hrvatski povijesni portal (pdf br. 10)

8/20/2019 Hrvatski povijesni portal (PDF br. 10)

1/27

Hrvatski povijesni portal - Croatian Historical Portal

h p pISSN 1846-4432 www.povijest.net

KATALOG

Novi katalog natjecanja izpovijes za 2014. godinustr. 4

SEMINARI

Malinska, Varšava,Amsterdamstr. 12

KATASTROFE

Požari u novom vijekustr. 18


2/27

Hrvatski povijesni portal

2

IMPRESUM

Hrvatski povijesni portalISSN 1846-4432

Broj 106. prosinac 2013.

Elektronički časopis za povijest i srodneznanosti izlazi od 26. siječnja 2006. na

adresi www.povijest.net

Izdavač:Inter nos

Obrt za računalnu djelatnostvl. Miljenko Hajdarović

Dr. Ive Kečkeša 1640323 Prelog

Urednik:Miljenko Hajdarović, mag.hist.

[email protected]

Suradnici:Milivoj Dretar, prof.Kristina Repar, prof.

Samir Hasanagić, prof.

Snježana Odak Hrkač, prof.Marta Husić, prof.

Mirna Glavan, prof.

Izlazi mjesečno.

Autori tekstova sami brinu ogramatičkoj ispravnosti istih.

Za oglašavanje u Hrvatskompovijesnom portalu obratite se na

e-mail

[email protected]

Urednički ...

Upute za autoreHrvatski povijesni portal je elektronič-ki časopis za povijest i srodne znanosti.Časopis izlazi jednom mjesečno u PDFformatu veličine A4 i pogodan je za ispisna kućnim pisačima. HPP se objavljujeuglavnom na hrvatskom jeziku osim uslučaju kada autori iz inozemstva moguobjavljivati na engleskom jeziku. Kratkenovosti i uvod (ili sažetak) stručnih član-ka se objavljuju na internetskom portalu,dok se cijeli članci objavljuju u PDF mje-sečniku.

Oprema članakaČlanci svojim opsegom u načelu ne tre-baju prelaziti dva autorska arka (32 kar-tice, odnosno 58.000 slovnih znakova,uključujući i bilješke). Svaki članak redomtreba sadržavati:

• podatke o autoru/autorici: Imei prezime (uz akademsku titulu),ustanovu, e-mail

• naslov članka na hrvatskom ili

engleskom jeziku• sažetak i do 10 ključnih pojmova

(nakon naslova)• bilješke na kraju teksta• bibliografiju na kraju teksta

Uobičajeni format za slanje teksta suWord datoteke u kojima su jasno ozna-

čeni naslovi te opisi grafičkih materijala.Grafičke materijale šaljite kao zasebnedatoteke u što većem formatu (dimenzi- je i rezolucije).

Slanje članakaMaterijale možete slati e-mailom naadresu [email protected].

Profil autoraSvi autori čiji se članci objavljuju u Hr-vatskom povijesnom portalu objavljuju

javni profil na kojima je istaknuto nji-hovo formalno obrazovanje, zaposlenjei drugi detalji koji govore o profesional-nos autora.

Umjesto pisanja silnih znakova ovaj ću “Urednički...” odradi baš onako učiteljski. Gorei dolje su dvije vrlo simbolične poruke za trenutnu situaciju u Hrvatskoj. U vrijemesveopće gospodarske i društvene krize, kada radikalni desničari koriste diskriminacijumanjina kao oružje nacionalne kohezije, obrazovanju se posvećuje samo površnapažnja. Građanski odgoj je nužno uves u škole, ali ni to neće naglo promijeni našusituaciju sve dok ne shvamo vrijednost različitos!


3/27

Broj 10 [prosinac 2013.]

3

Najstarija božićna čestitka

| Napisao: Miljenko Hajdarović|Objavljeno: 12.12.2006. |

Neposredno pred Božić šaljemo desetke čestitki na adrese dragiljudi i poslovnih partnera. Najstarija štampana božićna čestitka,koja je ušla u “masovnu” proizvodnju proizvedena je 1843. go-dine u Engleskoj. Čestitka tiskana u tisuću primjeraka izazvala jei malu buku oko činjenice da se na njoj vidi kako dijete pije vinoiz čaše.

Engleski slikar John Calcott Horsley (1808.-1882.) izradio je tučestitku za svog prijatelja sir Henry Colea. Cole je želio karticukoja bi bila spremna za slanje jer nije imao vremena za pisanjedesetaka čestitki rodbini i znancima.

Kartica potječe iz vremena kada tiskanje u boji još nije bilo razvi- jeno, pa je ručno bojana. Podijeljena je na tri dijela. U central-nom dijelu vidimo obitelj koja pije vino i slavi, a sa strane vidimoprizore milostinje – davanja hrane i odjeće siromašnima.

Tekst na čestitci je “ A Merry Christmas and a Happy New Year toYou.” ili na hrvatskom jeziku “Čestit Božić i sretna Nova godina“.

U prosincu 2010. godine aukcijska kuća Sotheby’s ponudila je 18posljednjih primjeraka te čestitke na aukciji uz očekivanu cijenuod 4.500 do 10.000 funti po komadu. Pripadale su poduzetnikuJocku Elliotu koji je preminuo 2005. godine. Današnja vrijednostpojedinog primjerka procjenjuje se i do 15.000 funti.•


4/27


4

Natjecanje iz povijesti 2014. (katalog)

| Napisala: Loranda Miletić, prof.|

OrganizatoriMinistarstvo znanosti, obrazovanja i sportaAgencija za odgoj i obrazovanje

Sjedište i adresa Državnog povjerenstvaAgencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split21 000 Split, Tolstojeva 32

Tajnica Državnog povjerenstvaLoranda Miletić, viša savjetnicaE-mail: [email protected]

Predsjednik Državnog povjerenstva

Doc.dr. sc. Mladen DomazetFilozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Sinjska 2E-mail: [email protected]

VremenikŠkolska natjecanja: četvrtak, 6. veljače 2014. u 13:00 satiŽupanijska natjecanja: petak, 7. ožujka 2014. u 10:00 satiDržavno natjecanje: Trogir, 9. – 11. travnja 2014.

KategorijeZa učenike/ice VII. i VIII. razreda osnovne škole natjecanje seprovodi u kategoriji pisana provjera znanja različitim vrstama

(tipovima) zadataka.Za učenike/ice srednjih škola natjecanje se provodi u dvijekategorije:

A. pisanom provjerom znanja različitim vrstama (tipovima)zadataka

B. samostalnim istraživačkim radovima učenika/ica.

Kategorija pisana provjera znanja u osnovnim školama organizirase u dvije skupine:

1. skupina: VII. razred2. skupina: VIII. razred

Kategorija pisana provjera znanja u srednjim školama organizira

se u četiri skupine:1. skupina: Prapovijest i Stari vijek2. skupina: Srednji i Rani novi vijek3. skupina: 18. i 19. stoljeće4. skupina: 20. stoljeće

PISANA PROVJERA ZNANJA U OSNOVNIM I SREDNJIMŠKOLAMA

A) ŠKOLSKO NATJECANJETestove za školsko natjecanje iz povijesti za učenice i učenikeosnovnih i srednjih škola izrađuje Državno povjerenstvo i šalje po jedan primjerak županijskim uredima, a ovi po jedan primjerak

školama. Osnovne i srednje škole koje se žele natjecati na školskojrazini dužne su se prije natjecanja prijaviti njihovu županijskomodjelu, a do datuma koji odredi županijsko povjerenstvo.Županijski će odjeli proslijediti ispitne materijale samo onimškolama koje su se prijavile za natjecanje na školskoj razini. Ovo

vrijedi i za Grad Zagreb. Pravo natjecanja imaju svi učenici/ce uosnovnim i srednjim školama koje su se prijavile za natjecanje naškolskoj razini. Natjecanje provodi školsko povjerenstvo.

Za školsko natjecanje u VII. i VIII. razredu osnovne škole pitanjaće se, po skupinama, odnositi na gradivo (prema HNOS –Nastavnom planu i programu za osnovnu školu):

1. skupina: zaključno s nastavnom temom Revolucija

1848. u Europi i Hrvatskoj2. skupina: zaključno s nastavnom temom Znanost i

kultura u prvoj polovici 20. stoljeća u svijetu i u Hrvatskoj

Za školsko natjecanje u srednjim školama pitanja će se, poskupinama, odnositi na gradivo (prema Nastavnom planu iprogramu za gimnazije):

1. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Sparta2. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom

Zapadnoslavenske i Istočnoslavenske zemlje3. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Liberalni i

nacionalni pokreti u Europi tijekom prve polovice 19.stoljeća4. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Znanost,

kultura i sport (Hrvatska i svijet uoči Drugog svjetskograta)

Testovi za školsko natjecanje izrađuju se za svaku skupinuposebno, a sadrže naslovnicu i pitanja, od kojih se oko 60%odnosi na nacionalnu povijest, a preostalih oko 40% na svjetskupovijest. Broj bodova u svim testovima određuje sastavljač testa brojem traženih podataka. Poslovi izrade, umnožavanja idistribucije ispitnih materijala ne smiju biti dostupni javnosti.Za poslove preuzimanja, umnožavanja i distribuciju testova

odgovoran je predsjednik povjerenstva školske razine natjecanja.Pitanja za pojedine skupine natjecanja odnose se na nastavnogradivo razreda. Literatura za učenike/ice su svi udžbenici koje jeodobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.Nakon završetka školskog natjecanja školsko povjerenstvo mora


5/27


5

dostaviti županijskom povjerenstvu, odnosno povjerenstvuGrada Zagreba, rezultate prvih pet (5) mjesta na školskomnatjecanju s testovima i ostalom dokumentacijom na način iprema kriterijima koje pobliže određuje županijsko povjerenstvo,odnosno povjerenstvo Grada Zagreba. Ukoliko na školskomnatjecanju dva ili više najbolje plasirana učenika/ica imaju istibroj bodova za toliko će se povećati broj učenika koji zauzimajuprvih pet mjesta na rezultatima školskog natjecanja. Rezultatiprvih pet mjesta na školskom natjecanju s testovima i ostalom

dokumentacijom dostavljaju se u školu koja će biti domaćinžupanijskoga natjecanja. Županijsko povjerenstvo, odnosnopovjerenstvo Grada Zagreba, pregledat će pristigle materijale ipozvati natjecatelje na županijsko natjecanje.

B) ŽUPANIJSKO NATJECANJE

Na županijsko natjecanje prijavljuju se učenici/ice koji su ostvarilinajbolje rezultate na školskom natjecanju. O broju sudionika iprovođenju županijskog natjecanja konačnu odluku donosežupanijska povjerenstva, odnosno povjerenstvo Grada Zagreba,o čemu izvješćuju škole na svome područ ju.

Testove za županijsko natjecanje iz povijesti za učenike osnovnihi srednjih škola izrađuje Državno povjerenstvo i šalje po jedanprimjerak Upravnom odjelu u županijama, a ovi školi u kojoj seodržava županijsko natjecanje. Natjecanje provodi županijskopovjerenstvo, a u Gradu Zagrebu povjerenstvo Grada Zagreba.

Za županijsko natjecanje u VII. i VIII. razredu osnovne školepitanja će se, po skupinama, odnositi na gradivo (prema HNOS –Nastavnom planu i programu za osnovnu školu):

1. skupina: zaključno s nastavnom temom Europa navrhuncu moći: nastanak prvih modernih država u Europi

2. skupina: zaključno s nastavnom temom Drugi svjetski rat

Za županijsko natjecanje u srednjim školama pitanja će se, poskupinama, odnositi na gradivo (prema Nastavnom planu iprogramu za gimnazije):

1. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Uspon Rima udoba Republike(do braće Grakho)

2. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Kultura Hrvataod 12. do 15. stoljeća

3. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom ZapadnaEuropa: Velika Britanija, Francuska, „otpor kolonija“

4. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Hrvatskadržava u sklopu jugoslavenske federacije

Testovi za županijsko natjecanje izrađuju se za svaku skupinuposebno, a sadrže naslovnicu i pitanja, od kojih se oko 60% odnosina nacionalnu povijest, a preostalih oko 40% na svjetsku povijest(postotak se ne odnosi na 1. skupinu u srednjoj školi: Prapovijesti Stari vijek). Broj bodova u svim testovima određuje sastavljač testa brojem traženih podataka. Poslovi izrade, umnožavanja idistribucije ispitnih materijala ne smiju biti dostupni javnosti.Za poslove preuzimanja, umnožavanja i distribuciju testovaodgovoran je predsjednik povjerenstva županijske razinenatjecanja. Pitanja za pojedine skupine natjecanja odnose sena nastavno gradivo razreda. Literatura za učenike/ice su sviudžbenici koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja isporta.

Ukoliko na županijskom natjecanju dva ili više najbolje plasirana

učenika/ica imaju isti broj bodova za toliko će se povećati brojučenika koji zauzimaju prva mjesta na rezultatima županijskognatjecanja, u skladu s odredbama ovoga Kataloga o natjecateljimana državnom natjecanju.

Županijska povjerenstva dužna su u roku od 48 sati poobjavljivanju konačnih rezultata dostaviti Državnom povjerenstvuljestvicu konačnog poretka na temelju rezultata, obrasce zazaporkama i testove prvoplasiranih natjecatelja za svaku skupinu

u osnovnoj i srednjoj školi, u skladu s odredbama ovoga Katalogao natjecateljima na državnom natjecanju.

C) DRŽAVNO NATJECANJE

Za Državno natjecanje pitanja će obuhvatiti gradivo razreda i po jednu odabranu temu za svaku skupinu u osnovnoj i srednjoj školis precizno navedenom literaturom. Testove izrađuje Državnopovjerenstvo. Broj bodova u svim testovima određuje sastavljač testa brojem traženih podataka. Poslovi izrade, umnožavanja idistribucije ispitnih materijala ne smiju biti dostupni javnosti.Za poslove preuzimanja, umnožavanja i distribuciju testova

odgovoran je predsjednik Državnoga povjerenstva.

Testovi za državno natjecanje u osnovnoj školi izrađuju se zasvaku skupinu posebno, a sadrže naslovnicu i pitanja, od kojihse oko 50% (u omjeru oko 40% svjetska i oko 10% nacionalnapovijest) odnosi na gradivo razreda (prema HNOS – Nastavnomplanu i programu za osnovnu školu)

1. skupina: zaključno s nastavnom temom Društvo, kultura ipromjene u svakodnevnom životu u drugoj polovici 19. ina početku 20. stoljeća

2. skupina: zaključno s nastavnom temom Postanak i razvojsamostalne hrvatske države

Preostalih oko 50% u testovima za državno natjecanje u osnovnojškoli odnosi se na određenu temu iz nacionalne povijesti u svakojskupini s precizno navedenom literaturom:

1. skupina: Hrvoje Gračanin, Kratka povijest Hrvatske zamlade, sv. II, Zagreb: SysPrint, 2006., str. 24-75.

2. skupina: Hrvoje Gračanin, Kratka povijest Hrvatske zamlade, sv. II, Zagreb: SysPrint, 2006., str. 91-158.

Testovi za državno natjecanje u srednjoj školi izrađuju se za svakuskupinu posebno, a sadrže naslovnicu i pitanja, od kojih se oko

50% (u omjeru oko 40% svjetska i oko 10% nacionalna povijest)odnosi na gradivo razreda (prema Nastavnom planu i programuza gimnazije):

1. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Pad ZapadnogRimskog Carstva

2. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Kulturni razvoju Hrvata u XVI. i XVII. stoljeću

3. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Hrvati uprekomorskim zemljama

4. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Hrvatska –samostalna i suverena država (III)

Preostalih oko 50% u testovima za državno natjecanje u srednjojškoli odnosi se na određenu temu iz nacionalne povijesti u svakojskupini s precizno navedenom literaturom: 1. skupina: Robert Matijašić, Povijest hrvatskih zemalja u


6/27


6

antici do cara Dioklecijana, Zagreb: Leykam International,2009., str. 222-256.

2. skupina: Hrvoje Gračanin, Kratka povijest Hrvatske zamlade I, Zagreb. SysPrint, 2006., str. 147-201.

3. skupina: Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, IV.izdanje, Zagreb: Naklada P.I.P Pavičić, 2007., str. 243-295.

4. skupina: Zdenko Radelić-Davor Marijan-Nikica Barić-Albert Bing-Dražen Živić, Stvaranje hrvatske države iDomovinski rat, Zagreb: Hrvatski institut za povijest,

Školska knjiga, 2006., str. 47-96.

Literatura za učenike/ice su svi udžbenici koje je odobriloMinistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, kao i navedenadodatna literatura za predviđene teme.

Tijek natjecanja na školskoj, županijskoj i državnoj razini

Državno povjerenstvo će na vrijeme dostaviti primjerke pisanihzadataka s rješenjima za sva natjecanja na školskoj i županijskojrazini osobama zaduženima za distribuciju 48 sati prijenatjecanja, tj. u vremenu koje treba biti dostatno za potpunu

pripremu natjecanja.Rješavanje testa traje 60 minuta od znaka zvona. Test se rješavaisključivo plavom ili crnom kemijskom olovkom. Nije dopuštenauporaba obične olovke i crvene tinte. Za vrijeme rješavanja testane smije se koristiti ništa osim navedenog pribora za pisanje ipraznog lista papira za pripremu odgovora. Odgovori u testuupisuju se na za to predviđena mjesta. U testu se može upisivatisamo ono što se u njemu traži. Jednom napisane odgovore utestu nije dopušteno prepravljati. Netočno ili nepotpuno riješenizadaci, naknadno ispravljani odgovori, odgovori koji nisu upisanina za to predviđena mjesta ne vrednuju se, što vrijedi i zadodatno upisivanje bilo čega što se u testu ne traži. Osobna izemljopisna imena (i prezimena) pišu se izvorno. Test se ispravlja

crvenom kemijskom olovkom, a broj postignutih bodovaupisuje se u za to predviđeno mjesto u testu. Test ispravljajui svojim potpisom potvrđuju točnost postignutih bodova tričlana školskog povjerenstva odnosno tri člana županijskogprosudbenog povjerenstva. Članovi Državnog povjerenstvaprovjeravaju zaprimljene županijske testove i sastavljaju listukojom se pozivaju učenici na državnu razinu natjecanja. Nadržavnom natjecanju tri člana Državnog povjerenstva ispravljajui svojim potpisom potvrđuju točnost postignutih bodova.Sudionici natjecanja će po završetku testiranja biti upoznatis ispravnim rješenjima pitanja u testu. Nakon natjecanjanadležna školska i županijska povjerenstva moraju do kraja

školske godine u kojoj je natjecanje provedeno čuvati riješenezadatke svih učenika/ca koji su u natjecanju sudjelovali. Državnopovjerenstvo ima pravo uvida u natjecateljsku dokumentacijuna svim razinama natjecanja i za sve natjecatelje. Pravo pristupaistoj kategoriji natjecanja isti učenik ima samo jednom.

SAMOSTALNI ISTRAŽIVAČKI RADOVI - SREDNJA ŠKOLA

Kategorija samostalnih istraživačkih radova namijenjena je svimučenicima/ učenicama srednjih škola. Teme koje se istražujusu iz zavičajne povijesti, no trebaju biti jasno uklopljene u širilokalni, nacionalni, regionalni, europski i/ili svjetski kontekst.Radovi čije teme nisu iz zavičajne povijesti neće biti uključeni unatjecanje ili će biti izuzeti iz njega. Teme se istražuju na temeljuliterature i raznovrsne izvorne građe koja je dostupna učenicima.Preporuča se interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje povijesnogistraživanja s geografijom, etnologijom, povijesti umjetnosti,književnosti itd.

U izradi jednoga samostalnog istraživačkog rada na svimnatjecanjima mogu sudjelovati najviše dva učenika. Na ljestvicikonačnog poretka za samostalne istraživačke radove ne mogudva različita istraživačka rada osvojiti isto mjesto.

Vrednovanje samostalnog istraživačkog rada sastoji se odsljedećih segmenata:

a) eseja b) obrane, koja se sastoji od prezentacije rada te odgovora

na pitanja koja postavlja prosudbeno povjerenstvonakon prezentacije.

EsejDužina eseja iznosi 15.500 – 18.200 znakova (bez razmaka,uključujući i bilješke), odnosno oko osam do deset karticateksta (1 kartica = 30 redova sa 60 znakova, odnosno oko 1.800znakova po stranici teksta. U navedeni broj znakova ne ubrajajuse: naslovnica, sadržaj, bibliografija i prilozi.Esej se piše na računalu pismom Times New Roman, veličina 12točaka, prored 1,5 s marginama 2,54 (gore i dolje) i 3,17 (lijevoi desno). Stranice trebaju biti paginirane, osim onih za koje to

ovdje izrijekom nije predviđ

eno. Paginacija se ispisuje na sredinidonje margine stranice.Esej treba imati naslovnu stranicu. Naslovnica se ne paginira ine ubraja se u broj znakova eseja, a treba sadržavati sljedećepodatke: naslov teme, imena i prezimena učenika i mentora,škola, razred, grad i županija. Iza naslovnice slijedi sadržaj snaslovima poglavlja i brojem stranica na kojima se nalaze. Ovase stranica ne ubraja u broj znakova eseja niti se paginira.Zatim slijedi uvod. Učenici srednjih škola trebaju u uvodu osobitoobratiti pozornost na obrazloženje odabira teme, istraživačkogpitanja i metodologije rada te objasniti odabir izvora i literaturekorištene prilikom izrade rada. Uvod iznosi ½ do jedne karticeteksta (ne manje od ½ i ne više od jedne kartice teksta), odnosno

od oko 900 do oko 1800 znakova. Stranica se paginira i uračunavau broj znakova eseja.Središnji dio eseja – razrada teme – treba biti podijeljen nalogično oblikovana poglavlja. Naslovi pojedinih poglavlja trebajubiti jasno istaknuti te odgovarati sadržaju poglavlja. Stranice sepaginiraju i uračunavaju u broj znakova eseja.Slijedi zaključak koji sažima temeljne rezultate istraživanja iodgovara na istraživačko pitanje postavljeno u uvodu. Sastoji seod ½ do jedne kartice teksta (ne manje od ½ ni više od jednekartice teksta), odnosno od oko 900 do oko 1.800 znakova.Stranica se paginira i uračunava u broj znakova eseja.Na kraju eseja potrebno je dodati i sažetak od 600 do 800

znakova, s istaknutim ključnim riječima. Ova stranica se takođerpaginira i ubraja u broj znakova eseja.Esej obvezno treba sadržavati bilješke i bibliografiju. Bilješke sepišu isključivo na dnu stranice, a ne na kraju teksta niti u tekstu.Bibliografija se navodi na posljednjoj (zasebnoj) stranici kojaslijedi nakon zaključka, a sadrži popis izvora (ako su korišteni) iliterature. Popis izvora i literature se paginira, ali se ne uračunavau broj znakova eseja.Uz esej je moguće imati do pet stranica priloga (npr. fotografija,reprodukcija umjetničkih slika, gradskih planova, pisanih izvora,novinskih članaka, intervjua s kazivačima, ako se rad temelji nausmenoj povijesti itd.). Prilozi se stavljaju na zasebne stranicena kraju rada (nakon bibliografije), koje se mogu paginirati,ali se ne ubrajaju u broj znakova eseja. Na vrhu stranice trebaistaknuti naslov Prilozi. Svaki prilog treba biti numeriran i opisanna odgovarajući način (potpis uz sliku, podrijetlo pisanog izvoraili novinskog članka, vrijeme i mjesto kada je vođen intervju islično). Prilozi se posebno ne boduju ali mogu utjecati na jasnoću


7/27


7

razjašnjavanja teme i metodologije rada.

Obrana radaObrana rada sastoji se od učeničke prezentacije rada te pitanja koja postavljaju članovi prosudbenog povjerenstva nakon prezentacije.Prezentacija teme traje najviše 15 minuta tijekom kojih treba sažeto izložiti temeljne rezultate istraživanja: zašto su temu odabrali,kako se uklapa u širi nacionalni, europski i/ili svjetski kontekst, koliko je bila prisutna u dosadašnjim istraživanjima, kojom su semetodologijom služili prilikom izrade rada te koje su rezultate postigli. Preporučamo učenicima maksimalno korištenje suvremenihmedija i mogućnosti prezentacijske tehnike.Nakon prezentacije, članovi prosudbenog povjerenstva postavljaju do pet pitanja. Ona su vezana uz esej ili prezentaciju (ako je

neki segment teme ostao nedovoljno razjašnjen) te na konkretizaciju prezentirane zavičajne teme u širem lokalnom, nacionalnom,regionalnom, europskom i/ili svjetskom kontekstu na koji se tema odnosi.Obrana rada mora biti javna. Županijska povjerenstva moraju osigurati javni prostor i omogućiti nazočnost zainteresiranim učenicimai nastavnicima. Na školskoj, županijskoj i državnoj razini imenovat će se prosudbeno povjerenstvo za vrednovanje samostalnihistraživačkih radova. Svaki član prosudbenog povjerenstva boduje oba segmenta prema kriterijima koji se nalaze u ovom Katalogu,nakon čega se bodovi zbrajaju te se tako dobiva konačni rezultat.

Razine natjecanja u srednjoj školiNatjecanje se provodi na tri razine: školskoj, županijskoj i državnoj.Školsko natjecanje: Tijekom školske godine učenici/ice pod vodstvom svojih nastavnika/mentora, a prema propozicijama u Katalogu,izrađuju samostalne istraživačke radove. Na školskom natjecanju Školsko povjerenstvo vrednuje radove prema spomenutimpropozicijama, te jedan najbolje ocijenjeni rad (esej), u šest primjeraka, od kojih je pet u tiskanom i uvezanom obliku i jedan u

elektronskom obliku (na CD-u), šalje Županijskom povjerenstvu odmah isti dan po završetku školskog natjecanja, tj. 6. veljače 2014.godine.

Županijsko natjecanje: Prosudbeno povjerenstvo ocjenjuje sve prispjele eseje prema propozicijama u Katalogu. Na županijskomnatjecanju Prosudbeno povjerenstvo vrednuje obranu rada prema spomenutim propozicijama i dodaje ocjenu eseja. Ako prosudbenopovjerenstvo, na prijedlog Školskog povjerenstva ili samoinicijativno, utvrdi da je rad koji mu je poslalo Školsko povjerenstvo plagijat,tj. da je prepisan, ili da ne zadovoljava većinu predviđenih uvjeta, Županijsko će povjerenstvo u konačnici takav rad diskvalificirati.Jedan najbolje ocjenjeni rad (iznimno u Gradu Zagrebu dva najbolje cijenjena rada) na županijskom natjecanju, u šest primjeraka,od kojih je pet u tiskanom i uvezanom obliku i jedan u elektronskom obliku (na CD-u), šalje se Državnom povjerenstvu u roku od 48sati nakon objavljivanja službenih rezultata županijskog natjecanja. Uz rad svakako mora biti priložena dokumentacija o postupkuocjenjivanja (pojedinačna i zbirna tablica), a također i OIB natjecatelja jer je potreban za unos u E-maticu i vrjednovanje osvojenihmjesta. U slučaju kršenja pravila iz Kataloga od strane županijskog povjerenstva, Državno povjerenstvo će poslani rad izuzeti izdržavnoga natjecanja, za što će se odgovornim smatrati županijsko povjerenstvo.Državno će povjerenstvo pozvati učenike i mentora na državno natjecanje 17. ožujka 2014. godine, a popis pozvanih sudionika bit

će objavljen na web stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje.Državno natjecanje: Državno povjerenstvo organizira natjecanje na državnoj razini. Prosudbeno povjerenstvo ocjenjuje radoveprema navedenim kriterijima. Na državnom natjecanju rad mogu prezentirati najviše dva učenika. Državno povjerenstvo ne vraćaradove sa županijskih natjecanja.Ako Državno povjerenstvo, na prijedlog Županijskog povjerenstva ili samoinicijativno, utvrdi da je rad koji mu je poslalo Županijskopovjerenstvo plagijat, tj. da je prepisan, ili da ne zadovoljava većinu predviđenih uvjeta, Državno će povjerenstvo takav rad izuzeti izdržavnog natjecanja, a ime i prezime mentora koji prati takav rad na odgovarajući način objaviti.Samostalni istraživački radovi učenika/ica ne smiju se objavljivati ni na koji način prije završetka državnog natjecanja. Radovi kojizauzmu prva tri mjesta na državnom natjecanju mogu se objaviti po završetku natjecanja.

Kriteriji za vrednovanje samostalnoga istraživačkog rada

Kriteriji za vrednovanje samostalnog istraživačkog rada u srednjoj školi sastoje se od:

a) kriterija za vrednovanje eseja

b) kriterija za vrednovanje prezentacije i obrane.

Ukupan broj bodova: 43 (esej 29 bodova i obrana 14 bodova).


8/27


8

a) Kriteriji za vrednovanje eseja

Bodovi 1. Oblikovanje pisanog rada0 Rad ima manje od 15 500 i više od 18 200 znakova.1 Rad je skroman i nema potpunu strukturu (uvod, glavni dio, zaključak). Rječnik je siromašan,

izražavanje nespretno i nejasno. Upotreba stručne terminologije ne postoji ili je skromna. U tekstu jemnogo gramatičkih i pravopisnih pogrešaka.

2 Rad je djelomično uređen. Struktura rada je jasna, no pojedini elementi nisu dorađeni (npr. nanaslovnici nisu istaknuti svi potrebni podaci, nedostaje ili je nejasan sadržaj, neoznačene su stranice,premalo je bilježaka, bibliografija ne sadrži sve reference, postoje pogreške pri citiranju, neki suprilozi loše odabrani i slabo opisani, sažetka nema ili u njemu nisu istaknute ključne riječi). Rječnik je primjeren, izražavanje uglavnom jasno i precizno. Uporaba stručne terminologije je uglavnomprimjerena. U tekstu je malo gramatičkih i pravopisnih pogrešaka.

3 Rad je u potpunosti sređen i uključuje sve potrebne elemente (naslovnica, sadržaj, dobro oblikovanitekst, bibliografija, bilješke, prilozi, sažetak, ključne riječi). Struktura rada u potpunosti je razumljiva(uvod, središnji dio, zaključak). Rječnik je bogat, izražavanje jasno i jezgrovito. Korištenje stručnomterminologijom je suvereno. U tekstu gotovo da i nema gramatičkih i pravopisnih pogrešaka.

Bodovi 2. Uvod (odabir teme i istraživačkog pitanja, određivanje ciljeva i metodologije)0 Rad ne zadovoljava nijedan kriterij.1 Uvod je loše oblikovan (npr. odabir teme slabo je obrazložen, istraživačkog pitanja nema ili je

postavljeno nejasno, cilj rada i/ili metodologija istraživanja nisu objašnjeni, nema osvrta na literaturui izvore korištene prilikom izrade rada).

2 Uvod je djelomice oblikovan (npr. istraživačko pitanje je postavljeno jasno, ali je preopširno ipreopćenito ili ograničeno, odabir teme, cilj i metode obrazloženi su na jednostavan način, osvrt naizvore i literaturu je samo djelomičan).

3 Uvod je uspješno oblikovan (npr. istraživačko pitanje postavljeno je jasno i točno, tema i cilj rada,tj. pitanja koja će se obraditi, jasno su definirani, metodologija je jasno opisana, osvrt na izvore iliteraturu je precizan, postoji kritički odnos prema prednostima i nedostacima izabranih metoda).

Bodovi 3. Znanje i razumijevanje povijesnih sadržaja0 Rad ne zadovoljava nijedan kriterij.1 Rad pokazuje skroman opseg potrebnog znanja i ograničeno razumijevanje pojmova. Većina

odabranih podataka i primjera ne odgovara cilju i naslovu. Podaci su obrađeni skromno i nisupovezani s kronološkim razvojem.

3 Rad pokazuje zadovoljavajuće znanje o temi i razumijevanje pojmova. Podaci i primjeri uglavnomodgovaraju cilju i naslovi. Podaci se iznose na razumljiv način i ukazuju na razumijevanje kronologije.

5 Rad je potkrijepljen potrebnim znanjem i pokazuje visoku razinu razumijevanja pojmova. Podaci iprimjeri su odgovarajući, iznose se na jasan i razumljiv način te ukazuju na razumijevanje važnostikronologije za odabranu temu.

Bodovi 4. Analiza i argumentacija0 Rad ne zadovoljava nijedan kriterij.1 Rad sadržava malo vlastita razmišljanja, dijelovi teksta su preuzeti iz različitih izvora i međusobno

nepovezani. Prevladava pripovijedan ili opisan pristup, a nedostaje objašnjavanje i analiza. Neobjašnjavaju se promjene, uzroci i posljedice. Previše je nepotkrijepljenih i općenitih tvrdnji te se uradu ne može prepoznati navedena metodologija.

3 Rad sadrži vlastita razmišljanja, tekst je povezan ali još uvijek ne djeluje cjelovito jer su pojedinidijelovi doslovno preuzeti iz izvora. Analiza postoji, no gradivo se još uvijek iznosi na previše opisannačin. Promjene, uzroci i posljedice su djelomice objašnjeni. Objašnjenja i argumenti djelomično setemelje na dokazima i uglavnom su u skladu s navedenom metodologijom.

5 Rad pokazuje visoku razinu samostalnog razmišljanja. Tekst je logičan i koherentan. Analiza jetemeljita, a udio opisa primjeren. Promjene, uzroci i posljedice objašnjavaju se temeljito i uvjerljivo.

Objašnjenja i argumenti su primjereni, dobro organizirani i povezani te u skladu su s opisanommetodologijom.

Bodovi 5. Interpretacije0 Rad ne zadovoljava nijedan kriterij.1 Učenik/ca uglavnom nije svjestan/na da se povijest sastoji od različitih interpretacija.3 Učenik/ca je svjestan/na da postoje različite interpretacije, ali ih navodi nejasno.5 Učenik/ca je svjestan/na da povijest pretpostavlja različite interpretacije događaja i to pokazuje u

svojem radu: zna protumačiti zašto je to tako i vrednovati pojedina tumačenja.

Bodovi 6. Korištenje povijesnih izvora0 Rad ne zadovoljava nijedan kriterij.1 U radu se izvori koriste malo i neprimjereno, a razumijevanje njihovih mogućnosti i ograničenja je

limitirano.3 U radu se dostatno koriste izvori, a razumijevanje njihovih mogućnosti i ograničenja uglavnom je

zadovoljavajuće i primjereno.5 U radu se uspješno i često koriste izvori različitog tipa te se jasno pokazuje sposobnost njihove

evaluacije.


9/27


9

Bodovi 7. Interdisciplinarnost, povijesni kontekst i zaključivanje0 Rad ne zadovoljava nijedan kriterij.1 Učenik/ca tek rijetko povezuje povijesno istraživanje s drugim disciplinama i područ jima uzajamnog

utjecaja. U radu se poziva samo općenito na povijesni kontekst (lokalni, nacionalni, regionalni,europski i/ili svjetski). Zaključka nema ili je nejasan i nije povezan s temom, istraživačkim pitanjem irezultatima istraživanja.

2 Učenik/ca djelomično povezuje povijesno istraživanje s drugim disciplinama i područ jima uzajamnogutjecaja. U radu je iskazano djelomično razumijevanje povijesnog konteksta. Zaključak djelomiceuspijeva prikazati rezultate istraživanja i odgovoriti na istraživačko pitanje, no ne upućuje naneriješena ili nova pitanja.

3 Učenik/ca uspješno povezuje povijesno istraživanje s drugim disciplinama i područ jima uzajamnogutjecaja. U radu je povijesni kontekst prikazan na primjeren način. Zaključak je jasan i primjeren,uspješno sažima zaključke pojedinih poglavlja, prikazuje temeljne rezultate i odgovara na istraživačkopitanje. Ukazuje na nova i neriješena pitanja.

b) Kriteriji za vrednovanje prezentacije i obrane

Bodovi 1. Sadržaj i struktura izlaganja0 Prezentacija ne zadovoljava nijedan kriterij.1 Izlaganje je loše povezano i nije pregledno. Nejasno su iznesene temeljne ideje, metodologija rada i/

ili rezultati istraživanja.3 Izlaganje ima preglednu strukturu ali ne djeluje cjelovito. Temeljne ideje, metodologija rada i rezultati

istraživanja djelomično su izneseni i argumentirani.5 Izlaganje ima jasnu strukturu (uvod, glavni dio, zaključak). Rečenice su precizne, jasne i gramatički

korektne. Temeljne ideje, metodologija i rezultati istraživanja jasno su izloženi, povezani ipotkrijepljeni adekvatnim primjerima, odabir terminologije prikladan, zaključci uvjerljivi.

Bodovi 2. Način izlaganja0 Prezentacija ne zadovoljava nijedan kriterij (duža je od 15 minuta).1 Prezentacija je u okviru propisanog vremena, ali je kratka i neadekvatna. Izgovor je nerazgovijetan, a

tempo govora prebrz ili prespor. Učenik čita bilješke ili govori napamet naučeni tekst.2 Prezentacija je vremenski adekvatna i uglavnom primjerena temi. Izgovor, tempo i jačina glasa

su većim dijelom primjereni. Učenik/ca usmeno prezentira svoj tekst no nedostaje spontanosti ikontakta sa slušateljima.

3 Prezentacija je u okviru propisanog vremena i primjerena temi. Izgovor je razgovijetan, jačina glasa itempo govora primjereni. Pozornost je usmjerena na slušatelje, gestikulacije primjerene i postignutainteraktivnost.

Bodovi 3. Korištenje medija0 Prezentacija ne zadovoljava nijedan kriterij (mediji se nisu koristili).1 Korištenje odabranih medija je slabo, prezentirani materijal loš i tek dijelom prati izlaganje.2 Učenik/ca se dobro služi odabranim medijima. Prezentirani materijal je uglavnom reprezentativan za

provedeno istraživanje i većim dijelom prati izlaganje.3 Učenik/ca se suvereno služi odabranim medijima. Pisani i slikovni materijal je reprezentativan za

provedeno istraživanje: prati tijek izlaganja, naglašene su ključne ideje rada, primjeri su dobroodabrani i odnose na sadržaj predavanja.

Bodovi 4. Odgovori na pitanja0 Učenik/ca nije odgovorio/la ni na jedno pitanje.1 Učenik/ca djelomično je odgovorio/la na pitanja.2 Učenik/ca većinom je odgovorio/la na pitanja.3 Učenik/ca u potpunosti je odgovorio/la na pitanja.

Napomena: „Ukupan broj bodova“ pri vrednovanju samostalnog

istraživačkog rada u srednjoj školi odnosi se na broj bodovakoje daje svaki pojedini član prosudbenog povjerenstva.Nakon provedbe natjecanja sastavit će se ljestvica poretka natemelju rezultata koji se dobiva zbrajanjem bodova svih članovaprosudbenog povjerenstva.

USTROJ POVJERENSTAVA

Školska povjerenstva imaju najmanje tri člana i imenuje ihravnatelj škole.

Županijska povjerenstva, odnosno povjerenstvo Grada Zagreba,

imaju predsjednika, tajnika i tričlana. Ravnatelj škole-doma

ćinanatjecanja član je povjerenstva zbog organizacijskih poslova.

Voditelj Županijskog stručnog vijeća za povijest predsjednik ježupanijskoga povjerenstva. Ostali članovi se imenuju iz redovaučitelja i nastavnika povijesti, a na prijedlog voditelja Županijskog

stručnog vijeća za povijest. Iznimno, ako nema dovoljno učitelja

i nastavnika povijesti, članom županijskog povjerenstva možepostati učitelj i nastavnik drugog predmeta iz društvenog ilihumanističkog područ ja ili vanjski suradnik koji ima stručnaznanja iz navedenog područ ja. Upravni odjeli u županijama dužnisu prije školskog natjecanja obavijestiti ravnatelje osnovnih isrednjih škola u svojim županijama koje su osobe predsjednicižupanijskih povjerenstava za provedbu natjecanja, a ovi su dužniprije početka natjecanja preko ravnatelja škola koje sudjeluju naškolskoj razini natjecanja upoznati školska povjerenstva s timekoja će škola biti domaćin županijskog natjecanja.

Prosudbeno povjerenstvo za kategoriju pisana provjera znanja

ima predsjednika i dva člana, a za kategoriju samostalniistraživački radovi predsjednika i četiri člana. Izuzetak čine onežupanije u kojima nema dovoljno učitelja i nastavnika povijestiili stručnih suradnika koji imaju stručna znanja iz društvenog ilihumanističkog područ ja. U tom slučaju županijsko povjerenstvo


10/27


10

i prosudbeno povjerenstvo čine istovjetno tijelo, koje onda kaotakvo obavlja poslove prosudbenog povjerenstva.

Državno povjerenstvo ima predsjednika, tajnika i članove.Imenuje ih ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje.

Za svaku razinu natjecanja članovi povjerenstva i prosudbenihpovjerenstava moraju biti časni, uzorni i stručni ljudi, koji ćeaktivno i savjesno sudjelovati u radu povjerenstva pridržavajući se

zadanih rokova, uputa i pravila natjecanja. Članovi povjerenstavai prosudbenih povjerenstava na županijskoj i državnoj razininatjecanja ne mogu biti mentori/ce učenika/ca natjecatelja.

Popis članova županijskih povjerenstava i povjerenstva GradaZagreba za natjecanje mora se dostaviti Agenciji za odgoj iobrazovanje (na adresu elektroničke pošte: [email protected]), Donje Svetice 38, Zagreb, s naznakom ZA NATJECANJAI SMOTRE do 2. prosinca 2013. Do istog datuma valja dostavitiiste podatke i tajnici Državnoga povjerenstva (na adresuelektroničke pošte: [email protected]). Uz članovedotičnih povjerenstava mora biti naznačena osoba (ime i

prezime, adresa, telefon i adresa elektroničke pošte) kojoj

ćedržavna povjerenstva dostaviti potrebne materijale i zadatke za

provedbu natjecanja i koja će biti odgovorna za tajnost zadatakado početka natjecanja.

NATJECATELJI NA DRŽAVNOM NATJECANJU

Za državno natjecanje u kategoriji Pisana provjera znanjažupanijsko povjerenstvo predlaže učenike koji su ostvarili najvećibroj bodova na županijskom natjecanju po skupinama. Za državnonatjecanje može biti predložen jedan (1) učenik/ca u svakojskupini iz svake županije. Iznimno županijska povjerenstva uSplitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj

županiji predlažu po dva (2) prvoplasirana učenika/ce u svakojskupini, a povjerenstvo Grada Zagreba tri (3) prvoplasiranaučenika/ce u svakoj skupini. Ukoliko na županijskom natjecanjudva ili više najbolje plasirana učenika/ice imaju isti broj bodova zatoliko će se povećati broj prvoplasiranih učenika koje županijskopovjerenstvo, odnosno povjerenstvo Grada Zagreba, predlaže zadržavno natjecanje.Uvjet za predlaganje učenika/ca za državno natjecanje je najmanje dvije trećine (66,6%) ostvarenih bodova nažupanijskom natjecanju po skupinama. Učenici/ce koji nažupanijskom natjecanju ostvare manje od dvije trećine (66,6%)od ukupnog broja bodova u određenoj skupini ne mogu biti

predloženi za državno natjecanje.Državno će povjerenstvo na temelju prispjelih prijedlogažupanijskih povjerenstava i povjerenstva Grada Zagreba teprovjeravanja pristiglih testova svih predloženika utvrditiobjedinjene ljestvice poretka prema broju bodova ostvarenihna županijskom natjecanju u cijeloj zemlji i objaviti popispozvanih učenika po skupinama 17. ožujka 2014. Na državnurazinu natjecanja u kategoriji pisana provjera znanja poziva se15 učenika po skupini koji su osvojili najveći broj bodova nažupanijskim natjecanjima u cijeloj zemlji.

Na državnom natjecanju u kategoriji Samostalni istraživačkiradovi sudjelovat će samostalni istraživački radovi koji su ostvarilinajveći broj bodova na županijskim natjecanjima. Županijskapovjerenstva dužna su dostaviti Državnom povjerenstvu po jedan najuspješniji (1) samostalni istraživački rad. Iznimnopovjerenstvo Grada Zagreba šalje dva (2) prvoplasiranasamostalna istraživačka rada. Samostalne istraživačke radove

koji ne zadovoljavaju formalne uvjete (nemaju odgovarajućibroj znakova, uvod, razradu, zaključak, sažetak i bibliografiju),Državno povjerenstvo neće uzeti u obzir za državno natjecanje.Na državnu razinu natjecanja u kategoriji Samostalni istraživačkiradovi pozivaju se učenici/ce koje potvrdi Državno povjerenstvo,a prema rezultatima postignutim na županijskoj razini u cijelojzemlji i zadovoljenim formalnim uvjetima.

Županijska povjerenstva, odnosno povjerenstvo Grada Zagreba,

dostavljaju Državnom povjerenstvu podatke o učenicima kojisu osvojili prvo mjesto po skupinama (ime i prezime učenika,datum rođenja, OIB, razred, škola, adresa škole, ime i prezimementora) u roku od 48 sati po završetku županijskog natjecanja.

Državni prvak je učenik/ca koji je na Državnom natjecanju uodređenoj kategoriji osvojio najveći broj bodova. Ukoliko nadržavnom natjecanju dva ili više najbolje plasirana učenika/iceimaju isti broj bodova za toliko će se povećati broj učenika/icakoji zauzimaju mjesta državnog prvaka u određenoj kategoriji iskupini.

ŽALBE

Žalbe na postupak provedbe školskih natjecanja rješavajužupanijska povjerenstva, a u Gradu Zagrebu povjerenstvo GradaZagreba. Žalbe se rješavaju odmah.Žalbe na postupak provedbe županijskog natjecanja rješavajuŽupanijska povjerenstva, odnosno povjerenstvo Grada Zagrebau roku od dva sata nakon objavljivanja rezultata natjecanja.Nezadovoljni natjecatelji mogu se u drugom stupnju žalitiDržavnom povjerenstvu u roku od 48 sati nakon dobivanjaodgovora na žalbu od strane Županijskog povjerenstva.Odluke Državnog povjerenstva su konačne, što vrijedi za žalbe

učenika, mentora i roditelja na rad županijskih povjerenstavai povjerenstava na državnom natjecanju. Natjecateljima injihovim mentorima dopušten je uvid u zadatke u nazočnostičlana povjerenstva.Ako se natjecatelji i mentor tijekom državnog natjecanja ponašajuneprilično, kršeći kodeks ponašanja prema odredbama statutaškole domaćina, Državno će povjerenstvo isključiti učenike imentora iz natjecanja te će se oni vratiti na svoje matične adreseo vlastitom trošku. Na državnom natjecanju mogu sudjelovatisamo pozvani natjecatelji i njihovi mentori.

NAGRADE I PRIZNANJA

Učenici koji na županijskom i državnom natjecanju osvojeprvo, drugo i treće mjesto dobivaju diplome, ostali sudionicipohvalnice, a mentori/ice i organizatori zahvalnice.Diplome, pohvalnice i zahvalnice na državnom natjecanjupotpisuje ovlaštena osoba Ministarstva znanosti, obrazovanjai športa i Agencije za odgoj i obrazovanje. Na županijskomnatjecanju diplome, pohvalnice i zahvalnice potpisuje župan,odnosno u gradu Zagrebu gradonačelnik Grada Zagreba ipredsjednik Županijskog povjerenstva odnosno povjerenstvaGrada Zagreba.Zajedno s diplomama, nagrađenim učenicima javno se dodjeljujuprikladne nagrade, koje osiguravaju organizatori natjecanja.


11/27


11

ČLANOVI DRŽAVNOGA POVJERENSTVA NATJECANJA IZPOVIJESTI

1. Tonija Andrić, Odsjek za povijest, Filozofski fakultetSveučilišta u Splitu, Sinjska 2, Split2. Sonja Bančić, Osnovna škola Stoja, Brijunska 5, Pula3. Ivan Basić, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilištau Splitu, Sinjska 2, Split4. Franjo Čičak, viši savjetnik, Agencija za odgoj i obrazovanje,Podružnica Osijek, Strossmayerova 6/1, Osijek5. Jelena Šilje Capor, Osnovna škola Marina Držića, Volantina6, Dubrovnik6. Ivan Ćužić, Osnovna škola Skalice, Put Skalica 18, Split7. doc, dr. sc. Mladen Domazet, Odsjek za povijest, Filozofski

fakultet Sveučilišta u Splitu, Sinjska 2, Split, predsjednik8. Katarina Domljanović, V. gimnazija „Vladimir Nazor“,Zagrebačka 2, Split9. Jurica Dukan, Prva gimnazija, Nikole Tesle 10, Split10. Natalija Gjeri Robić, Nacionalni centar za vanjskovrednovanje obrazovanja, Petračićeva 4, Zagreb11. Jelena Jakovljević, gimnazija „Matija Mesić“, NaseljeSlavonija I br.8, Slavonski Brod12. Neda Križanović, III. gimnazija, Split, Matice hrvatske 11,Split13. Šime Labor, Osnovna škola Pakoštane,bana Josipa Jelačića1, Pakoštane14. Ivan Matijević, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet

Sveučilišta u Splitu, Sinjska 2, Split15. Loranda Miletić, viša savjetnica, Agencija za odgoj iobrazovanje, Podružnica Split, Tolstojeva 32, Split, tajnica16. Silvija Mrkonjić, Srednja škola „Jure Kaštelan“, Trg kraljaTomislava 2, Omiš17. Jasminka Paić, gimnazija Antuna Vrančića, 29. listopada1918. br. 64, Šibenik18. Mario Peranić, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanjeobrazovanja, Petračićeva 4, Zagreb19. Petar Perić, Osnovna škola Bijaći, Kaštel Novi, Polinovac8, Kaštel Stari20. Suzana Pešorda, Gimnazija Sesvete, Bistrička 7, Sesvete

21. Tvrtko Roguljić, Osnovna škola „Gornja Poljica“, Srijane,Nečaj 43, Donji Dolac22. Alen Šimičić, Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti, Osijek, trg Vatroslava Lisinskog 1, Osijek23. Svjetlana Vorel, V. gimnazija, Klaićeva 1, Zagreb

Slobodna Podravina

Ludbreg je dobio novu knjigu o zavičajnoj povijesti. PovodomMjeseca hrvatske knjige, u dvorcu Batthyany predstavljena je

nova knjiga ludbreškog povjesničara Milivoja Dretara. Radi seo brošuri koju je ovog rujna tiskao Savez antifašista iz Zagreba,a posvećena je velikim događajima od prije 70 godina i najve-ćem sukobu u ljudskoj povijesti - Drugom svjetskom ratu. Kako je i sam autor napomenuo, bila su to vremena kada je bilo teš-ko ostati neutralan jer mnogo je nevinih stradalo, bilo da su su-djelovali u vojnim jedinicama na jednoj ili drugoj strani, bilo je imnogo nedužnih civila koji su poginuli daleko od svojih domova.

Drugi svjetski ratsnažno je zahvatio

Podravinu i ludbreš-ko područ je. Za gradLudbreg – središtekotara koji je tadaobuhvaćao preko če-trdeset sela, vodilo senekoliko teških borbi.Bitka za oslobođenjeLudbrega, poznati- ja i kao Šemovečka,bila je dotad najvećabitka na ovim pro-

storima. Vođ

ena je3. listopada 1943.kada su partizani 17.udarne NO brigadenapali domobransku

posadu u Ludbregu. Kako je tekao napad na Ludbreg, koliko jeljudi sudjelovalo u bitki, gdje su vodile najžešće borbe, kako jeLudbreg izgledao poslije bitke, što se događalo kod sela Šemo-vec – sve je to opisano u središnjem dijelu knjige. Knjiga započi-nje s opisom situacije koja je bila u samim počecima Travanjskograta 1941. i okupacijom od fašističkih snaga, zatim se opisaneprve diverzije i napadi na okupatorske snage, velike bitke za NoviMarof, Varaždinske Toplice i Koprivnicu, a tekst završava slomom

slobodne Podravske republike u veljači 1944. Tada je najveći dioPodravske republike ponovo zauzeto od ustaško-domobranskihstrana. Povijest i politika su teme koje uvijek izazivaju velike stra-sti i rasprave. Iako se često stječe dojam da su sve teme iscrplje-ne i da o prošlosti sve znamo, uvijek postoji i ona neznana priča.Naši su arhivi i muzeji nepresušna vrela prošlosti. A o mnogimdogađajima ustvari malo znamo ili imamo neke predrasude natemelju netočnih informacija. A to nije povijest. Oni koji su ne-kad slavljeni kao heroji, sad su u zaboravu, a danas su neke drugevrijednosti koje će opet izgubiti za deset-dvadeset godina. Željami je bila da približim temu Drugog svjetskog rata našim ljudima,posebno mlađima koji o tom razdoblju znaju vrlo malo. Nadam

se da će ova knjižica naći put za svakog dobronamjernog čitate-lja, rekao je prof. Dretar.

Knjiga je skromnog obujma, na 47 stranica, no podijeljena je načak 13 poglavlja. Sadrži 24 fotografije i jednu kartu te preko 20svjedočenja. Nažalost, opseg knjižice je bio unaprijed određenpa su neki segmenti i fotografski prilozi morali biti izostavljeni.Tiskana je u 500 primjeraka. Grafički urednik je Mario Šimunko-vić, a lektor Miroslav Kirinčić.•


12/27


12

Teaching about the Holocaust in relation to prejudices and discrimination today

| Napisao: Miljenko Hajdarović|

Međunarodni seminar “Teaching about the Holocaust in relationto prejudices and discrimination today ” organizirala je KućaAnne Frank iz Amsterdama od 20. do 22. studenog 2013. godine.Među dvadestak nastavnika iz cijele Europe bilo je i petero izHrvatske. Kristina Repar, Samir Hasanagić, Tomislav Šimić,Tihana Magaš i Miljenko Hajdarović su tijekom tri dana aktivnosudjelovali u radionicama, terenskoj nastavi i svatko je u kratkimprezentacijama predstavio svoj rad i svoju školu.

Seminar je otvorio Ronald Leopold kratkim pojašnjem širokog

spektra aktivnosti Kuće Anne Frank. Organizacija Kuća AnneFrank je osnovana 1957. godine na incijativu Otta Frank koji ježelio očuvati kuću u kojoj su se skrivali i u kojoj je Anne pisaladnevnik s porukom za cijelo čovječanstvo.

Dr.sc. Matthias Heyl je u predavanju “Educational concepts”pojasnio što holokaust znači za školstvo. Obzirom na recentnedogađaje i sve zločine koji su se desili nakon Drugog svjetskograta skeptičan je oko toga da nas je holokaust stvarno nečemupoučio. Kroz više primjera fotografija poveo je diskusiju okonamjera fotografa, oko toga što se i na koji način prikazuje nafotografijama. Fotografija prikazuje neko trenutno stanje, aligotovo uvijek pokazuje i na neku namjeru fotografa koji stvara

priču koju želi prikazati. Dio rasprave je bilo i pitanje emocija unastavi jer se npr. dječaci puno lakše identificiraju sa snažnimlikovima umjesto sa žrtvama. Ne možemo očekivati empatijuako učenicima samo prikazujemo film ili ih odvedemo na mjestosjećanja bez davanja konteksta svih zbivanja.

Jaap Tanja i Wies Dinsbach su u predavanju “The psychology ofstereotyping and discrimination” pojasnili stupnjeve koji vodeod kategorizacije do diskriminacije. U prvom stupnju automatskidajemo etikete (poput spola, godina, boje kože) i to nas lako vodido generalizacija tj. do stereotipa. U sljedećem stupnju radimopodjelu na poželjne i nepoželjne grupe (in i out grupe). Svinastojimo biti dio poželjne grupe i lako se okrećemo protiv drugegrupe kada zaprijete našem društvenom identitetu. Predrasudese temelje na na našim emocionalno nabijenim generalizacijama(stereotipima). Konačan stupanj je diskriminacija kada odbijamo

različitosti i poduzimamo neko konkretno djelo protiv drugih.Kako bi se mogli nositi sa stereotipom i predrasudama moramopočeti od sebe i sagledati kakva su naša razmišljanja i postupci.

Nakon prezentacija rada svih sudionika prvi smo dan završili vrloemotivno. Cijela je grupa prvo mogla razgledati ured Otta Frankiznad kojeg se nalazilo skrovište. Nakon toga smo samostalno uvlastitom tempu prolazili kroz skrovište odnosno kroz sam muzejAnne Frank. U tihoj i mračnoj atmosferi prolazili smo kroz “muzej praznine”. Sav namještaj je nakon izdaje oduzet u ime nacista,pa se Otto Frank kao jedini preživjeli nakon rata vratio u potpunopraznu kuću. Kuću bez namještaja. Kuću bez ljudi. Prema njegovojželji skrovište je i dalje prazno kako bi posjetitelji osjetili prazninu

koja je ostala nakon rata. Hodajući po škripavom drvenom podu,kroz zamračene sobe, vrlo je teško ostatiti pribran. Težina nekihrečenica iz dnevnika na licu mjesta je postala još dublja i stvarno je nevjerojatno koliko je zrelosti bilo u toj djevojčici kada je pisalada će nakon rata ponovno biti ljudi, a ne samo Židovi!


13/27


13

Kristina Reparprofesorica u Ženskojopćoj gimnazijiDružbe sestaramilosrdnica, Zagreb:Teme koje su profeso-

ri imali priliku čuti naseminaru posvećenomHolokaustu, iznimnosu zanimljive i dobarsu materijal za potica-nje rasprava i razvojakritičkog mišljenja kodučenika. Cilj je nastavepovijesti sagledati određen povijesni fenomen iz više per-spektiva te ukazati učenicima na činjenicu da niti jedan po-vijesni događaj nije jednoznačan. Naprotiv, trebaju ga prou-čiti s različitih stajališta te težiti što većoj objektivnosti. Osim

predavanja, organiziran je i posjet kući Anne Frank, što je bioosobit doživljaj. Susret s mjestom na kojem je jedna djevoj-čica svojim retcima ispisala povijest budi posebne emocije ipijetet. Smatram da je seminar bio vrlo edukativan te da će sebrojne radionice moći iskoristiti na nastavi povijesti.

Samir Hasanagićprofesor u Srpskojpravoslavnojopćoj gimnazijiKantakuzinaKatarina Branković,Zagreb:Na stručnim skupovi-

ma posvećenim pro-učavanju holokausta

i drugih genocida su-djelujem od početkasvoje radne karijere.Nakon posjeta YadVashemu u Jeruza-lemu, posjet kući Anne Frank u Amsterdamu bio je posebandoživljaj. Kao profesor povijesti i geografije, u svom radu po-tenciram terenski rad, a sudjelovanje na međunarodnom se-minaru u kući Anne Frank bio je posebnu dožiovljaj, jer seodvijao na povijesnom mjestu, mjestu tragedije jedne obite-lji, koje i dan danas svojim zatamljenim prostorijama Anninog

skovišta svjedoči o besmislenosti i dimenzijama počinjenogzločina i genocida Drugog svjetkskog rata.Seminar je za mene otvorio i jednu dosad, ne toliko poznatutemu, temu genocida počinjenog nad europskim Romima tijekom Drugog svjetskog rata.Zanimljive radionice, novi radni materijali, te brojna nova po-znanstva i razmijenjena iskusta europskih kolega, pridonijetće boljem i kvalitetnijem radu na jednom širem europskomnivou.

Tomislav Šimićprofesor u Osnovnojškoli Hugo Kon, Zagreb:Seminar u Amsterdamubio je vrlo dinamičan,zabavan i nadasveedukativan. Okupili suse na jednom mjestu

profesori iz mnogihzemalja s ciljem daprošire svoje ideje inauče nove metodei pristupe radu sučenicima. Iako radimu Židovskoj osnovnojškoli gdje je edukacija o holokaustu i o židovskoj kulturidosta prisutna, dobio sam nove ideje za budući rad i daljnjeusavršavanje u tom područ ju. Posjetili smo kuću AnneFrank što je zaokružilo predavanja, radionice i rasprave oholokaustu. Ostao sam zatečen i emocionalno i vizualnonakon obilaska kuće. Bogatstvo sadržaja i perspektiva koje

pruža kuća Anne Frank je svakako za preporučiti svakomposjetitelju Amsterdama. Također mi je bilo zanimljivopredavanje i radionica o genocidu nad Romima u Drugomsvjetskom ratu. Činjenica je da se o toj tematici manje pričai predaje u školama pa mi je drago što sam proširio svojespoznaje. O timu kuće Anne Frank koji je sve to organizirao ikoji se brinuo da nebudemo gladni i žedni te da budemo napravom mjestu u pravo vrijeme sve pohvale.

Drugi je dan započeo fantastični predavač dr.sc. David Netzeriz izraelske “Ghetto Fighters House”. Njegova organizacija uzmuzejski dio poduzima edukacijske aktivnosti u kojima spajaŽidove i Palestince u zajedničkim projektima. U svom radukombinira edukaciju o holokaustu i židovsko-arapski dijalog.

Piet van Ledden je predstavio nekoliko stripova Kuće AnneFrank u kojima se na zanimljiv i učenicima bliski način indirektno

podučava o predrasudama i diskriminaciji. Imali smo prilikeraditi na stripu koji se još uvijek razvija i osmišljavali smo načinenjegove primjene u nastavi.

U terenskom dijelu seminara razgledavali smo multietničkiimigrantski dio Amsterdama uz zgodno natjecanje. Podijeljeniu grupe posjećivali smo društvene centre i socijalne ustanove,te smo na ulici morali razgovarati s prolaznicima o njihovimkorijenima.

Posljednji dan smo analizirali nizozemske udžbenike povijestiod 1960-ih do današnjih dana. Marc van Berkel je zaključio dasu udžbenici “nacionalne autobiografije” i sadrže ono što narodželi vidjeti. Podučavanje povijesti može doprinijeti nacionalnojkoheziji i biti dio socijalizacije. Udžbenici povijesti više govore osadašnjem trenutku nego o prošlosti. Osvrnuo se i na činjenicu

da se u edukaciji često služimo “jezikom počinitelja” kada npr.govorimo o terminima rase, konačnog rješenja itd.

U posljednjem predavanju Karen Polak je predstavila web stranicuuz pomoć koje možemo na temelju osobnih svjedočanstava iindividualnih priča podučavati o genocidu nad Romima tijekomdrugog svjetskog rata. Na web stranici se na nekoliko jezikamogu pronaći tekstovi o pojedincima, njihove fotografije i diosvjedočanstava. Uz web stranicu postoji i priručnik za nastavnike.Postoji vjerojatnost da će se ti materijali u budućnosti prevestina hrvatski jezik.

Tijekom evaluacije, koju je vodila Maja Nenadović, sudionici suizrazili zadovoljstvo temama i predavanjima.

PODSJEĆAMO da je putujuća izložba Anne Frank prevedena nahrvatski jezik i trenutno je na turneji po Hrvatskoj. •


14/27


14

Understanding history

| Napisao: Miljenko Hajdarović|

U sklopu svojih aktivnosti Vijeće Europe provodi Pestalozziprogram permanentnog usavršavanja odgojno-obrazovnihdjelatnika. Program se provodi od 1969. godine u sklopuEuropske kulturne konvencije, a omogućuje nastavnicima,ravnateljima, školskim inspektorima, pedagoškim savjetnicimai mentorima iz 48 zemalja potpisnica Konvencije da sudjelujuna seminarima za usavršavanje. Provodi ga Agencija za odgoj iobrazovanje. Početkom svake godine izdaje se katalog seminarakoji je dostupan na web stranicama Pestalozzi programa. Temeseminara su često vezane uz demokratski i građanski odgoj,ljudska prava, europska dimenzija u nastavi povijesti, razvojpolitika i instrumenata za promicanje višejezičnosti i jezičneraznolikosti, interkulturalni dijalog i prevencija sukoba, jednakostspolova za demokraciju, itd.

Poljsko ministarstvo obrazovanja i centar za usavršavanjenastavnika (ORE) organizirali su međunarodni seminar“Understanding history” koji se od 3. do 8. studenog 2013.održavao u Sulejoweku i Varšavi. 25 sudionika iz cijele Europe

sudjelovalo je u predavanjima, radionicama, razgledavalo izložbei istraživalo prostor nekadašnjeg Varšavskog geta i logora smrtiTreblinka. Zanimljivo je bilo i samo mjesto održavanja edukacijei smještaja sudionika. Centar za edukaciju poljskih nastavnika (ieuropskih gostiju) nalazi se u kući koju je sagradio prvi poljski

premijer Paderewski. U vrijeme rata tu se smjestio Abwehr i nakon njih NKVD. Preko puta tog objekta nalazi se posjed ikuća maršala Pilsudskog. Mjesto Sulejowek (pola sata vožnje odcentra Varšave) je nastalo nakon što su se oko Pilsudskog naselilinjegovi simpatizeri.

Prvi dan je bio posvećen međusobnom upoznavanju gdje susudionici kroz nekoliko didaktičkih igara doznali poneke detaljeo svojim kolegama.

Drugi je dan bio ispunjen intenzivnim predavanjima i radionicamau kojima se pričalo o različitima pristupima proučavanju ipodučavanju o holokaustu. Bilo je vrlo zanimljivo sudjelovati u“Sajmu ideja”. Svaki sudionik je mogao predstaviti jednu svojuideju ili projekt za nastavu. Predstavljanje je trajalo po 3 minute,a nakon toga je svatko za svojim stolom primao “kupce” koji subili zainteresirani za određenu ideju. Voditelji aktivnosti su biliHugo Verkest i Alex Dancyg.

Treći je dan bio ispunjen terenskim aktivnostima. Sudionici suprošetali Varšavom uz predavanje Alexa Dancyga. Obišli sugranice geta, varšavsko židovsko groblje i naposlijetku logorsmrti Treblinka. Veći dio sudionika je u večernjem terminupogledao poljski film o Janusu Korczaku.

Sudionici seminara uz dio predavač a i domać ina usred spomenika na mjestu Umschlagplatza (mjesto za pretovar Židova iz geta na vlakove prema logorima smrti)


15/27


15

Kako sudjelova u Pestalozzi programu?Nastavnici hrvatskih osnovnih i srednjih škola mogusudjelova u seminarima Pestalozzi programa. Potrebno jeprouči katalog seminara i pronaći teme koje vas interesiraju.Uz svaki seminar su navedeni uvje za prijavu, tema, mjestoodržavanja i drugi detalji. Važno je do određenog roka posla prijavu prema nacionalnom časniku za vezu pri Agenciji zaodgoj i obrazovanje. Kod većine seminara troškove puta snosiVijeće Europe, a smještaj i hrana su u organizaciji domaćina

seminara. Putni troškovi su većinom u “ post paid ” sustavušto znači da vi sami plaćate putnu kartu do desnacije, a popovratku imate vremenski rok u kojem morate zatraži povratnovca uz prilog originalnih karata. Prema vlastom iskustvupovrat novca ide vrlo brzo.

Alex Dancyg pri č a o Varšavskom getu uz preostali dio orginalnog zidakoji je podignut za izolaciju Židova

Poljski nastavnik povijesti nam je uz šetnju kvartom pojasnio kako naterenu poduč ava uč enike o zbivanjima u njihovom gradu

Četvrti dan je bio ispunjen aktivnostima u novootvorenom Muzeju povijesti poljskih Židova.Voditeljica edukacije je predstavila rad muzeja,planove za službeno otvaranje stalne postavesljedeće godine, te radionicu o korištenju videomaterijala fondacije Shoah. Kolega iz Turske jeiskoristio priliku i u kasnom terminu prezentiraopovijest i stanje židovstva u Turskoj.

Iznimno zanimljiva aktivnost petog dana jebila posjet jednoj od varšavskih gimnazija. Uzupoznavanje sa školom, nastavnik povijesti jepoveo sudionike na terensku nastavu povijestibaš kako on radi sa svojim učenicima. Škola senalazi na rubu nekadašnjeg geta i šetnjom pokvartu se prolazi uz mnoga značajna mjestakoja su sada obilježena spomenicima. Uzpomoć mapa iz različitih vremena učenici moguuspoređivati prijašnje sa sadašnjim stanjem. Uzpomoć fotografija mogu tražiti koji su objekti još i danas vidljivi.

U dva sata šetnje učenici mogu kroz prošlost svog grada doznatipuno o prošlosti Poljske i Europe.

Posljednji je dan bio namijenjen razmjenom prikupljenogiskustva iz proteklog tjedna. Sudionici su podijeljeni po grupamakreirali prijedloge nastavnih aktivnosti ili projekata. Te su idejeprestavljene na zajedničkom sastanku.

Razmjena iskustvaUz znanje i ideje stečene na radionicama i predavanjimaposebno vrijedi istaknuti i element međusobnog upoznavanjai razmjena informacija i iskustva među sudionicima. Vrlo jezanimljivo na jednom mjestu imati kolege iz desetak zemaljai s njima pričati o položaju obrazovanja, povijesti i odrugimsvakodnevnim temama. Česta su tema razgovora bile satnica,plaća i utjecaj politike na obrazovanje posebno na povijest.

Ispostavilo se da velika većina kolega ima vrlo sličnuili manju tjednu satnicu od hrvatskih kolega. Plaćese razlikuju i definitivno se vidi pad prosvjetarskihplaća od zapada prema istoku Europe. Interesantno

je i jezično iskustvo u kojem tokom cijelog tjednasudionici pokušavaju naučiti druge ponešto iz svog jezika. Često se radi toga dešava da se govore razneinačice engleskog jezika.

Seminar je bio vrlo intenzivan i dinamičan. Predavačii sudionici su predstavili brojne ideje koje se moguisprobati u nastavi. Premda je svaki sudionikpredstavio ideje koje funkcioniraju u određenomnacionalnom sustavu obrazovanja iz većine njih sevidi mogućnost primjene u različitim europskimsustavima. Veći dio kolega je izrazio spremnost

za daljnju suradnju i razvijanje međ

unarodnihprojekata.•


16/27


16

Peti hrvatski simpozij o nastavi povijesti

| Napisala: Snježana Odak Hrkač, prof.|

Učitelji i nastavnici povijesti okupili su se od 13. do 15. studenog2013. u Malinskoj na otoku Krku na Petom hrvatskom simpozijuo nastavi povijesti koji je ove godine bio posvećen temi Nastavapovijesti usmjerena prema kompetencijama i ishodima učenja:Hrvatska i Prvi svjetski rat.Simpozij je otvorila klapa „Kaštati“ iz Poljica na otoku Krku. Sudi-onike su uvodno pozdravili viša savjetnica za povijesti u Agencijeza odgoj i obrazovanje Marijana Marinović, načelnik općine Ma-linska Robert Antun Kraljić i zamjenica župana Primorsko-goran-ske županije Marina Medarić.

U trodnevnom radu sudionici su upoznati s najnovijim spoznaja-ma o Prvom svjetskom ratu. Na terenskom dijelu simpozija obišlisu mjesta na koma su se vodile velike kopnene i pomorske bitkeu Prvom svjetskom ratu i u kojima je sudjelovao velik broj vojnikaiz Hrvatske.U uvodnom predavanju mr. sc. Marijana Marinović objasnila jevažnost korištenja različitih metoda poučavanja i osposobljava-nja učenika za kritičko mišljenje. Istaknula je kako Hrvatska jošnema podataka o sudionicima i žrtvama Prvoga svjetskog rata.O međunarodnim odnosima uoči Prvoga svjetskog rata, na izu-zetno zanimljiv način, upoznala nas je dr. sc. Livia Kardum.Kakav je bio društveni život u Zagrebu tijekom Prvoga svjetskograta i o dobrotvornim društvima pojasnila je dr. sc. Vijoleta Her-man Kaurić sa Hrvatskog instituta za povijest, a dr. sc. LjiljanaDobrovšak sa Instituta Ivo Pilar održala je predavanje o Židovimau Osijeku za vrijeme Prvog svjetskog rata. Mr. sc. Ivan Filipović bio je spriječen, ali je njegovo predavanje o arhivskoj građi uPrvom svjetskom ratu u Hrvatskom državnom arhivu pročitaoŽeljko Holjevac.Nakon stanke za ručak ( sudionici su bili odlično ugošćeni u ho-telu „Malin“ ) održane su radionice. Uvodna izlaganja i radionicetog dana pripremili su: Igor Despot, Željko Holjevac, Branimir Bu-njac, Snježana Koren, Miroslav Šašić, Mladen Stojić i Vesna Slavi-ček. Svaki sudionik sudjelovao je u jednoj radionici. Radionice subile raznolike, zanimljive i korisne za nastavu.

Drugog dana svi sudionici bili su podijeljeni u dvije skupine. Prvaskupina uputila se prema Kobaridu i posjetila Muzej na otvore-nom Kolovrat. Druga skupina uputila se prema Puli i obišla utvr-du Muzil kao dio pulskih austrougarskih fortifikacija, Mornaričkogroblje, Mornaričku crkvu i Mornaričku knjižnicu. Obje grupeimale su organizirano stručno vodstvo.Treći dan predavanja su održali mr. sc. Tvrtko Božić o otoku Krkuu Prvom svjetskom ratu, a o Rijeci 1918. – 1925. svojim predava-njem zaintrigirao nas je dr. sc. Željko Bartulović.Nakon predavanja uvodna izlaganja i radionice održali su: Suza-na Jagić, Tomislav Bogdanović, Nera Malbaša Kovačić, DanielaJugo Superina, Helena Miljević.

Na samom kraju simpozija Vijoleta Herman Kaurić u ime Inicija-tivnog odbora za obilježavanje 100. godišnjice Prvoga svjetskog

rata pozvala je sve da se uključe različitim aktivnostima i projek-tima kako bi Hrvatska primjereno i dostojanstveno obilježila taj jubilej. •

Pogled na dolinu rijeke Soč e sa Kobarida (oko 2500m nadmorskevisine)

[foto: B. Bunjac]

Predavanje dr.sc. Branimira Bunjca

Rekonstrukcija života vojnika u planini [foto: B. Bunjac]


17/27


17

Obilježavanje dana sjećanja na žrtvuVukovara

Mirna Glavanprofesorica u Osnovnoj školi Šećerana:Osnovna škola Šećerana u Belom Manastiru svake godine pri-godnim programom odaje počast žrtvama grada Vukovara.Osim panoa koji je cijeli tjedan imao vukovarsku postavu, ovesmo godine započeli kratkom priredbom u kojoj je nastav-nica povijesti uputila nekoliko prigodnih rijeci o Vukovaru i

hrvatskim braniteljima spomenutog herojskog grada. Nakontoga, učenici osmih te predstavnici ostalih razreda zapalili susvijeće na obližnjem spomeniku poginulim braniteljima na-šega mjesta te time odali počast svim žrtvama Domovinskograta, a posebno smo se, toga 18.studenog, prisjetili Vukovarai njegovih heroja. Tijekom programa učenicki je zbor otpjevaoskladbu Naša domovina koju je sama nastavnica glazbene kul-ture naše škole napisala i uglazbila, a učenice osmih razredaizrecitirale su prekrasnu pjesmu Moj dom, hrvatskog pjesnikaS.S.Kranjčevica. U kratkom mimohodu sudjelovali su i ostaliučitelji, zajedno s pedagoginjom i ravnateljem, a za kraj našegkratkog programa, vjeroučitelj je izmolio molitvu za sve zrtveVukovara. •

Povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara Srednja škola Čako-vec svake godine organizira stručnu ekskurziju za učenike prvihrazreda. Ovogodišnja ekskurzija planirana je za 23. studenog, akako bi učenici prije samog puta na terensku nastavu imali štobolju teorijsku podlogu, organizirana je tribina „Vukovar u Do-movinskom ratu“. U petak 15. studenog prepuna dvorana punih je 120 minuta slušala što se događalo u Vukovaru 1991. godine.Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskogcentra Domovinskog rata održao je predavanje o povijesnomrazvoju velikosrpske ideje koja je dovela do rata 1991. godine.U drugom dijelu tribine međimurski policijski veterani dali su

osobna svjedočanstva iz Vukovara. Antun Novak, Zvonko Horva-tić, Tihomir Dominić, Željko Kodba, Dragutin Topolnjak i AndrejJančec, pripadnici Zasebne postrojbe Policijske uprave Varaždin,pričali su o junačkoj obrani slabo naoružanih i malobrojnih bra-nitelja koji su se suprotstavili višestruko nadmoćnom neprijate-lju. Kroz osobne priče svjedočili su o ranjavanju i smrti prijatelja,stanju u bolnici, izvlačenju iz okruženja, zarobljavanju, torturi ulogorima i o čekanju slobode. U vrlo emotivnim trenucima ista-knuto je da je u obrani Vukovara važniji od broja vojnika ili bombibio motiv za koji su se borili - domoljublje.

U subotu 23.11.2013. učenici prvih razreda Srednje škole Čako-vec posjetili su Vukovar. Imali su prilike vidjeti Vukovarsku bolni-cu, Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata, Spomen- domna Trpinjskoj cesti, Ovčaru i Memorijalni muzej Domovinskograta. Bilo je to dirljivo i poučno iskustvo.


18/27


18

Požari u novom vijeku

| Napisala: Marta Husić, prof.|

Požar je jedna od katastrofa koja se odvija u svim geografskimpodruč jima i povijesnim etapama. Događa se neovisno od poli-tičkih i društvenih kretanja, a uzrok je najčešće „ljudski faktor“.Sukladno tendencijama gradnje u novom vijeku, ne treba čuditiučestalost i razmjer požara. Svjesni opasnosti koje predstavljapožar, vrlo se rano počinju sastavljati „pravilnici“ koji su treba-li jamčiti sigurnost. Najstariji štampani protupožarni pravilnik usrednjoj Europi potjece iz 1557. godine za grad Beč. Dok je stra-na historiografija analizirala problematiku požara nešto detaljni- je (Braudel, u sklopu kapitalnog djela "Strukture svakidašnjice.Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV do XVIIIstoljeća"; Zagreb, 1992.; Pyne Steven J., "Vatra:sažeta povijest",

Zagreb, 2010., i djelomično u sklopu svakodnevnog života, SartiRaffaella, "Živjeti u kući", Zagreb, 2006.), u hrvatskoj historiogra-fiji radova koji se dotiču požara i njegovog uzročno-posljedičnogutjecaja na okoliš nema. Jedini povjesničar koji je na sebe pre-uzeo ulogu rasvjetljavanja jest Petrić Hrvoje koji u svom radu

"O požarima i urbanom okolišu slobodnih kraljevskih gradovaHrvatsko-slavonskog kraljevstva u ranome novom vijeku (Va-raždin, Križevci, Koprivnica, Zagreb,)", objavljenom u časopisu"Ekonomska i ekohistorija " (5/2009, 5, 158-191.). Iz naslova sevidi kako je pažnja uautora usmjerena na navedena četiri grada.Cjelovitog rada koji se dotiče požara kao katastrofalne pojave saznačajnim demografskim, urbanističkim i gospodarskim poslje-dicama u hrvatskoj historiografiji nema. Upravo zato ovaj će radbiti prikaz društvenih okolnosti u kojima požari nastaju i način nakoj mijenjaju društvo i njegov okoliš.

U vijeme novoga vijek gradovi Europe bili su u rastu i stvaranju

pogodnog mjesta za život. Ravojem trgovine i cestovnog pro-meta nastaju na sjecištima puteva i trgovačkih karavana, hodo-časničkih mjesta i riječnih tokova. Ukratko, gradovi nastaju napogodnim mjestima koja omogućavaju gospodarski prosperitet ikvalitetniji život. Okruženi bedemima jamčili su sigurnost od na-

Nepoznati autor ovako prikazuje prizor iz velikog požara u Londonu 1666. godine

Razdobljem novog vijeka obuhvać ene su sve društvene, materijalne i ekonomske promjene. Brojne tekovine poputbaruta, kompasa, topa i sl. utjecali su na neminovni razvoj društva u cjelini. Ipak, na podru č ju urbanizma bilo je po-trebno gotovo cijelo stoljeć e kako bi se unaprijedila gradnja novim materijalima i tehnikom. Naselja i gradovi razvilisu se tijekom 18. stoljeć a u urbanisti č kom i stilskom aspektu te su postali ne samo estetski ljepši nego i sigurniji za

življenje.


19/27


19

pada neprijatelja te zaštitu u slučaju bolesti. Brojnost kuća unu-tar grada odnosno veličina grada u korelaciji je triju elemenata:gradskog središta, pregrađa i vanjske periferije. Pitanje veličinei učestalosti požara treba sagledati u kontekstu preduvjeta kojepruža pojedini grad. Tako brojnost kuća i lako zapaljivi materijaličine usku vezu sa načinima gradnje i mjerama zaštite od požara.Veliki požari nisu bili rijetkost pa je tako i London izgorio gotovodo temelja (više od 13 000 drvenih kuća) u velikom požaru 1666.godine. (Sarti, 138.) Pri obnovi grada slijedila se već tada prisut-

na tendencija gradnje kuća prema zapadu, kako bi se izbjegaosmrad koji se širio isparavanjima iz okolnih naselja, jer je vjetarpuhao sa zapada. (Sarti, 128-129.) Požari u Parizu i Moskvi samosu jedni od brojnih i sličnih požara koji su obilježili novi vijek. Slič-ni po svom nastanku i intenzitetu, zajednička im je karakteristikazapaljivog materijala i brzog širenja u sirotinskim četvrtima. Tako je i veliki varaždinski požar svoj ishodište imao u ljudskoj pogreš-ci, a brzim širenjem slamnatim krovovima utjecao je na izmjenuvizure grada, pa čak i na izmjenu njegove upravne funkcije kadase sjedište svih administrativnih funkcija seli u Zagreb.

Problematika koja se nameće u pitanju gradova novog vijeka jest

njihova prostorna smještenost, točnije povoljni uvjeti za život,pri čemu mislim prvenstveno na opskrbljenost vodom. Voda kao

piće, a zatim i kao mjera zaštite od požara često je bila teško do-stupna. Upravo zbog tog faktora, gradovi nastaju u blizini rijeka.U Europi, Pariz, London, Amsterdam, u Hrvatskoj Zagreb, Vuko-var, Osijek, Slavonski Brod itd. Njihov razvitak usko je povezani sa gospodarskim čibenikom – većinom su to ili luke ili sjecištariječnih puteva. Nešto je teži slučaj bio sa selom gdje je voda naj-češće bila udaljena. Uporabni vodovodi prilično su rijetki, a vodase najčešće transportira raznosačima vode koji svoje usluge na-plaćuju. Seoske žene diljem Europe bile su zadužene za skuplja-nje vode kako bi uz kišnicu imali dovoljno zaliha. S obzirom kako je i u Hrvatskoj žena brinula za kuću, za prepostaviti ja kako je

situacija bila vrlo slična. Češće se koriste vodenice i mlinovi, kojiu ranom novom vijeku postaju ključan stroj u predindustrijskojEuropi. Tako Braudel zaključuje u slučaju da je „omjer vodenica istanovništva bio svagdje jednak kao i u Poljskoj, treba ih računati60 000 u Francuskoj, oko 500 000 do 600 000 u Europi, uoči in-dustrijske revolucije.“ (Braudel, 382.).

Ipak razvoj ponekih gradova treba povezati sa smještajem dvo-ra u njima. Tako, primjerice, francuski se dvor smješta u Parizuod 1528.g, dinastija Savoja uspostavlja svoje središte u Torinu1528.g., Rusi obnavljaju Moskvu, a Habsburgovci se smještaju uBeč 1683.g. (Sarti, 127.) Novi status grada kao centra vladareve

moći zahtjevao je i preinake u gradnji odnosno arhitektonskomoblikovanju grada.

Tradicionalnim načinom gradnje isključivi materijal jest drvo.Nedostatak kamena i opeke nadomjestilo je drvo postavši tra-dicijski materijal pa čak i temeljna konstrukcija kuća. Zbog raši-renosti šuma u srednjoj Europi, gradnja kuća bila je jednostavnai lako izvediva, a alatno pojednostavljena. Ondje gdje je vladalanestašica šma bila je dovoljna glina i slama. Rekonstrukcija gra-dova uobičajeno je slijedila nakon požara velikih razmjera. Tako je nakon velikog požara u Londonu 1666. koji je u prah pretvo-rio tri četvrtine grada, glavni materijal gradnje postala opeka,a slićno se događa i u Moskvi nakon požara 1662. U današnjojNjemačkoj i Italiji došlo je čak i do zabrana postavljanja slame nakrovove kuća zbog učestalih požara. Tako je pozat slučaj u Sar-diniji iz 1772., gdje je odredbom kralja bilo zabranjeno pružanjepomoći stradalima u požaru ukoliko su njihove kuće nisu pokri-vene crijepom. (Braudel, 286.).

U Hrvatskoj je način gradnje bio sličan. Tradicionalno, kuće subile građene od drva, posebice u Slavoniji i Srijemu. Crijep je biovrlo rijedak, a kuće su najčešće bile pokrivene slamom. Stoka,često i radna snaga i izvor prihoda i hrane, bila je smještena tikuz kuće i neadekvatno odvojena od ostalih ukućana. Nerijetkisu slučajevi gubitka stoke, a samim time i prihoda za obitelj. Za-hvaljujući maloj površini gradova, odnosno prostornoj zbijeno-sti kuća, u slučaju požara vatra se brzo širila. Povežemo li način

gradnje i prostornu zbijenost sa slabom opskrbljenosti vodomte nedostatak službe odgovorne za zaštitu tijekom požara, jasno je zašto su požari najčešće bili čestali, velikih razmjera te poslje-dično katastrofalni za gradove i naselja ne samo Hrvatske nego isrednje Europe.Ulaskom u 18. stoljeće Hrvatska je oslobođena Osmanske vlastite vraćena u okrilje Monarhije. Iako upravno odvojena i stavljenapod upravu Dvorske komore, te izuzeta ispod bana i hrvatskogsabora, Slavonija je slijedila tekovine koje su bile prisutne u Mo-narhiji i Banskoj Hrvatskoj.U vrijeme brojnih reformi, razdoblje vladavine Marije Terezije iJosipa II., posebna pozornost bila je posvećena promjena u na-činu življenja. Tradiciju vladanja svoje majke, Josip II. je nastavioizgradnjom apsolutističke državu brojnim reformama. Od držav-

nog uređenja i uplitanja u crkvenu domenu do nastojanja da seizmijeni ustaljeni način življenja, Josip II. donosi brojne patentekoji su se ticali svakodnevnog života seljaka i građana. Odredba-ma o uzgajanju stoke, običajima tijekom svadbenih svečanosti ilizabrani pijenja vode iz bunara tijekom ljetnih radova, država jezadirala u svakodnevicu svojih stanovnika. Primjerom može po-služiti i patent iz 1788. godine koji između ostalih navodi mjerezaštite i zabrane od požara te upute stanovnicima.

Patenti su obično bili tiskani na njemačkom jeziku i na „zemalj-skom jeziku“ pa je tako u Hrvatskoj i Slavoniji bio objavljen na

kajkavskom i štokavsko-ikavskom. Dijelove tog patenta navodiJosip Matasović u djelu „Jozefinska skrb protiv požara“ objavlje-nom u časopisu Narodna starina (27/1932., 63-66.). Iz njegovogse rada vidi čemu je u primjeru patenta bila posvećena pozor-nost. Patent se većinom osvrće na način gradnje i izgleda kuća,pri čemu se primjerice, zabranjuje postavljanje peći i ognjištapokraj drvenih zidova i postvljanje drvenih podova u kuhinji, teodređuje nadzor nad novogradnjom. Od uzroka požara istaknutisu sljedeći: „nepazljivost ljudi pri slame rezanju, vršenju, mlate-nju, prediva terenju, mikanju, jahlanju“. Navedeno je i vrijemedežurstva noćnih straža te kopanje bunara i u omjeru sa brojemkuća u naselju te održavanje ribnjaka i drugih mjesta za napaja-

nje.

U slučaju požara, patent navodi redosljed prilikom gašenja. Dokmuškarci gase vatru žene su dužne ostajati kod kuće i paziti nastoku. U slučaju da je vatra blizu, dužne su osigurati stoku i odve-sti je nasigurno te polijevat krov. Županije su imale ovlast utvrđi-vanja uzroka požara i određivanja kazni.

U 18. stoljeću na područ ju Banske Hrvatske postoji nekoliko ra-zvijenih gradova, od kojih bih istaknula Varaždin i Zagreb. Obagrada u svojoj su povijesti bili žrtva nekolicine požara koji se če-sto bili proglašavani katastrofalnima. Većina požara rezultat suljudskog djelovanja, a osim onih velikih zabilježeni su i manji po-žari koji se u literaturi ne spominju često. Zagrebački požari bilisu vrlo česti, pa se tako samo u razdoblju 17. i 18. stoljeća odvi- jaju sljedećih godina: 1624., 1645., 1674., 1706., 1730., 1731. i1786. (Ivančan, 78–92.)


20/27


20

Najpoznatiji zagrebački požar dogodio se 31. svibnja 1731. godi-

ne kada su izgorijela gradska vrata i okvir slike Majke Božje dok je jedino slika ostala cijela. Požar u Zagrebu 1786. godine popri-lično je nepoznat, iako je tada stradalo oko 100 kuća te krovištei kupola crkve sv. Marije na Dolcu. (Puškadija Ribkin, 77.) Nepo-sredno nakon požara, na oštećeno područ je grada izašla je komi-sija koja je utvrdila štetu i odredila visinu naknade koja je trebalabiti isplaćena kućevlasnicma. Prema nalazu komisije, utvrđena je šteta u iznosu od 140, 269 forinti. (Puškadija Ribkin, 79.)

Izravna posljedica tog požara bila je izmjena Radićeve ulice gdjese u idućih deset godina podižu nove kuće. Nije bila iznimka dase počinju nastanjivati novi kućevlasnici jer dotadašnji nisu imali

dovoljno novca za obnovu. Nastanjuju se brojni imućni trgovcišto je u konačnici dovelo do izmjene ne samostrukture stanovni-ka Radićeve ulice nego i njezine prenamjene u trgovački centargrada. (Ribkin Puškadija, 82.)

Varaždin, kulturno i barokno središte sjeverne Hrvatske tijekomnovog vijeka postao je i administrativno središte, a uz Zagreb, jedan je od rijetkih urbanih sredina kontinentalne Hrvatske. Nje-govu ulogu kulturnog i političkog središta prekinuo je veliki požar1776. Godine kada je izgorijelo 70 kuća unutar zidina grada, aizvan njih čak tri puta više. Požara je izazvan od strane jednogdječaka koji je pušio u staji iako je pušenje tada bilo strgo zabra-njeno. Sa gradskog majura požar se vrlo brzo proširio na okolnekuće koje su bile građane od drveta. Osim kuća stanovnika gradaizgorijele su sve važnije zgrade u gradu popout gradske vijećnice,isusovačkog samostana, palača Drašković te županijska palača,gradska vrata i druge plemićke palače. (Puhmajer, 50.) Posljedi-ce velikog požara i više su nego vidljive, jer do tada sveprisutniplemići odlaze i svoje rezidencije premještaju u Zagreb, gdje sesmještaju i administrativne funkcije. Varaždin se kasnije razvijau smjeru središta obrtnika i trgovaca. (Puhmajer, 51.) Kasnije jetema velikog varaždinskog požara bila uzeta i kao predložak knji-ževnom djelu Marije Jurić Zagorke, Grička vještica.

Na područ ju Slavonije požari su također bili sveprisutni. Tako je i

grad Vukovar pogodilo nekoliko požara. Prvi koji je prekinuo ur-banu strukturu Vukovara bio je onaj na kraju ratova sa Turcimakada su se povlačeći, zapalili grad. Brlić Antun Eugen tako napo-minje da je grad zapaljen „(…) na očigled nadirajuće austrijskevojske tvrdavu i predgrade.“ (Brlić, 7.) Inspekcijom carske komisi-

je ustanovljeno je kako su neoštecenima osta-le samo 44 kuce koje su bile prikladne za sta-novanje sa 166 stanovnika. Prilikom obnovegrada ponovno se rabio matrijal iz drva što jebila tradicija gradnje, ne samo ovog područ janego i većine Europe. Ponovni požar u Vuko-varu zbio se 1736. godine sa štetom od 26izgorenih kuca, a nedugo poslije, vec 1743.g.ponovno je prilikom požara izgorjelo 20 kuća.

(Brlić, 7.)Nešto više podataka dostupno je za požar iz1755. godine. Iz podataka je razvidan popisizgorenih zgrada sa inventarima i njihovomvrijednosti. U tom je požaru uništena imovinavećine trgovaca, jednog mesara, trojice trgo-vaca, dvojice kožara, jednog licitara odnosnovoskara te pojedinačnih građana za to je uku-pna šteta procjenjena na 3,471,11 forinti. Uspisima je zapisan i način i pojedinci koji sugasili vatru. U gašenju su sudjelovali susjedi,znanci i „namjernici“, a požar se gasio čime

god se moglo - voda,čaklje, sjekire i drugi alati. (Brli

ć, 8.)

Iako svi razmjeri navedenog požara nisu potpuno poznati, iz po-pisa trgovaca Srijemske županije 1771. godine, upisan je samo jedan trgovac, stoga se može pretpostaviti kako je požar 1755.imao dalekosežne posljedice na obrt i trgovinu u Vukovaru. (Br-lić, 8.)

Ova tri grada primjer su na koji je način požar utjecao na mije-njanje strukture i razvoja grada. Najčešće je utjecao na razvojtrgovine i obrta koji su bili neophodni za razvitak grada. Izgrad-njom novih kuća mijenjana je urbana struktura grada i njegovoširenje. Ipak najveća posljedica bila je izgradnja svijesti o opa-

snoti požara i svim mogućnostima borbe protiv istih. Novimzakonima diljem Europe nastojalo se zaštiti ljudstvo i soiguratibolje načine gradnje. Nadzorom gradnje i brojnim odredbamau načinima gradnje, izboru materijala te položaju ognjišta u kućimijenjala se ne samo arhitektonska vizura kuća nego svijest ljudio zaštiti i brizi. Osnivanjem vatrogasnih društava učinjen je velikinapredak u modernizaciji gradova i regulaciju društva u cjelini.Od početih mjera poput noćne straže i zvonjave crkvenim zvo-nom na znak opasnosti do uspostave broja dežurnog ljudstva injihovih funkcija za vrijeme gašenja požara izmijenila se i druš-tvena odgovornost. Modernizacija sveukupnih društvenih normite osviještenost najprije države, a zatim i pojedinca unutar nje,

omogućen je lakši i sigurniji suživot sa požarnom katastrofom.•

LiteraturaBraudel Fernand, "Strukture svakidašnjice. Materijalnacivilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV do XVIII stoljeća";Zagreb, 1992.Brlić A.E., Požarne katastrofe i vatrogastvo u Vukovaru, Vuko-var, 1965.Ivančan Ljudevit, "Požari Zagreba XVII. i XVIII. stoljeća", Bo-goslovska smotra, 19/1931., 1., 78–92.Puhmajer Petar, Barokni život Varaždina, hp://bib.irb.hr/datoteka/363829.varazdin.pdf, pogledano na dan 25. 11.

2013.Puškadija Ribkin Tatjana, "Požar u Zagrebu 1786.", Kaj (Za-greb), 25/1992., 5-6., 77-82.Pyne Steven J., "Vatra:sažeta povijest", Zagreb, 2010.Sar Raff aella, "Živje u kući", Zagreb, 2006.


21/27


21

Bela IV.

| Napisala: Mirna Glavan, mag. edu. hist.|

POČ ECI VLADANJA BELE IV.Bela IV. imao je 29 godina kada je stupio na prijestolje. Naslijedio je oca Andriju II. koji je umro 21. rujna 1235. godine i ostaviomu izmučenu državu u vrlo teškom stanju. Nakon što je došaona vlast, premda je već bio okrunjen za kralja i ponosio se

kraljevskim naslovom, nakon očeve smrti sazvao je sabor uStolnom Biogradu i tamo se drugi puta svečano okrunio. Okruniose jednom ceremonijom za ugarskog i hrvatskog kralja (14.listopada); od toga je vremena napušteno zasebno krunjenj

hrvatski povijesni portal (pdf br. 10)

Documents