naAmerica’s Cupu, Alinghia, za trajanjapriprema i samog jedrili~arskog na-tjecanja, svoju posadu opskrbio vinomupravo iz ovoga djeli}a svijeta. Mo‘daje tajna uspjeha i u vinu?

Predjel Goms je usjeklina, zatvorenaAlpama sa svih strana. Zimi, kad suvisoki prijevoji zatrpani snijegom, unju se mo‘e u}i i izi}i prakti~ki samokroz tunele. Turisti~ki je to vrlo razvijenpredio, ljeti nudi bezbrojneplaninarske i biciklisti~ke staze, golfterene, zimi je pravi raj za ljubitelje ialpskog i nordijskog skijanja.

Ernen – ku}ica sa stihovima

»@ivim i ne znam kad }u umrijetiNe znam kad }u oti}iNe znam ni kamoNe znam ni kako to da sam takosretan«

Panorama sela sa crkvicom

Start – Deni

NATJECANJA [UMARA SKIJA[A REGIJE ALPE-ADRIA,PIANCAVALLO, 20. I 21.O@UJKA 2003.

Skija{i u PiancavalluPPPPPod pokroviteljstvom Hrvatsko-

ga {umarskog dru{tva, hrvatski{umari skija{i i ove su godine20. i 21. o‘ujka sudjelovali na

natjecanju u nordijskim i alpskim disci-plinama {umara iz regije Alpe-Adria utalijanskom Piancavallu. Uz hrvatskeskija{e nastupili su i Slovenci te {umariiz talijanskih pokrajina Ju‘ni Tirol iFriuli-Venezia-Giulia.

Hrvatski {umari iskazali su se u {ta-feti u konkurenciji 14 ekipa (s po trinatjecatelja), pa su tri na{e ekipeosvojile zlato i srebro te jo{ jedno tri-naesto mjesto. U biatlonu pojedi-na~no Hranislav Jakovac u kategorijiiznad 60. g. zauzeo je 16. poziciju,Franjo Jakovac u kategoriji do 50.godina 2. mjesto, dok su de~ki umla|oj kategoriji zauzeli prva ~etirimjesta i pokupili sve medalje (1. AlenAbramovi}, 2. Mladen [porer, 3.Sini{a Vukoni}, 4. Tomislav Kranj~e-vi}). Nakon toga vozio se veleslalom,i na{a reprezentacija je ostvarilasljede}e rezultate: u kategoriji F1Vi{nja Osmak bila je 5. a Ana Crnko-vi} u kategoriji F2 osvojila je bron~anumedalju; Anton Sabo u kategoriji M1zauzeo je 13. mjesto, dok je u katego-riji M2 Aleksandar Mrvo{ ostvario 9.

vrijeme, Neven Vukoni} 12., FranjoJakovac 16., te Robert Abramovi} 17.U kategoriji M3 Sini{a Arh bio je 8.,Goran [o{tari} 13., Klaudio Lisac 14.,a Andrija Crnkovi} 15. U kombinacijije na{ najbolji natjecatelj bio FranjoJakovac s ukupno 5. mjestom.

Budu}i da su plasman i zbroj bodo-va uvelike ovisili o broju natjecatelja,kojih je Hrvatska imala manje od osta-lih zemalja sudionica, osvojeni brojbodova bio je dostatan za ukupno~etvrto mjesto. Sljede}e je godine or-ganizator ovoga natjecanja Hrvatska.(A. Juri~i})

Hrvatski {umari skija{i u Piancavallu


Foto:M.Glava{

Pi{e:Prof. dr. sc.MilanGlava{

doga|aji

MMMMM arija Halambek diplomiralaje na [umarskom fakultetuu Zagrebu 1958. godine. Upo~etku radi u Sekciji za

ure|ivanje {uma u Novoj Gradi{ki, pau Sisku. Od 1962. radi u sada{njem[umarskom institutu u Jastrebarskomkao rukovoditelj rasadni~arske proi-zvodnje, a zatim prelazi u odjel zauzgoj i za{titu {uma u kojem radi doodlaska u mirovinu 1994. g. Magistrira-la je 1980., a doktorirala 1989. godine.

Tijekom rada u odjelu za uzgoj iza{titu {uma glavnina njenog rada svo-di se na istra‘ivanje i primjenu herbici-da (i drugih pesticida) u {umama irasadnicima i na prou~avanje gljivi~nihbolesti glavnih {umskih vrsta drve}a.Na osnovi rezultata svojih istra‘ivanjadolazila je do mnogih prakti~nih rje{e-nja daju}i nove smjernice za budu}e

ZNANOST

Zlatna plaketa dr. sc. MarijiHalambek Na 47. seminaru biljne za{tite odr‘anom od

11. do 14. velja~e u Opatiji, Hrvatsko dru{tvobiljne za{tite nagradilo je dr. sc. MarijuHalambek za zasluge u za{titi {umskihekosustava poveljom uz zlatnu plaketu

gospodarenje istra‘ivanim vrstama dr-ve}a. Rezultate istra‘ivanja prezentira-la je izravno na terenu, putem izlaga-nja na doma}im i me|unarodnim sku-povima i objavljivanjem radova. Sudje-lovala je na mnogim znanstvenim i st-ru~nim skupovima u zemlji i inozemst-vu i odr‘avala seminare iz za{tite {uma.

Analizom oko 50 objavljenih znan-stvenih radova vidljivo je da se prva

grupa radova odnosi na rasadni~kuproizvodnju. Drugu grupu ~ine radovikoji se odnose na pesticide, prete‘noherbicide. Iz ove skupine radovaproizlazi da je Marija Halambek me|uprvima u Hrvatskoj uvela rje{avanjekorova herbicidima u rasadnicima i{umama i time unaprijedila proizvo-dnju. Tre}a skupina radova, njihve}ina odnosi se na gljivi~ne bolestiglavnih {umskih vrsta drve}a, npr. lipa,ameri~ki borovac, crni bor, pitomi ke-sten, hrast i dr. Ovdje je najzna~ajnijeista}i da je prva u nas prona{lauzro~nu gljivu venu}a ameri~kog bo-rovca na ~emu je napravila magistar-ski rad i utvrdila rasprostranjenost irasvijetlila hipovirulentni soj gljiveuzro~nika raka i upale kore pitomogkestena. Na toj problematici izradila jedoktorsku disertaciju i napisala neko-liko radova o ~emu je izvijestiladoma}e i strane stru~njake. Op}enitose mo‘e re}i da je dr. sc. Marija Ha-lambek godinama rje{avala problema-tiku za{tite {uma, da je po tome pre-poznatljiva i da je na osnovi togadobila zaslu‘eno priznanje: Poveljuuz zlatnu plaketu za zasluge u za{titi{umskih ekosustava na ~emu joj iskre-no ~estitamo.

Samara{ Mile Juri} ve} je 15-ak godina u hrvat-skom {umarstvu. Na mnogim je brdovitim predjeli-ma iznosio metricu i izvla~io trupce. U {umariji Sa-mobor, na @umberku, ovih dana radi na izvla~enjudrvnih sortimenata. No ne radi vi{e isklju~ivo skonjima, ve} je posao modernizirao – novi traktorsa svojim brojnim “konjskim snagama” ozna~avanovo vrijeme i pridonosi br`em i kvalitetnom oba-vljanju posla. (D. Medi})

Predjel [karaba uz park-{umu u Rovinju ovih je dana ozelenjen.[umarija Rovinj je za potrebe vlasnika, Tvornice duhana, posadilapreko 1000 {estogodi{njih i sedmogodi{njih sadnica bora, ~em-presa i planike kako bi ovo popularno izleti{te Rovinjana bilo jo{zelenije. Odmah ispod parka je i jedna od omiljenih kamenihpla‘a s koje ljeti, kad sunce pripe~e, kupa~i potra‘e osvje‘enje uhladovini {ume.

Prof. dr. sc.MarijaHalambek

ROVINJ

Ozelenjela [karaba

Na [karabi ni~e nova {uma

@UMBERAKModernizacija

Mile Juri} s novim traktorom


Me|u vi{e od dvijetisu}e planinara izcijele Hrvatske na21. tradicionalnompohodu sudjelovalo i~etrdesetak na{ih~lanova

[[[[[ to je toliko privla~nog u srcuSlavonije, na padinama Pa-puka, da svake godine uprolje}e na tisu}e planinara iz

~itave Hrvatske, od Splita, Zagreba,Siska, Karlovca, Vara‘dina, Osijeka,\akova do brojnih slavonskih mjesta,do|u u Veliku u pohode na papu~kelivade. Odgovor je jednostavan. To sujedinstveni proljetni cvjetni tepisi s mi-lijunima jaglaca i drugog proljetnogcvije}a razasutog po brojnim livadica-ma ovog pitomog papu~kog kraja.

Od 1983. godine, kada su slavonskiplaninari otpo~eli s dru‘enjem naovim ju‘nim padinama Papuka, izgodine u godinu rastao je interes ljubi-telja prirode i planina, tako se do da-nas odr‘ao tradicionalni proljetni su-sret planinara Hrvatske, upravo naovom podru~ju, pod nazivom Papu~kijaglaci – rekao nam je dipl. ing. BorisMiler, djelatnik U[P Po‘ega, i pred-sjednik planinarskog dru{tva Sokolo-vac iz Po‘ege.

I ~lanovi na{eg PD [umar ve} neko-liko godina za redom sudjeluju upohodu na Papu~ke jaglace. Ove go-dine na{ih ~etrdesetak ~lanova iz Spli-ta, Jastrebarskog, Zagreba, Kutine,Bjelovara, Na{ica i Osijeka, obilje‘ilisu jo{ jedan doga|aj, osnivanje novadva ogranka – u Na{icama i Slatini.

U subotu 22. o‘ujka, prvog danapohoda, za ~lanove PD [umar do-ma}ini su, u Na{icama, priredili upoz-navanje s povijesnim i kulturnim vred-

notama. Posjetili su na{i~ki dvoracobitelji grofova Peja~evi}, pod stru~-nim vodstvom kustosice muzeja, mr.sc. Silvije Lu~evnjak, prof., zatim suoti{li u vi{esatnu {etnju po Na{i~kojgeolo{koj stazi. Slavonske planine –Papuk, Krndija, Dilj gora i Psunj, nasta-le su prije nekoliko desetaka milijunagodina, sna‘nom kompresijom prosto-ra izme|u Save i Drave, uz rasjedanjei boranje pojedinih tektonskih plo~a,koje su se izdigle iz dna nekada{njegPanonskog mora. Sve to ostavilo jetraga u velikom geolo{kom bogatstvustijena i minerala, ~iju povijest jena{im ~lanovima vrlo plasti~no obja-snio prof. Branko Kranj~ev.

Subotnje ve~er na na{oj fazaneriji uKozicama, nedaleko Slatine, ostat }e ulijepom sje}anju svim na{im ~lanovi-ma po iznimnom gostoprimstvudoma}ina koji je za ugodno dru‘enjeosigurao i novi {umarski glazbenibend iz Na{ica, kao i po osnivanjudva nova ogranka PD [umar, u Slatinii Na{icama. /Zlo/

ljudi i planine TRADICIONALNI SUSRET PLANINARAPAPU^KI JAGLACI

Stazama Papu~kihjaglaca hodalo2000 planinara

Stazama Papu~kihjaglaca hodalo2000 planinara

TRADICIONALNI SUSRET PLANINARAPAPU^KI JAGLACI

u {umarskom miljeu

Prolje}e uProlje}e uProlje}e uProlje}e uProlje}e u TTTTTuropoljuuropoljuuropoljuuropoljuuropolju

U Turopolju, u predjeluPrekobunje uz rijekuOdru, visibaba je najavi-la prolje}e, dok br{ljan umahovini, na stablulu‘njaka, jo{ ~eka toplijei vla‘nije dane.Jednogodi{nja penja~icaEchinoystis lobata,podrijetlom iz Amerike,u ‘ivici je ostala osu{enanakon {to je u jesenposijala svoje sjeme.@ivot ponovno po~inje...

Foto: Goran Cajzek

hrvatske Šume 76 - 4/2003 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/076.pdf · {uma, odr‘anom...

Documents