Nikolaj Silvo Ukmar10000 Zagreb, F. Vranèiæa 3Tel. +385 (0)1 611-5368Mob. +385 (0)91 611-5368e-mail: nukmar@inet.hr cc: hdzv@voda.hr

Hrvatske vode Poštarina plaæenaUlica grada Vukovara 220 u poštanskom uredu10000 Zagreb 10000 Zagreb

TISKANICA

Hrvatskog društva za zaštitu vodaGlasnik Zagreb, studeni 2009.Godina 5.

IZDAVAÈ: HRVATSKO DRUŠTVO ZA ZAŠTITU VODA 10000 ZAGREBUlica grada Vukovara 220 Telefon: + 385 (0)1 6307-333 (centrala)Telefon: + 385 (0)1 6307-658Telefaks: +385 (0)1 6307-657E-mail: hdzv@voda.hrWEB: www.hdzv.hr

GLAVNI UREDNIKNikolaj Silvio Ukmar, dipl.ing.kem.teh.

UREDNIŠTVO:Vlatko Bareza, dipl.ing.grað.Radoslav Karleuša,mag.ing.aedif.Mr.sc. Bojan Zmaiæ, dipl.ing.kem.tehn.

S a d r ž a j:Uvodnik ...............................................1Nacrt Memoranduma o razumijevanju .2Suvremene metode odvodnje oborinskih voda urbanih sredina na obalnim podruèjima - Zakljuèci ...........3Proraèun mastolovca ..........................5Obljetnice ..........................................10Promidžbene poruke naših èlanova .12

Pitanja i priloge šaljite glavnom uredniku na adresu:

Poštovani èlanovi i èitatelji (možda buduæi èlanovi Društva),

Ovaj uvodnik zapoèinjem s još uvijek velikim oduševljenjem proisteklim iz manifestacije kojom smo obilježili 30 godina postojanja i djelovanja našega Društva. Bilo je lijepo i vrijedno prisustvovati 4. lipnja 2009. godine - DANU HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ZAŠTITU VODA – koji se naziv nametnuo sam po sebi. Valjalo bi stoga – misleæi na datum osnivanja Društva – 31. svibnja – taj dan obilježavati na primjeren naèin i dalje svake godine - uvijek s novim idejama i na nove naèine.

Na našoj web stranici www.hdzv.hr našao sam odmah nakon ovog dogaðaja lijep prikaz i osvrt na manifestaciju kojoj su prisustvovali oni sretnici koji su imali moguænosti doæi u to vrijeme u Zagreb. Ne znam tko je dao ovaj prikaz (nepotpisan je) - ali - odlièan je! Pravovremen, informativan i emotivan. Hvala nepotpisanom autoru ili autorima. Nedvojbeno se mogu i moram složiti sa završetkom prikaza: DAN ZA SJEÆANJE!

U Zagrebu se u istom prostoru gdje je Društvo i osnovano uspio okupiti primjeren broj naših èlanova i gostiju iz svih krajeva Hrvatske i svih generacija. Može se slobodno reæi da su se uspjele okupiti tri generacije èlanova – od onih preko 80 godina života (Vladimir Janiš), do nešto mlaðih umirovljenika, preko iskusnih znanstvenika i struènjaka sve do najmlaðih èlanova. Atmosferu koja je bila treba prenijeti i ostalim èlanovima Društva i onim buduæim èlanovima što prije preko naše web stranice. Vidio sam fotografi je koje su snimili kolege Nikolaj Silvio Ukmar i Radoslav Karleuša. Treba obaviti izbor i objaviti ih u rubrici koju uobièajeno zovemo GALERIJA. U toj galeriji treba objaviti i izbor odliènih fotografi ja koje je kolega Josip Rukavina snimio tijekom konferencije u Rijeci održane sredinom ožujka ove godine. Neka to bude prvi iduæi zadatak našeg vodstva.

Glasnik je tu i neka je – njegujmo ga i suraðujmo kako bismo urednika prisilili da se izmuèi nastojeæi odabrati najbolje priloge meðu mnoštvom pristiglih. Meðutim, treba što bolje koristiti našu web stranicu.

Htio bih naglasiti da èlanovi Vijeæa imaju, nakon ovakvog Dana Društva, obvezu radu Društva dati još jaèi doprinos. Nije dovoljno organizirati jednu konferenciju godišnje – bez obzira na njen uspjeh. Redovite aktivnosti Vijeæa moraju rezultirati manjim ali uèestalijim aktivnostima. Smatram da nije dovoljno samo biti izabran u Vijeæe veæ da treba imati i odreðeno zaduženje. O moguænostima inicijative ne bih uopæe govorio – svima su dane moguænosti za inicijative u smislu ostvarenja ciljeva rada društva. Rad je takoðer moguæe organizirati ne samo u Zagrebu veæ i u drugim gradovima u Hrvatskoj koja ima šest Sveuèilišta.

Ulogu našeg Društva vidim i u davanju mišljenja o brojnim pojavama u Hrvatskoj koje su vezane uz problematiku zaštite voda. Šira javnost ne zna niti ne može znati za postojanje i djelovanje našega Društva, ako se naše struèno mišljenje ne èuje niti ne vidi (mislim na tiskane i elektronske medije). Dogaða se stoga da o svemu, pa tako i o zaštiti voda imaju stav tzv. „zeleni“. Podupirem djelovanje ekoloških udruga, ali èesto su njihovi stavovi nestruèni, netoèni, agresivni i sl. Našu neaktivnost i šutnju u odnosima sa širom javnošæu ne može nam nitko opravdati.

Na kraju - želim vjerovati da je ozraèje ostvareno na Danu Društva ove godine potrebno i moguæe iskoristiti za što aktivniji i moderniji naèin rada u narednom razdoblju.

Ljudevit Tropan, Vodar – jedan od bivših tajnika Društva

19.

Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water Pollution Control Society 2

Na poziv generalnog sekretara njemaèkog društva za vode DWA i EWa-e gosp. Johannesa Lohausa, predstavnici HDZV-a u sastavu: Zoran Nakiæ (predsjednik), Mara Artukoviæ (dopredsjednica), Zdenka Kobašliæ (tajnica) i Bojan Zmaiæ (ETSC EWA) bili su od 22.7. do 24.7. u uzvratnom posjetu sjedišta EWA i DWA .

Predstavnici DWA gosp. Rüdiger Heidebrecht, gosp. Johannes Lohaus i gða. Gabriele Martens detaljno su nas upoznali sa svim djelatnostima i djelovanjem DWA-e, a posjet je rezultirao nacrtom Memoranduma o zajednièkoj suradnji od 2009-2012. Memorandum æe nakon odobrenja predsjedništva DWA biti dostavljen HDZV-u na potpis, što se oèekuje na jesen o.g.

Pored toga organiziran je struèni obilazak ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda u Bonnu, te posjet nizu kulturnih i historijskih objekata u Bonnu i Koelnu.

NacrtMemoranduma o razumijevanju

Hrvatsko društvo za zaštitu voda (HDZV), osnovano 1979. godine, i Njemaèko udruženje za vodoopskrbu, odvodnju i otpad (DWA), osnovano 1948. godine, zainteresirani su za meðusobno potpomaganje.Zajednièki ciljevi i ideje su temelj ove suradnje na podruèju voda. U nastavku se navode podruèja razumijevanja i suradnje.

• DWA postaje èlan HDZV-a i obratno. Èlanstvo za obje strane je besplatno.• DWA æe HDZV-u slati svoje èasopise KA i KW. HDZV æe DWA-u slati svoje informacije i Glasnik. Svaka strana ima

pravo prevoditi i ispisivati izvješæa druge strane. Strane se meðusobno obavještavaju o prijevodima.• DWA nudi besplatno struèno usavršavanje za osoblje HDZV-a na temu „Kako voditi udruženje“ u Njemaèkoj. DWA æe

snositi troškove hotelskog smještaja.• U Njemaèku æe doæi delegacije na sajmove IFAT 2010, Water Berlin 2011 i IFAT 2012 i mogao bi se organizirati

Njemaèko-hrvatski forum (2 sata). Program Young Water Professional Programme je dobra moguænost za udruživanje s mladim hrvatskim inženjerima.

• Od interesa je Projekt analize troškova i koristi (Cost Benefi t Analysis Project) koji podupire DBU. Poziva se HDZV da mu se pridruži. Za sada nije dostupan fi nancijski doprinos. DWA æe od DBU-a zatražiti da pomogne i hrvatskom društvu.

• Sustav susjedstva (Neighbourhoodsystem) od interesa je za HDZV. DWA æe pružiti informacije. HDZV æe u Hrvatsku pozvati predavaèe.Ovaj Memorandum o razumijevanju istjeèe 31. prosinca 2012. godine. Strane æe šest mjeseci prije datuma isteka Memoranduma o razumijevanju održati razgovore o suradnji kako bi se ocijenila daljnja suradnja.

Datum ___________

Zoran Nakiæ Otto Schaaf Predsjednik HDZV Predsjednik DWA

Mara Artukoviæ Johannes Lohaus Dopredsjednica HDZV Glavni direktor DWA

3Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water Pollution Control Society

Suvremene metode odvodnje oborinskih voda urbanih sredina na obalnim podruèjima Rijeka, 19. – 21. ožujak 2009

ZAKLJUČCI

Konferencija „Suvremene metode odvodnje oborinskih voda urbanih sredina na obalnim podruèjima“ održana je 19. – 21. ožujka u Rijeci sa ciljem da struku i javnost informira o vrlo ozbiljnoj i aktualnoj problematici, koja u strategiji gospodarenja voda razvijenih zemalja dobiva prioritetno mjesto. U SAD-u, Australiji, Japanu i nekim Europskim zemljama donesena je vrlo stroga i zahtjevna legislativa kojom se regulira odvodnja i obrada oborinskih voda. Na razini EU izradit æe se preporuke, a svaka zemlja èlanica donijeti æe u skladu s njima svoju zakonsku regulativu u skladu s vlastitim specifi ènostima.

Dugo zanemareni problemi s odvodnjom oborinskih voda kod nas posebno dolaze do izražaja u realizaciji aktualnih projekata na zaštiti obalnog mora. Novi pristupi, tehnièka rješenja i inovacije upravo tu mogu pridonijeti racionalnijem rješavanju odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda.

Za nužne suštinske promjene potrebno je prije svega donijeti politièke i strateške odluke kojima bi se potaknule dugoroène aktivnosti - prije svega promjene u pristupu urbanistièkom planiranju, prilagodbe zakonske regulative, utvrðivanja nadležnosti, osiguranje stalnih izvora fi nanciranja, osposobljavanje komunalnih i drugih službi, edukacija struènih kadrova i javnosti.

Urbanističko planiranje

Prihvaæanje i provoðenje novih hidrotehnièkih principa trebalo bi neizostavno biti prisutno u svakodnevnoj praksi na svim nivoima urbanistièkog planiranja.

Oborinska odvodnja smatra se integralnom komponentom komunalne infrastrukture, gdje se intenzitet otjecaja smanjuje korištenjem raznih metoda oblikovanja prostora na mjestu njegovog nastanka (on site). Otjecaj se zadržava i usporava, a dio infi ltrira. Stanje prostora treba približiti prirodnim hidrološkim funkcijama sliva prije urbanizacije, uz zadržavanje ravnoteže otjecanja, infi ltracije, zadržavanja, obogaæivanja podzemlja i evapotranspiracije. Nužne su adaptacije i rekonstrukcije sustava odvodnje izgradnjom objekata za izdvajanje i zadržavanje dijela oborinskog otjecaja, njegovog proèišæavanja i konaène dispozicije.

Pred urbanistima su vrlo složeni zadaci kojima se treba povezati prirodne karakteristike sliva s intenzivnim urbanim razvojem, te osigurati i zadržati prostore nužne za kontroliranu odvodnju, zadržavanje, obradu i dispoziciju urbanog otjecaja.

Za to je potrebno što prije priæi osposobljavanju odgovarajuæih kadrova specijaliziranih za ovo podruèje koji æe u suradnji s nadležnim komunalnim i vodnogospodarskim službama moæi sudjelovati u dugoroènom planiranju ali i rješavanju svakodnevnih konkretnih problema.

Zakonska regulativa i fi nanciranje

U suradnji s institucijama koje upravljaju vodama, institucijama zaduženima za provedbu zaštite okoliša i prostorno ureðenje, te komunalnim i drugim nadležnim službama, nužno je što prije pristupiti organiziranim pripremama za realizaciju zakonske regulative koja æe rješavati ovu problematiku u skladu s aktualnom europskom legislativom.

Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water Pollution Control Society 4

Suvremene metode odvodnje oborinskih voda urbanih sredina na obalnim podruèjimaRijeka, 19. – 21. ožujak 2009

Posebna pažnja treba se posvetiti jasnoj podjeli nadleštva (od kontrole rješenja odvodnje pojedinaènih individualnih objekata, èišæenja i pranja urbanih površina i prometnica, održavanja slivnika, urbanih vodotoka i oborinskih kanala te objekata za proèišæavanje i dispoziciju oborinskog otjecaja), ali i osiguranje integralnog sagledavanja i tretmana oborinskih voda na urbanom prostoru pod nadležnošæu razlièitih subjekata.

Isto tako potrebno je osigurati stalne izvore fi nanciranja kroz posebne naknade za oborinsku odvodnju, kojima æe se osigurati istraživanje, planiranje, izgradnja i redovno održavanje sustava oborinske odvodnje u organizaciji postojeæih komunalnih društava.

Istraživanja

U svim urbanim sredinama treba priæi organiziranom prikupljanju podataka o oborinama i njihovom otjecanju te izradi struènih podloga baziranih na specifi ènim karakteristikama pojedinog podruèja.

Interdisciplinarna istraživanja trebala bi obuhvatiti sve faze urbanog hidrološkog ciklusa i razmatranja implementacije moguæih optimalnih rješenja:

• stanje odvodnog sustava i njegovu funkciju u oborinskim uvjetima

• redovni monitoring (ombrografska i hidrološka mreža, kakvoæa vode i mora)

• ciljana ispitivanja oborinskih dogaðaja u slivu

• eksperimentalna ispitivanja inovativnih tehnièkih rješenja

• istraživanja urbanih ekosustava, njihova okruženja i moguæih rješenja odvodnje i zadržavanja oborinskih voda

u okviru struèno-znanstvenih projekata u suradnji s fakultetima i drugim znanstvenim institucijama, uz podršku Hrvatskih voda, gradova te drugih izvora fi nanciranja inicirati istraživaèke radove vezane uz oborine, klimatske promjene i odvodnju na urbanim podruèjima.

Edukacija kadrova

Komunalne, vodoprivredne, prostorno-planerske i druge nadležne organizacije trebaju poboljšati suradnju sa struènjacima i institucijama u svijetu koji se tom problematikom dulje bave kako bi dobili objektivne ocjene o provedenim mjerama i pojedinim tehnièkim rješenjima koja su kod njih primjenjivana.

Kroz tu suradnju trebalo bi zapoèeti i sistematsku obuku vlastitih struènih kadrova koji æe se aktivno ukljuèiti u sve faze planiranja, istraživaèke radove, izbor rješenja, izgradnju i održavanje.

Javnost

Popularnim struènim predavanjima i publikacijama potrebno je širiti znanje o problematici oborinske odvodnje te objašnjavati zašto su nužna ulaganja u njihovo rješavanje.

Na konkretnim primjerima pokazati moguænosti rješavanja odvodnje na individualnim objektima (zeleni krovovi, kišne baève, vodeni vrtovi, sustavi infi ltracije, male retencije i sl.). Isto tako, potrebno je i senzibilizirati javnost da se dio javnih neizgraðenih gradskih prostora rezervira za hidrotehnièka rješenja prihvata i zadržavanje oborinskih voda s veæih urbanih površina, unapreðujuæi s njima i vodom kao krajobraznim elementom i ambijentalne znaèajke tih prostora.

5Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water Pollution Control Society

STVARANJE NOVOG KATASTRA STANJA KANALIZACIJE U RIJECICjevovod odvodnje kodiran prema zahtjevima norme HRN EN 13508-2:2006

Redovito utvrðivanje stanja postojeæih sustava odvodnje potrebno je kako bi se dobili podaci važni za upravljanje i investiranje u rehabilitaciju kanalizacijskog sustava, a koji bi trebali biti i sastavni dio katastra odvodnje.Uvoðenjem digitalnog katastra stanja odvodnje po Rijeèkom modelu na najsuvremeni naèin se stvara dodatna inventarizacija i korekcija podataka o izvedenim objektima gradske kanalizacije, koja se može implementirati u gradski komunalno infrastrukturni, katastarsko-informacijski sustav u jedinstvenom digitalnom formatu. (GIS – geografsko informacijski sustav)Projekt je raðen prema zahtjevima norma: • HRN EN 13508-1:2006,Uvjeti za sustave odvodnje izvan zgrada -- 1. dio: Opæi zahtjevi • HRN EN 13508-2:2006,Uvjeti za sustave odvodnje izvan zgrada -- 2. dio: Sustav kodiranja optièkog nadzora • HRN EN 13508-2/AC:2007 - Uvjeti za sustave odvodnje izvan zgrada -- 2. dio: Sustav kodiranja optièkog nadzora To je veliki projekt koji je osmišljen po fazama.Prvom fazom prelazi se sa starog kartiènog prikaza kanalizacijske mreže na novu digitalnu kartu kanalizacije.Digitalno snimanje starog kanalizacijskog sustava je prvi korak u modernizaciji istog sustava, i temelj je svakog uspješnog održavanja mreže kanalizacije.Snimanje digitalne karte sa svim detaljima vrši se s tri razlièite vrste kamera te omoguæuje 3D prikaz i podatke u vidnom polju koje obuhvaæa 360° , ali i milimetarsko mjerenje dužine ošteæenja i velièine pukotina nastalih u cijevi.Napustio se stari, opæe prihvaæeni model koji kao temelj uzima re-digitalizaciju starih karata kanalizacije. Snimanje postojeæeg stanja vršilo se opremom sa „suženim“ vidnim poljem koje ne pruža potpunu informaciju o stanju cjevovoda, a podaci su se arhivirali kao zasebne VHS snimke bez povezivanja sa katastrom. Kvaliteta obraðenih podataka iskljuèivo je ovisila o samom operateru. Niz vanjskih utjecaja je moglo biti presudno da se ne uoèe sva ošteæenja. Ovakav naèin snimanja generirao je veliku kolièinu snimljenog materijala koji se nije mogao pregledavati kroz katastar, te se iz tih podataka stvarala nerealna slika sustava sa djelomiènim informacijama o stanju cjevovoda.Cilj snimanja novim naèinom rada dobivanje je potpune raèunalne baze podataka sa kodiranjem stanja prema zahtjevima koje navodi norma HRN EN 13508-2. Druga faza projekta je odreðivanje prioriteta planova sanacija kanalizacijskih cijevovoda za razdoblje od 3,5,10 godinaOsnovom kodiranja prema normi HRN EN 13508-2 u skladu sa naputkom DWA 149-3 (Pregled situacije i vrednovanje sustava otpadnih voda izvan graðevina - 3. dio : Klasifi kacija i ocjena situacije) moguæe je svakom cjevovodu dodijeliti bodove koji defi niraju hitnoæu sanacije što automatski odreðuje prioritet.Osnovom bodovanja moguæe je odrediti koji naèin sanacije je najekonomiènije primjenjiv. Sukladno tome donosi se odluka o odabiru tehnologije (sanacije bez iskopa ili klasièni naèin zamjene cjevovoda)Ne postoji toèno odreðen zakonski rok za revitalizaciju sustava, ali zadatak svakog tko želi kvalitetno upravljati sustavom je izraditi planove sanacije te vršiti zamjene u skladu sa fi nancijskim moguænostima po prioritetima èime se ujedno smanjuje broj hitnih intervencija. Procjena je da se ovim naèinom svake godine obrade podaci za 30 kilometara cjevovoda.Opis rada na terenuPrvi korak u radu na terenu je èišæenje kanala i pripremanje kanalizacijske cijevi za snimanje na odreðenoj dužini. Za tu operaciju se koristi vozilo KANALMASTER.Nakon èišæenja slijedi premošæivanje protoka otpadnih voda usmjeravanjem toka alternativnim pravcima, a dionica koja se snima zatvara se uzvodno pneumatskim balonom kako u cjevovodu ne bi bilo protoke.Za posao preusmjeravanja toka koriste se hidrauliène pumpe ukupne jaèine od 300litara /s, koje odolijevaju pritisku i ne zaèepljuju se. Drugi korak je digitalno snimanje koristeæi vozilo za „TV inspekciju“ na kojem radi posebno educiran tim ljudi. Ovom opremom moguæe je osim stanja i deformacija cijevi snimiti još cijeli niz bitnih podataka o sustavu kao npr. koordinate, nagibe , profi le, mjesta prikljuèaka i sam prikljuèak bez obzira je li spojen na okno ili direktno na cijev.

Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water Pollution Control Society 6

Rad na prometnici je tehnièki najproblematièniji trenutak prilikom snimanja. Stoga je uveden noæni rad kada je smanjen intenzitet prometa, a tada je ujedno smanjen i protok u cjevovodu. Predradnje koje su potrebne za rad na siguran naèin su postavljanje signalizacije na cesti (znakovi, semafori) èime se preusmjerava promet te ispitivanje postojanja eksplozivnih plinova u kanalu.

Pregled snimljenog materijala i kodiranje ošteæenja prema hrvatskoj normi HRN EN 13580-2 vrši operater u uredu u dnevnoj smjeni.

Tako obraðeni podaci spremaju se u katastar pohranjen na lokalnoj raèunalnoj mreži te je drugim djelatnicima službi (održavanja, prikljuèaka...) omoguæeno pregledavanje kanalizacije u 3D i pretraživanje podataka za njihove potrebe.

Kako bi se lakše baratalo podacima kodiranja iz zahtjeva norme HRN EN 13508-2 , koristi se softver koji omoguæuje da se na snimci po upitu automatski doðe na odreðeno mjesto ošteæenja. Softver takoðer može prikazati koliko istih ošteæenja ima na odreðenom dijelu sustava ili cjelokupnom sustavu.

Posebno treba istaæi da je uveden i sustav mjerenja protoka i praæenja oborina koji æe zajedno sa ovim katastrom služiti kao podloga za raèunalno modeliranje sustava.

Ovakav digitalni katastar sustava kanalizacije moæi æe se integrirati, spremati, ureðivati, analizirati te prikazivati geografske informacije i njima pridružene multimedijalne podatke.

Precizna digitalna karta i raèunalna baza sa svim podacima sustava omoguæavati æe hidrauliène simulacije i modeliranja, a time æe biti zadovoljeni svi neophodni preduvjeti kako bi se sustavom javne odvodnje otpadnih voda optimalno upravljalo te sustavno planiralo njegovim razvojem i održavanjem.

Jagoda Pilko, dipl.ing.grað.Josip Rukavina, dipl.ing. grað.

__________________________________________________________________________________________________

INICIJATIVA NAŠEG ZASLUŽNOG ÈLANAGOSP. BORISA NOVAKA

Na inicijativu našeg zaslužnog èlana, gospodina Borisa Novaka s Više tehnièke škole u Zürichu, uredništvo Glasnika odluèilo je u slijedeæim brojevima našega glasila objavljivati èlanke o praktiènim stvarima, koje bi naši èlanovi i èitatelji mogli poèeti odmah i primjenjivati.

Pri tome je gospodin Novak naroèito mislio na jednostavne proraèune, kao što su septièke jame, mastolovci, separatori zauljenih voda na benzinskim pumpama i sl.

Iako znam da je u današnje vrijeme teško naæi vremena za pisanje, ovim putem apeliram na èlanove da odvoje nešto vremena i podijele svoja steèena iskustva i znanja s nama. Moj apel odnosi se takoðer i na sve ostale èitatelje koji imaju što reæi na tu temu, te æemo njihove èlanke rado objaviti, kako bi ova plemenita zamisao gospodina Borisa Novaka bila i ostvarena.

Osobno vjerujem da to možemo ostvariti. Na dobrobit svih onih koji još uvijek žele nešto nauèiti i primijeniti, ali i svih mladih struènjaka kojima smo dužni pomoæi u rješavanju takvih praktiènih stvari iz struke. Isto onako kako su nama to prenosili naši stariji kolege, kada smo i sami bili na poèetku.

Zato cijenjeni kolege, pera u ruke, tipkovnice pred sebe – i pišite!

Vaše radove, èlanke, skice, fotografi je, možete u svako doba poslati bilo poštom, faxom ili e-mailom na moju adresu objavljenu u impresumu, ili na adresu našeg Društva.

U oèekivanju Vaših radova, želim svima lijepu, ugodnu i kreativnu jesen.Nikolaj Silvio Ukmar, dipl.ing.kem.teh.

7Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water Pollution Control Society

PRORAČUN MASTOLOVCA1. UVODNaglim razvojem turizma na otocima i obali našeg dijela Jadranskog mora, naroèito u starim gradskim aglomeracijama, veæi dio servisnih djelatnosti (hoteli, restorani, lanci brze prehrane, servisne auto radionice, auto praonice), nema riješen predtretman otpadnih voda koje nastaju njihovom djelatnošæu, prije prikljuèaka u sustav javne odvodnje (kanalizacije). Još je teža situacija, ako gradska aglomeracija, naroèito u manjim mjestima, uopæe nema izgraðen sustav javne odvodnje; pa ispusti otpadnih voda idu direktno u more. Takvim pristupom, narušava se kvaliteta recipijenta (mora), pa može doæi do eutrofi kacije (poveæanje kolièine hranjivih soli – nutrijenata), a time i do smanjenja sanitarne kvalitete morskih plaža za kupanje i rekreaciju.2. SEPARATORI MASNOÆA I ULJA (MASTOLOVCI)Nagomilavanje masnoæa pripremom hrane i pranjem posuða je veliki problem u ugostiteljstvu. Masnoæa je hidrofobna ( ne otapa se u vodi), pa pluta na površini vode i lijepi se na površine izlaznih cijevi kanalizacije. U hladnijem dijelu godine, mast se skrutne i nastaju èepovi, koji mogu ometati normalni protok kroz cijevi i nastaju havarije u sustavu javne odvodnje. Da se to sprijeèi ugraðuju se separatori masnoæa i ulja (mastolovci) prije prikljuèka u sustav javne odvodnje, a ako ne postoji, onda prije prikljuèka u septièku jamu. [1].2.1. Proraèun (dimenzioniranje) separatora masnoæa i ulja (mastolovaca)Proraèun se može napraviti na dva naèina i to: - Brojem dnevnih obroka - Europskom normom EN 1825-22.1.1. Proraèun pomoæu broja dnevnih obrokaIskustvom je ustanovljeno da za pripremu 1 obroka potrebno utrošiti 30 [L/dan] svježe vode. (za kuhanje i pranje posuða). Jedan dan u kuhinji prosjeèno traje 9 [sati]. Ako se podijeli: 9/24 i pokrati dobiva se 3/8, a tim se koefi cijentom množi broj pripremljenih obroka u toku dana sa 30:[2]

N.S.* [L/s] = (broj obroka x 30) x 3/8[L/h]* N.S: = nominal size – maksimalni protok kroz separator [L/s]U Tablici 2.1.1. prikazana je kolièina utrošene vode po broju pripremljenih obroka i protok u [L/s]:

Broj obroka Q [L/h] Q [L/s] Q [L/s]*

850 9562,5 2,7 3 1500 16857 4,7 5 3000 33750 9,4 9

Tablica 2.1.1. Broj obroka i protok Q[L/s]

Rezultat N.S.[L/s] prikazuje velièinu s kojom æe se odabrati tip mastolovca.

2.1.2. Proraèun prema Euro normi EN 1825-2Proraèun mastolovca prema EN 1852-2, obvezan je za zemlje èlanice EU, a i u Hrvatskoj æe biti obvezan kada Hrvatska uðe u EU. Proraèun se može obaviti na tri naèina (metode) i to:[3] - Proraèunom prema maksimalnom protoku otpadnih voda za vrijeme vršnih optereæenja kuhinje mjereno ureðajem za mjerenje protoka. - Proraèunom prema tipu kuhinje. - Proraèunom prema maksimalnom protoku otpadnih voda iz kuhinjske opreme.

- Proraèun prema maksimalnom protoku otpadnih voda za vrijeme vršnih optereæenja kuhinje mjereno ureðajem za mjerenje protoka.To je najlakši naèin odabira separatora masnoæa i ulja. Potrebno je samo izmjeriti protok otpadnih voda iz kuhinje. Meðutim rijetko koja kuhinja u ugostiteljskom objektu ima mjeraè protoka otpadnih voda, pa se ta metoda rijetko upotrebljava.

Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water Pollution Control Society 8

- Prora un prema tipu kuhinje.

Formula za izračun maksimalnog protoka otpadnih voda Qs [L/s] glasi:

3600t x Mm x F x VmQs

gdje je: Vm = volumen otpadne vode po toplom obroku u [L] (tablica 2.1.2.) F = korektivni faktor (tablica 2.1.2.) Mm= prosjek toplih obroka na dan t = prosječni broj sati rada kada u separator ulazi zamašćena otpadna voda

Tip kuhinje Vm[L] F

Hotelska kuhinja (restoran) 100 5 Kuhinja /restoran posebne namjene 50 8,5 Restorani brze prehrane 5 20 Kuhinje u bolnicama 20 13 Kuhinje u vojarnama 10 22 Standardna kuhinja/restoran 15 10

Tablica 2.1.2. Tipovi kuhinje

- Prora un prema maksimalnom protoku otpadnih voda iz kuhinjske opreme.

Ovaj proračun uzima u obzir protoke otpadnih voda Qs(k) [L/s] iz kuhinjske opreme (sudopera, perilica za suđe, ljuštilica krumpira, strojeva za pranje povrća itd) i protok otpadnih voda Qs(A) [L/s] iz kuhinjskih slavina , vodeći računa o njihovim promjerima. U tablicama 2.1.3. i 2.1.4. dane su neke od vrijednosti za Qs(k) i Qs(A).

Br.(n)Kotao za kuhanje

Φ 50

Sudoper sa sifonom

Φ 50

Sudoper bez sifona

Φ 50

Perilicaposuđa

Visokotlačniuređaj za

pranje poda Ljuštilicekrumpira

Stroj za pranje povrća

1 0,9 0,68 1,8 1,2 0,9 0,68 0,9 2 1,24 0,93 2,48 2 1,24 0,93 1,24 … … 10 4 3 8 6 4 3 4

Tablica 2.1.3. Vrijednosti Qs(k) prema tipu ugrađene kuhinjske opreme

Ukupan broj slavina (n) DN 15 DN 20 DN 25

1 0,23 0,45 0,77 2 0,31 0,62 1,05 3 0,38 0,75 1,28 4 0,42 0,84 1,43 5 0,5 1 1,7

…. 10 1 2 3,4

Tablica 2.1.4. Vrijednosti Qs(A) iz kuhinjskih slavina

Nakon određivanja vrijednosti Qs(k) i Qs(A) i njihovog zbrajanja dobiva se ukupni maksimalni odvod iz svih kuhinjskih slavina i kuhinjske opreme Qs [L/s].

9Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water Pollution Control Society

Za pravilan proraèun mastolovca moraju se uraèunati i tri utjecajna faktora i to:

a Faktor gustoæe ulja i masti (fd)b Faktor temperature otpadne vode (ft)c Faktor otopine sredstava za èišæenje (fr)

-ad a:Gustoæa na 20 [oC] Faktor gustoæe fd

do 0,94 [g/cm3] 1,0 preko 0,94 [g/cm3] 1,5*

*za otpadne vode iz kuhinja, restorana i bolnica faktor gustoæe (fd) vrijednosti 1 uglavnom zadovoljava

- ad b: Temperatura otpadne vode Faktor temperature ft

do 60 [oC] 1,0 preko 60 [oC] 1,3

- ad c: Sredstva za èišæenje Faktor sredstva za èišæenje ft

Ne 1,0Da 1,3

I na kraju dimenzioniranje mastolovca se svodi na umnožak svih vrijednosti koje su navedene u tekstu, odnosno: N.S. [L/s] = Qs x fd x ft x fr

Kod odabira tipa separatora masnoæa i ulja mora se uzeti u obzir i volumen spremnika mulja, koji se nataloži tokom upotrebe i proraèuna se jednostavnom formulom:

Tip separatora = N.S. x 100 [L] = ……… [L]

2.2. Ugradnja i održavanje separatora masno a i ulja (mastolovaca) Mastolovci se obièno ugraðuju na izlazu iz kuhinja, a prije upuštanja u sustav javne odvodnje (kanalizacije) ili ako ona ne postoji prije spoja s septièkom jamom.

Održavanje separatora masnoæa i ulja (mastolovaca), mora se shvatiti ozbiljno, što nažalost nije èest sluèaj u Hrvatskoj. Potrebno je redovito kontrolirati kolièinu izdvojenih masti i ulja. Danas postoje izvedbe mastolovaca, koje automatski signaliziraju nivo masti i ulja, pa je time nadzor donekle olakšan. Izdvojene masti i ulja iz separatora, potrebno je sakupljati u posebne posude i predati ih ovlaštenim komunalnim organizacijama na postupak zbrinjavanja. Tako izdvojene masti i ulja spadaju po našoj zakonskoj legislativi u opasan otpad i imaju kljuèni broj 19 08 09* (mješavine masti i ulja iz odvaja a ulje/voda koje sadrže samo jestiva ulja i masti). [4].

Istrošena ulja iz friteza ne smiju se bacati u sudopere, veæ ih treba posebno sakupljati u specijalne spremnike i predati koncesionarima, koji imaju ovlaštenje prema Pravilniku o gospodarenju otpadnim uljima [5]. Tim postupkom smanjuje se pritisak na mastolovac, a ujedno otpadno jestivo ulje je izvrsna sirovina za dobivanje biodizela (ne treba velikih tehnoloških operacija da se iz otpadnog jestivog ulja dobije biodizel). Ti postupci sakupljanja otpadnih jestivih ulja nisu se još nažalost ukorijenili u Hrvatskoj.

3. LITERATURA [1] Katalog proizvoda firme Tehnix (2007) [2] Katalog firme EFGA [3] Katalog firme KESSEL , EN 1825-2 [4] Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05)[5] Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06)

Priredio:Nikolaj Silvio Ukmar, dipl.ing.kem.teh.

Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water Pollution Control Society 10

OBLJETNICE

„GRA EVINAR“ 60 – godišnjak

Za graðevinare je ovo jubilarna godina, jer smo proslavili veæ tri obljetnice Najprije Graðevinski fakultet, pa AMCA – Fa i sada, kao šeæer na kraju - naš èasopis, èija je pojava na sceni bila još davne 1880. godine. Mijenjao je ime i izdavaèe da bi poèetkom 1949. izašao prvi broj Graðevinara i izlazi sve do danas redovito (bez dvobroja).

Ovim putem èestitamo svima svima koji su u njemu suraðivali, potpomagali njegovo izlaženje, sa željom da kao tiskani pa i elektronièki medij još dugo poživi. Meni osobno, èast mi je i zadovolljstvo što je i moja malenkost u njemu ostavila trag svojim prilozima.

Ovom znaèajnom jubileju, vrijednom svake hvale, uz najljepše želje za daljnji uspjeh i razvitak, uz mnoge èestitare, pridružuju se i èlanovi našeg Društva, od kojih su mnogi vjerni èitatelji ovog sjajnog struènog èasopisa koji je oduvijek bio izvor korisnih struènih informacija, te neizo-stavan dio našeg struènog usavršavanja.

Živjeli još dugo na radost i korist novih generacija graditelja.

Radoslav Karleuša, mag. ing. aedif.

I OPET POPLAVA

Vremena kad su kiše padale lagano i ne preobilato su na žalost davno za nama! (Ili nam se tako samo èini?)

Promjenom klimatskih uvjeta sada su umodi lokalni veoma intenzivni pljuskovi razlièita trajanja. Nerijetko popraæeni su tuèom i posljedicama koje takva pojava nosi sa sobom.

Meðutim, s obzirom da je u Zagrebu izgraðenost graðevinskih parcela skoro 100 posto, to je i koeficijent otjecanja došao skoro do 1.

Rezultat toga je kompletno otjecanje pale oborine na niže dijelove terena.

Nedavno je – u petak, 26. lipnja 2009. godine èak Gunduliæeva ulica bila puna granja, lišæa i blata što se nije prije dogaðalo u takvoj mjeri.

. Naime, park Tuškanac ima veliku slivnu površinu, a oborina velièine 45 mm/m2 kad traje 40 minuta donese u Dežmanov prolaz cijelu rijeku koja se izlijeva prema Frankopanskoj ulici.

Dodatno, s Gornjeg grada/Grièaoborina otjeèe kroz dvorišta na sjevernoj strani Ilice i kroz Mesnièkuulicu prema Gunduliæevoj. Ulièni kanal ima profil 60/90 cm koji tu kolièinuoborina ni sluèajno ne može primiti.

Pojava je relativno èesta, a najpoznatija je bila 1928. godine prošlog stoljeæa sa zastojima cjelo-kupnog prometa i pravom rijekom kroz središte grada.

Nauk iz ove, kao i iz svih dosadašnjih poplava je da odvodne sustave treba održavati u proto -nom stanju, te predvidjeti sve dodatne mjere zaštite podruma od povratnih voda.

Posebno je upozoravajuæe stanje da se instalacije loše izvode i loše održavaju u veæim trgovaèkim cen-trima i javnim garažama, gdje su takoðer zabilježene poplave razlièitih razmjera.

Nadalje, poplave kanalizacija mje-šovitog sustava nisu samo hidrološki veæ i sanitarni problem – buduæi da se u prostore izlijevaju i sanitarne ot-padne vode, te se stvaraju uvjeti za širenje zaraza.

Radoslav Karleuša, mag.ing.aedif.

____________________________

OBAVIJEST LANOVIMA

Ukoliko je došlo do promjene Vašeg statusa (završetak studija, promjena titule, adrese, tvrtke ili institucije u kojoj radite. odlazak u mirovinu i sl.) molimo Vas da nas o tome obavijestite kako bismo ažurirali podatke koje ste naveli u pristupnicama.

U Zagrebu je to posebno pogubno za prelomnu zonu gdje padine prelaze na ravnièarski, nizinski dio.

To je podruèje na potezu od Maksimira na istoku do Kustošije na zapadu grada i Maksimirske i Vlaške ulice, te cijela Ilica. Na tom su dijelu poplave najèešæe i prema posljedicama i najneugodnije.

Ulièna kanalska mreža u Zagrebu izgraðena za mješoviti sustav odvodnje nije u stanju primiti svu tu naglo pridošlu oborinsku vodu i onda se voda iz slivnica izlijeva na cestu plaveæi podrume i prizemlja okolnih zgrada.

Podrumi koji su nekada služili kao ostave za kruta goriva su danas uglavnom skladišta ili èak stanovi, s loše riješenom (èak i neriješenom) zaštitom od povratnih kanalizacijskih voda.

Sigurosni ventili obièno ne rade (plovci, zasuni i sl.), pa voda iz uliènih kanala izbija u te nisko ležeæe prostore. Èak i vatrogasci i njihove crpke puno ne pomažu dok se razina vode u uliènom kanalu otjecanjem ne spusti i ne bude moguæe otjecanje kanalom.

Èesto se i krovne vode mogu izliti u podrum, pa se stanje poplavljenosti još pogorša.

Napomena:Drago mi je da je konferencija s meðuna-rodnim sudjelovanjem: Suvremene metode odvodnje oborinskih voda urbanih sredinana obalnim podruèjima održana u Rijeci od 19. do 21. ožujka ove godine, a èiji je inicijator i jedan od organizatora bilo i naše Društvo, bila posveæena upravo problematici odvodnje oborinskih voda (i to ne samo na obalnom podruèju).

Iz zbornika konferencije vidljivo je da su prikazana i primjerena rješenja i iskustva u rješavanju ove problematike.

Poplave cestovnih podvožnjaka su takoðer redovita pojava u Zagrebu poèam od Miramarske ulice, kod bivše tvornice cementa u Podsusedu, naLjubljanskoj aveniji ispod Savske ceste, pa u novije vrijeme ispod Zagrebaèkeavenije na zapadnom dijelu grada

Promidžbene poruke naših članova

Promidžbene poruke naših članova

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice