7/26/2019 Hrvatski Roman u koli

1/5

HRVATSKI ROMAN U KOLI

- 1. izdanje knjige HRVATSKI ROMAN U KOLI pojavilo se u ljeto 1989. god. u izdanju Sveuilinenaklade Liber u Zagrebu

- naklada samo 15 primjeraka- !ro"il # $nternational # jedan od najve%i& izdavaa ud'benike i prirunike literature u (rvatskoj)

tiskao je drugo) promijenjeno izdanje- promjenu u drugom izdanju dio su petnaestogodinjeg istra'ivanja re*ep*ije &rvatskog romana u

srednjim kolama) to %e u *jelini biti objavljeno u jednoj drugoj knjizi- ovdje se nastojalo predstaviti rezultate) spoznaje i zakljuke o re*ep*iji+,enoinog romanaZLATAREVO ZLATO)ovaievog romana U REGISTRATURI)rle'inog romanaPOVRATAK FILIPA LATINOVICZA)ogovi%eva romanaKURLANIi/arinkovi%evog romanaKIKLOP

HRVATSKA TEORIJA NASTAVE ROMANA 1950. 1980.

- u dr. pol. 0. st.roman izaziva veliku pozornost # romani su najitanija i najprevoenija knji'evna djela- u posljednjem desetlje%u 0. st. opada zanimanje za knji'evnost i zanimanje itatelja za roman- nakon desetlje%a usmjerenosti na interpreta*iju 1921. # 1930. u (rvatskoj se a"irmiraju obli*i

problemske nastave utje*ajem knji'evni&) op%eestetski& i drugi& teorija

!4Z$$6$S$74 # S4$4L4, :4;$

7/26/2019 Hrvatski Roman u koli

2/5

SREDNJOKOLSKOJ NASTAVI) pie o tematskom prouavanju suvremene &ravtske proze) interpretira&rv. romane s tematikom iz seoskog 'ivota) s ratnom tematikom) urbanom tematikom i tematikom omalograanskom svijetu) te roman s univerzalnom tematikom

- ;osandi%>METODIKI PRISTUP ROMANU) Zavod za istra'ivanje ud'benika) Sarajevo) 1930.- ;osandi% za anlizu predla'e 2 nastavni& sati

- utemeljuje interpreta*iju romana na lknji'evnoteoretskim i knji'evnopovijesnim osnovama i kaozasebnu knji'evnu vrstu koja ima svoje integralne zakonitosti- istie da je C4@$6L

7/26/2019 Hrvatski Roman u koli

3/5

- E vrste re*ipijenta> ueni*i) studenti) odrasli itatelji- 88G knji'evni& kritiara i povjesniara knji'evnosti u razdoblju dugom 05. godina pri&va%alo je taj

roman kao znaajno) veliko) vr&unsko) reprezentativno umjetniko djelo- prije su mnogi ueni*i znali naizust pojedine dijelove romana) a vleika je ve%ina mogla opirno slo'iti

"abularni tijek- ueni*i su poznavanje romana usmjeravali na etike karakteriza*ije likova) zanimao i& je dijalog) a

opisi oduevljavali- Zlatarovo zlato nerijetko su re*ipirali kao povijesno djelo- mnogo kolski& uradaka- u 0-im i E-im 0.st. godinama taj je roman bio svojevrsni povijesni ud'benik- re*ipiraju%i ga kao povijesni roman desetlje%ima su re*ipijenti rekonstruirali vrijeme i prostor) ali i

re*ipirali ve%inu likova u romanu kao povijesne osobe upravo s karakteriza*ijom kakvu nalazimo uromanu

- 8 G mladi& itatelja re*ipiralo ga je do 2-i& god.- 2 G odrasli&- 85 G mladi& re*ipijenata) srednjokola*a u 1995. izdvaja kao najzanimjljivije likove Coru i !avla- 15 G istie kao posebno zanimljiv i najbolje motiviran lik Brgu 7oklina- oko 3 G re*ipijenata vidi utemeljenost romana na vrstim idejama kao va'an strukturni element- ,enoin jezik navoen je kao uzoran jezik) posebno u &rv. gimnazijama i dr. srednjim kolama

- u dr. pol. 0. st. "ragmenti romana Z.Z. u ud'beni*ima su gotovo redovito slu'ili za ilustra*ijudinamina) jezgrovita) ali i slikovita pripovijedanja- uestalost imena Cora) Coroteja- proitali su ga svi sve%eni*i- nije imao neoekivani& os*ila*ija u broju re*ipijenata tijekom ti& 105 god.) najvie i& imao u 2-im i

3-im god 0. st- tada je najvie uenika i studenata motivirano za itanje- ukupno je oko E1 re*ipijenata romana Z.Z. u 105 godina # najitaniji &rvatski roman- slijede ga ovai%> U REGISTRATURI ,enoa> SELJAKA "UNA Lovrak>DRU"A PERE KVRICE Lovrak>DJECA VELIKOG SELA, VLAK U SNIJEGU- puno manje o'i%>KURLANI

rle'a>POVRATAK FL- u stalnom opadanju broj itatelja koji nisu bili ni ueni*i ni studenti

KOLSKA RECEPCIJA KOVAIEVA ROMANA U REGISTRATURI U OKRUENJU STARIH INOVIH UMJETNOSTI

- od 1938. # 1990. roman U REGISTRATURI i Z.Z. interpretirali su esnaestogodinja*i u 0. razredu tzv.usmjerenog obrazovanja

- =eme* na poetku svoje knjigePOVIJEST HRVATSKOG ROMANA #$ 19%% ! 19&', Zagreb) 1998..ka'e> od svi& knji'evni& vrsta roman se u novijoj &rv. knji'. najsporije modernizirao

- Z.Z. je odma& stekao popularnost) a ? ;:B$S;?;$ se pojavio u novinskim nastav*ima) bio jenapadnut iako je bilo iznimno po&valni& kritika

- od 1911. kada se pojavio kao knjiga poeo je stje*ati itateljstvo) da bi u E-im god. 0.st. bio privlaanpovelikom broju itatelja

- pro". 6.Ljubibradi% iz zadra imao je zasluga za ukorieno izdanje romana 1930.) pie u =astavnomvjesniku pod naslovomKOJE "I KNJIGE MORALE, A KOJE NE "ISMJELE "ITI U UENIKIM

KNJINICAMA) odnosno predla'e za lektiru roman U REGISTRATURI- zabrana itanja tog romana postojala je u mnogim gimnazijama) posebno u isusovakim)

nadbiskupijskim te "ranjevakim sve do F-i& god. 0.st.- 5-i& god. 0.st. roman je postao jedan od najpopularniji& &rv.romana- 3-i& godina 0.st snimljen je 6 "ilm u nastav*ima koji je udeseterostruio zanimanje odrasli& itatelja

# vr&una* popularnosti- redatelj

7/26/2019 Hrvatski Roman u koli

4/5

- najpoti*ajniji kadrovi za itanje romana> djeak $vi*a odlazi u grad) Laurin dolazak) 1989. uenike janajvie izazvao kadar $vi*a u Laurinoj sobi

- priprema za interpreta*iju romana> kritiari o pis*u) kritiari o romanu) ueni*i o romanu- upute>1. bilje'ite svoja zapa'anja0. re*enzija

E. pet osnovni& interpreta*ijski& problemaF. prouiti tri knji'evnokritika teksta5. re*enziju i popis problema predajte za 5 tjedana+ roman %e se interpretirati za 2

- s vrnjakim zapa'anjima o romanu ueni*i se &rabrije kon"rontiraju mego s tekstovima istaknuti&knji'. kritiara

PRIHOLOKA POLAITE KOLSKE RECEPCIJE MODERNO! ROMANA M.KRLEE"POVRATAK FILIPA LATINOVICZA

- E god. nakon 1. objavljivanja dobio je znaajno mjesto u kolskom programu

- sporo se probijao do brojnijeg itateljstva H prvi dokazi o neizazovnosti romana iz 1939.) zadnji iz 1992.I- zamjetno je da iz godine u godinu itetelja bive sve manje) samo gimnazijal*i i dr. srednjokol*i

posuuju taj roman- povelik broj kritiara utrkivalo se u izri*anju &vala) ali ni one nisu mogle potaknuti itanje- vizualna sredstva bila bi najprikladnija za poti*anje uenika na itanje H jedino "ilmovi kojima su

poti*aji rle'ina djela) ili snimke kazalini& predstava I- jedini se izlaz vidi u usustavljivanju mogu%nosti vizualiza*ije neki& dijelova romana- ueni*ima mo'emo dati i uobiajene listi%e s poti*ajima i uputama kako %e se pripremati za istra'ivanje

romana # na listi%ima se nalaze probrane) a"imativne izjave uenika zavrnog razreda srednji& kola oromanu i re*ep*iji tog romana koje smo prikupili 1938. 1989.) 1995.

?!?: Z 7$=

7/26/2019 Hrvatski Roman u koli

5/5

- na motiva*ijskim listi%ima nalazi se tekst /iroslava ,i*ela- ?!?:>1. tijekom ianja bilje'iti zapa'anja o romanu0. izdvojiti jedan od interpreta*ijski& problema i samostalno ga interpretirati u roku F tjedna- vrlo va'no je odreivanje upute za poslove koje ueni*i obavljaju prije kolske interpreta*ije

SUVREMENI ROMAN A NOVI KNJIEVNI OD!OJ I IOBRABU#RANKO MARINKOVI"KIKLOP

- u &rv. je nastavi knji'evnosti gotovo od 1. izdanja 1925.god.- u prvim dvjema godinama nakon tiskanja objavljeno je nekoliko knji'evnokritiki& tekstova- pro"esori su ga ukljuivali u nastavu prije slu'beni& nastavni& programa i to se smatralo uzornom

aktualiza*ijom) ali nametnula su se pitanja o svr&ovitosti i prikladnosti ueniki& susreta s tim romanomu koli te mogu%nostima uenike re*ep*ije

- bitno ukljuenje romanaKIKLOP u nastavu knji'. zbog potpore koju su mu davali politiki mo%ni*i)ideoloki bri'ni*i # podoban romanopisa*) podoban roman

- u kolskom pristupu bilo je obilje nepri&vatljivi& i kontraproduktivni& postupaka) ponajvie i& j

eproizlazilo iz tradi*ionalni& kon*ep*ija nastave- neprikladna nastva romanaKIKLOPsamo je odbila ve%inu uenika te ga nisu re*ipirali niti ostavili usvojim sje%anjima

- E god. kolske re*ep*ije1. 1925. # 1933. predavako-reproduk*ijska i interpretativno-analitika nastava0. 1938. # 1988. problemsko-re*ep*ijski pristupE. 1989. # 1995. smanjeno zanimanje za itanje- izmeu 198. # 1991. bilo je ukljuivanja tog romana u nastavu srednjokolski& razreda) to je bilo

nepromiljeno- 1939. E. razredi H 13.g. I su mogli uspjeno re*ipirati roman iklop) ali to se vie ne mo'e potkrijepiti

rezultatima najnovij& istra'ivanja u. ;e*ep*ije- 1998. gimnazijski maturanti uspjeno mogu re*ipirati taj roman) ali ostaju dvojbe oko re*ep*ije

maturanata etverogodinji& strukovni& kola

- pripreme poinju na kolskom satu motiviranja) nakon najave i nekoliko nezaobilazni& rijei o;./arinkovi%u

- zapoinje razgovor o naslovu) tj. imenu iklop) poten*ijalnim aso*ija*ijama) simbolika imena promatrase u knji'. kontekstu

- slijedi 15 min prikazivanja snimke prilagoene kazaline izvedba iklopa uz komentar- rezultati anketiranja itatelja utjeu na poten*ijalne itatelje u ulozi motiva*ije) ova tri pitanja

postavljena su u ZB knji'ni*ama 1938.) pa 1995.1. Zato 'elite itati roman iklopJ0.