hrvatski sabor · 2 broj 275 ihs 10. x. 2000. hrvatski dr@avni sabor –uvodnik urednika 2...

2

BROJ275

IHS10. X. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

– Uvodnik urednika 2

– Utvr|ivanje dnevnih redova 3

– Aktualno prijepodne 8

– Ugro‘avanje ustavno-pravnog po-retka, vladavine prava i funkcio-niranje pravne dr‘ave 20

– Prijedlog i Kona~ni prijedlog zako-na o izmjeni i dopuni Zakona o iz-vr{avanju Dr‘avnog prora~una Re-publike Hrvatske za 2000. godinu 30

– Prijedlog i Kona~ni prijedlog zako-na o potvr|ivanju kaznenopravneKonvencije o korupciji; Prijedlog iKona~ni prijedlog zakona o potvr-|ivanju Ugovora o suradnji osprje~avanju i suzbijanju preko-grani~nog kriminala i Povelje o or-ganizaciji i djelovanju inicijativa zasuradnju u jugoisto~noj Europi –SECI regionalnog centra (SECICENTRA) za suzbijanje prekogra-ni~nog kriminala; Prijedlog iKona~ni prijedlog zakona o potvr-|ivanju Protokola broj 1. i Protoko-la 2. uz Europsku konvenciju osprje~avanju mu~enja i neljudskogili poni‘avaju}eg postupanja ilika‘njavanja 32

– Prijedlog i Kona~ni prijedlog zako-na o potvr|ivanju Konvencije Uje-dinjenih naroda o suzbijanju dezer-tifikacije u zemljama jako pogo-|enim su{ama i/ili dezertifikacijomosobito u Africi 37

– Prijedlog i Kona~ni prijedlog zako-na o potvr|ivanju Protokola od 3.lipnja 1999. godine o izmjenamaKonvencije o me|unarodnom ‘e-ljezni~kom prijevozu (COTIF) od 9.svibnja 1980. godine (Protokol1999.) i Konvencije o me|unarod-nom ‘eljezni~kom prijevozu (CO-TIF) od 9. svibnja 1980. godine uverziji Protokola o izmjenama od 3.lipnja 1999. godine s pripadaju}imdodacima 38

– Prijedlog i Kona~ni prijedlog zako-na o dopunama Zakona o sanacijiodre|enih poduze}a 39

– Prijedlog i Kona~ni prijedlog zako-na o uvjetima kredita i zajmovaodre|enih pravnih osoba 41

– Prijedlog i Kona~ni prijedlog zako-na o dopuni Zakona o morskimlukama 42

– Prijedlog i Kona~ni prijedlog zako-na o ovlasti Vlade RH da uredbamaure|uje pojedina pitanja iz djelo-kruga Zastupni~kog doma Hrva-tskoga dr‘avnog sabora 44

– Prijedlog zakona o dopunamaZakona o prekr{ajima 45

– Nacrt prijedloga i Kona~nog pri-jedloga zakona o izmjeni i dopuniZakona o carinskoj tarifi 47

– Financijsko izvje{}e Hrvatske naro-dne banke po godi{njem obra~unuza 1999. godinu; Financijski planHrvatske narodne banke za 2000.godinu; Godi{nje izvje{}e Hrvatskenarodne banke za 1999. godinu 47

– Odgovori na zastupni~ka pitanja 52

Uhi}enje osumnji~enih za zlo~ine po~injene u Gospi}u u vrijeme obraneod velikosrpske agresije izazvalo je u dijelu javnosti sumnju da se dovodi upitanje dostojanstvo branitelja, sudionika Domovinskog rata, te uznemirenostjavnosti o ~ijim razmjerima svjedo~i ~injenica da je peticija Sredi{njegsto‘era za obranu digniteta Domovinskog rata @upanije Splitsko-dalmatinskedobila u nekoliko dana 88.000 potpisa branitelja i gra|ana. Sto‘eri braniteljatra‘e od Hrvatskoga dr‘avnog sabora da na sjednicama obaju domova za{titipravni poredak i vrijednosti Domovinskog rata, te da donese izmjene i dop-une Ustavnog zakona o suradnji s Haa{kim sudom.

Izaslanstvo sto‘era primili su 26. rujna potpredsjednik Sabora dr. ZdravkoTomac kao izaslanik predsjednika Sabora Zlatka Tom~i}a, i predsjednica@upanijskog doma Sabora dr. Katica Ivani{evi}. U razgovoru su naglasilikako je Hrvatski dr‘avni sabor pravo mjesto za razmatranje zahtjeva sto‘erai da o~ekuje dono{enje zaklju~aka koji }e pridonijeti ja~anju pravne dr‘avei ~uvanju digniteta Domovinskog rata. Tom prilikom predsjednica dr. KaticaIvani{evi} je istakla kako rije~ branitelja ima politi~ku te‘inu i da }e senjihovi zahtjevi razmatrati na sjednici @upanijskog doma. To je doista i u~i-njeno i @upanijski dom je nakon rasprave donio zaklju~ak o prihva}anjuDeklaracije o ugro‘avanju ustavno-pravnog poretka, vladavine prava idjelovanju pravne dr‘ave i Deklaracije o Domovinskom ratu, te ih uputioZastupni~kom domu kao poticaj za raspravu i usvajanje.

Pitanja obuhva}ena ovim deklaracijama uvr{tena su u dnevni redZastupni~kog doma i njihovo razmatranje i dono{enje odluke jama~no }epridonijeti otklanjanju nastalih nesporazuma i umirivanju javnosti koja jeneprestano zapljuskivana problemima pro{losti, a ono {to Hrvatskoj treba jeusredoto~enost na rje{avanje gospodarske krize.

@. S.

Sabor pridonosismirivanjuuznemirenostijavnosti

UVODNIK UREDNIKA SADR@AJ

strana

3

BROJ275

IHS10. X. 2000.

Jesensko zasjedanje Sabora zapo-~elo je utvr|ivanjem dnevnog redasjednice u oba doma. Evo tijekanjihovih rasprava.

^etrdesetpetu sjednicu @upanij-skog doma otvorila je predsjednicaDoma prof. dr. Katica Ivani{evi},nakon ~ega je izvedena himna »Lijepana{a«. Posebno je pozdravila predstav-nike Vlade, ~lanove predstavni~kihtijela i predlagatelja zakona, te pred-stavnike Sto‘era za obranu dignitetaDomovinskog rata koji su pratili sjed-nicu.

Podsjetila je da je ovom sjednicomzapo~eto drugo redovito zasjedanjekoje prema Ustavu Republike Hrva-tske traje od 15. rujna do 15. prosinca.

Minutom {utnje odana je po~astumrlome prvome predsjedniku Repu-blike Hrvatske dr. Franji Tu|manu, tesvim palim hrvatskim braniteljima i ci-vilnim ‘rtvama Domovinskog rata.

Nakon {to je utvr|eno da je prisutno50 zastupnika {to je natpolovi~nave}ina, Dom je mogao donositipravovaljane zaklju~ke.

Usvojen je i tekst zapisnika s pretho-dne sjednice, na koji nije bilo primjed-bi, i pro~itan prijedlog dnevnog reda zaovu sjednicu.

Kao i obi~no zastupnici su dobiliprijedlog dnevnog reda o kojem }eraspravljati i Zastupni~ki dom, zajed-no s pozivom za sjednicu, ali su pristi-gli i prijedlozi da se dopuni.

Predsjednica je pro~itala sve noveprijedloge: Prijedlog zakona o potvr-|ivanju Ugovora o suradnji o sprje-~avanju i suzbijanju prekora~enog kri-minala i Povelje o organizaciji djelova-nja inicijative za suradnju uJugoisto~noj Europi; Prijednog nacio-nalnog programa protuminskog dje-lovanja u Republici Hrvatskoj; Izvje{}e

o radu Komisije za zato~ene i nestale urazdoblju 15. listopada do 30. kolovoza2000. godine; Prijedlog zakona o uvjeti-ma odobravanja kredita i zajmovaodre|enih pravnih osoba; Prijedlogzakona o dopunama Zakona o sanacijiodre|enih poduze}a; Prijedlog zakonao rje{avanju potra‘ivanja premapoduze}ima i drugim pravnim osoba-ma s podru~ja Republike Hrvatskeoslobo|enim akcijama »Bljesak« i»Oluja« iz podru~ja isto~ne Hrvatskekoja su integrirana u postupku mirnereintegracije; Prijedlog zakona oizmjeni i dopuni Zakona o izvr{enjuDr‘avnog prora~una Republike Hrva-tske za 2000. godinu; Prijedlog zakonao izmjeni i dopuni Zakona o nov~animpoticajima i naknadama u poljo-privredi i ribarstvu; Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona o plat-nom prometu u zemlji; Prijedlog zako-na o ovlasti Republike Hrvatske dauredbama ure|uje pojedina pitanja izdjelokruga Zastupni~kog doma Hrva-tskoga dr‘avnog sabora; Prijedlogzakona o dopuni Zakona o morskimlukama; Prijedlog zakona o povlastica-ma u unutarnjem putni~kom prometu;Prijedlog zakona o osobnoj iskaznici.

Za sve predlo‘ene to~ke, osim pos-ljednje, predlo‘en je hitni postupak, teje predsjednica Doma sugerirala da serasprava planira za sljede}i tjedankako bi se zastupnici mogli dobroupoznati s njihovim sadr‘ajem.

Prvoprijavljena u raspravi IvanaSu~ec-Trako{tanec (HDZ) predlo‘ilaje u ime Kluba zastupnika HDZ-a da sedopuni dnevni red to~kom pod nazi-vom »Ugro‘avanje ustavnopravnog po-retka, vladavine prava i funkcioniranjapravne dr‘ave. Kao razlog Klub navodipotrebu da se stanje u dr‘avi, nastalonakon niza doga|aja u posljednjevrijeme, smiri. Time bi se ispunilotra‘enje iz to~ke 5. poruke hrvatskihbiskupa s Biskupske konferencijeodr‘ane u Pore~u kojom se poziva svepoliti~are i politi~ke stranke dauobi~ajeno politi~ko suprotstavljanje

Utvr|ivanje dnevnih redova

PRIKAZ RADA:

– 45. SJEDNICE @UPANIJSKOG DOMA HRVATSKOGA DR@AVNOG SABORA ODR@ANE 26., 27. I28. RUJNA 2000.

– 7. SJEDNICE ZASTUPNI^KOG DOMA HRVATSKOGA DR@AVNOG SABORA ODR@ANE 27., 28.I 29. RUJNA TE 4., 5., 6... LISTOPADA 2000.

Prijedlozi dnevnih redova* Aktualno prijepodne (ZD);

* Prijedlog i Kona~ni prijedlog zako-

na o potvr|ivanju Protokola od 3. lipnja

1999. godine o izmjenama Konvencije o

me|unarodnom prijevozu (COTIF) od

9. svibnja 1980. godine (Protokol 1999.)

i Konvencije o me|unarodnom ‘e-

ljezni~kom prijevozu (COTIF) od 9.

svibnja 1980. godine u verziji protokola

o izmjenama od 3. lipnja 1999. godine s

pripadaju}im dodacima (predlagatelj:

Vlada RH; @D/ZD);


na o potvr|ivanju Konvencije Ujedi-

njenih naroda o suzbijanju dezertifika-

cije u zemljama pogo|enim jakim

su{ama i/ili dezertifikacijom, osobito u

Africi (predlagatelj: Vlada RH; @D/ZD);


na o potvr|ivanju Protokola broj 1 i Pro-

tokola broj 2 uz Europsku konvenciju o

sprje~avanju mu~enja i neljudskog ili

poni‘avaju}eg postupanja ili ka‘njava-

nja (predlagatelj: Vlada RH; @D/ZD);


na o potvr|ivanju kaznenopravne Kon-

vencije o korupciji (predlagatelj: Vlada

RH; @D/ZD);


na o potvr|ivanju Ugovora o suradnji u

sprje~avanju i suzbijanju prekogra-

ni~nog kriminala i Povelje o organiza-

ciji i djelovanju inicijative za suradnju

u jugoisto~noj Europi – seci-regio-

nalnog centra (SECI Centra) za suzbija-

nje prekograni~nog kriminala (pred-

lagatelj: Vlada RH; @D/ZD);

* Prijedlog i Kona~ni prijedlog Zako-

na o izmjeni i dopuni Zakona o izmjena-

ma Dr`avnog prora~una RH za 2000.

godinu (predlagatelj: Vlada RH; @D/ZD)


na o izmjenama i dopunama Zakona o

visokim u~ili{tima (predlagatelj: Vesna

[kare-O‘bolt, u ime Kluba zastupnika

DC-a/ZD);


na o izmjeni i i dopuni Zakona o pravi-

ma i du‘nostima zastupnika u Hrva-

tskom dr‘avnom saboru (predlagatelj:

@upanijski dom; ZD)


na o izmjeni i dopuni Zakona o po-

UTVR\IVANJE DNEVNIH REDOVA

4

BROJ275

IHS10. X. 2000.


ostvaruju isklju~ivo u institucijamaustavnog poretka.

Klub je predlo‘io i drugu to~ku dne-vnog reda – Pokretanje rasprave opreispitivanju zaklju~aka Vlade od 13.travnja 2000. godine nakon kojeg je Hr-vatski zavod za mirovinsko osiguranjeobustavio isplatu mirovina korisnici-ma koji su je ostvarili u BiH.

Petar Nova~ki je u ime Kluba za-stupnika HSS-a zatra‘io d se odgodi ra-sprava o prvoj to~ki dnevnog reda jerse za materijal treba pripremiti.

Zvonimir Pulji} (HDZ) je odgovorioda se ne radi o »papirnatim materijali-ma« nego ne~em {to se zbivalo u zad-njih mjesec dana u medijima, osobamai obiteljima, i dodao »ako niste uk-lju~eni bojim se da se i ne}ete uk-lju~iti«.

Velimir Kvesi} je ocijenio da je pre-dlo‘eni dnevni red odraz sluganskogodnosa {estorke prema svojim nalogo-davcima sa zapada, a to je kriminaliza-cija Domovinskog rata i svih njegovihvrijednosti.

Te su namjere predsjednika Mesi}a,premijera Ra~ana, ministra Pan~i}a i»svih koji svojim izjavama prljavimradnjama hrvatskom branitelju izdana u dan pljuju u lice« najbolje pre-poznali hrvatski branitelji kojimavrije|aju »hrvatsku svetinju Domovin-ski rat«.

Ne mo‘e zamisliti da netko mo‘e bititoliko drzak da hrvatskog braniteljau~i {to je hrvatski nacionalni interes aistovremeno cijeli ‘ivot slu‘i zlo~ina-~koj komunisti~koj partiji – rekao je.

Stoga je predlo‘io da se raspravlja ozahtjevima hrvatskih branitelja, prei-spita suradnja s Haa{kim tribunalom ine prizna jurisdikcija Haaga za »Oluju«i »Bljesak«.

Dragutin Bra~un (HDZ) je podsjetioda je jo{ na izvanrednoj sjednici @upa-nijskog doma tra‘io raspravu o razlozi-ma prekidanja ugovora s ameri~komfirmom Enron o gradnji termoelektra-ne Jertovec. Zanima ga pod kojim jeuvjetom sklopljen novi o opskrbielektri~nom energijom, a u me|u-vremenu je pove}ana cijena elektri~neenergije uz obrazlo‘enje da je nu‘nojer se negativno poslovalo. Neprihva}a obrazlo‘enje ugro‘enosti ipodsje}a da je smijenjen s mjesta di-rektora nestrana~ki ~ovjek gospodinBegovi} a doveden podoban ~lan SDP-a ^ovi}.

U dnevni red sjednice (ove ili nared-nih), smatra zastupnik, treba uvrstititemu o poslovanju HEP-a s detaljnomanalizom svih poslovnih poteza u zad-njih godinu dana, te dati cijene struje unama susjednim zemljama.

Mr. Vladimir Mesari} (KDM) je za-tra‘io raspravu (na narednoj sjednici)o vanjskopoliti~kom polo‘aju Repu-blike Hrvatske. Naime, podsje}a da sena ulasku u Partnerstvo za mir iSvjetsku trgovinsku organizaciju radi-lo godinama, ali pozdravlja kvadritera-lu, i tra‘i nazo~nost ministra vanjskihposlova. Smatra da slu‘bena vlast,iako proklamira kako vodi prozapad-nu politiku, vodi zapravo probalkan-sku (Pakt o stabilnosti) gdje nama nijemjesto. Prigovorio je {to hrvatske vla-sti i mediji »nagla{eno servisiraju«odre|ene politi~are iz Crne Gore, od-nosno tzv. demokratske opozicije iz SR

Obilje‘avanje 900-obljetniceBa{~anske plo~e

Predsjednik Odbora @upa-nijskog doma za naobrazbu, zna-nost, kulturu i {port RatkoMari~i} iznio je zaklju~ke koje jeOdbor donio na svojem pro{lomsastanku. Radi se o prijedlogu daoba doma Hrvatskoga dr‘avnogsabora odr‘e prigodnu manifesta-ciju obilje‘avanja 900-obljetniceBa{~anske plo~e kao povijesnogspomenika hrvatske pismenosti.Uz to je Odbor donio i zaklju~akkojim predla‘e da se na prigod-nom mjestu u zgradi Sabora posta-vi odljev Ba{~anske plo~e, koji bise otkrio prigodom spomenutemanifestacije, dodao je gosp.Mari~i}.

Julije Derosi (HDZ) zahvalio jegospodinu Mari~i}u za kojeg ka‘eda je uvijek spreman na inicijativevezane uz hrvatsku kulturu. Uz toje predlo‘io da osoba koja bi treba-la otkriti Ba{~ansku plo~u u zgra-di Sabora bude predsjednica @upa-nijskog doma dr. Katica Ivani{evi}budu}i da je taj Dom i pokrenuocjelokupnu inicijativu.

Dr. Ivani{evi} zahvalila se na~asti i povjerenju te naglasila da jebolje da takav doga|aj budepopra}en velikom pompom, kojesigurno ne}e biti ukoliko ona budespomenik otkrivala. Smatram daje za to kriv tretman Sabora spramna{eg doma, a ja se borim kolikomogu – zaklju~ila je predsjednica.

@upanijski dom tada je prihva-tio zaklju~ke koje je predlo‘ionjegov Odbor za naobrazbu, zna-nost, kulturu i {port.

M. S.

dru~jima ‘upanija, gradova i op}ina u

Republici Hrvatskoj (predlagateljica:

zastupnica Jadranka Katarin~i}-[krlj;

@D/ZD);

* Kona~ni prijedlog zakona o iz-

mjenama i dopunama Kaznenog zako-

na (predlagatelj: Vlada RH; @D/ZD);

* Kona~ni prijedlog zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o k-

nji‘nicama (predlagatelj: Vlada RH;

@D/ZD);

* Prijedlog zakona o izmjenama i do-

punama Zakona o oru‘ju (predlagatelj:

Vlada RH; @D/ZD);

* Prijedlog zakona o dopunama

Zakona o prekr{ajima (predlagatelj:

Vlada RH; @D/ZD);

* Analiza dr‘avnog portfelja s ele-

mentima strategije upravljanja (ZD);

* Financijsko izvje{}e Hrvatske na-

rodne banke po godi{njem obra~unu za

1999. godinu – potvr|ivanje; Finan-

cijski plan Hrvatske narodne banke za

2000. godinu – potvr|ivanje; Godi{nje

izvje{}e Hrvatske narodne banke za

1999. godinu (ZD);

* Godi{nje izvje{}e o radu Hrvatskog

zavoda za mirovinsko osiguranje za go-

dinu 1999. (ZD);

* Izvje{}e o stanju u dr‘avnim rob-

nim zalihama (ZD);

* Prijedlog nacionalnog programa

protuminskog djelovanja u Republici

Hrvatskoj (@D/ZD);

* Izvje{}e o izvr{enju programa

statisti~kih istra‘ivanja Republike Hr-

vatske za 1999. godinu (ZD);

* Izvje{}e o radu Dr‘avnog ureda za

reviziju za 2000. godinu; Izvje{}e o

obavljenim revizijama za 1999. godinu;

Izvje{}e o obavljenim revizijama za

1999. godinu – posebni dio – koji

obuhva}a izvje{}a o reviziji poslovanja:

Ministarstva obrane, Ministarstva

unutarnjih poslova, Agencije za komer-

cijalnu djelatnost d.o.o. i Ministarstva

vanjskih poslova, te Izvje{}e o reviziji

tro{kova adaptacije i pro{irenja vojar-

ne »Kuni{}ak« – (slu‘bena tajna);* Izvje{}e o izvr{avanju Dr‘avnog

prora~una Republike Hrvatske za

razdoblje od 1. sije~nja do 30. lipnja

2000. godine (predlagatelj: Vlada RH;

@D/ZD);

* Izvje{}e Odbora za zakonodavstvo o

Prijedlogu za davanje vjerodostojnog

tuma~enja odredbe ~lanaka 16. i 17. u

svezi s ~lankom 22. i ~lankom 25. sta-

vkom 2. Zakona o istra‘nim povjeren-

stvima (ZD);

* Izvje{}e o uredbama koje je Vlada

Republike Hrvatske donijela na teme-

lju zakonske ovlasti nakon 14. o‘ujka

2000. godine (ZD);


na o potvr|ivanju protokola o pristupa-

nju Republike Hrvatske Marake{kom

ugovoru o osnivanju Svjetske trgovin-

ske organizacije (predlagatelj: Vlada

RH; @D/ZD);

* Izvje{}e Mandatno-imunitetnog po-

vjerenstva (ZD);

* Prijedlozi odluka o razrje{enju ~la-

nova Dr‘avnog sudbenog vije}a (ZD);

5

BROJ275

IHS10. X. 2000.

Jugoslavije, a ~ini se gaf i ne prima au-strijskog politi~ara Jorga Haidera»osvjedo~enog prijatelja Hrvatske«.

Mr. Ankica Mami} (LS) je prigovori-la dnevnom redu smatraju}i da je bilo,osim izvr{enja prora~una, va‘nijihtema od raznoraznih protokola i kon-vencija, a potom se o~itovala oprijedlozima Kluba zastupnika HDZ-a.Dr‘i da je to~ka koju predla‘e Klub za-stupnika HDZ-a sli~na zahtjevuSto‘era iz Splitsko-dalmatinske ‘upa-nije »Aktualna situacija u RepubliciHrvatskoj«, i ovom naslovu doda »ifunkcioniranje pravne dr‘ave« jer sesvodi na istu temu, a kao legalist zala‘ese da kvalifikacije budu donijetetijekom rasprave.

[to se ti~e drugog prijedloga Klubasmatra kako bi bilo dobro znati – radi lise o me|udr‘avnom dogovoru, jedno-stranom prekidu, kako je do njega za-pravo do{lo, te razmi{lja li Vlada otome kako }e ljudi bez novca ‘ivjeti ume|uvremenu dok ne ostvare mirovi-nu u BiH.

Ivana Su~ec-Trako{tanec smatra danije potrebna nazo~nost ~lana Vladenego Dom treba upozoriti Vladu dapreispita svoj zaklju~ak ili ga anulira, atek nakon odgovora mo‘e do}i do su-sreta. [to se ti~e primjedbe na naslov imogu}nost njegove izmjene je da je tootvoreno ali ipak ostaje sadr‘aj.

Dr. Jure Buri} (HDZ) je prigovorio~lanovima Vlade da im se pred o~imadoga|a {to{ta i da su i sada sve o~i jav-nosti uprte u ovu sabornicu, te da nijegluha i slijepa bila bi tu prije svih za-stupnika.

Mr. Ankica Mami} odgovoriv{i dane misli kako se ni{ta ne mo‘e bez Vla-de, ‘eli od ministara–Pan~i}a i Lu~inadecidirane odgovore.

Mr. Miroslav Ro‘i} (HSP) bi i samrado vidio nekoga iz Vlade, ka‘e, i zau-zeo se za provo|enje rasprave o bitnojtemi za dr‘avu. Usto je sugerirao za-stupnici Trako{tanec da ne odustaneod naziva predlo‘ene to~ke jer smatrada ono {to su izgovorili predsjednikdr‘ave i premijer ugro‘ava ustavno-pravni poredak i vladavinu prava, a po-gotovo kada jake snage MUP-a, potpo-mognute vojnim specijalcima, hapse~ovjeka koji bi se i sam odazvao na su-dski poziv.

Ivana Su~ec-Trako{tanec je poja-snila – rije~ u naslovu je upozo-ravaju}a i premda mo‘e biti izmije-njena ostaje sa‘eta u zaklju~cima i onjima }e se voditi rasprava.

Milan Markanjevi} (LS) je upozoriona bitno socijalno i gospodarsko sta-nje u dr‘avi – problem umirovljenika,nezaposlenih, na one koji rade a ne do-bivaju pla}u, te‘ak ‘ivot na selu.

Me|utim, oni koji prosvjeduju ne ~ineto protiv dr‘ave nego protiv odnosaprema njima, te je vrijeme, rekao je, dase po~ne s rje{avanjem problema.

Valja ispitati za{to je doma}iproizvod jeftiniji u susjednim dr‘ava-ma nego kod nas, te je uputio kritikuna Vladinu uredbu, predlo‘iv{i da seumjesto takvih mjera smanji PDV, kao{to je obe}ano.

Nedostaje program razvoja Repu-blike Hrvatske i iz toga, mi{ljenja je,proizlaze mnogi problemi, pa i prosvje-di boraca Domovinskog rata (ne znanedostaju li financijska sredstva ili seradi o drugim razlozima), koji nisuzbrinuti. Na‘alost, rekao je, postalo jepravilo da svatko svakoga optu‘uje, panakon toliko ratova iz kojih su Hrvatiuvijek izvla~ili deblji kraj, u kona~nostvorenoj dr‘avi ne smije biti sva|e ne-go treba prevladati tolerancija. Po-dr‘ao je stoga ideju o zajedni~koj sjed-nici saborskih domova, u kojoj bi bilipredstavnici Vlade, udruga sindikata iostalih, (radi iznala‘enja rje{enja poprincipu »uzdaj se u se i u svoje k-ljuse«) kako bi ova dr‘ava opstala.

Podsjetiv{i na povijesne dane kadaHrvatski dr‘avni sabor nije prihvatioulazak u kraljevinu, smatra da narodima pravo referendumom odlu~iti o»nekakvim asocijacijama sa zemljamaBalkana«.

Financijsko stanje je takvo da trebasmanjiti tro{kove na svim razinama, isvim zajedni~kim snagama pokrenutiproizvodnju i zapo{ljavanje (to je biovrlo te‘ak posao i pro{loj Vladi).

Zlatko Komadina (SDP) o~ekuje da}e biti snage kao {to je bilo i do sadaraspraviti o ovoj temi jasno ako budeuvr{tena u dnevni red. Potom se osvr-nuo na na~in uvr{tavanja u dnevni redi naziv to~ke. Svima treba biti jasno,rekao je da zastupnici nisu u Saboru dabi koristili branitelje radi svojepoliti~ke promocije, a u ovom seslu~aju ne mo‘e oteti tome dojmu.

[to se ti~e rasporeda to~aka dnev-nog reda, podsje}a na dosada{njupraksu da se o naknadno uvr{tenojto~ki raspravljalo nakon redovitihto~aka. Budu}i da o~ekuje dijalog,tada izvr{noj vlasti treba omogu}iti daobrazlo‘i odre|ene stavove i poteze.Osobno ne mo‘e prihvatiti da se u nazi-vu predlo‘ene to~ke dnevnog redaupotrebljava termin »ugro‘avanje« jerje ve} njome sve unaprijed rije{eno, avi{e je dobre namjere u prijedlogu kojiu svome nazivu koristi »aktualnu situa-ciju«, i osobno mu je daleko primjere-niji. To vi{e {to su kvalifikacije uobrazlo‘enju koje se odnose na pred-sjednika i premijera takve da prejudi-ciraju odre|ene zaklju~ke. Upozorio je

* Prijedlog odluke o poni{tenju

odluke o razrje{enju predsjednika i ~la-

nova Nacionalnog vije}a za visoku nao-

brazbu – predlagatelj: Vladimir [eks i

Drago Krpina u ime Kluba zastupnika

HDZ-a (ZD);

* Prijedlog za pokretanje pitanja

povjerenja ministru hrvatskih branite-

lja iz Domovinskog rata Ivici Pan~i}u

(ZD);

* Izbori, imenovanja, razrje{enja

(ZD);

* Ugro‘avanje ustavno-pravnog po-

retka, vladavine prava i funkcioniranje

pravne dr‘ave (predlagatelji: zastupni-

ci u @upanijskom domu Hrvatskoga

dr‘avnog sabora) (@D);

* Prijedlog Nacionalnog programa

protuminskog djelovanja u Republici

Hrvatskoj (@D);

* Izvje{}e o radu Komisije za

zato~ene i nestale, u razdoblju od 15. li-

stopada 1999. do 30. kolovoza 2000. go-

dine (@D);


na o uvjetima odobravanja kredita i zaj-

mova odre|enih pravnih osoba (predla-

gatelj: Vlada RH; @D/ZD);


na o dopunama Zakona o sanaciji

odre|enih poduze}a (predlagatelj: Vla-

da RH; @D/ZD);


na o rje{avanju potra‘ivanja prema

poduze}ima i drugim pravnim osoba-

ma s podru~ja Republike Hrvatske

oslobo|enih akcijama »Bljesak« i

»Oluja« i podru~ja isto~ne Hrvatske

koja su integrirana u postupku mirne

reintegracije (predlagatelj: Vlada RH;

@D/ZD);


na o izmjeni i dopuni Zakona o nov-

~anim poticajima i naknadama u po-

ljoprivredi i ribarstvu (predlagatelj:

Vlada RH; @D/ZD);



platnom prometu u zemlji (predlaga-

telj: Vlada RH; @D/ZD);


na o ovlasti Vlade Republike Hrvatske

da uredbama ure|uje pojedina pitanja

iz djelokruga Zastupni~kog doma Hr-

vatskoga dr‘avnog sabora (predlaga-

telj: Vlada RH; @D/ZD);


na o dopuni Zakona o morskim lukama

(predlagatelj: Vlada RH; @D/ZD);


na o povlasticama u unutarnjem

putni~kom prometu (predlagatelj: Vla-

da RH; @D/ZD);

* Prijedlog zakona o osobnoj iskazni-

ci (predlagatelj: Vlada RH; @D/ZD);

* Nacrt prijedloga i Kona~nog

prijedloga zakona o izmjeni i dopuni

Zakona o carinskoj tarifi (predlagatelj:

Odbor za gospodarstvo i financije; @D);

* Pokretanje rasprave o Odluci Vlade

Republike Hrvatske o mirovinskom i

zdravstvenom osiguranju prognanika


6

BROJ275

IHS10. X. 2000.


da SDP u vrijeme kada je bio u oporbinikada nije dovodio u pitanje osobu dr.Franje Tu|mana niti njegovu institu-ciju predsjednika dr‘ave, kao niti pre-mijerovu.

Na ovu je primjedbu, dr. Jure Buri}odgovorio da i nije za rije~ »ugro‘ava-nje« nego rije~ »ugroza«, koja je u duhuhrvatskog jezika.

Mato [imi} (HDZ) se priklanjaprijedlogu dopune dnevnog reda podnazivom »Ugro‘avanje ustavnoprav-nog poretka, vladavine prava ifunkcioniranje pravne dr‘ave«. Sma-tra, naime, da je ve} reagiranje bisku-pa, aktiviranje i uklju~ivanje sto‘era uza{titu dostojanstva Domovinskograta dragovoljaca i invalida, te svihostalih gra|ana Republike Hrvatskedovoljan razlog za sazivanje izvanred-ne saborske sjednice.

Podr‘ava i raspravu o gospodarsko-socijalnom stanju iako je, smatra,pre~a rasprava o za{titi dostojanstvaDomovinskog rata i dr‘ave Hrvatske,pogotovo nakon izjava »uva‘ene i cije-njene gospode iz vrha hrvatskedr‘ave«.

Smatra da se raspravom morasprije~iti izbijanje gra|anskog rata,izgovoriv{i ove rije~i s dozom opreza,{to proizlazi iz ocjene da se na{edru{tvo raslojava, ujedno upozorava,kako re~e, gospodu Mesi}a i Ra~ana daubudu}e paze {to govore u javnosti.

Predsjedateljica je upozorila da tre-ba izbjegavati te{ke kvalifikacije i da jeupravo rije~ ta kojom se mora boriti zapravnu dr‘avu.

Marinko Liovi} (nezavisni) je pre-dlo‘io kao prvu to~ku dnevnog redaprijedlog o ugro‘avanju ustavnoprav-nog poretka vladavine prava ifunkcioniranja pravne dr‘ave, jer jePredsjednik Republike, unato~ zak-letvi da }e po{tivati teritorijalni inte-gritet i suverenitet Republike Hrva-tske razgovarao o Prevlaci kaoturisti~kom raju Republike Hrvatske iCrne Gore. Ujedno je, podsje}a, neod-lazak na Olimpijske igre protuma~iostrahom od Gospi}ana, a za novosa-dski radio reakcije javnosti na hap{e-nja protuma~io strahom od njihovoggubitka la‘nih privilegija. Takve izjavePredsjednik treba popratiti konkret-nim imenima, {to je Liovi} i zatra‘io.

Dr. Branko Sruk (SDP) se usproti-vio ovakvoj igri rije~ima, pogotovo jersmatra da uop}e nema opasnosti odizbijanja gra|anskog rata. To tvrdi kaoborac, ali i u ime svojih suboraca, a za-stupnika upozorava ako, misli na ver-balni rat treba upotrijebiti termin pole-mika.

Smatrao se pozvanim da odgovorida potpisivanje me|unarodnih kon-vencija (potpisalo ih je ve} 140

Ivan Lackovi} (HDZ) se pak upitao~emu toliko pozivanje na biskupe akoje crkva odvojena od dr‘ave i ve} im jeporu~eno da se bave du{ama a ne dabudu predvodnici. Osobno podr‘avapredlo‘enu dopunu i raspravu o temi,rekao je.

Mr. Vladimir Mesari} je odgovorioda narod u ovom trenutku ‘eli ~uti glascrkve, kao {to slu{a i druge institucijekoje su tako|er odvojene od dr‘ave.

Ivan Lackovi} je odgovorio da nijedobro shva}en te da nije protiv crkve,no da treba pratiti trend razmi{ljanja odoga|ajima i ne naslanjati raspravu naprijedlog koji su dali biskupi.

Prof dr. Tereza Ganza-Aras (LS) jeizrazila bojazan da }e ve} ovakvimpo~etkom rasprave te‘e do}i do pravihrje{enja a vi{e }e se doliti ulje na vatruionako u‘arene situacije. Me|utim,smatra da je dobro razgovarati i da tre-ba nastojati preformulirati naziv pre-dlo‘ene to~ke dnevnog reda na {to su,kako re~e, pristali gospo|a Trako-{tanec i gospodin Aralica jer je ostali-ma te{ko sudjelovati u raspravi uz ve}postoje}e kvalifikacije koje uostalom ine stoje.

Op}enito je obrazlo‘enje da se kr{iUstav, i dodaje da nije ~ula govoriti niPredsjednika ni premijera da su ikogaoptu‘ili nego su op}enito govorili daiza Levarove smrti stoje odre|ene sna-ge onda kada se ustanovilo da se Levarnije ubio. Dr‘i da se pod prijedlogom»aktualna politi~ka situacija« komenti-raju i donesu zaklju~ci po to~ki »ugro-za ustavno-pravnog poretka, vladavineprava i funkcioniranja pravne dr‘ave«.

Ivana Su~ec-Trako{tanec je zak-lju~ila da se treba govoriti sporije iodre|enije nego ina~e, ali i boljeslu{ati. Naime, u ime HDZ-a je rekla daprihva}a da se promijeni rije~ koja }ebiti u duhu hrvatskog jezika a to je»ugroza« jer dana{nja situacija jestugroza ustavno-pravnog poretka i da izsada{nje aktualno-politi~ke situacijemo‘e iza}i ugroza poretka, vladavineprava i funkcioniranje pravne dr‘ave.Stoga prihva}a da se pod temom Ak-tualna politi~ka situacija komentira idonesu zaklju~ci po to~ki Ugroza usta-vno-pravnog poretka, vladavine prava ifunkcioniranje pravne dr‘ave. Time bise pomirilo i jedno i drugo, pojasnila jezastupnica.

Me|utim, ako bude inzistiranja dase mijenja naziv o tome }e se moratiglasovati. Naime, stav je da je naslovkoji predla‘u posljedica aktualnepoliti~ke situacije.

Mr. Miroslav Ro‘i} je upitao dr. Te-rezu Ganza-Aras odakle joj podatak daje ustanovljeno kako se Levar nijeubio, odnosno, tko je to i kada ustano-

iz Bosne i Hercegovine (predlagatelj:

Odbor za nacionalnu sigurnost i vanj-

sku politiku; @D);

* Prijedlog Odbora za naobrazbu,

znanost, kulturu i {port za odr‘avanje

prigodne manifestacije obilje‘avanja

900-te obljetnice Ba{~anske plo~e (@D);

Dopune dnevnog reda* Prijedlog za utvr|ivanje Nacrta

promjena Ustava Republike Hrvatske

(predlagatelj Odbor za Ustav, Poslovnik

i politi~ki sustav; ZD);



posebnom porezu na naftne derivate

(predlagatelj: Vlada RH; ZD);

svjetskih dr‘ava) ne predstavljaju gu-bitak samostalnosti hrvatskog gospo-darstva.

Mato [imi} je odgovorio na prethod-nikove rije~i upozoravaju}i da hrva-tska javnost bruji i da ne ‘eli biti gluh islijep nego slu{ati komentare u zad-njih dvadesetak dana. Mi{ljenja je dasvaki dobronamjerni gra|anin trebabiti zainteresiran i zabrinuti se kamoto vodi, pogotovo {to i mediji govore omogu}im sukobima i gra|anskomratu.

Stoga takvu raspravu dr‘i mogu}imizlazom iz situacije, naglasiv{i da senije borio za hrvatsku dr‘avu da bi ra-tovao sa svojim Hrvatima. Ujedno jeporu~io predsjedniku Mesi}u i pre-mijeru Ra~anu neka po~nu voditira~una o svojim izjavama.

Velimir Kvesi} (HSP) je odgovorioda se samo izjasnio o predlo‘enomdnevnom redu i naglasio da itekakotreba upozoravati da je Hrvatskaugro‘ena, da se kr{i Ustav jer se to ja-sno ~uje u izjavama predsjednika Re-publike i Vlade, i u prijedlogu novogUstava, a to su najbolje uo~ili hrvatskibranitelji i oni koji su stvorili i obraniliovu dr‘avu.

Akademik Ivan Aralica (HDZ) jepredlo‘io da se prihvati predlo‘enato~ka, donesu odre|eni zaklju~ci i do-stave nadle‘nim dr‘avnim organima,koji bi, smatra, trebali biti prisutni uraspravi.

Dr. Ivan Marijanovi} (HDZ) se pozi-tivno izjasnio o predlo‘enom nazivuto~ke kojom bi se dopunio dnevni redjer su i biskupi, koji su sto‘er intelek-tualne svijesti, kulture i pameti reklida su postupci koje su naveli u svojojporuci u suprotnosti s Ustavom, pa sezaustupnik pita – nije li to ugroza iliugro‘avanje Ustava.

Ako smo se nekoliko puta zakleli dasu branitelji na{a savjest, tada trebau~initi sve da se sa~uva njihovo do-stojanstvo, rekao je, a upravo oni pozi-vaju na za{titu Ustava, po ~emu semo‘e zaklju~iti da je ugro‘en.

7

BROJ275

IHS10. X. 2000.

vio. Drugo je pitanje – koga Predsjed-nik treba imenovati ako ka‘e da se svisvima trebamo ispri~ati za ovaj rat.

Zvonimir Pulji} je odgovorio kole-gici Aras koja, kako re~e, zastupaobrazlo‘enje da Predsjednik i premijernisu spomenuli osobe i da se ne mo‘eprimijeniti ustavna osnova koja tozabranjuje. Me|utim, oni su si uzelipravo da govore o krivnji i krivcimakoje po ~lanku 4. Ustava nemaju. Mo-raju imati na umu razdiobu vlasti kojuUstav propisuje. Dakle, rekao je nemogu si pripisivati pravo koje pripadaodgovornim osobama u sudstvu.

[to se ti~e ocjene o op}enitosti, onamo‘e biti takva da mo‘e nekoga direkt-no zaboljeti. Primjer je izjava Predsjed-nika Republike »Novom listu« da supolovica sto‘era kriminalci. Premdanikoga nije poimence spomenuo znase na koga se misli, te zastupnik pita –ima li Predsjednik pravo tako kvalifici-rati.

Mr. Ankica Mami} je ostala pritra‘enju da se razmisli o naslovu kojipredla‘e Sto‘er za obranu dignitetaDomovinskog rata, a to je »aktualna si-tuacija« koja je sasvim sigurno poveza-na s ubojstvom, uhi}enjima, pona{a-njem Predsjednika Republike ifunkcioniranjem pravne dr‘ave.

Emil Soldati} (IDS) je zatra‘io da sepromijene rije~i u nazivu predlo‘eneto~ke jer je, kako re~e, Ustavni sud je-dini meritoran da dade kvalifikacijukoja se nalazi u naslovu.

Protiv tog stava je bio Petar Katali-ni} rekav{i da treba zadr‘ati pre-dlo‘eni naziv jer postoje argumentikojima }e dokazati da su predsjednikMesi} i premijer Ra~an kr{ili Ustav uslu~aju Gospi}a i u nizu drugihslu~ajeva.

Zlatko Komadina je odgovorio dane mo‘e prejudicirati zaklju~ak biti unazivu to~ke dnevnog reda. Tako|er sene mo‘e tvrditi da su predsjednici Re-publike i Vlade prekr{ili Ustav nego seo tome mo‘e tek raspravljati, akona~nu rije~ mo‘e dati jedino Ustav-ni sud.

Branko Mo~ibob (HDZ) je poduproprijedlog da se teme spoje i sagleda jeli bilo kr{enja Ustava, a naziv to~kekoju predla‘e HDZ ne treba mijenjati.

Isto glede naslova podr‘ao je Zvoni-mir ^ervenko, prvenstveno zbog sta-nja odnosno »izvanredne situacije« idolaska branitelja Domovinskog rata.

Zastupnik je bio kriti~an prema su-dionicima televizijskih emisija u koji-

retka, vladavine prava i funkcioniranjapravne dr‘ave« predlo‘eno je da ovato~ka dobije formu koju treba imati poPoslovniku te }e se naknadno odlu-~ivati o uvr{tavanju u dnevni red.

Isti je slu~aj s prijedlogom Sto‘eraza obranu digniteta Domovinskog rata@upanije Splitsko-dalmatinske.

Budu}i da se prvo postavlja pitanjeima li primjedbi na dono{enje zakonapo hitnom postupku javila se zastupni-ca Katarina [krlj. Zatra‘ila je da se naPrijedlog zakona o izmjeni i dopuniZakona o podru~jima ‘upanija, grado-va i op}ina u Republici Hrvatskoj, neprimijeni hitni postupak.

Prema rezultatima glasovanja pri-hva}ene su sve to~ke predlo‘ene da sedonesu po hitnom postupku, a od svo-ga prijedloga odustali su predlagateljiKluba zastupnika DC-a, zadovoljnirazvojem situacije na koju su reagiraliupu}ivanjem svojega zakonskogprijedloga.

Vladimir [eks je predlo‘io novuto~ku pod kojom bi se raspravljalo oizvje{}u Vlade o 200 najbogatijih obite-lji u Republici Hrvatskoj ra|enom pome|unarodnim standardima na {to jeDom bio obvezao Vladu.

Darinka Orel je predlo‘ila da se otemi pod rednim brojem 34. (potvr|iva-nje Protokola o pristupanju Mara-ke{kom ugovoru) raspravi kao prvojradi va‘nosti teme i ranije primjenesni‘enih cijena s obzirom na postoje}eraspolo‘enje gra|ana.

O prijedlogu se konzultirala Vladajer je ona tra‘ila da to~ka bude prikraju, i Slavko Lini} je rekao da je Vla-da izvr{ila sve potrebne pripreme iprijedlog zastupnice ovisi o tome ko-liko poljoprivrednom sektoru zna~i tihnekoliko dana, o ~emu se mo‘e nakna-dno odlu~iti, dodao je predsjednikDoma Zlatko Tom~i}. Drugih primjed-bi i prijedloga nije bilo te je time ujed-no utvr|en dnevni red.

U nastavku, na prijedlog klubovazastupnika predlo‘eno je iprihva}eno pro{irenje to~aka dnev-nog reda. Radi se o Prijedlogu zautvr|ivanje Nacrta promjena UstavaRepublike Hrvatske (predlagateljOdbor za Ustav, Poslovnik i politi~kisustav) te hitnom dono{enju Prijedlo-ga i Kona~nog prijedloga zakona oizmjenama i dopunama Zakona o po-sebnom porezu na naftne derivate.

M. P.

ma nekompetentne osobe govore o Do-movinskom ratu i podsjetio na danenaj‘e{}eg ratovanja, krvavih prizora,podsjetio je na velik broj poginulih, ra-njenih i zato~enih, prigovoriv{i da sene govori o onima koji su toprouzro~ili. Tako|er se zaboravlja daje samo u granatiranju Zagreba pogi-nulo 6 osoba, da je 176 ranjeno, te uoperacijama »Bljesak« i »Oluja« pogi-nulo 263 ljudi i 1500 je ranjeno.

Dr. Branko Sruk je odgovorio da sve{to je cijenjeni general rekao nitko nedovodi u pitanje.

Velimir Kvesi} je odgovorio da seove vrijednosti itekako dovode u pita-nje i {to je jo{ gore kriminalizira ih pre-dsjednik Mesi}, premijer Ra~an i jo{vi{e ministar Pan~i}.

Dopunio je dr. @ivko Kolega – sa-mim time {to predsjednik Mesi} ka‘eda se mi kao ‘rtve moramo ispri~atiagresoru sve se ovo dovodi u pitanje.

Mario V~elik je predlo‘io da seprekine ova rasprava i glasuje o for-malnom prijedlogu.

Glasovalo se o dopunama dnevnogreda i prihva}eno velikom ve}inomglasova (42 »za« 4 »protiv« i 1»suzdr‘an«) da prva to~ka dnevnogreda bude prijedlog Kluba zastup-nika HDZ-a te ostale od rednog broja13. do 25. i 27.

Predsjednik Zastupni~kog domaobratio se zastupnicima za‘eljev{i imuspje{an rad na jesenskom zasjeda-nju, a posebno je pozdravio predstav-nike Vlade te goste na galeriji. Po-dsjetio je da ovom sjednicom zapo~injeredovito zasjedanje Doma koje premaUstavu zapo~inje najranije 15. rujna itraje do 15. prosinca.

Pozvao je da se oda po~ast domoviniizvo|enjem himne »Lijepa na{a« te pa-lim hrvatskim braniteljima i svim civil-nim ‘rtvama i svima onima koji su pati-li i dali svoj ‘ivot za domovinu.

Utvrdiv{i da je bez primjedbi pri-hva}en zapisnik s 5. i 6. sjednice pre{lose na utvr|ivanje dnevnog reda. Ujed-no je napomenuo da je uz kona~niprijedlog dnevnog reda predlo‘eno jo{11 novih to~aka. [to se ti~e prijedlogaKluba zastupnika HDZ-a pod nazivom»Ugro‘avanje ustavnopravnog po-


8

BROJ275

IHS10. X. 2000.


Prvo jesensko zasjedanje Zastup-

ni~kog doma zapo~elo je doista burno.

Naime, zahvaljuju}i novom Poslov-

niku kojim je vrijeme rezervirano za

aktualna pitanja produ‘eno na ~etiri

sata, zastupnici su cijelo prijepodne

»bombardirali« ~lanove Vlade svojim

upitima (postavili su ih pedesetak).

Iako je na po~etku sjednice predsjed-

nik Doma dr. Zlatko Tom~i} pro~itao

poslovni~ke odredbe kojima je re-

gulirano postavljanje usmenih zastup-

ni~kih pitanja zastupnici su bili u ne-

doumici oko toga imaju li pravo posta-

viti dva pitanja u ukupnom trajanju od

dvije minute ili pak, svako pitanje

mogu obrazlagati do dvije minute.

Primjerice, dr. Ivo Sanader (HDZ)zamjerio je predsjedniku Doma, koji

se priklonio prvom tuma~enju, da je u

vi{e navrata prekinuo zastupnike zbog

prekora~enja vremena iako u Poslov-

niku jasno stoji da svaki od njih, u pra-

vilu, mo‘e postaviti dva pitanja te da

usmeno pitanje ne mo‘e trajati dulje

od dvije minute. Dr. Zlatko Tom~i} je

priznao da je u pripremi sjednice i sam

bio u dilemi glede tuma~enja odredbi

~lanka 182. Poslovnika ali da se

odlu~io za prvu varijantu. Zastupnik

nije bio zadovoljan ovim obja{njenjem

i zatra‘io je da tu dilemu rije{i Odbor

za Ustav, Poslovnik i politi~ki sustav

zbog ~ega je predsjednik odredio

stanku.

U nastavku sjednice predsjednik

Odbora mr. Mato Arlovi} informirao

je zastupnike da je to radno tijelo

ve}inom glasova zauzelo stajali{te

(jedan ~lan je bio protiv a tri

suzdr‘ana) da za postavljanje usmenih

pitanja zastupnici mogu potro{iti

najvi{e dvije minute, s tim da odlu~e

ho}e li to vrijeme iskoristiti za jedno ili

dva pitanja. Odbor je sugerirao

Zastupni~kom domu da prihvati takav

zaklju~ak, kako bi se {to ve}em broju

zastupnika omogu}ilo da u okviru Ak-

tualnog prijepodneva postave zastup-

ni~ko pitanje. Da bi se otklonile ne-

doumice oko tuma~enja ~lanka 182.

predlo‘io je da se iz zadnjeg stavka

~lanka 182. bri{e rije~ »usmeno«.

Ukidanjem mogu}nosti da se svako

zastupni~ko pitanje obrazla‘e dvije

minute skra}uje se prostor za poli-

ti~ko djelovanje oporbe, negodovao je

zastupnik Sanader. Naime, postavlja-

nje zastupni~kih pitanja hrvatskoj Vla-

di u okviru »Aktualnog prijepodneva«

demokratski je instrument oporbe u

kojem ona mo‘e iznositi svoja

politi~ka gledi{ta u Hrvatskom dr‘av-

nom saboru. Primijetiv{i da se pre-

dsjednik Odbora nije ograni~io samo

na tuma~enje spornog ~lanka nego da

je pokrenuo promjenu Poslovnika

rekao je da ne prihva}a ni njegovo

obrazlo‘enje da se s dvije minute

ve}em broju zastupnika omogu}ava

kori{tenje institutom zastupni~kog

pitanja, budu}i da se klubovi zastup-

nika ionako dogovaraju koja }e se pita-

nja postaviti, ovisno o tome jesu li

politi~ki relevantna za pojedinu

stranku.

Nakon opaske Dine Debeljuha(IDS) da zastupnik Sanader kr{i Poslo-

vnik jer govori izvan teme dnevnog

reda, za rije~ se ponovno javio mr.Mato Arlovi}. Napomenuv{i da nije iz-

nio svoje osobno, ve} mi{ljenje Odbo-

ra za Ustav, Poslovnik i politi~ki su-

stav, ustvrdio je da skra}ivanjem vre-

mena za obrazlaganje pojedinog pita-

nja uop}e nije zakinuta oporba niti

bilo koji zastupnik. Naime, Poslovnik

im omogu}ava da pored zastupni~kog

pitanja, podnose interpelaciju odno-

sno postave pitanje povjerenja Vladi.

Po njegovim rije~ima Odbor nije po-

krenuo izmjenu Poslovnika ve} je

samo predlo‘io mi{ljenje. Prihvati li

Sabor to mi{ljenje dat }e autenti~no

tuma~enje spornog ~lanka koje bi za-

mijenilo postoje}i tekst.

Dr. Sanader je ostao pri svom

stajali{tu da Odbor predla‘e izmjenu

Poslovnika. Naime, izbaci li se iz zad-

njeg stavka ~lanka 182. rije~ »usme-

nog« rije~ »pitanja« mo‘e se

protuma~iti i kao jednina i kao

mno‘ina, ka‘e zastupnik. Vladimir[eks (HDZ) zamjerio je Arlovi}u {to je

neosnovano povezao institut interpe-

lacije sa zastupni~kim pitanjima. Poja-

snio je da podnesenu interpelaciju

predsjednik Zastupni~kog doma

dostavlja Vladi koja je obvezna (najka-

snije u roku od 8 dana) dostaviti

izvje{}e o svojim mi{ljenjima i

stajali{tima povodom toga. To izvje{}e

predsjednik Doma upu}uje zastupnici-

ma a interpelacija se uvr{tava u dnev-

ni red prve idu}e sjednice Doma, itd.

Mr. Mato Arlovi} je podsjetio na to

da zastupni~ka pitanja mogu biti us-

mena i pismena. Jedan od oblika pis-

menog pitanja je – ka‘e – i interpela-

cija, samo {to je u ovom slu~aju

druga~iji postupak njena postavljanja

i daljnje procedure. Budu}i da Poslov-

nikom nije predvi|eno da Zastupni~ki

dom vodi raspravu o mi{ljenju Odbora

za Ustav, Poslovnik i politi~ki sustav,

dr. Zlatko Tom~i} je predlo‘eni zak-

lju~ak dao na glasovanje. Ishod –

ve}inom glasova zastupnici su prihva-

tili mi{ljenje Odbora, prema kojem u

okviru Aktualnog prijepodneva imaju

pravo postaviti do dva pitanja u ukup-

nom trajanju do dvije minute.

Zakazalo preventivnodjelovanje policije

Upozoriv{i na porast kriminaliteta u

prvih osam mjeseci ove godine u uspo-

9

BROJ275

IHS10. X. 2000.

redbi s pro{lom, Zdenka Babi}-Petri~evi} (HDZ) je konstatirala da je

zakazalo preventivno djelovanje Hrva-

tske policije. O tome, ka‘e, najbolje

svjedo~i podatak da je u tom razdoblju

evidentirano 15–20 posto vi{e kazne-

nih djela nego lani (kra|e, razboj-

ni{tva, dilanje droge, gospodarski kri-

minalitet, itd.) a pove}an je i broj ile-

galnih ulazaka u zemlju te poginulih u

prometu. Ministra unutarnjih poslova

zastupnica smatra najodgovornijim za

brojne po‘are koji su se dogodili za

vrijeme ovogodi{nje turisti~ke sezone.

Zbog svega toga podr‘ava zahtjeve za

njegovom hitnom ostavkom.

[ime Lu~in, ministar unutarnjih po-

slova, obe}ao joj je pisani odgovor, uz

obrazlo‘enje da se na tako komplek-

sno pitanje ne bi moglo odgovoriti u

vremenu predvi|enom Poslovnikom.

»Spektakularna uhi}enja«Mr. Marin Jurjevi} (SDP) primijetio

je da su se u medijima ovih dana ~esto

spominjala »spektakularna uhi}enja«

u Gospi}u. Zamolio je ministra unutar-

njih poslova da protuma~i o ~emu se

radilo.


slova izjavio je da mu nije poznato na

osnovi ~ega se stvorio takav dojam u

javnosti, to vi{e {to su osmorica od

ukupno devet osumnji~enika dobrovo-

ljno, uz policijsku pratnju, do{la na

obavijesni razgovor u policiju (niti

jedan od njih nije zatra‘io da bude pri-

sutan odvjetnik, iako im je to bilo

ponu|eno). Pri~e o tome da su spe-

cijalci navodno ulazili u vojarne, da su

Gospi} nadlijetali policijski helikopte-

ri ili da su crne kapulja~e {etale

Gospi}em su ~ista la‘, tvrdi ministar.

Mo‘da je ispalo spektakularno preba-

civanje osumnji~enika iz Gospi}a u

Rijeku, ali to nije stvar policije (o~ito

je netko htio napraviti spektakl pa je

novinarima dojavio vrijeme i mjesto

odlaska za Rijeku). Nema sumnje da je

nekome bilo u interesu izmanipulirati

hrvatsku javnost, ka‘e Lu~in. To me|u

ostalim potvr|uje i ~injenica da je

odvjetnik gospodina Ore{kovi}a izja-

vio pred TV kamerama da su njegov

{ti}enik i on zadovoljni postupkom po-

licije.

Mirovine Hrvata prognanih izBiH

Branislava Tu{eka (SDP) interesi-

ralo je kakva je perspektiva odnosno

sudbina oko 400 umirovljenika iz

Vukovarsko-srijemske ‘upanije koji

ve} ~etiri mjeseca ne primaju mirovi-

ne. Rije~ je, ka‘e, o umirovljenicima iz

@upanjske Posavine odnosno mjesta

Gunja, Drenovci i Vrbanja koji su ra-

nije radili u Br~kom, u susjednoj BiH.

Oni su, zahvaljuju}i ~udnoj trava-

njskoj odluci Vlade ostali bez svojih

mirovina, tvrdi zastupnik. Napome-

nuo je da posjeduje popis tih gra|ana

te upitao mogu li uskoro o~ekivati zao-

statke mirovina.

Potpredsjednica Vlade @eljka An-tunovi} pojasnila je da se ne radi ni o

kakvoj ~udnoj odluci nego da je Vlada

zatra‘ila (na‘alost prekasno) da se u

Hrvatskoj napokon regulira isplata

mirovina, odnosno da Hrvatski miro-

vinski fond dogovori odnose sa susjed-

nim zemljama. Nakon uspostave plat-

nog prometa sa susjednom BiH posti-

gnut je dogovor da svaka od njih preuz-

me odgovornost za svoje umirov-

ljenike. Me|utim, Bosna i Herce-

govina trenutno ima jo{ ve}ih proble-

ma s isplatom mirovine nego Hrva-

tska. G|a Antunovi} je izjavila da joj

nije poznat konkretan problem na koji

je upozorio zastupnik, ali da spomenu-

ti umirovljenici mogu dobiti potrebne

informacije i pomo} u Mirovnskom

fondu ili u Ministarstvu rada i socijal-

ne skrbi. Obe}ala je i da }e, po potrebi,

osobno intervenirati da ostvare svoja

prava.

Odgovaraju}i na pitanje zastupnika

Tu{eka u svezi s goru}im problemom

obnove odnosno povratka hrvatskih

prognanika, ministar javnih radova,

obnove i graditeljstva Radimir ^a~i}napomenuo je da je u tijeku obnova

2.640 objekata. Budu}i da je Vlada

pro{li tjedan potpisala vrlo povoljan

me|unarodni kredit, narednih 15

dana zapo~et }e obnova daljnjih 520

objekata. To zna~i da }e ove godine iz

Prora~una biti financirana obnova

1.160 objekata vi{e nego pro{le godi-

ne. Primjerice, na podru~ju Vukovar-

sko-srijemske ‘upanije obnavlja se

850 a uskoro bi trebala uslijediti obno-

va jo{ 350 objekata. U Ministarstvu za

javne radove, obnovu i graditeljstvo

ra~unaju da bi obnova u cjelini trebala

biti dovr{ena do kraja 2002. godine.

Ostvarivanje prava na obnovu;ukidanje pruge

@eljko Malevi} (SDP) je, me|u osta-

lim, upozorio na problem gra|ana koji

su posjedovali dovr{ene stambene

objekte na ratom razorenim podru~-

jima, ali nisu imali prijavljeno prebi-

vali{te u mjestu gradnje. Naime, pre-

ma aktualnom Zakonu o obnovi oni

danas nemaju pravo na obnovu razore-

nih ku}a. Nerijetko je – ka‘e – rije~ o

pravim obiteljskim i ljudskim dra-

mama to vi{e {to je ve}ina tih gra|ana

sudjelovala u Domovinskom ratu, a

danas su bez stanova, optere}eni stam-

benim kreditima, prijeti im iseljenje iz

privremenih smje{taja, itd.

Po rije~ima ministra obnove Radi-mira ^a~i}a danas se ne mo‘e utvrditi

je li netko prebivao u mjestu na ratom

razorenom podru~ju, ako tamo nije

prijavio prebivali{te. Me|utim, pro-

blem o kojem je rije~ nije nerje{iv. Nai-

me, prema Zakonu o podru~jima od

posebne dr‘avne skrbi gra|ani koji se

‘ele trajno nastaniti na tim podru~-

jima imaju pravo na gra|evinsko zem-

lji{te i gra|evinski materijal do razine

gradnje cjelovite ku}e.

Zastupnik Malevi} je, me|u ostalim,

informirao zastupnike da su glasine o

ukidanju pruge Osijek – Vinkovci,

radi racionalizacije poslovanja Hrva-

tskih ‘eljeznica, izazvale neraspolo‘e-

nje pu~anstva u Slavoniji, osobito

isto~noj. Rije~ je, naime, o pruzi koja

ima ne samo prometno, odnosno

strategijsko, nego i simboli~ko zna~e-

nje za taj kraj (ovdje je bila prva crta

boji{nice). Zastupnik podsje}a na to

da ta pruga prolazi kroz zonu reinte-

gracije, odnosno povratka na{ih pro-

gnanika, a va‘na je i zbog komunika-

cije tih naselja s Osijekom i Vinkovci-

ma.

Mr. Alojz Tu{ek, ministar pomor-

stva, prometa i veza apelirao je na za-

stupnike da ne koriste termin ukida-

nje pruga, jer to unosi zabunu. Po

njegovim rije~ima promjenu statusa

pojedinih pruga mogu predlo‘iti nad-

le‘no ministarstvo, Hrvatske ‘e-

ljeznice, lokalna uprava i samouprava,

no kona~nu odluku o tome donosi Hr-

vatski dr‘avni sabor.

Svjedo~enje predsjednikaMesi}a u Haagu

Ne pona{a li se nova hrvatska vlast

prema gospodarstvu i Domovinskom

ratu poput Rusa prema podmornici

»Kursk«, upitao je dr. Anto Kova~evi}(HKDU). Naime, politi~ka situacija je

sve delikatnija, narod sve te‘e ‘ivi, a

zatvori su sve puniji. Danas je – ka‘e –

u Hrvatskoj bolje biti Veljko \akula

nego general Stipeti} ili bilo koji drugi

hrvatski general. Zastupnika je zani-

malo ima li hrvatski narod pravo saz-

nati istinu o svjedo~enju prvog

~ovjeka dr‘ave, tada gra|anina Hrva-

tske a danas predsjednika Republike,

u Haagu.

Zamjenik premijera dr. Goran Gra-ni} je najprije konstatirao da je zastup-

nikovo pitanje adresirano Predsjed-

niku Republike. Nakon opaske dr.

Kova~evi}a da je za suradnju s Haa-

gom zadu‘ena hrvatska Vlada, dr. Gra-ni} je pojasnio da Vlada ne utje~e na

AKTUALNO PRIJEPODNE

10

BROJ275

IHS10. X. 2000.


karakter svjedo~enja. Naime, gospo-

din Mesi} je svjedo~io u Haagu kao

gra|anin Republike Hrvatske i jedino

on mo‘e odlu~iti ho}e li ti razgovori

biti objavljeni ili ne.

Gospodarski kriminal; obranaod tu~e

@eljka Pavlica (HSLS) interesiralo

je imaju li rezultata nastojanja Vlade

da se u Hrvatsku vrati 8 mlrd. dolara

koje su neki hrvatski tajkuni, bankari i

{verceri, navodno, nelegalno iznijeli

preko granice. Kako re~e, na to pitanje

ponukale su ga informacije o tome da

}e se na tom poslu anga‘irati, ili da su

ve} anga‘irane, neke strane tvrtke, te

da pojedinim slu~ajevima prijeti zasta-

ra.

Odgovaraju}i na to pitanje potpre-

dsjednik Vlade Slavko Lini} izjavio je

da hrvatska Vlada trenutno samo pro-

vodi istrage vezano uz gospodarski kri-

minal te pojave mita i korupcije. Tek

nakon sudskih presuda bit }e, ka‘e,

poznati podaci o tome koliko je pokra-

deno iz Dr‘avnog prora~una i koliko je

eventualno novca nestalo. Napome-

nuo je, tako|er, da Vlada nastoji

oja~ati institucije koje }e se mo}i bavi-

ti tim istragama (odgovaraju}i zakon-

ski prijedlog bit }e do kraja godine

pripremljen za raspravu u HDS-u). Do-

dao je jo{ da hrvatska Vlada u rje{ava-

nju tog pitanja sura|uje s vladama dru-

gih europskih zemalja i da nema govo-

ra ni o kakvim pregovorima s privat-

nim institucijama.

Zastupnik Pavlic upitao je ministra

poljoprivrede i {umarstva za{to

njegovo Ministarstvo do danas nije po-

duzelo potrebne mjere da se kvalitetno

i trajno rije{i problematika obrane od

tu~e. Podsjetio je na ~injenicu da se

{tete na poljoprivrednim povr{inama

iz godine u godinu mjere u milijun-

skim iznosima, dok su iznosi od{tete

mizerni, a osnovni problem ostaje

nerije{en. Aludirao je pritom na krite-

rije kojima se odre|uje visina

financiranja obrane od tu~e ~ime su,

ka‘e, o{te}ene male ‘upanije (nakna-

da se odre|uje bez obzira na njihovu

veli~inu). Upozorio je i na problem

‘upanija koje grani~e s Republikom

Slovenijom i Ma|arskom i koje, zbog

blizine granice, ne mogu akrivirati

protugradni sustav. Smatra da bi to

pitanje trebalo rije{iti me|udr‘avnim

sporazumima na inicijativu nadle‘nog

ministarstva, odnosno Vlade RH.

Mr. Bo‘idar Pankreti}, ministar po-

ljoprivrede i {umarstva, informirao je

zastupnika da je Vlada RH ve} poduze-

la najkonkretnije mjere na rje{avanju

problematike na koju je upozorio. Spo-

menuo je, tako|er, da je ove godine za

obranu od tu~e izdvojeno ukupno 29

mln. kuna, od ~ega 5 mln. izravno iz

stavke Ministarstva poljoprivrede i

{umarstva a ostalo iz stavke Dr‘avnog

prora~una. Tu su i sredstva iz ‘upa-

nijskih prora~una a o~ekuju se i

odre|ena sredstva od osiguravaju}ih

dru{tava kojima su upu}eni zahtjevi za

nadoknadu {tete. Po rije~ima ministra

Pankreti}a kompletna problematika

rje{ava se na me|uresorskom nivou a

osnovna orijentacija }e ubudu}e biti

povezivanje s osiguravaju}im dru{-

tvima i, na neki na~in, sprje~avanje

ve}ih {teta.

Opskrba »plavom naftom«;stimuliranje dugogodi{njihnasada

Marko Bari~evi} (HSLS) prigovorio

je da u cijeloj Slavoniji u jeku

naj‘e{}ih priprema za jesensku sjetvu,

nema niti litre »Plave nafte«. Do nje se

mo‘e do}i jedino na INA-inim

stovari{tima, ali u koli~inama od

najmanje 300 litara. To zna~i da naftu

mogu kupiti po povla{tenoj cijeni

samo oni poljoprivrednici koji imaju 4

i vi{e hektara zasijanih povr{ina, ne-

godovao je zastupnik.


ljoprivrede i {umarstva, pojasnio je da

za stjecanje prava na kori{tenje »plave

nafte« ({to je omogu}ila ova Vlada) tre-

ba napraviti odre|ene predradnje, u

prvom redu upisati u knji‘ice kvote

koje trebaju dobiti pojedini po-

ljoprivredni proizvo|a~i za ovu jesen-

sku sjetvu (to je u tijeku). Po njegovim

rije~ima u kontinentalnom dijelu Hr-

vatske ne bi smjelo biti problema s op-

skrbom jeftinijim gorivom za po-

ljoprivrednike. Omogu}eno je, naime,

da se brojne veletrgovine pretvore u

malotrgovine te da se »plava nafta«

prevozi cisternama a preporuka je da

se u to uklju~e i privatne benzinske

crpke. [to se, pak, ti~e predvi|ene mi-

nimalne koli~ine od 300 litara taj se

problem mo‘e rije{iti na na~in da se

dva ili vi{e poljoprivrednih proizvo-

|a~a udru‘e, {to mnogi ve} praktici-

raju.

Drugo pitanje zastupnika Bari-~evi}a odnosilo se na poticajne mjere

za dugogodi{nje nasade. Smatra, nai-

me, da bi Hrvatska prije ulaska u WTO

trebala imati {to vi{e takvih nasada. U

tom kontekstu spomenuo je primjer

jednog trgova~kog dru{tva proiza{log

iz biv{ih kombinata, koje je tra‘ilo po-

ticaj za vinograd. Saznali su da je osno-

vni preduvjet za kori{tenje poticaja za

uzgoj vi{egodi{njih nasada posjedova-

nje ugovora o kori{tenju zemlji{ta ba-

rem za 25 godina. Budu}i da se takvi

ugovori ranije nisu sklapali od njih je

zatra‘eno (18. kolovoza) da sa ‘upa-

nijom naprave aneks ranijeg ugovora.

To, me|utim, nije mogu}e jer je u

‘upaniju stigao naputak (28. srpnja) da

se zbog izrade novog Zakona o po-

ljoprivrednom zemlji{tu mogu sklapa-

ti ugovori o kori{tenju zemlji{ta na

najdu‘e godinu dana.

Odgovaraju}i na ovo pitanje mr.Bo‘idar Pankreti} je naglasio da uz-

goj dugogodi{njih nasada treba stimu-

lirati poticajnim mjerama i da je taj

proces ove godine pokrenut. Nema

sumnje, me|utim, da u dijelu zakon-

ske regulative, vezano uz kori{tenje

zemlji{ta, treba imati ugovore, budu}i

da su dugogodi{nji nasadi kulture

koje trebaju odre|eni vremenski pe-

riod da bi dala plodove. Po njegovim

rije~ima spomenuti naputak nije se

odnosio prvenstveno na dugogodi{nje

nasade nego na predstoje}u sjetvu i na

‘elju da ‘upanijski uredi i cjelokupne

‘upanije ne iskoriste odre|enu

mogu}nost koju su imale prije dono{e-

nja Zakona o poljoprivrednom zem-

lji{tu (u proceduri).

Saniranje tekstilnih i kemijskihkombinata; {kola za djecu sposebnim potrebama

Budu}i da je Vlada nedavno do-

nijela odre|ene odluke o financijskoj

podr{ci (davanja jamstava odnosno

zajmova) brodogradnji i agrokombina-

tima, Matu Juki}a (HDZ) je zanimalo

{to namjerava poduzeti kad su u pita-

nju tekstilni i kemijski kombinati,

konkretno »Dalmatinka« Sinj, »Ce-

tinka«, »Adria Vinil«, »Adria Kem« i

»Dalmacija Dugi Rat«.

Potpredsjednik Vlade Slavko Lini}ga je informirao da je jo{ prije ljeta Vla-

da donijela potrebne odluke za uprav-

ljanje trgova~kim dru{tvima u kojima

ona ili hrvatska dr‘ava raspola‘e s

portfeljom iznad 25 posto. U tim je

odlukama jasno nazna~eno da sva od-

govornost za upravljanje le‘i na upra-

vama i nadzornim odborima trgo-

va~kih dru{tava. Dakako, njihov rad

trebaju pratiti zaposleni u Fondu za

privatizaciju, nadle‘nim ministarstvi-

ma i lokalnoj samoupravi, uz pomo}

saborskih zastupnika. To zna~i da spo-

menuti subjekti nemaju poseban sta-

tus i moraju sami tra‘iti rje{enja svojih

problema. Tamo gdje postoji mogu}-

nost nastojat }e se strukturnim pro-

mjenama i dodatnim kapitalom osigu-

rati djelatnost, a tamo gdje je dugova-

nje preveliko i izgubljeno tr‘i{te i}i }e

se u ste~ajeve, zaklju~io je.

11

BROJ275

IHS10. X. 2000.

U obrazlo‘enju svog drugog pitanja

Mate Juki} je podsjetio na to da su

Grad Sinj i Centar za odgoj i obrazova-

nje djece sa smetnjama u razvoju »Ju-

raj Bonaci« jo{ prije tri godine pokre-

nuli aktivnosti za izgradnju {kolske

zgrade za tu djecu, ali da jo{ ni{ta nije

napravljeno. Budu}i da je ministar

rada i socijalne skrbi pro{le godine ja-

vno obe}ao da }e se sredstvima Mini-

starstva ove godine rekonstruirati

zgrada koju im je poklonio Grad, za-

stupnika zanima za{to to nije naprav-

ljeno i {to se namjerava napraviti

tijekom ove i naredne tri godine za ovo

odjeljenje, odnosno djecu sa specifi~-

nim problemima u razvoju.

Umjesto ministra Vidovi}a koji je

bio slu‘beno odsutan izvan zemlje, na

ovo pitanje odgovorila je potpredsjed-

nica Vlade @eljka Antunovi}. Naglasi-

la je da hrvatska Vlada poklanja poseb-

nu pozornost i daje visoki prioritet skr-

bi za djecu s posebnim potrebama.

Kako re~e, nije joj poznat konkretan

slu~aj odjeljenja »Centra Juraj Bonaci«

u Sinju, ali je obe}ala da }e taj projekt,

ako su sredstva planirana ovogodi{-

njim prora~unom, biti realiziran. Ako

to nije slu~aj sada je, ka‘e, pravo

vrijeme da se jedna takva stavka plani-

ra u prora~unu za sljede}u godinu. Na

kraju je obe}ala zastupniku i pismenu

informaciju s tim u svezi.

Mate Juki} je odgovorio da izgrad-

nja te {kole nije predvi|ena Prora-

~unom za 2000. nego da je ministar Vi-

dovi} javno obe}ao prilikom usvajanja

amandmana na ovogodi{nji Prora~un

da }e ta zgrada biti sagra|ena sredstvi-

ma Ministarstva rada i socijalne skrbi.

Napomenuo je jo{ da djeca trenutno

prebivaju u neadekvatnom prostoru

koji je grad predao na upravljanje

1996. godine.

Zapo{ljavanje ratnihstradalnika; ukidanjepolicijske postaje

Koliko je stradalnika Domovinskog

rata zaposleno od 3. sije~nja do danas

u dr‘avnim institucijama i poduze-

}ima u ve}inskom vlasni{tvu dr‘ave –

upitao je Ivica Tafra (HDZ).Potpredsjednik Vlade dr. Goran

Grani} je podsjetio na to da je Vlada

donijela Odluku o zabrani zapo{ljava-

nja (izuzetak su slu~ajevi kad netko

ide u mirovinu i sl.) te izrazio uvjerenje

da se ta Odluka po{tuje.

Zastupnika Tafru je tako|er intere-

siralo zbog ~ega je ukinuta policijska

postaja u Vrlici, i razmi{lja li se mo‘da

o promjeni te odluke, budu}i da se

grad suo~ava sa sve u~estalijim naru-

{avanjima javnog reda i mira te dru-

gim kriminalnim djelima. U obrazlo‘e-

nju svog pitanja zastupnik je napome-

nuo da se radi o grani~nom podru~ju s

BiH koje je pro{lo sve strahote rata,

odnosno o kraju u koji se intenzivno

vra}aju izbjeglice. Kroz to podru~je

prolazi i dr‘avna cesta D1 na ~ijoj se

dionici doga|a najve}i broj prometnih

nezgoda sa smrtnim slu~ajevima.

Ministar unutarnjih poslova [imeLu~in informirao je zastupnike da je

Ministarstvo unutarnjih poslova uki-

nulo oko 106 policijskih ispostava u

Hrvatskoj te da nema pokazatelja da je

u tim sredinama proteklih mjeseci

pove}an broj bilo kakvih kaznenih ili

krivi~nih djela.

Pojasnio je da su ukidanjem poli-

cijskih ispostava ukinuta samo admi-

nistrativna radna mjesta (npr. {efa

ispostave, {efa smjene, tajnice i dr.)

Djelatnici koji su dosad bili na tim rad-

nim mjestima sada rade na ulici kao

pozornici a ne u uredu kao ~inovnici.

Me|utim, poka‘e li se narednih mjese-

ci da neku postaju treba »vratiti«

odluka o ukidanju }e se revidirati pri-

likom preustroja Ministarstva koji

predstoji idu}e godine.

Ministar Lu~in je na kraju dodao da

}e i u narednom razdoblju biti ukinut

izvjestan broj policijskih postaja radi

racionalizacije i to na podru~jima na

kojima nije evidentiran ve}i broj kaz-

nenih djela ili ako su na prostoru od 15

km locirane dvije postaje.

Ivica Tafra nije bio zadovoljan ovim

odgovorom. Svoj stav potkrijepio je

obrazlo‘enjem kako postoje pokazate-

lji o novom zapo{ljavanju (ako ni{ta

drugo umjesto smijenjenih HDZ-ovih

du‘nosnika primljeni su novi ljudi) ali

da hrvatski branitelji, o~ito, nemaju

prioritet.

Reprogramiranje kreditakomitentima Jadranske banke;kadrovska politika Vlade

U uvodnom obrazlo‘enju svog pita-

nja Ivo Baica (HDZ) konstatirao je da

je ovogodi{nja turisti~ka sezona po

broju gostiju i ostvarenih turisti~kih

no}enja na Jadranu bila najbolja

nakon zavr{etka Domovinskog rata. U

ovoj rekordnoj godini – ka‘e – najve}i

porast zabilje‘en je u [ibensko-knin-

skoj ‘upaniji. Unato~ tome postoji

bojazan da tamo{nja dioni~ka dru{tva

ne}e ostvariti uspje{no poslovanje.

Obrazlo‘enje – svi hotelijeri na podru-

~ju Dalmacije trenutno ne posluju pod

jednakim uvjetima, budu}i da Vlada

nije reprogramirala kredite komitenti-

ma Jadranske banke u [ibeniku koja

servisira gotovo cjelokupno turisti~ko

gospodarstvo u toj @upaniji (to je lani

u~inila samo komitentima Dubro-

va~ke, Splitske i Dalmatinske banke).

Napomenuv{i da su ti krediti kori{teni

za obnovu objekata nakon boravka

prognanika i nastalih ratnih {teta za-

stupnik je upitao zamjenika ministri-

ce turizma kada }e komitenti Jadran-

ske banke [ibenik biti izjedna~eni s

komitentima spomenutih banaka.

Svoje drugo pitanje zastupnik je

adresirao premijeru Ra~anu, odnosno

njegovu zamjeniku. Podsjetio ih je na

to da su u svojim istupima dosad izno-

sili opredjeljenja da }e se u svom radu

isklju~ivo oslanjati na kvalitetne a ne

podobne kadrove. Po njegovoj ocjeni

nedavna smjena dosada{nje pro~el-

nice carinarnice [ibenik, ina~e ~lani-

ce HDZ-a, novim pro~elnikom koji je

do sada radio na mjestu carinika, nije

u duhu zakona ni spomenutih opredje-

ljenja. Zanima ga {to }e napraviti pre-

mijer poka‘u li se njegovi navodi

to~ni.

Obe}av{i zastupniku da }e od Mini-

starstva financija zatra‘iti da ga deta-

ljno izvijesti o konkretnom slu~aju (U

pisanom obliku), dr. Goran Grani} pri-

mijetio je da ~lanstvo ni u jednoj stran-

ci nije garancija za stru~nost neke oso-

be.

Na prvo pitanje zastupnika najprije

je odgovorio Veljko Ostoji}, zamjenik

ministrice turizma. Izjavio je da Mini-

starstvo turizma vidi kao jedan od bit-

nih preduvjeta za daljnje ozdravljenje

turisti~kog sektora i razgovor s poslov-

nim bankama oko reprograma kredi-

ta. Napomenuo je da su dosad obav-

ljeni razgovori na tu temu s Privred-

nom i Hipo bankom, te izrazio uvjere-

nje da }e se tijekom sljede}eg mjeseca

posti}i dogovor sa svim najve}im po-

slovnim bankama oko reprograma

kredita. Na taj bi se na~in, ka‘e, stvori-

li kvalitetni uvjeti za daljnje poslova-

nje turisti~kog sektora. Po njegovim

rije~ima Jadranska banka }e do}i na

red u listopadu ove godine.

Potpredsjednik Vlade Slavko Lini}ga je dopunio da ova Vlada nije prihva-

tila dosada{nju praksu da poslovne

banke reprogramiraju dugove turi-

sti~koj privredi uz garanciju dr‘ave ni

eventualne obveze iz Prora~una, ali da

nema problema u dogovoru s poslov-

nim bankama oko reprograma. Prema

tome, to ne}e biti problem ni za {iben-

ske hotele niti za Jadransku banku.

Naime, predstoji izravan dogovor Vla-

de, hotela i poslovnih banaka i repro-

grami }e biti zadovoljavaju}i, zak-

lju~io je.

Zastupnik je prihvatio mi{ljenje pot-

predsjednika Vlade, uz napomenu da

takve odgovore u [ibensko-kninskoj

AKTUALNO PRIJEPODNE

12

BROJ275

IHS10. X. 2000.


‘upaniji dobivaju ve} dvije godine a da

ni{ta konkretno nije napravljeno.

Poskupljenje struje;sudjelovanje invalida unadzornim odborima

Nisu li se umjesto poskupljenja

struje mogle primijeniti neke druge

mjere da se izbjegne udar na standard

(npr. racionalizacija tro{kova poslova-

nja javnih poduze}a i sl.) upitala je

\ur|a Adle{i} (HSLS).Zanimalo ju je i imaju li invalidi, kao

gra|ani sa specifi~nim potrebama,

svoje predstavnike u nadzornim odbo-

rima javnih poduze}a, odnosno postoji

li mogu}nost da im se to osigura.

Po rije~ima potpredsjednika Vlade

Slavka Lini}a poskupljenje struje za

gra|anstvo je prije svega dio politike

Vlade za rastere}enje gospodarstva i

pobolj{anje javne rasvjete. To, me|u-

tim, ne zna~i da i dalje ne}e trebati pro-

voditi mjere racionalizacije jer ni jed-

no ni drugo ne}e biti dovoljno da se

poslovanje Hrvatske elektroprivrede

dovede do pozitivnih veli~ina.

Potpredsjednik Vlade Slavko Lini}ponovio je da su za stanje u trgo-

va~kim dru{tvima u kojima hrvatska

dr‘ava ima ve}inski paket dionica od-

govorni nadzorni odbori a njihovo

postavljanje stvar je koordinacije Hr-

vatskog fonda za privatizaciju. To

zna~i da }e se o tome izja{njavati

stru~ni ljudi u nadle‘nom ministar-

stvu, Fondu, lokalnoj samoupravi i dio

zastupnika koji sjede u tim koordina-

cijama. Izrazio je uvjerenje da }e oni

voditi ra~una i o interesu sindikata, in-

valida, itd.

Dopuna tu‘be protiv SRJ;obuka ro~nika HV-a

U obrazlo‘enju svog pitanja IngridAnti~evi}-Marinovi} (SDP) je po-

dsjetila na ~injenicu da je za vrijeme

biv{e vlasti Hrvatska podignula tu‘bu

za genocid protiv Srbije, odnosno Ju-

goslavije. U javnosti je, ka‘e, manje

poznato da je ta tu‘ba toliko traljavo

sastavljena da joj je prijetilo odbaciva-

nje. Zahvaljuju}i izvanrednim napori-

ma nove vlasti odobren je naknadni

rok za njen ispravak. Zastupnicu zani-

ma kako sada stoje stvari, odnosno

kakvi su izgledi za dobivanje tog pro-

cesa te koliko je slavni odvjetnik Ri-

vkin dobio za sastavljanje te tu‘be (sa-

stoji se od svega nekoliko redaka).

Odgovaraju}i na to pitanje StjepanIvani{evi}, ministar pravosu|a, upra-

ve i lokalne samouprave, potvrdio je

da je Republika Hrvatska prije godinu

dana podnijela tu‘bu protiv SRJ za

djelo genocida. Prilikom preuzimanja

du‘nosti ova Vlada je utvrdila da tu

tu‘bu treba dopuniti te izraditi tzv. me-

morijal kojim bi se ~injeni~no podupr-

lo pojedine navode u tu‘bi. U nedosta-

tku vremena zatra‘eno je produljenje

roka koje nam je u dva navrata odobre-

no, tako da taj dokument moramo pre-

dati do 15. o‘ujka sljede}e godine,

ka‘e Ivani{evi}. Na izradi memorijala

anga‘irani su prete‘ito doma}i stru~-

njaci i jedna mala, ali dobra ekipa stra-

nih, a ~itav projekt ko{tat }e oko 700

tisu}a dolara. Napomenuo je jo{ da su

za pripremu spomenute tu‘be gospo-

din Rivkin i njegov tim dobili oko 5

mln. dolara.

Na po~etku svog drugog pitanja za-

stupnica je izjavila da pozdravlja napo-

re Vlade i Ministarstva obrane za

potpunu depolitizaciju vojske. Rekla

je, tako|er, da su joj se mladi ro~nici,

posebno oni koji slu‘e vojsku u Sinju,

potu‘ili da nastavni plan i program

obuke vi{e sli~i partijskom sastanku

HDZ-a nego na obuku u HV-u.

Dr. Goran Grani} je izvijestio za-

stupnike da }e do kraja godine imati

prilike detaljno raspravljati o tome

budu}i da se priprema kompleks zako-

na o preustroju HV-a.

Potaknut navodima zastupnice

Mate Juki}, gradona~elnik Sinja,

pozvao ju je u taj grad da se, kako re~e,

uvjeri u to kakvi su Sinjani doma}ini

te kakvi su ljudi ~asnici i do~asnici na-

stavnog sredi{ta koje je spomenula.

Rije~ je, ka‘e, o ljudima koji su su-

djelovali u Domovinskom ratu od

po~etka do kraja. Na njene rije~i reagi-

rao je i Vladimir [eks tvrdnjom da

HDZ nije partija nego stranka i da je

njena aluzija uvredljiva. Zastupnica je

napomenula da nije rije~ o njenoj

ocjeni nego da je samo iznijela navode

mladih ro~nika koji slu‘e vojsku u Si-

nju.

Saniranje tvrtki u Vukovarsko-srijemskoj ‘upaniji;utvr|ivanje granice

U uvodnom obrazlo‘enju svog pita-

nja @elimir Janji} (HSLS) podsjetio je

na to da je Vlada RH nedavno donijela

odluke o sanaciji osam poljopri-

vredno-industrijskih kombinata (otpi-

sivanjem odnosno reprogramiranjem

dijela duga, i pretvaranjem preostalog

u vlasni~ki ulog, te osiguranjem kredi-

ta za zbrinjavanje vi{ka radnika). Za-

stupnik navodi da je u Vukovarsko-

srijemskoj ‘upanji, koja je po broju ne-

zaposlenih (vi{e od 37 posto) na nesla-

vnom prvom mjestu u Hrvatskoj,

najte‘e gospodarsko stanje u @upa-

njskoj Posavini. Naime, @upanjska

banka je u ste~aju a ona ima ve}inski

ili 100-postotni vlasni~ki udjel u 15 tvr-

tki nad kojima je ovih dana otpo~ela

otvarati ste~ajeve. Njegovo pitanje gla-

si: »Ho}e li Vlada dopustiti da svih 15

tvrtki ode u ste~aj, ili je spremna dio

njih izdvojiti i pomo}i im po modelu

PIK-a Vrbovec i ostalih ili po modelu

koji predla‘e Dr‘avna agencija za

osiguranje {tednih uloga i sanaciju ba-

naka?

Zastupnik Janji} je jo{ upozorio da

jo{ uvijek nije utvr|ena granica

izme|u Republike Hrvatske i SR Jugo-

slavije u dijelu ilo~kog kraja, ni u kop-

nenom dijelu niti na Dunavu. Zbog

toga, ka‘e, gra|ani Republike Hrva-

tske iz Mokova, [arengrada i Bapske

nisu u mogu}nosti koristiti zemlji{te

na Dunavu, iako je to teritorij Repu-

blike Hrvatske. Zanima ga ima li Ko-

misija za dr‘avne granice to u vidu.

Dr. Goran Grani} mu je odgovorio

da Hrvatska trenutno nema drugog

partnera s kojim bi mogla pregovarati

oko granica. Izrazio je uvjerenje da }e

promjene u Srbiji omogu}iti zapo~i-

njanje razgovora o tome i utvr|ivanje

granice. U me|uvremenu, ka‘e, po-

stoji pre{utna mogu}nost da gra|ani

mogu obra|ivati zemlji{te i to se

odvija bez nekih posebnih incidenata.

Na prvo pitanje zastupnika Janji}a

odgovorio je potpredsjednik Vlade

Slavko Lini}. Informirao je zastupnike

da se u razgovoru s Dr‘avnom agen-

cijom za sanaciju banaka, ste~ajnim

sucem, ste~ajnim upraviteljem i djelat-

nicima Ministarstva poljoprivrede i

{umarstva do{lo do zaklju~ka da bi tre-

balo formirati posebnu firmu ili

trgova~ko dru{tvo koje bi upravljalo

portfeljom u trgova~kim dru{tvima

koja su ostala du‘nici @upanjskoj ban-

ci, da se izbjegne postupak ste~aja.

Osniva~i tog trgova~kog dru{tva treba-

li bi biti Fond za privatizaciju, kao

nositelj portfelja hrvatske dr‘ave, i

vjerovnici tre}eg i ~etvrtog isplatnog

reda (u odre|enim omjerima koji se u

ovom trenutku dogovaraju).

Analiziranje {tetnog utjecajadroga; mediji o poruci biskupa

Budu}i da je Vlada uputila Saboru

Kona~ni prijedlog Kaznenog zakona

kojim se dekriminalizira posjedovanje

lakih droga, Mariju Bajt (HDZ) je inte-

resiralo ima li Ministarstvo prosvjete i

{porta znanstvene pokazatelje o {tet-

nom utjecaju droge na mentalno

zdravlje mladih.

Zastupnica je jo{ upitala zamjenika

premijera je li primijetio da niti jedne

novine do sada nisu objavile integralni

tekst poruke hrvatskih biskupa s

13

BROJ275

IHS10. X. 2000.

Biskupske konferencije u Pore~u, iako

je on puno kra}i od nekih komentara o

njemu. @eljela je znati smatra li to do-

kazom slobodnog i neovisnog novinar-

stva ili mo‘da oblikom cenzure.

Potpredsjednica Vlade @eljka Antu-novi} pojasnila je da zakonski

prijedlog koji }e se uskoro na}i pred

zastupnicima predvi|a dekriminaliza-

ciju korisnika radi efikasnijeg suzbija-

nja kori{tenja droge. Ta bi mjera treba-

la omogu}iti da se tijela koja su du‘na

brinuti o suzbijanju zloupotrebe droge

pozabave prvenstveno dilerima koji

navode ‘rtve na kori{tenje droge.

Po rije~ima g|e Antunovi} zasad

nema znanstvenih pokazatelja o {tet-

nosti utjecaja droge na na{e u~enike,

iako postoje sasvim jasni pokazatelji o

{tetnosti droge na sve ljude, pa tako i

na u~enike. U {kolama se, ina~e, pro-

vode preventivne aktivnosti koje bi

trebale pridonijeti suzbijanju te

po{asti, koje }e se ubudu}e dodatno

intenzivirati. Vlada je, nedavno, kon-

solidirala funkcioniranje svoje Komi-

sije za zloupotrebu droge i prenijela

koordinaciju tog me|uresorskog pro-

blema na Ministarstvo zdravstva, poja-

snila je @eljka Antunovi}. Na kraju je

obe}ala zastupnici da }e joj biti dostav-

ljeni broj~ani podaci s kojima raspo-

la‘e Ministarstvo.

Odgovaraju}i na prvo pitanje za-

stupnice dr. Goran Grani} je izrazio

uvjerenje da u Hrvatskoj postoji slobo-

da {tampe i svih medija, ali da je

svjestan toga da urednici cenzuriraju

tekstove prema vlastitoj procjeni o

tome {to je interesantnije za objavu.

Kako re~e, Vlada na to ne mo‘e utjeca-

ti.

Zastupnica nije bila zadovoljna niti

s jednim odgovorom. Smatra da ne bi

trebalo ‘uriti s dono{enjem kaznenog

zakona dok se ne izradi znanstvena

podloga za odlu~ivanje o predlo‘enim

izmjenama. Podsjetila je i na ~injenicu

da se vladaju}a koalicija prije izbora

zaklinjala na slobodu medija, ali da to

nije ostvareno. Sude}i prema prikazu

poruke hrvatskih biskupa u medijima

proteklih deset godina vladala je puno

ve}a sloboda {tampe nego sada, za-

klju~ila je.

Neraspore|eni generali;sanacija {teta od su{e

Ivan Jarnjak (HDZ) upozorio je na

to da pet generala u Ministarstvu obra-

ne nije raspore|eno na radna mjesta,

dva su raspore|ena na neodgovara-

ju}a a dva na nepostoje}a radna

mjesta. Zanimalo ga je na koji na~in

Ministarstvo misli rije{iti to pitanje, to

vi{e {to je rije~ o dragovoljcima i su-

dionicima Domovinskog rata.

Zamjenik premijera dr. Goran Gra-ni} konstatirao je da se radi o objektiv-

nom problemu te da svaka zemlja u

postratnom razdoblju ima problema s

brojem potrebnih visokih ~asnika u

odnosu na one koji su proiza{li iz rata.

Obe}ao je zastupniku da }e dobiti deta-

ljan odgovor u pisanom obliku. Ivan

Jarnjak je na kraju napomenuo da se

prema tim ljudima treba ~asno i do-

stojanstveno pona{ati, vode}i ra~una

o tome da su zadu‘ili ovu domovinu.

Upitao je jo{ koje }e mjere Vlada po-

duzeti da bi se sanirale posljedice

ovogodi{nje su{e. Naime, mnoge ‘upa-

nije su tijekom ove godine zbog su{e

proglasile stanje elementarne nepogo-

de, a do danas nije napravljen neki

program kako bi im se pomoglo u sa-

naciji {teta.


ljoprivrede i {umarstva, informirao je

zastupnike da je Vlada zadu‘ila

njegovo Ministarstvo da za jednu od

narednih sjednica pripremi komplet-

no izvje{}e o procijenjenim {tetama od

su{e s prijedlogom mjera. S obzirom

na to da su gotovo sve ‘upanije progla-

sile stanje elementarne nepogode,

~eka se na njihova slu‘bena izvje{}a.

Budu}i da fond koji za tu namjenu po-

stoji pri Vladi ili Saboru nije dostatan

za sanaciju nego samo za ubla‘avanje

tih {teta, u Prora~unu za 2001. godinu

nastojat }e se – ka‘e – osigurati vi{e

sredstava za pripomo} prvenstveno

obiteljskim gospodarstvima. U prvom

redu bit }e oslobo|ena odre|ena dava-

nja a upu}ivat }e ih se i na suradnju s

osiguravaju}im dru{tvima.

Odsustvo premijera;radikaliziranje politi~ke scene

Dr. Ivo Sanader (HDZ) negodovao

je {to premijer Ra~an, unato~ napetoj

atmosferi u kojoj se zemlja nalazi, nije

nazo~an na ovoj sjednici. Kako re~e,

postavit }e mu pismeno pitanje je li

procijenio da je politi~ki mudrije i ko-

risnije za hrvatsku Vladu i javnost da

sudjeluje na kongresu Laburisti~ke

stranke u Engleskoj, umjesto da bude

ovdje, na sjednici Hrvatskog dr‘avnog

sabora.

U nastavku je podsjetio na to da je

Hrvatska, unato~ nepovoljnim me|u-

narodnim okolnostima, dobila poli-

ti~ku i vojnu bitku za slobodu i samo-

stalnost na programu zajedni{tva do-

movinske i iseljene Hrvatske me|u-

sobnog pomirenja hrvatskog nacional-

nog korpusa. Njegovo pitanje je glasi-

lo: »Za{to Vlada vu~e takve poteze koji

radikaliziraju hrvatsku politi~ku sce-

nu i ponovo polariziraju hrvatski na-

rod, O tome, ka‘e, vrlo jasno govori i

poruka Hrvatske biskupske konferen-

cije koja je, na‘alost, u informativnim

emisijama HRT-a neto~no i tenden-

ciozno prikazana, u korist vladaju}eg

re‘ima.

Potpredsjednik Grani} je nato pri-

mijetio da ne mo‘e odgovoriti na to

pitanje jer Vlada ne radikalizira hrva-

tsku politi~ku scenu. A za{to vi to ~ini-

te na to morate sami odgovoriti, zak-

lju~io je.

Ponoviv{i svoje pitanje dr. Sanader

je rekao da }e, ako treba, argumentira-

ti svoju tvrdnju. ^injenica da HTV

iskrivljuje priop}enje Hrvatske bi-

skupske konferencije, najvi{eg moral-

nog autoriteta u Hrvatskoj, svjedo~i –

ka‘e – o tome da }e u slu~aju priop}e-

nja nekih drugih ~imbenika javnog i

politi~kog ‘ivota isto tako ili jo{ gore

postupiti. Na to mu je dr. Grani} odgo-

vorio da je Vladino nezadovoljstvo ra-

dom Televizije zasigurno ve}e nego

njihovo.

Protupo‘arna za{tita;izgradnja splitske zaobilaznice

Ovog ljeta bili smo svjedoci mnogih

po‘ara, naro~ito u Dalmaciji, spome-

nula je Vesna Podlipec (SDP). Zanima-

lo ju je ima li ministar unutarnjih po-

slova saznanja o tome koliki ih je broj

podmetnut, odnosno koliko je po~i-

nitelja otkriveno i procesuirano.

Ministar unutarnjih poslova [imeLu~in, odgovorio je da je bilo dosta po-

dmetnutih po‘ara, ali da je velika

ve}ina po~initelja otkrivena i prijav-

ljena sudskim organima. Prema sazna-

njima Ministarstva nije bilo organizi-

ranih podmetanja po‘ara, tako da se

ne mo‘e govoriti ni o kakvom

teroristi~kom ~inu ili akciji. Na kraju

je informirao zastupnike da }e uskoro

imati prilike raspravljati o cjelovitoj

analizi uzroka po‘ara te stanja vatro-

gastva i protupo‘arne za{tite, te

prijedlogu mjera stru~ne skupine koja

je formirana pri Vladi.

Zastupnica Podlipec je, me|u osta-

lim, podsjetila na ~injenicu da je za

dr‘avnu cestu D8 odnosno tre}u dioni-

cu Jadranske magistrale (Splitska zao-

bilaznica Lovrinac – Stobre~) ove godi-

ne iz Dr‘avnog prora~una izdvojeno 32

mln kuna. Zbog ~ega jo{ uvijek nisu

zapo~eti radovi na toj dionici i {to }e

nadle‘no ministarstvo poduzeti s tim u

svezi – upitala je.

Po rije~ima mr. Alojza Tu{eka, mi-

nistra pomorstva, prometa i veza,

po~etak gradnje spomenute dionice

AKTUALNO PRIJEPODNE

14

BROJ275

IHS10. X. 2000.


kasni zbog nesre|ene papirologije.

Kako re~e, jedan ‘upanijski ured sebi

svojata pravo na ve}e ingerencije nego

{to mu je sugeriralo Ministarstvo pro-

stornog ure|enja i za{tite okoli{a i igra

ping-pong s dokumentacijom izme|u

Zagreba i Splita.

Sporost Upravnog suda; pla}emenad‘era u poduze}ima uve}inskom dr‘avnomvlasni{tvu

Mr. @eljko Glavan (HSLS) pitao je

ministra pravosu|a za{to se na Uprav-

nom sudu na postupke ~eka najmanje

dvije godine kad neki mogu imati da-

lekose‘ne posljedice, kao {to je

zahtjev za poni{tenje pretvorbe Luke

Rijeka (u slu~aju da sud presudi u ko-

rist poni{tenja). Mo‘e li se tu ne{to

u~initi, pitao je rekav{i da se zna da

imamo problema sa sudstvom i da

nam je sporo.

[to Vlada misli poduzeti u vezi s vi-

sokim pla}ama menad‘era u poduze-

}ima u ve}inskom dr‘avnom vlasni-

{tvu, drugo je pitanje zastupnika

upu}eno potpredsjedniku Vlade Sla-

vku Lini}u pozvav{i se na popis pla}a

menad‘era objavljenih u tisku »koji je

zgrozio obi~nog gra|anina«.

Dr. Stjepan Ivani{evi}, ministar od-

govorio je da je sporost pravosu|a

naslije|ena a da je Upravni sud zasut

tu‘bama o mirovinskim pravima.

Nada se, rekao je, da }e ovaj Dom

svojom razboritom odlukom u~initi da

neke od tih tu‘bi postanu bespredmet-

ne i tako pomo}i br‘em rje{avanju spo-

rova pred Sudom.

Slavko Lini}, potpredsjednik Vlade,

odgovorio je da je Vlada suo~ena s pro-

blemom pla}a i uprava i ~lanova upra-

ve ili direktora ali da ne predla‘e admi-

nistrativno rje{enje ve} ja~u i

nagla{eniju odgovornost nadzornih

odbora (naznaku dala i odlukama u

vezi sa Sporazumom sindikata javnih

slu‘benika). Vlada inzistira na odgo-

vornosti nadzornih odbora da usklade

rast pla}a s jasnim naznakama progra-

ma Vlade Republike Hrvatske i do

kraja godine mogu se podastrijeti

potpuni podaci kako se nadzorni odbo-

ri pona{aju.

Mr. @eljko Glavan naglasio je da je

postavio konkretno pitanje o zahtjevu

za poni{tenje pretvorbe dru{tvenog

poduze}a Luka Rijeka a da ministar

govori o tu‘bama umirovljenika pa

ako trenutno ne mo‘e odgovoriti neka

da pisani odgovor {to je ministar

prihvatio.

UNS i pro{lost ministraLu~ina; rad na crno

Damir Kajin (IDS) pitao je ho}e li se

ne{to poduzeti da se utvrdi ili demanti-

ra (putem nezavisne parlamentarne ili

Vladine skupine) novinski naslov:

»[ime Lu~in: UNS kopa po mojoj

pro{losti« jer, ka‘e, potrebno je umiriti

uznemirenu javnost.

Drugo pitanje zastupnika ti~e se

rada na crno (ne samo Zagreba~kog

uslu‘nog centra) i ka‘e da sada

270.000 gra|ana u Republici Hrvatskoj

radi u sivoj ekonomiji i da je to poseb-

no obespravljena kategorija ljudi. In-

spekcija je utvrdila da u spomenutom

Centru radi bez uredne prijave vi{e od

600 zaposlenika, naveo je, te pitao

ho}e li se stati na stranu ljudi koji pozi-

vaju inspekcije, a potom su {ikanirani,

otpu{tani s posla, odnosno dovodi se u

pitanje njihova egzistencija.


slova, odgovorio je da stoji iza svih na-

voda koje je rekao i da ih mo‘e

potkrijepiti ne samo iskazima svjedo-

ka nego i materijalno. Misli da nije po-

trebno da ovaj Sabor formira radnu

skupinu, i da je MUP dovoljno sposo-

ban problem razrije{iti zajedno s UNS-

om. – No ukoliko vi to ocijenite da je to

potrebno nemam ni{ta protiv, rekao je

ministar.

Slavko Lini}, potpredsjednik Vlade

je odgovorio da je ne samo rad na crno

nego kompletna siva ekonomija {tetna

i za dr‘avni prora~un i za trgova~ka

dru{tva, koja redovito pla}aju svoje

obveze, jer su tada nekonkurentnija i

gube poslove. To je razlog za

intenziviranje rada svih nadle‘nih in-

spekcija, posebno Dr‘avnog inspekto-

rata, Carine, Financijske policije i bit

}emo vrlo energi~ni u provo|enju

odluka, ali i u ra{~i{}avanju trgova-

~kih dru{tava na na~in da ona koja

nisu u mogu}nosti djelovati odlaze u

ste~aj i da ne mogu smetati razvoju go-

spodarstva Republike Hrvatske. Naj-

vi{e kriminala, nereda, nezakonitosti

bilo je upravo u trgova~kim dru{tvima

s ve}inskim dijelom hrvatskog portfe-

lja jer ih nitko nije kontrolirao a imali

su za{titu sa stalnim donacijama iz hr-

vatskog prora~una. To se bitno mijenja

i uvjereni smo da }e ve} idu}a godina

pokazati rezultate, zaklju~io je potpre-

dsjednik Lini}.

Sporazum sa Sorosovomorganizacijom; upadtalijanskih ribarica

Dr. Boris Kandare (HSP) pitao je

{to sadr‘i sporazum Vlade sa u javno-

sti diskreditiranom Sorosovom orga-

nizacijom Otvoreno dru{tvo. Naveo je

da je Vlada taj sporazum zaklju~ila na

jednoj od zadnjih ljetnih zatvorenih

sjednica daleko od o~iju hrvatske jav-

nosti, bez znanja Sabora i bez ikakve

javne rasprave.

Povod za drugo pitanje zastupnika –

kada }e Republika Hrvatska proglasiti

u Jadranskom moru svoj gospodarski

pojas i time za{tititi isklju~ivo pravo

hrvatskih ribara na gospodarski ribo-

lov – bili su upadi talijanskih ribarica

u hrvatski dio Jadrana koji nisu, ka‘e

zastupnik, iznimka ve} pravilo. A isto-

dobno ovog ljeta bili smo svjedoci zlo-

namjernih i skandaloznih optu‘bi s ta-

lijanske strane kako su upravo hrva-

tski ribari krivi za izlov i izumiranje

ribe u Jadranu, rekao je.

Dr. Goran Grani}, potpredsjednik i

zamjenik predsjednika Vlade je odgo-

vorio da je sporazum sa Sorosovom

fundacijom on potpisao i da nije znao

da je zabranjena i da je diskreditirana.

Radi se o financijskoj pomo}i na

istra‘ivanjima koja se odnose na poje-

dine reforme koje se pripremaju u Hr-

vatskoj. Javnost je bila obavije{tena a

ukoliko zastupnik ‘eli osobno dobiti

primjerak tog ugovora on }e mu ga

rado poslati, odgovorio je dr. Grani}.

Slavko Lini}, potpredsjednik, odgo-

vorio je na drugo pitanje i rekao da

osobno preuzima obvezu za pripremu

zakonskog projekta za Hrvatski dr‘av-

ni sabor i da }e se tada mo}i razgovara-

ti o gospodarskom pojasu na moru.

Dr. Boris Kandare dodao je da ne

misli da hrvatska Vlada nema pravo

zaklju~ivati ugovore sa Sorosovim or-

ganizacijama ali da bi bilo potrebno da

o sadr‘aju tog ugovora upozna hrva-

tsku javnost. O~ekuje sporazum i obja-

vit }e ga u sredstvima javnog priop-

}avanja, najavio je.

Racionalizacija u MUP-u;pogodovanje biv{imjugoslavenskim milicionarima

Vlado Juki} (HSP) pitao je ministra

unutarnjih poslova je li pogodovanje

biv{im jugoslavenskim milicionarima

kriterij po kojem MUP namjerava pro-

vesti racionalizaciju kadrova i smanje-

nje broja djelatnika. Temelj za to pita-

nje bio mu je, kako je naveo, incident

koji se po~etkom travnja dogodio u po-

staji Prometne policije u Kutini u

kojem su sudjelovali djelatnici MUP-a,

a povod je bio prosvjed djelatnika

MUP-a, hrvatskog branitelja iz 1991.

protiv izvo|enja tzv. novokomponira-

nih pjesama tijekom proslave MUP-a.

Rezime tog incidenta je da je hrvatski

branitelj dobio otkaz a drugi sudionik,

biv{i djelatnik milicionar, a sada hrva-

15

BROJ275

IHS10. X. 2000.

tski policajac, za nagradu du‘nost da

predstavlja Republiku Hrvatsku i

njezinu policiju u policijskoj {koli u

organizaciji OESS-a na Kosovu.

[ime Lu~in, ministar, odgovorio je

da to nije kriterij i da ne}e biti a da o

doga|aju u Kutini nije informiran ali

se mora upoznati s tim problemom i

zastupnik }e ve} sljede}i dan dobiti pi-

smenu informaciju.

Vlado Juki} zamolio je ministra da

preispita slu~aj i donese pravedno

rje{enje.

Prodaja Arenaturista; izjavapremijera i povreda Ustava

Mr. Nevio [eti} (HDZ) svoje pitanje

uputio je ministrici turizma: je li naj-

noviji model privatizacije tvrtke Are-

naturist d.d. iz Pule dio najavljene

strategije privatizacije velikih

turisti~kih tvrtki.

Naime, ta tvrtka procijenjena je na

175 milijuna DEM (ima 50 milijuna

DEM kratkoro~nih obveza) sa 40 hek-

tara vlastitog zemlji{ta, a talijanski

partner kupio je 35 posto tvrtke za 4

milijuna DEM i ponudio 16 milijuna za

cijelu tvrtku. Gdje je tu javni interes i

interes malih dioni~ara koji posjeduju

oko 40 posto vlasni{tva.

Drugo pitanje uputio je ministru

pravosu|a: je li izjavom predsjednika

Vlade prilikom uhi}enja u Gospi}u da

su »uhi}eni ratni zlo~inci i kriminalci«

povrije|en ~lanak 28. Ustava, koji ka‘e

da je svatko nedu‘an dok mu se

pravomo}nom presudom ne doka‘e

krivnja. Je li time premijer te{ko ugro-

zio i izvr{io pritisak na neovisnost sud-

bene vlasti kao i proces demokratiza-

cije u Hrvatskoj, pitao je.


odgovorio je da su pravila privatizacije

vrlo jasna i da se postupa po va‘e}em

Zakonu javno i transparentno. Ponuda

mo‘da i nije dobra ali svi moramo po-

lako u~iti i prihvatiti jasan program

Vlade i privatizaciju i privatno

vlasni{tvo. Privatizacija }e i}i, a na

natje~aj se mogu javiti i mali dioni~ari.

Rezultati mo‘da ne}e biti dobri ali

o~ekuje se odgovornost za vo|enje

procesa gospodarske aktivnosti u

trgova~kim dru{tvima i odgovornost

ve}inskih vlasnika na ~emu }e Vlada

inzistirati (i zakonima to naglasiti).

Bitno je o~uvanje radnih mjesta i

uspje{ni rezultati.


govorio je da zastupnik ima pravo jer

da Ustav sadr‘i navedenu normu a izja-

ve koje idu u pravcu da se ta presum-

pcija osporava nisu u skladu s tom

ustavnom normom. To je jedino {to

mogu re}i o toj stvari, kazao je mini-

star te pozvao na oprezniji nastup u

izjavama odgovornih i javnih djelat-

nika i pa‘ljivije izra‘avanje. Nemamo

vi{e verbalnog delikta (»to bi vam va{

strana~ki kolega [eks mogao u detalje

objasniti«) pa se to ne mo‘e inkrimini-

rati, objasnio je ministar.

Mr. Nevio [eti} u ponovnom javlja-

nju naglasio je da s odgovorom o priva-

tizaciji nije potpuno zadovoljan te da

mnoga pravila ne vrijede jer je kapita-

lizacija hrvatskog nacionalnog prosto-

ra preniska i Vlada bi trebala u~initi

ne{to na tome. Strategiju pretvorbe

ovog poduze}a vodilo je Ministarstvo

za europske integracije, rekao je i do-

dao da nije uvjeren da imamo strate-

giju za sva druga poduze}a (ili je to od

slu~aja do slu~aja).

S ministrom Ivani{evi}em se sla‘e

da u hrvatskom javnom ‘ivotu nedo-

staju povjerenja, odgovornosti, do-

stojanstva i ponosa i ova izjava je to

pokazala, zaklju~io je.

Slavko Lini} jo{ je jedanput

nazna~io da zastupnikova osobna

ocjena o vrijednosti trgova~kog

dru{tva ne stoji jer da dru{tvo mo‘e

imati veliku knjigovodstvenu vrijed-

nost kapitala ali ne i tr‘i{nu. Privatiza-

cija je evidentni odgovor na gubitke,

otpu{tanje ljudi i neispla}ivanje pla}a

i zna~i da }e se potvrda vrijednosti

trgova~kog dru{tva dobiti u ponuda-

ma. To je odgovor i sva strategija i pro-

gram Vlade (podatak Fonda za privati-

zaciju je da je temeljna, tr‘i{na vrijed-

nost 20 posto od procijenjenog kapita-

la).

Ahmi}ka skupina; {to je scestom Sv. Helena-Vrbovec

Mladen Godek (HSLS) pitanje je

uputio ministru pravosu|a a radi se o

njegovom posjetu Haagu, o dogovoru

da uhi}eni ~lanovi tzv. Ahmi}ke skupi-

ne budu procesuirani u Haagu, rekao

je zastupnik. To je izazvalo odre|ene

dileme u javnosti, ne samo pravni~koj,

rekao je zastupnik te pitao je li to izu-

zetan slu~aj kao rezultat odre|enih

konkretnih okolnosti ili je to presedan

u stavu Ministarstva za takve i sli~ne

slu~ajeve prema Haagu.

– Sjeverozapadni dio Hrvatske,

to~nije Koprivni~ko-kri‘eva~ka i

Bjelovarsko-bilogorska ‘upanija s ve-

likim zadovoljstvom su primili vijest

da je predvi|en novac u dr‘avnom

prora~unu za izgradnju brze ceste Sv.

Helena – Vrbovec no na terenu se

ni{ta ne doga|a. Ima li razloga za opti-

mizam tih stanovnika, potpuno pro-

metno izoliranih, pitao je.


govorio je (pretpostavlja da je zastup-

niku kao pravniku poznat Ustavni

zakon) da po Ustavnom zakonu o

suradnji s Haa{kim sudom postoji

obveza Republike Hrvatske da na

zahtjev tog Suda izru~i osobe optu‘ene

za ratni zlo~in i ne radi se ni o kakvim

pogodbama. Radi se o mogu}nosti da

Tribunal zatra‘i od Hrvatske da osum-

nji~ene za ratni zlo~in preda na

procesuiranje Haagu a ona to ne mo‘e

odbiti.


stva, prometa i veza naglasio je da ima

razloga za optimizam: lokacijska

dozvola za tu cestu postoji, zavr{en je

otkup zemlji{ta na trasi ceste a slje-

de}i tjedan o~ekuje se gra|evinska

dozvola. Raspisan je i natje~aj za

izvo|a~a radova, izvo|a~ se ve} zna i

po~etkom sljede}eg mjeseca o~ekuje

se po~etak radova.

Mladen Godek je odgovorio da je on

diplomirani pravnik i da ima

pravni~kog iskustva a da pitanje nije

postavio zbog sebe ve} da je to ostalo

upitno u javnosti. Bilo je prikazano

kao da tog zahtjeva iz Haaga nema no

ukoliko je postojao onda je pitanje

neumjesno, zaklju~io je.

Saniranje bespravnihgradili{ta; cementara Ka{tela –zaga|ivanje zraka

Dr. Zdenko Frani} (SDP) pitao je

{to Ministarstvo kani u~initi na sanira-

nju bespravnih gradili{ta i gradili{ta

propalih tvrtki. Jedno takvo gradili{te

je u Zagrebu na Trgu sportova koje bi

trebalo biti jedan od najljep{ih

zagreba~kih trgova a pretvorilo se u

smetli{te i mo~varu, opisao je zastup-

nik.

U kojoj je fazi rje{avanje zaga|iva-

nja zraka od Cementare Ka{tela jer

kakvo}a zraka i uvjeti ‘ivota na tom

prostoru su u‘asni, drugo je pitanje i

obrazlo‘enje zastupnika.

Bo‘o Kova~evi}, ministar za{tite

okoli{a i prostornog ure|enja, obja-

snio je da je rje{avanje prvog pitanja

definirano odredbama Zakona o grad-

nji. Investitor i izvo|a~ su odgovorni

za uredno izvo|enje radova – u protiv-

nom inspekcija podnosi odgovaraju}e

prijave. U prora~unu ne postoji stavka

»saniranje bespravnih gradili{ta« pa

Ministarstvo ne raspola‘e sredstvima

za tu namjenu.

U vezi sa zaga|enjem zraka iz Ce-

mentare Dalmacijacementa provede-

no je nekoliko inspekcijskih nadzora,

utvr|eno je bitno odstupanje od zakon-

skih normi i podnesene su odgo-

varaju}e prekr{ajne prijave protiv

poduze}a i odgovornih osoba. Isto

AKTUALNO PRIJEPODNE

16

BROJ275

IHS10. X. 2000.


tako propisane su obvezne mjere za

ugra|ivanje filtera za otpra{ivanje,

ure|aja za mjerenje emisija u zrak i

druge zakonske mjere, objasnio je mi-

nistar.

Dr. Zdenko Frani} je dodao da nije

zadovoljan u cjelini s prvim odgovo-

rom jer da prijava ne rje{ava ni{ta ako

je investitor ili izvo|a~ bankrotirao, a

ministar Bo‘o Kova~evi} da Sud dono-

si presudu ako je podnesena prijava te

da je vlasnik zemlji{ta odgovoran da se

zemlji{te ne pretvori u ne{to suprotno

namjeni ili prostornim planovima.

Sastanak EU - Zapadni Balkani sukcesija

Vesna [kare-O‘bolt (DC) uputila je

pitanje dr. Grani}u u vezi sa sa-

stankom EU-zapadni Balkan koji bi se

trebao odr‘ati u Zagrebu 24. studeno-

ga ove godine jer da u vezi s tim vla-

daju velike nedoumice. Nitko iz Vlade

nije detaljno objasnio kona~ni cilj tog

skupa i tko }e biti zastupljen, na kojoj

razini, a posebice se to odnosi na zem-

lje EU-a. Postoji opravdana sumnja,

rekla je, da bi se taj sastanak mogao

pretvoriti u promociju novog modifici-

ranoga regionalnog pristupa EU, u

kojem bi SRJ (ukoliko do|e od

promjena) imala zna~ajnu ulogu. Nije

poznato {to }e hrvatska Vlada poduze-

ti kako bi sprije~ila takav mogu}

razvoj doga|aja. Za Republiku Hrva-

tsku i njezinu javnost je najva‘nije

ho}e li to biti balkanski okvir sa-

stanka, bez Slovenije, s Albanijom, ili

okvir Pakta stabilnosti, rekla je zastup-

nica i pitala ho}e li se na dnevni red

staviti i pitanje sukcesije biv{e SRJ i

tko }e predstavljati Republiku Hrvat-

sku.

Dr. Goran Grani}, potpredsjednik,

zamjenik predsjednika Vlade naveo je

u odgovoru da je tema sastanka »pro-

cesi, stabilizacije i pridru‘ivanje« i da

}e hrvatska Vlada sudjelovati na svim

sastancima s tom temom. To~no zna-

mo {to su hrvatski interesi, jasno su

zapisani u na{em programu koji je

ovaj Dom prihvatio i od toga ova Vlada

ne mo‘e odstupiti a {pekulacije oko

toga nas ne zanimaju. O sastavu zema-

lja i hrvatske delegacije bit }e

izvije{teni na vrijeme, rekao je, me|u

ostalim.

Vesna [kare-O‘bolt zatra‘ila je jo{

konkretan odgovor o sukcesiji, a dr.Grani} je rekao da je pitanje sukcesije

samo pitanje zemalja biv{e Jugoslavije

a ne zemalja koje su u procesu pri-

dru‘ivanja i stabilizacije, a naravno, da

se to pitanje postavlja na svakom sa-

stanku takve vrste.

Naknade lokalnoj samoupravi;povrije|ena prava pri otkupuvojnih stanova

Mr. Nikola Ivani{ (PGS) pitao je

slijedom zahtjeva op}ine Jelenje (kon-

cesija na izvori{tu Rje~ine), kada }e se

donijeti poseban propis kojim bi se

odredilo da se dio ugovorene naknade

od koncesije za zahva}anje vode na

izvori{tima prenosi op}inama i grado-

vima iz dr‘avnog prora~una.

Drugo pitanje je naslovio na Mini-

starstvo obrane (stambena komisija) a

u vezi s grupom gra|ana (Pula) koji su

1997. godine u zakonskom roku pod-

nijeli zahtjev za otkup stanova i

zahtjeve za ugovore o najmu ali ni{ta

od toga nije realizirano. Jesu li stvore-

ni uvjeti za normalno komuniciranje i

rje{avanje ovakvih problema a radi se

o sedam obitelji, naveo je zastupnik.


rekao je da je proceduru dodatnih

mogu}ih naknada za lokalne samou-

prave koju je na podru~jima od

vodoza{titnog interesa pokrenula

Uprava za vode i prijedlog }e do}i na

Koordinaciju Vlade no da ostaje osnov-

ni problem kompletne strategije

dono{enja fiskalne politike odnosno

zakona o porezima koji bi definirao i

mogu}e prihode lokalne samouprave.

Cijeli paket je u pripremi za Sabor i

vjerojatno }e biti predlo‘en za usvaja-

nje krajem godine pa bi se ovo pitanje

rije{ilo kroz taj zakon, objasnio je.

Dr. Goran Grani}, objasnio je da je

Vlada, zbog pravnih problema oko voj-

nih stanova, odnosno stanova Mini-

starstva obrane i Ministarstva unutar-

njih poslova, u ~ijoj su oni nadle‘nosti,

donijela odluku o zamrzavanju tog

problema na {est mjeseci kako bi se

pripremili svi pravni akti za tu situa-

ciju. Jer, pojedini sudovi su »po~eli

presu|ivati na na~in kako presu|uju

{to donekle dovodi u pitanje mogu}-

nost provedbe postoje}ih akata«,

rekao je dr. Grani} nagovijestiv{i deta-

ljniji pisani odgovor.

Mr. Nikola Ivani{ dodatno je obja-

snio svoje prvo pitanje da se radi o

zahtjevu da se operacionalizira ~lanak

7. Zakona o koncesijama.

Sudbina Prevlake i vrha KlekaDubravka [uica (HDZ) rekla je da

smo ovog ljeta bili svjedoci ponovnih

igara oko krajnjeg hrvatskog juga, po-

luotoka Prevlake a da je bilo i kontro-

verznih izjava ministra obrane a i pred-

sjednika Mesi}a u vezi s nekakvom

zajedni~kom izgradnjom hotelske in-

frastrukture hrvatske i crnogorske

strane. Javnost je dezorijentirana

takvim izjavama i njihovim demantira-

njem a posebno vlasnici zemlji{ta na

Prevlaci koji tra‘e povrat svoje nacio-

nalizirane imovine ili isplatu, rekla je

zastupnica.

Zatra‘ila je precizan odgovor na

pitanje o sudbini Prevlake te kakav je

stav Vlade, odnosno MVP-a u odnosu

na vrh poluotoka Prevlake Klek i na

sudbinu dvaju poluoto~i}a u Malo-

stonskom zaljevu (ho}e li se revidirati

sporazum).

Dr. Goran Grani} odgovorio je da je

Hrvatski dr‘avni sabor definirao jasnu

politiku kada je u pitanju Prevlaka i da

se ona ne mijenja, a da je hrvatska Vla-

da treba samo realizirati kad se stvore

uvjeti. To je i odgovor na drugo pitanje

o zemlji{noj politici, ono se ne mijenja

i nije razli~ito u odnosu na bilo koje

podru~je Republike Hrvatske. Ovoj hr-

vatskoj Vladi ne preostaje ni{ta drugo

nego po{tivati me|udr‘avne ugovore

koje je sklopila biv{a Vlada, odgovorio

je potpredsjednik i zamjenik predsjed-

nika Vlade.

Dubravka [uica nije bila zadovo-

ljna odgovorom budu}i da nije jasan

stav Vlade oko izjave predsjednika

Mesi}a, a dr. Goran Grani} naglasio

da hrvatska Vlada ne komentira izjave

predsjednika Republike.

Neispla}ena naknada nekimizbornim povjerenstvima zaizbore; oda{ilja~i za ‘upanijskiRadio Vara‘din

Dr. Zvonimir Sabati (HSS) pitao je

za{to nije i kada }e biti ispla}ena nak-

nada nekim ~lanovima izbornih po-

vjerenstava pro{irenog sastava iz

nekih op}ina Vara‘dinske ‘upanije

(izbori 3. sije~nja).

Zastupnik je i zatra‘io kratak odgo-

vor (ministru pomorstva, prometa i

veza ve} je uru~io pisano pitanje) u

vezi s tehni~kim parametrima za

oda{ilja~e odnosno pretvara~e ‘upa-

nijskog Radija Vara‘din. Ho}e li se

ubrzo rije{iti taj problem, pita.

Dr. Goran Grani} naveo je da je hr-

vatska Vlada na prijedlog Dr‘avnog

izbornog povjerenstva odobrila sred-

stva jo{ prije nekoliko mjeseci te da on

ne zna za{to to nije izvr{eno. Mo‘e ispi-

tati slu~aj i izvijestiti zastupnika, do-

dao je.


stva, prometa i veza odgovorio je kra-

tko »da«. Uz raspravu o novom zakonu

o telekomunikacijama koji }e uskoro

biti dostavljen Saboru bit }e i komple-

tan pregled frekvencijskog spektra i

njegovog dosada{njeg kori{tenja, do-

dao je.

17

BROJ275

IHS10. X. 2000.

Kada uskla|ivanje Pravilnika ogospodarskom ribolovu saZakonom; problemibrodogradili{ta-menad‘ment

Ton~i Tadi} (HSP) pitao je Vladu

kada }e Pravilnik o gospodarskom ri-

bolovu na moru biti uskla|en sa Zako-

nom o morskom ribarstvu jer primjeri-

ce, njime nije ograni~ena koli~ina ulo-

va u ribolovnoj zoni, po povlastici itd.

Drugo pitanje zastupnika odnosilo

se na brodogradili{ta i najavljene Vla-

dine mjere za njihovo saniranje, za {to

su potrebna zna~ajna dr‘avna sred-

stva. Izvje{}e o stanju u brodogradnji

zastupnik je tra‘io jo{ u travnju no i

danas jedini podaci o tome mogu se

dobiti u tisku. Jedan od klju~nih pro-

blema brodogradili{ta je njihovo po-

slovodstvo, menad‘ment pa pita Vladu

{to je poduzela i {to namjerava poduze-

ti da se taj problem rije{i i za{to kasni s

iskori{tavanjem konjunkture u brodo-

gradnji.


ljoprivrede i {umarstva naglasio je da

Pravilnik nikako ne mo‘e biti u nesk-

ladu sa Zakonom i da bi eventualne

primjedbe rado imao u pismenom

obliku.

Goranko Fi‘uli}, ministar gospo-

darstva odgovorio je da Vlada ne kasni

s mjerama u brodogradnji niti

brodogradnja s konjunkturom. Trenut-

na popunjenost knjiga narud‘bi je

takva da je pred upravama brodo-

gradili{ta dilema sklapati ugovore za

2004. ili ne. [to se ti~e uprava, nastavio

je ministar, od pet brodogradili{ta

koja su bila obuhva}ena Zakonom o

sanaciji (u Uljaniku prestaje sanacija

pa nije bilo potrebe mijenjati mena-

d‘ment) u »3. maju« generalni je direk-

tor promijenjen Odlukom vjerovni~-

kog vije}a, a u ostalim brodogra-

dili{tima, ovisno o rezultatima revizije

i istecima rokova ugovora, donijet }e

odluke vjerovni~kih vije}a ili skup-

{tina dioni~ara. Financijska izvje{}a

bit }e gotova zaklju~no sa 30. stude-

nim i bit }e po odluci Vlade upu}ena

Saboru, rekao je ministar.

Do{kolovani kadrovi uprosvjeti; ni‘a cijena od 1.700DEM za socijalno poticanugradnju

Dr. Ivan ^ehok (HSLS) naslovio je

svoje pitanje o izigravanju dogovora s

do{kolovanim kadrovima u prosvjeti

(osobe koje predaju predmetnu nasta-

vu a nemaju struku nego su zavr{ile,

primjerice, razrednu nastavu) koji i da-

lje ne mogu predavati te predmete, na

ministarstva znanosti i prosvjete.

Drugo pitanje uputio je ministru za

javne radove, obnovu i graditeljstvo:

kako se do{lo do cijene od 1.700 DEM

po kvadratnom metru stana za socijal-

no poticanu gradnju (primjer Vara‘di-

na pokazuje da je mogu}e graditi i po

1.250 DEM/m²) i ho}e li mladi gra|ani

i obitelji koji imaju svoje zemlji{te

mo}i graditi uz poticaj.

@eljka Antunovi}, potpredsjednica

Vlade objasnila je da je ministar pro-

svjete zbog bolesti odsutan te da }e za-

stupniku dostaviti konkretan pisani

odgovor.

Radimir ̂ a~i}, ministar, objasnio je

da se radi o gornjoj granici cijene grad-

nje od 1.700 DEM jer da Ministarstvo

ve} nekoliko godina gradi stanove s

cijenom ispod 1.100 DEM kad dobiva

zemlji{te, infrastrukturu itd.

Prosje~ne cijene samog gra|enja ne bi

smjele prelaziti 1.100 do 1.200 DEM,

rekao je ministar, a sugestiju u vezi s

gra|anima koji ve} imaju zemlji{te

ocijenio je dobrodo{lom. U tom

slu~aju }e se ponuditi model u organi-

ziranoj (ne ‘elimo da se doga|a kao

dosad da nitko nije u stanju pokazati

ra~un) gradnji.

Saniranje poljoprivrednihkombinata

Ivo Lon~ar (nezavisni, izabran s li-ste HSS-a) ustvrdio je da je Vlada obja-

vom o saniranju osam problemati~nih

poljoprivrednih kombinata prekr{ila

jedno od svojih predizbornih obe}a-

nja. Predizborno obe}anje, a i inaugu-

racijski govor premijera, bilo je obite-

ljsko gospodarstvo a ne kombinati, jer

jedno isklju~uje drugo. Kombinati su

komunisti~ka izmi{ljotina, nastali su

na plja~ki hrvatskih seljaka i tr‘i{no

ih gospodarstvo ne poznaje. Od osam

kombinata, PIK Vrbovec, Belje, Vupik,

IPK Osijek, \akov{tina, Kutjevo, Jasi-

nje, PP Orahovica, ~etiri imaju uvjete

za ste~aj a naj‘alosniji je primjer PIK

Vrbovec koji ima 850 milijuna kuna

duga i koji je godinama bio primjer

proma{ene agrarne politike i lopo-

vluka. Vlada }e za njihovu sanaciju

izdvojiti 1,4 milijardu kuna {to je vi{e

od godi{njeg prora~una Ministarstva

poljoprivrede, naveo je, me|u ostalim

zastupnik. Pitao je kako je Vlada mo-

gla donijeti takvu odluku kad u Hrva-

tskoj jo{ nema plana i strategije

razvoja poljoprivredne proizvodnje,

zakona o poljoprivredi odnosno dok

Hrvatska nije rajonizirana.


rekao je da on nije na izborima govorio

da su nespojiva obiteljska doma}in-

stva i veliki pik-ovi te da ga je zastup-

nik malo iznenadio govore}i da zna bo-

lje {to je program Vlade i {to su izbor-

na obe}anja te demantirao tvrdnje za-

stupnika. Mi u Vladi ocijenili smo da

mo‘e i}i i jedno i drugo (primjerice,

pitanje je kome bi se trebala dati

postrojenja PIK-a Vrbovec – ratarstvu

ili sto~arstvu) s obzirom na to da to

nisu dodatni tro{kovi, osim za{tite

ljudi i otpremnina, dodatno optere}e-

nje prora~una. Mi se pojavljujemo i

kao vlasnik i kao dobar dio vjerovnika

i s bankama se mo‘emo izboriti da ovi

veliki agrokompleksi poku{aju osvaja-

ti tr‘i{ta u na{oj regiji i plasirati

proizvodnju doma}instava, i u tome se

mo‘e na}i izvanredan sklad. To je ono

{to }e ova Vlada poku{ati pokazati i

zato je ostala na pik-ovima i sve ono {to

je uspje{no mora se poku{ati odr‘ati

(naravno i poku{aj privatizacije i

pronala‘enja strate{kog partnera) i ni-

smo sljedbenici nikakve komunisti-

~ke ideologije, rekao je, me|u ostalim

potpredsjednik Vlade.

Ivo Lon~ar je naglasio da potpred-

sjednik Lini} nije odgovorio na

njegovo precizno pitanje te zatra‘io da

navede bilo koju zemlju tr‘i{nog go-

spodarstva koja ima kombinatsku

proizvodnju. Podsjetio je da Hrvatska

ima 533.000 obiteljskih gospodarstava

a spomenuti kombinati 370.000 hekta-

ra zemlje (ne pla}aju rentu) op-

lja~kane od hrvatskih seljaka.

Slavko Lini} je naglasio da on

poku{ava odgovoriti da su pik-ovi prije

svega trgova~ka dru{tva (»lijepo je

dr‘ati predavanja tog tipa«) i da se

spa{ava njihova prera|iva~ka

funkcija. Razlika je izme|u zemlji{ta i

zemlji{ne politike i nju }e rje{avati

ovaj Dom (zakon poljoprivrednom

zemlji{tu) i odlu~it }e ho}e li pik-ovi

biti vlasnici zemlji{ta ili ne, odnosno

ho}e li pik-ovi prepustiti zemlji{te

pojedinim doma}instvima koja }e

proizvoditi i imati prera|iva~ke kapa-

citete u ovim trgova~kim dru{tvima.

Odluka Vlade je jednostavna i odnosi

se na prera|iva~ke kapacitete pik-ova

koje nema potrebe uni{titi, rekao je,

me|u ostalim.

Prava umirovljenika nakorekciju umanjene osnovice

Stjepan Henezi (SDP) pita je li

mogu}e u okviru Ministarstva ili Miro-

vinskog fonda obaviti korekciju uma-

njenih osnovica mirovina, kao pos-

ljedicu statuta Fonda iz 1995., {to je

kasnije ukinuo Ustavni sud. Odre|eni

broj umirovljenika svoje pravo na ko-

rekciju ostvario je na osnovi

pojedina~nih zahtjeva pokrenutih na

AKTUALNO PRIJEPODNE

18

BROJ275

IHS10. X. 2000.


Upravnom sudu ali svi nisu bili upoz-

nati s tim svojim pravom i nisu ga

ostvarili a neki su zakasnili u roku.

Ovako bi se mo‘da mogli izbje}i svi ti

mnogobrojni predmeti, smatra zastup-

nik.

@eljka Antunovi}, potpredsjednica

Vlade je odgovorila da je sve mogu}e

kad postoji dobra volja ali budu}i da je

mirovinsko pravo pojedina~no pravo

djelotvornije je i pravednije takve spo-

rove rje{avati pojedina~no jer ~esto

uop}enja mogu izazvati nepravde.

Ujedno se zalo‘ila da zastupnik uspo-

stavi komunikaciju s Ministarstvom

rada i socijalne skrbi i zatra‘i prijedlog

mogu}ih rje{enja i da se u konzulta-

cijama s Fondom realiziraju.

Dugotrajni ste~ajevi {tedno-kreditnih zadruga; porast brojaprometnih nesre}a;pripravni~ki voza~ki sta‘

Miroslav Korenika (SDP) pitao je

koje su mogu}nosti Vlade i Ministar-

stva pravosu|a da ne do|e do zastare

ste~ajeva {tedno-kreditnih zadruga

(primjerice, dugi ste~aj vara‘dinskog

Cekina) i da se ispitaju tragovi novca,

posebno ‘irora~unskog.

Koji su uzroci porasta broja promet-

nih nezgoda, posebno onih s

najtragi~nijim posljedicama, drugo je

pitanje zastupnika upu}eno ministru

unutarnjih poslova. Pitao je i {to }e

Ministarstvo poduzeti u suradnji s Mi-

nistarstvom pomorstva, prometa i veza

da se taj broj nesre}a smanji.

Dr. Stjepan Ivani{evi}, ministar

pravosu|a kratko je odgovorio na prvo

pitanje: nikakve. Zastara kaznenog

progona i izvr{enje kazne odre|eno je

zakonom i tu Vlada a niti Ministarstvo

nema {to odre|ivati. Me|utim, veliko

je pitanje, dodao je, mo‘e li se inkrimi-

nirati ono na {to je zastupnik aludirao,

propast {tednih uloga gra|ana i to

naj~e{}e onih slabijega imovnog sta-

nja. Izravno na to ne mo‘e odgovoriti

ali }e ispitati i dati pisani odgovor,

rekao je ministar. Dodao je da zna da je

Op}inskom dr‘avnom odvjetni{tvu u

Zagrebu podneseno nekoliko kazne-

nih prijava, primjerice u vezi sa Su-

tlom [enkovec, a {to je konkretno u~i-

njeno ne zna.

[ime Lu~in, ministar, potvrdio je da

ove godine bilje‘imo pove}an broj

saobra}ajnih nezgoda no na‘alost, to

se u Ministarstvu po~etkom turisti~ke

sezone i o~ekivalo. Imali smo iznad

milijun sudionika u prometu vi{e nego

pro{le godine i to je o~ito jedan od

osnovnih razloga.

MUP }e u suradnji s Ministarstvom

pomorstva, prometa i veza predlo‘iti

niz zakona i mora se uvesti

pripravni~ki sta‘ voza~a jer statistike

pokazuju da mladi voza~i, do 20, 25 go-

dina starosti najvi{e ginu i najvi{e iza-

zivaju prekr{aja. Moramo uvesti prak-

su kao i neke zemlje gdje voza~ nakon

polo‘enog ispita ima pripravni~ki sta‘

od dvije godine i ako u te dvije godine

ne napravi prekr{aj dobiva voza~ku

dozvolu, u protivnom ne.

Jo{ o izru~enju Haagu; kolikaje pomo} stigla za obnovu ku}a

Jure Radi} (HDZ) zatra‘io je od mi-

nistra pravosu|a odgovor jednom

rije~ju: postoji li zahtjev Haaga za

izru~enje osumnji~enih u slu~aju

zlo~ina u Ahmi}ima.

Za obnovu domova u ovoj godini

izdvojeno iz prora~una znatno manje

sredstava nego prija{njih godina a

obrazlo‘eno je da se o~ekuje ve}a

pomo} me|unarodne zajednice. Ko-

liko je te pomo}i bilo u ovoj godini i je

li to~no, {to se u javnosti pri~a, da je ta

pomo} prvenstveno usmjerena na ob-

novu domova srpskih povratnika; ko-

liko je oti{lo na izgradnju domova hr-

vatskih povratnika u Hrvatsko

podunavlje, pitanja su zastupnika.

Dr. Stjepan Ivani{evi}, ministar, od-

govorio je s dvije rije~i: Za sada ne.

Radimir ^a~i}, ministar, odgovorio

je da se moralo racionalno postupati s

bud‘etom a o tome govori i to {to se

ove godine pokrenulo 3.160 objekata u

gradnji za razliku od pro{logodi{njih

2.000 {to zna~i da se s manjim bu-

d‘etom napravilo 50 posto vi{e. To nije

pro{lo bez ozbiljne me|unarodne

podr{ke. Dobiveno je 30 milijuna eura

kreditne linije, 23 milijuna eura ~istih

donacija, zatim 5 milijuna dolara dona-

cije od ameri~kog Kongresa, 5 miliju-

na dolara od norve{ke Vlade, vi{e od

3,6 milijuna franaka od {vicarske Vla-

de i 11 milijuna {ilinga dobit }emo

ovih dana od austrijske Vlade, a u pri-

premi su i druge donacije i programi,

najavio je ministar zaklju~iv{i da se

govori o ukupnom iznosu od 100 mi-

lijuna dolara od kojih je ve} pola u rea-

lizaciji.

Dr. Jure Radi} rekao je da je to~no

da je u ovoj godini dovr{eno vi{e

objekata nego lani ali da je rije~ o oni-

ma koji su jo{ pro{le godine bili pod

krovom i da bi na kraju godine trebalo

»izvagati« {to je i kada vi{e naprav-

ljeno. Ponovio je da je njegovo pitanje

bilo koliko je od ovih 100 milijuna do-

lara bilo donacija na ra~unu Ministar-

stva i koliko je od toga iskori{teno za

obnovu domova hrvatskih povratnika

u Podunavlju. Ministra Ivani{evi}a do-

datno je pitao mo‘e li se znati na teme-

lju ~ega su bila uhi}enja ovih ljudi i je

li zapravo hrvatska ponuda bianco po-

nuda Haagu ne~ega za {to u Haagu

uop}e ne postoji dokumentacija niti

podignuta optu‘nica.

Dr. Stjepan Ivani{evi}, ministar, od-

govorio je da su ovi ljudi uhi}eni pod

sumnjom da su po~inili ratni zlo~in,

koji je ka‘njiv i po na{em Kaznenom

zakonu. Nije sporno da Haa{ki tribunal

mo‘e u svakom trenutku preuzeti pred-

met i tra‘iti optu‘enika da mu se tamo

procesuira. Mi mo‘emo voditi proces

tu, sada ga tu i vodimo i u fazi istrage a

{to }e biti kasnije to }emo vidjeti, no u

javnosti je krivo prikazano da je to

stvar nekakvih pregovora. Ako bude

osnova za optu‘nicu podi}i }e se op-

tu‘nica i sve ide po na{em Zakonu,

objasnio je ministar.

I Radimir ^a~i} dodatno je odgovo-

rio na pitanje i naglasio da se obnova

radi u dvije faze. Ni na jednom slu~aju

nemamo jednu nacionalnu strukturu i

otprilike je to uravnote‘eno, rekao je,

me|u ostalim.

Ratni zlo~inci {e}u Osje~ko-baranjskom ‘upanijom?

Jadranka Kosor (HDZ) pitala je mi-

nistra unutarnjih poslova je li to~no,

kao {to govore informacije iz Zajednice

povratnika Hrvatske, da se Osje~ko-

baranjskom ‘upanijom {e}u osobe pro-

tiv kojih su pokrenute kaznene prijave

zbog ratnih zlo~ina i koje se nalaze na

tjeralicama. Dapa~e, rekla je, informa-

cije govore i da neke od tih osoba rade u

MUP-u i u jednoj osnovnoj {koli.

Je li Vlada raspravljala o poruci hrva-

tskih biskupa i kakvo je stajali{te Vlade

o dijelu poruke (zastupnica je pro~itala

taj dio) koji govori o nedavnim uhi}e-

njima, te, me|u ostalim, da ratni

zlo~inci ne zastarjevaju i da je zlo~ina

bilo i u razdoblju fa{izma i komunizma,

drugo je pitanje zastupnice.


slova odgovorio je da je zastupnica

djelomi~no u pravu {to se ti~e prvoga

pitanja i to je mo‘da najbolji primjer

kako se za vrijeme biv{e vlasti politika

mije{ala u pravo. Podsjetio je na mirnu

reintegraciju i odluku VONS-a iz 1998.

da }e se procesuirati samo 25 ratnih

zlo~inaca srpske nacionalnosti a u cilju

mirne reintegracije pa je mogu}e da

postoji ovo o ~emu je govorila zastupni-

ca. Kako nas takva odluka vi{e ne

obvezuje vjerojatno }emo sve takve

slu~ajeve procesuirati, rekao je mini-

star.

Dr. Goran Grani}, potpredsjednik

Vlade i zamjenik premijera je rekao

19

BROJ275

IHS10. X. 2000.

kako vidi da je HDZ usvojio biskupsku

poslanicu kao dokument stranke.

Pretpostavlja da su ~lanovi Vlade to

pro~itali i svaki }e se na svoj na~in od-

nositi prema tome a Vlada ne}e zauzi-

mati nikakve stavove niti ima potrebe

jer u hrvatskoj dr‘avi slobodno svaka

institucija i svaki pojedinac javno izno-

si svoje mi{ljenje i ocjene.

[to se ti~e zlo~ina ministar

Ivani{evi} nedavno je precizno

izvijestio o dosada{njim procesuiranim

ratnim zlo~inima na podru~ju Repu-

blike Hrvatske, nastavio je, me|u osta-

lim, dr. Grani}, i slo‘io se da su ratni

zlo~ini napravljeni i za vrijeme i poslije

Drugog svjetskog rata.

Jadranka Kosor je odgovorila mini-

stru Lu~inu da su njene informacije kao

zastupnice da je VONS bio savjetodav-

no tijelo da nije mogao donositi odluke.

Jo{ jednom je pitala je li to~no da neke

od osoba o kojima je govorila rade u

MUP-u. Dr. Goranu Grani}u je odgovo-

rila da to nije dokument HDZ-a. »Mi se

samo sla‘emo s njim i podupiremo ta

stajali{ta«, rekla je te naglasila da

stranka o tome nije razgovarala.

[ime Lu~in ministar, rekao je da to

mora provjeriti ali da se iz dokumenta-

cije vidi da je na spomenutom podru~ju

pokrenuo vi{e od 2.000 zahtjeva za

pokretanje istrage za ratne zlo~ine nad

hrvatskim stanovni{tvom i da postoji

dokument (u Ministarstvu) kojim se ta

obrada zaustavlja s brojem 25.

Ciljevi Vlade u gospodarstvu ipoljoprivredi

Dr. Vilim Herman (HSLS) zatra‘io je

od potpredsjednika Vlade Lini}a neka

ka‘e {to kra}e hrvatskoj javnosti koji

su to ciljevi Vlade u hrvatskom gospo-

darstvu i poljoprivredi. Objasnio je da

su u njegovim redovitim susretima i

razgovorima s gra|anima u Osijeku,

\akovu, Valpovu uvijek teme gospo-

darstvo i zapo{ljavanje i potpuna nesi-

gurnost. Dio te pri~e su OLT, Tekos,

Ko‘ara, a stopa nezaposlenosti je 20 po-

sto. Ljudi moraju znati {to ih ~eka i »i to

naravno poslije [kegre«, objasnio je.

Osje~ko i slavonsko gospodarstvo u

tzv. pretvorbi do‘ivjelo je svakovrsno

uni{tavanje i najgoru mogu}u sudbinu

pa je, ka‘e zastupnik, pitanje za gosp.

Lu~ina (gospo|u Kosor) i gospodina

Ivani{evi}a: [to ~ekate?


odgovorio je da su poruke Vlade vrlo ja-

sne: privatizacija kompletnoga gospo-

darstva, jer imamo veliku neodgovor-

nost ukoliko gospodarstvo vode pripad-

nici vlasti, dr‘avne administracije ili di-

rektori, ~lanovi uprave koji rade za

dr‘avu. Druga je poruka niz mjera poti-

caja privatnom gospodarstvu. S dva

paketa mjera Vlada je sav portfelj i

upravljanje do privatizacije, koncentri-

rano u Fondu, i odgovornost prenijela

na nadzorne odbore, lokalnu samou-

pravu, dakle, {to vi{e ljudi uklju~iti u

odgovorno upravljanje do privatizacije.

Trgova~ka dru{tva gdje nema odgovor-

nih ljudi i gdje se ne mo‘e osigurati spo-

sobnost vo|enja i tr‘i{ta ne smiju sme-

tati onima koji imaju izlaza i rje{enja za

gospodarski rast u Republici Hrva-

tskoj.

Potpredsjednik Lini} odgovorio je i

na drugo pitanje: ve} ima blizu tisu}u

podnesenih zahtjeva za krivi~ni progon

odgovornih osoba i subjekata koji su u

biti uni{tili trgova~ka dru{tva. Postupci

se obra|uju u MUP-u na tome radi i Fi-

nancijska policija i ostale institucije za

kontrolu i sigurnost prometa novcem i

vrijednosnim papirima.

Dr. Vilim Herman je zatim zatra‘io

da se na jednostavan na~in ka‘e hrva-

tskoj javnosti {to se doista ho}e te na-

glasio da nije dobio odgovor na pitanje

za{to se oklijeva.

Ispravci neto~nih navodaBranimir Glava{ (HDZ) imao je

ispravak neto~nog navoda. Dolazi iz

Osje~ko-baranjske ‘upanije i situacija

u OLT-u, koju je spomenuo zastupnik

Herman, dobro mu je poznata. Gospo-

din Herman i kolega Malevi} opijeni

izbornom pobjedom u velja~i pro{le go-

dine svojim su juri{ni~kim metodama

napali i otjerali uspje{nog menad‘era

OLT-a, s kojim je ta firma nakon 50 godi-

na po~ela uspje{no poslovati.

@eljko Malevi} (SDP) ispravio je pre-

dgovornika rekav{i da nikada nije bio

opijen pobjedom niti govorio o spome-

mutom menad‘eru. No taj je menad‘er

utekao iz firme uspje{an, ~im je

potro{io novce i ostavio 6 milijuna

kuna dubioza. Dr. Vilim Herman rekao

je pak da je upravo govorio ~udotvorac

gospodarskih svih mogu}ih ~uda u

‘upaniji Slavonsko-baranjskoj Brani-

mir Glava{. Branimir Glava{ opovr-

gnuo je navode predgovornika rekav{i

da je jedina kvalitetna investicija u ovoj

godini u Republici Hrvatskoj investi-

cija Benettona za koju se on osobno za-

lo‘io. [to se ti~e spomenutog mena-

d‘era postoji dokumentacija i mediji su

pisali o tome, napadnut je kvalitetan

menad‘er koji nema veza s politikom i

otjeran je iz OLT-a a 230 radnika je

zavr{ilo na Zavodu za zapo{ljavanje.

Ivan Fabijani} (SDP) poslovni~kom

primjedbom je ukazao da zastupnik

koji nije postavio zastupni~ko pitanje

nema pravo tra‘iti rije~ da bi odgovorio

na navod iz odgovora ~lana Vlade. @e-ljko Malevi} je u ispravku neto~nog na-

voda kazao da on nikada nije rekao niti

jednu rije~ o doti~nom menad‘eru a dr.Vilim Herman dodao je da je »opjevani

menad‘er« bio pod‘upan. BranimirGlava{ je ponovio da to nije nikakav

njegov menad‘er nego poduzetnik koji

se bavi svojim poslom i razumije se u

gospodarstvo, a funkciju pod‘upana za

gospodarstvo je obavljao volonterski.

Time je aktualno prijepodne bilo

zavr{eno.

M. Ko; \.K.

AKTUALNO PRIJEPODNE

20

BROJ275

IHS10. X. 2000.


UGRO@AVANJE USTAVNO-PRAVNOG PORETKA, VLADAVINE PRAVA I FUNKCIONIRANJEPRAVNE DR@AVE

Sprije~iti podjele i sukobeNa 45. sjednici @upanijski dom Hr-

vatskoga dr‘avnog sabora prihvatioje Deklaraciju o ugro‘avanju ustav-no-pravnog poretka, vladavine pravai funkcioniranja pravne dr‘ave, teDeklaraciju o Domovinskom ratupredlagatelja Kluba zastupnikaHDZ-a. Ujedno je na sjednici pri-hva}en i zaklju~ak kojim se pred-la`e Zastupni~kom domu da pokre-ne izglasavanje nepovjerenja mini-stru branitelja i ministru unutarnjihposlova RH te da se pokrene postu-pak za utvr|ivanje odgovornostiPredsjednika Republike Hrvatske iPredsjednika Vlade zbog kr{enjaUstava, koji je predlo`io Klub za-stupnika HSP-a i KDM-a. Deklara-cije }e biti upu}ene Zastupni~komdomu kao mogu}a tema rasprave,~ime bi se ujedno i javnost upoznalas njima.

O PRIJEDLOGU

Razlog za uvr{tavanje to~ke: »Ugro-‘avanje ustavno-pravnog poretka, vla-davine prava i funkcioniranje pravnedr‘ave« u dnevni red prve jesenskesjednice @upnijskog doma je stanje uHrvatskoj koje je nastupilo nakonpogibije Milana Levara u Gospi}u, akojim je naru{en i ugro‘en ustavno-pravni poredak, stoji u obrazlo‘enjupredlagatelja, Kluba zastupnika HDZ-a. Klub je istaknuo kako visoki dr‘av-ni du‘nosnici, poput predsjednikaVlade i predsjednika Republike ishi-treno odre|uju odgovornost za smrtMilana Levara, optu‘uju}i one koje jegosp. Levar sumnji~io za ratnezlo~ine. Na taj su na~in, smatra Klubzastupnika HDZ-a, gosp. Ra~an igosp. Mesi} prekr{ili Ustav i po-vrijedili ustavnu odredbu prema kojojje svatko nedu‘an i nitko ga ne smijesmatrati krivim za kazneno djelo dokmu se pravomo}nom presudom nedoka‘e krivnja. Uz to su se, protivnoUstavu, poku{ali umije{ati u rad su-dske vlasti, dr‘i Klub.

Obrazlo‘enje dalje navodi kako je uHrvatskoj ujedno stvorena i atmosfe-ra straha javnim snimanjem spro-vo|enja ulicama Gospi}a. Uz to, pre-dsjednik Mesi} javno vrije|a Grad

Gospi} i sve njegove gra|ane aobe}aje i pritvaranje »politi~kih kapi-talaca« za dva do tri mjeseca, ~ime sestavlja u ulogu policajca, tu‘itelja isuca, smatraju u Klubu zastupnikaHDZ-a. Zaklju~eno je da takva uhi}e-nja hrvatskih branitelja, te njihovoprogla{avanje zlo~incima i kriminal-cima od predsjednika Vlade i dr‘ave,izazivaju ogromnu uznemirenost uHrvatskoj.

Shodno re~enom, Klub je zatra‘iohitno rasvjetljavanje svih bitnih okol-nosti oko pogibije Milana Levara, aako Vlada to ne u~ini smatrat }e dajoj ne odgovara razrje{enje slu~ajakako bi ga upotrebljavala u politi~kesvrhe.

U zaklju~ku obrazlo‘enja Klub za-stupnika HDZ-a navodi da je u pre-dlo‘enoj to~ci dnevnog reda nu‘nahitna rasprava u Hrvatskom dr‘av-nom saboru radi uspostave zakon-skog funkcioniranja pravne dr‘ave uustavnim okvirima i sprije~avanjaopasnih unutarhrvatskih podjela isukoba.

RADNA TIJELA

Inicijativu Kluba zastupnika HDZ-apodr‘ali su odbori @UPANIJSKOGDOMA za Ustav i Poslovnik te zanacionalnu sigurnost i vanjsku poli-tiku.

RASPRAVA

Zastupnici ovog Doma svjesni svojeodgovornosti odlu~ili su uvrstiti udnevni red to~ku: »Ugro‘avanje ustav-no-pravnog poretka, vladavine prava ifunkcioniranje pravne dr‘ave« te ra-spraviti o stanju koje je nastupilo ipoku{ati zaustaviti procese koji sekre}u u opasnom pravcu, rekao je uime Kluba zastupnika HDZ-a Zvoni-mir Pulji} (HDZ). Smatra kako je

nakon pogibije Milana Levara uGospi}u nastupilo stanje koje ugro-‘ava ustavno-pravni poredak. To jenaro~ito vidljivo iz izjava visokihdu‘nosnika dr‘avne vlasti predsjed-nika Republike Stipe Mesi}a i pre-mijera Ivice Ra~ana koji u javnimizjavama prejudiciraju krivnju i kriv-ce, te u svoje ruke uzimaju ovlastikoje po Ustavu nemaju, upu}uju}iporuke prijetnje stvaraju}i pravnunesigurnost, konstatira zastupnik.Nakon takvih izjava slijede akcijeuhi}enja koje pridonose toj uznemire-nosti i poja~avaju je, navodi daljegosp. Pulji}. Naro~ito je istaknuo izja-vu predsjednika Mesi}a novosadskimmedijima »da bismo se svi trebaliispri~ati agresoru«. Negativnom jeocijenio i izjavu zastupnika Zastup-ni~kog doma Ivana Nini}a, koji ka‘eda je smrt Milana Levara trebala po-slu‘iti kao prilika za zavr{ni obra~uns pora‘enim snagama. Ovakvu izjavupripisao je totalitaristi~oj svijesti ukojoj nema mjesta demokraciji, akoja za pora‘ene na izborimapredvi|a javnu fizi~ku likvidaciju.Dr‘i da je du‘nost zastupnika da otakvim pitanjima progovore te da sesuprotstave tendencijama koje suvrlo opasne. U isto vrijeme, ka‘e, ozlo~inima nad hrvatskim narodomova vlast {uti, {to je stvorilo ogor~e-nje i revolt te stvaranje Sto‘era zaobranu digniteta Domovinskog rata,kojeg Klub zastupnika HDZ-a podupi-re. Osu|uju}i svaki zlo~in tezauzimaju}i se za to da se odgovorniprivedu pravdi na zakonski utvr|enna~in vjerujem da }e ova rasprava iglas ovog Doma pomo}i ufunkcioniranju pravne dr‘ave, ka‘egosp. Pulji}. Nada se kako }e ne-gativne tendencije biti suzbijene i da}e prestati produbljivanje razlikame|u Hrvatima, a da }e ideja pomir-be koju je afirmirao predsjednikTu|man ponovno ste}i javno prizna-nje.

Situaciju prevladatirazgovorima i ustupcima

U ime Kluba zastupnika HSLS-agovorio je @arko Kati} (HSLS). Rekaoje da zastupnici HSLS-a nisu bili za

21

BROJ275

IHS10. X. 2000.

uvr{tavanje ove to~ke na dnevni red sobzirom na naziv to~ke i obrazlo‘enjekoje je uz nju prilo‘eno. Me|utim,nastavio je, situacija u na{oj dr‘avinije po‘eljna i trebalo bi je prevladatirazgovorima i ustupcima. DomoviHrvatskoga dr‘avnog sabora mogu imoraju o takvim temama raspravljatii od njih ne treba bje‘ati, smatra za-stupnik. Dr‘i da je Domovinski rat zave}inu Hrvata svetinja i ne smijemozaboraviti {to se doga|alo i kako jeizborena Hrvatska dr‘ava. Lo{e je,ka‘e gosp. Kati}, to {to se previ{eokre}emo problemima i situaciji kojavlada u Srbiji, a premalo rje{avamosituaciju kod nas, od politi~ke do go-spodarsko-socijalne. Mi{ljenja je danezadovoljstva proizlaze iz toga {to jevrlo malo ljudi odgovaralo za zlo~ineprema Hrvatskoj dr‘avi i premanjenim gra|anima. Predlo‘io je da sepozovu sve politi~ke stranke i le-gitimni predstavnici hrvatske vlastikako bi prihvatili odgovornost za iz-govorene rije~i te smirili politi~kenapetosti. [to se ti~e kolektivneisprike Hrvatske, rekao je da njenikako ne mo‘e biti, jer da se zna tkoje zapo~eo rat. Hrvatska vlast trebaraditi na tome da krivci budu izvede-ni pred sud i da hrvatski gra|ani do-biju zadovolj{tinu koja je mogu}a uovoj situaciji, budu}i da nam mrtvenitko ne mo‘e vratiti, zaklju~io jegosp. Kati}.

Nemamo namjeru biti odvjetnicipredsjednika Mesi}a, niti premijeraRa~ana radi onoga {to su izjavili,rekao je u ime Kluba zastupnika HSS-a Petar Nova~ki (HSS). Nastavio je,kako Klub ‘eli samo ustvrditi da sutekovine Domovinskog rata neupitne.Zlo~in je zlo~in, ma gdje bio naprav-ljen, ali on je pojedina~an, a nikadakolektivan, tvrdi zastupnik. Zamolioje potom da se smanje tenzije te nekasvatko radi svoj posao, a da tekovinerata ne dolaze nikad i nigdje u pita-nje.

Dr. Branko Sruk (SDP) je u imeKluba zastupnika SDP-a istaknuo daKlub prihva}a raspravu o aktualnojpoliti~koj situaciji, ali ne na temeljumaterijala koje je dostavio Klub za-stupnika HDZ-a. Govoriti o ugroziustavnog poretka a ne podnijeti nijednu ustavnu tu‘bu te preuzeti nasebe ulogu suca Ustavnog suda, Klubzastupnika SDP-a ne}e prihvatiti,ka‘e dr. Sruk. Zamolio je obja{njenjekriterija po kojima se zaklju~uje danetko kriminalizira Domovinski rat.Rekao je kako je nedavno tra‘enosu|enje mo‘ebitnim okrivljenicima

za mo‘ebitne ratne zlo~ine tijekomDomovinskog rata preraslo u pro-svjede sada kada se uhi}enja zbivaju.Smatra, da presudu mogu i morajudonijeti pravosudni organi, a ne za-stupnici. Negativnim dr‘i spominja-nje ugrozbe i kriminalizacije Domo-vinskog rata zato {to su predsjednikdr‘ave i premijer dali neke izjave.Ova uhi}enja su uvo|enje prava i pra-vnog postupka koji vode dekriminali-zaciji Domovinskog rata, konstatirazastupnik. Nastavlja, da valjara{~istiti je li bilo kriminalnih radnjitijekom Domovinskog rata ili nijekako bi se rasprave ovog tipa preki-nule. Tvrdi da nitko od zastupnikaSDP-a nikada nije dovodio u pitanjeste~evine Domovinskog rata, ve} dase bore za otkrivanje sumnjivih radnjionih pojedinaca koji su se pod okri-ljem Domovinskog rata slu‘ili krimi-nalom.

Ovom narodu potreban jemir

Bez dostojanstva Domovinskograta nema Hrvatske, smatra u imeKluba zastupnika DC-a dr. SlobodanLang (DC). Negativnim je ocijenioistup predsjednika Mesi}a kada jeNew York Timesu dao izjavu da seprotiv obitelji Tu|man vodi istraga,jer smatra da se spram pokojnog pre-dsjednika mora imati po{tovanja. Po-kojni predsjednik Tu|man tra‘io jepomirenja ljudi jer je znao da smomali narod koji mora djelovati zajed-no, ka‘e dr. Lang i dodaje kako pre-dsjednik Tu|man mo‘da nije biodovoljno jasan, ali da je ovom narodudoista potreban mir. [to se zlo~inati~e, dr‘i da treba razlikovati ratnizlo~in od zlo~ina koji se radi izplja~ka{kih ili psiholo{kih razloga.Izlaganje je zavr{io molbom da seomogu}i razvoj gospodarstva, {to }edovesti do dostojanstva narodakojemu je potrebno zajedni{tvo.

Slijede}i govornik bio je u ime Klu-ba zastupnika HSP-a Velimir Kvesi}(HSP). Sve {to danas radi i kakvupolitiku provodi hrvatska Vlada, dr‘igrubim nastavkom kriminalizacijeDomovinskog rata. Kao dokaz naveoje val sramotnih i bezrazlo‘nih uhi}e-nja koja, ka‘e, poprimaju razmjere dazahvate sve koji su se drznuli branitii stvarati Hrvatsku. Gospoda Mesi} iRa~an svojim djelovanjem ‘ele Domo-vinski rat svesti u okvire gra|anskog,na{u pobjedu pretvoriti u poraz i {toje najgore na{u obranu pretvoriti uzlo~in, a takvim izjavama nisu nas~astili ni srbo~etni~ki zlo~inci, tvrdizastupnik. Konstatira da branitelji

dragovoljci, invalidi i djeca poginulihnisu kriminalci ni zlo~inci, a nisu nikoko{ari, kako ka‘e ministar Pan~i},ali da jesu onaj dio hrvatskoga naro-da koji je Hrvatsku obranio mimo vo-lje Ra~ana, Mesi}a i njihove partije.Bez obzira {to je narod dao povjerenjejednoj politi~koj opciji, ona nije dobi-la mandat da ugro‘ava vrijednostiDomovinskog rata i postignu}a hrva-tskih branitelja. Gosp. Kvesi} smatrada se ovim kr{enjem Ustava Hrvatima‘eli uputiti poruka kako se za potrebekriminalizacije Domovinskog ratane}e imati milosti ni prema kome,poglavito ne prema hrvatskimbraniteljima, radi ~ega predsjednikVlade i predsjednik RH moraju snosi-ti odgovornost.

• Boljka je visokih hrvat-skih du‘nosnika {to smatrajuda istu te‘inu imaju njihoveizjave kao osoba i kao in-stitucija koju predstavljaju.

Te‘ina izjavaStavove Kluba zastupnika LS-a iz-

nijela je Ankica Mami} (LS). Rekla jeda nisu protiv rasprave, nego da suprotiv naziva kakav je odre|en ovajto~ki dnevnog reda, budu}i da preju-dicira mi{ljenja. Smatra da je boljkahrvatskih visokih dr‘avnih du‘no-snika, prije i sada, {to smatraju daistu te‘inu ima izjava njih kao osobai njih kao institucija koju predstav-ljaju. Osvrnula se i na revizijuutvr|ivanja branitelja i naglasila dasu se i oni sami slo‘ili s time, jer dabroj dragovoljaca ne mo‘e biti ve}i od30 tisu}a, a da branitelja nema vi{eod 200 tisu}a. [to se ti~e spornih izja-va, ka‘e da ih ne odbija niti neprihva}a, ve} da ‘eli ~uti vi{e argume-nata. Dr‘i dalje, da se ne rje{avajupitanja dragovoljaca i branitelja. Onisu ostavljeni na margini i svode se nabrojke po zavodima za zapo{ljavanje,konstatira zastupnica te ka‘e kako jeto sve kontekst koji dolijeva ulje navatru. Svoj stav o navedenim proble-mima donijet }e nakon {to ~uje odgo-vore na postavljena pitanja, te ‘eli dasvi zajedno tada izvuku zaklju~ke ipoku{aju ne{to rije{iti.

Ljudi su htjeli promjene, ali mi se~ini da su nastupila ve} vi|ena vre-mena u kojima nam prijete i u kojimanas hapse s razlikom {to to danasrade u na{oj dr‘avi, rekao je dr. JureBuri} (HDZ). Dr‘i da su vlasti »punausta« ratnog zlo~ina, kao da se u Hr-

USTAVNO-PRAVNI POREDAK

22

BROJ275

IHS10. X. 2000.


vatskoj pet godina nije ni{ta drugoradilo, a ratni zlo~in je po~eo onogtrenutka kada je srbocrnogorska ar-mada krenula na hrvatski narod, asvijet demokratski uskratio nabavuoru‘ja. Isti~e dalje da se teror kojiprovodi Haa{ki sud na braniteljima tekoji stvara raskol me|u Hrvatimasada{nja vlast uspje{no koristikriminaliziraju}i Domovinski rat.Osvrnuo se i na izjave predsjednikaMesi}a i pitao kome se mi to moramoispri~avati, svijetu koji nas je predaou ruke krvniku 1991. godine, a danasnas ucjenjuje, poni‘ava i sramoti?Ka‘e kako je rat bio nametnut i da jeto obrambeni rat hrvatskog naroda ukojem je poginulo vi{e od 15 tisu}aljudi, te mirenje predsjednika Mesi}as Crnogorcima i ljubljenje s\ukanovi}em iritira i vrije|a ovajnarod. Dr‘i da tog mirenja ne smijebiti, koliko god nas to ko{talo, dok nepriznaju da su u~inili agresiju na Re-publiku Hrvatsku i na njezinegra|ane te dok ne plate {tetu koju supo~inili. Za sve {to je do sada u~i-njeno, gosp. Buri} ka‘e da mu sli~iveleizdaji. Konstatira, kako nijeuop}e ~udno {to je stvorena jedna si-tuacija koja psiholo{ki stvara strah,jer kucanje na vrata hrvatskogbranitelja ledi krv u njegovim ‘ilama.Shodno re~enom, predlo‘io je da seraskine suradnja s Haa{kim sudom iprekine bilo kakvo hap{enje hrva-tskih branitelja, dok se ne provedereferendum o tom pitanju. Drugo {toje gosp. Buri} zatra‘io je odgovornostministara koji su dopustili da se naovakav besraman na~in demonstrirasila.

Tra‘i se isprika za sramotneizjave

Kada sam do{ao u Hrvatski dr‘avnisabor prije osam godina nisam nipomi{ljao da }e se jednog dana voditiovakve rasprave, rekao je Ante D‘ela-lija (HDZ). Naglasio je da svim srcempodr‘ava inicijative Sto‘era za za{titudigniteta Domovinskog rata, a to jeprvenstveno zahtjev da se ne zabora-ve svi oni koji su podnijeli tolikastradanja, a jo{ se nisu vratiliku}ama. Zatra‘io je potom da se pre-dsjednik Stipe Mesi} ispri~a hrva-tskim braniteljima i hrvatskom naro-du za svoje sramotne izjave. Uz to jezatra‘io i da se objavi {to je gosp.Mesi} svjedo~io u Haagu, te da seraspi{e referendum o suradnji s tomme|unarodnom institucijom. Malismo narod, ali smo ponosni na svojupovijest, ka‘e zastupnik i nastavlja,da je u pravu bio predsjednik

Tu|man kada je govorio da nas segura u balkanske asocijacije, {to jeponovno evidentno. Na kraju izlaga-nja je zaklju~io kako se 7 do 8 postohrvatskog teritorija jo{ nalazi podminama, {to je prakti~ki okupiranazemlja, a oni koji su te mine postav-ljali vra}aju se i opet spletkare, a onjihovom procesuiranju nema nitirije~i.

Mato [imi} (HDZ) dr‘i da se zaistaradi o ugro‘avanju ustavno-pravnogporetka u Republici Hrvatskoj. Nagla-sio je kako se ~esto zaboravlja kolikoje ‘rtava dano za samostalnu, suvere-nu Hrvatsku te koliki su platili ‘ivoti-ma da zastupnici mogu ovdje »filozofi-rati« i za to biti dobro pla}eni. Odtakve konstatacije trebali bismo svikrenuti, smatra zastupnik. 125 masov-nih grobnica, 35 tisu}a invalida i 15tisu}a poginulih hrvatskih braniteljapodaci su za koje gosp. [imi} ka‘e dabi trebali pozivati na razumnost i nedozvoliti premijeru Ra~anu ni pred-sjedniku Mesi}u da radikalizirajupoliti~ku situaciju u Republici Hrva-tskoj. Nakon svega {to se moglo vi-djeti na Hrvatskoj televiziji, zastupnikse pita {to se doga|a s ovom dr‘avom,te konstatira da ukoliko se oko nekihstvari ne mo‘e na}i zajedni~ki jezikonda se bolje povu}i iz politike. Zavladaju}u {estorku ka‘e da je dobilapotporu bira~a, ali da nemaju potporuza obezvre|ivanje deset godinastvaranja Hrvatske dr‘ave. Smatra danajvi{i dr‘avni du‘nosnici nastoje sveocrniti i umanjiti zasluge HDZ-a uprija{njem periodu, a Hrvatskuvojsku proglasili zlo~ina~kom, a tosve zato da bi predsjednik Mesi} mo-gao napisati knjigu kako je stvaraozapadni balkan, koji bi mogao bitizaista stvoren 24. studenoga ove godi-ne, zaklju~uje zastupnik. Dr‘i da biova rasprava mogla rezultirati jed-nom Deklaracijom o za{titi dostojan-stva Domovinskog rata i Hrvatskedr‘ave, koja bi mogla postati obveznaza raspravu u Zastupni~kom domu.

I dalje raditi nanacionalnom pomirenju

»Na{a je javnost prije desetak godi-na s olak{anjem pozdravila ideju iostvarenje nacionalnog pomirenja, pasmatramo da bi na tome trebalo i da-lje raditi«, rije~i su iz poruke hrva-tskih biskupa objavljene ovih dana,rekao je Josip Majdeni} (HDZ).Na‘alost, isti~e, danas smo svjedocizatiranja svih tih vrijednosti. Domo-vinski rat se kriminalizira, a ~asniciHrvatske vojske pribijaju se na stupsrama. Smatra da tra‘iti krivce i una-

prijed ih osuditi me|u onima koji suse borili za goli ‘ivot poni`ava cijelihrvatski narod. Kad smo proklamiralipomirenje upravo smo pre{li prekotakvog terora i njegovih provoditelja,jer smo pred sobom imali sveti nacio-nalni cilj, a to je hrvatska dr‘ava i Do-movinski rat, konstatira zastupnik.Kritizira {to nitko od vlasti ne spomi-nje teroriste u Vukovaru, ]etekovcu,]elijama, Vo}inu ili [kabrnji, {tovi{e,ka‘e, upu}uju se poruke da se mora-mo ispri~ati. Iznosi dalje, da seupotrebljavaju izrazi kao {to su kapi-talci, {to zna~i da je divlja~ na ni{anui da je odstrel po~eo. Za ovo nistedobili mandat, va{a uhi}enja i aferekoje se sustavno produciraju te krimi-nalizacija nacionalnih vrijednostine}e stvoriti nova radna mjesta kojaste obe}ali, dr‘i gosp. Majdeni}. Kriti-zirao je i Hrvatsku televiziju za kojuka‘e da je ve} mjesec dana kao srp-ska, budu}i da se bavi Srbijom injenim problemima. Ka‘e, kako musve govori da ako ovako nastavimo,da }emo preko Beograda u Europu,no da to ovaj narod i ovi braniteljine}e nikada dozvoliti. Replicirao je igosp. Sruku te mu je rekao da se usvom nastupu zaodjenuo branite-ljskim pla{tem kako bi ganuo svojesuborce i opravdao slu‘benu politiku,ali da nije bio dovoljno uvjerljiv.

Za rije~ se javio prozvani dr.Branko Sruk (SDP). Pojasnio je da senije zaodjenuo braniteljskim {titomjer da on je branitelj. Za svoje izlaga-nje je rekao da ono nije bilo samo izdu{e, nego i poruka svojim suborci-ma. Zamolio je da se vi{e ne zavara-vaju branitelji niti hrvatski narod i dane budu predmet politi~kih »prepu-cavanja«, ve} da se definiraju proble-mi i ponude rje{enja kako bi se za-du‘ila Vlada i predsjednik RepublikeHrvatske.

• Stvara se atmosfera izkoje proizlazi da je upitno sve{to je stvoreno u proteklih de-set godina.

Jozo Medved (HDZ) dao je potporusvima koji se zala‘u za o~uvanje di-gniteta Domovinskog rata i svega snjim u svezi. Naglasio je da kao za-stupnik nije zadovoljan sa stanjem ukojem se nalazi dr‘ava jer se stvaraatmosfera iz ~ega zapravo proizlazi daje upitno sve {to je stvoreno proteklihdeset godina. Svi branitelji nisubranitelji, invalidi nisu invalidi, zako-ni nisu dobri, konstatira zastupnik i

23

BROJ275

IHS10. X. 2000.

isti~e da ga najvi{e smeta to {to sevrije|aju oni koji su najzaslu‘niji zadr‘avu koju imamo. Uz to se, ka‘e,stvara i atmosfera straha i nije ~udo{to se ljudi organiziraju pa ni~usto‘eri za obranu digniteta Domovin-skog rata. Smatra da zastupnici mo-raju formulirati svoj stav glede tihproblema u obliku deklaracije ili zak-lju~aka iz ~ega }e se vidjeti kako sene mo‘e izjedna~iti agresora i ‘rtvu irelativizirati Domovinski rat. Zak-lju~io je kako nacionalni interes i ulo-ga zastupnika mora biti zaustavljanjetrenda kriminalizacije Domovinskograta i atmosfere nesigurnosti te sum-nje u pravni sustav.

Sumnja i krivnjaIvan Novosel (HDZ) osvrnuo se na

dva pojma, to je sumnja i krivnja.Ka‘e da kada se na osnovi sumnjenekoga uhiti i kada mu tom prigodomnije dozvoljen odvjetnik, postavlja sepitanje kako se ta osoba uop}e mo‘eobraniti. Upitao je i kako mogu ‘ivjetiobitelji osumnji~enih osoba, te skojim teretom djeca privedenihroditelja idu u {kolu, znaju}i da imroditelji nisu krivi, jer ni{ta nije doka-zano. [to se krivnje ti~e, citirao jepredsjednika Mesi}a koji je rekao:»Svi su svima bili krivi, a u stvari ni-tko nikome nije bio kriv, jer je nadjelu bila pogre{na politika, koja jepo~ivala na ideji kako na ru{evinamaJugoslavije stvarati »Veliku Hrva-tsku« i »Veliku Srbiju«. I tu je gosp.Novosel postavio pitanje, ho}emo lisvi biti osumnji~eni po ovoj formula-ciji ili smo svi krivi bez obzira {tosmo nevini. Dr‘i da Hrvati nisu bilini{ta krivi svojim susjedima s kojimasu radili, a oni su preko no}i oti{li uagresorsku vojsku i pucali po svojimdomovima i radnim mjestima. Nakraju je ukazao na prokletstvo koje jei dalje nad hrvatskim narodom i kojenas prati, a to je nesretna sumnja ikrivnja koja mu se kroz stolje}aname}e.

Divim se svima koji mogu o ovojtemi govoriti na jedan analiti~kina~in bez emocija, {to ja ne mogu,ka‘e mr. Miroslav Ro‘i} (HSP). Dr‘ida se u ovoj raspravi mogu izdvojititri klju~na pitanja, a to su: {to sedoga|a, tko to radi i za{to? Sve jezapo~elo kriminalizacijom Domovin-skog rata i ve}ine onih koji su unjemu sudjelovali, tvrdi zastupnik.Krenulo je revizijom invalidnina su-dionika Domovinskog rata, konstatiragosp. Ro‘i} i dodaje da su se rezultatiupotrijebili u svrhu stvaranja atmo-

sfere la‘nih invalida. Revizija je, ka‘e,kona~no zavr{ila na Domovinskomratu, a to je samo korak do revizijeuop}e postojanja hrvatske dr‘ave.Slijedom navedenog, zastupnik sma-tra da }e se utvrditi kako je ovo biola‘ni Domovinski rat te da je la‘na ihrvatska dr‘ava koja ne treba postoja-ti i mora je se strpati u jedan balkan-ski paket. Upozorio je dalje da trebarazlikovati zlo~in po~injen u ratu odratnog zlo~ina, koji je planiran.Pojedina~ne kriminalne radnje svodese na ratne zlo~ine i to baca posvekrivo svjetlo na Domovinski rat pa ina dr‘avu koja je njime nastala, ka‘egosp. Ro‘i}. Na pitanje tko to radiodgovara da je to onaj tko govori dase moramo ispri~ati agresoru. No,mnogo opasnijim dr‘i izjavu da seDomovinski rat vodio radi ostvariva-nja »Velike Hrvatske«. Onaj tko na tajna~in izjedna~ava agresore i branite-lje, onaj je tko provodi cjelokupni sce-narij, konstatira zastupnik. Tri surije~i, ka‘e, klju~ne a to su nepravda,provokacija i strah. Nepravdu vidi utome {to Hrvatskom {e}u zlo~inci izDomovinskog rata, provokaciju {to seradi tri ili ~etiri po~injena zlo~inaosu|uju deseci ljudi. [to se strahati~e, on se stvara spektakularnimhap{enjima, nakon kojih }e radnicidobro razmisliti ho}e li iza}i na ulicetra‘e}i svoja prava, zaklju~uje gosp.Ro‘i}.

Milan Gali} (HDZ) smatra da jekr{enje pravnog poretka RepublikeHrvatske, na jedan elegantan na~in,u~injeno dopu{tanjem ha{kim istra-‘iteljima istrage na podru~ju Gospi}a.Tvrdi da odluku njihovog dolaska Vla-da Republike Hrvatske nije donijeladok je bio ‘iv predsjednik Tu|man.Nije mu jasno za{to na{ pravni sustavne funkcionira u Gospi}u ve} se ontamo izuzima te predla‘e da dok ima-mo dr‘avu moramo postupati ponjenom pravnom ustrojstvu. Postupcipredsjednika i premijera te njihoveizjave da su uhi}eni ratni zlo~inci ikriminalci ne mo‘e biti shva}enonikako druga~ije nego kao kr{enjeUstava i pravnog poretka RepublikeHrvatske, zaklju~uje gosp. Gali}.

Podr‘avam zahtjeve sto‘era zaobranu digniteta Domovinskog ratajer smatram da su potpuno u pravu,rekao je dr. Ivan Marijanovi} (HDZ).Smatra da slobodu i dr‘avu koju ima-mo i koja je krvlju ste~ena nitkonema pravo dovoditi u pitanje. Za-lo‘io se za rad tu‘ila{tva i pravosu|a,ali dr‘i, da kada se radi o braniteljimai ~asnicima Hrvatske vojske koji su

davali svoje ‘ivote za ovu dr‘avu inarod, da su oni zadnji koji bi izbje-gavali provo|enje zakona te da je zanjih dovoljan i uljudan sudski poziv.Pita se, {to je sa zlo~incima iz redovasrpske etni~ke skupine, posebno sgospodinom \akulom koji je, ka‘e,~ak i vije}nik u Pakracu, a bio je ~el-nik Srpske demokratske stranke ipotpredsjednik SAO Krajine. Osvrnuose tada ponovno na napade sprambranitelja te ugro‘avanje njihovihste~enih prava i naglasio da to do‘iv-ljava kao napad na Domovinski rat iHrvatsku. Konstatirao je da u vlastitojdr‘avi imamo »vr{ljanje« ha{kih suda-ca i istra‘itelja, te da se pona{aju kaoda su u samoposluzi. Ka‘e da ga tovrije|a i da ugro‘ava hrvatski suvere-nitet. Za suradnju sa zapadom jesam,ali nisam za suradnju pod bilokakvim uvjetima, poja{njava zastup-nik. Za izjave gospodina Mesi}a ka‘eda su ispod svakog nivoa i da nemajuveze s predizbornim obe}anjima.Smatra da predsjednik dr‘ave za-slu‘uje ve}u kaznu od isprike hrva-tskom narodu. I za Vladu ka‘e da vi{eradi na spektakularnim slu~ajevima isenzacijama, umjesto da rje{ava so-cijalna i gospodarska pitanja. Zak-lju~io je na kraju kako izvr{na vlasttreba pustiti druge da rade svoj posaou skladu sa strukom i zakonom.

Krucijalni nacionalniinteresi iznad svih drugih

Zvonimir Novoselec (HDZ) dr‘i daideja nacionalnog pomirenja, takova‘na integrativna ideja, kojoj jefanati~no slu‘io i predsjednikTu|man, a sadr‘ana je i u poruci Hr-vatske biskupske konferencije,zahtijeva od nas da krucijalne nacio-nalne interese stavljamo iznad svihinteresa. Pita se kasnije je li tomogu}e, ukoliko se daju izjave kojesu do sada u raspravi ve} iznesene.Ka‘e da je o~ekivao kako }e netko odkolega zastupnika iz vladaju}e koali-cije iznijeti neku kriti~ku primjedbuglede tih izjava. Naglasio je da nedos-ljednost i konfuzije u izjavama jednogdu‘nosnika stvaraju nesigurnost, pa~ak i strah me|u gra|anima. Nazavr{etku izlaganja podr‘ao je pri-jedlog da se odr‘i i rasprava o vanj-skoj politici.

• Slobodu i dr‘avu kojuimamo nitko nema pravodovoditi u pitanje.


24

BROJ275

IHS10. X. 2000.


Za rije~ se javio i Marinko Liovi}(nezavisni) te istaknuo kako je prije~etiri mjeseca dao izjavu, kao pred-sjednik HVIDR-e, kojom upozorava daje u stanju, s obzirom na brojnost ~la-nova, blokirati cijelu dr‘avu. Uputioje tada kritiku ministru Pan~i}u,rekav{i da one koji su se borili za ovudr‘avu naziva prognanicima i invali-dima po struci. Taj ~ovjek vjerojatnoje zaboravio da je devet godina ‘iviona ra~un HDZ-ove vlasti i pripremaose kako sada gaziti po ljudima koji suse u dva navrata borili i izborili zasvoja prava, ka‘e zastupnik. Ukazaoje i na sahranu Milana Levara nakojoj je, ka‘e, bilo visoko dr‘avno iza-slanstvo, dok na ~etiri sahrane hrva-tskih branitelja koji su po~inili suicidizaslanstva nije bilo. Ukazao je i naprobleme s kojima se susre}ubranitelji, a to je da invalidnine jo{uvijek nisu uskla|ene te da ne napre-duje stanogradnja. Lo{im dr‘i {to seaktualna vlast negativno odnosispram hrvatske desnice te pita {to jeto uop}e desnica. Ka‘e, da ako je tobiti Hrvatom i stati u obranu svojedomovine da }e i dalje biti desni~ar.Predlo‘io je da @upanijski dom inici-ra raspravu u Zastupni~kom kako bise ukinuo Zakon o oprostu jer se onne primjenjuje jednako spram svihgra|ana. Drugi prijedlog odnosio sena to da se prestane s upotrebljava-njem izraza »ratni zlo~in«, budu}i daje Domovinski rat bio obrambeni ijedini zlo~in je u~inila okupacijskaJugoslavenska narodna armija. Obra-tio se na kraju predsjedniku Mesi}u,te s obzirom na njegovu izjavu da sesvako svakome treba ispri~ati, rekaoda ako on na sebe uzima pravo da seispri~a braniteljima u ime srpskihgra|ana koji su sudjelovali u agresiji,kako on to ne prihva}a.

• Uhi}enjima se ne dovodiu pitanje po{tenje hrvatskihbranitelja i Domovinski rat,nego se samo privode osum-nji~eni.

Proteklo je nekoliko sati, a ja zaistane znam o ~emu se sve raspravljalo, oprijedlogu HDZ-a, o ugro‘avanju usta-vno-pravnog poretka te o Biskupskojkonferenciji, smatra Ratko Mari~i}(SDP). Dr‘i da je naglasak prijedlogakoji je dao HDZ upravo na hrvatskimbraniteljima te da je to namjerno stav-ljeno. Objasnio je da su se uhi}enjaodnosila na sumnjive ljude bez obzira

bili oni branitelji ili ne. Time se nedovodi u pitanje njihovo po{tenje kaobranitelja niti njihove zasluge, anajmanje Domovinski rat, ka‘e za-stupnik. Ukazao je i na jednunelogi~nost koja se cijelo vrijemeprovla~i. Dio prijedloga HDZ-a odnosise na optu‘bu da je predsjednik odgo-voran radi povrede Ustava jer je dono-sio optu‘be za koje nema ovlasti, a{to upravo radi HDZ, nego optu‘ujebez ingerencije, obja{njava gosp.Mari~i}. Drugo na {to je ukazao bilaje ustavna odredba prema kojoj nitkonije kriv dok mu se to ne doka‘e, nakoju se, ka‘e, autori prijedloga pozi-vaju, a upravo suprotno rade kadaoptu‘uju predsjednika Mesi}a. Za-lo‘io se stoga da se raspravlja o ono-me {to je Sto‘er za obranu dignitetaDomovinskog rata predlo‘io, umjestoo izjavama predsjednika i o tomekako se time prekr{io Ustav.

Izmijeniti i dopuniti Ustavnizakon o suradnji s Haagom

Izjave ~elnih ljudi u Hrvatskoj tre-baju biti dokaz njihove kooperativno-sti, a zauzvrat Hrvatska bi trebaladobiti nov~anu pomo}, ali, na‘alost,o~ekivani silan novac nije do{ao, rek-la je Ivana Su~ec-Trako{tanec (HDZ).^ekali su se izbori u Srbiji, a ~ak je ijavno objavljen podatak State Depart-menta o visokoj nov~anoj pomo}i Sr-biji. Zastupnica se nada da }e takvipodaci biti poznati i za Hrvatsku inije joj jasno za{to nisu objavljeni uvrijeme izbora u Hrvatskoj. Dr‘i kakobi bilo dobro znati tko je i s kolikimiznosom financirao izbornu kampa-nju predsjednika Mesi}a, te {to jeaktualni predsjednik Hrvatske rekaokada je svjedo~io u Haagu? Zastupni-ca se zalo‘ila za odgovornost za javnoizgovorenu rije~ ocijeniv{i da je kodosoba koje su smje{tene na vi{oj hije-rarhijskoj ljestvici ta odgovornostve}a. Hrvatski dr‘avni sabor je kaonajvi{e zakonodavno tijelo u dr‘avidonijelo regule pona{anja za svegra|ane Hrvatske, pa i za najvi{edu‘nosnike, i kontrolira pona{aju lise oni u skladu s tim regulama, akada procijeni da to ne ~ini tada ihupozorava, rekla je zastupnica.Donose}i deklaraciju zastupnici }eupozoriti najvi{e du‘nosnike da sudu‘ni stvarati klimu mira u Hrva-tskoj, baviti se gospodarskim pita-njima itd.

Izjave nekih zastupnika da dolazakvladaju}e {estorke na vlast u Hrva-tsku ugro‘ava opstojnost hrvatskedr‘ave te kako se ta vlast obra~unavai obra~unavat }e se sa politi~kim

neistomi{ljenicima paranoja je, sma-tra Zlatko Komadina (SDP). Dr‘ikako prijedlog Kluba zastupnikaHDZ-a vrvi nepreciznostima, grubimkvalifikacijama i neto~nim tvrd-njama. Ka‘e se npr. kako je nakonpogibije Milana Levara u Gospi}unastupilo stanje u kojem je ozbiljnonaru{en i ugro‘en ustavno-pravni po-redak… To zna~i da je prije Levarovepogibije sve bilo normalno, a to {to jeon poginuo to je normalno, upozora-va Komadina. U HDZ-ovom prijedlogugovori se o pogibiji Levara, a pogibija,poja{njava Komadina, mo‘e biti i sa-moubojstvo, smrt nesretnim slu-~ajem, ali i umorstvo. Nadalje, navodise kako su visoki dr‘avni du‘nosnici(predsjednik Vlade i predsjednik Re-publike) ishitreno brojnim javnimnastupima prejudicirali odgovornostza smrt Levara, a zastupnik Komadi-na podsje}a na obvezu vlasti, pogoto-vo visokih du‘nosnika da u javnostijavno odgovaraju na postavljene imupite. Pritom je jasno da svatko snosiodgovornost za ono {to je rekao. Tvrdise tako|er da su predsjednik Vlade ipredsjednik Republike prekr{iliUstav, a moglo se eventualno re}i dase misli kako su prekora~ili ustavneovlasti. Najzad, ka‘e se kako je stvore-na atmosfera straha na~inom uhi}e-nja osumnji~enih, pa ispada kakosam ~in uhi}enja mo‘e izazivati uzne-mirenost {to }e re}i da ukoliko jezlo~in po~injen da se osumnji~enogne bi smjelo uhititi. Sla‘e se s konsta-tacijom da ne postoji kolektivna kriv-nja nego samo pojedina~na odgovor-nost, te da jedan zlo~in ne pravdadrugi zlo~in.

Ako postoji ratni zlo~in onda poje-dinci koji su ga po~inili trebaju odgo-varati, ali valja znati {to je ratnizlo~in i dokazati ga, podvukao je dr.@ivko Kolega (HDZ). Neki obna{ateljivlasti u Hrvatskoj optu‘uju Gospi} injegove gra|ane na na~in koji nijepoznat u novijoj europskoj povijesti,pa se postavlja pitanje kako }e se pre-dsjednik Mesi} postaviti prema ‘ite-ljima toga grada ako se njegove tvrd-nje doka‘u kao neistinita tj. da nemaratnog zlo~ina u Gospi}u. Zahva-ljuju}i odlu~nosti hrvatskog narodadanas imamo svoju dr‘avu i Hrvatskidr‘avni sabor, a zastupnik Kolega jeuvjeren u snagu da kroz institucijehrvatskoga ustavno-pravnog poretkaza{titimo hrvatskog gra|anina i hrva-tsku dr‘avu. Zato treba, ka‘e, osuditipostupke svih onih koji navodnepo~inioce osu|uju prije sudskog po-stupka. Terorom se zlorabe institucijeizvr{ne vlasti i medija i ta zloupotreba

25

BROJ275

IHS10. X. 2000.

je za zastupnika Kolegu najve}a opa-snost za slobodu i demokraciju kojupru‘aju Ustav i zakoni samostalneRepublike Hrvatske. Podr‘ao jeprijedlog da se izmijeni i dopuni Usta-vni zakon o suradnji s Haa{kimsudom u dijelu zapovjedne odgovor-nosti za navodne ratne zlo~ine te gle-de jurisdikcije Haaga nad »Olujom« i»Bljeskom«, i raspravi o Zakonu oaboliciji kojim je agresor aboliran, a‘rtva se ka‘njava.

Po mi{ljenju Julija Derossija(HDZ) uvr{tavanjem ove to~ke dnev-nog reda nastoji se sa~uvati obrambe-na bit Domovinskog rata koja se na-griza jer se ‘eli pokazati kako je tajobrambeni rat u biti bio gra|anskirat. Ne mo‘e se, ka‘e, oteti dojmu daje sve to na tragu nastojanja onih silakoje se nikako ne mogu odre}i »svojeneke jugoslavenske konstitucije« i»ne mogu prihvatiti samostalnost hr-vatske dr‘ave«. A kako ta samostal-nost po~iva i temelji se na Domovin-skom ratu, tada }e se kriminaliziratiDomovinski rat. Uhi}uju se pojedincikoji su simboli na{e obrane i pobjede{to po sudu ovoga zastupnika nijeslu~ajno.

A za dr. Pa{ka Bubala (HDZ) teme-ljno je pitanje za ovu dr‘avu je li Usta-vni zakon o suradnji Hrvatske sHaa{kim tribunalom u skladu s Usta-vom, pogotovo kada se napada natemelje njenog suvereniteta i na Do-movinski rat. Spomenuo je i fan-tomsku pravnu kategoriju objektivnezapovijedne odgovornosti na temeljukoje je general Bla{ki} osu|en na 45godina zatvora usprkos uspje{nojobrani njegova branitelja. Ustavnisud Republike Hrvatske morao bi seo~itovati o tom va‘nom pitanju, po-dvukao je Bubalo.

• Terorom se zlorabe in-stitucije izvr{ne vlasti i medi-ja i ta zloupotreba je najve}aopasnost za slobodu idemokraciju koju pru‘ajuUstav i zakoni samostalneRepublike Hrvatske.

FobijeNa~in uhi}enja hrvatskih branite-

lja teatralan je, organiziran i smi{ljen,rekao je u nastavku sjednice mr. Vla-do O{ust (HDZ) i koristi se u dnevno-politi~ke svrhe. Govorio je zatim ostrahu koji vlada u hrvatskom narodukoji se razvidno mo‘e potvrditi kroz

fobije branitelja jer se kroz nametanjekrivnje (od individualne do kolektiv-ne) svaki sudionik Domovinskog ratapo~inje preispitivati. A tu je i fobija usvezi s potencijalnim gubitkom rad-noga mjesta prvenstveno zbog gospo-darskih, a zatim i politi~kih razloga, imo‘e se, ka‘e, usporediti sa strahomiz 1971. godine. Zaklju~uju}i raspravuzastupnik je predlo‘io da se do dalj-njega zabrane uhi}enja zbog protu-zakonito vo|enih postupaka te da@upanijski dom oformi povjerenstvokoje }e obaviti reviziju uhi}enja iprovo|enja obavijesnih razgovora uGospi}u, a da uhi}enja i izjave ne bibile sporne, protuzakonite i protuu-stavne. ^udi ga kako pravna dr‘avafunkcionira kada treba ispitati pogi-bije u Gospi}u, a druga~ije kada trebaispitati osumnji~ene za zlo~ine naOv~ari ili u Sotinu.

Emil Soldati} (IDS) je zamjerio {tosu u prijedlogu Kluba zastupnikaHDZ-a izjave nekih visokih hrvatskihdu‘nosnika izvu~ene iz konteksta.Sam tekst prijedloga Kluba zastup-nika HDZ-a dosta je lo{e napisan,misli Soldati}, i nema »{uga« pa sezato u raspravi mo‘e ~uti i o smjena-ma na razini ‘upanija, vanjskoj politi-ci, suverenosti, polo‘aju branitelja,carinskim napucima, pove}anjucijena struje itd. Tijekom raspravespominjala su se spektakularna uhi-}enja, a zastupnik Soldati} uzvra}aprisje}anjem na spektakularna uhi}e-nja osumnji~enih za kriminal uvrijeme ministra Peni}a, no ni tadakao ni sada nema zbog toga straha.Dr‘i kako su posljednja uhi}enja~etvorice branitelja provedena po pro-pisima, te da }e ovakva vrsta dizanjatenzija stvoriti privid nekakvih ve-likih doga|aja, ali }e se razbiti ustvarnosti kao {to su se neke stvarirazbile 1. sije~nja 2000. godine.

Skupljanje politi~kih poenaProtiv stavljanja ove to~ke na dnev-

ni red sjednice bio je mr. Josip Kuku-ljan (SDP) ali ne zato, ka‘e, {to bi bioprotiv toga da se razgovara o o~uva-nju digniteta Domovinskog rata ve}zato {to }e se rasprava koristiti zapoku{aje skupljanja politi~kih poenai za takmi~enje pojedinaca tko }e bitiuvjerljiviji i tko }e davati te‘e kvali-fikacije odnosno ostaviti bolji dojamna hrvatsku javnost i predstavnikeudruga hrvatskih branitelja. Dr‘ikako je rasprava potvrdila takvanjegova o~ekivanja. Govornicu Domakoristili su i oni koji su u vrijemeDomovinskog rata bili i po nekolikostotina kilometara daleko od boji{-

nice, ali se zastupnik Kukuljan nadada }e nazo~ni predstavnici Udrugebranitelja Domovinskog rata znatiprepoznati onaj dio rasprave kojimase nastoji sa~uvati dignitet Domovin-skog rata od politi~kih govora.

Dr‘i kako nema razloga za strah iveliku zabrinutost u hrvatskom naro-du. Smatra kako se sve kritike gledeposljednjih uhi}enja upu}uju na kri-vu adresu, jer za zlo~ine u Gospi}upo~injene 1991. odnosno 1992. godineimao je spoznaje tada{nji politi~kivrh, ali i odre|ene dr‘avne slu‘be. Itada kao i kasnije 1997. i 1998. kadaje na podru~ju Li~ko-senjske ‘upanijepostavljeno 20-tak minskoeksploziv-nih naprava provodila se krimi-nalisti~ka obrada koja je do{la doodre|enih spoznaja o mogu}impo~initeljima. Zastupnika zanimaza{to takvi slu~ajevi nisu procesuira-ni nego je »vru}i krumpir« koji sezove Gospi} i doga|anja u Gospi}upreba~en aktualnoj vlasti. Odre|enbroj osoba iz Gospi}a bio je privedenistra‘nom sucu, ali je isto tako ipu{ten jer je kasnije u istra‘nom po-stupku utvr|eno da takve odgovorno-sti nema. »Zar ove neke na{e raspravenisu pritisak i na sud, da mi ve} una-prijed prejudiciramo eventualneodluke«, pita zastupnik Kukuljan. Uredovnom postupku Sud }e utvrditipostoji li opravdanost sumnje ili nepostoji, a onaj koji je po~inio zlo~inmorat }e odgovarati, ka‘e Kukuljaniskreno se nadaju}i da }e to biti predhrvatskim pravosu|em.

Za Velimira Kvesi}a (HSP) ova ra-sprava nije rasprava radi skupljanjapoliti~kih poena, a njemu osobnotakvi poeni ne trebaju. Podvla~i kakoje iz rasprave ve}ine zastupnika jasnoda u Hrvatskoj vlada trend op}e kri-minalizacije Domovinskog rata {to sunajbolje prepoznali ljudi koji su obra-nili Hrvatsku – hrvatski branitelji.Hrvatski su branitelji, nastavlja Kve-si}, bili i ostali jasnog, ~vrstog, dos-ljednog i domoljubnog opredjeljenja,i stoga imaju pravo politi~ki razmi{-ljati i djelovati kroz utemeljenesto‘ere. Domovinski rat danas najvi{ekriminalizira predsjednik Mesi}, dr‘iKvesi}, a svojim djelovanjem dajesna‘nu podr{ku premijeru i ministri-ma Lu~inu i Pan~i}u koji svakakosnose veliku krivnju za nastalu situa-ciju. Stoga je predlo‘io da se pokrenepostupak opoziva spomenute dvojiceministara jer su, ka‘e, uistinu ugrozi-li Ustav i ustavni poredak. Uz takavzaklju~ak @upanijskog doma trebalabi i}i, ka‘e, i preporuka Zastup-ni~kom domu da pokrene postupak


26

BROJ275

IHS10. X. 2000.


utvr|ivanja odgovornosti predsjed-nika Republike i premijera zbog ugro-ze Ustava. Kako se primi~e vrijemepromjene Ustava predlo‘io je i tre}uvarijantu o kojoj bi bilo dobro razmi-sliti, a po kojoj bi u Ustav trebalougraditi da »Hrvatska ima dva pre-dsjednika – jednog ozbiljnog koji }e{tititi hrvatske nacionalne interese ine}e sotonizirati postignu}a Domo-vinskog rata i jednog kakav je danaskoji }e nam pri~ati viceve, kriminali-zirati Domovinski rat i izvoziti demo-kraciju u Srbiju«.

Nevjerojatna lako}aetiketiranja

U nastavku sjednice govorio jeIvan Brlekovi} (HDZ). Zastupnikdijeli mi{ljenje ve}ine u Domu da jeugro‘en ustavno-pravni poredak, vla-davina prava i funkcioniranje pravnedr‘ave, a u raspravi se, ka‘e, govori opoliti~koj odgovornosti ljudi koji sunajvi{e doveli do takve situacije, a neo nekakvoj kaznenoj ili drugoj odgo-vornosti. Stoga nije mjesto pozivati sena odredbe ~lanaka 105. i 111. Ustavakoje govore o odgovornosti i poziva-nju na odgovornost predsjednika Re-publike i premijera. Govorio je zatimo nevjerojatnoj lako}i s kojom se da-nas u Hrvatskoj etiketira i prozivasvakoga, a na‘alost najvi{e hrvatskebranitelje te poku{ajima redefinira-nja Domovinskog rata. Tako|er se slako}om daju izjave kojima se nekiljudi progla{avaju zlo~incima i krimi-nalcima, a da to sud jo{ nije utvrdio,spomenuv{i pritom premijera Ra~anakoji je, ka‘e, rekao da su Levara ubiliratni zlo~inci i kriminalci. Dr‘i kakou raspravi o vladavini prava iugro‘avanju tog prava treba i}i i {irei spomenuti svakodnevno ru{enje ilipoku{aje ru{enja vlasti u ‘upanijama,op}inama i gradovima, a napose opoku{ajima da se potkupe vije}niciHDZ-a itd. Prisjetio se i nedavne izja-ve jedne ugledne novinarke na HTV-uda je HDZ zlo~ina~ka organizacija.Dakle, 300.000 gra|ana RepublikeHrvatske su zlo~inci i ako je to takoonda je ozbiljno ugro‘en ustavnoprav-ni poredak ove zemlje. A poslije svegatoga gospodin Gali} ne daje ostavku ini{ta se ne dogodi. Takve izjave pa iova spektakularna uhi}enja, sredstvosu za prikrivanje nekih ozbiljnih pro-blema u na{em dru{tvu jer smosvjedoci novog vala ste~ajeva i novihtisu}a i tisu}a nezaposlenih, nerje-{avanje problema umirovljenika itd.Zaklju~uju}i istup ustvrdio je da sekriminalizacijom Domovinskog rata igomilanjem slu~ajeva koji bacaju

ljagu na Domovinski rat nacijao~igledno priprema za nova izru~enjai udovoljavanja Haagu te za stvaranjejedne bezuvjetne poslu{nosti me|u-narodnoj zajednici. Izbori u Srbijizavr{ili su po volji europskih isvjetskih mo}nika pa eto prilike da sovako slomljenom oporbom u Hrvat-skoj i takvom Hrvatskom i Srbijomkakvu su ‘eljeli u budu}nosti radekako su i zacrtali i isplanirali. Eto imprilike da realiziraju svoje planove ozapadnom balkanu i balkanskimunijama, formuli pet plus jedan mi-nus 1. Stoga se zastupniku name}emisao da je nedavno ubojstvo Levaramo‘da samo dio jedne velike igre zaone koji ‘ele ostvariti svoje ciljeve, ada bi to postigli treba kriminaliziratiDomovinski rat i demonizirati ljudekoji su svojim ‘ivotima branili Hrva-tsku i izborili se za njezinu slobodu ineovisnost.

• Kriminalizacijom Domo-vinskog rata i gomilanjemslu~ajeva koji bacaju ljaguna Domovinski rat nacija sepriprema za nova izru~enja iudovoljenja Haagu te zastvaranje jedne bezuvjetneposlu{nosti me|unarodnojzajednici.

Ispravljaju}i krivi navod RatkoMari~i} (SDP) je ustvrdio kako pre-mijer Ra~an nikada nije rekao ime iprezime Levarovog ubojice niti jeimenom i prezimenom nekoga za tookrivio. Iskoristio je priliku i upitaozastupnika Brlekovi}a {to on mislitko je ubio Levara odnosno je li tou~inio neki kriminalac ili neki Bo-gom dan dobar ~ovjek i to na na~inda je u biti ubijeno i Levarovo dijete.

Uzvratio mu je zastupnik Brlekovi}(HDZ) ustrajav{i na izjavi premijeraRa~ana, dodav{i kako misli da istragajo{ nije pokazala je li se u slu~ajuLevara radi o ubojstvu, samoubojstvuili nesretnom slu~aju.

Dignitet Domovinskog ratanikada nije bio upitan

Slavko Kokovi} (HSS) usprotiviose navodu zastupnika Brlekovi}a dase radi vi{e o politi~koj, a ne o prav-noj odgovornosti Predsjednika Repu-blike. Dr‘i kako spomenuti HDZ-ovzastupnik mo‘e na politi~ku odgovor-nost pozivati predsjednika svoje

stranke, ali ne i Predsjednika Repu-blike te upozorava kako je vrlo jasnopropisano kako se Predsjednikdr‘ave poziva na odgovornost u do-movima Sabora. Skrenuo je pozor-nost predsjednici doma g|i Ivani{evi}da ponovno dopu{ta povredu Poslov-nika Doma i Ustava tako {to se naovaj na~in i pod ovim nazivom ovato~ka uvr{tava u dnevni red sjednice@upanijskog doma. To je i razlog zbogkojega, ka‘e, ne}e govoriti o sadr‘ajuprijedloga Kluba zastupnika HDZ-a.Stvarni problemi hrvatskih braniteljamoraju se rje{avati, a dignitet Domo-vinskog rata barem {to se ti~e HSS-anikada nije bio upitan. Na‘alost,mije{aju se pojmovi, rekao je na krajuKokovi}, potkrijepiv{i tu izjavu jed-nim primjerom. »Ako u~itelj u 2a.razredu npr. ocijeni jednog ili vi{e|aka negativnom ocjenom je li to na-pad na dignitet tog razreda ili objekti-vno ocjenjivanje u~enika prema zna-nju«.

Odgovaraju}i zastupniku Kokovi}upredsjednica Doma dr. KaticaIvani{evi} rekla je da ne vidi u ~emuje povreda Poslovnika istodobnoustvrdiv{i kako je Dom ovla{ten dadonese bilo koju odluku kako god sezvao naslov teme o kojoj se rasprav-lja.

U ponovnom istupu Ivan Brlekovi}(HDZ) ustvrdio je kako je temeljni ciljpostojanja Doma i boravka zastup-nika u zastupni~kim klupama daraspravljaju o stanju i odnosima udru{tvu i da o tome donose politi~keocjene ili stavove, a u svezi s tim ipoliti~ke ocjene o Vladi i o premijeru,odnosno izjavama Predsjednika Re-publike.

Nakon toga dr. Katica Ivani{evi}primijetila je kako je rasprava obilo-vala raznim prijedlozima, a ^asni{tvoDoma odlu~ivat }e o tome {to }e daljes tim prijedlozima.

U nastavku sjednice Ivana Su{ec-Trako{tanec pro~itala je Prijedlogdeklaracije o Domovinskom ratu iPrijedlog deklaracije o ugro‘avanjuustavno-pravnog poretka, vladavineprava i djelovanja pravne dr‘ave.

Deklaracija mora biti kratka i ja-sna, mi{ljenja je Vladimir Kati}(HDZ), a predlo‘ene deklaracije tonisu. Deklaracija mora biti konciznakao {to je npr. bila Deklaracija oraskidanju dr‘avnopravnih sveza sbiv{om dr‘avom gdje svaka rije~ imasvoje odre|eno zna~enje i ukomponi-rana je u cjelinu. Predlo‘ene su dek-laracije »sklepane zbrda zdola«, pogo-tovo deklaracija o ugro‘avanju ustav-nopravnog poretka, vladavine prava i

27

BROJ275

IHS10. X. 2000.

djelovanja pravne dr‘ave. Dr‘i kakoje tekst te deklaracije jako lo{ i nemo‘e se prihvatiti. Iako se u velikomdijelu mo‘e prihvatiti Deklaracija oDomovinskom ratu tekst je fakto-grafski preopse‘an, primijetio je ovajzastupnik, i predlo‘io da se poku{asro~iti jedna ozbiljna i prihvatljivadeklaracija s kojom bi trebalo iza}ipred javnost. S predlo‘enim tekstovi-ma, dr‘i zastupnik, napravilo bi sevi{e {tete nego koristi.

Zlatko Komadina (SDP) je bio mi{-ljenja da se s podno{enjem dviju dek-laracija zapravo kr{i Poslovnik. Mo-gla se, nastavlja zastupnik, podnijetijedna deklaracija i to ona koja jeto~ka dnevnoga reda. Ne zna otkudaje u me|uvremenu osvanula Deklara-cija o Domovinskom ratu, o kojoj semo‘e raspravljati, ali ne zna kome seona upu}uje. Ukoliko se upu}ujeme|unarodnoj zajednici tada je potre-ban konsenzus svih politi~kih ~imbe-nika u Hrvatskoj, a tada valja ozbi-ljnije sjesti i dogovoriti se o takvojdeklaraciji.

Deklaracija o Domovinskom ratunastala je na temelju prijedloga jed-nog od zastupnika @upanijskog doma(Mato [imi}) i peticije sto‘era zaobranu digniteta Domovinskog rata,pojasnila je predsjednica Ivani{evi}.

Pod ovom to~kom dnevnog reda, ato je Ugro‘avanje ustavno-pravnogporetka, vladavine prava i funkci-oniranje pravne dr‘ave ne mo‘e sedonijeti Deklaracija o Domovinskomratu, jer problem Domovinskog ratapa ni spomenuta deklaracija nije nadnevnom redu sjednice, upozorio jeRatko Mari~i} (SDP). Za to je potreb-na kompetentnija rasprava te bolja ipotpunija deklaracija o Domovin-skom ratu, zaklju~io je zastupnik.

Po mi{ljenju Zvonimira Pulji}a(HDZ) s jednom ili s dvije deklaracijenije povrije|en Poslovnik, a one surezultat ove rasprave. Mo‘da se imoglo i}i s jednom deklaracijom, alije odluka zastupnika HDZ-a ipak bilada se ide na posebnu deklaraciju oDomovinskom ratu podsje}aju}i nagotovo dvogodi{nju negativnukampanju protiv Domovinskog rata.U tom razdoblju u dnevnom imjese~nom tisku nije se mogao na}i,ka‘e, niti jedan afirmativan ~lanak otome. Uostalom, i tijekom ove raspra-ve spominjala se kriminalizacija Do-movinskog rata, pa su zastupniciHDZ-a odlu~ili predlo‘iti posebnuDeklaraciju o Domovinskom ratunastoje}i tome dati ve}u snagu, zak-lju~io je zastupnik Pulji}.

• Na~in uhi}enja hrvatskihbranitelja bio je teatralan,smi{ljen i organiziran.

U Deklaraciji o Domovinskom ratunapisano je sve ono {to se zna o tomratu, rekao je dr. Branko Sruk (SDP),a osim novoro|en~adi o tim ~i-njenicama svi znaju i svi ihprihva}aju. »Onaj tko ne zna za velikidio napisanog u Deklaraciji o Domo-vinskom ratu uop}e ne bi trebao bitiu Hrvatskoj«, zaklju~io je Sruk.

»Verba volant scripta manent, ilineka bude napisano«, uzvratila je dr.Katica Ivani{evi}.

Dr. Sruka je zatim zanimalo komeje upu}ena Deklaracija o Domovin-skom ratu. Ako je upu}ena javnosti, ajavnost ne zna za navedene ~injenicetada to nije hrvatska javnost, kate-gori~an je zastupnik. Ako treba, ka‘e,na raspravu o Domovinskom ratupotro{iti i mjesec dana, ali tada trebagovoriti o pravim stvarima i oba-vijestiti javnost o ~injenicama koje nezna. Odlu~no odbacuje tvrdnju da jeHrvatska vojska ~inila zlo~ine ve} setakva tvrdnja odnosi na mogu}e poje-dince. Ovdje se govori i o tjeskobikoju izazivaju zastra{uju}i postupciprigodom nedavnih uhi}enja pa za-stupnik dr‘i da bi na raspravu trebalopozvati ministra Lu~ina kako bi sedonijeli zaklju~ci itd.

Stop izno{enju deklarativnihstavova

Zastupnika Petra Nova~kog (HSS)zanimalo je ho}e li s obzirom na ~la-nak 61. Poslovnika @upanijski domdonijeti ne{to na {to nema prava. Uspomenutom ~lanku, naime, stoji daovaj Dom na temelju prava i ovla{te-nja utvr|enih Ustavom i Poslovnikomdonosi odluke, Poslovnik, pravilnik,zaklju~ak i povelju, a nigdje se nespominje deklaracija, pojasnio jeNova~ki.

Predlo‘ena deklaracija jo{ je pre-blaga u odnosu na ono {to se uvi{esatnoj raspravi u Domu moglo~uti i {to se tra‘ilo, mi{ljenja je dr.Jure Buri} (HDZ). Dr‘i da one koji susada na vlasti pe~e {to je u Domovin-skom ratu pobijedila Hrvatska na crtiprograma i politike dr. Tu|manautemeljena na nacionalnoj pomirbi idesetlje}ima sukobljenog hrvatstva.Uzvratio je dr. Branko Sruk (SDP)rije~ima da nije spominjao pokojnogpredsjednika Tu|mana i apelirao da

se u raspravi odustane od dobivanjadnevnopoliti~kih poena.

U ime Kluba zastupnika HSP-a iKDM-a mr. Miroslav Ro‘i} (HSP)usprotivio se izno{enju deklaratornihstavova. Slo‘io se s ocjenom po kojojnema poslovni~ke mogu}nosti zadono{enje deklaracije, ali ima jedanmnogo va‘niji (su{tinski) razlog zbogkojega Klub ne bi donosio deklara-ciju. S tim u svezi zastupnik je upozo-rio na branitelje i predstavnikesto‘era za obranu digniteta Domovin-skog rata koji su nazo~ni ovoj raspra-vi i kojima je ve} dosta izno{enja dek-laratornih stavova taman da se to iposlovni~ki mo‘e izvesti, ali su zatoponudili prijedloge konkretnihakcija. Klub zato predla‘e da Domdonese jedan zaklju~ak poduprtkonkretnim zahtjevima nacionalnogSto‘era za obranu ~asti Domovinskograta. Branitelji Hrvatske o~ekujustvarno djelovanje @upanijskog pre-ma Zastupni~kom domu pa je u tomsmislu i predlo‘eni zaklju~ak Kluba,rekao je Ro‘i}. U nastavku pro~itao jeprijedlog Kluba zastupnika HSP-a iKDM-a, a mi ga na kraju u cijelostiobjavljujemo. Zaklju~uju}i sjednicudr. Ivani{evi} najprije je dala naglasovanje dvije deklaracije –predlagatelj – Klub zastupnika HDZ-a@upanijskog doma Sabora. Ve}inomglasova (31 »za«, 7 »protiv« i 3»suzdr‘ana«) zastupnici @upanijskogdoma prihvatili su Deklaraciju spo-menutog kluba o »Ugro‘avanju usta-vno-pravnog poretka, vladavine pra-va i djelovanja pravne dr‘ave«, azatim ve}inom glasova (30 »za« i 11»suzdr‘anih«) i Deklaraciju o Domo-vinskom ratu. Spomenute dvije dek-laracije upu}ene su Zastupni~komdomu kao poticaj za raspravu injihovo usvajanje i u tom Domu, teda se da na znanje javnosti.

Povodom rasprave o »Ugro‘ava-nju ustavno-pravnog poretka, vlada-vine prava i funkcioniranja pravnedr‘ave«, zastupnici Doma donijeli sui ve} spomenuti zaklju~ak naprijedlog Kluba zastupnika HSP-a iKDM-a. Duboko zabrinut ugro‘ava-njem i naru{avanjem ustavno-prav-nog poretka, vladavine prava idjelovanja pravne dr‘ave od najod-govornijih du‘nosnika u dr‘avi,@upanijski dom ovim zaklju~kompredla‘e Zastupni~kom domu da po-krene izglasavanje nepovjerenja mi-nistru branitelja i ministru unutar-njih poslova Republike Hrvatske, tepokretanje postupka za utvr|ivanje


28

BROJ275

IHS10. X. 2000.


odgovornosti Predsjednika Repu-blike Hrvatske i Predsjednika VladeRepublike Hrvatske zbog kr{enjaUstava.

U obrazlo‘enju zaklju~ka ka‘e seda su se predsjednik Republike Hr-vatske Stjepan Mesi} i predsjednikVlade Ivica Ra~an prejudiciraju}ikrivnju grubo umije{ali u sudskuvlast i poku{ali na nju izvr{iti priti-sak, iako je sudbena vlast neovisna isamostalna te jedina mjerodavna zautvr|ivanje ka‘njivih djela, po~inite-lja, njihove odgovornosti, krivnje i

kazne. Dom dr‘i kako predsjednikRepublike Hrvatske Stjepan Mesi}kr{i Ustav kada u novosadskom listu»Vojvodin« iznosi kako bi se Hrva-tska i hrvatski narod i gra|ani treba-li ispri~ati agresorima i napada~ima,ru{iteljima Hrvatske, te kako je Do-movinski rat bio rat za stvaranjeVelike Hrvatske i Velike Srbije, a neoslobodila~ka borba hrvatskoga na-roda za opstanak, slobodu i nacio-nalnu nezavisnost {to je povijesnala‘ i vodi redefiniranju povijesnihdoga|aja i stvaranju preduvjeta za

novu jugoslavensku balkansku-aso-cijaciju.

• Ova se rasprava koristi zapoku{aje skupljanja politi-~kih poena.

Dom jo{ nagla{ava da su u prilogovom zaklju~ku i svi zahtjevi nacio-nalnog Sto‘era za obranu ~asti Do-movinskog rata.

M. S; J. [.

Na temelju ~lanka 81. alineja 2. Ustava RepublikeHrvatske @upanijski dom Hrvatskoga dr‘avnog saboraraspravljao je, na XLV. sjednici odr‘anoj 26. rujna2000. godine, o »UGRO@AVANJU USTAVNO-PRAV-NOG PORETKA, VLADAVINE PRAVA I FUNKCIO-NIRANJA PRAVNE DR@AVE«, na prijedlog Klubazastupnika Hrvatske demokratske zajednice u @upa-nijskom domu Hrvatskoga dr‘avnog sabora, upu}enogaktom od 25. rujna 2000.

Nakon provedene rasprave @upanijski dom Hrva-tskoga dr‘avnog sabora donio je ZAKLJU^AK kojim seprihva}a

DEKLARACIJAO UGRO@AVANJU USTAVNO-PRAV-

NOG PORETKA, VLADAVINE PRAVA IDJELOVANJA PRAVNE DR@AVE

i upu}uje Zastupni~kome domu Hrvatskoga dr‘av-nog sabora kao poticaj za raspravu i njezino usvajanjei u tome Domu, te se daje na znanje javnosti.

@upanijski dom Hrvatskoga dr‘avnog sabora dubokozabrinut ugro‘avanjem i naru{avanjem ustavno-prav-nog poretka, vladavine prava i djelovanja pravnedr‘ave od strane najodgovornijih du‘nosnika u dr‘avi,poput Predsjednika Republike Hrvatske StjepanaMesi}a i predsjednika Vlade Republike Hrvatske IviceRa~ana, koji svojim javnim izjavama optu‘uju ljude ipoliti~ki im presu|uju kao ratnim zlo~incima i krivci-ma, te tako preuzimaju ulogu i tu‘itelja i suca, kr{eUstav Republike Hrvatske (~lanak 28.) prema kojemuje »Svatko nedu‘an i nitko ga ne mo‘e smatrati krivimza kazneno djelo dok mu se pravomo}nom sudskompresudom ne utvrdi krivnja.«

Vrhunac kr{enja Ustava Republike Hrvatske je izja-va predsjednika Vlade Republike Hrvatske IviceRa~ana da su Milana Levara »ubili ratni zlo~inci ikriminalci«, ili Predsjednika Republike HrvatskeStjepana Mesi}a da su u brojnim Sto‘erima za obranudigniteta Domovinskog rata polovica ~lanova tihsto‘era »ozbiljni kriminalci«.

I Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi} ipredsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivica Ra~an

Na temelju ~lanka 81. alineja 2. Ustava RepublikeHrvatske @upanijski dom Hrvatskoga dr‘avnog saborana XLV. sjednici odr‘anoj 26. rujna 2000. godine, po-vodom rasprave o »UGRO@AVANJU USTAVNO-PRA-VNOG PORETKA, VLADAVINE PRAVA IFUNKCIONIRANJA PRAVNE DR@AVE« koju je pre-dlo‘io Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajedniceu @upanijskom domu Hrvatskoga dr‘avnog sabora,donio je ZAKLJU^AK kojom se prihva}a Deklaracija oDomovinskom ratu i upu}uje Zastupni~kom domu Hr-vatskoga dr‘avnog sabora kao poticaj za raspravu injezino usvajanje i u tome Domu, te da se daje na zna-nje javnosti.

U okolnostima sve ~e{}ih i sustavnih napada nasmisao i dostojanstvo Domovinskog rata, zabrinuti zbogpoku{aja reinterpretacije nedavne pro{losti, te krimina-lizacije hrvatskih branitelja i Domovinskoga rata ucjelini, zabrinuti zbog poku{aja destabilizacije hrvatskedr‘ave i njezinih ustavnih temelja, donosimo

DEKLARACIJU O DOMOVINSKOMRATU

Domovinski rat, 1991.–1995. bio je obrambeni iosloboditeljski rat.

Hrvatskoj je 1991. bio nametnut rat, koji je u potpu-nosti bio izraz srpske osvaja~ke politike i imperijalizma,a po~eo je pobunom Srba u Hrvatskoj, organiziranih inaoru‘anih od Jugoslavenske armije, nastavljen je na-padom jugoslavenske komunisti~ke vojske JNA i srp-skih ~etni~kih paravojnih postrojba na Hrvatsku. Hrva-tska se pred tim napadom branila, obranila je ve}i dioteritorija, a vojno-redarstvenim akcijamaBljesak i Oluja uspjela je osloboditi najve}i dio zapo-sjednutih podru~ja, da bi potom mirnim putem vratilahrvatsko Podunavlje u ustavno-pravni poredak Repu-blike Hrvatske.

Cilj srpskih i crnogorskih napada bio je osvajanjehrvatskoga podru~ja, etni~ko ~i{}enje i genocid, u sklo-pu namjere stvaranja Velike Srbije na {to ve}empodru~ju biv{e Jugoslavije.

Hrvatska i hrvatski narod bili su na po~etku veliko-srpske agresije nenaoru‘ani i nepripravni za obranu, iz~ega je posve jasno da Hrvatska nije izazvala, nije po-krenula, niti je ‘eljela rat.

Hrvatski se narod goloruk na{ao izlo‘en ‘estokimnapadima nadmo}no naoru‘ane i tehni~ki daleko boljeopremljene Jugoslavenske armije. Posljedica je to

29

BROJ275

IHS10. X. 2000.

prejudiciraju}i krivnju grubo su se umije{ali u sudskuvlast i poku{ali na nju izvr{iti pritisak iako je sudbenavlast neovisna i samostalna i jedina mjerodavna zautvr|ivanje ka‘njivih djela, po~initelja, njihove odgo-vornosti, krivnje i kazne.

U zemlji je umjesto vladavine prava – kao rezultatprotuustavnih izjava i postupaka spomenutih visokihdr‘avnih du‘nosnika ali i brojnih drugih iz redova vla-sti – stvorena vladavina straha. Podsje}amo stoga i naporuke hrvatskih biskupa s biskupske konferencije izPore~a od 19.–21. rujna 2000. godine prema kojoj:»Jo{ ve}u tjeskobu izazivaju zastra{uju}i postupci pri-godom nedavnih uhi}enja kakvi nisu vi|eni ni u dobanajve}eg terora... Stje~e se dojam da se takvim po-stupcima vi{e ‘eli zastra{iti narod negoli eventualnikrivci za ratne zlo~ine...«. Uistinu, ti zastra{uju}i po-stupci prilikom uhi}enja i zastra{ivanje naroda posebnoje do{lo do izra‘aja kada su u Gospi}u, osumnji~ene,mahom hrvatske branitelje, javno s lisicama na rukamasprovodili ulicama Gospi}a te{ko vrije|aju}i njihovodostojanstvo i ~ast, prikazivali te scene na HTV-u, uzkomentare da su uhi}eni ratni zlo~inci i kriminalci bezistrage i su|enja.

Oko 300 gra|ana Gospi}a, mahom hrvatskihbranitelja, iz Domovinskog rata je na poni‘avaju}ina~in pozivano, a brojni i silom privo|eni na obavjesnerazgovore u policiju od kojih su mnogi trajali desetke ivi{e sati a u kojima se raznim nedopu{tenim metodamapritisaka i zlostavljanja poku{alo iznuditi imenovanjekrivaca za smrt Milana Levara i zlo~ine u Gospi}u1991. godine.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi} javnovrije|a Grad Gospi} i sve, njegove gra|ane navode}i dane}e i}i na Olimpijske igre u Sydney jer bi »mogao do}inetko iz Gospi}a i ubiti ga«. Na taj na~in bilo kojeggra|ana Gospi}a prikazuje kao mogu}eg ubojicu iatentatora. Opravdan revolt i ogor~enje hrvatskihbranitelja i njegovih udruga zabrinutim nad kriminali-zacijom Domovinskog rata, a Predsjednik RepublikeHrvatske Stjepan Mesi} progla{ava uvredljivo »sa-mozvancima«, i polovicu »ozbiljnim kriminalcima«.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi} nei-stinito u »New York Timesu« tvrdi da se protiv ~lanovaobitelji Predsjednika Tu|mana vodi istraga {to deman-tiraju sve odgovorne dr‘avne institucije. Obe}aje javno-sti pritvaranje za 2–3 mjeseca »politi~kih kapitalaca«,kao da on pritvara, a ne istra‘ni sudac ili sud.

Neustavno uzima ulogu i policajca, tu‘itelja i suca.Javno prijeti optu‘bama kriminaliziraju}i zastupnika uHrvatskom dr‘avnom saboru i Predsjednika Klubanajja~e oporbene strane Vladimira [eksa.

Kruna kr{enja Ustava Republike Hrvatske, je izjavaPredsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesi}a no-vosadskom listu »Vojvodina« u kojem tvrdi da postojipodjednaka krivnja svih strana u ratovima u Sloveniji,Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, izjedna~avaju}i tako

odluka kojima je biv{a komunisti~ka vlast Socijalisti~keRepublike Hrvatske dopustila razoru‘anje hrvatskoganaroda predajom oru‘ja hrvatske Teritorijalne obraneu ruke JNA. To je oru‘je bilo vlasni{tvo hrvatskoganaroda i po tada valjanim propisima. Me|unarodnazajednica je uvedbom embarga na mogu}nost legalnogi legitimnog naoru‘avanja, onemogu}avala obranuHrvatske. Djelovanjem komunisti~ke vlasti i postupci-ma nekih me|unarodnih ~imbenika Hrvati su prednaletom mo}no naoru‘ane JNA trebali ostati bez obra-ne.

Posljedice barbarskih i okrutnih osvaja~kih nasrtajabile su tragi~ne. U Hrvatskoj je poginulo vi{e od petna-est tisu}a ljudi, ranjeno je vi{e od trideset tisu}a a napopisu zato~enih i nestalih jo{ je 1588 hrvatskihbranitelja i civila. Hrvatski su gra|ani stradali u nesmi-ljenim srpskim i crnogorskim napadima na gradove isela, bombardiranjem, tenkovskim napadima,ubila~kim upadima u domove, ali i kao zato~enici usrpskim koncentracijskim logorima, i na mukama usrpskim zatvorima. Dosad je prona|eno 126 masovnihgrobnica. Okrutnost rata pokazuju napadi na crkve,dje~je vrti}e i {kole, granatiranje bolnica, pokolj ra-njenika iz vukovarske bolnice kao i pokolj staraca ubrojnim hrvatskim mjestima, poput Vo}ina, ]elija,Struge, [kabrnje i drugih. U mnogim hrvatskim mjesti-ma po~injen je genocid, urbicid i etnocid.

Srpski agresori istjerali su iz svojih domova vi{e odsedam stotina tisu}a ljudi, nemo}nih, bolesnih, starih,‘ena i djece. Najve}i broj prognanika i izbjeglica u pro-gonstvu je proveo pet i vi{e godina, jer se nisu moglivratiti u razorene, oplja~kane i spaljene domove.

Hrvatska je zbrinula jo{ sedam stotina tisu}a izbje-glica iz Bosne i Hercegovine.

Dok su za sigurnost na zaposjednutim podru~jimabile zadu‘ene snage UN, na tim podru~jima ubijeno je680 Hrvata, a nekoliko desetaka tisu}a je protjerano.

Potpuno su razorena mnoga naselja i ~itavi gradovi,uni{tene su tisu}e povijesnih i kulturnih spomenika,crkava, gospodarskih, zdravstvenih i {kolskih objekatau kojima izravna ratna {teta iznosi 264 milijardi kuna(37 mrd $). Najve}i simboli ukupnog stradanja gradovisu Vukovar, Gospi} i Dubrovnik. Vukovar je uosvaja~kom pohodu posve uni{ten, pa je tako uni{tenai kulturno znamenita barokna jezgra grada. Dubrovnik,svjetski spomenik kulture i povijesti, te{ko je o{te}en udanono}nom bombardiranju i uni{tavanju.

U takvim okolnostima, suo~en s genocidom i kulturo-cidom, hrvatski narod se morao braniti. Organizirana jeHrvatska vojska kao obrambena snaga, a izrasla je izdragovolja~kih i prvih redarstvenih postrojba pod ime-nom Zbor narodne garde. Hrvatski su domoljubi,suo~eni s osvaja~kim ratnim pohodom srpske vojske,pristupali hrvatskim obrambenim postrojbama i tijekomcijeloga rata te u zavr{nim akcijama Bljesak i Oluja,branili opstanak hrvatskoga naroda i slobodu hrvatskedr‘ave.

Za cijeloga Domovinskog rata Hrvati su se branili nasvojemu nacionalnom i dr‘avnom ozemlju. Izlo‘eniistom velikosrpskom osvajanju Hrvati u BiH tako|er suu Domovinskom ratu branili svoja nacionalnapodru~ja, svoju slobodu i opstanak, te su kao tako po-mogli i uspje{noj obrani Republike Hrvatske. U BiH jepoginulo sedam i pol tisu}a Hrvata, a ranjeno je sedam-


30

BROJ275

IHS10. X. 2000.


obrambeni Domovinski rat sa srpskom agresijom ioru‘anom pobunom, te{ko uvrijediv{i sve branitelje i‘rtve Domovinskog rata, hrvatski narod i sve gra|aneHrvatske neistinito porekav{i na taj na~in da je ogrom-ni dio dr‘avnog teritorija bio okupiran, da je u Domo-vinskom ratu u obrani i osloba|anju Domovine poginu-lo i ubijeno 15.000 ljudi, a ~etvrtina zemlje razorena iuni{tena.

Vrhunac svega je sramotna izjava Predsjednika Re-publike Hrvatske Stjepana Mesi}a da bi se Hrvatska ihrvatski narod i gra|ani trebali ispri~ati agresorima inapada~ima, ru{iteljima Hrvatske.

Za Stjepana Mesi}a je Domovinski rat – rat stvaranjaVelike Hrvatske i Velike Srbije, a ne oslobodila~kaborba hrvatskog naroda za opstanak, slobodu i nacio-nalnu nezavisnost {to je povijesna la‘ i vodi redefinira-nju povijesnih doga|aja i stvaranja preduvjeta za novujugoslavensko-balkansku asocijaciju.

Potiskuje se istra‘ivanje i ka‘njavanje zlo~ina nadhrvatskim narodom a zaboravlja da je takvih zlo~ina,ratnih i protiv ~ovje~nosti, koji su ostali neka‘njeni, biloi u razdoblju komunisti~kog terora i strahovlade.

Kona~no, @upanijski dom Hrvatskoga dr‘avnog sa-bora odlu~no zahtijeva da svi odgovorni, sva dr‘avnatijela i institucije rade isklju~ivo u ustavnim i zakon-skim okvirima, prekinu s neustavnim i protuzakonitimizjavama i postupcima, prekinu zastra{ivanje i stvaranjeozra~ja straha, tjeskobe i nesigurnosti, prekinu politikukoja vodi unutarhrvatskim podjelama i sukobima iugro‘ava nacionalnu pomirbu.

naest i pol tisu}a branitelja i civila. Hrvati suzajedni~ki, na mnogim boji{tima diljem Hrvatske i Bo-sne i Hercegovine, branili svoje domove i domovinu.

Odlu~no odbacujemo tvrdnje da je Hrvatska vojska~inila zlo~ine tijekom obrambenog Domovinskog rata,a {to se ‘eli nametnuti iz nekih doma}ih ime|unarodnih krugova. Na ‘alost, i Haa{ki sud,umjesto o~ekivanoga ka‘njavanja ratnih zlo~inaca, pri-padnika agresorskih srpskih i crnogorskih ~etni~kihpostrojba i svih drugih ratnih zlo~ina, sve vi{e postajesredstvom politi~ke manipulacije i reinterpretacije sa-dr‘aja i smisla obrambenog Domovinskog rata.

Hrvatski su branitelji hrabro i po‘rtvovno stavilisvoje ‘ivote na raspolaganje domovini i ~itavom hrva-tskom narodu, odlaze}i u boj ~esto sa skromnimnaoru‘anjem, ali s velikom hrabro{}u i odlu~no{}u.Pobjeda u obrani Hrvatske temeljila se na odlu~nosti imudrosti hrvatskoga vodstva, te na hrabrosti i domo-ljublju hrvatskih vojnika.

Pobjeda u ratu iznesena je na zajedni{tvu domovin-ske i iseljene Hrvatske, na zajedni~koj po‘rtvovnostiHrvata i svih hrvatskih gra|ana koji su Hrvatsku sma-trali svojom domovinom.

U Domovinskom ratu Hrvatska je pobijedila na crtiprograma i politike dr. Franje Tu|mana, utemeljenimana nacionalnoj pomirbi desetlje}ima sukobljenog hrva-tstva.

Domovinski rat bio je obrambeni i pravedni rat, ukojemu je hrvatski narod podnio velike ‘rtve, i na krajupobijedio u zavr{nim vojno-redarstvenim akcijama B-ljesak i Oluja.

Pobjedom u Domovinskom ratu hrvatski je narodiskazao svoju odlu~nost i spremnost za uspostavu io~uvanje Republike Hrvatske kao samostalne i neovi-sne, suverene i demokratske dr‘ave.

Mogu}e zadu‘enje – do 5 milijardi

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNIZAKONA O IZVR[AVANJU DR@AVNOG PRORA^UNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2000.GODINU

Jednoglasno i hitnim postupkom,@upanijski dom je podr‘ao, aZastupni~ki izglasao izmjenu Zako-na o izvr{enju Dr‘avnog prora~unaRepublike Hrvatske za 2000. godinukojom se Vlada RH ovla{}uje da se uslu~aju neostvarenja Prora~unomplaniranih prihoda od privatizacijemo‘e zadu‘iti na inozemnom idoma}em tr‘i{tu novca i kapitala dosvote od 5 milijardi kuna, kako bipremostila nedostatna sredstva od-nosno planirani prihod od privatiza-cije u Dr‘avnom prora~unu za ovugodinu.

O PRIJEDLOGU

Dosad va‘e}im zakonom Vlada jebila ovla{tena da mo‘e uzeti zajam nainozemnom i doma}em tr‘i{tu novcai kapitala do ukupne svote od7.907.946.377,00 kuna, ali je ta kvotagotovo ve} ispunjena.

Za 2000. je u Dr‘avnom prora~unupo osnovi privatizacije planiran iznosod 8 milijardi i 200 milijuna kuna, ado 13. rujna po toj osnovi ostvareniznos od 2.866.975.827,14 kuna ili

28,67 posto planiranih prihoda. Naj-ve}i dio predvi|enih privatizacijskihsredstava trebala su biti osiguranadrugom fazom privatizacije Hrvatskihtelekomunikacija, ali je prodaju po-trebno optimalno uskladiti s trendovi-ma na me|unarodnom tr‘i{tu kapita-la, odnosno ona se odla‘e, najvjerojat-nije za drugi kvartal idu}e godine.Budu}i da se provedba druge fazeprivatizacije o~ekuje tijekom 2001.godine potrebno je, radi osiguranjaizvr{enja zadataka utvr|enih Prora-~unom, kreditnim zadu‘enjem pre-mostiti nedostatak prihoda.

31

BROJ275

IHS10. X. 2000.

RADNA TIJELA

Odbor za financije i Dr‘avniprora~un podr‘ao je zakonski pri-jedlog. U raspravi se ~ulo mi{ljenje daVlada RH nije u dovoljnoj mjeriobrazlo‘ila razloge zbog kojih preferi-ra zadu‘enje na inozemnom i doma-}em tr‘i{tu novca i kapitala od priho-da koje bi ostvarila privatizacijomHrvatskih telekomunikacija, ali jeprevladao stav da Vladu treba po-dr‘ati u nastojanju da predlo‘enimpremo{tavanjem nedostatnih prihodaDr‘avnog prora~una stvori uvjete zapostizanje ve}e cijene prilikom priva-tizacije Hrvatskih telekomunikacija.Odbor @D za gospodarstvo i finan-cije podr‘ao je predlo‘eno bez pri-mjedbi.

Uz podr{ku predlo‘enom zakon-skom prijedlogu, Odbor ZD za gospo-darstvo i razvoj preporu~io je Vladida premo{}ivanje zadu‘enja ne obav-lja kod doma}ih financijskih institu-cija ve} na inozemnom tr‘i{tu kapita-la. Bez primjedbi Prijedlog je podr‘aoOdbor ZD za zakonodavstvo.

Vlada je s dva amandmana korigi-rala svoj prvotni prijedlog. Prvim jeispravljena pogre{ka u prijepisu, adrugim je utvr|eno da Zakon stupana snagu danom dono{enja, a nekako je bilo predlo‘eno – osmogdana po objavi u »Narodnim novina-ma«.

RASPRAVA

@upanijski dom podr‘ao je pre-dlo‘eno bez rasprave, saslu{av{ikra}e uvodno izlaganje pomo}nikaministra financija, Branka [tuli}a.

U Zastupni~kom domu o zakon-skom prijedlogu govorio je zamjenikministra financija, Damir Ku{trak.Obja{njavaju}i za{to su izmjene po-trebne, izvijestio je zastupnike da jeVlada raspisala me|unarodni tender iizabrala financijskog savjetnika –

Salmon brothers, koji su osiguralimostno financiranje te da se kredit zapokri}e nedostaju}ih prihoda mo‘erealizirati ve} sutra. Ograni~enje je~lanak 42. Zakona o izvr{avanjudr‘avnog prora~una kojim je pred-vi|eno da se Vlada mo‘e maksimalnozadu‘iti do 7 milijardi i 900 milijunakuna. Ta je kvota gotovo ispunjena,jer je Vlada ve} u dva navrata napra-vila emisiju obveznica na inozemnimtr‘i{tima – jednu euroobveznicu od500 milijuna eura i jednu emisijuobveznica na japanskom tr‘i{tu, ~imeje predvi|ena kvota gotovo ispunjena.Zamjenik ministra naglasio je da jerije~ o tehni~koj promjeni, da se ni{tane mijenja u ukupnom iznosu priho-da Dr‘avnog prora~una, osim toga {toje stavka kredit a ne prihod od priva-tizacije.

Sa stavom Odbora za financije iDr‘avni prora~un zastupnike je upoz-nao njegov predsjednik, JadrankoMijali}.

Nu‘an rebalansUz ocjenu da je nu‘an hitan reba-

lans Prora~una, Ivan [uker objasnioje za{to Klub zastupnika HDZ-a po-dr‘ava zakonski prijedlog. Kako re~e,sve u ‘ivotu ne ide, pa ni ovoj Vladi,kako se planira pa je primorana na-praviti to {to je napravila. Upozorio jeipak na gre{ku kod sastavljanja dnev-nog reda – trebalo je najprije raspra-viti o Izvje{}u o izvr{enju Prora~unau prvih {est mjeseci, jer bi tada stvaribile jasnije – vidjelo bi se da se Vladazadu‘ila 7 posto iznad plana.

Zabrinjavaju}e je {to se podi‘e kre-dit da bi se pokrili teku}i tro{kovi,upozorio je predstavnik ovog kluba,podsjetiv{i kako su se prethodnihgodina krediti podizali za strategijurazvoja, za izgradnju prometne infra-strukture, za obnovu i sl.

Klubu zastupnika HDZ-a name}ese i pitanje je li ovakav prijedlog,izmjena jednog ~lana, u skladu sa

zakonima i propisima. Zadu‘ivanjemse, upozorio je zastupnik, znatnomijenja izgled Dr‘avnog prora~unajer ukupni prihodi ne}e vi{e biti 47ve} 42 milijarde, dok se deficitpove}ava s milijardu 269 tisu}a na 6milijardi 269 milijuna.

Ivan [uker jo{ je napomenuo kako}e ovako, tehni~ki, koncipiran i krivopostavljen Prora~un staviti ministre,posebno ministra financija, u veomate{ku situaciju – tako da }e moratikr{iti zakonske odredbe kako biizvr{ile sve zadatke iz Programa Vla-de te kako }e kolege iz vladaju}e ko-alicije sada biti manje kriti~ni premanalazu Dr‘avne revizije kad je rije~ oProra~unu.

Dr. \uro Njavro iskoristio je ra-spravu o ovom zakonskom prijedloguza to da uka‘e i na ukupan odnosprema dugu u Republici Hrvatskoj. Izzakonskog prijedloga je o~ito da jepotrebna rasprava o strategiji gospo-darskog razvitka Republike hrvatske,da bi se utvrdilo opredjeljenje noveVlade – nastavlja li ona privatizacijuili je odlu~ila veliki dio hrvatskoggospodarstva zadr‘ati pod dr‘avnomkapom. Po ocjeni zastupnika, proble-mi }e ostati manje-vi{e sli~ni, jerkako druga~ije objasniti odluku inove Vlade da se opet, po tre}i put,sanira INA.

Ukupni inozemni dug Hrvatskepove}an je i u ovoj godini i pribli‘iose deset i pol milijardi – 20 postodr‘avnog duga, a ostalo dugovi podu-ze}a, banaka, gra|ana. Samo kamateiznose 750 milijuna dolara godi{nje,{to ukazuje da treba razmisliti o sma-njivanju duga te da odluke o zadu-‘ivanju ne bi trebalo donositi godi{-nje, osobito ne vi{e puta godi{nje.

Zastupnik Njavro podsjetio je da jei biv{a Vlada donosila sli~ne odluke,ali s razlogom. Odgo|ena je bila, npr.,prodaja dionica Plive u vrijemeazijske financijske krize, kad su dio-nice preko no}i pale vi{e od 30 posto.Ovaj put, me|utim, nema krize, stanjena svjetskim tr‘i{tima je uobi~ajenopa nije jasno za{to se odustaje od pro-daje dijela Telecoma. Tko uop}ejam~i da }e njegove dionice narednegodine kotirati vi{e nego sada – upi-tao je zastupnik, skrenuv{i jo{ Vladipa‘nju na to da se u slu~aju zadu‘iva-nja izvan zemalja Europske unije, pri-mjerice u Japanu mo‘e dogoditi»ne{to {to je izvan na{eg utjecaja«,zbog oscilacija izme|u jena i eura.

Protiv prodaje »obiteljskogsrebra«

I Ton~i Tadi} (HSP) ocijenio je daje najprije trebalo raspravljati o

• Budu}i da je procijenjenokako bi Hrvatske telekomu-nikacije (druga faza priva-tizacije) bolju cijenu mogleposti}i naredne godine Vladise izmjenom Zakona omogu-}uje da nedostatak o~ekiva-nih prihoda u Prora~unu potoj osnovi nadomjesti dodat-nim kreditnim zadu‘enjem.

IZVR[AVANJE PRORA^UNA

32

BROJ275

IHS10. X. 2000.


Djelotvornije suzbijanjekriminala

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR\IVANJU KAZNENOPRAVNEKONVENCIJE O KORUPCIJI; PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA OPOTVR\IVANJU UGOVORA O SURADNJI O SPRJEÂVANJU I SUZBIJANJUPREKOGRANI^NOG KRIMINALA I POVELJE O ORGANIZACIJI I DJELOVANJU INICIJATIVAZA SURADNJU U JUGOISTO^NOJ EUROPI – SECI REGIONALNOG CENTRA (SECI CENTRA)ZA SUZBIJANJE PREKOGRANI^NOG KRIMINALA; PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOGZAKONA O POTVR\IVANJU PROTOKOLA BROJ 1. I PROTOKOLA BROJ 2. UZ EUROPSKUKONVENCIJU O SPRJEÂVANJU MUÊNJA I NELJUDSKOG ILI PONI@AVAJU]EGPOSTUPANJA ILI KA@NJAVANJA

@upanijski dom je podr‘ao, aZastupni~ki hitnim postupkom do-nio: Zakon o potvr|ivanju Protokolabroj 1. i Protokola broj 2. uz Europ-sku konvenciju o sprje~avanjumu~enja i neljudskog ili poni‘ava-ju}eg postupanja ili ka‘njavanja;Zakon o potvr|ivanju Ugovora osuradnji u sprje~avanju i suzbijanjuprekograni~nog kriminala i Poveljuo organizaciji i djelovanju Inicijativeza suradnju u jugoisto~noj Europi –SECI Regionalnog centra (SECI cen-tra) za suzbijanje prekograni~nogkriminala i Zakon o potvr|ivanjuKaznenopravne konvencije o ko-rupciji. Ovim }e se zakonima Repu-blike Hrvatske uspje{nije boriti pro-

tiv organiziranoga kriminala,ocijenili su zastupnici tijekom ra-sprave.

O ZAKONSKIM PRIJEDLOZIMA

...O KORUPCIJI...Neprijeporan je zna~aj koji Vije}e

Europe pridaje Kaznenopravnoj kon-venciji protiv korupcije, poglavitoradi ~injenice {to je ona dio cjelokup-nog akcijskog programa Vije}a Euro-pe u borbi protiv korupcije. Iz togarazloga pridru‘ivanje Republike Hr-vatske dr‘avama ~lanicama Vije}a

Europe ratificiranjem Kaznenoprav-ne konvencije o korupciji predstavljakrucijalni dokaz njene ‘elje za ja~a-njem suradnje s drugim zemljama,njene demokrati~nosti i spremnostiza djelatno uklju~ivanje u realizacijurazli~itih oblika me|unarodne surad-nje te izraz njenih nastojanja u prila-godbi pravnog sustava va‘e}im eu-ropskim standardima.

Kaznenopravna konvencija o ko-rupciji je relevantan pravni instru-ment kojim se, na razini Europe,odre|uje (standardizira) pojam aktiv-ne i pasivne korupcije, kriminalizirapodmi}ivanje stranih javnih du‘no-snika, i utvr|uje korupcija u po-stupku dobivanja poslova. Njime se

Izvje{}u o izvr{enju prora~una. Kreditzbog kojega se mijenja Zakon zapravoje, ka‘e, karakteristi~an za na~invo|enja dr‘ave od strane nove vlasti.Sve se, kako re~e, temlji na raspro-daji dr‘avne imovine, a ako te raspro-daje nema taj ~as se ulazi u nova kre-ditna zadu‘enja. Zabrinja to {to secijeli koncept razvoja i financiranjazemlje temelji na rasprodaji nacional-ne imovine, obiteljskog srebra –rekao je zastupnik HSP-a, ustvrdiv{izatim da se njegova stranka protivitakvom financiranju dr‘avnih potre-ba, a i svakoj prodaji Telekoma preko51 posto.

Problem je taj – naglasio je Tadi} –{to Hrvatska nema strategiju razvojapa se tako mo‘e dogoditi da se naovaj na~in rasproda ono {to bi sutra

mogao biti sto‘erni dio strategijerazvoja.

Ako je Dr‘avni prora~un u gubitkuza 1,3 milijarde u ne{to vi{e od polagodine HSP sa strahom i{~ekujetrogodi{nji Prora~un. Jer, ako se upola godine u{lo u ovakve probleme{to }e tek biti kad se Prora~un budefiksirao za trogodi{nje razdoblje, ko-liko }e tu rebalansa biti potrebno.

Odgovaraju}i na primjedbe, DamirKu{trak, zamjenik ministra financija,podsjetio je da je kod prodaje prvogdijela (35 posto) Hrvatskih telekomu-nikacija tako|er uzet mostni kredit,koji je vra}en kad je pristigao novacod prodaje, s tim da je jedina razlikaprema predlo‘enom – to {to je sveobavljeno u jednoj fiskalnoj godini.

Izlazak na burzu, dakako, nosiizvjesne rizike – priznao je zamjenik

ministra, dometnuv{i kako je topredvi|eno zakonom. Radna grupa je,me|utim, ovog ljeta procijenila da suse velike telekomunikacijske ku}e,uklju~uju}i Deutsch Telekom (stra-te{ki partner u Hrvatskim telekomu-nikacijama) privremeno dosta iscrpi-le, a da treba pri~ekati procjenu je lii Salamon brothers, ku}a s najvi{eiskustva u privatizaciji telekomunika-cija. Ina~e, nije problem dobiti kredit,a zadu‘enje }e vjerojatno biti i manjeno {to se predvi|a – rekao jezamjenik ministra.

Zastupni~ki dom jednoglasno jeizglasao Prijedlog zakona o izmjeni idopuni Zakona o izvr{enju Dr‘avnogprora~una Republike Hrvatske za2000. godinu.

J. R.

33

BROJ275

IHS10. X. 2000.

sprije~ava i korupcija u me|una-rodnim organizacijama, veza izme|ukorupcije i pranja novca, odnosnopro{irenje ranijih poimanja premakojima su se isklju~ivo kaznena djelavezana uz zloupotrebu opojnih drogashva}ala kao predikatna kaznenadjela u svezi s pranjem novca. Uz to,Konvencija ure|uje uspostavu spe-cijaliziranih jedinica za borbu protivkorupcije, za{titu svjedoka, me|u-narodnu suradnju izme|u tijela nad-le‘nih za provedbu istrage koruptiv-nih kaznenih djela i sl. U pre-dlo‘enom zakonskom tekstu utvr|ujese zajedni~ka terminologija te se pro-pisuju mjere koje mora poduzetisvaka zemlja potpisnica. Tako se pri-mjerice navodi da }e svaka zemljadonijeti one nu‘ne pravne i drugemjere kojima se prema njenom tu-zemnom zakonu sprje~avaju djelakorupcije. Prihva}ena je definicija daje korupcija ~in kada bilo koja osobanamjerno, izravno ili neizravno,obe}a, nudi ili daje bilo kakvunepripadaju}u korist bilo kojemnjenom dr‘avnom slu‘beniku. Svakazemlja potpisnica mora donijetiodgovaraju}e mjere i za podmi}ivanjeu privatnom sektoru, te za podmi}iva-nje slu‘benika me|unarodnih organi-zacija, parlamentarnih tijela, slu‘be-nika me|unarodnih sudova, kao itrgovanje utjecajem. Vodi se ra~una io prekr{ajima novca ste~enog iz ko-rupcije, ra~unovodstvenim prekr{aji-ma, a na kraju su razra|ena pitanjaodgovornosti, me|usobno pomaga-nje, izru~enje kao i sankcije i mjereza prekr{itelje.

...O SUZBIJANJUPREKOGRANI^NOGKRIMINALA – (SECICENTAR)...

Suo~ene s organiziranom mre‘omkrijum~ara unutar zemalja inicijativeSECI, i ra{ireno{}u povreda carin-skih propisa, carinske se slu‘be na-stoje {to u~inkovitije organiziratikako bi se mogle suprotstaviti nave-denim pojavama. Jedan od na~ina zato jest uspostava suradnje s drugimcarinskim slu‘bama, odr‘avanje ne-posrednih kontakata i pru‘anjeme|usobne pomo}i, {to se provoditemeljem Ugovora o suradnji u carin-skim pitanjima. Instrumenti potica-nja suradnje predvi|eni ovim Ugovo-rom predstavljaju novi okvir suradnjeu borbi protiv svih oblika kriminalite-ta. To se osobito odnosi na borbu pro-tiv ilegalnog prometa droga, oru‘ja,

ljudi, te raznih vrsta otpada i opasnihtvari koje ugro‘avaju ‘ivot ljudi izdravlje ljudi i okoli{a. Potvr|ivanjemovog Ugovora dovelo bi do olak{ava-nja i unapre|ivanja suradnje Repu-blike Hrvatske sa zemljama ~lanica-ma inicijative SECI. Ugovorom setako|er predvi|aju oblici pru‘anjapomo}i, vrsta podataka koji }e se do-staviti, te na~in kori{tenja dobivenihpodataka, a {to bi se obavljalo putemRegionalnog centra (SECI centra) zasuzbijanje prekograni~nog kriminala.

Izvr{avanje Ugovora o suradnji usprje~avanju i suzbijanju prekograni-~noga kriminala i Povelje o organiza-ciji i djelovanju inicijative zahtijeva iosiguranje potrebnih sredstava uDr‘avnom prora~unu u iznosu od142.200,00 USD. Navedenim sredstvi-ma }e se izvr{iti uplata godi{nje koti-zacije Republike Hrvatske u prora~unSECI Regionalnog centra u Buku-re{tu. Predmetni Ugovor do sada suratificirale Rumunjska, Ma|arska,Moldavija, Makedonija i Albanija. Utijeku je ili se uskoro o~ekuje postu-pak ratifikacije u Bosni i Herce-govini, Bugarskoj, Gr~koj i Turskoj.

U Ugovoru se uskla|uje terminolo-gija te se opisuju oblici me|usobnesuradnje i posebne pomo}i zemalja~lanica. Pri tome se vodi ra~una opovjerljivosti informacija i za{titiosobnih podataka, kao i o odgovorno-sti i pravnoj za{titi za neovla{tenu ilinepravilnu obradu podataka. Utvr-|uju se i pravni detalji oko pru‘anjausluga svjedo~enja i pravnog vje-{ta~enja, te na~inu kontaktiranja ipostavljanja zahtjeva koji se upu}ujuposredstvom Tajni{tva Centra. Propi-suju se zatim i pitanja nov~ane nado-knade zbog nastalih tro{kova, rje-{avanje mogu}ih sporova, kao i stupa-nje na snagu, provedba i prestanakva‘enja samog Ugovora.

...O POTVR\IVANJUPROTOKOLA 1. I 2.

Uz Konvenciju o sprje~avanjumu~enja i neljudskog pona{anja iliponi‘avaju}eg postupka ili ka‘njava-nja, sastavljenu u Strasbourgu, 26.studenoga 1987. godine, Europskiodbor za sprje~avanje mu~enja i ne-ljudskog ili poni‘avaju}eg postupanjaili ka‘njavanja (CPT) Vije}a Europedonio je u Strasbourgu 4. studenoga1993. godine Protokol broj 1. i Proto-kol broj 2.

Protokolom broj 1. omogu}ava sepristup Konvenciji i dr‘avama ne-~lanicama Vije}a Europe, a Protoko-lom broj 2. mijenja se na~in izbora i

trajanje mandata ~lanova Odbora zasprje~avanje mu~enja koji nadzireprovedbu Konvencije. Navedeni pro-tokoli tehni~kog su karaktera, ne ula-ze u sam sadr‘aj Konvencije, ne stav-ljaju posebne obveze pred dr‘ave kojeih prihvate, ve} su u funkciji pobo-lj{anja funkcioniranja same Konven-cije. S obzirom na to da su ove proto-kole po dono{enju prihvatile gotovosve europske dr‘ave, a za njihovostupanje na snagu potrebno je pri-stupanje i potvr|ivanje svih dr‘avastranaka Europske konvencije osprje~avanju mu~enja i neljudskog iliponi‘avaju}eg postupanja ili ka‘-njavanja, pa tako i Republike Hrva-tske, Vlada Republike Hrvatske do-nijela je Odluku o pokretanju po-stupka za potpisivanje Protokola broj1. i Protokola broj 2. uz re~enu Kon-venciju. Budu}i da je Republika Hrva-tska potpisnica Europske konvencijeo za{titi ljudskih prava i temeljnihsloboda, kao i ~injenici da je ratifici-rala Konvenciju o sprje~avanju mu~e-nja, potvr|ivanjem ovih protokolastvorile bi se pozitivne pretpostavkeza jo{ djelotvorniju za{titu ljudskihprava osoba li{enih slobode.

U Protokolu broj 1. i Protokolu broj2. precizira se tekst ve} otprijeprihva}ene Konvencije. Svi pre-dlo‘eni tekstovi ispisani su uz hrva-tski i na engleskom jeziku, a za sve jepredlo‘eno dono{enje po hitnom po-stupku.

RADNA TIJELA

Odbor @UPANIJSKOG DOMA zazakonodavstvo nakon uvodne rije~ipredstavnika predlagatelja, jednogla-sno je i bez rasprave predlo‘iomati~nom domu dono{enje zaklju~kakojim se utvr|uje mi{ljenje kojim sepodr‘ava dono{enje Zakona o potvr|i-vanju Kaznenopravne konvencije okorupciji. Istovjetan zaklju~ak Odborje donio i u svezi s dono{enjem Zako-na o potvr|ivanju Protokola broj 1. iProtokola broj 2. uz Europsku kon-venciju o sprje~avanju mu~enja i ne-ljudskog ili poni‘avaju}eg postupanjaili ka‘njavanja.

Odbor za nacionalnu sigurnost ivanjsku politiku Domu je predlo‘iozaklju~ak kojim je utvrdio mi{ljenjekojim se podr‘ava dono{enje Zakonao potvr|ivanju Protokola broj 1. i Pro-tokola broj 2. uz Europsku konven-ciju o sprje~avanju mu~enja ili poni-‘avaju}eg postupanja ili ka‘njavanja,u tekstu predlagatelja. Ovaj Odbor

POTVR\IVANJE ME\UNARODNIH DOKUMENATA

34

BROJ275

IHS10. X. 2000.


pozitivno se o~itovao i o dono{enjuZakona o potvr|ivanju Kaznenoprav-ne konvencije o korupciji, u tekstupredlagatelja. Odbor za gospodarstvoi financije nije raspravio Prijedlog iKona~ni prijedlog Zakona o potvr|i-vanju Kaznenopravne konvencije okorupciji zbog toga {to predstavnikpredlagatelja nije bio prisutan.

Odbor ZASTUPNI^KOG DOMA zazakonodavstvo dao je potporu do-no{enju Zakona o potvr|ivanju Kaz-nenopravne konvencije o korupciji ine protivi se dono{enju po hitnompostupku. Od primjedbi je istaknutoda ovaj Prijedlog zakona ne sadr‘ipotvrdu ovla{tenog tijela da je jezi~nopregledan odnosno ispravljen. Odborza zakonodavstvo podupro je idono{enje Zakona o potvr|ivanju Pro-tokola broj 1. i Protokola broj 2. uzEuropsku konvenciju o sprje~avanjumu~enja i neljudskog ili poni‘ava-ju}eg postupanja ili ka‘njavanja.Re~eni Odbor raspravljao je i o Prijed-logu i Kona~nom prijedlogu zakona opotvr|ivanju Ugovora o suradnji usprje~avanju i suzbijanju prekogra-ni~nog kriminala i Povelje o organiza-ciji i djelovanju Inicijative za surad-nju u jugoisto~noj Europi – SECI Re-gionalnog centra (SECI centra).

Odbor za unutarnju politiku i na-cionalnu sigurnost jednoglasno je ibez primjedbi odlu~io da se ma-ti~nom domu predlo‘i dono{enjeZakona o potvr|ivanju Kaznenoprav-ne konvencije o korupciji. Re~eniOdbor jednoglasno je odlu~io da seZastupni~kom domu predlo‘i i dono-{enje Zakona o potvr|ivanju Protoko-la broj 1. i Protokola broj 2. uz Europ-sku konvenciju o sprje~avanju mu~e-nja i neljudskog ili poni‘avaju}egpostupanja ili ka‘njavanja. Odbor sene protivi prijedlogu predlagatelja dase predlo‘eni zakonski tekstovi done-su po hitnom postupku.

Odbor za pravosu|e raspravio je oPrijedlogu i Kona~nom prijedloguzakona o potvr|ivanju Kaznenoprav-ne konvencije o korupciji. U kra}oj suraspravi otvorena pitanja oko nad-le‘nosti za primjenu i provedbu Kon-vencije, a ~lanovi su ujedno podnijeliamandman na ~lanak 3. Nakon prove-dene rasprave, podr‘avaju}i hitni po-stupak, Odbor za pravosu|e jednogla-sno je odlu~io predlo‘iti dono{enjeZakona o potvr|ivanju Kaznenoprav-ne konvencije o korupciji. Pred-lo‘enim amandmanom se mijenja ~la-nak 3 koji glasi: »Za izvr{enje ovogaZakona nadle‘ni su, u okviru svog

djelokruga, Ministarstvo unutarnjihposlova, Ministarstvo financija, Mini-starstvo pravosu|a, uprave i lokalnesamouprave i sudbena tijela Repu-blike Hrvatske«. Bez primjedbi, ~lano-vi Odbora za pravosu|e su podr‘alidono{enje Zakona o potvr|ivanju Pro-tokola broj 1. i Protokola broj 2. uzEuropsku konvenciju o sprje~avanjumu~enja i neljudskog ili poni‘ava-ju}eg postupanja ili ka‘njavanja. ^la-novi ovog Odbora bez rasprave supredlo‘ili mati~nom domu i dono{e-nje Zakona o potvr|ivanju ugovora osuradnji u sprje~avanju i suzbijanjuprekograni~nog kriminala i Povelje oorganizaciji i djelovanju inicijative zasuradnju u jugoisto~noj Europi –SECI Regionalnog centra (SECI cen-tra) za suzbijanje prekograni~nog kri-minala. Podr‘an je i prijedlog o hit-nom postupku.

Odbor za ljudska prava i pravanacionalnih manjina raspravio je oPrijedlogu i Kona~nom prijedloguZakona o potvr|ivanju Protokola broj1. i Protokola broj 2. uz Europskukonvenciju o sprje~avanju mu~enja ineljudskog ili poni‘avaju}eg postupa-nja ili ka‘njavanja kao zainteresiranoradno tijelo. Nakon provedene raspra-ve Odbor je odlu~io predlo‘iti Zastup-ni~kom domu dono{enje predlo‘enogzakona.

RASPRAVA

U @upanijskom je domu provedenaobjedinjena rasprava o sva tri zakon-ska prijedloga. Nakon {to je predstav-nik predlagatelja Dubravko Palija{,pomo}nik ministra pravosu|a, upra-ve i lokalne samouprave podsjetio natemeljne naznake ovih zakonskihprijedloga, otvorena je rasprava. Za-stupnik @arko Kati} (HSLS) osvrnuose u nekoliko rije~i na Prijedlog iKona~ni prijedlog zakona o potvr|i-vanju Kaznenopravne konvencije okorupciji. Ocijenio je ovu temu izuzet-no zna~ajnom jer se korupcija javlja usvim dru{tvenim sustavima.

Dosljedna borba protivkorupcije

Ovakva neprihvatljiva pona{anjatreba svesti na podno{ljivu mjeru, aHrvatska prema iznesenim statistika-

ma treba dosljednije voditi borbu pro-tiv korupcije. Takve aktivnosti najbo-lja su preporuka za ulazak stranogkapitala i ulaganja pa bi trebalo pom-no utvrditi sve detalje oko provo|enjasvih obveza koje su propisane u Kon-venciji.

Budu}i da vi{e nije bilo zainteresi-ranih za raspravu pristupilo seglasovanju o predlo‘enom zakon-skom tekstu. Zastupnici su prvo jed-noglasno donijeli zaklju~ke kojim suutvrdili mi{ljenje kojim se podr‘avadono{enje Zakona o potvr|ivanjuKaznenopravne konvencije o ko-rupciji, sukladno prijedlogu VladeRepublike Hrvatske.

Nakon toga utvrdili su mi{ljenjekojim se podr‘ava dono{enje Zakonao potvr|ivanju Protokola broj 1. iProtokola broj 2. uz Europsku kon-venciju o sprje~avanju mu~enja i ne-ljudskog ili poni‘avaju}eg postupa-nja ili ka‘njavanja, sukladno podne-senom prijedlogu.

Zastupnici @upanijskog doma nakraju su donijeli i zaklju~ke kojimsu utvrdili mi{ljenje kojim se po-dr‘ava dono{enje Zakona opotvr|ivanju Ugovora o suradnji usprje~avanju i suzbijanju preko-grani~nog kriminala i Povelje o or-ganizaciji i djelovanju inicijative zasuradnju u jugoisto~noj Europi –SECI Regionalnog centra (SECI cen-tra) za subzijanje prekograni~nogkriminala, sukladno prijedlogu Vla-de Republike Hrvatske. Zastupnicisu jednoglasno utvrdili sva tri pre-dlo‘ena zakonska teksta.

U ovom su se Domu zastupniciprvo o~itovali o Prijedlogu i Ko-

na~nom prijedlogu Zakona o potvr|i-

vanju Protokola broj 1. i Protokola

broj 2. uz Europsku konvenciju o

sprje~avanju mu~enja i neljudskog ili

poni‘avaju}eg postupanja ili ka‘-

njavanja. Budu}i da nije bilo prijav-ljenih za raspravu, kao ni podnijetihamandmana predsjedavaju}i je daona glasovanje ovaj zakonski prijed-log. Zastupnici su jednoglasno do-nijeli Zakon o potvr|ivanju Protoko-la broj 1. i Protokola broj 2. uz Eu-ropsku povelju o sprje~avanju mu~e-nja, neljudskog ili poni‘avaju}egpostupanja ili ka‘njavanja, u tekstupredlagatelja.

35

BROJ275

IHS10. X. 2000.

Nakon toga otvorena je rasprava o

Prijedlogu i Kona~nom prijedlogu

zakona o potvr|ivanju kaznenoprav-

ne konvencije o korupciji. Predsjed-nik Odbora za pravosu|e, dr. LukaTrconi} pribli‘io je stavove Odbora iobrazlo‘io podnijeti amandman na~lanak 3. predlo‘enog zakonskog tek-sta. Upozorio je da se trebaju razjasni-ti pitanja oko sankcioniranja aktiv-nog podmi}ivanja tuzemnih tijela kaoi pitanja nadle‘nosti za provedbuKonvencije. Nakon {to je pro~itao iobrazlo‘io podneseni amandman za-stupnik Trconi} je podupro dono{e-nje re~enog zakonskog prijedloga.

• Potrebna je me|unarodnasuradnja i pravna pomo}kako bi se suzbila korupcija.

U ime Kluba zastupnika SDP-a, go-vorila je zastupnica Ingrid Anti~evi}-Marinovi}. Poduprla je predlo‘enizakonski tekst te istaknula da senjime {titi rad Vlade Republike Hrva-tske i ~ast nacije od onih koji ‘elesudjelovati i izvla~iti korist od ko-rupcije. Podsjetila je da se ovaj pro-blem sve vi{e sagledava i rje{ava naglobalnoj razini jer se isprepli}uutjecaji i poslovi nacionalnih i multi-nacionalnih kompanija i korporacija.Va‘ni ugovori za velike projekte do-stupni su putem javnih natje~ajame|unarodnim poduze}ima, a me|u-narodno gospodarstvo proizvodi i me-|unarodne kartele. Uo~ljivi su naporida se korumpiraju Vladini slu‘benicii du‘nosnici kako bi se unaprijediladistribucija zabranjene robe: droge,oru‘ja i drugih opasnih proizvoda.Zbog organiziranja i povezivanjame|unarodnog kriminala potrebna jeme|unarodna suradnja i pravnapomo} kako bi se efikasno suzbiloovo zlo.

Razvijati sustavodgovornosti utransparentnomgospodarstvu

Dr‘ave se mogu efikasno boriti pro-tiv korupcije jedino putem stvaranjatransparentnog gospodarstva sa su-stavom odgovornosti koji su ~vrstoutemeljeni na na~elima pravnedr‘ave. Korupcija {teti investicijama,usporava gospodarski rast i iscrpljujedr‘avni prora~un, a {to je najgore odsvega – potkopava na{u vjeru u slobo-du. Korupcija je, zaklju~ila je zastup-

nica Anti~evi}-Marinovi}, neprijateljdemokracije jer demokracija ‘ivi odpovjerenja kojega uni{tava korupcija.

Nakon nje u ime Klubova zastup-nika HSP i HKDU-a, govorio je dr.Boris Kandare. I on je potvrdio izne-sene stavove kako korupcija pred-stavlja suvremeno zlo koje prije~i go-spodarski razvoj kojemu svi te‘imo.Smatra da ona predstavlja i opasnostsuvremenoj hrvatskoj dr‘avi, a osobi-to nagriza moralne vrijednosti suvre-menog dru{tva. Upozorio je da ko-rupcija predstavlja prepreku za br‘irazvoj demokracije, stanje ljudskihprava, te podriva na~elo dobre upravei pravednosti u svakom dru{tvu.Ocijenio je ujedno da }e usvajanjempredlo‘nog zakonskog teksta, Repu-blika Hrvatska postati jednim od stu-pova nositelja ove zna~ajne me|u-narodne konvencije o kaznenoprav-nim aspektima korupcije. Upozorio jena kraju da Vlada treba biti do krajakonzekventna kada imenuje odgovor-ne osobe u tijela koja se bore protivkorupcije. Podr‘ao je dono{enje oveKonvencije te pledirao da bi u borbiprotiv korupcije trebalo odreditisamo one osobe koje imaju visokopostavljene kriterije moralne vrijed-nosti.

Stavove Kluba zastupnika HSLS-a opredlo‘enom zakonskom tekstu, pri-bli‘io je zatim zastupnik dr. Ivan^ehok. Podr‘ao je borbu protiv ko-rupcije i ocijenio da predlo‘ena Kon-vencija predstavlja solidnu pravnupodlogu. Bilo bi mo‘da bolje, nastavioje zastupnik, da je Vlada RepublikeHrvatska iza{la s vlastitim prijedlo-gom svih potrebnih mjera u borbiprotiv korupcije. Ocijenio je da ipaktreba naglasiti pozitivni pomak koje-ga je Hrvatska prema stranimizvjestiteljima postigla u posljednjevrijeme bore}i se protiv zla korupcije.

Gra|ani upozoravaju napojave korupcije

I gra|ani upozoravaju da se morane{to poduzeti protiv ovih pojava, pasu potpuno opravdane Vladine ini-cijative o najavljenim mjerama i borbina gospodarskom polju.

Ocijenio je da korupcija nije samopravni, nego i moralni problem, pa jepotrebno voditi primjerene poteze ujavnosti, me|u gra|anima. Naglasioje zatim da je Hrvatska proteklih de-setak godina bila ustrojena gotovokao feudalno dru{tvo pa je potrebnostalno i ustrajno promicati vrijednostigra|anskog dru{tva. Upozorio je i na~lanak 20. kojim se od dr‘ava potpi-

snica tra‘i da pru‘e jamstvo oobu~enosti nadle‘nih tijela protiv ko-rupcije. Smatra da takve slu‘be i ka-drove tek treba oblikovati i educirati.Predlo‘io je na kraju, da se uzprihva}anje ove Konvencije zatra‘irok od mjesec ili dva dana, u kojemubi Vlada trebala predlo‘iti pravne in-strumente kojima namjerava voditiborbu protiv korupcije. Ovim jeprijedlogom ujedno zaklju~io svojeizlaganje, a zatim je rije~ dobio za-stupnik mr. Marin Jurjevi} (SDP).On smatra da je od svih oblikanajte‘a politi~ka korupcija. Repu-blika Hrvatska je u posljednje vrijemenapravila odre|eni pozitivni skok, ato potvr|uju i izvje{taji stranih nevla-dinih udruga koje se bave ovim feno-menom. Ocijenio je da su pozitivnipomaci logi~na posljedica demokra-tskih izbora koji su odr‘ani 3. sije~njaove godine. Usprkos tome, RepublikaHrvatska se nalazi jo{ uvijek dalekood zone tzv. ~istih zemalja, poput Fin-ske, Danske i ostalih skandinavskihzemalja, pa i od susjedne Slovenije.Smatra da se borba protiv korupcijetreba nastaviti, a treba ukazivati imladim osobama na neprijepornemoralne vrijednosti i standarde kojisu proteklih godina bili ozbiljno po-ljuljani.

• Moralne vrijednosti istandardi bili su donedavnopotpuno zapostavljeni.

Konvenciju provoditi usvakodnevnom ‘ivotu

Zastupnik Jo{ko Konti} (HSLS)podr‘ao je dono{enje re~enog zakon-skog teksta, ali je upozorio da semoraju poduzeti mnogo ozbiljniji na-pori kako bi se ova konvencija po~eladosljedno provoditi u svakodnevnom‘ivotu. Ocijenio je da je u posljednjevrijeme podignuto vi{e kaznenihprijava protiv osoba koje su sudjelo-vale u velikim prijevarama. Smatrada politi~ki du‘nosnici trebaju bitiosobito osjetljivi na ove mjere pa biprimjerice, njihove porezne karticetrebale biti javno dostupne. Pro~itaoje zatim statisti~ke pokazatelje o kaz-nenim prijavama protiv korupcije uposljednjim godinama. Upozorio je naveliki broj podnesenih prijava, ali i na~injenicu da je samo 13 osobazavr{ilo u zatvoru zbog korupcije. Nakraju je predlo‘io da odgovornost za


36

BROJ275

IHS10. X. 2000.


korupciju prvo trebaju snositi »krup-ne ribe« koje su se do sada stalnoprovla~ile kroz mre‘u paragrafa i pro-pisa. Ocijenio je ujedno da su ovemjere poziv za sve politi~are, bez obzi-ra na strana~ku pripadnost, da se dos-ljedno pridr‘avaju svih mjera u borbiprotiv korupcije i korupcijskog po-na{anja. Na iznijete primjedbe iprijedloge osvrnuo se nakon okon~a-nja rasprave i predstavnik predlagate-lja, zamjenik ministra unutarnjih po-slova Josip Vresk. Ocijenio je da je uraspravi iznijeto nekoliko korisnihprijedloga, te upozorio da je na ovompodru~ju kaznenopravne sfere naj-te‘e otkriti i kazniti po~initelja djela.Slo‘io se sa stavom Odbora zapravosu|e, prema kojemu bi trebalointervenirati i u unutarnje zakonoda-vstvo Republike Hrvatske. Najavio jeda }e se pred zastupnicima uskorona}i i novi tekst Zakona o policiji,kao i Zakon o izmjeni Zakona o kaz-nenom postupku. Sve to ukazuje da}e se uskoro mo}i voditi jo{ ustrajnijaborba protiv korupcije. Pozvao je za-stupnike da podr‘e dono{enje ovogZakona koji }e Republiku Hrvatskudodatno pribli‘iti europskim standar-dima.

Nakon toga predsjedavaju}i je po-zvao predstavnika predlagatelja da seo~ituju o podnesenom amandmanuOdbora za pravosu|e. Ovaj amand-man Vlada je prihvatila u cijelosti, anakon toga zastupnici su pristupiliglasovanju o predlo‘enom zakon-skom tekstu.

Predlagatelj je nakon glasovanjautvrdio da je jednoglasno donesenZakon o potvr|ivanju Kaznenoprav-ne konvencije o korupciji u tekstupredlagatelja, zajedno s prihva}e-nim amandmanom.

Zastupnici su zatim raspravili iPrijedlog i Kona~ni prijedlog zakonao potvr|ivanju Ugovora o suradnji usprje~avanju i suzbijanju prekogra-ni~nog kriminala i Povelje o organiza-

ciji i djelovanju inicijative za surad-nju u jugoisto~noj Europi – SECI Re-gionalnog centra (SECI centra) zasuzbijanje prekograni~nog kriminala.O predlo‘enom zakonskom tekstu uime Klubova zastupnika HSP-a iHKDU-a govorio je Anto \api} teupozorio da Republika Hrvatskapreuzima zna~ajne obveze iako nije~lanica SECI-a.

Upozorio je zatim i na lo{u pozicijuHrvatske koja }e biti pogo|ena kadase po~ne provoditi [engenski spo-razum. Istaknuo je istovremeno daHrvatska ima velike i svakodnevnepote{ko}e s ilegalnim imigrantimakoji zna~ajno optere}uju dr‘avniprora~un. Smatra da hrvatska dr‘avane bi trebala preuzimati dodatne re-gionalne obveze jer u Saboru jo{uvijek nije provedena rasprava otome treba li Hrvatska uop}e biti ~la-nicom za suradnju u jugoisto~nojEuropi. Ocijenio je ujedno da se mo-raju bri‘ljivije kontrolirati vlastitegranice i to, zbog pozicije prema Sr-biji, kao i zbog velikog broja ilegalnihprijelaza. Nakon toga, u pojedina~nojje raspravi govorio zastupnik @eljkoPavlic (HSLS) te odmah na po~etkupodr‘ao dono{enje predlo‘enog za-konskog teksta. Ocijenio je da }e sesituacija ipak popraviti te upozoriokako je Hrvatska »premre‘ena« broj-nim {vercerskim kanalima. Odvija seilegalna trgovina drogom, oru‘jem iljudima, o ~emu svjedo~e gotovosvakodnevna razbijanja dilerskihpunktova. Ono {to posebno zabri-njava jest ~injenica da je Republika

Hrvatska postala tranzitno podru~jeza prebacivanje ljudi ili bijelog robljas istoka na zapad Europe.

Opisao je pojedine slu~ajeve trgovi-ne ljudima, isti~u}i da je bilo slu-~ajeva pogibije emigranata koji su seutopili prilikom prelaska rijeke Save.Zbog velikog broja ilegalnih prela-zaka preko granice, zastupnik je za-tra‘io da se policijski i sudski poslovioko ovih prekr{aja intenzivnije i dos-ljednije provode na terenu. Spome-nuo je da treba suzbiti ove radnje teonemogu}iti da pojedini gra|ani Hr-vatske {tete interesima i ugledudr‘ave zbog trgovine ljudima. Spome-nuo je da izvjesni Lon~ari} imavode}u poziciju u nedopu{tenim po-slovima kojima se prebacuju ilegalnidosljednici iz isto~nih regija u zapad-ne dr‘ave Europe.

Priliku da uputi prvu repliku pre-ma novom Poslovniku, iskoristio jezastupnik Anto \api}. Smatra da se oovom problemu ne mo‘e govoriti bezpoliti~kih konotacija budu}i da Hrva-tska ima susjede koji organiziranoimportiraju kriminal na tlo Hrvatske.Spomenuo je da veliki broj {vercer-skih kanala i kriminalnih radnji sti‘eu na{u dr‘avu s podru~ja RepublikeSrpske i Srbije.

Predsjedatelj je zaklju~io raspravui pozvao zastupnike Zastupni~kogdoma da glasuju o predlo‘enom za-konskom tekstu. Zastupnici su ve-likom ve}inom glasova, 77 »za« i 5»protiv« donijeli Zakon o potvr|iva-nju Ugovora o suradnji u sprje~ava-nju i suzbijanju prekograni~nog kri-minala i Povelje o organizaciji idjelovanju inicijative za suradnju ujugoisto~noj Europi – SECI Re-gionalnog centra (SECI centra) zasuzbijanje prekograni~nog krimina-la. Treba na kraju naglasiti da su svatri zakonska prijedloga usvojena pohitnom postupku.

V. @.

• Hrvatska ne bi trebalapreuzimati zna~ajne obvezebudu}i da jo{ uvijek nije~lanica regionalnih asocija-cija.

37

BROJ275

IHS10. X. 2000.

Zastupnici Zastupni~kog doma su,jednoglasno i bez rasprave, odlu~ilidonijeti Zakon kojim se potvr|ujeKonvencija Ujedinjenih naroda osuzbijanju dezertifikacije, a koji je usaborsku proceduru uputila VladaRepublike Hrvatske. Radna tijelaobaju domova uputila su pozitivnomi{ljenje, a @upanijski je dom,tako|er ve}inom glasova, podr‘aodono{enje Zakona.

O PRIJEDLOGU

Na Konferenciji Ujedinjenih naro-da o okoli{u i razvitku – UNCED 92,odr‘anoj u Rio de Janeiru, u lipnju1992. godine, usvojen je dokumentAgenda 21 u ~ijem se 12. poglavlju,me|u ostalim, navodi da problem de-zertifikacije poga|a pribli‘no {estinuukupnog svjetskog stanovni{tva i 70posto zemlji{ta svih suhih podru~ja,odnosno ~etvrtinu svih tala svijeta.

Konvencija je usvojena u Parizu 17.lipnja 1994. godine, a 14. i 15. listopa-da iste godine odr‘ana je sve~anostpotpisivanja, kada ju je potpisao ihrvatski predstavnik. Konvencija jestupila na snagu 26. prosinca 1996.godine.

Cilj Konvencije je suzbijanje dezer-tifikacije i degradacije zemlji{ta, teubla‘avanje posljedica su{e u~inko-vitim djelovanjem na svim razinamau okviru cjelovitog pristupa sa-dr‘anog u Agendi 21, a s ciljempostizanja odr‘ivog razvoja.

Pored definicija, ciljeva, na~ela,programa djelovanja, znanstvene itehni~ke suradnje i mjera potpore, teslijedom zemljopisnih i drugih poseb-nosti, podru~ja u kojima se javljajunavedeni procesi za sada u ~etiri re-gionalna priloga, a ve} na prvoj Kon-ferenciji ~lanova pojavila se inicijati-va ~lanica za izradu petog priloga zaSrednju i Isto~nu Europu. Usvajanjetog priloga o~ekuje se na ovogodi{-njoj Konferenciji ~lanica.

Promjene klime i ljudske aktivno-sti glavni su uzroci degradacije zem-lji{ta, dezertifikacije i su{a. U pro-{losti, plodnost tla i druge va‘neekolo{ke uloge tla samoobnavljale suse poslije po‘ara, poplava ili drugihprirodnih pojava, pa ~ak i nekih~ovjekovih zahvata. U dana{nje

vrijeme, kad je u~estalost kao i broj-nost pritisaka vrlo velika, tla im sesve te‘e odupiru i kao posljedica sejavljaju privremeni ili trajni gubitakekolo{ke i gospodarske produktivno-sti. Situaciju dodatno ote‘avaju po-vremene ili ~e{}e su{e.

Stanje tala u Hrvatskoj ukazuje naprisutnost degradacija, pa iako susaznanja o istima skromna, utvr|enesu promjene i procesi – erozije,one~i{}enja, salinizacije, pada huma-nizacije i drugih promjena. Premaizjavama znanstvenika, vi{e od 90posto na{ih tala izlo‘eno je erozijirazli~itog intenziteta. Na poljopri-vrednim tlima zabilje‘ena su zbijanjai druga naru{avanja fizikalnih, ke-mijskih i biolo{kih svojstava, posebi-ce pad sadr‘aja humusa, hranjiva idr., a kod {umskih tala uz druge pro-bleme nagla{eni su oni uzrokovanipo‘arima.

Za provedbu ovog Zakona o pro-ra~unu je potrebno osigurati dodatnasredstva za pla}anje ~lanarine, kojase odre|uje po redovitom klju~u zasve zemlje ~lanice Ujedinjenih naro-da i iznosi oko 5500 ameri~kih dolara,me|utim postoji mogu}nost da seona smanji na 2 tisu}e dolara.

S obzirom na to da su u RepubliciHrvatskoj ve} prisutni bla‘i oblicidezertifikacije i u puno ja~oj mjeri de-gradacije zemlji{ta, te su{e, otvaranjemogu}nosti suradnje s drugimstrankama konvencije na aktivnosti-ma za suzbijanje tih problema mo‘eosobito utjecati na gospodarstvo Re-publike Hrvatske te ~injenicu da jeKonvencija stupila na snagu, pred-la‘e se dono{enje ovog Zakona hit-nim postupkom.

RADNA TIJELA

Odbori @UPANIJSKOG doma zazakonodavstvo, za nacionalnu sigur-nost i vanjsku politiku, te za gospo-darstvo i financije odlu~ili su pre-dlo‘iti @upanijskom domu da podr‘idono{enje Zakona o potvr|ivanjuKonvencije, a pozitivno su mi{ljenje ozakonskom prijedlogu uputili i odbo-ri ZASTUPNI^KOG doma za zako-nodavstvo i za prostorno ure|enje iza{titu okoli{a.

RASPRAVA

Ni u @upanijskom ni u Zastup-ni~kom domu Hrvatskoga dr‘avnogsabora rasprave o ovom zakonskomprijedlogu nije bilo. Predstavnicipredlagatelja (zamjenik ministraza{tite okoli{a i prostornog ure|enjaRoland @uvani} u @upanijskom, aministar Bo‘o Kova~evi} uZastupni~kom domu) dodatno suobrazlo‘ili zakonski prijedlog.

Luka Bebi} je u ime OdboraZastupni~kog doma za prostornoure|enje i za{titu okoli{a pred zastup-nicima Zastupni~kog doma istaknuova‘nost ove Konvencije za RepublikuHrvatsku zbog problema posebice uprimorskom pojasu, gdje je zemlji{tenakon po‘ara bilo po{umljavano, alise to nesustavno ~ini, pa se pretvarau pustinju. U tom podru~ju postoji iproblem obnove biolo{ke mase i opa-snost od erozije tla, napomenuo jeBebi} i istaknuo kako bi Konvencijuo suzbijanju dezertifikacije trebalodovesti u sukladnost s konvencijamao promjeni klime i o biolo{koj razno-likosti. Za po{umljavanje se uglav-nom koristio bor, koji zapravopredstavlja opasnost za {irenjepo‘ara, a zbog opasnosti od erozije tlai biolo{ke raznolikosti pogodniji biizbor bio maslina, pistacija ili ‘i‘ula.Tako|er bi trebalo voditi ra~una osustavnom odr‘avanju melioliranihtala, primjerice u dolini Neretve, jerse u suprotnom tla zapu{taju i ponov-no pretvaraju u mo~vare i bare, ~imese gubi na obradivoj povr{ini. Odborpodupire potvr|ivanje ove Konven-cije i predla‘e Vladi da u skladu sasvojim planovima o prostornomure|enju predlo‘i Saboru strategijuprostornog ure|enja, imaju}i u viduupravo iznesene okolnosti.

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR\IVANJU KONVENCIJE UJEDINJENIHNARODA O SUZBIJANJU DEZERTIFIKACIJE U ZEMLJAMA JAKO POGO\ENIM SU[AMA I/ILIDEZERTIFIKACIJOM, OSOBITO U AFRICI


38

BROJ275

IHS10. X. 2000.


Nakon {to su zastupnici @upa-nijskog doma jednoglasno utvrdilimi{ljenje kojim se podr‘ava dono{e-nje Zakona, zastupnici Zastupni~kog

doma su, tako|er jednoglasno,

odlu~ili donijeti Zakon o potvr|iva-

nju Konvencije Ujedinjenih naroda o

suzbijanju dezertifikacije u zem-ljama pogo|enim jakim su{ama i/ilidezertifikacijom, osobito u Africi.

I. K.

Nakon {to su radna tijela obaju sa-borskih domova uputila pozitivnomi{ljenje o zakonskom prijedlugu,koji je po hitnom postupku u procedu-ru uputila Vlada, zastupniciZastupni~kog doma jednoglasno sudonijeli Zakon o potvr|ivanju Proto-kola od 3. lipnja o izmjenama dvijukonvencija o me|unarodnom ‘e-ljezni~kom prijevozu, s pripadaju}imdodacima. @upanijski dom je utvrdio,bez rasprave, pozitivno mi{ljenje.

O PRIJEDLOGU

Suradnja Republike Hrvatske sMe|uvladinom organizacijom zame|unarodni ‘eljezni~ki promet (CO-TIF) vezana je za pristupanje Konven-ciji o me|unarodnom ‘eljezni~komprijevozu (COTIF) od 9. svibnja 1980.godine, i to na temelju pristupa, akce-sije, od 30. rujna 1992. godine.

Ova se suradnja o~ituje u radu Mini-starstva pomorstva, prometa i veza upra}enju, razmatranju, doradi i pri-jedlozima za pobolj{anje i promjeneodredaba Konvencije o me|unarod-nom ‘eljezni~kom prijevozu i njenihdodataka, vode}i ra~una o razvoju ‘e-ljezni~kog prometa u Republici Hrva-tskoj i primjeni Konvencije na Hrva-tske ‘eljeznice radi uspje{nog uk-lju~ivanja u me|unarodni ‘eljezni~kipromet.

Kako su od potpisa konvencije od 9.svibnja 1980. godine u mnogim zem-ljama ~lanicama nastupile politi~ke,gospodarske i pravne promjene, uka-zala se potreba za potpisivanjem Proto-kola o izmjenama Konvencije iz 1980.godine. Tako je i Republika Hrvatska3. lipnja 1999. godine u Vilniusupotpisala Protokol o izmjenama Kon-vencije od 9. svibnja 1990. godine.

COTIF primjenjuje 39 dr‘ava Euro-pe, Afrike i Azije, kao i ‘eljezni~kapoduze}a tih zemalja.

Predlo‘enim Protokolom o izmjena-

ma Konvencije COTIF pobolj{an je ipro~i{}en tekst osnovne KonvencijeCOTIF iz 1980. godine i njenih doda-taka radi pove}anja u~inkovitostime|unarodnog ‘eljezni~kog prometa,vezano uz prijevoz putnika i roba,prijevoz opasnih materijala, me|u-narodno kori{tenje infrastrukture irazmjenu vagona, prijelaze granica,tehni~ke norme i propise, kao iobuhva}anje svih pitanja vezanih uzme|unarodni ‘eljezni~ki promet kojasu u nadle‘nosti tijela dr‘avne uprave.

Ovim je zakonskim prijedlogom pre-dlo‘eno potvrditi Protokol iz 1999. go-dine o izmjenama Konvencije ome|unarodnom ‘eljezni~kom prijevo-zu (COTIF) od 9. svibnja 1980. godine, atime i pro~i{}eni tekst Konvencije ome|unarodnom ‘eljezni~kom prijevo-zu (COTIF) zajedno sa sedam dodatakakoji su sastavni dio ove Konvencije; Je-dinstvena pravila glede ugovora ome|unarodnom ‘eljezni~kom prijevo-zu putnika, Jedinstvena pravila vezanauz ugovor o me|unarodnom ‘e-ljezni~kom prijevozu robe; Propis ome|unarodnom prijevozu opasnih tva-ri ‘eljeznicom; Jedinstvena pravila ougovorima za kori{tenje vozila ume|unarodnom ‘eljezni~kom prome-tu; Jedinstvena pravila o ugovorima okori{tenju infrastrukture u me|una-rodnom ‘eljezni~kom prometu; Jedin-stvena pravila o vrednovanju tehni-~kih standarda i prihva}anju tehni-~kih propisa primjenjivih na ‘e-ljezni~ka sredstva namijenjena kori-{tenju u me|unarodnom prometu i Je-dinstvena pravila o tehni~kom odobre-nju za prihvatljivost ‘eljezni~kih sred-stava namijenjenih za kori{tenje ume|unarodnom prometu.

Izvr{avanje ovog mnogostranog me-|unarodnog ugovora ne}e zahtijevatidodatna financijska sredstva iz Dr‘av-nog prora~una Republike Hrvatske,osim obveze da, kao i svake godine dosada, pla}a specifi~ni doprinos, odno-sno ~lanarinu. Zakon je predlo‘eno do-

nijeti po hitnom postupku zbog potre-be dopune va‘e}ih zakona, nedopu-{tenosti da se mijenjaju pojedine odre-dbe Konvencije, te zbog koristi koje }eRepublika Hrvatska imati potvr|iva-njem Protokola odnosno Konvencije,budu}i da }e se me|unarodnom surad-njom kvalitetnije urediti problematika‘eljezni~kog prijevoza.

RADNA TIJELA

Odbori @UPANIJSKOG doma zanacionalnu sigurnost i vanjsku poli-tiku, te za gospodarstvo i financijeuputili su pozitivna mi{ljenja o zakon-skom prijedlogu, kao i odboriZASTUPNI^KOG doma za zakonoda-vstvo i za pomorstvo, promet i veze,koji su odlu~ili predlo‘iti Domu da do-nese Zakon o potvr|ivanju Protokola.

RASPRAVA

U ime predlagatelja, Vlade Repu-blike Hrvatske, zakon je uvodnoobrazlo‘io ministar pomorstva, prome-ta i veza, Alojz Tu{ek, a potom se, uime Kluba zastupnika HSP-a i HKDU-ajavio Ton~i Tadi}. Kazao je kako }eKlub podr‘ati dono{enje ovog Zakona,budu}i da se njime Hrvatska postupnoprilago|ava me|unarodnim standar-dima, ali je upozorio na stanje u kojemse nalaze Hrvatske ‘eljeznice.

@eljeznica je u svim zemljama od iz-nimne va‘nosti za razvitak gospodar-stva i jedan od univerzalnih simbolamoderne civilizacije, a odnos premanjoj zapravo je dru{tveni odnos premavrijednosti rada u ljudskoj zajednici.

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR\IVANJU PROTOKOLA OD 3. LIPNJA1999. GODINE O IZMJENAMA KONVENCIJE O ME\UNARODNOM @ELJEZNI^KOMPRIJEVOZU (COTIF) OD 9. SVIBNJA 1980. GODINE (PROTOKOL 1999.) I KONVENCIJE OME\UNARODNOM @ELJEZNI^KOM PRIJEVOZU (COTIF) OD 9. SVIBNJA 1980. GODINE UVERZIJI PROTOKOLA O IZMJENAMA OD 3. LIPNJA 1999. GODINE S PRIPADAJU]IMDODACIMA

39

BROJ275

IHS10. X. 2000.

Hrvatske su ‘eljeznice oko 50 godina uzaostatku za modernim europskim,svjetskim sustavima. Uvjeti rada sukriminalni i predstavljaju stalnu opa-snost za zaposlenike i putnike. Brojuposlenih je u posljednjih 10 godinapao sa 43 tisu}e na 20 tisu}a. Nakon {tose godinama H@ poku{ava restrukturi-rati i modernizirati, zamijenjen je jedi-no konzultantski ured, ~iji je projektko{tao milijun dolara i koji je usvojenu Saboru. Razloge promjene konzul-tantskog ureda Tadi} je ocijenio moral-no i ekonomski dvojbenima, kao inakanu dr‘ave da se ozbiljnije prihvatiozbiljnog posla na preustroju H@-a.

Zabrinjavaju}e je {to je Svjetskabanka sama odabrala nizozemski Rail-plan kao konzultanta za tehni~kupomo} u provedbi projekta restruk-turiranja i modernizacije, pa ispada daje Sabor u svemu tome manje bitan.

Svjetska se banka glede H@-a postavilakao najvi{e izvr{no i zakonodavnotijelo, iako je kanadska studija ve} bilausvojena u Saboru.

Zastupnik je zaklju~io kako se ovdjeraspravlja o iznimno va‘noj problema-tici, primjeni Konvencije o me|una-rodnom ‘eljezni~kom prijevozu, a ni-tko nema pravu sliku o stanju u Hrva-tskom ‘eljeznicama, da je Vladinomstrategijom za restrukturiranje done-sena odluka prema kojoj se H@ organi-zira u tri jedinice (infrastrukturni, te-retni i putni~ki prijevoz), pri ~emu bise profitni dio privatizirao, a onaj ne-profitni ostavio na grba~i hrvatskognaroda, te da }e za provedbu biti nad-le‘ni isti oni koji su H@ i doveli u stanjeu kojem je sada.

Ministar Tu{ek je iskoristio prilikukako bi se slo‘io da je stanje u Hrva-tskim ‘eljeznicama bremenito, ali da

ne bi sada otvarao diskusiju, jer }e za-stupnici imati prilike ~uti sve o projek-tu Svjetske banke. Osvrnuo se i na pro-gram privatizacije, za koji je ustvrdioda je usvojen u Hrvatskom dr‘avnomsaboru u okviru Vladine strategije, teda ne}e isto rukovodstvo voditirestrukturiranje i privatizaciju ‘e-ljeznica.

Zastupnici Zastupni~kog doma jed-noglasno su donijeli Zakon opotvr|ivanju Protokola od 3. lipnja1999. godine o izmjenama Konvencijeo me|unarodnom ‘eljezni~komprijevozu od 9. svibnja 1980. godine iKonvencije o me|unarodnom ‘e-ljezni~kom prijevozu od 9. svibnja1980. godine u verziji Protokola oizmjenama od 3. lipnja 1999. godine spripadaju}im dodacima.

I. K.

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O SANACIJIODRE\ENIH PODUZE]A

Uredba preto~ena u zakonVlada je predlo‘ila, @upanijski

dom podr‘ao, a Zastupni~ki domdonio ovaj zakon s namjerom da seomogu}i normalan zavr{etak po-stupka sanacije prvenstveno ubrodogradnji. Kra}a se rasprava vo-dila samo u Zastupni~kom domu.Tijekom te rasprave bilo je zastup-nika koji su izrazili rezervu gledepredlo‘enog zakona podsje}aju}inpr. da se na sanaciju tro{e ogromnasredstva poreznih obveznika pa seisti pitaju do kada }e se njihov novacbacati u bunar bez dna. Isticali sutako|er kako se ne saniraju samobrodogradili{ta ve} npr. i po-ljoprivredni kombinati koji sutako|er sanirani – neki i po sedmiput – pa ipak se ponovno javljaju stakvim zahtjevima. Gdje je u cijelojtoj situaciji hrvatski seljak i obite-ljsko gospodarstvo, pitaju se nekizastupnici. Na kraju su zastupniciZastupni~kog doma ipak ve}inomglasova donijeli predlo‘eni zakon.

O PRIJEDLOGU

Zakon o sanaciji odre|enihpoduze}a stupio je na snagu u kolo-vozu 1995., a donesen je u ciljurje{avanja problema restrukturiranjavelikih poduze}a kao uvjetom proved-be druge faze stabilizacijskog progra-

ma, odnosno njihove financijskekonsolidacije budu}i da je stupanj za-du‘enosti velikog broja poduze}a biotakav da ga nije bilo mogu}e pokritiprihodima iz teku}eg poslovanja. AUredbom o dopunama Zakona o sana-ciji odre|enih poduze}a iz 1999. godi-ne propisano je da funkciju vje-rovni~kih vije}a preuzimaju novoime-novani upravni odnosno nadzorniodbori u onim poduze}ima odnosnodru{tvima u kojima su skup{tinedioni~ara donijele odluke o provo|e-nju usvojenih programa sanacije (sa-nacijskih planova). Kada se govori opoduze}ima odnosno dru{tvima u sa-naciji prvenstveno se imaju u viduhrvatska brodogradili{ta, upozoravaVlada. Kako spomenutoj Uredbi isti~erok, a to je 8. listopada, Vlada je pre-dlo‘ila dono{enje ovog zakona ~iji jetekst identi~an tekstu Uredbe.

RADNA TIJELA

Saborska radna tijela dala supodr{ku ovom zakonskom prijedlogui to Odbor @UPANIJSKOG DOMA zagospodarstvo i financije, a uZastupni~kom domu Odbor za zako-nodavstvo, Odbor za financije iDr‘avni prora~un te Odbor za gospo-darstvo i obnovu.

RASPRAVA

Zamjenik ministra gospodarstvamr. Neven Mimica uvodno je obja-snio razloge za dono{enje ovoga zako-na. Predlo‘eni zakon, naglasio je pre-dstavnik predlagatelja, u osnoviidenti~an je tekstu Uredbe koju jelani temeljem zakonske ovlasti do-nijela Vlada. Uredbom je propisanoda funkciju vjerovni~kih vije}a preu-zimaju novoimenovani upravni odno-sno nadzorni odbori u onim podu-ze}ima odnosno dru{tvima u kojimasu skup{tine dioni~ara prihvatile sa-nacijske planove, i gdje su se ti plano-vi po~eli provoditi. Vlada procjenjujeda bi se prihva}anjem predlo‘enogzakona omogu}io zavr{etak procesasanacije prvenstveno u brodogradnjigdje bi se u brodogradili{tu Uljaniknpr. ve} krajem rujna trebao okon~atipostupak sanacije, a do kraja godineo~ekuje se i prestanak sanacije u dru-gim brodogradili{tima. Predlo‘enimzakonom prakti~ki se omogu}ava

SANACIJA PODUZE]A

40

BROJ275

IHS10. X. 2000.


normalan zavr{etak sanacije ubrodogradnji.

Kako nije bilo zainteresiranih zaraspravu pristupilo se glasovanju ukojem je predlo‘eni zakon dobio jed-noglasnu podr{ku zastupnika @upa-nijskog doma sukladno Vladinomprijedlogu.

KombinatiI u ovom Domu najprije je uvodno

govorio Vladin predstavnik mr. Ne-ven Mimica uglavnom ponoviv{i ono{to je ve} rekao u @upanijskom domu.

Uslijedila je zatim kra}a rasprava,a prva je govorila Ljubica Lali}(HSS). Ovdje je rije~ o dopunamazakona koji je donesen radi rje{ava-nja problema restrukturiranja velikihpoduze}a kao uvjetom provedbe dru-ge faze stabilizacijskog programa, pri-mjetila je zastupnica. Uslijedila jeUredba koja se sada preta~e u zakonpa bi bilo logi~no podr‘ati Prijedlogno uz bezrezervnu podr{ku ostajeotvoreno pitanje je li zakon postigaocilj. Zastupnica ima na umu ~injenicuda ve} sanirana poduze}a odnosnodru{tva kapitala ponovno bilje‘e gu-bitke i javlja se potreba njihovasaniranja. Kako se kroz sanacijutro{e ogromna sredstva poreznihobveznika nu‘no je dati detaljnoobrazlo‘enje o razlozima neuspje{-nosti sanacije jer se porezni obvezni-ci pitaju do kada }e se njihov novacbacati u bunar bez dna.

Neuspje{nost sanacije nije mogu}epravdati samo pogor{anim uvjetimaposlovanja ve} treba tra‘iti i subjekti-vne razloge za to, nastavlja zastupni-ca. Pogor{anje uvjeta poslovanjabrodogradili{ta na svjetskom tr‘i{tutraje ve} niz godina i zahtijevapreispitivanje odnosa dr‘ave i Vladeprema tom segmentu hrvatskoga go-spodarstva.

• Svatko tko ima imaloosje}aja za moral i pravdu nemo‘e podr‘ati ovaj zakonskiprijedlog.

U nastavku zastupnica se osvrnulana neuspje{nost sanacije jo{ nekihpoduze}a jer ne saniraju se, ka‘e,samo brodogradili{ta. Imala je naumu poljoprivredne kombinate koji

su sve do 1990. bili pod blagonaklo-nim pogledom sistema, ali su nakontoga uni{teni kao ostatak komu-nisti~kog sustava, a da prije toga nijeprona|ena alternativa koja bi preuze-la ulogu dotada{njeg kombinata pre-ma hrvatskom seljaku. Posljedica –uni{teno selja{tvo s malim brojemonih koji su kroz instituciju zakupazemlji{ta poku{ali savladati prvu ste-penicu ustroja obiteljskog gospodar-stva. Bilo je kombinata koji su u pro-teklih desetak godina sanirani pro-ra~unskim sredstvima, a sada se po-novno pojavljuju sa zahtjevima zasaniranje, pa se kao i u slu~ajubrodogradili{ta, postavlja pitanjeopravdanosti potrebe ponovnog ula-ganja. Poljoprivredne kombinate tre-ba promatrati s tri aspekta i to s pozi-cije ratarske i sto~arske proizvodnjete s pozicije prehrambene industrije.Dr‘i kako sanacija nije potrebna kadasu u pitanju ratarska i sto~arskaproizvodnja. Razlog – ratarska pro-izvodnja odvija se na zemlji{tu koje jekonfiskacijom i nacionalizacijom po-stalo dr‘avno vlasni{tvo, i potrebnoga je bez odga|anja vratiti biv{im vla-snicima, odnosno njihovim nas-ljednicima. A kada je rije~ o sto-~arskoj proizvodnji svi podaci govoreda je ona uspje{nija i jeftinija kod se-ljaka pa nema razloga da seprora~unski sanira. Preradbeni kapa-citeti, me|utim, nalaze se u sastavuPIK-ova, a privatnih prera|iva~anedovoljno je za kompletnu finaliza-ciju primarne proizvodnje individual-nih poljoprivrednika pa je u tomdijelu sanacija potrebna i nu‘na jer jenadogradnja primarnoj proizvodnji iujedno sigurno tr‘i{te seljaku.Dugoro~no gledano tu HSS budu}-nost vidi u privatizaciji u kojoj }ezna~ajno mjesto imati seljaci na~ijem trudu su kombinati i nastali,podvukla je zastupnica. O~ekuje seda }e se paketi dionica podijeliti se-ljacima neovisno o tome jesu li onibili kooperanti ili nisu, a kroz taj bise proces stvorili preduvjeti za racio-nalizaciju pa nema vi{e mjesta sana-ciji. Ukoliko je predlo‘eni zakon natragu takvih promi{ljanja HSS }e gapodr‘ati, a u protivnom ne jer ne ‘elibiti odgovoran pred poreznim obvez-nicima ~iji novac pro‘diru sanacije,zaklju~ila je zastupnica Lali}.

Paralelni sustaviIvan Kolar (HSS) dr‘i da u dr‘avi

postoje dva paralelna sustava tj. jednikoji imaju pravo na tro{enje dr‘avnognovca bez pokri}a, i oni drugi kojicijelo vrijeme proizvode, a nikada ihnitko nije sanirao. Gdje je tu jed-

nakost i ho}emo li i dalje imati dvaparalelna sustava, zapitao je zastup-nik Kolar. Ujedno pita do kada }emosvi mi skupa biti taoci takvog sustava.Neki su kombinati, ka‘e, po sedmiput dobili sanacijska sredstva, a za-stupnik predla‘e da se ti novci pro-baju dati seljaku i tek onda postavipragmati~no pitanje ho}e li nakontoga seljak propasti ili ne}e propasti.I sam je, ka‘e, poljoprivrednik ali seosje}a kao ~ovjek drugog reda jer nemo‘e ba{tiniti zagarantirano pravo najednakost svih pred Ustavom i zako-nom. Zastupnik je za to da se {to prijejednim predzakonskim aktom ra-zdvoji primarna poljoprivrednaproizvodnja od prera|iva~ke indu-strije i okrenemo prera|iva~kim ka-pacitetima kada bi zastupnici HSS-adigli ruku za zakon. Ovako prisutnaje samo jedna velika rezerva, zak-lju~io je Kolar.

Svatko tko ima imalo osje}aja zamoral i pravdu ne mo‘e podr‘ati ovajzakonski prijedlog, mi{ljenja je IvoLon~ar (nezavisni; izabran na listiHSS-a). Za nedavnu Vladinu odlukuda se sa milijardu i 400 milijuna kunaporeznih obveznika ide u sanacijukombinata rekao je da je ~isto baca-nje novca. Dr‘i kako niti jedna so-cijalna kategorija u Hrvatskoj nijetoliko oplja~kana kao hrvatski seljak,a i ovo sada {to je napravila nova tzv.demokratska vlast, ka‘e, nije ni{tadrugo nego plja~ka hrvatskih seljaka.Ula‘e se milijardu i 400 milijunakuna u ne{to u {to je do sada ulo‘enomo‘da i 50 milijardi kuna, jer jednakosu tako svojedobno radili komunisti ikasnije HDZ, ali svejedno kombinatisu ostali vre}a bez dna. Uvijek se to~ini pod izgovorom ~uvanja socijal-nog mira u situaciji kada je u Hrva-tskoj 84 posto zemlji{ta i 92 postosto~nog fonda u rukama seljaka sada~ak sa 200 milijuna kuna vi{e nego{to je prora~un Ministarstva po-ljoprivrede i {umarstva, primje}ujezastupnik Lon~ar. Zanimaju}i sekome sve to treba pita je li to jo{ jed-na plja~ka i varka da se novac izdr‘avnog prora~una tamo i ulo‘i kakobi ve} sutra kriminalci (tajkuni) pono-vno do njega do{li. Uostalom, odosam takvih kombinata ~ak 4 imajusve uvjete da odu u ste~aj jer su imobveze daleko ve}e od temeljnog ka-pitala, tvrdi ovaj zastupnik. Dr‘i kakoje to nedopustivo pa ako je aktualnavlast htjela raditi ne{to u interesu po-ljoprivrede i selja{tva za{to se nijesjetila i drugih kombinata ve} je favo-rizirala samo neke.

Zastupnik je mi{ljenja kako nijetrebalo uni{tavati kombinate ve} ih je

41

BROJ275

IHS10. X. 2000.

trebalo restrukturirati i onda na tomegraditi jednu novu agrarnu politiku.Ovako u te se kombinate i zadrugestalno ubacivao prora~unski novac, ada ni{ta nije postignuto, i to u situa-ciji kada se spominje brojka od 11.267zaposlenih ljudi u kombinatima teprocjena o 533.000 obiteljskih gospo-darstava u Hrvatskoj. Kombinatiimaju oko 400.000 ha zemlji{ta kojenije njihovo i na toj zemlji ostvarujuprofit, a nikome za to ne pla}aju ren-tu ali za to pla}a hrvatski seljak kojiiznajmi npr. 2, 3, 5 ili 10 jutara svojezemlje, zaklju~io je Lon~ar.

Repliciraju}i Dragica Zgrebec(SDP) je upozorila zastupnika Lon-~ara da govori o ne~emu {to nije pre-dmet ovoga zakona, jer predlo‘eni sezakon, ka‘e, odnosi na Uredbu koja jedo sada regulirala funkcioniranje

vjerovni~kih vije}a odnosno nadzor-nih odbora u tvrtkama koje su bilesanirane, a odnosi se prvenstveno nabrodogra|evnu industriju.

Miroslav Korenika (SDP) misli daje zastupnik Lon~ar uvrijedio sve ~la-nove Vlade i zastupnike Doma, pa ione koji su tu sjedili u proteklih desetgodina izjavom o tzv. demokratskojvlasti. Sada{nja vlast kao i ona pro{la,upozorava Korenika, izabrana je nademokratskim izborima.Odgovaraju}i zastupnici Zgrebec, za-stupnik Lon~ar je rekao kako je ovdjerije~ o Zakonu o sanaciji odre|enihpoduze}a, a koliko je njemu poznato ispomenutih osam kombinata tako|erje u sanaciji. A kada je spomenuonovu tzv. demokratsku vlast tada je,ka‘e, mislio vi{e figurativno imetafori~ki s obzirom na sva pre-

dizborna obe}anja i trenuta~no sta-nje.

• Kako se kroz sanacijutro{e ogromna sredstva po-reznih obveznika nu‘no jedati detaljno obrazlo‘enje orazlozima neuspje{nosti sa-nacije.

Nakon rasprave zastupnici suve}inom glasova (79 glasova »za« ijedan »protiv«) donijeli Zakon o do-puni Zakona o sanaciji odre|enihpoduze}a u tekstu kako ga je pre-dlo‘ila Vlada RH.

J. [.

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O UVJETIMA KREDITA I ZAJMOVAODRE\ENIH PRAVNIH OSOBA

KREDITI

Zastupni~ki je dom jednoglasnoprihvatio predlo‘eni zakonski tekstkorigiran prihva}enim amandma-nom. I @upanijski se dom pozitivnoo~itovao.

O PRIJEDLOGU

Predlagatelj ka‘e – s obzirom na sta-nje pravnih osoba na koje se odredbeovog Zakona odnose glede zadu‘eno-sti, odobravanja i kori{tenja finan-cijskih kredita i zajmove ocjenjuje seda je potrebno i nadalje regulirati ovumateriju. Glede navedenog te ~i-njenice da Uredba o uvjetimaodobravanja kredita i zajmovaodre|enih pravnih osoba (»Narodnenovine«, br. 30/99) prestaje va‘iti 30.rujna 2000. godine, ovim bi se Prijedlo-gom zakona o uvjetima odobravanjakredita i zajmova odre|enih pravnihosoba trebao nastaviti kontinuitetodredaba navedene Uredbe, {to je u sk-ladu sa Zaklju~kom Vlade RepublikeHrvatske sa sjednice odr‘ane 30. lip-nja 2000. godine.

Ovim Prijedlogom zakona utvr|ujuse i nadalje uvjeti odobravanja finan-cijskih kredita odnosno zajmova jav-nih poduze}a u vlasni{tvu RepublikeHrvatske, ustanova nad kojimaosniva~ka prava ima Republika Hrva-tska, dru{tva u kojima vi{e od 50%udjela ili dionica dr‘e zajedno ili svakiza sebe Republika Hrvatska, Hrvatskifond za privatizaciju, Hrvatski zavod za

zdravstveno osiguranje kao i pravnihosoba u vlasni{tvu odnosno pre-te‘itom vlasni{tvu jedinica lokalne sa-mouprave i uprave, te Hrvatskog zavo-da za mirovinsko osiguranje i Hrva-tskog zavoda za zdravstveno osigura-nje.

Tako|er se predla‘e da navedenepravne osobe mogu odobravati finan-cijske kredite odnosno zajmove dru-gim pravnim osobama uz uvjet da ka-matna stopa nije manja od eskontnestope Hrvatske narodne banke. Istotako potrebno je omogu}iti da pravneosobe iz ~lanka 1. ovog Zakona moguodobravati financijske kredite odno-sno zajmove i me|usobno.

Nadalje, odredbe ovog Zakona neprimjenjuju se na zajmove koje odo-bravaju dru{tva za osiguranje i dru{tvaza reosiguranje u prete‘ito dr‘avnomvlasni{tvu koja sukladno Zakonu oosiguranju, mogu odobravati zajmovei ulagati slobodna nov~ana sredstva, aniti na Hrvatski zavod za zapo{ljavanjekoji u skladu sa Zakonom o zapo{ljava-nju provodi aktivnu politiku zapo{-ljavanja kroz razli~ite programe.

Imaju}i u vidu da je Vlada RepublikeHrvatske na temelju zakonskih ovlastina svojoj sjednici odr‘anoj 30. lipnja2000. godine donijela Uredbu oprodu‘enju Uredbi, a prema kojoj jeprodu‘eno va‘enje Uredbe o uvjetimaodobravanja kredita i zajmovaodre|enih pravnih osoba do 30. rujna2000. godine i Zaklju~ak Vlade Repu-blike Hrvatske kojim je obvezala Mini-

starstvo financija da izradi zakonskiprijedlog kojim }e se regulirati pitanjaiz navedene Uredbe, bilo je nu‘no odre-diti uvjete mogu}nosti kori{tenja kre-dita i zajmova odre|enih pravnih oso-ba koji bi se primjenjivali ve} od 1. li-stopada 2000. godine, te je bio potre-ban hitni postupak.

RADNA TIJELA

Zakonski prijedlog razmotrila su ra-dna tijela obaju saborskih domova.Odbor ZASTUPNI^KOG DOMA zazakonodavstvo podupire dono{enjeovog zakona i ne protivi se prijedlogupredlagatelja da se donese po hitnompostupku. Me|utim, podnosi amand-man jer prosu|uje oportunim propisi-vati nov~anu kaznu pravnim osobamau vlasni{tvu dr‘ave, odnosno subjeka-ta iz ~lanka 1. ovoga Zakona.

Odbor za financije i Dr‘avniprora~un podr‘ao je dono{enje zako-na, kao i Odbor za gospodarstvo,razvoj i obnovu. I Odbor @UPA-NIJSKOG DOMA za gospodarstvo i fi-nancije ve}inom je glasova podr‘aodono{enje zakona.

AMANDMANI ZASTUPNIKA

Amandman je podnijela IngridAnti~evi}-Marinovi} (SDP) tra‘e}i dase odnosi koji se ure|uju ovim zako-

42

BROJ275

IHS10. X. 2000.


nom odnose i na op}ine i gradove kaojedinice lokalne samouprave, ~ime bione postale jednakoprave.

RASPRAVA

U @upanijskom se domu u imepredlagatelja zastupnicima obratilav.d. pomo}nica ministra financija Su-zana Brenko i obrazlo‘ila bit odredbipredlo‘enog zakonskog teksta. Po-dsjetila je da predstavlja kontinuiteturedbi koje je donosila Vlada temeljemsvoje zakonske ovlasti od 1995. godinea s obzirom da je donijela zaklju~ak davi{e ne}e uredbama ure|ivati pitanjeiz djelokruga zastupni~kog doma osimu razdoblju kada Dom ne zasjeda obve-zala je da dosada{nje uredbe na-domjeste zakonskim tekstom. Takav jepred zastupnicima. Propisuju se uvjeti

pod kojima pravne osobe u dr‘avnom iprete‘ito dr‘avnom vlasni{tvu moguodobravati kredite i zajmove drugimpravnim osobama. Glede ovog tuma~e-nja nije bilo rasprave nego je zastupni-ca Ankica Mami} (LS) upitala koja jerazlika izme|u pojmova zajam i kredit.Predstavnica predlagatelja je odgovo-rila – kredit mora biti u pisanoj formi,mora biti naplativ i ima kamatnu stopua zajam ne mora.

Rasprava je time zavr{ena pa se gla-sovalo o zakonskom prijedlogu. Jedno-glasno je utvr|en.

U Zastupni~kom je domu ovu to~kudnevnog reda pojasnio u imepredlagatelja mr. Damir Ku{trak,zamjenik ministra financija. Rekao jeda se ovim zakonom ure|uju uvjetiodobravanja financijskih kredita, od-nosno zajmova javnom poduze}u uvlasni{tvu Republike Hrvatske, usta-nova nad kojima osniva~ka prava imaRH, dru{tvo u kojima RH ima vi{e od50 posto udjela ili Hrvatski fond za pri-vatizaciju, Zavod za zdravstvenoosiguranje, Zavod za mirovinskoosiguranje itd.

Smisao ovog zakona ima samo jed-no ograni~enje da pravne osobe iz~lanka 1. ovog zakona mogu odobrava-ti financijske kredite, odnosno zajmo-ve drugim pravnim osobama, uz uvjetda kamatna stopa nije manja oddiskontne stope Hrvatske narodne

banke. Zakon se jedino ne odnosi nadru{tva za osiguranje i reosiguranje uprete‘ito dr‘avnom vlasni{tvu kao i naHrvatski zavod za zapo{ljavanje, jerone to pitanje imaju rije{eno poseb-nim zakonom.

Time je uredba preto~ena u zakon, as obzirom na veli~inu javnog sektorapredlagatelj misli da ovakvo rje{enjetreba zadr‘ati.

Budu}i da nije bilo prijavljenih zaraspravu mr. Damir Ku{trak seo~itovao o pristiglim amandmanima.U ime Vlade je bio suglasan s amand-manskim tra‘enjem zastupnice IngridAnti~evi}-Marinovi} ali ne i s amand-manom Odbora za zakonodavstvo jerse tra‘i da se nov~anom kaznom zaprekr{aje mo‘e kazniti odgovorna oso-ba a ne i pravna osoba, odnosno ne itvrtka ili ustanova na koju se odnosidoti~ni prekr{aj. Predsjednica OdboraIngrid Anti~evi}-Marinovi} je reklada je i bila namjera da se sprije~i»prelijevanje iz {upljega u prazno«, alije nakon negativnog odgovora Vladeipak odustala od ovog amandmanskogtra‘enja.

Nakon toga se glasovalo o Prijedlo-gu i Kona~nom prijedlogu zakona ouvjetima odobravanja kredita i zaj-mova odre|enih pravnih osoba koji jejednoglasno donesen.

M. P.

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O MORSKIM LUKAMA

Bolji uvjeti koncesionarimaZastupni~ki dom Hrvatskoga

dr‘avnog sabora je po hitnom po-stupku i jednoglasno donio Zakon odopuni Zakona o morskim lukama.Omogu}iti ve}e ulaganje u hrvatskeluke, ~ime bi se one u~inile konku-rentnijima, a gospodarski razvojbr‘im, osnovna je namjera prijedlogaVlade Republike Hrvatske, ~ime jeUredba kojom je do sada ure|ivano topitanje dobila zakonsku snagu.

O PRIJEDLOGU

Dono{enjem predlo‘enog Zakonaposti}i }e se ve}a operativnost uostvarivanju projekata koji pove}animulaganjima u luke, otvorene za javnipromet i posebne namjene, pridonose

kako oplemenjivanju lu~kog podru~ja,tako i pove}anju konkurentnosti luke iukupnom br‘em gospodarskom ra-zvoju u podru~ju morskih luka.

Zakonom se predla‘e nadopuniti tri~lanka postoje}eg Zakona o morskimlukama. Dopunama bi se postupak zaizgradnju novih objekata u lukamaotvorenim za javni promet prilagodiozahtjevima modernog poslovanja. Tobi se ostvarilo na na~in da se tijekomkoncesijskog razdoblja, za slu~ajpove}anja investicije i time pove}anjaroka povrata sredstava, mo‘e produ‘itirazdoblje koncesije, vode}i uvijekra~una o ukupnoj gospodarskoj opra-vdanosti takve investicije. Konceptprodu‘enja koncesijskog roka zapove}ane investicije primjenjivao bise i na luke posebne namjene. Pre-

dlo‘enim promjenama odre|uje se i{to se smatra prijenosom koncesije,kako bi se obavljanje sporednih djelat-nosti kojima se ne umanjuje ili ote‘avaobavljanje osnovne djelatnosti, ostavi-lo ovla{teniku koncesije. Tako|er jeomogu}eno preno{enje dijela prven-stvene koncesije na nova trgova~kadru{tva dok su ta dru{tva u ve}inskomvlasni{tvu ovla{tenika prvenstvenekoncesije. Time se omogu}uje po-stoje}im trgova~kim dru{tvima da sepreustroje po terminalskom principusukladno svjetskim iskustvima te dase u tu svrhu na takva dru{tva prenesedio prvenstvene koncesije.

Predlagatelj, odnosno Vlada Repu-blike Hrvatske zatra‘ila je da se Zakondonese po hitnom postupku, kako bipitanja koja su rije{ena Uredbom dobi-la zakonsku snagu.

43

BROJ275

IHS10. X. 2000.

RADNA TIJELA

Odbor @UPANIJSKOG DOMA za go-spodarstvo i financije predlo‘io jeDomu da podr‘i Zakon o dopuni Zako-na o morskim lukama.

Pozitivno mi{ljenje o Zakonu imalisu i odbori ZASTUPNI^KOG DOMA zazakonodavstvo i za pomorstvo, pro-met i veze.

AMANDMANI

Tri amandmana podnio je Odbor

ZASTUPNI^KOG DOMA za zakonoda-

vstvo. Uz nomotehni~ko ure|ivanje

teksta Zakona, Odbor predla‘e da bi za

prijenos koncesije s koncesionara na

trgova~ko dru{tvo u njegovom

vlasni{tvu morala postojati suglasnost

Lu~ke uprave te mi{ljenje Vlade Repu-

blike Hrvatske.

Amandman je podnio i Ante

Markov (HSS). Predlo‘io je da se u

~lanku 3. predlo‘enog Zakona, koji go-

vori o prenosu koncesija doda rije~:

»sporedne«, a brisale bi se rije~i: »iz

~lanka 9. stavka 2. Zakona«. Obrazlo‘io

je to time {to je navedeno kako ~lanak

3. predstavlja nadopunu ~lanka 29.

postoje}eg Zakona koji govori isk-

lju~ivo o lukama posebne namjene,

dok se ~lanak 9. postoje}eg Zakona,

koji se spominje u re~enom ~lanku, od-nosi na luke otvorene za javni promet.

RASPRAVA

Uvodno je zamjenik ministra pomor-stva, prometa i veza dr. Pavao Komadi-na obrazlo‘io predlo‘ene zakonske do-

pune ukazav{i na nu‘nost ozakonjenja

Uredbe Vlade Republike Hrvatskekojom se jo{ i sada rje{avaju va‘na

pitanja morskih luka.

Julije Derossi (HDZ) smatra da jeovo vrlo va‘an Zakon te je izrazio ‘alje-

nje {to ga zastupnici nisu prije mogli

dobiti kako bi se konzultirali s predsta-

vnicima pomorskih luka, ~ime bi ra-

sprava dobila na kvaliteti. Iz tog razlo-ga zamolio je da ubudu}e zakonski

prijedlozi sti‘u ranije, kako bi zastup-

nici mogli o njima raspraviti sastru~nim osobama odnosno onima

kojih se izravno ti~u.

S prijedlogom se slo‘ila i predsjed-nica dr. Katica Ivani{evi} te je uputila

apel Vladi da ranije dostavlja prijedlo-

ge zakona, pogotovo ako se donose hit-nim postupkom.

Zlatko Komadina (SDP) zamolio je

za poja{njenje. Ka‘e, da ako je dobroshvatio, da ukoliko ovla{tenik konce-

sija ulo‘i vi{e od onoga nego je defini-

rano postoji mogu}nost da mu se kon-cesija produ‘i. Dr‘i da Zakonom nije

definirano, produ‘ava li se koncesija i

tada ako novac ulo‘i, recimo, dr‘ava.Trajanje koncesije odre|eno je na 32

godine, a ako postoji gospodarska

opravdanost to mo‘e biti i dulje, obja-snio je zamjenik ministra dr. Komadi-

na.

Zastupnici su tada pre{li na glasova-nje.

@upanijski dom jednoglasno je po-dr‘ao dono{enje Zakona o dopuniZakona o morskim lukama.

Zastupnike Zastupni~kog doma sdopunama Zakona o morskim lukamaupoznao je ministar prometa i veza mr.Alojz Tu{ek. Uz to je naglasio i va‘nostpredle‘enog zakona kako bi sepove}ala konkurentnost luka te br‘igospodarski razvoj na njihovompodru~ju.

U ime Kluba zastupnika HSLS-a mr.@eljko Glavan (HSLS) je rekao kakopodr‘ava predlo‘ene dopune za koje senada da }e na}i svoje mjesto i ubudu}em pomorskom zakoniku. Na{emore dr‘i najve}im prirodnim resur-som te za ovakve zakonske inicijativeka‘e da su neophodne.

Dopune Zakona o morskim lukamapodr‘ao je i Klub zastupnika SDP-a, ato je u ime Kluba rekao Vladimir[ep~i} (SDP). Prihva}anjem pre-

dlo‘enih dopuna omogu}ava se ve}aoperativnost u ostvarivanju projekata,privla~e se i poti~u ve}a ulaganjaovla{tenika koncesije u luke, {to }epridonijeti oplemenjivanju lu~kogpodru~ja, konkurentnosti luke, a timei br‘em gospodarskom razvoju, smatrazastupnik.

Uistinu je postoje}i Zakon o mor-skim lukama bio ko~nica tom dijelugospodarstva, dr‘i u ime Kluba zastup-nika HSS-a Ante Markov (HSS). Ka‘ekako je vjerojatno Vlada temeljem te~injenice pri{la izradi predlo‘enih do-puna koje u odnosu na postoje}u Ured-bu nude kvalitetnija rje{enja. Primjed-bu je jedino uputio tome {to se uvrijeme rata nije prilagodilo konce-sijske uvjete toj specifi~noj situacijikoja je utjecala na gospodarsko stanjeluka. U nastavku izlaganja zastupnikje iznio amandman koji podnosi. Nadase da }e Vlada {to prije izraditi svezakone koji su nu‘ni da se djelatnostmorskih luka u potpunosti razvije i dadosegne potrebnu kvalitetu.

Ton~i Tadi} (HSP) je u ime Klubazastupnika HSP-a i HKDU-a rekaokako podr‘ava Zakon o dopuni Zakonao morskim lukama, jer da }e se njimeposti}i ve}a operativnost u ostvariva-nju projekata ulaganja u morske luke ilu~ka podru~ja. Predlo‘io je da u Zako-nu budu bolje definirane situacije ukojima se ne mogu ostvarivati konce-sijski ciljevi, te da vrijeme koncesijemo‘e biti skra}eno ili koncesije ~ak ioduzete ukoliko koncesionar ne obav-lja svoj posao. Konstatira da u sada{-njem Zakonu o pomorskim lukamastoji mogu}nost da ‘upanije i gradovimogu formirati lu~ku upravu, a pod‘upanijskom upravom mogu postojatii poduprave za luke. Smatra da bi tajdio trebalo osna‘iti, {to bi pove}aloutjecaj lokalne samouprave na uslugekoje pru‘a luka, kao i na obveze kojeima koncesionar.

Zamjenik ministra pomorstva, pro-meta i veza dr. Pavao Komadinao~itovao se tada o amandmanima.Prihvatio je sve {to je predlo‘io OdborZastupni~kog doma za zakonodavstvo,a odbijen je amandman koji je podnioAnte Markov.

Zastupni~ki dom je tada jednogla-sno (83 glasa »za«) donio Zakon o do-puni Zakona o morskim lukama.

M. S.

MORSKE LUKE

44

BROJ275

IHS10. X. 2000.


Ja~ati parlamentarni rad, aVladu u~initi u~inkovitijom

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O OVLASTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKEDA UREDBAMA URE\UJE POJEDINA PITANJA IZ DJELOKRUGA ZASTUPNI^KOG DOMAHRVATSKOGA DR@AVNOG SABORA

Vlada Republike Hrvatske ovla-{tena je ure|ivati pitanja gospodar-ske politike iz djelokruga Zastup-ni~kog doma Hrvatskoga dr‘avnogsabora u vrijeme kada domovi nezasjedaju. Osnovna je to namjerazakona {to ga je predlo‘ila Vlada, ajednoglasno donio Zastupni~ki dom.

O PRIJEDLOGU

Predlo‘enim Zakonom ovla{tena jeVlada Republike Hrvatske da svojimuredbama ure|uje pitanja teku}e go-spodarske politike iz djelokrugaZastupni~kog doma Hrvatskog dr‘av-nog sabora, osim u izmjenama Dr‘av-nog prora~una i propisivanja porezate onih pitanja koja prema Ustavumo‘e ure|ivati samo Hrvatski dr‘av-ni sabor.

Budu}i da je ~lankom 78. Ustavapropisano da domovi Sabora Repu-blike Hrvatske redovito zasjedaju dvaputa godi{nje: prvi put, izme|u 15.sije~nja i 30. lipnja i drugi put,izme|u 15. rujna i 15. prosinca, Vlada}e navedenu ovlast imati samo urazdobljima kada domovi nezasjedaju tijekom ove i slijede}e godi-ne.

Za dono{enje ovog Zakona pred-lo‘en je hitni postupak kako bi sesprije~ilo nastajanje pravne prazninei Vladi omogu}ilo da i ubudu}e, kakoje to nu‘no, donosi uredbe sa zakon-skom snagom.

RADNA TIJELA

Dono{enje Zakona predlo‘ili suOdbori ZASTUPNI^KOG DOMA zaUstav, Poslovnik i politi~ki sustav,za zakonodavstvo, te za gospodar-stvo, razvoj i obnovu.

Odbor za zakonodavstvo podnio je itri amandmana. Prvim se predla‘ezadr‘avanje postoje}eg rje{enja pre-ma kojemu Vlada, bez ograni~enja,uredbama mo‘e ure|ivati neke odno-se u slu~aju potrebe osobito hitnog

rje{avanja pojedinog pitanja iz djelo-kruga Zastupni~kog doma Hrvatsko-ga dr‘avnog sabora. Drugim bi se topravo dalo Vladi u razdoblju od istekamandata Zastupni~kog doma pa doprvog zasjedanja novoizabranogDoma. Predlo‘eno u prva dva amand-mana ne bi se odnosilo na ona pitanjakoja prema Ustavu mo‘e rje{avatisamo Sabor. Namjera tre}eg amand-mana je zadr‘ati postoje}e rje{enjepo kojemu Vlada ima obvezuizvje{}ivati Hrvatski dr‘avni sabor odonijetim rje{enjima.

RASPRAVA

Prijedlog zakona o ovlasti VladeRepublike Hrvatske da uredbamaure|uje pojedina pitanja iz djelokru-ga Zastupni~kog doma Hrvatskogadr‘avnog sabora obrazlo‘ila je potpre-dsjednica Vlade @eljka Antunovi}.Naglasila je da su dva motiva naveliVladu da izradi ovakav Zakon. Prvi je,ka‘e, {to se ‘eli ja~ati parlamentarnirad, a drugi je u~initi efikasnijom Vla-du i njene slu‘be. Na kraju izlaganja,potpredsjednica Vlade je zamolila za-stupnike da Zakon podr‘e.

Budu}i da se nitko nije javio naraspravu, pre{lo se na glasovanje.

Ve}inom glasova, @upanijski dompodr‘ao je predlo‘eni Zakon.

Uvodno se za rije~ javio zamjenikpredsjednika Vlade, dr. Goran Gra-ni} pojasniv{i Prijedlog zakona o ov-lasti Vlade Republike Hrvatske dauredbama ure|uje pojedina pitanja iz

djelokruga Zastupni~kog doma Hrva-tskoga dr‘avnog sabora.

Prije rasprave govorila je i pre-dsjednica Odbora za zakonodavstvoIngrid Anti~evi}-Marinovi}. Upozna-la je zastupnike sa stavovima Odboraglede predlo‘enog Zakona te iznijelai pojasnila amandmane koje Odborpodnosi.

U ime Kluba zastupnika IDS-a DinoDebeljuh (IDS) izrazio je velikozadovoljstvo {to je Vlada predlo‘ilada za vrijeme zasjedanja Sabora nedonosi uredbe, {to je, ka‘e, bila prak-sa HDZ-ovih vlada. Dodao je kako seto o~ekuje od svake po{tene Vlade tejoj zahvalio i ~estitao na takvom po-tezu.

Sada{nji ~lanak 78. Ustava Repu-blike Hrvatske odre|uje da Sabor re-dovito zasjeda tijekom ljeta do 30. lip-nja, a promjenama se predla‘epomicanje do 15. srpnja, primijetila jeJadranka Kosor (HDZ). Shodno tomepredla‘e da se s dono{enjem pre-dlo‘enog Zakona pri~eka dok to usta-vno ne bude rije{eno. U protivnom,smatra da }e se predlo‘eni Zakonuskoro morati mijenjati. Na kraju seosvrnula na izlaganje Dine Debeljuhai rekla kako je i sada{nja Vlada zavrijeme sjednica Sabora donosilaneke uredbe.

Nisam rekao da sada{nja Vladanije donosila uredbe, nego da je bitnarazlika izme|u nje i biv{ih jer je onasamoinicijativno odustala od toga,odgovorio je Dino Debeljuh (IDS).

Zamjenik premijera dr. Goran Gra-ni} o~itovao se tada o amandmanima.Glede prvog, koji se odnosio na to daVlada uredbom mo‘e rje{avati hitnapitanja bez ograni~enja, zamolio je dase opredijeli Dom, koji je taj amand-man odbio. Druga dva amandmanapostala su sastavni dijelovi pre-dlo‘enog Zakona.

Zastupni~ki dom je tada jednogla-sno donio Zakon o ovlasti Vlade Re-publike Hrvatske da uredbamaure|uje pojedina pitanja iz djelokru-ga Zastupni~kog doma Hrvatskogadr‘avnog sabora.

M. S.

45

BROJ275

IHS10. X. 2000.

PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O PREKR[AJIMA

Djelotvornija za{tita obiteljiZastupni~ki je dom u prvom ~ita-

nju jednoglasno prihvatio zakonske

dopune kojima je svrha djelotvornija

za{tita obitelji od nositelja pona{a-

nja koja ~esto razaraju tu temeljnu

dru{tvenu instituciju. Naime, bilje‘i

se porast obiteljskog nasilja. Ovim

dopunama (predlagatelja Vlade RH)

propisuje se mogu}nost da osoba za

koju postoji osnovana sumnja da je

po~inila prekr{aj nasilni~kog

pona{anja mo‘e biti zadr‘ana (u

prostoru mjerodavnog policijskog

tijela) do dono{enja rje{enja te da se

rje{enje izvr{i bez obzira na ‘albu.

O PRIJEDLOGU

Ovim se zakonom namjeravaposti}i djelotvornija za{tita obitelji uslu~ajevima po~injenja prekr{ajnogdjela nasilni~kog pona{anja u obite-lji.

Naime, prema postoje}im odredba-ma Zakona o prekr{ajima proizlazi dau slu~ajevima nasilni~kog pona{anjau obitelji nije mogu}e izvr{iti mjeruosiguranja prisustva okrivljenika od-nosno zadr‘ati ga do dono{enja rje{e-nja o prekr{aju kao ni izvr{iti rje{enjesve dok ono ne postane izvr{no –dovodi do nedovoljne djelotvornostiMinistarstva unutarnjih poslova isudova za prekr{aje u slu~ajevimakada do|e do prekr{aja nasilja uobitelji a ‘rtvama obiteljskog nasiljanije u su{tini osigurana gotovonikakva za{tita. S obzirom na dugo-trajnost postupka i s obzirom na ~i-njenicu da se po~initelj i tijekom po-stupka naj~e{}e nalazi u krugu obite-lji.

Predlo‘enim dopunama nastoji se inamjerava osigurati da prekr{ajnisud u slu~ajevima po~injenja pre-kr{aja nasilni~kog pona{anja u obite-lji mo‘e okrivljenika zadr‘ati dodono{enja rje{enja o prekr{aju temo‘e odrediti da se rje{enje izvr{iodmah bez obzira na ulo‘enu ‘albu.Tako de facto se po~initelja mo‘eizdvojiti iz kruga obitelji. Mi{ljenjasmo, rekla je dr. Adinda Dul~i},ravnateljica Dr‘avnog zavoda zaza{titu obitelji, materinstva i mlade‘iobrazla‘u}i ovaj zakonski prijedlog u@upanijskom domu, da }e ove dopune

Zakona o prekr{ajima, a imaju}i uvidu i predlo‘ene pozitivne promjeneu pitanju kaznenog djela nasilja uobitelji {to je tako|er na dnevnomredu ove sjednice, u kona~nici rezul-tirati djelotvornijom za{titom obitelji,ponajprije djece, neovisno o tomejesu li ona izravno izlo‘enanasilni~kom pona{anju ili su svjedocinasilja u obitelji.

Dodajmo ovome podatke izobrazlo‘enja zakonskog prijedloga.

Nasilje u obitelji je te{ki prekr{aj,koji mo‘e imati dalekose‘ne pos-ljedice. U Republici Hrvatskoj, zarazdoblje od 1. sije~nja 1995. do 31.prosinca 1999. godine, zabilje‘eno je34600 podnijetih zahtjeva gra|ana zaintervencijom policije radi nasilja uobitelji. Postupanje policije rezultira-lo je prijavljivanjem 18444 po~initeljaprekr{aja, te 2416 po~initelja kazne-nih djela. Obiteljskim nasiljem u 6313slu~aja bile su obuhva}ene i malo-ljetne osobe. Zabilje‘en je negativnitrend u kretanju pojave obiteljskognasilja, razvidan iz porasta od 5830slu~ajeva u 1995. godini na 8391slu~aj u 1999. godini.

Prema podacima Ministarstvaunutarnjih poslova od 1. srpnja 1999.god. (od primjene Obiteljskog zako-na) do 31. o‘ujka ove godine u Repu-blici Hrvatskoj je prijavljeno 947po~initelja, a do sada je donijeto 171izvr{no rje{enje. O{te}ene su bile1591 osoba, od ~ega 398 maloljetnihosoba.

RADNA TIJELA

Odbor @UPANIJSKOG DOMA zazakonodavstvo jednoglasno je utvr-dio da nema ustavnopravnih zaprekaza prihva}anje ovog Prijedloga zako-na i predlo‘io je Domu da ga podr‘i.Isti je prijedlog @upanijskom domudao i Odbor za pravosu|e, izbor iimenovanje.

Odbor ZASTUPNI^KOG DOMA zazakonodavstvo podupro je dono{enjeovog zakona i predlo‘io domunjegovo prihva}anje. S istim prijedlo-gom Odbor za obitelj, mlade‘ i {portjednoglasno je podr‘ao ove pre-dlo‘ene dopune kojima se omogu}ujedjelotvornija za{tita ‘rtava nasilni~-koga pona{anja u obitelji i provedbaodredbi Obiteljskog zakona.

RASPRAVA

U @upanijskom domu rasprave nijebilo jedino je o predlo‘enom zakonuuvodno govorila dr. Adinda Dul~i},ravnateljica Dr‘avnog zavoda zaza{titu obitelji, materinstva i mlade‘i.

@upanijski je dom jednoglasnoutvrdio mi{ljenje kojim podr‘avaprihva}anje Prijedloga zakona o do-punama Zakona o prekr{ajima.

U Zastupni~kom domu kratki uvodo predlo‘enom zakonu dao je dr.Bo‘o Borko @aja, zamjenik ministrarada i socijalne skrbi a zatim je LukaTrconi} (HSS), predsjednik Odboraza pravosu|e prenio stajali{te tog ra-dnog tijela koje jednoglasno predla‘eprihva}anje ovog zakona.

Jedan od najve}ih problemas kojima se suo~avaHrvatska

Dr. Zrinjka Glovacki-Bernardi(HSLS) govorila je u ime Kluba za-stupnika HSLS-a: podr‘ava sePrijedlog zakona kojim }e se, iakoima samo tri ~lanka, bitno olak{ati‘ivot mnogim obiteljima u Hrvatskoj.Nasilje u obitelji jedan je od najve}ihproblema s kojima se Hrvatska danassuo~ava, osobito stoga {to je to nasi-lje nevidljivo i doga|a se izme|u ~eti-ri zida. Predstoji nam rje{avanje togslo‘enog problema a ovo je prvi ko-rak, smatra Klub zastupnika HSLS-a.

I Klub zastupnika SDP-a podr‘at }epredlo‘eni zakon, rekla je MilankaOpa~i} (SDP). Prema pokazateljimavidljivo je da je od 1995. godine nasi-lje u obitelji u stalnom porastu pa }eovakav zakon sprije~iti da barem dionasilja u obitelji ne zavr{i s te‘imtjelesnim ozljedama ili ~ak usmr}iva-njem, {to u zadnje vrijeme i nije takorijedak slu~aj. Prema jednom istra-

PREKR[AJI

46

BROJ275

IHS10. X. 2000.


‘ivanju u Hrvatskoj ~ak 84,6 ispitanihse slo‘ilo da ‘ene nisu dovoljnoza{ti}ene od nasilja, no ‘alosno je daprema tom istra‘ivanju jo{ uvijek 35posto njih smatra da postoje opravda-ne situacije kada mu‘, odnosno part-ner udara ‘enu. Vi{e od 70 posto nasi-lja doga|a se upravo u obitelji i to subrojke koje nas moraju zabrinuti ipotvrditi opravdanost dono{enja ovogzakona, rekla je, me|u ostalim za-stupnica nagla{avaju}i i potrebuedukacije ljudi i podizanja svijesti danasilje nije dopu{teno.

• Prema pokazateljima vid-ljivo je da je od 1995. godinenasilje u obitelji u stalnomporastu pa }e ovakav zakonsprije~iti da barem dio nasiljau obitelji ne zavr{i s te‘im tje-lesnim ozljedama ili ~akusmr}ivanjem, {to u zadnjevrijeme i nije tako rijedakslu~aj.

Ljubica Lali} (HSS) govore}i u imeKluba zastupnika HSS-a {ire se osvr-nula na problem nasilja u obitelji tenaglasila potrebu ovakve dopuneZakona. Te{ko je zamisliti da su uobitelji nakon policijske intervencijesplasnule nasilni~ke strasti i da jesu‘ivot postao podno{ljiv jer gotovoredovito situacija je obrnuta.

Spoznaja da po~initelj prekr{ajane}e biti udaljen iz obitelji jedan jeod najosnovnijih razloga {to se ‘rtvenasilni~koga pona{anja u obitelji, ato su naj~e{}e ‘ene, vrlo te{koodlu~uju na prijavu. Radije seodlu~uju na trpljenje koje ne da stabi-lizira obitelj ve} je rasta~e i uni{tavado te mjere da dolazi do ubojstva,samoubojstva a djeca naj~e{}eprihva}aju nasilni~ko pona{anje kaostil ‘ivota i na~in ‘ivljenja.

Hvale je vrijedna namjera dru{tvada djelotvorno za{titi obitelj kaotemeljnu dru{tvenu instituciju, paiako je stav Kluba zastupnika HSS-aprincipijelan i protivi se se-gmentarnoj izmjeni i dopuni zakonakod kojih su nu‘ne cjelovite izmjeneu ovom slu~aju ~inimo iznimku i po-dr‘avamo predlo‘ene dopune, reklaje me|u ostalim zastupnica.

Zatim se pre{lo na pojedina~nu ra-spravu.

Uvesti psihosocijalnuterapiju

I Mario Kova~ (HSLS) je naglasioda je nasilje u obitelji ne samo te‘akprekr{aj, u~injen iza zatvorenih vrata,koji mo‘e imati dalekose‘ne pos-ljedice, ve} i ozbiljan problem moder-noga dru{tva. Nasilje posebno poga|anajmla|e ~lanove obitelji, djecu: umnogim slu~ajevima ugro‘en im jepsihofizi~ki razvoj, socijalni kontaktisu im ote‘ani jer postaju objektomporuge.

Argumentacija koju je predlagateljnaveo za dopunu zakona je potpunoprihvatljiva ali treba znati, upozoravazastupnik, da se za ovakav prekr{ajmo‘e izre}i maksimalna kazna zatvo-ra od 30 dana. To otvara mogu}nostda prekr{itelj po povratku u obiteljponovi prekr{aj i da }e do}i dokaoti~nog stanja u obitelji kao i prijeizdr‘avanja kazne. Pitanje je stogaima li na{e dru{tvo razra|ene meha-nizme za mogu}nosti sprje~avanjakontakta nasilnika s obitelji. Mo‘dabi trebalo razmisliti o izricanju sigur-nosnih mjera s obvezom psihosocijal-ne terapije radi otklanjanja nasil-ni~kog pona{anja odnosno lije~enjeod ovisnosti (alkohol), predlo‘io jezastupnik. Ujedno je naglasio dastruka ima prigovora glede izvr{enjarje{enja o prekr{aju prije pravo-mo}nosti. Stoga bi, mi{ljenje je za-stupnika koji podr‘ava dono{enjepredlo‘enog zakona, institut izvr{-nosti rje{enja prije pravomo}nostitrebalo zamijeniti kratkotrajnim pri-tvorom uz restriktivno propisivanjeuvjeta te pravnim lijekom (u kratkomroku odlu~iti samo o osnovanosti pri-mjene pritvora).

Jadranka Kosor (HDZ) tako|erpodupire predlo‘ene dopune Zakonajer smatra da su nu‘ne i da }e po-slu‘iti u borbi protiv nasilnika i nasi-lja. Nu‘no je da prekr{ajni sud mo‘eokrivljenika zadr‘ati do dono{enjarje{enja o prekr{aju ako postoji osno-vana sumnja da je okrivljenik po~inioprekr{aj nasilni~kog pona{anja uobitelji, rekla je, me|u ostalim za-stupnica, nagla{avaju}i da se uglav-nom govori o fizi~kom nasilju a da jezapravo ono drugo, psihi~ko nasilje,mnogo te‘e i te‘e ga je sankcionirati.

Mr. Nikola Ivani{ (PGS) navodi daje cilj svakoga demokratskog dru{tvaza{tititi obitelj koja je danas ugro‘enas vi{e strana, pa i nasilni{tvom, kojeje u 90 posto od strane mu{karaca, i uHrvatskoj je zna~ajan problem. Apso-lutno podr‘ava predlo‘ene mjere jer}e pove}ati djelotvornost prekr{ajnog

sudstva te ujedno smatra da bi seosna‘ivanjem centara za socijalnirad, materijalno i stru~nim kadrovi-ma, na terenu pove}alo suprotstavlja-nje nasilnicima.

Katica Sedmak (SDP) izrazila jezadovoljstvo predlo‘enim zakonomali i ovom raspravom. Nasilje unutar~etiri zida uvijek je bila tabu tema apotrebno je prije svega priznati daproblem nasilja u obitelji postoji da bise moglo djelovati. Ove promjene suprvi korak u tome jer nasilje u obiteljiostavlja dalekose‘ne posljedice nasve ~lanove obitelji, posebicenemo}ne, ‘ene i djecu. Na‘alost, jo{uvijek je ~esta praksa »da ‘ene uvijektreba tu}i, ako su lo{e da se poprave,a ako su dobre da se ne pokvare«,navela je sa ‘aljenjem zastupnica (toje doznala u Hrvatskom zagorju).Upozorila je, ako se radi o ovisnikuod alkohola, na potrebu obveznoglije~enja nasilnika od alkoholizma jertakvi po~initelji ne pristaju dobrovo-ljno na lije~enje. Obitelj je svetazajednica i treba je za{tititi odovakvog nasilja, zaklju~ila je.

Prijavljenih zastupnika za raspravuvi{e nije bilo pa je zavr{nu rije~ dobiodr. Bo‘o Borko @aja, zamjenik mini-stra. Ugodno je slu{ati rije~i potporea i sugestije }e dobro do}i u pripremikvalitetnijeg teksta za drugo ~itanje.No, nu‘no je imati u vidu da pojavnioblici nasilja u obitelji zahtijevajuprije svega preventivne programe tedruge mjere koje se ne}e svesti napitanja tijela prinude, upozorio je.Naglasio je da normativni optimizamnije po‘eljan i nije dovoljan kad jerije~ o nasilju u obitelji ako se doista‘elimo suo~iti s fenomenima upromijenjenoj slici patologije koju uHrvatskoj imamo, od nasilja seksual-nih oblika do du{evne zlostave. Snasiljem u obitelji suo~avat }emo sevjerojatno kroz du‘e razdoblje jer ovo{to registriramo je samo dio santeleda i dimenzije toga su diskutabilne– da li pojava raste ili se bolje identi-ficira pa to treba imati i na umu kadje rije~ o zakonima koji reguliraju topodru~je, rekao je, me|u ostalimzamjenik ministra zavr{avaju}i ci-tatom »svaka sretna obitelj je sli~na, asvaka nesretna, nesretna je na svojna~in« (Tolstoj – o. a.).

Zastupni~ki je dom bez daljnjerasprave jednoglasno prihvatioPrijedlog zakona o dopunama Zako-na o prekr{ajima uz zaklju~ak da sesve primjedbe, prijedlozi i mi{ljenjaupute predlagatelju radi pripremeKona~nog prijedloga zakona.

\. K.

47

BROJ275

IHS10. X. 2000.

NACRT PRIJEDLOGA I KONA^NOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNIZAKONA O CARINSKOJ TARIFI

Prilikom rasprave o Kona~nomprijedlogu zakona o carinskoj tarifi okojoj smo pisali u IHS-u br. 270 od 6.srpnja 2000. godine, @upanijski domje podnio dva amandmana. Amand-

mane je prihvatila Vlade RepublikeHrvatske, ali oni gre{kom, kao aman-dmani Vlade nisu do{li na raspravu uZastupni~ki dom i nisu uvr{teni uZakon. Tako da je na prvoj jesenskojsjednici @upanijski dom odlu~io tepredlo‘ene izmjene uobli~iti uPrijedlog i Kona~ni prijedlog zakonao izmjeni i dopuni Zakona o carinskojtarifi, predlagatelja Odbora @upa-

nijskog doma za gospodarstvo i finan-cije.

Kako je rasprava o predlo‘enimizmjenama provedena @upanijskidom samo je glasovao o njihovomprihva}anju.

Nacrt prijedloga i Kona~niprijedlog zakona o izmjeni i dopuniZakona o carinskoj tarifi Dom je jed-noglasno prihvatio.

M. S.

FINANCIJSKO IZVJE[]E HRVATSKE NARODNE BANKE PO GODI[NJEM OBRA^UNU ZA 1999.GODINU; FINANCIJSKI PLAN HRVATSKE NARODNE BANKE ZA 2000. GODINU; GODI[NJEIZVJE[]E HRVATSKE NARODNE BANKE ZA 1999. GODINU

Pobolj{ati kontrolu poslovnihbanaka

Nakon kra}e rasprave Zastup-

ni~ki dom je, na sjednici krajem ruj-

na, donio Odluku o potvr|ivanju Fi-

nancijskog plana Hrvatske narodne

banke za ovu godinu, ali nije podu-

pro Godi{nje izvje{}e te institucije

za 1999. godinu ni potvrdio Finan-

cijsko izvje{}e po godi{njem obra-

~unu za 1999. godinu. Razlog – za-

stupnici su iznijeli niz prigovora na

rad centralne banke u pro{loj godi-

ni, a posebno su joj zamjerili da je

zakazala u kontroli poslovnih ba-

naka i {to ih nije poticala da vi{e

sredstava plasiraju u gospodarstvo.

Po mi{ljenju sudionika u raspravi

Godi{nje izvje{}e HNB-a sadr‘i pre-malo konkretnih podataka (npr. o

bankama koje nisu vratile kredite ni

platile kamate), u njemu nisu navede-ni ciljevi i zadaci monetarne i devizne

politike i dr. Zalo‘ili su se za ve}u

autonomiju centralne banke, kojamora biti potpuno neovisna o dnev-

noj politici, s tim da njena politika

ubudu}e bude transparentnija. Poseb-no su napomenuli da novim zako-

nom, ~ije dono{enje uskoro predstoji,

treba bolje regulirati kontrolnufunkciju kako bi se pobolj{ao nadzor

HNB-a nad poslovanjem poslovnih

banaka.

DOKUMENTI HNBCARINSKA TARIFA /

Uvodno ka‘imo jo{ i to da ne}emoposebno prikazivati spomenute doku-mente HNB-a, budu}i da donosimogotovo u cijelosti uvodno izlaganjenovog guvernera, @eljka Rohatin-skog.

RADNA TIJELA

U nastavku spomenimo da su nad-le‘na radna tijela – Odbor za gospo-darstvo, razvoj i obnovu te Odbor za

financije i Dr‘avni prora~un – suge-

rirala Zastupni~kom domu da potvrdiakte HNB-a. Na sjednici ovog posljed-

njeg izra‘eno je mi{ljenje da je izbor

novog Savjeta Hrvatske narodnebanke, na ~elu s novim guvernerom,

prihvatljiv i da ga treba podr‘ati, ali

se ~ula i primjedba da u sada{njemSavjetu Hrvatske narodne banke, koji

~ine vrhunski ekonomski stru~njaci,

nema nikoga s bankarskim isku-stvom.

Konstatirano je, nadalje, da poslov-

ne banke uglavnom plasiraju svojasredstva u vrijednosne papire dr‘ave

(HNB i Ministarstvo financija) ili

gra|anima, a izbjegavaju rizi~ne plas-mane u gospodarstvo. ^lanovi Odbo-

ra napominju da bi Hrvatska narodna

banka trebala poku{ati, u okviru mo-

netarne politike, smanjiti interes po-

slovnih banaka da dr‘e novac u cen-tralnoj banci te ih poticati da taj no-

vac plasiraju u gospodarstvo.

Spomenimo i njihovu primjedbu daje u Godi{njem izvje{}u Hrvatske na-

rodne banke za 1999. godinu trebalo

detaljnije razraditi provo|enje kon-

trole nadzora nad radom banaka,

tako da se to~no zna u kojim banka-

ma i kada je obavljena revizija. Pored

toga, treba preispitati stru~nost ili

moral revizora koji su davali pozitiv-

na izvje{}a o poslovanju pojedinih

problemati~nih banaka, koje su senakon kra}eg vremena na{le u sana-

ciji ili je nad njima proveden ste~ajni

postupak. Nagla{eno je, me|utim, dasu u revizijama banaka sudjelovale i

neovisne doma}e i strane revizorskeku}e.

Poslovno bankarstvostabilnije

Na po~etku svog izlaganja @eljko

Rohatinski zahvalio je zastupnicima

na ~asti i povjerenju koje su mu uka-

zali izborom za guvernera Hrvatske

narodne banke. Obe}ao je da }e svoj

posao obavljati odgovorno, u skladu s

pravilima struke i standardima u eu-

ropskom bankarstvu, a ocijene li da

48

BROJ275

IHS10. X. 2000.


ne radi dobro njegova ostavka imstoji na raspolaganju.

U nastavku je napomenuo da suzbog poznatih doga|aja u i oko Naro-dne banke dokumenti te institucijestigli pred zastupnike sa zaka{nje-njem od nekoliko mjeseci zbog ~egasu, dijelom, izgubili na aktualnosti.Upozorio je na to da usporedba Finan-cijskog izvje{}a za 1999. i Finan-cijskog plana HNB-a za 2000. nedvoj-beno ukazuje na bitno razli~ite uvjeteu ekonomskom ‘ivotu zemlje, na bit-ne razlike u djelovanju Narodnebanke i na bitno razli~ite financijskerezultate poslovanja te institucije. Pri-mjerice, 1999. godine prosje~no sta-nje deviznih rezervi bilo je oko 15posto ni‘e nego prethodne godine, svisu monetarni agregati stagnirali, afinancijsko poslovanje Narodnebanke bilo je optere}eno rezervacija-ma za nenaplative kredite danebankama u ste~aju. Posljedice – uku-pan vi{ak prihoda nad rashodima iz-nosio je svega 3 mln. kuna ili 28,8 odplaniranog. Ove godine, me|utim, si-tuacija je bitno druga~ija. Naime,krajem kolovoza devizne rezerve Na-rodne banke, bez deviznih sredstavabanaka na njihovim ra~unima, bile su26 posto ve}e nego u isto vrijemepro{le godine, nov~ana baza ve}a je24 posto, a depozitni novac 34 posto.Po ocjeni guvernera prilike u poslov-nom bankarstvu su u izvjesnoj mjeristabilizirane, tako da ove godine ne bitrebalo do}i do rezervacija po osnovinenaplativih kredita za likvidnost. Utakvim uvjetima – ka‘e – financijskiprihodi Narodne banke bit }e 17 po-sto ve}i nego lani, (oko milijardu 396mln. kuna) dok }e rashodi uglavnomostati na nominalnoj razini iz pretho-dne godine (oko milijardu 202 mln.kuna). U Narodnoj banci o~ekuju da}e se do kraja godine ostvariti vi{akprihoda nad rashodima od oko 194mln. kuna, {to }e izravno i}i u Dr‘av-ni prora~un (u prvom polugodi{tu jeu dr‘avnu blagajnu ve} preba~eno123 mln. kuna). To, dakako, nije teme-ljna funkcija centralne banke, ali jeindikator promjene stanja u bankar-stvu i op}enito u ekonomiji, {to seonda odra‘ava i na financijske rezul-tate Narodne banke, zaklju~io jeRohatinski.

Prije prelaska na raspravu Ja-dranko Mijali}, predsjednik Odboraza financije i Dr‘avni prora~un,izvijestio je zastupnike o stajali{timatog radnog tijela.

• U protekloj godini HNBje ~esto intervenirala kratko-ro~nim kreditima prema po-slovnim bankama i {tedioni-cama – 9 hrvatskih banakakoristilo je kredite za likvid-nost, a 11 banaka i 6 {tedioni-ca interventne kredite HNB-a.

Znatna sredstva rezerviranaza nenapla}ena potra‘ivanja

Podsjetiv{i na osnovne zada}e Hr-vatske narodne banke propisanepostoje}im Zakonom Josip Leko, gla-snogovornik Kluba zastupnika SDP-a,napomenuo je da ta institucija imazna~ajnu ulogu u stvaranju stabilnegospodarske klime. Svojom poli-tikom, ciljevima i zadacima HNBmora stvarati i podr‘avati red u go-spodarstvu, a posebno u bankovnomsustavu, ka‘e zastupnik. U proteklojgodini HNB je ~esto interveniralakratkoro~nim kreditima prema poslo-vnim bankama i {tedionicama kakobi odr‘ala njihovu likvidnost. Iz tihrazloga kod nje se zadu‘ivalo 9 hrvat-skih banaka, dok je 11 banaka i 6 {te-dionica koristilo interventne krediteHNB-a. Iz takvog poslovnog odnosaHNB je ostvarila zna~ajne prihode, alije morala rezervirati znatna finan-cijska sredstva (oko 407,5 mln. kunaili 34,3 ukupnih rashoda u 1999.) zapodmirenje nenapla}enih kredita ikamata. Iz materijala, na‘alost, nijevidljivo koje poslovne banke nisu vra-tile kredite ni platile kamate na odo-brena sredstva, no sigurno je da sulo{i i proma{eni plasmani kreditaHNB-a opteretili sve nas kao porezneobveznike, zaklju~io je Leko. Budu}ida vi{ak prihoda nad rashodima teinstitucije ~ini prihod Dr‘avnogprora~una, mo‘e se re}i da se dioprora~unskih prihoda prelio u poslo-vne banke ili njihove nesolidne komi-tente.

U nastavku je iznio prigovor svojihstrana~kih kolega da u Godi{njemizvje{}u za 1999. nema godi{njih ci-ljeva i zadataka monetarne i deviznepolitike HNB-a. Naime, iz materijalase mo‘e zaklju~iti da je glavni, i goto-vo jedini cilj te institucije bio odr‘a-vanje stabilnosti doma}e valute, bezobzira na op}u nelikvidnost pla}anjau zemlji, pad izvoza, visoku nezapo-slenost i kamatne stope, cijenu rada ikapitala te op}enito negativan eko-nomski rast doma}eg gospodarstva.

Zbog svega toga, Klub zastupnikaSDP-a ne}e podr‘ati predlo‘enoizvje{}e, ali }e poduprijeti ostala dvadokumenta iz ovog paketa.

• Budu}i da vi{ak prihodanad rashodima HNB-a ~iniprihod Dr‘avnog prora~unaproizlazi da se dio prora~un-skih prihoda prelio u poslov-ne banke ili njihove nesoli-dne komitente.

HNB ispunila temeljnuzada}u

Po rije~ima dr. \ure Njavre Klubzastupnika HDZ-a podr‘at }e sva tridokumenta HNB-a, kao i dosada{njirad te institucije, budu}i da ve} se-dam godina ‘ivimo u uvjetima niskeinflacije (to je najdu‘i takav period uposljednjih 55 godina). Ocjenjuje, na-ime, da je HNB time ispunila jednuod svojih temeljnih funkcija, te da jenajve}i dio problema u gospodarstvuu domeni poduzetnika i menagmenta,a i hrvatske Vlade (problemi realneekonomije ne mogu se rije{iti mone-tarnim igrama, odnosno destabilizira-njem kune i izazivanjem inflacije).

Po rije~ima zastupnika njegovistrana~ki kolege tako|er nisu bilizadovoljni na~inom na koji je HNBobavljala svoju kontrolnu funkcijuzbog ~ega su proteklih godina ~estozahtijevali da se to pobolj{a. O~ekujuda }e novi savjet te institucije i me-nagment razviti i oja~ati tu funkciju ida HNB ne}e dozvoliti da nam seponovno dogode krize u bankarstvu(protekle dvije su nas ko{tale oko 27posto bruto dru{tvenog proizvoda).Dr. Njavro je u nastavku primijetio dasu se devizne pri~uve pove}ale na 3mlrd. dolara, ali da se dug Hrvatskepribli‘no brojki od 10 mlrd. dolara.Inflacija je ove godine prvi put pre-ma{ila 5 odnosno 6 posto i to }e bitiveliki izazov i za Vladu i za kontroluProra~una, a i za Narodnu banku, dainflaciju u Hrvatskoj zadr‘e ispoddvoznamenkaste brojke.

Po mi{ljenju zastupnika SDP-ate‘i{te aktivnosti NBH treba i daljeostati na o~uvanju relativno stabilnogte~aja kune u odnosu na euro, odno-sno njema~ku marku, jer bi svakiporeme}aj te~aja, posebice u odnosuna susjedno valutno podru~je kamoodlazi glavnina na{eg izvoza i odakledolazi najve}i dio uvoza, izazvao nesa-gledive posljedice. To bi, naime, dove-lo u krajnje nepovoljan polo‘aj brojne

49

BROJ275

IHS10. X. 2000.

hrvatske obitelji koje su se proteklihsedam godina zadu‘ile da bi popravi-le standard ili rije{ila neka ‘ivotnapitanja. Zastupnik podsje}a na to daje ukupan dug hrvatskih obitelji 1993.bio manji od 2 mlrd. kuna, dok danassektor gra|anstva duguje vi{e od 20mlrd. kuna. Upozorio je i na ~injenicuda je ove godine smanjen opseg stra-nih investicija u odnosu na pro{lu.Stoga Narodna banka mora ~uvatistabilnost bankarskog sustava, niskuinflaciju i stabilnost kune, s tim da uokviru stabilne monetarne politikepodr‘ava i razvojnu politiku.

Zakazala kontrola poslovnihbanaka

Govore}i u ime Kluba zastupnikaHSLS-a, Jadranko Mijali} je pri-mijetio da su se veliki problemi unu-tar bankarskog sustava pojavili zavrijeme pro{log saziva savjeta Narod-ne banke. Ta institucija je, o~ito,zakazala u kontroli poslovnih banakajer su mnoge od njih, unato~ pozitiv-nom rje{enju inspektora, do‘ivjelekrah. Po ocjeni zastupnika HSLS-azadnja kriza bankarskog sustava uHrvatskoj imala je velike implikacijena nepovjerenje stranih investitora uhrvatsko gospodarstvo i na nestabil-nost cijelog financijskog sustava uHrvatskoj.

• HNB je, o~ito, zakazala ukontroli poslovnih banaka jersu mnoge od njih, unato~ po-zitivnom nalazu inspektora,do‘ivjele krah.

Unato~ tome {to je HNB u 1999.radila u uvjetima blage recesije, uzpad bruto doma}eg proizvoda od 0,3posto, zabilje‘ena su – ka‘e – i nekapozitivna kretanja, me|u ostalimzahvaljuju}i i radu te institucije. Pri-mjerice, inflacija je zadr‘ana nastabilnoj razini od 4,4 odnosno 4,2posto, evidentiran je pad kamatnihstopa, itd. Zastupnik je na kraju daopodr{ku novom guverneru i SavjetuNarodne banke, izraziv{i uvjerenje da}e uz njihovu stru~nu pomo} Narod-na banka postati moderna i neovisnainstitucija, poput onih u zemljamazapadne Europe, i u ve}oj mjeri tran-sparentna prema Hrvatskom dr‘av-nom saboru i javnosti.

Vesna [kare-O‘bolt, glasnogovor-nica Kluba zastupnika DC-a, pri-mijetila je da je predlo‘eno Izvje{}e

sa~injeno po uobi~ajenom obrascugodi{njeg izvje{tavanja centralnebanke, pa nema razloga da ga zastup-nici ne prihvate. Nedostaje, me|utim,uvodni dio u kojem je guvernerobi~no iznosio sinteti~ku ocjenu zbi-vanja u izvje{tajnom razdoblju. Nai-me, na temelju ozbiljne analize stanjau proteklom razdoblju zastupnici bise u demokratskoj raspravi mogli ja-snije odrediti o predstoje}im promje-nama. Kako re~e, njene strana~kekolege ponajprije zanima zbog ~egaje centralna banka donijela odre|enemjere o kojima se govori u izvje{}u.Primjerice, kako to da se inzistiralona sistemu rizi~nosti u uvjetima kadaje du‘nik u bitno povoljnijem stanjuod vjerovnika (u tome je zasigurnosudjelovalo sudstvo), {to zna~i stupanjinternacionalizacije doma}ih poslov-nih banaka i kakva je u toj politiciuloga centralne banke. Interesira ih ijesu li nepodmirena potra‘ivanja dionezakonite emisije novca ili ne, odno-sno je li HND u 1999. godini re-gulirala koli~inu novca u optjecaju;kako to da je odnos primarnog novcai nov~ane mase s jedne i konsolidira-ne bilance, s druge strane, manji ne-go u 1996. godini; {to zna~i stalnodinamiziranje cijena proizvo|a~a uuvjetima restriktivne monetarne poli-tike; kakvi su u~inci centralne bankekad je u pitanju realna inflacija; zbog~ega nije poduzela mjere da poslovnebanke podupru dinamiziranje privre-dne aktivnosti, itd.

Argumentirati mjeremonetarne i kreditnepolitike

Po mi{ljenju zastupnika DC-a treba-lo bi formirati ekspertni tim koji biobjektivizirao polo‘aj i ulogu central-ne banke u procesu reprodukcije, {tobi bilo zna~ajno i za prihva}anjenajavljenih mjera od strane te institu-cije. Posebno bi valjalo analiziratiu~inke poslovnih banaka koje suoti{le u ste~aj i odgovoriti na pitanjekoliko je to ko{talo porezne obvez-nike.

Po rije~ima zastupnice predlo‘eniFinancijski plan HNB-a za ovu godi-nu, koja je ve} na izmaku, treba po-dr‘ati, no bilo bi uputno da guverner,odnosno savjet HNB-a obznani mjerekoje }e se donijeti do kraja godine iobrazlo‘i razloge. Tako|er treba za-tra‘iti od centralne banke da deta-ljnije informira zastupnike o tomekakva se monetarna i kreditna poli-tika namjerava voditi idu}e godine.Njeni strana~ki kolege smatraju datreba u~vrstiti autonomiju centralne

banke, ali napominju da bi njenu po-litiku svakako trebalo u~initi transpa-rentnom. To bi, ka‘u, ne samo pove-}alo ugled te institucije nego bi bilo uinteresu i stranom kapitalu.

Nu‘na sustavna kontrolabanaka

Luka Roi} izrazio je uvjerenje HSS-ovaca da }e ubudu}e materijali Hrva-tske narodne banke stizati pred za-stupnike na vrijeme. Po njihovojocjeni u Izvje{}u za 1999. godinu ne-dostaje pravi pristup HNB-a kontrolihrvatskih financijskih institucija. Utome je nesumnjivo bilo punoproma{aja a izgleda da od brojnihkaznenih prijava i postupaka na krajuni{ta nije realizirano. Umjesto dapoti~u razvoj gospodarstva koje jemoralo biti na{ strate{ki interes,banke su sve vi{e plasirale sredstvagra|anima i Hrvatskoj narodnoj ban-ci, postaju}i na taj na~in nekakve{pekulantske ustanove. Zbog svegatoga – ka‘e – novi savjet i guvernerbi trebali prona}i na~in sustavne kon-trole na{ih banaka (mo‘da putemneke nove neovisne agencije) ali uposlovnoj diskreciji.

• Umjesto da poti~u razvojgospodarstva, koje je moralobiti na{ strate{ki interes,banke su sve vi{e plasiralesredstva gra|anima i HNB-u.

Zastupnik je, me|u ostalim, izraziouvjerenje da }e se politika ubudu}esve manje uplitati u rad HNB-a. Nai-me, ta institucija mora biti potpunosamostalna jer, u protivnom, nikadne}emo iza}i iz financijske i gospo-darske krize. Podsjetio je i na ~i-njenicu da nam se ove godine {iromotvaraju vrata svih financijskih i dru-gih gospodarskih institucija svijeta,{to zna~i da stje~emo povjerenje stra-nih partnera za suradnju s na{im in-stitucijama i da smo na dobrom putuda se integriramo u svjetske asocija-cije.

U zaklju~nom dijelu izlaganja na-pomenuo je da Klub zastupnika HSS-a ne mo‘e podr‘ati Godi{nje izvje{}eHNB-a za 1999. godinu, ali da prihva-}a ostala dva dokumenta.

HNB mora biti neovisna odnevnoj politici

Ton~i Tadi} je napomenuo da ~la-novi Kluba zastupnika HSP-a i HKDU-a nisu pru‘ili potporu biv{em guver-neru HNB-a upravo zbog nezadovo-

DOKUMENTI HNB

50

BROJ275

IHS10. X. 2000.


ljavaju}e kontrole te institucije nadradom banaka, {to je po njihovojocjeni bio jedan od klju~nih uzrokabankarske krize u Hrvatskoj. Upozo-ravaju, stoga, novo vodstvo HNB-a dau tom smislu po{tuje zakonske odred-be. To je posebno va‘no ima li se uvidu ~injenica da je u Hrvatskoj tre-nutno 75 posto financijskog biznisa uvlasni{tvu stranaca. Nema sumnje,ka‘u, da Hrvatska narodna bankamora biti i ostati neovisna o dnevnojpolitici. To zna~i da su nedopustivibilo kakvi pritisci Ministarstva finan-cija na tu instituciju ili uplitanjeizvr{ne vlasti u njeno poslovanje, apogotovo najave promjene te~ajakune ili zahtjevi za tiskanjem novca.HNB mora u prvom redu za{tititite~aj kune kako bi se i ubudu}e osi-gurala financijska stabilnost.

• HNB mora u prvom reduza{tititi te~aj kune i suzbitinelikvidnost te poticati {ted-nju u doma}oj valuti.

Po mi{ljenju njegovih strana~kihkolega u predlo‘enom Financijskomplanu za 2000. godinu treba bolje na-glasiti ulogu HNB-a u suzbijanju ne-likvidnosti (ako ni{ta drugo ta institu-cija mora upozoravati izvr{nu vlast namjere koje treba poduzeti na tom pla-nu). Nadalje, HNB mora svim meha-nizmima poticati {tednju u doma}ojvaluti (nedopustivo je i protivno eu-ropskoj praksi da je 90 posto doma}e{tednje u stranoj valuti), a trebala biza{tititi Hrvatsku i od financijskihudara {pekulativnog kapitala, {to sedogodilo pojedinim zemljama na Da-lekom istoku. Zastupnik je izraziobojazan da }e otvaranjem svog tr‘i{taHrvatska biti sve podlo‘nija takvimudarima, ne budemo li imali sna‘nu ineovisnu dr‘avnu banku. U tom smi-slu ~lanovi Kluba zastupnika dajupunu potporu novom vodstvu te insti-tucije i podupiru predlo‘ene doku-mente.

Smanjiti rashodeBranko Tu{ek (SDP) izrazio je

uvjerenje da bi savjet HNB-a i guver-ner trebali kriti~ki preispitati struktu-ru rashoda predvi|enih Financijskimplanom te institucije za ovu godinu imaksimalno smanjiti te tro{kove, sobzirom na apele novog saziva Sabo-ra i Vlade na {tednju. Zatra‘io je daguverner argumentira drasti~no pove-

}anje materijalnih i ostalih tro{kovau odnosu na proteklu godinu (zaukupno 27 mln, kuna). Zanimalo gaje, primjerice, {to se podrazumijevapod uslugama koje pru‘aju vanjskiizvori, koji su to ostali administrativ-ni tro{kovi odnosno izvanrednitro{kovi, itd. Po mi{ljenju zastupnikau ovoj godini ne bi trebalo i}i u nekevelike investicije, poput kupovineobjekata, a ure|enje prostora di-rekcije ili dvori{ta zgrade HNB-a bitako|er trebalo sa~ekati bolja vreme-na. Nije potrebno ni da svaka novaekipa koja dolazi u Banku mijenjanamje{taj i opremu (za nabavunamje{taja i uredske opreme planira-no je 2 i pol mln. kuna) – ka‘e zastup-nik.

Tibor Santo (zastupnik pripadnikama|arske nacionalne manjine) sma-tra da treba {to prije otvoriti raspravuo najavljenim zakonskim izmjenamau svezi s promjenom statusa, odno-sno polo‘aja centralne bankovne in-stitucije u Hrvatskoj. Nema sumnje –ka‘e – da HNB mora biti potpunoneovisna a jedan od osnovnih predu-vjeta za to je neprijeporna stru~nost iprofesionalni moral odgovornih ka-drova. S tim u svezi spomenuo je da usektorima nadzora i kontrole i daljerade neki od biv{ih revizora koji sudavali pozitivna mi{ljenja o bankamakoje su zavr{ile u sanaciji ili ste~aju.Nerijetko se – ka‘e – radi o osobamabez minimalnog bankarskog pa i‘ivotnog iskustva, {to je nedopustivo.Zastupnik, ina~e, zamjera odgovor-nim ljudima u Narodnoj banci da sulani zakinuli dr‘avni prora~unpove}av{i rezervacije za nenaplativekredite i kamate, tako da je na pozi-ciji »vi{ak prihoda nad rashodima«ostvareno svega 28 posto od plana.

• [to prije otvoriti raspravuo najavljenim zakonskim iz-mjenama u svezi s promje-nom statusa, odnosno polo-‘aja centralne bankovne in-stitucije u Hrvatskoj.

U nastavku je primijetio da su uFinancijskom planu za 2000. rashodiza kamate na obveznu pri~uvu ba-naka pove}ani za 170 mln. kuna u od-nosu na izvr{enje u pro{loj godini. Tonavodi na zaklju~ak da }e se, unato~smanjenju postotka, obvezna pri~uvazapravo pove}ati, odnosno da }e nataj na~in biti imoblilizirana ve}a ko-li~ina novca nego dosad. Po rije~imazastupnika u izvje{taju nedostaju po-

daci o tome u kojim je bankama laniobavljena revizija, a nije vidljivo ni topostoji li objektivni i sustavni plannadzora i kontrole banaka. S obziromna ~injenicu da je vi{e od 75 postobanaka i bankovnog potencijala u ru-kama stranaca, zastupnik pita nije lisvrha okrupnjavanja i prodaje banakastrancima reducirati ili onemogu}itimanje banke koje mogu br‘e i fleksi-bilnije pratiti malo i srednjepoduzetni{tvo. Zanima ga mo‘e liHNB svojim instrumentima utjecatina to.

Premalo konkretnihpodataka

Dr. Vilim Herman (HSLS) prigovo-rio je da u Izvje{}u nije navedenokoje su banke i {tedionice povuklekredite iz primarne emisije. Zanimaloga je, me|u ostalim, za{to nije sprije-~eno veliko zadu‘ivanje dr‘ave, ukojim su bankama odnosno u kojimzemljama i pod kojim uvjetima depo-nirane devizne pri~uve HNB-a i za{tove}i dio nije u ameri~kim dolarima,umjesto u EUR-ima ili njema~kimmarkama. Kakva je svrha za{tite ulo-ga {tedi{a kad smo svjedoci propada-nja banaka – upitao je dalje, uz napo-menu da je {tednja stanovni{tva real-no manja nego {to bi bila da kamatenisu smanjene (to je, ina~e, najboljiizvor kreditnog kapitala banaka). S~ijim blagoslovom je netko potro{io407,5 mln. kuna na ime rezervacije zanenaplativa potra‘ivanja, ako se znada Narodna banka kontrolira svebankarske tokove – glasilo je daljnjenjegovo pitanje. Interesiralo ga je ikojim bankama i koliko novca je otpi-sano, jesu li podnesene krivi~ne prija-ve protiv odgovornih osoba za nakna-du {tete i {to je poduzeto da se to nedogodi i ove godine.

Zamolio je guvernera da objasni{to je utjecalo na drasti~an pad priho-da i pove}anje rashoda HNB-a urazdoblju od travnja do lipnja pro{legodine, tako da je do{lo do gubitka odgotovo 150 mln. kuna. Sve u svemu –ka‘e – u Izvje{}u je premalo konkret-nih podataka a previ{e sinteti~kihprikaza i objedinjenih formulacijakoje zamagljuju bit stvari. Me|u osta-lim, nedostaju podaci o prosje~nojpla}i prema kvalifikacijama, zatim oanga‘iranju teku}e likvidnosti Narod-ne banke za intervencije i pomo}ibankama u te{ko}ama, o izdacima zarad inspekcijskih slu‘bi i dr. Budu}ida {tednja ~ini najzna~ajniji i najjefti-niji izvor sredstava banaka, zanimaloga je mogu li zastupnici dobiti uvid iu izvje{taj Dr‘avne agencije za

51

BROJ275

IHS10. X. 2000.

osiguranje {tednih uloga i sanacijubanaka (gdje je famoznih 3 postoosiguranja svih {tednih uloga {tedi{au Hrvatskoj?).

Je li minula inflacijskaopasnost?

Mr. Marin Jurjevi} (SDP) upitao jeguvernera smatra li da je inflacijskaopasnost iza nas, s obzirom na ~i-njenicu da je inflacija sa 7 posto usrpnju u kolovozu pala na 6,5 posto, ai cijene na malo (bez sezonskihproizvoda) u ljetnom su razdobljupokazivale tendenciju smanjenja.

Ivan Peni} (HDZ) je podsjetio na~injenicu da, prema Zakonu o sana-ciji i restrukturiranju banaka, Hrva-tska narodna banka ima mogu}nostpredlo‘iti Vladi RH sanaciju pojedinebanke, ali da odluku o tome donosiVlada (ocijeni li da je to od posebnogdr‘avnog interesa i utvrdi li da suiscrpljene sve druge mogu}nostisprje~avanja naru{avanja stabilnostiukupnog financijskog sustava).Me|utim, kad HNB predlo‘i taj postu-pak ve} je kasno za poduzimanje po-trebnih mjera, a da bi reagirala navrijeme treba oja~ati njenu kontrolnufunkciju. Po mi{ljenju zastupnikaHNB mora temeljito preispitati i svedodatne tro{kove koji pove}avaju ka-matne stope u Hrvatskoj.

Odgovaraju}i na primjedbe zastup-nika guverner @eljko Rohatinski jenapomenuo da Izvje{}e HNB-a za1999. godinu nema uobi~ajeni pred-govor jer je pripremljeno prijenjegova stupanja na du‘nost (Sabor jeo tome trebao raspravljati u prvomdijelu godine) te da ne mo‘e polagatira~une i snositi odgovornost za situa-ciju u 1999. godini, budu}i da tada jo{nije bio na ~elu te institucije.

[to se, pak, ti~e nedoumica okorezervacija za nenapla}ene kreditepojasnio je da se to odnosilo na ~etiribanke u kojima je pokrenut ste~ajnipostupak, u prvom redu Gluminabanku. Budu}i da su sudionici u ra-spravi postavili pitanje uloge i odgo-vornosti centralne banke za ostvariva-nje pojedinih dijelova ekonomskepolitike, najavio je da }e novim zako-nom o HNB-u biti precizno reguliranokoji je osnovni cilj djelovanja te insti-tucije, a napose njena kontrolnafunkcija. Informirao je zastupnike da}e se uvesti sustav indikatora ranogupozoravanja, kako bi se izbjegladosada{nja praksa da Narodna bankasazna za te{ko}e u poslovnoj bancitek onda kad se objektivno vi{e ni{tane mo‘e uraditi. Intencija je, naime,da se propi{u uvjeti odnosno indika-tori u kojima NHB mora intervenirati,a ne da to ~ini prema svojim subjekti-vnim procjenama. Prihvati li se takavpristup to }e zahtijevati – ka‘e – iizmjenu nekih drugih zakona kako bise otklonilo, dosad na‘alost prisutno,ograni~avaju}e djelovanje sudskeprakse na rje{avanje pojedinih pita-nja.

• Uvest }e se indikatori ra-nog upozoravanja na te{ko}eu poslovanju poslovnih bana-ka te propisati uvjeti u kojimaHNB mora intervenirati.

Inflacija i dalje podkontrolom

Rohatinski je u nastavku napome-nuo da je polovina prihoda i rashoda

predvi|enih ovogodi{njim Finan-cijskim planom HNB-a realiziranaprije nego je izabran za guvernera teda se investicije u toku ne mogu zau-staviti jer bi financijska {teta bilave}a od koristi (rije~ je o zgradi uJuri{i}evoj ulici gdje je smje{tena idirekcija Kontrole).

Izjavio je da se sla‘e s upozorenjemzastupnika o potrebi {tednje te napo-menuo da on osobno, a ni ostali no-voizabrani ~elni ljudi u banci nisupove}ali materijalne izdatke. Na‘a-lost, puno se tro{i na vanjske usluge,budu}i da Banka jo{ uvijek nije dovo-ljno ekipirana da bi sama moglauspje{no obavljati sve poslove (npr. usektoru informatike i pravnih uslu-ga).

Na kraju izlaganja guverner je na-pomenuo da u HNB-u predvi|aju da}e u ovoj godini inflacija ostati narazumnoj i konsolidiranoj razini. Uproteklih osam mjeseci cijene su po-rasle 5,3 posto, od ~ega je 3 postoneposredni u~inak jednokratnogpove}anja cijena naftnih derivata spo~etka godine i pove}anja tro{arina.Da toga nije bilo inflacija bi u spome-nutom razdoblju iznosila 2,7 posto,{to je na razini dugogodi{njeg pro-sjeka, zaklju~io je.

Uslijedilo je izja{njavanje zastup-nika o potvr|ivanju akata Narodnebanke Hrvatske. Ishod – ve}inomglasova nazo~nih zastupnika Zastup-ni~ki dom je donio Odluku opotvr|ivanju Financijskog planaHNB-a za 2000. godinu, ali ne i Fi-nancijskog izvje{}a po godi{njemobra~unu za 1999. godinu. Nijeprihvatio ni Godi{nje izvje{}e te in-stitucije za 1999. godinu.

M. Ko.

DOKUMENTI HNB

52

BROJ275

IHS10. X. 2000.


GOSPODARSTVORje{avanje statusa tvrtke»Budu}nost«

Zastupnik @upanijskog doma mr.Franjo Kri‘ani} (HDZ) postavio jepitanje vezano uz rje{avanje statusatvrtke »Budu}nost« iz Ludbrega ~ijije vlasnik dr‘ava. Ujedno je pre-dlo‘io i odr‘avanje zajedni~kog sa-stanka kojem bi prisustvovali pred-stavnici Hrvatskoga fonda za privati-zaciju, Ministarstva gospodarstva itvrtke »Budu}nost«. Svrha sastankabi bila izno{enje svih argumenata zapredste~ajnu nagodbu, ka‘e gosp.Kri‘ani}. Smatra da je takva nagodbamogu}a jer su vjerovnici dr‘ava idr‘avna poduze}a.

Na navedno pitanje Vlada Repu-blike Hrvatske dala je slijede}i odgo-vor.

»Budu}nost d.o.o., Ludbreg je ne-prekidno u blokadi od mjeseca rujna1997. godine i optere}ena je obveza-ma u visini cca 44 milijuna kuna. Natemelju tih podataka mo‘e se zak-lju~iti da su ve} davno ostvarenirazlozi za pokretanje ste~aja.

Rje{avanje dugogodi{nje neizvje-sne situacije u poduze}u Budu}nostd.o.o., moglo se, i mo‘e, poku{atirije{iti predste~ajnom nagodbom, akosu vjerovnici spremni na ponu|eneuvjete. Takav dogovor s vjerovnicimanije postignut za vrijeme dok je go-spodin zastupnik Franjo Kri‘ani} biou Nadzornom odboru (do srpnja 1999.godine), iako su ve} davno bili ispu-njeni ste~ajni razlozi. Novi Nadzorniodbor je, isto tako, zahtijevao od di-rektora da se poku{a dogovoriti sve}inom vjerovnika, sa svrhomiznala‘enja cjelovitog rje{enja. Dodana{njeg dana takav dogovor nijepostignut.

Ve}i dio obveza poduze}a odnosi sena dr‘avne vjerovnike i za taj dioobveza postojala je, i postoji, sprem-nost povoljnog rje{avanja, uz pomo}Vlade iz prija{njeg i sada{njeg man-data. To se mo‘e vidjeti kroz sljede}epoduzete korake:

U 1999. godini poduze}u je

omogu}en otpis obveza za doprinoseiz/na pla}u, u vrijednosti od6.508.994,51 kuna.

Dug prema Vara‘dinskoj banci, uiznosu od 28.800.000,00 kuna, preuzetje od strane Hrvatskog fonda za priva-tizaciju i namiren u dionicama u no-minalnom iznosu od 107.666.800,00kuna.

Sanacijskim mjerama Vlade Repu-blike Hrvatske pomogla je prilikomzbrinjavanja vi{ka od 134 radnika, iz-nosom od 2.100.000,00 kuna.

U 1999. godini Hrvatski fond zaprivatizaciju dao je pozajmicu zapla}e u iznosu od 4.600.000,00 kuna.

Dakle, zna~ajni dio obveza premadr‘avnim vjerovnicima je odlukamaVlade Republike Hrvatske smanjen ipostoji spremnost da se to ~ini i dalje.

Postoje dvojbe oko rje{avanja obve-za prema drugim vjerovnicima. Onise ne moraju slo‘iti s predlo‘enomnagodbom i time dovode u pitanjekompletnu provedbu predste~ajnenagodbe.

Poduze}e ne stvara nove gubitke izteku}e proizvodnje, ali je ostvarenadobit minimalna, pa nije u stanjupreuzeti nikako servisiranje starihreprogramiranih obveza.

U postupku ste~aja s preustrojem,glasuje se o namirenju po skupinamavjerovnika odgovaraju}om ve}inom,te je eliminirana mogu}nost op-strukcije.

Poseban problem je i to, {to jo{uvijek nisu odre|ena vlasni~ka pravanekada{njeg slovenskog partneraPeka, Tr‘i~. U odnosu na taj problem,bolje je da se odnosi prava i obvezarje{avaju u za to predvi|enim zakon-skim procedurama.

S obzirom na to, da kroz cijelovrijeme postojanja ste~ajnih razlogapredste~ajna nagodba nije postignu-

ta, pristupilo se pripremi ste~aja spreustrojem, koji bi pokrenuo direk-tor, kao zastupnik du‘nika. Osnovnicilj je da se u tom ste~aju izdvoji dioimovine, pogon u kojem se danasradi, i da se u njemu nastavi poslova-nje u istom opsegu.

Kvalitetnom pripremom i provo|e-njem ste~aja s preustrojem, trajno bise razrije{ili odnosi s vjerovnicima iomogu}ila privatizacija, bilo u ste~ajuili nakon ste~aja.«

M. S.

Stanje u Vukovarsko-srijemskoj ‘upaniji

Zastupnik u Zastupni~kom domuBranislav Tu{ek (SDP) postavio jepitanje vezano za stanje u Vukovar-sko-srijemskoj ‘upaniji te prijedlozi-ma o poduzimanju odre|enih mjera,naro~ito otvaranje visokih u~ili{ta io‘ivljavanje gospodarstva.

Prije odgovora, Ministarstvo zna-nosti i tehnologije, odnosno ministardr. Hrvoje Kraljevi} ispri~ao se za-stupniku {to je dugo ~ekao na odgo-vor te {to ga svojom nepa‘njom nijeba{ najbolje razumio prilikom postav-ljanja pitanja.

U odgovoru stoji da u Vukovarsko-srijemskoj ‘upaniji do sada nije biloprostornih mogu}nosti, niti opreme inastavnog kadra za ustroj sveu~i-li{nih i stru~nih studija. Me|utim,vjerujemo da bi u budu}nosti bilomogu}e izvo|enje nekih studijskihprograma kao dislociranih studija napodru~ju ‘upanije. Na primjer, Viso-ka u~iteljska {kola Sveu~ili{ta uOsijeku mogla bi izvoditi studij razre-dne nastave i studij odgojitelja pred-{kolske djece, a Veleu~ili{te u Po‘egimoglo bi izvoditi stru~ni studij ekono-mije, upravnog prava i poljoprivrede.U tom smislu, a tako|er i u ciljusprje~avanja tendencije depopuliza-cije, moglo bi se razmisliti o idejiosnivanja veleu~ili{ta u Vukovaru, stime da profesori dolaze iz Osijeka i

OBNOVA I RAZVOJ

53

BROJ275

IHS10. X. 2000.

ZASTUPNICI PITAJU / VLADA ODGOVARA

znod

pPVdvtu{bsklapvopvnzljnpvpptrzksplisnd

tvd

pkdspn

isrje

dzgtrnOksscs

Po‘ege, a da asistenti i novaci budustalno nastanjeni u Vukovaru, {to bitrebao i biti uvjet prilikom raspisiva-nja natje~aja. U Ministarstvu znanostii tehnologije odr‘ani su sastanci spredstavnicima Srpskog kulturnogdru{tva Prosvjeta i Zajedni~kogvije}a op}ine Vukovar, koji su za-tra‘ili osnivanje dislociranog Odjelaza potrebe srpske manjine u Vukova-ru pri Visokoj u~iteljskoj {koli uOsijeku. Dogovoreno je da se Odjel zapotrebe srpske manjine osnuje naVisokoj u~iteljskoj {koli u Zagrebu(U~iteljskoj akademiji), smogu}no{}u da se dio nastaveodr‘ava u Vukovaru.

Vezano uz znanstvenoistra‘iva~kudjelatnost, u Borovu je postojala re-gistrirana znanstvena jedinica podnazivom Borovo – Institut za istra‘i-

vanje i razvoj, koja je s po~etkomsukoba na tom podru~ju preselila uZagreb. Temeljem prikupljenih infor-macija mo‘e se zaklju~iti da manjakadrovska jezgra u Borovu postoji isada, no njihovo djelovanje vezano jeuz brojne probleme s op}enitomorijentacijom razvoja i poslovanjapoduze}a. Osim toga, za nastavakznanstvenih aktivnosti bilo bi potreb-no rije{iti i probleme vezane uzokon~anje poslijediplomskih studijadjelatnika biv{eg Instituta.

Ministarstvo znanosti i tehnologijepotaknulo je izradu studije osnivanjaPoslovno-inovacijskog centra (PIC)Vukovar. Idejno rje{enje studije izra-dio je Poslovno-inovacijski centar Hr-vatske (BICRO) u suradnji s Insti-tutom Wiliam Davidson Poslovne{kole Sveu~ili{ta Michigan (Ann Ar-bor), SEED-om Trst i Hrvatskom go-spodarskom komorom (@upanijskomkomorom Vukovar). Studijom se pre-dla‘e pokretanje PIC-a Vukovar zapotporu razvoja malih i srednjih ino-vativnih poduze}a i poduzetni{tvaop}enito, kao sredi{nje institucije zapokretanje industrijske zone Vuko-var, u mjeri u kojoj bi se ista osla-njala na razvoj takvih poduze}a. Malipoduzetnici, posebice oni koji ‘eletemeljiti svoje poslovanje na novimtehnolo{kim ili poslovnim rje{enjimaih proizvodnim tehnologijama, suo~a-vaju se s nepremostivim zaprekama upogledu investicija u novu opremu ipo~etak poslovanja, ali i stjecanja po-trebnih znanja u upravljanju podu-ze}ima i tehnologijama. Stoga se, kaokomplementarni vid ostalim djelatno-stima obnove ove ‘upanije, predla‘epokretanje PIC Vukovar kao decen-tralizirane lokalne poslovne mre‘e sasredi{tem u Vukovaru i administrati-

vnim jedinicama u ‘upaniji, sa slije-de}im aktivnostima:

1. inkubiranje novih inovativnihtvrtki u rasponu od mikro-poduze}ado poduze}a srednje veli~ine,

2. pokretanje procesa umre‘avanjapoduze}a i stvaranje industrijskihklastera, osobito agrindustrijskog idrvnoprera|iva~kog klastera, te kla-stera tvrtki za pra}enje poslovnepotpore drugim tvrtkama (kao i lokal-ni »talent pool«),

3. ostvarivanje suradnje s razvojno-istra‘iva~kim i visoko{kolskim sekto-rom, prvenstveno Sveu~ili{tem u Osi-jeku.

U kontekstu zadnjeg zadatka, slobo-dni smo napomenuti da Ministarstvoznanosti i tehnologije, u sklopu svoje-g programa potpore tehnolo{kim cen-trima, ve} dulje vrijeme nastoji zajed-no sa Sveu~ili{tem u Osijeku iOsje~ko-baranjskom ‘upanijom po-krenuti Osje~ki tehnolo{ki centar kaosredi{nju instituciju preko koje }e sestru~ni, znanstveni i obrazovni poten-cijali staviti u funkciju gospodarskihsubjekata.

U svezi s realizacijom PIC Vukovarizvje{}ujemo Vas da }e, prema infor-macijama BICRO-a, SEED Trst(strate{ki partner BICRO) preuzetinadzornu funkciju u implementacijiprograma potpore Osje~ko-baranjskoji Vukovarsko-srijemskoj ‘upaniji,ukupne vrijednosti od 6,7 milijardilira. U okviru ovog programa pomo}izna~ajna sredstva bit }e usmjerenakao sredstva tehni~ke pomo}i za pri-premu poslovnih aktivnosti BIC-a, teedukaciji i umre‘avanju lokalnih ek-sperata. Projekt je kandidiran premaPaktu za stabilnost kao temeljnomizvoru financiranja. Uz PIC Vukovar,nastojat }e se implementirati ostaleinicijative koje mogu pridonijeti go-spodarskom razvoju ove regije kao{to je centar za razvoj i unapre|enjelovstva, {to se temelji na prirodnimresursima regije, te pokretanje re-gionalne razvojne agencije kao suvre-menog oblika samo-organiziranja lo-kalne zajednice na vlastitom razvoju.Na temelju izlo‘enoga predla‘emo dase BICRO odredi kao institucija koja}e u suradnji s HGK pripremiti opera-tivni program i izvedbeni plan aktiv-

nosti na pokretanju BIC-a Vukovar, teostalih djelatnosti kao {to je pokreta-nje regionalne razvoju agencije,budu}i da BICRO raspola‘e potreb-nim znanjem i strate{kim partnerimau zemlji i inozemstvu, uklju~uju}i ieksperte u samoj regiji.

Osim gore navedenog, predla‘emoi slijede}e mjere za o‘ivljavanje go-spodarskih i svih drugih aktivnosti uVukovarsko-srijemskoj ‘upaniji:

– definirati i izraditi srednjoro~nustrategiju za generiranje dovoljne ra-zine prihoda da bi se pru‘ila odre-|ena razina javnih usluga;

– definirati strategiju otplate dugo-va;

– unaprijediti proces planiranja fi-nancijskih sredstava;

– unaprijediti proces planiranjaizgradnje kapitalnih projekata;

– unaprijediti tehnike planiranja ianaliziranja prora~unskih sredstava;

– unaprijediti razinu i brzinuprikupljanja komunalnih naknada idoprinosa, neporeznih prihoda;

– utvr|ivanje funkcije internog fi-nancijskog nadzora unutar tijelauprave u ‘upaniji te

– definiranje stalne vanjske revi-zije kretanja i usmjeravanja gospo-darstva, efikasnosti gospodarstva iefikasnosti uprave u ‘upaniji.

M. S.

PRAVA HRVATSKIHBRANITELJA

Branitelji i stradalniciDomovinskog rata

Zastupnica Zastupni~kog doma Ve-sna [kare-O‘bolt (CD) osvrnula se naprvih sto dana rada Vlade i rekla dasu oni obilje‘eni prosvjedima hrva-tskih branitelja i stradalnika Domo-vinskog rata. Dr‘i da je odnos premabraniteljima kao i nerje{avanjenjihovih pravnih problema ispit nakojem se Vlada nije pokazalauspje{nom. Umjesto dijaloga odgova-ralo im se retorikom svojstvenom zarepresivne re‘ime, smatra zastupnicate dodaje kako su zagovornici pravabranitelja postali oni kojima je dorje{enja tih problema najmanje stalo.Konkretno pitanje bilo je: »Postoji liu Vladi program za rje{avanje pita-nja s kojima se svakodnevnosuo~avaju branitelji i stradalniciDomovinskog rata i misli li premijerkona~no pozvati prave branitelje ipredstavnike stradalnika za stol i

54

BROJ275

IHS10. X. 2000.


saslu{ati ih ili }e s njima i dalje ko-municirati putem sredstava javnogpriop}avanja i ostaviti ih na milost inemilost njihovim sada{njim skrbni-cima kojima je situacija {to gore tobolje?«.

U odgovoru Vlade Republike Hrva-tske stoji da Ministarstvo hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata, sukla-dno Zakonu o pravima hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata i ~la-nova njihovih obitelji (»Narodne novi-ne«, broj 108/96) i Zakonu o za{titivojnih i civilnih invalida rata (»Naro-dne novine«, broj 86/92), skrbi o 32620 hrvatskih ratnih vojnih invalidaDomovinskog rata, 9 667 obitelji pogi-nulih, 810 obitelji nestalih ilizato~enih hrvatskih branitelja i 900mirnodopskih vojnih invalida, te je zatu namjenu usmjereno 2.464.325.928kuna iz Dr‘avnog prora~una Repu-blike Hrvatske.

Prava koja provodi Ministarstvohrvatskih branitelja iz Domovinskograta u glavnim naznakama su:

– prava iz zdravstvenog osiguranja;– prava iz mirovinskog i invali-

dskog osiguranja;– pravo na doplatak na djecu;– pravo na materijalno osiguranje

zbog nezaposlenosti;– pravo na zapo{ljavanje;– pravo na stan;– pravo na dionice;– pravo po osnovi o{te}enja orga-

nizma;– pravo po osnovi gubitka ~lana

obitelji;– prava po osnovi materijalnih i

drugih potreba korisnika.Uz zakonski utvr|ena prava, Mini-

starstvo hrvatskih branitelja iz Domo-vinskog rata sustavno pru‘a pravnupomo} putem odgovora na upite stra-naka telefonom i osobnim kontaktomsa strankama ili putem pisanih odgo-vora na upite i predstavke.

Ministarstvo pru‘a i psihosocijalnupomo} stradalnicima Domovinskograta i ~lanovima njihovih obitelji, pre-ma Nacionalnom programu za pru‘a-nje psihosocijalne pomo}i.

U 19 ‘upanija rade centri za psiho-socijalnu pomo} koji, sa svojim mobi-lnim timovima, po potrebi obilazeobitelji stradalnika iz Domovinskograta. Za Grad Zagreb i Zagreba~ku‘upaniju organizirana su dva mobilnatima pri Nacionalnom centru zapsihotraumu, i to tim za intervencijena terenu i tim za krizne situacije.

Tijekom 1999. godine, u okviruNacionalnog programa, pru‘eno je 60453, a u prvih {est mjeseci 2000. godi-ne 45 844 intervencija stradalnicimaDomovinskog rata.

Hrvatski dr‘avni sabor zakonom jeodredio prava stradalnika Domovin-skog rata i hrvatskih branitelja, te jeza provo|enje zadu‘eno nekoliko mi-nistarstava.

Ministarstvo za javne radove, obno-vu i graditeljstvo, koje brine o cjelo-kupnom Nacionalnom programurazvitka i obnove, dobilo je zada}u daprovede Program stambenog zbri-njavanja stradalnika Domovinskograta kroz izgradnju i kupovinu stano-va za ovu populaciju.

Od 1. sije~nja 1997. godine, kada jeZakon stupio na snagu i kada jesa‘ivio Program stambenog zbrinjava-nja stradalnika Domovinskog rata,po~ela je realizacija plana koji trebaobuhvatiti izgradnju oko 8000 stano-va i podjelu oko 4000 stambenih kre-dita.

Pravo na stan ili stambeni kreditimaju ratni vojni invalidi i obiteljipoginulog, umrlog, zato~enog ili ne-stalog hrvatskog branitelja.

Program zbrinjavanja stradalnikaDomovinskog rata ostvaruje se kroz{est programskih cjelina:

– provedba ‘urnog zbrinjavanjadijela stradalnika od 1. o‘ujka 1997.godine kroz kupnju gotovih stanova;

– izgradnja obiteljskih ku}a za100%-tne ratne vojne invalide;

– izgradnja stanova zapo~etih uorganizaciji Ministarstva obrane Re-publike Hrvatske;

– izgradnja i kupnja stanova nanovim lokacijama;

– krediti i potpore za stradalnikeDomovinskog rata;

– obnova ku}a stradalnika Domo-vinskog rata prema Zakonu o obnovi.

Od svih spomenutih programa,Program izgradnje stanova na novimlokacijama najopse‘niji je program,te sa stru~nog, graditeljskog, arhitek-tonskog i organizacijskog aspektanajslo‘eniji.

Provo|enje Programa stambenogzbrinjavanja stradalnika Domovin-skog rata provodi se u nekoliko faza:

– nakon saznanja o svojim pravimastradalnik podnosi zahtjev Odjelu zastambene poslove Ministarstva hrva-tskih branitelja iz Domovinskog rata;

– Stambena komisija svake kalen-darske godine, na osnovi prikup-ljenih zahtjeva, izra|uje Listu prven-stva za dodjelu stanova i za dodjelustambenih kredita;

– Lista prvenstva svojevrsni je »ra-dni nalog« Upravi za stanogradnju.

Ministarstvo za javne radove, obno-vu i graditeljstvo organizira izgradnjustanova za stradalnike Domovinskograta, te kao investitor provodinatje~aje, nadzire izgradnju i gotove

stanove i predaje ih na kori{tenjeOdjelu za stambene poslove Ministar-stva hrvatskih branitelja iz Domovin-skog rata.

Lokacije stambenog zbrinjavanjastradalnika odre|ene su na osnoviLista Ministarstva hrvatskih branite-lja iz Domovinskog rata, pa su jedini-ce lokalne samouprave (gradovi iop}ine), sukladno odredbama Zako-na, du‘ne osigurati komunalnoopremljene parcele za izgradnjuodgovaraju}eg broja stanova.

Za potrebe provo|enja ovog Progra-ma izra|ene su i Smjernice zaprojektiranje stambenih objekata,kako bi se uredio standard i oprem-ljenost stanova, te korisnici stambenozbrinuli na najkvalitetniji mogu}ina~in.

– U 1998. godini korisnicima jepredano 500 stanova koje su zajednosufinancirali Ministarstvo obrane iMinistarstvo za javne radove, obnovui graditeljstvo, te 500 stanova iz Pro-grama stambenog zbrinjavanja kojesamostalno provodi i financira Mini-starstvo za javne radove, obnovu igraditeljstvo.

– Tijekom 1999. godine stradalnici-ma Domovinskog rata predano je nakori{tenje oko 1000 stanova.

– U prvih {est mjeseci 2000. godinestradalnicima su predani na kori{te-nje stanovi kako slijedi:– [ibenik – 39 stanova– Zagreb-Lani{te – 148 stanova– Zagreb-Lani{te – 108 stanova– Vukovar-Borovo – 66 stanova– \akovo – 28 stanova– Orahovica – 17 stanova– Krapinske Toplice – 1 stanUkupno 407 stanova.

– U izravnoj fazi gra|enja nalazi seoko 2.700 stanova.

– Stambeno su zbrinjavani i stra-dalnici koji su zatra‘ili kreditna sred-stva za kupnju, izgradnju, dogradnjuili zavr{etak ku}e ili stana.

Godine 1997. ispla}eno je 1515stambenih kredita u iznosu od108.600.000,00 kuna, dok je 1998.ispla}eno 1084 kredita u vrijednosti125.650.000,00 kuna.

U 1999. i 2000. godini ispla}ivanisu krediti sa Liste 1999. godine. Dosada je ispla}eno 1300 kredita uukupnoj vrijednosti od oko 180 mi-lijuna kuna.

Stupanjem na snagu Zakona o pra-vima hrvatskih branitelja iz Domovin-skog rata 1. sije~nja 1997. godine iosnivanjem Ministarstva hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata,objedinjeni su poslovi vezani uzrje{avanje problema hrvatskih

55

BROJ275

IHS10. X. 2000.

branitelja i stradalnika Domovinskograta. Vrlo je brzo, ipak, uo~eno da,usprkos kvalitativnom pomaku u skr-bi branitelja i stradalnika, Zakonnekim svojim rje{enjima utje~e na ne-ravnopravno ostvarivanje prava poje-dinih hrvatskih branitelja i ~lanovanjihovih obitelji u odnosu na drugehrvatske branitelje i ~lanove njihovihobitelji. Uo~eno je, tako|er, da se od-sustvom nekih rje{enja u Zakonu do-vodi u pitanje Ustavno na~elo o jed-nakosti svih gra|ana pred zakonom.

Pri izradi Nacrta prijedloga zakonaMinistarstvo hrvatskih branitelja izDomovinskog rata moralo je uskladitiprovedivost odredaba s trenuta~nimgospodarskim mogu}nostima Repu-blike Hrvatske, a na drugoj stranipo{tivati na~elo jednakosti svihgra|ana pred zakonom.

Nacrt zakona o pravima hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rataupu}en je na javnu raspravu svimudrugama proisteklim iz Domovin-skog rata 7. srpnja 2000. godine, kojesu pozvane da svojim prijedlozimapomognu izradi {to boljeg Nacrtaprijedloga zakona o pravima hrva-tskih branitelja iz Domovinskog rata i~lanova njihovih obitelji, s napome-nom da }e se sve primjedbe i prijedlo-zi pa‘ljivo razmotriti radi eventual-nog uno{enja u kona~ni tekst Nacrta.

Neke su udruge ve} dostavile svojeprimjedbe i prijedloge na Nacrt pred-metnog zakona.

Rok za javnu raspravu utvr|en jedo 31. kolovoza 2000. godine, a prijeisteka roka za javnu raspravu i u izra-vnom kontaktu s udrugama proi-steklim iz Domovinskog rata raspra-vit }e se sporna pitanja kako bikona~ni tekst Nacrta zakona bio {tokvalitetniji i omogu}io jo{ kvalitet-nije rje{avanje problema hrvatskihbranitelja i stradalnika Domovinskograta, a {to je osnovni razlog osnivanjaMinistarstva hrvatskih branitelja izDomovinskog rata.

Na kraju Vlada Republike Hrvatskenapominje da i Ministarstvo rada isocijalne skrbi, sukladno Zakonu oza{titi vojnih i civilnih invalida rata(»Narodne novine«, br. 33/92., 77/92.,58/93., 2/94., 76/94. i 108/95), skrbi o5484 civilnih stradalnika Domovin-skog rata i za tu namjenu }e u 2000.godini usmjeriti 43.000.000,00 kuna izDr‘avnog prora~una Republike Hrva-tske za 2000. godinu.

Napominje se, tako|er, da je Mini-starstvo rada i socijalne skrbi poduze-lo odgovaraju}e aktivnosti u svezi sizmjenama i dopunama Zakona oza{titi vojnih i civilnih invalida rata, a

koje se posebice odnose na ubla‘ava-nje uvjeta za stjecanje prava na obite-ljsku invalidninu, omogu}avanjeostvarivanja prava na opskrbninu ikorisnicima mirovine ~ija je mirovinamanja od osnovice za odre|ivanjeopskrbnine, te dje~ji doplatak u smi-slu izjedna~avanja korisnika izre~enog Zakona i korisnika iz Zakonao pravima hrvatskih branitelja iz Do-movinskog rata.

Vlada Republike Hrvatske tako|er‘eli ista}i, a vezano uz socijalnu poli-tiku, da nastoji, u okviru materijalnihmogu}nosti Republike Hrvatske, pu-tem Ministarstva rada i socijalne skr-bi pobolj{ati materijalni polo‘aj inva-lidnih osoba, ujedna~iti prava,obrazovanje i rehabilitaciju, a naposeo~uvati njihov ljudski identitet stojina kraju odgovora Vlade RH.

M. S.

PRIVATIZACIJA

Zamjena dionicaZastupnik u @upanijskom domu

Sre}ko Kljunak (HSS) postavio jezastupni~ko pitanje koje se odnosi nazamjenu dionica d.d. »Rabac« dioni-cama Poduze}a gra|evinskog mate-rijala »Ragusa« koja su, temeljemugovora s Hrvatskim fondom za pri-vatizaciju obavili Luka Mihaljevi},Ivan Kralj i Vinko Peji}.

Odgovor je dao Hrvatski fond zaprivatizaciju.

Rje{enjem broj: 943-01/99-01/179 od12. travnja 1999. godine, donesenogtemeljem ~lanka 4. Zakona o privati-zaciji utvr|uje se da je »Ragusa« d.d.za proizvodnju gra|evinskog mate-rijala Dubrovnik, upisano temeljem~l. 4. Zakona o izmjenama i dopuna-ma Zakona o pretvorbi dru{tvenihpoduze}a u sudski registar Trgo-va~kog suda u Splitu pod brojem FI747/95 sa temeljenom glavnicom poknjigovodstvenoj vrijednosti u iznosuod 10.600.863,00 kn s time da su svedionice prenesene Hrvatskom fonduza privatizaciju.

Nare~enim rje{enjem utvr|ena je

procijenjena vrijednost »Ragusa« d.d.u iznosu od 26.234.000,00 kn.

Ova vrijednost podijeljena je na262.340 redovnih dionica nominalnevrijednosti svake dionice 100,00 kn.

Istim rje{enjem 19.460 dionica jerezervirano u portfelju Fonda radinerije{enih imovinsko pravnih odno-sa.

131.170 dionica, odnono 50% pro-cijenjenog kapitala, nakon upisapove}anja temeljnog kapitala u su-dski registar privatizirano je pro-dajom uz popust osobama iz ~lanka 5.stavak 1. to~ka 1., 2. i 2.a. Zakona opretvorbi dru{tvenih poduze}a.

111.710 dionica po rje{enju je tre-balo privatizirati sukladno Zakonu oprivatizaciji.

Ovaj paket dionica PGM »Ragusa«d.d. Dubrovnik nije bio predmet pro-daje na javnoj dra‘bi ili javnimprikupljanjem ponuda sukladno ~lan-ku 6. Zakona o privatizaciji i Pravil-nika o prodaji dionica, udjela, stvari iprava javnim prikupljanjem ponuda.

Dana 6. listopada 1999. godine na22. sjednici Upravnog odbora Hrva-tskog fonda za privatizaciju pod to~.IX. po raspravi o zamjeni dionica nak-nadno je na prijedlog predsjednikaHrvatskog fonda za privatizaciju Sti-pe Hrka}a na listu II uvr{tena izamjena dionica »Ragusa« d.d. iudovoljeno zahtjevu za zamjenu LukeMihaljevi} iz Metkovi}a, Ivana Kralj iVinka Peji} iz Dubrovnika za 199.000dionica iz obnove dioni~kog dru{tva»Rabac« iz Rabca, a koje dionice sudobivene preko Ministarstva obnove.

Temeljem te odluke Upravnogodbora, te temeljem odredbe ~l. 39.Zakona o privatizaciji i Pravilnika ouvjetima i na~inu zamjene dionica iliudjela dana 6. listopada 1999. godine,Hrvatski fond za privatizaciju sklopioje ugovor o zamjeni dionica s LukomMihaljevi}, Ivanom Kralj i VinkomPeji} kojim ugovorom ova trojica pre-nose a Hrvatski fond za privatizacijupreuzima 31.138. dionica dru{tva »Ra-bac« d.d. Rabac, nominalne vrijedno-sti od 100.– DEM, odnosno ukupnenominalne vrijednosti od 3.113.800DEM, dok s druge strane Hrvatskifond za privatizaciju prenosi na svutrojicu 121.440 dionica PGM »Ragusa«d.d. Dubrovnik nominalne vrijednostiod 12.144.000,00 kn.

Dana 27. listopada i 28. prosincara|ena su i dva aneksa ovog ugovora,s tim da iz aneksa broj 2 ra|enog 28.prosinca se zaklju~uje da je Hrva-tskom fondu za privatizaciju prenese-no ukupno 28.584 dionica dioni~kogdru{tva »Rabac« iz Rabca.

Zatra‘ili smo izvod iz knjige dioni-


56

BROJ275

IHS10. X. 2000.


ca, te utvrdili da je u knjizi dionicahrvatski fond za privatizaciju upisan ina 115.332 dionice koje su ranije pre-nesene na Luku Mihaljevi} i dr. Nai-me, PGM Ragusa d.d. odbila je u knji-gu dionica upisati ovu trojicu iako suoni podnijeli zahtjev PGM »Ragusa«za upis. Ispred Sektora gospodarenjaLuki Mihaljevi}u i dr. dostavljen jedopis kojim se tra‘ilo da vrate dioni-ce PGM »Ragusa«, {to isti nisu htjeliu~initi:

U tijeku obrade predmeta do{lismo do saznanja od odvjetnice AniteVrsaljko koja je punomo}nik Slobo-dana Praljka, da je pokrenula upravnispor ispred Uprvnog suda RepublikeHrvatske, a protiv Odluke Upravnogodbora Fonda u svezi ove zamjenedionica. Tako|er, dioni~ko dru{tvoPGM »Ragusa« u svom podnesku zaponi{tenje ove zamjene dionica oba-vje{tava fond da su podnijeli kaznenuprijavu protiv odgovornih osoba Hr-vatskog fonda za privatizaciju @upa-nijskom dr‘avnom odvjetni{tvu Za-greb, zbog osnovane sumnje da supo~inili kazneno djelo iz ~l. 377. st. 4.KZ-a.

Dana 3. 5. 2000. godine, PGM »Ra-gusa« d.d. iz Dubrovnika kao tu‘iteljpodnijela je tu‘bu Trgova~kom suduu Zagrebu protiv Hrvatskog fonda zaprivatizaciju, Luke Mihaljevi}a, IvanaKralja i Vinka Peji}a radi utvr|enjani{tavosti gore nare~enog ugovora ozamjeni dionica. Kona~no rje{enjeovog predmeta ovisit }e od odlukeTrgova~kog suda u Zagrebu koji sevodi pod brojem P-212/2000.

Ujedno vas obavje{tavamo, da jepotpredsjednica Sektora pravnih po-slova g-|a. Nata{a Badovinac dana 7.lipnja 2000. godine, obavila razgovorsa direktorom PGM »Raguse« LukomLjevak.

M. S.

SOCIJALNA SKRB

Rje{avanje stambenogpitanja

Jo{ko Konti} (HSLS), zastupnikZastupni~kog doma Hrvatskogadr‘avnog sabora postavio je pitanje usvezi s rje{avanjem stambenog pita-nja g|e Ankice Podrug i njene k}eri.

U odgovoru koje je dalo Ministar-stvo rada i socijalne skrbi ka‘e se daje dopisom od 5. lipnja 2000. godineobavijestilo g|u Ankicu Podrug omogu}nostima ostvarivanja prava iz

socijalne skrbi utvr|enih Zakonom osocijalnoj skrbi. Ministarstvo daljenavodi da je, radi mogu}eg ostvariva-nja njenih prava izvan sustava socijal-ne skrbi, u ovom slu~aju rje{avanjestambenog problema, stranci smopru‘ili stru~nu pomo} uputiv{i je nanadle‘no tijelo. Naime, planiranje,izgradnja i dodjela socijalnih stanovaspada u djelokrug jedinica lokalnesamouprave i uprave, dakle op}ina,gradova i ‘upanija, odnosno njihovihtijela s obzirom na navedeno, pitanjestambenog zbrinjavanja g|e AnkicePodrug iz Dicma, potrebno jerje{avati na lokalnoj razini.

Imaju}i na umu da op}ina Dicmonema mogu}nosti rije{iti navedeniproblem, dopisom od 5. lipnja 2000.stranka je upu}ena na nadle‘no tijeloPoglavarstva grada Sinja. Iako Mini-starstvo nema utjecaja na postupanjetijela lokalne samouprave niti mo‘erije{iti stambene probleme, uvi|aju}ite‘inu socijalnih prilika u kojima senalazi Ankica Podrug i njena k}i, za-tra‘io je da Centar za socijalnu skrbSinj u izravnom kontaktu s Poglavar-stvom grada Sinja ispita mogu}nostrje{avanja ovog problema.

Prema informacijama koje jeslu‘ba socijalne skrbi dobila od gosp.Ton~ija Pletikosi}a, tajnika grada Si-nja, g|a Ankica Podrug mo‘e zamol-bu za dodjelu socijalnoga stana uputi-ti i Poglavarstvu grada Sinja.me|utim, upitna je mogu}nost udovo-ljavanja predmetnoj zamolbi jer toovisi o raspolo‘ivom fondu socijalnihstanova, kriterijima za raspodjelu i sl.

Slijedom navedenog, ovo Ministar-stvo u okviru svoje nadle‘nosti nemo‘e u ve}oj mjeri utjecati na ishodrje{avanja stambenog pitanja AnkicePodrug – stoji na kraju odgovora Mi-nistarstva.

M. S.

Smje{taj autisti~nih osobaU svezi s pitanjem koje je postavio

zastupnik Zastupni~kog doma Jo{koKonti} (HSLS), a koje se odnosilo nasmje{taj osoba s autizmom napodru~ju Splitsko-dalmatinske ‘upa-nije, odgovor je dalo Ministarstvorada i socijalne skrbi.

U odgovoru se navodi da u sklopusustava socijalne skrbi postoje 24doma za tjelesno ili mentalnoo{te}ene osobe, ~iji je osniva~ Repu-blika Hrvatska. U nekima od tih usta-nova zbrinute su i osobe s autizmomkod kojih je u ve}ini slu~ajeva rije~ io mentalnoj retardaciji. Jedina usta-nova u Republici Hrvatskoj koja zbri-njava isklju~ivo autisti~ne osobe jest

Centar za autizam, koji je u nadle‘no-sti Ministarstva prosvjete i {porta.Ovo Ministarstvo je upoznato s pro-blematikom s kojom se susre}uroditelji osoba s autizmom s podru~jaSplitsko-dalmatinske ‘upanije, te je stim u svezi odr‘ano nekoliko sasta-naka u kojima su sudjelovali i pred-stavnici Udruge za autizam iz Splita.U svrhu zbrinjavanja osoba s autiz-mom, u stru~nom je i financijskompogledu, razmatrana mogu}nostzavr{etka izgradnje objekta na Firula-ma pri Centru za odgoj i obrazovanje»Juraj Bona~i« u Splitu. Opravdanimje ocijenjen zavr{etak izgradnjeobjekta na Firulama u 1999. godini,me|utim, zbog nedostatka sredstavarealizacija navedenog na‘alost nijebila mogu}a. Napomenuto je i da uDr‘avnom prora~unu Republike Hr-vatske za 2000. godinu nisu osigura-na sredstva za tu namjenu. S tim usvezi Ministarstvo rada i socijalneskrbi }e poku{ati osigurati dio sred-stava iz vlastitih prihoda, u skladu sfinancijskim mogu}nostima uslijede}em razdoblju. Ujedno bi va-ljalo organizirati i sastanak s predsta-vnicima Splitsko-dalmatinske ‘upa-nije i Grada Splita, u svrhu pronala‘e-nja mogu}ih rje{enja za pru‘anje fi-nancijske potpore za dovr{etakizgradnje navedenog objekta.

M. S.

UNUTARNJI POSLOVI

Mo‘ebitno nezakonito ineprofesionalno pona{anje

Zastupnik u @upanijskom domuHrvatskoga dr‘avnog sabora, Sre}koKljunak (HSS) uputio je nekolikopitanja te predo~io navode kojiukazuju na mo‘ebitno neprofesional-no i nezakonito pona{anje rukovod-nih slu‘benika Policijske upraveDubrova~ko-neretvanske te Mini-starstva unutarnjih poslova.

O navedenom se o~itovalo prozva-no Ministarstvo unutarnjih poslovate u odgovoru stoji da je zastupnik orezultatima provedenih provjeraodre|enih navoda obavije{ten pisme-no 7. travnja 2000. godine. Budu}i dase u odre|enim slu~ajevima radilo onovim saznanjima, te s tim u svezipostavljenim zahtjevima za odgovo-rom, bilo je potrebno provesti postu-pak provjere novih navoda te izvr{iti

57

BROJ275

IHS10. X. 2000.

dopunu postoje}ih provjera, obja{-njava dalje Ministarstvo.

Sukladno navedenom, u svezi spostavljenom eksplozivnom napra-vom pod vozilo, u vlasni{tvu gospodi-na Petra û~uka provedenim provje-rama utvr|eno je da je nadnevka 21/22. rujna 1994. godine u vremenu od23,00 do 10,40 sati od nepoznatogpo~initelja, ili vi{e njih, postavljenaeksplozivna naprava ispod motornogvozila marke i tipa »Opel Kadett« re-gistarskih oznaka DU076C, uvlasni{tvu prethodno spomenutoggospodina, dok se vozilo nalaziloparkirano ispred gara‘e o{te}enog, uUlici Lichtensteinov put, u Dubrov-niku.

Improvizirana eksplozivna napravabila je sa~injena od oko 200 do 400 gTNT-a i upalja~a protupje{adijskerasprskavaju}e mine koju je nepozna-ti po~initelj pri~vrstio na donju desnustranu zadnjeg nosa~a amortizera, apotom je formacijsku poteznu ‘icuprovukao preko prednje desne poluo-sovine i vezao za osigura~ upalja~a.

Nadnevka 22. rujna 1994. godine,oko 8,45 sati, gospodin Pero û~uk sesa spomenutim vozilom dovezaoispred svog disco cluba, smje{tenog uUlici Put od Republike 28, u Dubrov-niku. Istoga nadnevka, oko 10,40 satiimenovani i njegova supruga sjeli suu re~eno vozilo, te su se sa istim upu-tili ka izlazu iz dvori{ta navedenogdisco cluba prema Ulici Put od Repu-blike. U trenutku uklju~ivanja u pro-met, a nakon tridesetak metara vo‘-nje, do{lo je do aktiviranja eksploziv-ne naprave, uslijed ~ega su nastupilaznatna o{te}enja na zadnjem dijeluvozila, te nano{enja te{kih tjelesnihozljeda slu~ajnoj prolaznici, gospo|iKati Sambrailo, i lakih tjelesnih oz-ljeda gospodi Vlahu Raki|iji i Goranu[ainu, svi iz Dubrovnika, koji su od-mah prevezeni u Op}u bolnicu Du-brovnik, gdje su medicinski zbrinuti.

Temeljem obavljenog o~evida ovogdoga|aja i prikupljenih obavijestido{lo se do saznanja da je neposred-no pred eksploziju iz nepoznatograzloga potezna ‘ica pukla na ~iji jekraj, koji se vukao po kolniku,slu~ajno nagazila prolaznica, gospo|aKata Sambrailo, te je na taj na~inoslobodila osigura~ upalja~a eksplo-zivne naprave, uslijed ~ega je do{lodo aktiviranja i eksplozije iste.

Uz nazo~nost istra‘nog suca idr‘avnog odvjetnika @upanijskogdr‘avnog odvjetni{tva u Dubrovnikuna mjestu eksplozije obavljen jeo~evid od strane o~evidne ekipe Poli-cijske uprave dubrova~ko-neretvan-ske. Nakon prikupljenih prvih sazna-

nja na mjestu doga|aja, prona|enih,fiksiranih i izuzetih tragova, nastav-ljen je o~evid na mjestu gdje je vozilogospodina û~uka bilo parkiranoprethodnu no}, prije eksplozije, pri~emu su na re~enom mjestu tako|erprona|eni i fiksirani odre|eni tragovieksplozivne naprave. Re~eni o~evidtako|er je proveden uz prisustvoistra‘nog suca i dr‘avnog odvjetnika.Prona|eni i izuzeti tragovi dostav-ljeni su na vje{ta~enje Centru zakriminalisti~ka vje{ta~enja »IvanVu~eti}«. Primjereno te‘ini opisanogkaznenog djela, neposredno nakondoga|aja, na razini odgovornosti ime-novane Policijske uprave sastavljenje operativni sto‘er, sa~injen proved-beni plan, te je stavljen u funkciju savraspolo‘ivi sastav policije i krimi-nalisti~ke policije. Od strane spome-nute Policijske uprave protiv nepoz-natog po~initelja, ili vi{e njih, podne-sena je kaznena prijava, poradi osno-vane sumnje da je po~inio kaznenodjelo »Dovo|enja u opasnost ‘ivota iimovine op}eopasnom radnjom ilisredstvom«, opisano odredbom ~l.146. st. 1. tada{njeg Kaznenog zakonaRepublike Hrvatske.

Do sada je poduzetim mjeramautvr|en alibi za ukupno osam osoba,koje su u prvom krugu eliminacijemogu}ih po~initelja bile operativnointeresantne. Tako|er je do sada saodre|enim osobama obavljen 61 raz-govor. Usprkos do sada poduzetihmjera i postupaka od strane Poli-cijske uprave dubrova~ko-neretvan-ske po~initelj ovog kaznenog djelanije prona|en, niti je utvr|en to~anmotiv izvr{enja, poradi ~ega }e ovaPolicijska uprava i dalje poduzimatipotrebite mjere i postupke u cilju pro-nalaska po~initelja.

U svezi s navodima o postavljanjueksplozivne naprave u unutra{njostdiskoteke »Divinae Follie« utvr|enoje da je nadnevka 28. studenog 1998.godine, oko 2,40 sati u Ulici V. Lisin-skog bb, u Dubrovniku, od stranenepoznatog po~initelja, u prostoruimenovane diskoteke, u vlasni{tvupoduze}a »Mastrohotel Turinvest«d.o.o. iz Barija, Italija, postavljena iaktivirana improvizirana eksplozivnanaprava na na~in da je nepoznatipo~initelj u spomenuto vrijeme, podokriljem no}i, presko~io ogradu iu{ao u prostor diskoteke, nakon ~egaje ispod donje klupice betonskog pul-ta, namijenjenog za disk|okeja, po-stavio i aktivirao eksplozivnu napra-vu, te se udaljio s mjesta doga|aja.Nakon eksplozije nastala je ve}a ma-terijalna {teta.

Na mjestu doga|aja od strane Poli-

cijske uprave Dubrova~ko-neretvan-ske izvr{en je o~evid te krimi-nalisti~ko-tehni~ki i pirotehni~ki pre-gled mjesta doga|aja, a prona|eni iizuzeti tragovi upu}eni su na vje{ta~e-nje Centru za kriminalisti~ka vje{ta-~enja »Ivan Vu~eti}«. Nakon lociranjamjesta eksplozije, u 0,44 sati, u ciljuhvatanja po~initelja ovog kaznenogdjela aktivirana je operativna akcija,a koja akcija je obustavljena u 9,16sati. Mjesto doga|aja fiksirano je za-pisnikom o o~evidu, fotografijom i vi-deozapisom. Protiv nepoznatog po~i-nitelja nadle‘nom dr‘avnom odvjet-ni{tvu podnesena je kaznena prijavau svezi s kaznenim djelom »Dovo|e-nja u opasnost ‘ivota i imovineop}eopasnom radnjom ili sredstvom«,opisanog odredbom ~l. 263. st. 1. Kaz-nenog zakona Republike Hrvatske. Sgospodinom Pantaleom Salernom,koji se u ime vlasnika diskoteke bri-ne o poslovanju, obavljeno je vi{eobavijesnih razgovora u cilju otkriva-nja po~initelja i motiva izvr{enja.

Nadalje su uspostavljene krimi-nalisti~ke obrade nad ukupno ~etiriosobe koje su u vrijeme eksplozijezate~ene u {iroj okolici mjestadoga|aja. Obavljeni su obavijesni raz-govor sa ukupno 38 osoba, a raznimprovjerama obuhva}eno je ukupno192 osobe. Temeljem pribavljenognalaza @upanijskog suda u Dubrov-niku uspostavljena je primjena mjerakojima se privremeno ograni~avajuustavna prava gra|ana, opisanaodredbom ~l. 180. Zakona o kazne-nom postupku Republike Hrvatske. Ucilju hvatanja nepoznatog po~initelja,po~ev{i od 5. velja~e 1999. godine domjeseca sije~nja 2000. godine, poduzi-mane su odre|ene operativno-tehni~ke mjere, u koje provo|enje subili uklju~eni i pripadnici Specijalnejedinice policije imenovane Poli-cijske uprave. Od 13. do 30. lipnja2000. godine u diskoteci je tako|erprovedena odre|ena operativno-takti~ka mjera.

Do sada poduzetim mjerama i po-stupcima nije prona|en po~initeljspomenutog kaznenog djela,me|utim, prikupljena saznanjaukazuju na odre|enu osobu iz Dubro-vnika, kao mogu}eg po~initelja, akoja osoba je zate~ena u blizinimjesta doga|aja.

U svezi sa smrtnim slu~ajem Raki-le Radojevi}-Putnik utvr|eno je da jenadnevka 27. listopada 1996. godine,u 4,40 sati, u prostorije I PP Dubrov-nik, pristupio gospodin Ivica Dabeli},te je dojavio da je u ku}i u vlasni{tvuRakile Radojevi}-Putnik, u Ulici IveVojnovi}a br. 1, u Dubrovniku, do{lo


58

BROJ275

IHS10. X. 2000.


do izbijanja po‘ara. Na mjestodoga|aja je upu}ena autoophodnjakoja je isto osiguravala do dolaskao~evidne ekipe Policijske upraveDubrova~ko-neretvanske. Tako|er suna mjesto doga|aja upu}eni pripadni-ci vatrogasne postrojbe imenovanePolicijske uprave, te je po‘ar uga{enu 5,05 sati. Tijekom ga{enja po‘aravatrogasci su iz spomenute ku}e iz-nijeli mrtvo tijelo prethodno spome-nute osobe, te isto stavili na terasuispred ku}e, poradi ~ega je mjestodoga|aja prije dolaska o~evidne eki-pe bilo znatno izmijenjeno. Vr{enjuo~evida bio je nazo~an istra‘ni sudac@upanijskog suda u Dubrovniku, go-spodin Kruno Koroman, koji jeo~evidne mjere povjerio slu‘benicimakriminalisti~ke policije imenovanePolicijske uprave. Provedenimo~evidom nisu uo~eni tragovi namjer-nog izazivanja po‘ara. Tako|er, pre-gledom mrtvog tijela prethodno spo-menute osobe nisu prona|eninikakvi vidljivi tragovi koji bi ukazi-vali na nasilje. Prema mi{ljenju pato-loga, dr. Igora Bori}a, kao mogu}iuzroci smrti mogli su biti: gu{enje ug-lji~nim monoksidom, zatajenje radasrca ili udar elektri~ne energije.Izvr{enim vje{ta~enjem u krvi pok.Rakile Radojevi}-Putnik, ustanov-ljena je koncentracija o 3,03 promilaapsolutnog alkohola, {to zna~i da je utrenutku smrti imenovana bila ute{kom pijanom stanju. Tako|er je izdostavljenog uzorka krvi utvr|enakoncentracija od 61,5% CO, {to se, sobzirom na ukupnu koli~inu hemo-globina u krvi smatra letalnom do-zom. Prikupljenim obavijestimatako|er se do{lo do saznanja da jespomenuta osoba u~estalo u‘ivala uprekomjernim koli~inama alkohola.

Nadalje se prikupljenim obavijesti-ma do{lo do saznanja da su o re~enojosobi skrbili Petar Dragojevi} i SuvadDilberovi}, obojica iz Dubrovnika, ada je gospodin Ivica Dabeli} kod pre-dmetne osobe boravio kao podstanar.Prikupljenim obavijestima se tako|erdo{lo do saznanja da je gospodin Dra-gojevi} s pokojnom osobom nadne-vka 29. svibnja 1996. godine sklopiougovor u prisustvu javnog bilje‘nika,gospodina Nik{e Vi|ena i odvjetnice,gospo|e Tereze \uratovi}, u svezi skupnjom ku}e, koja je bila uvlasni{tvu pokojne Rakile Radojevi}-Putnik. U svezi s re~enim nadalje sedo{lo do saznanja da je gospodin Dra-gojevi} u re~eno vrijeme pla}ao svera~une imenovane pokojnice.

O svim poduzetim mjerama i rad-njama, odnosno prikupljenim oba-vijestima i radnjama, od Policijske

uprave Dubrova~ko-neretvanske iz-vje{teno je nadle‘no dr‘avno odvjet-ni{tvo u Dubrovniku.

U svezi s navodima da su maskirnei naoru‘ane osobe ukrale dio ko-lekcije starog novca g. Tovarcu i tomprilikom fizi~ki zlostavljale cijeluobitelj, nekoliko sati, provedenimprovjerama utvr|eno je da je nadne-vka 28. lipnja 1999. godine, u 8,52sata, putem telefona dojavljeno da jeu obiteljskoj ku}i u Ulici AntunaMihanovi}a br. 14, u Dubrovniku,po~injeno kazneno djelo razbojni{tva.Obavljenim o~evidom te prikup-ljenim obavijestima je utvr|eno da sure~enog dana, u jutarnjim satima,izme|u 4,00 i 5,00 sati, tri nepoznatapo~initelja izvr{ila kazneno djelorazbojni{tva nad obitelji Tovarac,kojom prilikom je otu|ena ve}akoli~ina numizmati~kih predmetakao i ve}a koli~ina zlatnog nakita.Tijekom po~injenja re~enog kazne-nog djela o{te}ena, gospo|a SonjaTovarac, je zadobila te{ke tjelesne oz-ljede u vidu potresa mozga, dok jenjezina k}i, gospo|a Lidija ^erki},zadobila lak{e tjelesne ozljede.

Od o{te}enog, gospodina Mila To-varca, zaprimljena je kaznena prijavaprotiv nepoznatih po~initelja, pri~emu se odmah pristupilo poduzima-nju potrebitih mjera i postupaka u ci-lju otkrivanja po~initelja re~enog kaz-nenog djela.

O doga|aju i po~injenom kazne-nom djelu obavije{tene su sve Poli-cijske postaje na podru~ju teritorijal-ne nadle‘nosti Policijske upravedubrova~ko-neretvanske, kao i Odjelza suzbijanje op}eg kriminaliteta Sek-tora kriminalisti~ke policije Ministar-stva. Tako|er je obavije{tena Poli-cijska uprava splitsko-dalmatinska,svi grani~ni prijelazi, kao i Ministar-stvo unutarnjih poslova RepublikeBosne i Hercegovine.

Kriminalisti~ka obrada ovogslu~aja uspostavljena je nad ukupno19 osoba, a obavijesni razgovori dosada su obavljeni s kupno 34 osobe. Ucilju prikupljanja saznanja o po~inite-ljima spomenutog kaznenog djelaprikupljene su obavijesti i odgra|ana, neposredno na terenu.Tako|er je ostvaren neposredan kon-takt i sa PU Sarajevo, s obzirom na toda je re~eni grad trenutno jedan odvode}ih gradova kao tr‘i{te za svevrste numizmati~kih, kao i zlatnihpredmeta, te se re~eni kontakt konti-nuirano i dalje ostvaruje.

Nadalje je obavije{tena 75. BojnaVojne policije, Odsjek kriminalisti~kevojne policije Dubrovnik glede zamol-be za odgovaraju}im postupanjima.

Isho|eni su nalozi za pretragu, te suu svezi s ovim kriminalisti~kim obra-dama obavljene ukupno tri pretragestana i drugih prostorija.

Ostvaren je stalni kontakt so{te}enim gospodinom Milanom To-varcem te se istom pokazuju fotogra-fije privremeno oduzetih predmetavezanih za druga kaznena djela, po~i-njena na podru~ju Republike Hrva-tske i susjednih zemalja, me|utim nitom prilikom se nije do{lo do pozitiv-nih rezultata.

Policijska uprava Dubrova~ko-ne-retvanska i dalje poduzima mjere iradnje u cilju pronalaska po~initeljaspomenutog kaznenog djela, poglavi-to je obrada usmjerena na prikuplja-nje informacija na terenu, u svezi seventualnom distribucijom predmetana podru~ju Republike Hrvatske, kaoi susjednih zemalja.

U svezi sa slu~ajem biv{eg zapo-vjednika I. Policijske postaje Poli-cijske uprave Dubrova~ko-neretvan-ske, gospodina Pave Ja‘i}a, utvr|enoje da je imenovana Policijska uprava,tijekom provo|enja provjera vjerodo-stojnosti svjedod‘bi i diploma, za-tra‘ila od Odjela za suzbijanje organi-ziranog kriminaliteta Sektora krim.policije Ministarstva, putem NCB-aZagreb, provjeru vjerodostojnostiuvjerenja o zavr{enom VI stupnjuPravnog fakulteta u Sarajevu, broj:0101-176/93. od 16. o‘ujka 1993. godi-ne, na ime gospodina Pave Ja‘i}a, sinIve, ro|en 16. sije~nja 1956. godine uModri~i, Republika Bosna i Herce-govina, a koje uvjerenje je gospodinJa‘i}, dostavio kadrovskoj slu‘bi ime-novane Policijske uprave.

Nadnevka 19. sije~nja 1996. godinePolicijska uprava je zaprimila dopisOdjela za suzbijanje organiziranogkriminaliteta Ministarstva, broj: 511-01-23-15811/95-5(11). od 18. prosinca1995. godine, u privitku kojeg jedostavljen preslik dopisa Centraslu‘bi bezbjednosti Sarajevo, broj: 19/04-1.2-2301-159. od 09. studenog 1995.godine, iz kojeg je razvidno da je go-spodin Ja‘i} upisan na tre}u godinuPravnog fakulteta u Sarajevu, ali nijediplomirao na I stupnju re~enogfakulteta, niti mu je izdano uvjerenjeo diplomiranju.

Kako je tada gospodin Ja‘i}obna{ao du‘nost zapovjednika I Poli-cijske postaje, temeljem nalo‘bena~elnika Policijske uprave, daljnjeprovjere i kriminalisti~ku obraduovog slu~aja provodio je tada{njizamjenik na~elnika, pok. Ivan \uro-vi}. Tijekom provjera gospodin \uro-vi} je obavio obavijesni razgovor sagospodinom Ja‘i}em, koji je izri~ito

59

BROJ275

IHS10. X. 2000.

tvrdio da je zaista diplomirao na VIstupnju Pravnog fakulteta u Sarajevu.

Daljnjim provjerama od pok.\urovi}a utvr|eno je da je u privitkudopisa Odjela za suzbijanje organizi-ranog kriminaliteta Ministarstva,broj: 511-01-23-2802/96-5(11). od 26. ve-lja~e 1996. godine, upu}enog Odjelukriminalisti~ke policije imenovanePolicijske uprave, a u svezi izvje{}a oprovjeri vjerodostojnosti Uvjerenja ostjecanju vi{e spreme gospodinaJa‘i}a, dostavljen preslik dopisa NCB-a Interpola Sarajevo, broj: IP-02/1-110/96. od 31. sije~nja 1996. godine, ukojem dopisu se Interpol Zagrebobavje{tava da je gospodin Ja‘i} di-plomirao na Pravnom fakultetu u Sa-rajevu, nadnevka 27. lipnja 1991. go-dine, pod rednim brojem: I-40865, testekao zvanje pravnika. Nadalje jenavedeno da se daljnjim provjeramana Univerzitetu u Sarajevu i pravnomfakultetu nije moglo utvrditi da jeizdano Uvjerenje, broj: 0101-176/93.od 16. o‘ujka 1993. godine, koje glasina predmetnu osobu.

Kako su rezultati provjera uslu~aju gospodina Ja‘i}a bili kontra-diktorni, pok. Ivan \urovi} je nasta-vio vr{iti daljnje provjere u tijekukojih je gospodin Ja‘i} dostavioUvjerenje o diplomiranju i diplomuPravnog fakulteta u Sarajevu, ozavr{enom studiju za stjecanje vi{estru~ne spreme na imenovanomfakultetu u Sarajevu. Iz re~ene diplo-me je bilo razvidno da je nadnevka27. lipnja 1991. godine diplomirao nare~enom fakultetu, te stekao stru~ninaziv pravnik.

Tijekom provo|enja provjera, pok.Ivan \urovi} je u vi{e navrata konzul-tirao Op}insko dr‘avno odvjetni{tvou Dubrovniku, te je prema stajali{tuOp}inskog dr‘avnog odvjetni{tvaprocijenjeno da ne postoji osnovanasumnja o po~injenju kaznenog djela»Krivotvorenje isprava«, od strane go-spodina Pave Ja‘i}a, poradi ~ega nijepodnesena kaznena prijava.

U svezi sa slu~ajem gospodinaVinka Band‘ara, Policijska upravaDubrova~ko-neretvanska je, po~ev{iod 1995. godine, provela vi{ekriminalisti~kih obrada nad slu‘beni-cima imenovane Policijske uprave,poradi sumnje u po~injenje kaznenihdjela »krivotvorenje isprave« i»ovjerovljavanje neistinitog sadr‘aja«,opisanih odredbama Kaznenog zako-na Republike Hrvatske, koja su po~i-njena na na~in da su prilikomzasnivanja radnog odnosa u MUP-uprilo‘ene krivotvorene svjedod‘be ilidiplome. Izme|u ostalih, provedenaje kriminalisti~ka obrada nad poli-

cijskim slu‘benikom III PP CavtatPolicijske uprave dubrova~ko-ne-retvanske, gospodinom Vinkom Ban-d‘arom, sinom Pere i Stane, ro|enom6. o‘ujka 1969. godine u mjestu Du-bravici, Konavle, zbog postojanjasumnje u izvr{enje kaznenih djela»krivotvorenje isprave« i »prijevara«.Nakon provedene kriminalisti~keobrade Odjel kriminalisti~ke policijePolicijske uprave dubrova~ko-ne-retvanske je nadnevka 2. srpnja 1997.godine, pod brojem: 511-03-04/03-III-KU-17/97-6, podnio kaznenu prijavuOp}inskom dr‘avnom odvjetni{tvu uDubrovniku protiv gospodina Ban-d‘ara, poradi osnovane sumnje da jepo~inio kazneno djelo »Krivotvorenjeisprava«, opisano odredbom l. 206. st.1. tada{njeg KZ RH, kazneno djelo»Ovjeravanje neistinitog sadr‘aja«,opisano odredbom ~l. 208. st. 1. tada{-njeg KZ RH, te protiv g. Velimira Di-lbera, ro|enog 13. sije~nja 1941. godi-ne u Bukovici, Tomislavgrad, Repu-blika Bosna i Hercegovina, poradiosnovane sumnje da je po~inio kazne-no djelo »Krivotvorenje isprava«, opi-sano odredbom ~l. 206. st. 1. tada{nje-g KZ RH.

Naime, kriminalisti~kom obradomse do{lo do saznanja da je gospodinVelimir Dilber na neutvr|en na~inpribavio krivotvorenu svjedod‘bu ozavr{enom srednjo{kolskom obrazo-vanju, na ime gospodina Band‘ara,koju je imenovani uporabio kao pra-vu prilikom zasnivanja radnog odno-sa u MUP-u RH PU Dubrova~ko-ne-retvanskoj, nadnevka 31. kolovoza1992. godine. Osim toga, do{lo se dosaznanja da je nadnevka 11. rujna1992. godine u Uredu za op}u upravu@upanije dubrova~ko-neretvanske, naosnovu krivotvorene svjedod‘be, uradnu knji‘icu upisano da je zavr{ioIV stupanj stru~ne spreme po zanima-nju trgovac.

Nakon podnesene kaznene prijaveOdjel kriminalisti~ke policije imeno-vane Policijske uprave je dopisombroj: 511-03-04/03-1261/95-6. od 4. srp-nja 1997. godine, o rezultatima kri-minalisti~ke obrade izvijestio na~el-nika Policijske uprave, gospodinaEduarda ^engiju i Odjel zajedni~kihposlova imenovane PU, poradi podu-

zimanja mjera iz njihove nadle‘nosti.Provedenim provjerama je nadaljeutvr|eno da je u svezi ovoga slu~ajaPolicijska uprava Dubrova~ko-nere-tvanska uputila zahtjev Odjelu ka-drovskih poslova Ministarstva, broj:511-03-07-2784/1-97 od 1. rujna 1997.godine, a potom i nadnevka 16. rujna1997. godine pod istim brojem, poradipoduzimanja mjera iz njihove nad-le‘nosti prema gospodinu Band‘aru.Provedenim provjerama nije utvr-|eno da je imenovanoj Policijskojupravi odgovoreno na postavljenezahtjeve.

Kako je nadnevka 29. sije~nja 2000.godine gospodin Band‘ar po~nio po-vredu radne discipline, jer kaoovla{tena slu‘bena osoba nije podu-zeo potrebite radnje, suspendiran je iprotiv imenovanog je od stranena~elnika PU Dubrova~ko-neretvan-ske pokrenut disciplinski postupak,te mu je od strane Disciplinskog sudaPolicijske uprave Dubrova~ko-ne-retvanske izre~ena mjera nov~anakazna. Na presudu Disciplinskogsuda imenovane Policijske upravena~elnik PU je iskazao ‘albu, koju jedrugostupni Disciplinski sud Mini-starstva prihvatio kao osnovanu i go-spodinu Band‘aru izrekao mjeru pre-stanka radnog odnosa.

U svezi s navodima koji se odnosena poslovno-financijsku suradnju Po-licijske uprave Dubrova~ko-neretvan-ske sa poduze}ima »AVIA« d.o.o., »NO5 RENT A CAR« i HTP Cavtat,obavje{tavamo Vas da je u tijekukriminalisti~ka obrada nad odgovor-nim osobama poduze}a »AVIA« d.o.o.iz Dubrovnika i odgovornim slu‘beni-cima imenovane Policijske uprave.Kriminalisti~ku obradu provodekriminalisti~ki slu‘benici Policijskeuprave u suradnji sa slu‘benicimaSektora kriminalisti~ke policije Mini-starstva. Uspostavljena kriminalisti-~ka obrada je pro{irena i na unajm-ljivanje vozila od strane Policijskeuprave, te poslovno-financijskog od-nosa sa HTP Cavtat. Nakon okon~a-nja re~ene kriminalisti~ke obradeobavijetit }emo Vas o utvr|enom ipoduzetom u svezi ovoga slu~aja.

U svezi s Va{im navodima gledekriminalisti~ke obrade u poduze}u»Razvitak-Predolac« d.o.o., izMetkovi}a, a o kojoj smo Vas izvijesti-li ranije, izvje{}ujemo Vas da suOp}inskom dr‘avnom odvjetni{tvu uMetkovi}u dostavljena potrebitaizvje{}a od strane Policijske upraveDubrova~ko-neretvanske, a temeljemzahtjeva imenovanog dr‘avnogodvjetni{tva.


60

BROJ275

IHS10. X. 2000.


Na kraju odgovora Ministarstvounutarnjih poslova naglasilo je da suu tijeku provjere ostalih zastupniko-vih navoda, sadr‘anih u pitanjimakoja je uputio te }e o rezultatima pro-vjera gosp. Kljunak biti obavije{tennakon njihovih okon~anja.

M. S.

ZAKONSKA TERMINOLOGIJA

Poistovje}ivanje prognanika,izbjeglica i raseljenih osoba

Mato [imi} (HDZ), zastupnik u@upanijskom domu, postavio je dvapitanja. Prvo je upu}eno premijeru iglasi: »Ho}ete i dalje u svojim javnimistupima, protivno zakonskim odred-bama, poistovje}ivati prognanike,izbjeglice i raseljene osobe temo‘emo li slijedom toga u bliskojbudu}nosti u Va{im istupimao~ekivati, poistovje}ivanje hrvatskihbranitelja Domovinskog rata s borci-ma otad‘binskog rata?«. Drugo pita-nje uputio je ministru â~i}u. Zastup-nika zanima koliko }e ku}a za pro-gnanike biti obnovljeno, koliko zaizbjeglice i koliko za raseljene osobesukladno Zakonu o obnovi.

U odgovoru koji je uputila VladaRepublike Hrvatske stoji da »Zakono statusu prognanika i izbjeglica(»Narodne novine«, brojevi 96/93, 39/95 i 128/99), jasno definira status pro-gnanika i izbjeglica u ~lanku 2.: »Oso-bi koja je s ratom ugro‘enog podru~jana teritoriju Republike Hrvatske, sa-mostalno ili organizirano putem

op}inskog {taba civilne za{tite, Hrva-tskog Crvenog kri‘a, Centra za so-cijalni rad i dr., a na osnovi procjeneorgana Ministarstva unutarnjih poslo-va ili nadle‘nog zapovjedni{tva Hrva-tske vojske, napustila mjestoprebivali{ta da bi izbjegla neposred-nu opasnost za ‘ivot pred agresijom idrugim oru‘anim akcijama priznajese status prognanika ili izbjeglica«. Uistom ~lanku se navodi razlikaizme|u prognanika i izbjeglica: pro-gnanik je osoba koja je s jednogpodru~ja Republike Hrvatske izbjeglana drugo podru~je Republike Hrva-tske, a izbjeglica je osoba koja je izRepublike Hrvatske izbjegla u ino-zemstvo. Pojam raseljene osobe uve-den je u Zakon zadnjim izmjenama1999. godine, a odnosi se na osobekoje borave u hrvatskom Podunavlju iizbjegle su iz drugih podru~ja Repu-blike Hrvatske. Pojam raseljene oso-be prvi put je uveden u uporabu krozIzvje{}e Vlade Republike Hrvatske otijeku povratka i zbrinjavanja progna-nika, izbjeglica i raseljenih osoba(»Narodne novine«, broj 92/98). Timzadnjim izmjenama Zakona uveden jei pojam povratnika, za osobe koje se

vrate svojim domovima u RepubliciHrvatskoj, bilo s drugih podru~ja Re-publike Hrvatske ili iz inozemstva.

Pored toga u Republici Hrvatskojborave izbjeglice iz Bosne i Herce-govine i Savezne Republike Jugosla-vije, koje nisu definirane navedenimZakonom, ve} me|unarodnim doku-mentima o izbjeglicama, to~nije @ene-vskom konvencijom iz 1951. godine iProtokolom iz 1967. godine o statusuizbjeglica.

Me|unarodno pravo o izbjeglicamarazumije samo dva pojma i to: izbje-glice kao osobe koje napuste vlastitudr‘avu, te unutarnje izbjeglice – rase-ljene osobe, koje su izbjegle iz vlasti-tih domova, ali su jo{ uvijek unutargranica vlastite dr‘ave.

êste su nepreciznosti kada se ujavnim istupima spominju bilo pro-gnanici, izbjeglice, raseljene osobe ilipovratnici, u odnosu na spomenutezakonske definicije, a kao posljedicavrlo kompliciranih definicija pojmovau hrvatskom zakonodavstvu, zbograzli~itih uvjeta i vremena izbjega hr-vatskih dr‘avljana.

Me|utim, izjedna~avanje koje se~esto spominje u javnim istupima,odnosi se u prvom redu naizjedna~avanje svih navedenih skupi-na u njihovim pravima, bilo zavrijeme provedeno izvan svojih domo-va ili nakon njihova povratka, a ne udefiniciji pojmova. To izjedna~avanjeu pravima stvar je, u prvom redu,humanitarnog prava, a ne poku{ajbrisanja doga|aja, koji su doveli doprogonstva ili izbjegli{tva.«

M. S.

• GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:

dr. @eljko Sabol

* OSNIVA^ I IZDAVA^: Hrvatski dr‘avni sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

* REDAKCIJA: Mirjana Kozar, Marija Kraki} (zamjenica glavnog i odgovornogurednika), Ina Kralj, \ur|a Krmpoti}, Marta Micek, Mirena Pehnec,Jasna Rodi}, Mario Selnik, Jasenka [arlija i Vjekoslav @ugaj

* GRAFI^KI UREDNIK: Branislav Tanasijin

* TAJNICA REDAKCIJE: Anita Vuksanovi}

* ADRESA REDAKCIJE: 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6, tel: 01/4569-722;fax: 6303-018

* PO[TARINA: pla}ena u po{ti 10000 Zagreb

* PRETPLATA NA @IRO-RAÛN BR. 30102-637-2650, Hrvatski dr‘avni sabor, 10000Zagreb, Trg sv. Marka 6

* www.SABOR.HR

* TISAK: Tiskara Ureda za op}e poslove Vlade RH i Hrvatskoga dr‘avnog sabora

60


61

BROJ275

IHS10. X. 2000.

62

BROJ275

IHS10. X. 2000.


63

BROJ275

IHS10. X. 2000.

hrvatski sabor · 2 broj 275 ihs 10. x. 2000. hrvatski dr@avni sabor –uvodnik urednika 2...

Documents