Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskiH sestara/medicinskiH teHničara Zagreb, rujan 2012.

Glasnik

Čeka nas burna sindikalna jesen

ANICA PRAŠNJAK, PREDSJEDNICA GLAVNOG VIJEĆA HSSMS-MT-a

članovi sindikata su na provedenom referendumu poručili vladi da se neće složiti s kršenjem i oduzimanjem radnih prava

Otkazivanje TKU-a rezultirat će štrajkovima

Prvi školski dan u uglednoj Školi medicinskih sestara/tehničara

Autori zaboravili na medicinske sestre

Vlada RH otkazala TKU sindikatima javnih službi

Sve o pravima naših članova na participaciju, socijalnu i pravnu pomoć

VLASTA VUKOVIĆ- HOIĆ, PREDSJEDNICA SINDIKATA

REPORTAžA MLINARSKA

NACIONALNA STRATEGIJA ZDRAVSTVA 2012. - 2020.

NA MARKOVU TRGU

str. 4.

str. 20.-21.

str. 22.-23.

str. 37.str.14.

str. 7.-9.

FOND SOLIDARNOSTI

32 GlasnikGlasnik

Čeka nas burna sindikalna jesen, vlast nam želi oduzeti teško stečena materijalna prava Vlada na medicinskim

sestrama i tehničarima želi uštedjeti 159 milijuna kn

UVODNIK VLADIN PLAN ušTEDE

Poštovane kolegice i kolege, poštovani čitatelji Glasnika sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara,dugo toplo ljeto je iza nas i sve su nam bliži hladniji jesenji dani. Tako je to u prirodnom tijeku mijena godišnjih doba. No, gledajući iz naše sestrinsko-sindikalne, a ne klimatske i meteorloške perspektive, ljetni dani su nam bili vrući i, kako se čini, ni jesen neće biti puno hladnija. Vi ste se ovo ljeto, kao i sva protekla, na svojim radnim mjestima, samoprijegornim radom, unatoč svim teškoćama, omalovažavanju i obezvrjeđivanju vašeg rada, rada za čovjeka, dokazale i bile više nego izvrsne.Pa ipak, hrvatska vladajuća elita kao da ne primjećuje doprinos koji medicinske sestre i tehničari daju za dobrobit građana i naše domovine. Oni nas kažnjavaju ukidajući Kolektivni ugovor koji nam još donekle štite pravo na kakav-takav dostojanstven osobni dohodak koji omogućava našim obiteljima život dostojan čovjeka.

Ovim Glasnikom sestrinskog sindikata želimo reći svim medicinskim sestrama i našim članovima što se događa i što medicinske sestre u ovom trenutku mise o prijedlozima Vlade RH koja nam želi oduzeti materijalna prava. Želimo Vas objektivno informirati i upoznati sa svime što se događalo proteklih mjeseci, od pokretanja pregovora s Vladom RH pa do referenduma na kojemu ste rekli odlučno ne prijedlozima Vlade RH. O referendumu ste, vjerujem, dobro informirani, što preko medija, što

preko naših web stranica (HSSMS-MT, Matica) i naših osobnih kontakata.

Referendum je proveden, a većina naših članova je glasovala protiv prijedloga Vlade RH. Time smo pokazali odlučnost u obrani svojih prava.

Medicinske sestre se već desetljećima odriču mnogih prava. Zbog

činjenice da se u zdravstvu ne zapošljavaju nove medicinske sestre i tehničari, na radnim mjestima nema zamjena za njihov odlazak u mirovinu, nema zamjena za bolovanja, ne može se ići niti na godišnji odmor. Medicinske sestre često

rade kad su i same bolesne, o slobodnim danima se može samo sanjati. Osim toga, medicinske sestre i tehničari odrađuju veliki, preveliki broj prekovremenih sati koji se ne plaćaju, niti se mogu pretvoriti u slobodne dane. Jedna sestra radi za njih pet. U noćnim smjenama jedna sestra radi na 30 bolesnika! Ne poštuju se standardi i normativi za naš rad. Gdje smo i kamo idemo?!O novom prijedlogu strategije razvoja zdravstva do 2020. može se samo kratko reći: diskriminirajući je za medicinske sestre i medicinske tehničare!Unatoč nemilim i bremenitim događajima za nas medicinske sestre i tehničare, koji smo nebrojeno puta dali doprinos državi, drage kolegice i kolege, potičem Vas da zadržite visoke etičke i profesionalne standarde u svome radu. Čovjek u potrebi neka nam je iznad svega, na prvome mjestu. Budući da nas čeka burna sindikalna jesen, očekujem od vas odvažnost kako bismo pronašli način da zaštitimo svoja radna prava i prava dugih koji su obespravljeni.

Srdačno i s poštovanjem,Anica Prašnjak Predsjednica Glavnog vijeća HSSMS-MT-a

Vladin plan uštede na medicinskim se-strama i medicinskim tehničarima u slučaju prihvaćanja Dodatka I. Temeljnom kolektiv-nom ugovoru pokazuje zapravo na koji način vlada namjerava oštetiti najosjetljivije djelat-nike u zdravstvu.

Stručna služba HSSMS-MT-a uzela je u obzir samo uštede na jednokratnim dava-njima za koje je moguće znati točne iznose i izračunati prosječne vrijednosti. Nemoguće je, primjerice, izračunati uštedu na naknadi za prijevoz, jer ne postoje relevantni podaci

o tome koliko radnika koristi prijevoz i ko-liko se kome plaća za njega, te koliko bi dje-latnika bilo pogođeno izmjenom odredbe o naknadi prijevoza. Vladine uštede na jedno-kratnim davanjima za 36.523 medicinske se-stre i tehničara:

Javne službe su kralježnica države

PRAŠNJAK U GLASU KONCILA POVIJESNI DOGAĐAJ ZA MEDICINSKI FAKULTET U OSIJEKU

Tijekom srpnja ove godine predsjednica Glavnog vijeća HSSMS-MT-a, Anica Prašnjak dala je zapažen intervju Glasu Koncila. Na upit novinara zašto su u RH na udaru javne

službe, gospođa Prašnjak je odgovorila: „uvijek su javne službe problem,

jer to su na neki način sigurna radna mjesta. Tu spadaju zdravstvo, školstvo, znanost, obrazovanje, kultura, socijala. To je stup države, stup društva. Postavlja se pitanje kakva je to država koja ne vodi brigu o svojoj kralježnici, kakva je to zemlja bez zdravstva, školstva, kulture, socijale. Kakvo je to uređenje? Gdje će onda uzeti oni koji nisu u stanju riješiti problem, nego tamo gdje su sigurni izvori prihoda. Time se neprestance huška građane koji ostaju u drugim službama protiv javnih služba, jer građani ne razumiju tu problematiku prema plaćama, prema radu. Javni službenici su servis koji radi i pridonosi, a ne samo troši. Kad se gleda iz drugog kuta, onda su to potrošači, jer ih se prikazuje jednostrano... “, zaključila je Anica Prašnjak.

Prve magistrice sestrinstva u Slavoniji

IMPRESSUMIZDAVAČ: Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara/medicinskih tehničara, Zagreb, Draškovićeva 7UREDNIŠTVO: uređivački kolegij HSSMS-MT-aTISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, 10000 ZagrebNAKlADA: 10.000 primjeraka

Sredinom srpnja na Medicinskom fakultetu u Osijeku prve studentice studija Sestrinstva obranile su svoje diplomske radove i stekle naziv magi-strica. Brankica Jurić je prva diplomi-rala na Sveučilišnom studiju Se-strinstva u Osijeku, odnosno prva u RH, i to radom pod na-zivom “Prevalencija pušenja među zdravstvenim djelatni-cima, njihove pušačke navike i osobni stavovi”.

Nakon nje diplomirale su Ivka Blažević, i to diplomskim ra-dom pod nazivom “Prevalencija puša-ča među bolesnicima kliničkog odjela za bolesti srca i krvnih žila, njihove pu-šačke navike i osobni stavovi” te Štefica Mikšić radom pod nazivom “Dojenje i rana intervencija patronažnih sestara”.

Prema riječima dekana Medicin-skog fakulteta u Osijeku, ovaj događaj ima povijesno značenje i za Medicin-ski fakultet Osijek i Sveučilište J. J. Stro-ssmayera. Dekan prof. Včev posebno je

zahvalio Majdi Pajnkihar, docentici stu-dija Sestrinstva u Mariboru i MF Osi-jek, jednoj od vodećih stručnjakinja iz područja sestrinstva u Europskoj uni-ji, na svesrdnoj pomoći i doprinosu pri

uspostavljanju i počecima rada studija.

“Sam studij Sestrinstva na Medicinskom faklutetu Osi-jek izvrsno je organiziran, a studenti su iznimno ciljno orijentirani, te današnji dan

nije iznenađenje, a osobito je velik za naše tri studentice koje

brane diplomski rad, te za Sveučilište u Osijeku i za sestrinstvo u Hrvatskoj.

To je povijesni dan za razvoj disci-pline sestrinstva, koje sada stječu uv-jete za početak trećeg stupnja studija, a to je doktorat iz područja Biomedicine i zdravstva”, izjavila je kratko doc. dr. sc. Majda Pajnkihar. Prva diplomirana ma-gistrica sestrinstva, Brankica Juranić je rekla: “Ovim događajem sestrinstvo iz zvanja prelazi u profesiju.”

bOžIĆNICA 91.307.500,00 kn REGRES 45.653.750,00 kn JUbILARNE NAGRADE cca 22.000.000,00 kn UKUPNo cca159.000.000,00 kn

54 GlasnikGlasnik

Robert Ivšak, glavni povjerenik HSSMS-MT-a u KBC-u Sestre mi-losrdnice u Zagrebu i član Predsjed-ništva, sindikalni je aktivist koji se svakodnevno bori za radnička pra-va. Prema njegovu mišljenju, do re-ferenduma je svakako moralo doći.

“S obzirom na to da se smanju-ju radnička prava, bez mišljenja čla-nova Sindikata mi nismo mogli svo-jom voljom staviti potpis na nešto tako važno”

“Naša polazišta su”, pojašnjava Iv-šak, “ugovor koji predlažu do 2016. Čitajući prijedlog Dodatka I., ne zna se gdje je Vladino polazište za pre-govaranje pa ispada da počinjemo od nule. Znači, to bi bili novi prego-vori, a ne nastavak na TKU koji ima-mo.”

Cilj Vlade, smatra Ivšak, nije to-liko ušteda u državnom proraču-nu, nego smanjenje cijene rada jer, kako je istaknuo, kad uđemo u EU, cilj Vlade je da uđemo sa što nižim cijenama rada.

“Na takav način ne približava-mo se europskom standardu, nego standardu zemalja u okruženju”, za-ključuje Ivšak.

Zloporabe u proceduri glasova-

Gotovo sve podružnice Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih se-stara/medicinskih tehničara pro-vele su referendum u više od sto zdravstvenih ustanova. Ukupno je na referendum izašlo 85 po-družnica koje čine 11.819 čla-nova. Samo tri male podružnice, koje broje ukupno 75 članova, nisu provele referendum. Refe-rendumu je pristupilo 8.648 čla-nova ili 73,17 posto. Ukupan

broj članova koji su zaokružili NE Vladinom Dodatku I. TKU-a je 8.135 ili 94,07 posto. Uku-pan broj glasova članova koji su se složili s Vladinim prijedlo-gom na referendumu je bio 475 ili 5,49 posto. Broj nevažećih li-stića je bio 38 ili 0,44 posto. Tako su članovi HSSMS-MT odluči-li reći NE Vladinom Dodatku I. TKU-a. Unatoč vrlo zahtjevnom zadatku organizacije referendu-ma u zdravstvenim ustanova-

ma, odaziv je bio znak velike za-interesiranosti članova. Većina se izjasnila protiv Vladinog pri-jedloga smanjivanja prava radni-cima u javnim službama. Osim HSSMS-MT-a, i članovi ostalih sindikata koji su proveli referen-dum, glasovali su protiv izmje-na Kolektivnog ugovora. Riječ je o Sindikatu hrvatskih učitelja na čelu sa Zvonimirom Laktašićem, Nezavisnom sindikatu zaposle-nih u srednjim školama Hrvat-

ske koji vodi Branimir Mihalinec te Nezavisnom sindikatu znano-sti i visokog obrazovanja Vilima Ribića. Nakon provedenog refe-renduma, mirenje Vlade i sindi-kata 15. rujna nije uspjelo. Vlada je jednostrano otkazala Temelj-ni kolektivni ugovor, a četiri sin-dikata okupljena u Matici hrvat-skih sindikata najavili su tužbe po raznim osnovama. Riječ je o j sindikatima koji imaju više od 64.000 članova.

RefeRendumSindikati Vladi rekli ne!

RObERT IVšAK, SINDIKALNI POVJERENIK u KbC-u SESTRE MILOSRDNICE, O VLADINIM PRITISCIMA I REfERENDuMu

Prije ulaska Hrvatske u eu Vlada želi smanjiti cijenu rada

94,07 % članova HSSMS-MT-a koji su

izašli na referendum zaokružilo NE

Vladinomdodatku I. TKU-a

5,49 % članova HSSMS-MT-a

složilo se s prijedlogom Vlade

Rezultati referenduma članova HSSMS-MT-a

0,44 % nevažećih listića

nja članstva, odnosno referenduma, Ivšak oštro odbacuje te pojašnjava kako se provodi referendum.

“Nakon odluke naše središnjice da se organizira referendum, mi po-vjerenici dobili smo upute i u KBC-u Sestre milosrdnice održali sasta-nak Izvršnoga odbora. Naš Izvršni odbor čine sindikalni predstavnici svih klinika u našem KBC-u. Nikad predsjednik podružnice ne dono-si odluku samostalno, nego glaso-vanjem i voljom Izvršnoga odbora”, kaže Ivšak.

Iz kadrovske službe KBC-a Se-stara milosrdnica sindikalnom po-vjereniku Ivšaku dostavljen je popis

članova HSSMS-MT-a s datumom od 6. rujna. Budući da kompjutor-ski sustav poslodavca dnevno ažu-rira sve podatke, Ivšak je imao točan popis članova njegova sindi-kata. Svi koji su bili na tom popisu imali su pravo izaći na referendum i izraziti svoju volju: prihvaćaju li Vladin Dodatak 1. Temeljnom ko-lektivnom ugovoru ili ga odbijaju. Sindikalni povjerenici dobili su ko-verte s točnim brojem glasačkih li-stića, sukladno broju članova po klinikama.

Ime onoga tko je glasovao zao-kružuje se na popisu i bilježi da je izvršio svoju dužnost. Nakon za-

vršetka referenduma, u četvrtak, 13. rujna, u 19 sati, Izvršni odbor HSSMS-MT-a prebrojao je glasač-ke listiće i utvrdio koliko je glasa-ča za prihvaćanje Dodatka I., koliko protiv i koliko je nevažećih. Listi-ći koji su dvostruko zaokruženi ta-kođer su nevažeći. “Provjerava se i to odgovara li povrat listića bro-ju onih koji su izašli na referendum. Sve mora biti u koverti. Zatim to ide u centralu, a centrala na temelju na-ših ovjera izrađuje zbirni izvještaj i prosljeđuje ga Matici sindikata”, za-ključio je Robert Ivšak. (zb)

Robert Ivšak, sindikalni povjerenik

76 GlasnikGlasnik

Anica PrašnjakInteRVju

mnogi naši članovi smatraju da ne treba dugo čekati, nego odmah ići u štrajk

predsjednica Glavnog vijeća HSSMS-MT-a, članica Pregovaračkog odbora Sindikata za Kolektivni ugovor u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja te članica Pregovaračkog odbora za TKu

Predsjednica Glavnog vi-jeća HSSMS-MT-a, Ani-ca Prašnjak, bacc. med. techn., svoju profesionalnu kari-jeru počela je u Klinici za Infek-tivne bolesti u Zagrebu gdje se zaposlila 1978. godine, a uz rad završila je Višu medicinsku ško-lu pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu i treću godinu studija na Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu te stekla naziv prvostu-pnica (baccalaureus).

U rad HSSMS-MT-a uključi-la se 1991., bila je članica Izvrš-nog odbora sindikata od 1993.

oČIToVANJE SINDIKATA NA VLADIN PRIJEDLoG IZMJENE TEMELJNoG KoLEKTIVNoG UGoVoRA (23. kolovoza 2012.)

ČLANAK 1.PRIJEDlOG VlADE RHSukladno načelu poštivanja zako-

nitosti i dosljedne provedbe propisa s područja uređenja plaća u javnom sektoru, Vlada Republike Hrvatske ob-vezuje se osigurati usklađivanje plaća zaposlenih u državnim i javnim služ-bama, agencijama i ustanovama s propisima kojima se uređuje raspon i visina koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta.

SINDIKATITraži se precizno objašnjenje što se

pod tim misli, jer je krajnje neodređe-no i nejasno napisano.

Odgovor staviti u zapisnik.Sukladno odgovoru predložiti pro-

mjenu teksta, a po potrebi tražiti da se cijeli članak briše.

Članak 2.PRIJEDlOG VlADE RHugovorne strane zajednički utvrđu-

ju da će pitanje uvećanja koeficijenata složenosti poslova učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu ovi-sno o godinama staža riješiti izmjena-ma i dopunama Kolektivnog ugovo-ra za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim usta-novama.

SINDIKATISindikati tvrde da se radi o previ-

še općenitom povećanju, a da je neja-sno o kojem povećanju je riječ i pove-ćanju čega, te stavljaju prijedlog da se novi Ku za zaposlenike u školstvu pot-piše odmah pri potpisivanju ovog Do-datka, a u protivnom da se sklopi po-seban Ku koji će regulirati samo pravo 3, 5, 7, 9% uvećanje ovisno o godina-ma staža.

Članak 3.PRIJEDlOG VlADE RHČlanak 2. stavak 2. Temeljnog kolek-

tivnog ugovora za službenike i namje-štenike u javnim službama (u daljnjem tekstu TKu) mijenja se i glasi:

2. Ovaj ugovor važi do 2. kolovoza 2016. godine.

SINDIKATISindikati nemaju očitovanje na ovaj

članak, no prema onome što je reče-no, protivi se tom članku i traži njego-vo brisanje, tj. ne želi da TKu-u trajanje bude produljeno do 2016., već želi da se po njegovu isteku pregovara o no-vom TKu-u.

Članak 4.PRIJEDlOG VlADE RHČlanak 60. Temeljnog kolektivnog

ugovora za službenike i namješteni-ke u javnim službama (u daljnjem tek-stu TKu) neće se primjenjivati u 2013. godini.

SINDIKATISindikati nemaju očitovanje na ovaj

članak, no prema onome što je reče-no, nema nikakva odricanja prije nego li se ugovori vraćanje prava u vrijeme gospodarskog oporavka.

Članak 5.PRIJEDlOG VlADE RHVisina dnevnice za službena puto-

vanja u Hrvatskoj iz članka 64. stav-ka 2., TKu iznosit će 150 kuna u 2012. i

2013. godini.SINDIKATISindikati nemaju očitovanje na ovaj

članak, a kritika na njega nije bilo od strane članstva.

Članak 6.PRIJEDlOG VlADE RHČlanak 67. TKu-a mijenja se i glasi:„Članak 67.(1) Zaposleniku se nadoknađuju

troškovi mjesnog javnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla u visini za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza koji mu omo-gućuje redoviti dolazak na posao i po-vratak s posla.

(2) Zaposleniku koji za dolazak na posao i povratak s posla ne kori-sti mjesni javni prijevoz, a taj prijevoz omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza isplaćuje se na način da se mjesečna naknada sukladno odredba-ma ovoga članka umanjuje za 25%.

(3) Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji zaposleniku omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla, zaposleniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji se utvrđuju u vi-sini cijene mjesečne karte javnog pri-jevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran.

(4) Zaposlenik koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno manje od 2 km od sta-nice međumjesnog prijevoza do adre-se rada ili do adrese stanovanja, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odno-sno u mjestu rada.

(5) Zaposleniku se nadoknađuju troškovi međumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla međumjesnim javnim prijevozom koji omogućava zaposleniku redovit dola-zak na posao i povratak s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjeseč-ne, odnosno pojedinačne karte, ako je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.

(6) Ako nije organiziran međumje-sni prijevoz, odnosno ako zaposlenik kojem organizirani međumjesni pri-jevoz omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla umjesto mje-snog i međumjesnog prijevoza kori-sti osobni automobil ili drugo prijevo-zno sredstvo, poslodavac zaposleniku može, ako mu je to povoljnije, isplati-ti naknadu u visini od 0,75 kn po prije-đenom kilometru.

(7) Ako na istoj relaciji prometu-je više prijevoznika, zaposleniku koji stvarno koristi mjesni i međumjesni javni prijevoz nadoknađuju se troško-vi prijevoza na posao i s posla među-mjesnim odnosno mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne karte onog pri-jevoznika koji je najpovoljniji za poslo-davca, pod uvjetom da vozni red tog prijevoznika omogućuje redovit dola-zak na posao i povratak s posla.

(8) u slučaju udaljenosti od mje-sta stanovanja do mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevo-za na posao i s posla mjesnim i među-

mjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom ki-lometru, posebnom odlukom nadlež-nog ministra.

(9) Ako se najviša maloprodajna ci-jena Mb Eurosuper bS 95, prema po-dacima Ministarstva gospodarstva, promijeni za više od 20% od dana stu-panja na snagu ovoga ugovora, ugo-vorne strane se obvezuju korigirati vi-sinu naknade troškova prijevoza po prijeđenom kilometru iz stavka 6. i 8. ovoga članka u roku od 30 dana.

(10) Ako zaposlenik iz stavka 1. i 5. ovoga članka, mora sa stanice među-mjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđu-ju se u visini zbroja troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza su-kladno odredbama ovoga članka, osim u slučaju kada mjesni javni prije-voz obuhvaća i međumjesni prijevoz (tzv. prijevozne zone).

(11) Poslodavac zaposleniku kupuje mjesečnu ili godišnju kartu ili mu na-doknađuje stvarne troškove prijevoza, prema predočenim računima, odno-sno kupljenim prijevoznim kartama, o čemu se zaposlenik mora izjasniti na početku godine.

(12) Zaposlenik iz stavka 6. i 8. ovo-ga članka, naknadu troška prijevoza ostvaruje predajom ispunjenog i pot-pisanog formulara na kojem eviden-tira stvarne dolaske na posao osob-nim automobilom i drugim prijevozni sredstvom te prijeđene kilometre za dolazak na posao i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjese-cu, osim u slučaju spriječenosti kada ga predaje naknadno, nakon prestan-ka razloga spriječenosti.

(13) udaljenost između adrese sta-novanja i adrese rada utvrđuje se pre-ma planeru putovanja Hrvatskog au-tokluba, u slučaju iz stavka 4. kao najkraća ruta uz korekciju za uređe-ne pješačke nathodnike i pothodnike, a u slučaju iz stavka 6. i 8. ovoga član-ka kao najkraća ruta bez naplate sa su-vremenim kolničkim zastorom (asfal-tom).

(14) Iznimno od stavka 1. do 13. ovoga članka, naknada troškova mje-snog i međumjesnog prijevoza za do-lazak na posao i povratak s posla neće se isplatiti za dane godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene sprije-čenosti za rad i za druge dane kada za-poslenik nije u obvezi dolaska na po-sao.

(15) Pravo na troškove prijevoza nema onaj zaposlenik kojemu prije-voz organizira poslodavac.

(16) ukoliko prijevoz iz stavka 15. ovoga članka nije organiziran na cije-loj relaciji na kojoj zaposlenik putuje na posao i s posla, za nepokriveni dio relacije nadoknađuju se troškovi pre-ma kriterijima iz ovoga članka, suklad-no odluci nadležnog ministra.

(17) Na zaposlenika s tjelesnim oštećenjima donjih ekstremiteta utvr-đenih općim propisima ne primje-njuje se ograničenje iz stavka 4. ovo-ga članka.

(18) Redoviti dolazak na posao i po-

vratak s posla osigurava onaj javni pri-jevoznik kod kojeg je vozni red orga-niziran na način da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka rad-nog vremena zaposlenika te vrijeme čekanja od završetak radnog vremena do polaska redovite linije prema mje-stu stanovanja zaposlenika ne prela-zi 45 minuta, u slučaju potrebe za pre-sjedanjem vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže od 30 minuta

(19) Naknada troškova prijevoza iz ovoga članka isplaćuje se najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.“

SINDIKATISindikati traže plaćanje stvarnih

troškova prijevoza i ne prihvaća ra-zlikovanje onih koji prijevoz koriste i onih koji ga ne koriste. Traže izmje-nu stavaka 6, 9, 12 i 13 i ne prihvaćaju umanjenje naknade troškova prijevo-za za GO, bolovanje, porodiljni.

Istodobno predlažu da se naknada ne umanjuje ako je izostanak s posla u jednom mjesecu kraći od 10 dana, a ako je izostanak dulji (ali ne cijeli mje-sec), naknadu umanjiti za 20%. Pred-lažu da se isplata temeljem pojedinač-ne karte isplaćuje prema broju radnih dana koje je radnik radio. Predlažu da se iz st. 16. briše „sukladno odluci mi-nistarstva“. Predlažu da se naknada za prijevoz i dalje isplaćuje unaprijed, za-dnjeg dana u mjesecu za idući mjesec.

Članak 8.au čl. 8. Vlada predlaže ukidanje bo-

žićnice za 2012. i 2013. godinu i sindi-kati na to nemaju komentara, ali ima odgovor u vidu čl. 8.a

SINDIKATITraži se vraćanje svega čega su se

radnici odrekli nakon gospodarskog oporavka.

Članak 10.PRIJEDlOG VlADE RHSvi kolektivni ugovori za pojedina

područja, odjeljke ili skupine prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, koji su zaključeni slijedom Temelj-nog kolektivnog ugovora za službe-nike i namještenike u javnim služba-ma, uskladit će se s ovim Dodatkom u roku od 30 dana od dana njegova pot-pisivanja.

SINDIKATITraži se da se pristupi pregovori-

ma o izmjenama granskih kolektivnih ugovora, a ne da predložene izmjene TKu-a automatski postanu i dio gran-skih Ku-a.

Članak 12.PRIJEDlOG VlADE RHugovorne strane sporazumno utvr-

đuju da će za vrijeme trajanja TKu-a, svake godine prije donošenja Držav-nog proračuna ponovno pregovara-ti o materijalnim pravima koja su ovim Dodatkom ograničena.

SINDIKATITraži se potpuno brisanje ovog

članka jer svaka strana može uvijek predložiti izmjene TKu-a

nastavak na sljedećoj stranici

98 GlasnikGlasnik

do 1999. godine, kad je izabrana u Predsjedništvo Sindikata, a od 2003. predsjednica Sindikata. Od 2009. na dužnosti je predsjednice Glavnog vijeća Sindikata.

Gospođa Prašnjak članica je i Pregovaračkog odbora sindika-ta za TKU za službenike i namje-štenike u javnim službama, člani-ca Velikog vijeća i Predsjedništva Matice hrvatskih sindikata.

Od samoga početka pregovo-ra komunikacija između sindika-ta javnih službi i pregovarača u ime Vlade RH je loša. Zašto?

Mi smo zapravo dovedeni pred gotov čin. U ožujku smo pozvani iz Vlade na tzv. pregovore, zbog izmjena i dopuna TKU-a koji vri-jedi do srpnja 2013., a dočekao nas je već gotov tekst i materijal. Gospoda Linić i Mrsić rekli su da je situacija u zemlji teška, novca nema, a za državni proračun tre-ba uštedjeti toliko i toliko milijuna i jednostavno za javne službe nisu predvidjeli toliko sredstava pa tra-že da se mi odreknemo materijal-nih prava koja su nam zajamčena ugovorima. Oni, dakle, te ugovo-re, nisu niti uzeli u obzir, pa je is-palo da smo mi, eto, samo pozva-ni da bismo se za svoju državu i svoj narod odrekli sredstava koja Vladi nedostaju.

Vlada je, očito, od samog početka pregovora željela podijeliti sindika-te. Kako je u tome uspjela?

Na prvi sastanak s Vladom četiri sindikata Matice nisu se odazvala jer smo već imali dogo-vorene termine. Tražili smo da se sastanak odgodi za jedan dan jer smo bili spriječeni doći u ugo-voreno vrijeme, no nismo naiš-li na razumijevanje druge strane. Ostala četiri sindikata odazvala su se na taj sastanak i tu je već iskr-snuo problem sa sindikatima jer nismo zajedno otišli i nastupili sa zajedničkim stavom. S druge stra-ne, Vladini pregovarači nisu pri-čekali svih osam sindikata, nego su u pregovore krenuli bez naša četiri sindikata.

Zar ne postoji protokol prego-varanja?

U dosadašnjim pregovorima s Vladom RH pravilo je bilo pot-pisati protokol o pregovaranju, stoga su naša četiri sindikata po-nudila da sklopimo sporazum o pregovaranju, protokol, koji bi obvezivao i sindikate i Vladu, me-đutim, isti nije prihvaćen. Naš prijedlog bio je da se potpisom šest od osam sindikata ugovorena prava odnose na sve zaposlenike.

ci se organiziraju forme radi. To daje sliku kako se ministar sastao sa sindikatima. Na takvim sastan-cima ništa se konstruktivno ne da učiniti. Dođe mnogo ljudi, govo-ri se o uređajima, CT-ima i slično. Budući da neki imaju jače lobije, nas medicinskih sestara nema nigdje ni u brojci niti u slovu.

Nema vas ni u Vladinoj Strategiji razvoja zdravstva do 2020.?

U Strategiji razvoja zdravstva do 2011. navodi se nedostatak 12.000 medicinskih sestara. Me-đutim, nova Strategija zdravstva do 2020. svrstala nas je u amor-fnu gomilu zdravstvenih djelat-nika srednje i više stručne spre-me pa se ne može iščitati koliko medicinskih sestara nedostaje u zdravstvenom sustavu, niti po-stoji li strategija razvoja sestrin-stva u smislu profesije. Da se na papir pokušalo staviti barem neku viziju razvoja sestrinstva, ali nije.

Medicinske sestre, kako se čini, najviše je pogodila najava ukidanja putnih troškova?

Pa to je sasvim logično kad se vidi što to, prema prijedlogu Vla-de, konkretno znači. Primjerice, onima koji koriste osobni auto-mobil naknada za prijevoz bit će znatno umanjena. Ima mnogo sestara i tehničara koji dolaze iz malih mjesta i rade u turnusima, pa je naknada za prijevoz velika stavka koja će im znatno skresa-ti budžete. Ne možemo pristati niti na Vladinu argumentaciju da bez naknade za prijevoz ostaju i oni koji stanuju do dva kilometra od ustanove u kojoj rade. Imamo ljude koji su teško pokretni, sta-rije kolegice koje imaju problema s kralježnicom. Ima zaposleni-ka koji koriste po nekoliko me-đumjesnih linija itd. Što je, pak, s patronažnim sestrama koje ne-maju službeni automobil. Po ma-njim mjestima patronažne sestre vlastitim automobilom obilaze bolesnike. One dnevno moraju obići i do osam pacijenata, stare i nemoćne, dojenčad...

Kad sam čula Vladinu ponu-du za prijevoz, jednostavno ni-sam mogla slušati te nazovi argu-mente, nešto se u meni prelomilo pa sam izašla iz prostorija u ko-jima smo pregovarali. To ne da nije dobro, to je katastrofa, to su prijedlozi koji se kose sa zdravim razumom.

Prekovremeni sati također su ve-lik problem?

Prekovremene sate medicin-skim sestrama ne plaćaju, a ima ih jako puno i oni su jasan poka-zatelj nedostatka broja medicin-

skih sestara. Problem prekovre-menih sati, dakle, može se riješiti samo tako da se zaposli nove lju-de. Trenutačno je na burzi 1.800 nezaposlenih medicinskih se-stara, imamo i one koji se ško-luju, koji nisu ni na burzi, nego rade u trgovini ili drugim dje-latnostima. Međutim, na snazi je još uvijek odluka Ministarstva zdravlja o zabrani zapošljavanja zdravstvenih radnika zbog čega se problem ne može riješiti. Sto-ga su zbog prekovremenih sati u Osijeku već krenule prve tužbe.

Vlada očito želi uštedjeti na me-dicinskim sestrama?

Uzmite u obzir da su medi-cinske sestre najbrojnija skupina djelatnika u zdravstvu.

Prema izračunima, na 12.000 medicinskih sestara, koje imaju prosječan dohodak 6.000 kuna bruto, Vlada bi uštedjela 72 mi-lijuna kuna mjesečno. Stoga su uštede na medicinskim sestra-ma u slučaju prihvaćanja Vladi-na Dodatka I. goleme. U dru-gom slučaju, ako bi prosjek bruto dohotka bio 8.000 kuna, u držav-ni proračun slilo bi se 96 milijuna kuna mjesečno.

Dok smo živi, ne možemo utu-žiti državu za onoliko koliko nas zakidaju. Pojedinačno, riječ je o sitnim iznosima, ali ukupna svo-ta s obzirom na udio medicin-skih sestara i tehničara u sustav je golema. U velikim ustanova-ma tipa KBC Split, KBC Zagreb, KBC Osijek riječ je o milijun-skim iznosima.

Referendum je glatko prošao. Članovi su odbili Vladin Dodatak I. TKU-a?

Pritisci na naš sindikat i Sin-dikat znanosti i obrazovanja još su nas više ojačali. Kad su lju-di pročitali u novinama da im smanjuju plaću, što je bila Vla-dina kampanja zastrašivanja, reagirali su upravo suprotno. Nisu se prestrašili, nego su gla-sovali protiv Vladina Dodatka I. TKU-a.

Koje sindikalne aktivnosti slije-de nakon provedenog referendu-ma?

Ići ćemo po podružnicama i razgovarati s ljudima. Vidjet ćemo što se može pravno i admi-nistrativno rješavati kako ne bi-smo u nepriliku dovodili ni naše članove niti naše bolesnike. Vi-djet ćemo što i kako se može odraditi sindikalnim i radničkim aktivnostima, prosvjedima i slič-no. Mnogi naši članovi na terenu smatraju da ne treba dugo čeka-ti i ‘filozofirati’, nego odmah ići u štrajk.

Međutim, oni nisu željeli pro-tokol za pregovaranje jer su mi-slili da mi imamo „skriveni adut u rukavu“. Kad smo došli na slje-deći sastanak, druga strana je već imala odgovore od četiri sindi-kata pa smo mi ispali problema-tični sindikati koji nisu udovoljili Vladi i odazvali se na njihov prvi poziv.

Na posljednjem sastanku Vilim Ribić, predsjednik Matice sindika-ta, burno je reagirao. O čemu je, za-pravo, riječ?

Rekli su da je na tom sastan-ku Vilim Ribić napravio skan-dal. Nije gospodin Ribić napravio nikakav skandal, to je bio gnjev pravednika, očajnoga građani-na koji je želio upozoriti na to da Vladini pregovarači i savjetnici nemaju dovoljno radnog i život-noga iskustva da bi pregovarali. Ti savjetnici su, pretpostavljamo, pametni mladi ljudi koji su zavr-šili fakultete, ali s vrlo malo pre-govaračkog isustva. Stoga nisu prihvatili ni protokol o pregova-ranju.

Četiri sindikata ipak su potpisa-la ponuđeno?

Da je šest sindikata od uku-pno osam prihvatilo Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovo-ru, njihovi bi potpisi vrijedili za sve. Četiri sindikata su vrlo brzo potpisala Dodatak I. TKU-a. Mi ostali nismo potpisali ali nismo ni odbili Vladu, samo smo želje-li pregovarati o tome na koji će nam način vratiti oduzeta prava, naravno, kad bude bolje gospo-darsko stanje u zemlji. Nisu pri-hvatili naš prijedlog.

Je li Vladina ponuda zapravo anuliranje TKU-a?

U novoj ponudi naveli su da materijalna prava, prijevoz, i re-gres, i jubilarne nagrade..., već imaju svoju ugovorenu cijenu. Znači, sve ono za što smo se prije borili i izborili i više ne postoji. To je značilo da u pregovorima kre-ćemo od nule, što se nikad prije nije dogodilo. Uvijek se pregova-ralo na osnovu posljednjih mate-rijalnih prava koja su isplaćena, na pregovorima se uvijek počinje od toga.

Na mirenju ste upozorili na tu či-njenicu?

Ministri Mirando Mrsić i Ne-ven Mimica na mirenju su nam rekli: «Pa znate što je Vlada misli-la u tom tekstu?!» Vlada u tekstu koji ima pravne posljedice mora decidirano napisati što misli. A članak o prijevozu ima četrnaest-petnaest stavki u Dodatku I., koje nitko neće znati protumačiti i zbog toga će biti velikih neugod-nosti na terenu i nesnalaženja. Oni su tvrdili da će tako spriječi-ti zloporabe. Nakon takvog doku-menta, bit će još većih zloporaba.

Dakle, niste imali mandat da potpišete Dodatak I.?

Ostali sindikati rekli su da imaju odluku svojih tijela i da mogu prihvatiti Vladin Dodatak I. TKU-a. Naša četiri sindikata imali su odluke sindikalnih tije-la da ne mogu potpisati Doda-tak I. Nismo htjeli donijeti odlu-ku mimo svojih ovlasti i potpisati Dodatak, pogotovo stoga što naš TKU vrijedi do 2013.

Državnim službenicima je TKU isjecao pa su predstavnici njihovih sindikata potpisali Vla-din aneks, da barem nešto ima-ju, da ne izgube sve. Naš TKU još

uvijek traje, a to što Vlada RH po-štuje svoje ugovore prema ban-kama i stranim korporacijama, a ne poštuje ugovore sa svojim građanima, drugo je pitanje. Ni-smo željeli preuzeti rizik odluči-vanja bez suglasnosti svojih čla-nova. Odlučili smo pozvati naša tri najvažnija sindikalna tijela da donesu odluku: Predsjedništvo, Glavno vijeće i Nadzorni odbor. I svi su donijeli odluku da ne mo-žemo potpisati odricanja bez re-ferenduma među članstvom.

Mnoge je iznenadio čvrst stav Sindikata medicinskih sestara?

Medicinskim sestrama je do-sta! Mi ne želimo biti krpe kojima će netko stalno glancati podove. Revolitirani smo ovakvim soci-jalnim dijalogom i odnosom pre-ma nama, ne samo ove, nego svih dosadašnjih vlada, od socijalizma do danas. Godinama smo bile za-nemarivane i degradirane.

Naša stručna služba, primjeri-ce, u resorno ministarstvo posla-la je brojne dopise. Dio političke i odgovornosti Ministarstva po-drazumijeva barem odgovori-ti na dopis, ali naše ministarstvo ne odgovara niti na jedan dopis. Slali smo čak i požurnice. Molili smo da se očituju u hitnim sluča-jevima, međutim, nisu odgovori-li niti na jedan dopis.

Ima li Ministarstvo zdravlja svoje podobne sindikate?

Ministar je na jedan sastanak pozvao 17 sindikata pa smo go-vorili o općenitim temama, jed-na kolegica imala je monolog dvadeset minuta zbog čega drugi nisu mogu doći do riječi. Svi smo frustrirani i bez ikakva zaključka otišli sa sastanka. Takvi sastan-

Nastavak s prethodne stranice

1110 GlasnikGlasnik

DODACI NA PLAĆU IZ KO-LEKTIVNOG UGOVORA ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURA-NJA (NN broj 126/11) koje imaju medicinske sestre i tehničari:

- 0,5% dodatka po godini staža prema Zakonu o plaćama.

Položajni dodaci:- položajni dodaci od 5 do 40%

dodatka.Dodaci na složenost posla i uv-

jete rada: - sestre u Primarnoj zdravstve-

noj zaštiti: a) svi 6%, a od 1. siječnja 2013.

8% dodatka,b) patronaža 15% dodatka, a od

1. siječnja 2013. 18%.- sve medicinske sestre i tehni-

čari u bolnici od 8 do 25% dodata-ka na plaću:

a) smjenski rad 10%, b) rad subotom 25%,c) rad nedjeljom 35%,d) rad noću 40%,e) prekovremeni rad 50%,f) rad na blagdan 150%.

dodaci na staž u zdravstvu: - 4,8 i 10% dodatka na staž za

20, 30 i 35 godina staža u službi.Ako Vlada, prema najavama

smanjenja plaća u javnom sekto-ru, ukine sve te dodatke, medicin-ske sestre i tehničari, prema izra-čunima HSSMS-MT-a, koji su razrađeni u svibnju, mogu očeki-vati sljedeće:

- PZZ sestra početnica SSS - iz-gubila bi 11% na plaću, a od 1. si-ječnja 2013. 13%;

- PZZ sestra SSS (30 god. rad. staža) - izgubila bi 19% na plaću, od 1. siječnja 2013. 21% (oko 35% bez 0,5% po god.);

- PZZ sestra VŠS patronaža (30 god. rad. staža) - izgubila bi 23% na plaću, od 1. siječnja 2013. 26% (oko 40% bez 0,5% po god.);

- bolnička sestra SSS (20 god. rad. staža) - izgubila bi 14% na plaću, od 1. siječnja 2013. 20% (oko 30% bez 0,5%po god.);

- bolnička sestra VŠS - intenziv-na skrb (30 god. rad. staža) - izgu-bila bi 33% na plaću (oko 50% bez 0,5% po god.);

- glavne sestre klinika (35 god. rad. staža) - izgubile bi 50% na plaću (oko 65% bez 0,5% po god.).

Navedeni izračuni umanjenja plaća izrađeni su „ugrubo“, bez umanjenja po osnovi dodataka za rad noću, subotom, nedjeljom i sl., jer se radi o specifičnostima koje se obračunavaju na mjeseč-noj razini za svakog ponaosob. Naravno, ne moramo niti isticati da bi ukidanjem tih dodataka pla-će medicinskih sestara bile uma-njene za znatne iznose.

U ovogodišnjem proračunu vlasti nisu predvidjele sredstva za

božićnicu, regres, a niti dio sred-stava za prijevoz. ostala prava

U slučaju otkazivanja Kolektiv-nog ugovora, osim božićnice, re-gresa i prava na naknadu troško-va prijevoza, u pitanju su i druga prava koja su sindikati ugovorili:

• jubilarna nagrada i dar za dje-cu;

• otpremnina pri odlasku u mi-rovinu;

• naknada za odvojeni život i te-renski dodatak;

• plaćeni sistematski pregledi; • osiguranje od nesreće na radu;• razni oblici pomoći (smrti,

bolovanja, invalidnosti, kupnja li-jekova, ortopedskih pomagala…);

• naknade za izume i tehnička unaprjeđenja;

• broj dana godišnjega odmora;• broj dana plaćenoga dopusta;• osiguranje sredstava za edu-

kaciju.Poziciju medicinskih sestara/

tehničara dodatno otežava tuž-ba protiv Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstve-nog osiguranja te stav Ministar-stva zdravlja prema kojemu neće

imenovati svoje predstavnike u zajedničko povjerenstvo dok se ne razriješi spor oko Kolektivnog ugovora.

Isto tako, otežava i činjenica da nije imenovano Zajedničko po-vjerenstvo za tumačenje istog.

Prema HSSMS-MT-u, nije isti-na da javni sektor do sada nije dao doprinos krizi, kako tvrdi mini-star Slavko Linić. U javnom sekto-ru doprinos krizi dale su do sada sve javne službe (zdravstvo, ob-razovanje...), državne službe (po-licija, vojska...) i državna uprava, tj. svi korisnici državnog proraču-na. Nikakav doprinos krizi unutar javnog sektora nisu dali lokalna uprava i javna poduzeća. Naš pad osnovice od 6% i zamrznute plaće pune tri godine, doprinos je koji samo nesposobne vlasti ne zna-ju iskoristiti. To je više od 7 mili-jardi kuna koje smo dali budžetu. Nismo vidjeli da je naše odricanje dalo rezultata. Unatoč tome, kru-pni kapital i njegovi mediji, te ma-nje više i njegova vlast, ne samo da ponavljaju potrebu rezanja u javnim službama, nego, štoviše, gotovo svakodnevno vrijeđaju za-poslenike, ustanove i sindikate.

Tako se društvena podjela u uvjetima krize sve više zaoštrava i pretvara u sirovu klasnu bitku.

Vladinim prijedlogom ukida-nja ili umanjenja prava iz kolek-tivnih ugovora dolazi do jedna-kog postotka umanjenja plaće svim radnicima, bez obzira na radno mjesto na kojem rade, ali razlike postoje u ukupnim prima-

njima koje će radnici ostvariti.Radnici bez radnog isku-

stva neće osjetiti smanjenje pla-će, ali im plaća neće rasti prijaš-njim tempom, pa tako dolazi do umanjenja osnovne plaće od 0,2% za svaku godinu radnoga staža. Tim tempom, do napu-njenih 40 godina radnoga sta-ža, plaća će im biti 6 do 7% ma-nja nego što je sada. Iako se ti postotci na prvi pogled ne čine tako velikima, oni se izražavaju u dosta velikom smanjenju rad-nikove bruto plaće. Upravo će radnici s najviše radnog staža biti najviše pogođeni tim mje-

rama. Kod medicinskih sestara/tehničara došlo bi do prosječ-nog umanjenja plaće od 457,97 kn mjesečno, s tim da bi najviše umanjenje imali sestre/tehniča-ri s više radnoga staža, dok kod onih bez iskustva nema razlike niti bi bilo kakvog umanjenja.

Takav bi prosjek vrijedio za se-stre/tehničare sa 25 godina rad-noga staža (što je blizu prosjeku radnoga staža medicinskih se-stra/tehničara u RH).

Ovi su izračuni okvirni da bi se što slikovitije prikazalo o kolikom se smanjenju plaća radi. Svaka

medicinska sestra/tehničar go-dišnje, prema grubim procjena-ma, izgubila bi oko 5.495,64 kn godišnje. Na broj od 36.523 medi-cinske sestara/tehničara ukupna je ušteda državnom proračunu oko 200.717.259 kuna godišnje. Pad plaća najviše bi se osjetio kod sestara/tehničara koji imaju naj-više dodataka, a njih ostvaruju zaposleni na bolničkim odjelima s najtežim uvjetima rada, gdje se radi u turnusima i prekovreme-no. Padom osnovne plaće, po-sredno se smanjuju i svi dodaci jer će se dodaci obračunavati na manju cijenu osnovnoga sata.

Vlada želi svakoj medicinskoj sestri i tehničaru godišnje uzeti 5.495,64 kn

SINDIKATI Su JOš u SVIbNJu, PRIJE NAJAVE OTKAZIVANJA TKu-a, PREDVIDJELI VLADINE PLANOVE ušTEDA I LETKOM INfORMIRALI ČLANSTVO

Prema Hssms-mt-u, nije istina da javni sektor do sada nije dao doprinos krizi, kako tvrdi ministar slavko Linić. u javnom sektoru doprinos krizi dale su do sada sve javne službe, državne službe i državna uprava - korisnici proračuna

kod medicinskih sestara/tehničara došlo bi do prosječnog umanjenja plaće od 457,97 kn mjesečno, s tim da bi najviše umanjenje imali sestre/tehničari s više radnoga staža

Budući da osnovicu i koeficijente čuva Dodatak Sporazumu o osnovici koji su sindikati potpisali u svibnju 2009. go-dine (nakon štrajka u obrazovanju i nakon 23 sata neprestanih pregovora), Vlada RH nije mogla smanjiti osnovicu i koeficijente. Kako se taj Sporazum ne može otkazati, Vlada nema prostor za rušenje osnovice.

Zbog Dodatka Sporazumu o osnovici 2009. uveden je i krizni porez. Taj je Sporazum trn u

oku svakoj vladi i najvrjednije je što su sindika-ti u djelatnosti zdravstva i drugih javnih službi do sada napravili.

Stoga ga sindikati moraju braniti svim dopu-štenim sredstvima.

Jer, Sporazum ne samo da čuva osnovicu, nego jamči i povrat 6% osnovice po izlasku iz krize, te osigurava rast plaća po većim stopama od rasta u privredi u godinama nakon povrata osnovice. Taj zajamčeni porast trajat će sve do

2017. godine, tj. do dostizanja pravedne cijene rada u odnosu na druge sektore u zemlji.

Prema tome, ako Vlada ne može smanjiti osnovicu i koeficijente, može smanjiti ukupni materijalni standard tako što će uzeti dodat-ke na plaću ili neka druga prava iz kolektivnih ugovora.

Sindikati su do sada izborili niz dodataka na plaću koje uživaju radnici u djelatnosti zdrav-stva i zdravstvenog osiguranja.

Ministar Mirando Mrsić,

glavni Vladin pregovarač sa

sindikatima, neosjetljiv je na socijalno stanje

1312 GlasnikGlasnik

medicinske sestre nisu dentalni asistenti

DoPISI: PREDSJEDNICA GLAVNOG VIJEĆA HSSMS-MT-a, ANICA PRAšNJAK, PIšE MINISTRu OSTOJIĆu

svojim postupanjem Hrvatska komora dentalne medicine grubo krši zakonska i profesionalna prava medicinskih sestara/tehničara, upozorava predsjednica glavnog vijeća Hssms-mt-a

Predsjednica Glavnog vi-jeća HSSMS-MT-a, Ani-ca Prašnjak, bacc. med. techn., još je u ožujku napisala pismo ministru zdravlja Rajku Ostojiću zbog toga što je Hrvat-ska komora dentalne medicine prekoračila svoje ovlasti, tuma-čeći propise i uređujući sustav po svome. Tako su medicinske sestre/medicinski tehničari u ti-movima dentalne medicine do-vedeni u situaciju da brane svo-ja zakonom stečena prava.

Gospođa Prašnjak u svome je pismu podsjetila ministra Osto-jića na Zakon o zdravstvenoj za-štiti prema kojemu poslove u zdravstvenoj djelatnosti na pri-

MINISTROVA LOŠA ODLUKA

Zabrana zapošljavanja zdravstvenih radnika

Sindikat HSSMS-MT-a ministru zdravlja pisao je i zbog, kako se navodi u pismu, dostavljenih zamolbi za zaštitu prava me-dicinskih sestara koje rade u uvjetima koji nisu u skladu s pro-pisanim standardima iz Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, s naglaskom na broj radni-ka. Zbog njihova smanjenog broja, navodi se u pismu, dovede-no je u pitanje ostvarivanje prava osiguranika na sigurnu zdrav-stvenu zaštitu.

“Sukladno odredbama dopisa Ministarstva zdravlja od 2. si-ječnja 2012., kojim ste pooštrili uvjete zapošljavanja medicin-skih sestara na određeno vrijeme zbog zamjene privremeno ne-nazočnih radnika, molimo Vas da preispitate narečenu Odluku o zabrani zapošljavanja”, piše u dopisu ministru Ostojiću.

Naime, Odlukom o zabrani zapošljavanja zdravstvenih radni-ka na određeno vrijeme zbog zamjene privremeno nenazočnih radnika u tromjesečnom razdoblju privremenog financiranja od siječnja do travnja 2012. godine, ministar Ostojić je propi-sao da se broj zaposlenih zadrži sa stanjem 31. prosinca 2011. godine.

“Tom Odlukom u nekim zdravstvenim ustanovama, a zbog zabrane zapošljavanja na određeno vrijeme zbog zamjene pri-vremeno nenazočnih radnika doveli ste medicinske sestre u uv-jete rada u kojima više nije moguće provoditi zdravstvenu za-štitu i zdravstvenu njegu sukladno pravilima struke. Kad broj izvršitelja padne ispod propisane granice, a to i Vi sami znate, nije samo ugrožena zdravstvena zaštita, nego i životi pacijena-ta. S obzirom na to da je upravo proteklo tromjesečno razdo-blje privremenog financiranja, molimo Vas da još jednom preis-pitate narečenu Odluku u dijelu koji se odnosi na zapošljavanje zdravstvenih radnika na određeno zbog zamjena privreme-no nenazočnih radnika, te da se očitujete ustanovama koje su podnijele takve Zahtjeve za zapošljavanje zdravstvenih radnika”, piše u pismu ministru Ostojiću.

Kristina BačkovKristina bačkov, bacc. med. techn., glavna sestra Odsjeka za hit-

ni prijem Odjela interne u Općoj bolnici Zadar, kaže da je, barem u njezinu odsjeku, premalo medicinskih sestara.

“Čim jedna sestra ode, primjerice, na porodiljni dopust, u veli-kim smo problemima. Ne možemo dobiti novu zamjenu sljedećih 45 dana, dok djelatnica ne ode na socijalnu skrb. u tom slučaju ne možemo tražiti novog djelatnika jer novom odlukom Ministarstva zdravlja taj će proces trajati znatno dulje. Najprije se, naime, mora slati dopis u Ministarstvo koje onda odobrava novog djelatnika. Dakle, još dulje čekanje, možda do trenutka dok kolegica koja ode na porodiljski, ne rodi. To je veliki problem”, kaže Kristina bačkov.

nedopustivo je da se naputkom medicinske sestre - medicinski tehničari prevode u

dentalne asistente, kaže anica Prašnjak, predsjednica glavnog vijeća Hssms-mt-a

marnoj razini, među ostalim, doktori stomatologije obavlja-ju u timu sa stomatološkim asi-stentom, odnosno medicinskom sestrom/medicinskim tehniča-rom.

“Sukladno tome i Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogle-du prostora, radnika i medicin-sko-tehničke opreme za obavlja-nje zdravstvene djelatnosti (NN br. 61/11), u članku 15. stavak 5. navedeno je da u ordinaciji den-talne medicine minimalno rade - jedan doktor dentalne medici-ne i jedan dentalni asistent za 8 sati radnoga vremena.”

“Sindikatu medicinskih se-stara”, navodi se dalje u dopi-su Anice Prašnjak “logično je da Pravilnik kojim se propisu-ju minimalni kriteriji, kao mini-mum za radnika u timu dentalne medicine, navodi dentalnog asi-stenta, s obzirom na to da me-dicinska sestra/medicinski teh-ničar imaju širu zdravstvenu naobrazbu. Međutim, kako po-stoji zakonska odredba prema kojoj u timu dentalne medicine s doktorom ravnopravno rade dentalni asistenti i medicinske sestre - medicinski tehničari, ne-

dopustivo je, ali i nezakoni-to da Komora svojim

naputkom medicin-ske sestre/medi-cinske tehničare prevodi u dental-ne asistente. Sto-ga nas zabrinjava način na koji to

tumači Hrvatska komora dental-ne medicine”, priše predsjednica Glavnog vijeća HSSMS-MT-a.

Naime, Hrvatska komora den-talne medicine u ovom trenut-ku traži da sve medicinske sestre - medicinski tehničari člano-vi tima dentalne medicine pod-nesu Zahtjev za upis u registar dentalnih asistenata, ishode do-zvolu za rad dentalnih asistenata i prihvate status dentalnih asiste-nata. Zatim traži da medicinske sestre/medicinski tehničari sta-ve u mirovanje svoje članstvo u Hrvatskoj komori medicin-skih sestara i učlane se u Hrvat-sku komoru dentalne medicine. Uzimanjem dozvole za rad den-talnih asistenata i priznavanjem statusa dentalnog asistenta me-dicinske sestre bi se odrekle svo-ga obrazovanja i dozvole za rad.

“Time bi se”, naglašava Ani-ca Prašnjak u dopisu ministru zdravlja, “medicinske sestre/ medicinske tehničare degradi-ralo i dovelo do smanjenja ste-čenih prava koja ostvaruju kao zdravstveni radnici u timovi-ma primarne zdravstvene zašti-te. Isto tako, i cijeli bi sustav pri-marne zdravstvene zaštite bio zakinut za veliki broj medicin-skih sestara (oko tri tisuće) koje su pokrivale brojna radna mje-sta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući i dežurstva.”

Upravo da bi se izbjegla ta mo-gućnost manipuliranja uvođe-njem isključivo dentalnih asiste-nata u tim dentalne medicine,

člankom 222. Zakona o zdrav-stvenoj zaštiti propisano je: “Zdravstveni radnici koji su do stupanja na snagu ovoga Zakona stekli odgovarajuću stručnu spre-mu, odnosno koji su stručno ob-razovanje stekli u odgovarajućim obrazovnim ustanovama zdrav-stvenoga usmjerenja, mogu i da-lje obavljati poslove zdravstvene zaštite sukladno propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.”

Medicinske sestre/medicinski tehničari koji sada rade u timovi-ma dentalne medicine su zdrav-stveni radnici s četverogodišnjim ili višegodišnjim zdravstvenim obrazovanjem, članovi su Hrvat-ske komore medicinskih sestara i imaju zakonom propisane dozvo-le za rad, a temeljem Zakona ste-kli su pravo biti članovi tima den-talne medicine i bez ispunjavanja zahtjeva Hrvatske komore den-talne medicine.

“Svojim postupanjem Hrvat-ska komora dentalne medicine”, upozorava predsjednica Glav-nog vijeća HSSMS-MT-a Anica Prašnjak, “grubo krši zakonska i profesionalna prava medicinskih sestara/tehničara..”

Budući da niti jedna komora u djelatnosti zdravstva nema ovla-sti tumačiti, a još manje mijenjati odredbe ovoga Zakona, HSSMS-MT zamolio je ministra da bez odgađanja osigura dosljednu pri-mjenu Zakona u djelatnosti den-talne medicine te da medicin-ske sestre/medicinske tehničare zaposlene u timovima dentalne medicine zaštititi od nezakoni-tog postupanja Hrvatske komo-re dentalne medicine.

“Odredbe Zakona i Pravilni-ka kojima je uređena djelatnost zdravstva obvezni smo poštivati svi, bez iznimke, a Vi kao mini-star zdravlja dužni ste to osigu-rati”, zaključuje Anica Prašnjak u pismu ministru Ostojiću.

1514 GlasnikGlasnik

Članovi sindikata imaju prava na sredstva iz fonda solidarnosti

ČLANOVI SINDIKATA IMAJu PRAVA NA SREDSTVA IZ fONDA SOLIDARNOSTI

Za isplatu sredstava solidarnosti nužno je popuniti obrazac. isplata troškova za ostvarivanje pravne pomoći članovima (dakle troškovi odvjetnika, sudski troškovi, ovrha, vještačenje...) osigurava se iz Fonda za pravnu pomoć

sredstva solidarnosti

Sindikat članovima osigurava isplatu sredstava za: pravnu po-moć, socijalnu pomoć i partici-paciju.

Kako bi se isplatila sredstva iz Fonda solidarnosti, predsjednik podružnice popunjava adekvat-ni obrazac koji sadrži osnovne podatke o članu: ime i prezime, JMBG/OIB, adresu, članstvo u sindikatu, broj tekućeg računa, svrhu isplate te prilog: za smrt člana sindikata ili smrt u obite-lji – smrtovnicu; za dugo bolo-vanje – posljednju doznaku; za participacije – original računa (koji je na poleđini potvrđen i potpisan).isplate za socijalnu pomoć

Socijalnu pomoć članovi Sin-dikata mogu ostvariti kao pravo na pomoć u pokrivanju troško-

Povrat participacija Prema odluci Glavnog vijeća HSSMS-MT-ačlanovi mogu ostvariti pravo na povrat dijela sredstava participacija:Izrada naočala – članovi imaju pravo povrata svake 3 godine, osim u posebnim medicinski indiciranim slučajevima svake 2 godineProtetika – članovi imaju pravo povrata svake 3 godinePretrage – magnetska rezonanca po računuDijabetičarima – povrat sredstava za trakice i lancete po računuVlasulje – povrat dijela sredstava svake 3 godineSlušni aparat – povrat sredstava svakih 5 godinaBaterije za slušni aparat – povrat sredstava jednom godišnjeKemoterapije – povrat sredstava u visini 20% po računu

va određenih socijalnih rizika i isplatama raznih oblika socijal-ne pomoći.

Korisnik socijalne pomoći je član Sindikata koji redovno pla-ća članarinu, a u trenutku pod-nošenja Zahtjeva ima najmanje šest mjeseci članstva u Sindika-tu.

Iznimno, korisnik može biti i član uže obitelji člana Sindikata (suprug, supruga ili dijete) kada se radi o smrtnom slučaju člana Sindikataisplate za pravnu pomoć

Pravnu pomoć članovi Sindi-kata mogu ostvariti kao opću pravnu informaciju, pravni sa-vjet, pravnu pomoć u sastavlja-nju dopisa poslodavcu, drugim tijelima i pravnim osobama koje odlučuju o njihovim pravima iz radnog odnosa, zastupanje u mirnom rješavanju sporova, u upravnim stvarima i sudskom rješavanju sporova.

Sindikalni povjerenik du-žan je konzultirati Pravnu služ-bu Sindikata prije pokretanja postupka za zaštitu prava ili o eventualnim poduzetim prav-nim radnjama.

Važno je napomenuti da pra-vo na ostvarivanje pravne po-moći ima samo osoba koja je član Sindikata najmanje 6 mje-seci neprekidno i uredno plaća članarinu.

Također, uz obrazac zahtje-va potrebno je priložiti i svu po-pratnu dokumentaciju (u prvo-me redu, platnu listu, ugovor o radu, rješenje, tužbu, žalbu, pri-govor i original računa) te za-htjev ovjeriti svojim potpisom i pečatom podružnice.

Koliko radimo, prava bi nam trebalo povećavati, a ne smanjivati ih

JAKA PODRuŽNICA SINDIKATA u ZADRu

naša suradnja s članovima Hssms-mt-a iznimno je korektna i kolegijalna. vezano uz održavanje referenduma, zajedno smo s predstavnicima sindikata u bolnici dogovorili najprikladnije mjesto i vrijeme, kaže ivana gusar, glavna sestra oB-a Zadar

Najnoviji pokušaji Vlade RH da smanji ili ukine neka od ste-čenih prava medicinskih sesta-ra i tehničara, uznemirili su me-dicinske sestre i tehničare diljem zemlje, posebice kad je riječ o putnim troškovima i dodacima na godine staža. Članovi sindi-kata u Zadru složni su i ustraj-ni u obrani svojih prava. To i ne čudi jer, kako kaže Dajana Subić, glavna povjerenica Podružnice Zadar HSSMS-MT-a, u Zadru

je uvijek postojala jaka sestrin-ska svijest o potrebama struke i udruživanja. “Sindikatu su”, isti-če gospođa Subić, “pristupale sestre koje su znale da takva or-ganizacija može pomoći sestrin-stvu, ne samo u radnom pravu, nego i samom razvoju sestrin-stva.” Primjerice, suradnja izme-đu Uprave OB Zadar i HSSMS-MT je dobra.

“Naša suradnja s članovima HSSMS-MT-a iznimno je korek-

tna i kolegijalna. Vezano uz odr-žavanje referenduma zajedno smo s predstavnicima Sindikata u bolnici dogovorili najpriklad-nije mjesto i vrijeme”, kaže Ivana Gusar, glavna sestra OB-a Zadar. Članovi HSSMS-MT-a u Općoj bolnici Zadar kažu da se u obrani stečenih prava ne smije stati. Io-nako su, smatraju, s obzirom na to koliko i kakav posao rade, pot-plaćeni.

“Imajući u vidu koliko mi me-

dicinske sestre radimo, naša bi prava trebalo povećavati, a ne smanjivati”, jasna je Anita Ze-kanović, glavna sestra Odjela za urologiju OB-a Zadar.

Medicinska sestra Ana Šalov dodaje da su primanja medicin-skih sestara doista minimalna. Iako, kako je rekla, razumije da je cjelokupna situacija u državi teš-ka, smatra da smanjivanje njiho-vih prava može biti samo privre-meno, a definitivno se ne slaže sa

Anita Zekanović, bacc. med. techn., glavna sestra Odjela za urologijusa sestrama na odjelu

sindikat članovima osigurava isplatu sredstava za: pravnu pomoć,

socijalnu pomoć i participaciju

• smrt člana Sindikata • smrt užeg člana obitelji člana Sindikata (suprug, supruga i dijete) • bolovanje člana Sindikata dulje od 6 mjeseci (izuzev bolovanja koja su plaćena 100 posto od osnovice za naknadu)

dio sredstava namijenjen za socijalnu pomoć isplaćuje se sukladno odluci glavnog vijeća za:

1716 GlasnikGlasnik

najnoviji pokušaji vlade rH da smanji ili ukine neka od stečenih prava medicinskih sestara i tehničara, uznemirili su medicinske sestre i tehničare diljem zemlje, posebice kad je riječ o putnim troškovima i dodacima na godine staža. članovi sindikata u Zadru složni su i ustrajni u obrani svojih prava Jelena Knez, predsjednica područnog vijeća Hrvatske komore primalja u Zadarskoj županiji

smanjenjem troškova za puto-vanja. I glavna sestra Odjela za kirurgiju, Davorka Smolić, iako nije članica HSSMS-MT-a, slaže se da nije u redu da se medicin-skim sestrama i tehničarima dira u temeljna prava.

Iako su nepokolebljivi u obrani svojih stečenih, i zasluženih, pra-va, svi ističu kako im je, bez ob-zira na tešku situaciju u kojoj su, na prvome mjestu pacijent. “Pa-cijenti su na prvome mjestu, oni ne smiju osjetiti naše nezadovolj-stvo, a mi ćemo se boriti za svo-ja prava”, iznosi svoje i mišljenje svojih kolega Danijela Miljanić, glavna sestra vrlo zahtjevnog Odjela za traumatologiju.

U zadarskom OB-u na svako-me je koraku jasno da je pacijent

Jasminka Mravinac, omiljena med. sestra u Jedinici intenzivnog liječenja

Ana Delić, bacc. med.tech., glavna sestra Odjela za ginekologiju i opstetriciju

Danijela Miljanić, dipl. med. techn., glavna sestra Odsjeka za traumatologiju

Marija Ljubičić, dipl. med. techn., glavna sestra Pedijatrije

Kristina Bačkov, bacc. med.techn., glavna sestra Odsjeka za hitni prijem Interne

Dajana Subić, članica Predsjedništva HSSMS-MT-a

Sindikalna podružnica HSSMS-MT-a u Za-dru osnovana je 1991. godine, nakon osni-vačke Skupštine u Zagrebu. Na početku rada podružnice, osnovane u Ob-u Zadar, pristu-pile su joj i ostale zdravstvene ustanove koje pripadaju Zadarskoj županiji: Psihijatrijska bolnica ugljan, Ortopedska bolnica biograd na moru, DZ Zadar. Izvršni odbor podružni-ce i tadašnja predsjednica Senka štorić, mak-simalno su pomagali sestrama u ostvarivanju radnih prava. Prvi sastanci Izvršnog odbo-ra počeli su se održavati u prostorima Pedi-jatrije, i to u ratno vrijeme kad je Zadar bio svakodnevno granatiran, a jednom je od-mah nakom završetka sastanka bila grana-tirana zgrada Pedijatrije. broj članova stalno je rastao tako da HSSMS-MT danas u svom članstvu ima dvije trećine sestara u sustavu

zdravstva Zadarske županije. Godine 1998. Podružnicu je kao predsjednica preuzela Da-jana Subić, koja do danas obnaša tu dužnost, i to kao glavna povjerenica Podružnice Za-dar. Za ostale zdravstvene ustanove zaduže-ni su povjerenici: Dragana Ćupić u Ob-u Za-dar, Vesna Jurlina u Psihijatrijskoj bolnici na ugljanu, Željko Žujić u Ortopedskoj bolnici biograd, Suzana Salama u županijskom DZ-u, te u Zavodu za hitnu medicinu Antun Čačić. Medicinske sestre u koncesiji zastupa Daja-na Subić. Svi povjerenici intezivno zastupa-ju interese svojih članove kroz upravna vijeća ustanova i Radnička vijeća. Aktivni su i u radu same Županije gdje predsjednica Dajana Su-bić kao članica Povjerenstva Savjeta za zdrav-lje i potpredsjednica GSV-a Zadarske župani-je, zastupa interese sestara.

Primopredaja smjene u Jedinici intezivnog liječenja

Povijest sindikalne podružnice u Zadru

doista na prvome mjestu, a ako igdje, to je najuočljivije na odjelu najmlađih pacijenata, na Pedija-triji. Zidovi tog odjela oslikani su likovima iz bajki i priča. Zidove su besplatno oslikali slikari u ime društva Naša djeca iz Vinkovaca. Djeca, kažu sestre, izvrsno reagi-raju na oslikane zidove, prestanu plakati kad počnu gledati slike.

“Svaki mali pacijent zahtije-va poseban pristup i pažnju. Za jedno dijete potrebne su dvije se-stre, dakle, dvostruko više nego za odrasle pacijente. A broj se-stara uvijek je deficitaran, pogo-tovo u hitnim stanjima. I sad ra-dimo jako puno pa medicinske sestre doista ne bi trebalo zakida-ti za njihova prava”, govori Mari-ja Ljubičić, glavna sestra na Pedi-

jatriji zadarskoga OB-a, koja je sa svojim suradnicima Odjel pedi-jatrije dovela na zavidnu razinu, i to zbog vještine prikupljanja do-nacija.

Glavna sestra Odsjeka za hit-ni prijem Internog odjela Kristi-na Bačkov, s obzirom na to da putuje na posao, kaže kako je veliki problem smanjenje put-nih trškova.

“Smanjenje ili ukidanje put-nih troškova je najveći problem. Ni dosadašnji putni troškovi nisu pokrivali stvarne troškove. Živim u mjestu koje je udaljeno 30 kilometara i moji trenutač-ni putni troškovi iznose 1.000 kuna. S obzirom na recesiju, ako se već moramo odreći ne-kih prava, treba potpisati spora-

zum da nam se ta prava jednoga dana vrate”, pojašnjava Kristi-na Bačkov. Njezin kolega, me-dicinski tehničar Anton Čačić, sindikalni predstavnik zadar-skog HSSMS-MT-a Hitne po-moći, smatra da će se s Vladom na kraju morati napraviti neki kompromis. “Neka nam”, pred-laže on, “ostave putne troško-ve i dodatak na staž, a mi ćemo pristati na to da nam uzmu bo-žićnicu i regres. Kolektivni je ugovor”, dodaje Čačić, “potpi-san prošle godine i njime se šti-te naša temeljna prava. Oni ga mogu jednostrano raskinuti, a mi ćemo svoja prava štititi svim legalnim sredstvima.”

Jelena Knez, predsjednica po-dručnog vijeća Hrvatske ko-more primalja u Zadarskoj žu-paniji, slaže se s kolegama da pokušaj kresanja prava nije do-bar, posebno kad je riječ o put-nim troškovima, dodatku na godine staža itd.

Na najavu smanjenja putnih troškova osvrnula se i Grozda-na Babić, glavna sestra Zavoda za hitnu medicinu Zadarske žu-panije: “Slažem se da treba uve-sti reda, ali mi koji radimo u Hit-noj jako smo zakinuti. Često ostajemo na poslu izvan radnog vremena, na hitnu intervenciju mora se izaći. Nakon intervenci-je, nemamo bus kad to nama od-govara.

Kako ne živim u Zadru nego u Prigradi, svaki dan putujem, ne mogu bez automobila. Ako nam ukinu putne troškove, bit ću za-kinuta. Morat ću od svoje plaće odvajati 1.500 kuna”, govori se-stra Babić i napominj”I dodatak na staž žele nam smanjiti sa 0,5 posto na na 0,3 posto, što je kata-strofalno. Silno sam razočarana vlašću. Očekivala sam da će nam biti teško, ali da će nas tako gazi-ti - to nisam očekivala”, ogorčeno je zaključila Grozdana Babić. (ir)

1918 GlasnikGlasnik

Predsjednik povjerenstva An-tun Bajan, bacc. med. tech, speci-jalist u djelatnosti HMP-a i pred-sjednik sindikalnog Povjerenstva za Hitnu medicinsku pomoć, te članovi Povjerenstva (Jozo Oreč, UHMP Zagreb; Marijana Hrast, DZ PGŽ - HMP Krk; Leo Lelas, UHMP Split; Danijel Šota, DZ - HMP Vinkovci), početkom trav-nja ove godine podnijeli su pred-sjednici Glavnog vijeća izvještaj o radu Povjerenstva od njego-va osnivanja, s posebnim nagla-skom na novi ustroj HMP-a. reforma bez rezultata

Reforma Hitne medicinske pomoći, koja je počela prije deset godina, stoji u izvješću, nije dala dobre rezultate.

“Od tada do danas nismo se odmaknuli od prvobitnih sastava timova, organizacije rada i edu-kacije zaposlenih, već se palija-tivnim rješenjima na terenu stva-ra nered, konfuzija i nesigurnost”, piše Bajan u svome izvješću.

Hrvatski sustav organizaci-je Hitne službe, stoji uz ostalo u izvješću, u kojemu su županije (katkad i gradovi) različitih veli-čina, broja stanovnika i financij-skih mogućnosti odgovorni za svoja područja, ne optimizira ko-rištenje nacionalno dostupnih izvora za sustav Hitne medicin-ske službe, što rezultira nejedna-

kosti u pristupu službama Hitne medicinske pomoći na regional-noj razini. Negativne posljedi-ce takvog modela mogu biti više-struke, a potreba za HMP-om u Hrvatskoj je velika zbog poveća-nog doseljavanja u gradove, tran-zita tijekom turističke sezone, povećanja broja starijih stanov-nika i većeg broja kardiovasku-larnih bolesti. dostupnost u okviru zlatnog sata

Prioritet mora biti prikuplja-nje informacija te razvoj vješti-na i kompetencija. Dostupnost HMP-a, navodi se dalje u iz-vješću, treba biti u okviru ‘zlat-nog sata’. Kako bi se poboljšao HMP, prema izvješću Povjeren-stva, potrebno je sljedeće: izra-da Algoritama zbrinjavanja za li-ječnike i sestre/tehničare; izrada i uvođenje Protokola 94; utvrđiva-nje uloge vozača u timovima i de-finiranje u kojim timovima; im-plementacija odredbi djelovanja edukacijskih centara u ŽZHM-u; osiguranje sredstava za trajnu

edukaciju u centrima u ŽZHM-u; osiguranje adekvatne i učin-kovite opreme (vozila, teleko-munikacijskih sustava, opreme edukacijskih centara); definiranje djelokruga rada pojedinih timova

i izrada točnih smjernica; defini-ranje vrste zdravstvenih radnika unutar timova i njihove minimal-ne i trajne edukacije te osigura-nje sredstava, uvođenje kontrol-nih lista itd. (ir)

djelomičnim rješenjima na terenu stvara se nered i konfuzija

IZVJEšTAJ O RADu POVJERENSTVA ZA HMP

Hrvatski sustav Hitne medicinske pomoći trenutačno zapošljava oko 2500 radnika, što uključuje 450-500 liječnika, 900 medicinskih sestara i tehničara, 900 vozača i 200 ostalog osoblja. Liječnici zaposleni u sustavu Hitne medicinske pomoći čine oko 5% svih liječnika zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom sustavu

Reorganizacija HmP-a je dobro zamišljenaGRoZDANA BABIć, GLAVNA SESTRA HMP-a u ZADARSKOJ ŽuPANIJI

Da reorganizacija može biti do-bro zamišljena ali u praksi sporo zaživljava, pokazuje zadarski pri-mjer. Zadarski pacijenti skloni su na Hitnu pomoć ići i zbog obič-ne zubobolje i grlobolje, što stva-ra gužve i iscrpljuje medicinske timove Hitne pomoći.

„“Reorganizacija je dobro za-mišljena, krenulo se u dobrom smjeru, ali se promjene teško pri-hvaćaju. Trebat će još dosta edu-kacije”, kaže Grozdana Babić, glavna sestra Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije. “U prvome redu”, ističe gospođa Ba-bić, “mora se znati što treba raditi Hitna, a što opća praksa. Kod nas u Zadru to možda nije uređeno kako bi trebalo. Ljudi, naime, ne-maju naviku odlaziti obiteljskom

liječniku, nego za sve dolaze na Hitnu. Radimo od 0 do 24, ima-mo po 250 pacijenata dnevno. To nisu sve hitni slučajevi, primamo pacijente i u hitnim i u nehitnim stanjima, liječimo grlobolje, zu-bobolje... Kako u našoj župani-ji nije organiziran hitni pedijatrij-ski prijem, zbrinjavamo svu djecu pacijente kad ne radi pedijatri-ja. Zbrinjavamo i kronične bole-snike. To su sve stanja koja bi mo-gla čekati jutro, ali pacijenti dođu kod nas, a mi ih ne smijemo od-biti. Zbog toga, primjerice, kad rano ujutro primimo hitan poziv zbog teške prometne nesreće, na intervenciju krećemo vrlo umor-ni. Dajemo sve od sebe, ali je uvi-jek pitanje jesmo li mogli više i bolje.” (ir)

Grozdana Babić, bacc. med. techn., glavna sestra Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije

HMP dobro zamišljen, ali se promjene teško prihvaćaju

2120 GlasnikGlasnik

Škola za medicinske sestre mlinarska

REPoRTAŽA: PRVI šKOLSKI DAN u GLASOVITOJ šKOLI MEDICINSKIH SESTARA

Školska godina, nakon dugog toplog ljeta, počela je uobičaje-nom grajom te susretima uče-nika i nastavnika. No, službeno, nastava u Mlinarskoj počela je 3. rujna, točno u podne, kratkim pozdravnim govorom gospođe Asje Jelaković, ravnateljice škole.

Đaci pohađaju nastavu u četiri razreda i školuju se, za sada, pre-ma dva programa: starom četve-rogodišnjem i novom, petogodiš-njem. Po završetku školovanja učenici steknu zvanje medicin-ske sestre/tehničara, prema sta-rom programu. Od 2010. medi-cinske sestre se školuju prema direktivi EU iz 2005. i stječu zva-nje medicinska sestra/tehničar opće njege.

Godišnje u Mlinarskoj u pro-sjeku maturira od 104 do 110 učenika. Tijekom školske godi-ne iz raznoraznih razloga, pre-seljenja, promjena programa itd.,

škola ‘izgubi’ deset do petnaest učenika. Osim toga, škola u Mli-narskoj ima i internat.

“Mi smo škola s učeničkim domom, poput malog koledža, imamo osam odgajatelja koji se brinu za 104 učenika”, ističe rav-nateljica Asja Jelaković.

Ona s ponosom govori o jed-nom posebnom razredu.

“Prije tri godine sm”, priča rav-nateljica Asja, “počeli s jednim programom u koji se upisuju dje-ca s lakšim mentalnim poteško-ćama. Dakle, imamo i njih jedan razred. I u tome smo prvi. Oni imaju svoj program, svoje nastav-nike”, kaže ravnateljica Jelako-

vić. Škola za medicinske sestre u Mlinarskoj ima, naime, veoma zahtjevan program.

„Naši učenici uče u realnim uvjetima, na klinikama. Oni su uz pacijente, oni sa 17 godina vide i bolest, i smrt, i starost, vide bolesnu djecu... Učenici moraju mnogo učiti, nastava počinje ujutro, a škola je tek po-slijepodne, dakle, oni su po cijele dane zauzeti,“ govori ravnateljica Jelaković koja uvijek ističe pro-blem odlaska medicinskih sesta-ra u inozemstvo:

„Medicinske sestre su tražene kod nas, što potvrđuju i podaci burze za zapošljavanje. Međutim, zbog otežanog zapošljavanja, bo-ljih primanja... mnoge odlaze u Njemačku, Austriju i Italiju. Prve dvije godine tamo rade po domo-vima umirovljenika dok ne po-lože njihov stručni ispit a zatim i ostaju u inozemstvu. Meni se godišnje javi barem 10-15 sesta-ra, koje su završile školu u Mli-narskoj, i traže prijepis ocjena da mogu ići vani. Apeliram na njih da ne odlaze, govorim im da osta-nu u našoj zemlji,“ zaključuje rav-nateljica Škole ze medicinske se-stre, Asja Jelaković. (ir)

Svake godine škola ze medi-cinske sestre u Mlinarskoj organi-zira svečanost dodjele svjedodž-bi učenicima završnih razreda. Na ovogodišnjoj svečanosti, održa-noj 3. srpnja u 18 sati, đaci završ-nih razreda, njihovi roditelji, rodbi-na, prijatelji te uzvanici prilično su emotivno doživjeli podjelu diplo-ma nakon nadahnutoga govora ravnateljice u kojem je apelirala na medicinske sestre i tehničare da ne odlaze iz Hrvatske. Anica Praš-njak, predsjednica Glavnog vijeća

HSSMS-MT-a, mladim kolegicama je poručila da ne gube nadu.

“u Hrvatskoj je potrebno 12 ti-suća medicinskih sestara. Iako je na burzi 1,5 tisuća sestara, Mini-starstvo zdravlja ne želi da ih se zaposli. Pridružite nam se, da na-stavimo borbu za naša prava,“ ista-knula je Anica Prašnjak u svom go-voru prilikom podjele svjedodžbi.

Na dodjeli svjedodžbi još su go-vorili i Marija Orlić, predsjedni-ca HKMS-a, te Mirjana Dumančić, predsjednica HuMS-a.

Škola za medicinske se-stre u Mlinarskoj počela je s radom 1921. kao prva stručna škola za izobrazbu medicinskih sestara. Ute-meljio ju je dr. Vladimir Če-pulić zbog potrebe za rad u antituberkuloznom dispan-zeru. Nakon završetka Pr-vog svjetskog rata medi-cinske sestre pomoćnice bile su iznimno tražene u zdravstvu. Godine 1925. novčanom donacijom iz Rockefellerove fondacije sa-građeni su objekti koji su i danas u funkciji, a 1941. ista je fondacija pripomogla po-dizanje zgrade današnjega internata (doma). Škola je 1991. ponovno postala sa-mostalna obrazovna usta-nova s učeničkim domom.

naši učenici uče u realnim uvjetima, na klinikama. oni su uz pacijente, sa svojih sedamnest godina vide i bolest i smrt, i starost i bolesnu djecu. moraju puno učiti

uz veselje ponovnog susreta i školsko zvono počela je nastava i učenicima škole za medicinske sestre i tehničare

Dodjela svjedodžbi 3. srpnja

Asja Jelaković radila je šest godina na općoj praksi u Sisku, a jedan dio u Domu zdravlja Centar. Godine 1996. počela je raditi u školi u Mlinarskoj, predavala je stručne predmete, a ravnateljica škole je od 2006. godine

2322 GlasnikGlasnik

Sad naša borba počinje pravnim sredstvima

VLASTA VUKoVIć-HoIć, PREDSJEDNICA SINDIKATA

vlada je otkazala temeljni kolektivni ugovor koji će se u potpunosti primjenjivati sljedeća tri mjesca. naša borba počinje pravnim sredstvima. sindikati su spremni ući u tužbe. otkazivanje tku-a, ako ne bude poželjnog socijalnog dijaloga između vlade i sindikata, sigurno će rezultirati štrajkovima

Vlasta Vuković-Hoić, pred-sjednica Hrvatskog stru-kovnog sindikata me-dicinskih sestara/tehničara, sindikalnim se radom počela ba-viti 1996. godine. Bila je povjere-nica Sindikata u Općoj bolnici Varaždin i članica u Nacional-nom vijeću Sindikata. Na razi-ni Varaždinske županije u više je mandata birana za članicu u Glavnom vijeću HSSMS-MT-a, izabrana je i za članicu Predsjed-ništva, a u svibnju ove godine na Skupštini HSSMS-MT-a postala je predsjednica Sindikata. Usto, članica je Upravnog i Radničkog vijeća varaždinske bolnice i Gos-podarsko-socijalnog vijeća župa-nije.

Vladin prijedlog da vam se uzmu teško izborena prava tijela HSSMS-MT-a brzo su odbila. Za-što?

Nakon analize prijedloga Vla-de, na sastanku Predsjedništva i Glavnog vijeća Sindikata jed-noglasno smo rekli ne, nismo se spremni odreći ničega jer smo se prisilno ili dobrovoljno odrica-li više puta, a ne vidimo rezulta-te tih odricanja u novim zapošlja-vanjima. Godinama smo se borili da tek dostignemo visinu plaće

Osim medijskih i Vladinih pritisaka, je li na članove HSSMS-MT-a bilo i drugih nasrtaja?

Bilo je sporadičnih reakcija od strane članova suprotstavljenih sindikata koji su uvjereni da će Vlada poduzeti sankcije prema nama ako glasamo protiv Dodatka I. Uvažavamo njihovo pravo, ali ne razumijemo agresivnost prema našim članovima koji imaju svoj stav i mišljenje. No, bilo je upita članova drugih sindikata za-što se oni ne izjašnjavaju i ne idu na referendum jer bi i oni željeli neposredno odlučivati o svojim pravima.

Ne razumijemo agresivnost prema članovima našeg Sindikata

koje nije pokleklo pred prijetnja-ma, ali potpuno razumijem i se-stre koje su zbog toga zabrinute. Svi oni obvezuju nas da se svim sredstvima borimo za teško ste-čena prava.

Na referendumu je odbijen Vla-din Dodatak I. Temeljnom kolek-tivnom ugovoru. Što sada?

Vlada je otkazala Temeljni ko-lektivni ugovor koji će se u pot-punosti primjenjivati sljedeća tri mjesca. Naša borba počinje pravnim sredstvima. Sindikati su spremi ući u tužbe. Otkazivanje TKU-a, ako ne bude poželjnog socijalnog dijaloga između Vlade i sindikata, sigurno će rezultirati štrajkovima.

Vlada se opravdava nedostatkom novca?

Svi smo svjesni da je financij-ska situacija u zemlji nepovoljna. Međutim, Vlada je kod donoše-nja proračuna za 2012. planira-la uštede koje nisu bile u skladu s važećim kolektivnim ugovori-ma, ali sindikate nitko nije po-zvao niti konzultirao. Vlada je za-kasnila. Kad je pozvala sindikate, Vladin ton nije bio akt razgovora i pregovora, nego ucjene.

Neki sindikalni vođe, koji su ‚prodali’ svoje članstvo i stali na stranu Vlade, tvrde da referendum HSSMS-MT-a nije bio regularan?

Organizacija rada u bolnicama razlikuje se od drugih ustanova, a rad se odvija tijekom 24 sata. Podružnice su donosile odluke o najpovoljnijem načinu proved-be, što uključuje i izjašnjavanje na više mjesta. Prema aktualnim transparentnim popisima član-stva koje vode kadrovske služ-be, izjašnjavali su se samo člano-vi našeg sindikata.

Vladina namjera ukidanja i sma-njivanja naknade za troškove pri-

medicinskih sestara koja nam je 2001. Zakonom o plaćama u jav-nim službama smanjena, dok je nekim zaposlenicima u zdrav-stvu porasla. Trebale su godi-ne da putem kolektivnih ugovo-ra nadoknadimo ono što je tada izgubljeno. Lijepo je bilo kad je odluka o tome da ne damo naša stečena prava donesena jedno-glasno i to je nešto što nam daje

snagu. I vjeru da smo postupili ispravno.

Koji su razlozi inzistiranja na tome da se omogući održavanje re-ferenduma među članstvom o Vla-dinu Dodatku I., možda TKU?

Nismo željeli biti vodstvo sin-dikata koje potpisuje akte u ko-jima se u ime svojih članova odričemo njihovih i naših mate-rijalnih prava. Zato smo odluči-li da oni sami kažu što žele. Htje-li smo da se članstvo izjasni pa da vidimo jesmo li odlučili dobro ili nismo. Članovi se nisu odre-kli svojih prava pa nas čeka vruća sindikalna jesen i velika sindikal-na borba. Odaziv na referendum bio je iznimno dobar. Ljudi su bili zadovolji što mogu izraziti svoje mišljenje. Moram priznati da su Vlada i mediji bili dosta aktivni u informiranju o sankcijama koje će provesti na štetu zaposlenih u javnim službama pa me radu-je odluka velike većine članstva

jevoza u Dodatku I. TKU-a uzne-mirila je djelatnike javnih službi, posebno u zdravstvu?

Budući da troškovi putova-nja zaposlenih u javnim služba-ma dostižu i do 18-20% plaće, naknada za troškove putovanja ipak je bitna stavka u prihodima naših članova. U mnogim mje-stim izvan Zagreba nema nika-kve mogućnosti da radnici dođu na posao javnim prijevozom u dane vikenda i državnih blagda-na. Prema tome, jedino sredstvo prijevoza je osobni automobil. Smanjenjem naknade za prijevoz osobnim automobilom te djelat-nike se diskriminira, stavlja u ne-povoljniji položaj. Svota koja im se isplaćuje na ime putnih troš-kova je mala i ne pokriva stvarne troškove goriva. Također, nepri-znavanje prava na naknadu troš-kova prijevoza do dva kilometra od mjesta rada diskriminira za-poslene, a posebno je nepovoljno za starije osobe.

U Vladinu Dodatku I. TKU-a promjena je i u načinu priznavanja

Taj problem je evidentan već godinama. Sestre su zdravstve-ni profesionalci koje su izabrale svoje zanimanje jer su posveće-ne brizi za pacijente i potrebama radnih mjesta na kojima rade. Usprkos tome što smo u Kolek-tivni ugovor za djelatnost zdrav-stva i zdravstvenog osiguranja ugradili da je svaki rad preko pla-niranog mjesečnog fonda radnih sati prekovremeni rad i da ga kao takvog treba platiti ili za njega dobiti slobodne dane u omjeru 1:1,5, veliki broj sestara to pravo ne koristi, odnosno na njemu ne inzistira. Politika zabrane zapo-šljavanja u zdravstvenim ustano-vama dovela je do nepodnošlji-vog nedostatka sestara u nekim bolnicama. Nekim članovima isplaćena su sredstva za preko-vremeni rad, a tamo gdje se nije uspjelo problem riješiti pregovo-rima, podignuto je i više sudskih tužbi. Cilj sindikata nije osigura-ti članovima zarade od prekovre-menoga rada, nego dovoljan broj sestara za kvalitetno provođe-

Vlasta Vuković - Hoić, predsjednica Sindikata i Stjepan oštarjaš, član Nadzornog odbora Sindikata

prava na regres i božićnicu? Osim što se neće isplatiti 2012.

i 2013. godine, svake se godine prije donošenja proračuna pre-govara o materijalnim pravima. U važećem TKU-u ugovoreno je da se pregovara, ali ako se ne do-govori drukčije, za regres i božić-nicu isplaćuje se najmanji iznos koji je vrijedio kod zadnje ispla-

te. U Vladinu Dodatku I. TKU-a izostavljena je odredba o iznosu koji je minimalno visine posljed-nje isplate, što znači da smo bili u pravu kad smo rekli da se pla-nira potpuno ukinuti regres i bo-žićnicu.

Problem je i u neplaćanju preko-vremenih sati koje medicinske se-stre odrade?

2524 GlasnikGlasnik

Vilim Ribić, predsjednik Neza-visnog sindikata znanosti i viso-kog obrazovanja te predsjednik Matice hrvatskih sindikata, na-kon održanog referenduma bio je više nego zadovoljan rezulta-tima. Čak je 90,1 posto članova Sindikata znanosti na referendu-mu glasovalo protiv Vladina Do-datka I. Temeljnom kolektivnom ugovoru, što znači da se članstvo ne želi olako odreći teško steče-nih prava.

Kako rezultate referenduma sa-gledavate u političko- socijalnom kontekstu?

Građani Vladi ne vjeruju, nje-zinim objašnjenjima, nakon če-tiri godine krize ne vjeruju eko-nomskoj politici Vlade. Građani ne vjeruju da odricanje ima ika-kva smisla niti da će dati bolji-tak gospodarstvu i otvoriti radna mjesta. Očito, naši ljudi, naši gra-đani misle, na što ih mi upozora-vamo, da smanjivanje potrošnje zapravo vodi u zatvaranje radnih mjesta. Njihovih milijardu kuna, koliko bi trebali dati Vladi, vodi u zatvaranje radnih mjesta. To je milijarda kuna manje kupljenih proizvoda na tržištu.

Pregovarači u ime Vlade RH če-sto su putem medija prijetili sindi-katima. Kako to objašnjavate?

Radi se o tome da je Vlada ima-la diletantsku, amatersku taktiku u ovom pitanju. Ljudi koji ima-ju barem malo političkoga dara

Vilim Ribić, PREDSJEDNIK NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG ObRAZOVANJA

tužit ćemo vladu jer će kolektivni ugovor i dalje važiti. kao znak nezadovoljstva socijalnim stanjem u državi, zbog pokušaja nelegalnog smanjenja plaća, moći ćemo organizirati prosvjede i štrajkove

već smo prije rekli da ćemo se odreći božićnice i regresa pod uvjetom da nam se to vrati kad se izađe iz krize

nje zdravstvene njege. Već dugo upozoravamo na nedostatak me-dicinskih sestara, a tek nedavno je napokon objavljen podatak da u sustavu nedostaje 12.000 se-stara.

Školovanje i edukacija medicin-skih sestara nameće se kao pro-blem jer im ustanove rijetko plaća-ju školovanje?

Medicinske sestre uvijek su, i kad to nitko od njih nije tražio, te-žile većem znanju i višem obra-zovanju. Inicijativa i angažman medicinskih sestara rezultirali su donošenjem Zakona o sestrinstvu i tada sestrinstvo postaje regulira-na profesija. Realizira se težnja medicinskih sestara za školova-njem uz stručne, i na sveučilišnim diplomskim i poslijediplomskim studijima. Veliki broj sestara že-lio je stjecati nova znanja i kom-petencije te biti spremne za izazo-ve zdravstvenog sustava RH, ali i EU. Kako uglavnom nisu i ne po-stoje planovi potreba sestrinskoga kadra za nadolazeće godine, se-stre svoje želje za obrazovanjem ostvaruju tako da si same plaćaju školarinu i koriste svoje slobodne dane i godišnje odmore za školo-vanje. Najgore je kad ih po zavr-šetku školovanja, usprkos tome što mu je na raspolaganju kadar u koji nije uložio ništa, poslodavac ne rasporedi na adekvatno rad-no mjesto i tako podigne kvalite-tu zdravstvene usluge.

Zar ne postoji pravilnik o uvje-tima prostora, opreme i kadrova u zdravstvenim ustanovama? Školo-vane sestre trebale bi imati adekvat-no radno mjesto i plaću?

Kad bi se poslodavci pridržavali Pravilnika, tada bi se jasno poka-zao nedostatak velikog broja se-stara visokog i višeg profila. Taj pravilnik ima mnogo nedostata-ka, ali u procesu prilagođavanja pristupanju Europskoj uniji treba-lo je iskoristiti pretpristupne fon-

dove za podizanje obrazovne razi-ne medicinskih sestara.

Problem je i odlazak medicinskih sestara na stručne simpozije?

Trajna edukacija je nužna, me-đutim, odlazak na stručne skupo-ve je postao problem jer je novca sve manje. To se do sada dijelom rješavalo sredstvima sponzora, što je u vrijeme krize izuzetno teško dobiti. Kako i zdravstvene ustano-ve izdvajaju sve manje novca za tu namjenu, odlazak na stručne sku-pove sestrama sve više plaćaju se-strinske udruge.

Nije li smiješno da medicinske se-stre same sebi kupuju radno-zaštit-nu obuću?

Veliki broj medicinskih sestara same cijeli radni vijek kupuju rad-no-zaštitnu obuću, a u posljednje vrijeme sve češće i odjeću. Na po-jedinim radnim mjestima same plaćaju i ostali pribor potreban za obavljanje djelatnosti - patronaž-nu torbu, odjeću i obuću za odla-zak svojim štićenicima. Te sestre koriste mjesečnu kartu za javni prijevoz kojim odlaze kod svojih štićenika po raznim vremenskim uvjetima izlazeći i ulazeći u tram-vaj više puta dnevno, noseći opre-mu koja im treba, a ako stanuju bliže od dva kilometra od sjedišta poslodavca, ubuduće neće ima-ti niti mjesečnu kartu za javni pri-jevoz.

Nedavno je donesena Nacionalna strategija zdravstva do 2020. u kojoj se medicinske sestre jedva spominje?

Analizirajući Strategiju, uočili smo da se taj materijal uglavnom bavi opisivanje zatečenoga stanja u kojem je sestrinstvo spomenuto usputno, bez udubljivanja u pro-bleme broja sestara, školovanja... Kako nema analize postojećeg sta-nja, iluzorno je očekivati da posto-je programi unaprjeđenja sestrin-stva u nacionalnom zdravstvenom sustavu. Ivica Radoš

Građani ne vjeruju Vladinoj politici

ili iskustva to ne bi nikad napra-vili. Ako se ide sa zastrašivanjem, ljudi odgovaraju na suprotan na-čin. Biračko tijelo se može dobi-ti samo iskrenim, benevolentnim poštivanjem ljudi. Zastrašivanje ne daje učinka u demokratskom okruženju.

Koja je svrha postojanja sindika-ta koji su se priklonili Vladi?

Njihova svrha postojanja je da ubiru članarinu, štite visoku poli-tiku koju uopće ne razumiju. Oni su izdali svoje vlastite članove s obrazloženjem da sada nije vrije-me za božićnice i regrese, nego je vrijeme za otvaranje radnih mje-sta, ne shvaćajući da time ponav-ljaju neoliberalne mantre koje nisu istinite. Naprotiv, štednja i odricanja ne dovode do otvara-nja nego zatvaranja radnih mjesta, kao što dokazuje EU koja sada na-kon politike mjera štednje ulazi u novi krug recesije. Umjesto da se stimulira potrošnja, stimulira se štednja. To je krucijalna pogreška politike koju Hrvatska vodi neoo-visno o tome je li riječ o HDZ-u ili SDP-u. Takva politika je zapravo provođenje naputaka EU. Ti sin-dikati ništa ne prate, ništa ne ra-zumiju, ne znaju za drugo mišlje-nje u ekonomiji, oni to uopće ne prate. Dakle, njihov ideolog je Li-nić, a ne Međunarodna organiza-cija rada.

Kakve Vladine poteze očekuje-te?

Vidjet ćemo. Budu li reagira-li na stupidan način kao do sada, mi ćemo na to reagirati pravnim mehanizmom, štrajkovima i pro-svjedima.

Vlada je otkazala TKU, koji je vaš sljedeći potez?

Ovisno o raspoloženju ljudi. Tužit ćemo ih jer će za nas TKU i dalje važi. Kao znak nezadovolj-stva socijalnim stanjem u državi, zbog pokušaja nelegalnog sma-njenja plaća, možemo organizira-ti prosvjede i štrajkove.

Kakav je dodatak, aneks, Kolek-tivnom ugovoru prihvatljiv sindika-tima u Matici?

Već smo prije rekli da ćemo se odreći božićnice i regresa pod uvjetom da nam se to vrati kad se izađe iz krize. Nadalje, neće-mo potpisati aneks s ovako rije-

šenim pitanjem plaćanja prijevo-za jer takvo rješenje oštećuje ljude koji nisu krivi zato što je sustav tako organiziran da moraju radi-ti u više ustanova i koristiti vlasti-ti prijevoz. Javni prijevoz im nije prilagođen. Oni dnevno moraju obići dvije-tri škole i moraju ko-ristiti osobni automobil, što zna-či da to moraju platiti dva puta iz vlastitoga džepa.

Zašto država ne bi uvela red u javna poduzeća gdje se novac zaista prosipa i tako namaknula manjak u proračunu?

Oni nešto namjeravaju napra-viti u tom pogledu, vidjet ćemo koliko će im uspjeti jer su mno-gi namjeravali