HRVATSKI ŽELJEZNI ČKI MUZEJ

1. SKUPLJANJE GRAĐE

1.2. Terensko istraživanje

- Terenskim istraživanjem i na dojavu Josipa Štimca, željezničkog zaposlenika, na pruzi

prema Karlovcu tijekom listopada pronađeno je posebno pružno motorno vozilo za

ophod pruge, tzv. sigma. Vozilo je uvršteno u zbirku Željeznička vozila i dijelovi.

- Denis Marohnić je na terenu pronašao pločicu, oznaku proizvođača željezničkih

dijelova i uvrstio ju u zbirku Željeznička vozila i dijelovi.

- Terenskim istraživanjem pronađen je još nekoliko željezničkih vagona za koje je

pokrenut postupak preuzimanja.

1.3. Darovanje

• Sekcija za pruge Ogulin darovala je HŽM-u posebno pružno vozilo za ophod pruge,

tzv. sigmu. Vozilo je upisano u zbirku Željeznička vozila i dijelovi.

• Vladko Lozić, željeznički umirovljenik, darovao je Muzeju dvije signalne

skretničarske svjetiljke iz 1960. godine. Svjetiljke su se rabile na pruzi Zagreb -

Rijeka sve do modernizacije te pruge godine 1973. Svjetiljke su uvrštene u zbirku

Signalna, svjetlosna i telekomunikacijska sredstva i uređaji.

• Ksenija Kajzer i Nikola Brajdić darovali su nam, na inicijativu Denisa Marohnića,

kustosa u Muzeju, dva kompleta pribora za tehničko pisanje marke Pelikan (oko

1970.) i Rottring (oko 1980.). Pribori za pisanje upisani su u zbirku Odore, osobni

dokumenti, uredska oprema i pribor.

• Branka Šeparović, novinarka HTV-a, darovala nam je plombu za plombiranje vagona

iz 1980-ih, koju je našla u Vukovaru neposredno nakon završetka Domovinskog rata.

Plombe su uvrštene u zbirku Strojevi, aparati, alati i oprema.

• Zlatko Mihaljević darovao je Muzeju induktorski telefon proizveden 1953. u tvornici

Iskra, Kranj (Slovenija). Telefon je uvršten u zbirku Strojevi, aparati, uređaji i

oprema.

1.6. Ustupanje

- Tijekom 2006. HŽM-u je ustupljeno 6 željezničkih vozila, od kojih su 4 kompozicije

vlaka, koja su bila u vlasništvu HŽ-ovih ustrojbenih jedinica. Sva su vozila uvrštena u

zbirku Željeznička vozila i dijelovi.

- Dana 4. siječnja 2006. Vuča vlakova Zagreb ustupila je HŽM-u dizelski motorni vlak

serije HŽ 7221/4221, sastavljen od motornog vagona 7221 013 i prikolice 4221 013 te

dizelski motorni vlak serije HŽ 7 221 003. Dva mjeseca kasnije, 3. ožujka, ista nam je

tvrtka ustupila i dizelski motorni vlak sastavljen od motornog vagona 7221 020 i

prikolice 4221 020. Ti vlakovi, koji su poznati pod popularnim nazivom šinobusi,

izgrađeni su 1962. godine u Tvornici vagona "Goša", Smederevska Palanka, a iz

prometa su isključeni 2005. godine.

- Odlukama o prijenosu osnovnih sredstava Održavanje vučnih vozila d.o.o. omogućeno je

preuzimanje pružne dizalice broj 98 78 900 101-7, snage 650 kN i pripadajućeg vagon

oznake 8078 920 006 u fundus HŽM-a. Navedena su vozila preuzeta 19. siječnja i 22.

veljače 2006.

- Odlukom Uprave HŽ-a od 10. svibnja 2006. za fundus Muzeja ustupljena je kompozicija

oklopnog vlaka sastavljena od tri vozila: dizelske električne lokomotive oznake HŽ

2062-045 iz 1973. godine i dvaju četveroosovinskih teretnih vagona. Kompozicija je

oklopljena 1991. godine radi borbenoga djelovanja tijekom Domovinskog rata.

- Na inicijativu Zlatka Zupčića, HŽ-ova Služba za vuču vlakova ustupila je Muzeju stroj

za proračun voznih vremena (Amslerov integrator Tip 843) iz 1957. godine. Stroj je

izrađen u Švicarskoj, a u HŽ-u se rabio do početka 1990-ih godina. Uvršten je u zbirku

Strojevi, aparati, alati i oprema.

- Helena Bunijevac ustupila je HŽM-u dvije iskaznice za povlaštenu vožnju željeznicom iz

1987. godine. Iskaznice su uvrštene u zbirku Odore, osobni dokumenti, uredska oprema i

pribor.

2. ZAŠTITA

2.1. Preventivna zaštita

Preventivna zaštita građe HŽM-a ostvaruje se u željezničkim jedinicama koje Muzeju

ustupaju građu, i to kada okolnosti to dopuštaju. Preventivna se zaštita u HŽM-u ostvaruje na

dijelu građe koja je čuvana u suhim prostorima depoa. Sedamnaest željezničkih vozila koja

su izložena na vanjskom izložbenom prostoru HŽM-a nisu preventivno zaštićena. Utjecaju

atmosferilija i mogućoj devastaciji podložno je i 16 željezničkih vozila izloženih kao

spomenici tehničke baštine na željezničkim kolodvorima diljem Hrvatske. Njihova je

preventivna zaštita svedena na češća bojenja i restauriranja te na organiziranu čuvarsku

službu gdje je to izvedivo.

2.2. Konzervacija

Iz zbirke Željeznička vozila i dijelovi konzervirana su dva izloška. Prvi od njih je parna

lokomotiva oznake JŽ 51-014/MAV 375.964 iz 1926. godine, koja je konzervirana u

željezničkoj radionici u Osijeku nakon što je 2004. godine restaurirana. Cijelo to vrijeme

čeka urbanističku dozvolu mjerodavnih službi Grada Osijeka za izlaganje na željezničkom

kolodvoru Osijek. Drugo konzervirano vozilo je parna lokomotiva oznake HŽ 22-047 /MAV

324.491 iz 1915. godine, koja je konzervirana u željezničkoj radionici u Sisku. Njezino

dekonzerviranje vezano je za projekt ponude muzejskog vlaka.

2.3. Restauracija

U 2006. godini restaurirano je šest vozila iz zbirke Željeznička vozila i dijelovi.

Restauratorske zahvate izvele su željezničke tvrtke specijalizirane za održavanje željezničkih

vozila.

- U svibnju je dovršeno restauriranje parne lokomotive oznake JŽ 62-054. Lokomotiva je

izgrađena 1944. u Tvornici lokomotiva u Davenportu (SAD), a u ondašnji JDŽ

zaprimljena je 1946. godine, u sklopu poratne međunarodne pomoći UNRA-e za

željeznički promet. U Hrvatskoj je lokomotiva vozila između 1950. i 1973. godine. U

Muzej je zaprimljena 1991. i dio je izložbenoga postava. Restauriranje lokomotive izveo

je TŽV "Gredelj", uz cijenu od 115.500 kn. Restauratorske radove koordinirao je D.

Marohnić.

- Ista je tvrtka u svojoj automehaničarskoj radionici obnovila motorno pružno vozilo,

kvatrocikl proizveden 1963. u Podjetju za opravo tirnega materijala (Poduzeću za

popravak tračničkog materijala) u Ljubljani. Vozilo je teško 95 kg, jednosjed je i ima

ugrađen motor Colibri 03. Služilo je za ophod pruge, a u Muzej je preuzeto 1993. godine.

Vozilo je restauriranjem dovedeno u radni pogon. Uz sponzorsku pomoć TŽV-a

"Gredelj" za restauriranje vozila utrošeno je 7.300 kn. Restauratorske radove koordinirao

je D. Marohnić.

- HŽ-ova tvrtka kćer Održavanje vagona, d.o.o. Zagreb u svojoj je radionici vagona u

Moravicama obnovila dvije dvoosovinske vagonske cisterne. Uz sponzorsku pomoć

tvrtke restauratora, trošak obnove iznosio je 30.000 kn. Restauratorske radove

koordinirala je H. Bunijevac.

- U Slavonskom Brodu, u HŽ-ovoj tvrtki Remont i proizvodnja željezničkih vozila, d.o.o.,

tijekom godine restauriran je pokretni izložbeni vagon. Vagon je izgrađen 1963. u TŽV-u

"Gredelj", s namjenom prijevoza poštanskih pošiljaka. Dugačak je 24,5 metara, težak 35

tona, može primiti 21 tonu tereta. Vagon je 2005. ustupljen HŽM-u, koji ga je odlučio

restaurirati na način da u njemu bude zadržan izvorni izgled oplatnih stranica i središnji

radni prostor poštanskog vagona, dok se prostori za skladištenje poštanskih pošiljaka s

obje strane vagona prilagođuju za prihvat povijesnih i galerijskih izložbenih postava, a

mogu služiti i za održavanje prigodnih predavanja, izlaganja, scenske ili glazbene

događaje, audio-vizualne promocije i slična događanja. Radi kvalitetnog zadovoljavanja

potreba višenamjenskih događanja vagon je opremljen suvremenom tehničkom

opremom, s plazma ekranom te videouređajima i DVD uređajima. Takvim načinom

restauriranja vagon je zadržao izvornu, povijesnu konotaciju, ali je postao iskoristiv i za

prezentaciju multikulturalnih događanja, i to u svim mjestima koja su umrežena u

željeznički sustav. Time vagon može nadomjestiti nedostatan izložbeni prostor HŽM-a,

ali i biti ponuđen na uporabu drugim kulturno-galerijskim ustanovama te time uključen u

tržišno poslovanje. U restauriranje izložbenoga muzejskog vagona uloženo je 297.710,50

kn. Restauratorske radove koordinirali su D. Marohnić i H. Bunijevac.

- Tijekom mjeseca svibnja u Splitu je restaurirana kompozicija oklopnog vlaka sastavljena

od dizelske električne lokomotive oznake HŽ 2 062-045 i dva četveroosovinska teretna

vagona oznake G. Kompozicija je izložena 1. lipnja 2006. na vanjskom izložbenom

postavu oklopljenih vozila u brodogradilištu Brodosplit u Splitu. Prije izlaganja

kompoziciju su obnovili majstori splitske HŽ-ove Jedinice za održavanje vagona i

majstori Brodosplita. S obzirom na to da je kompozicija bila oklopljena 1991. godine,

restauratorski su zahvati prije izlaganja bili manjeg opsega, a nastale troškove podmirilo

je brodogradilište.

3. DOKUMENTACIJA

3.1. Inventarna knjiga

Na kraju 2006. inventarna je knjiga završila upisom pod rednim brojem 459. Svi su upisi

računalno obrađeni, uz programsku potporu MS Access. U inventarnu knjigu upisano je 20

novih predmeta, i to u ove zbirke:

· Željeznička vozila i dijelovi, 7 upisa

· Odore, uredska oprema i pribor, 8 upisa

· Strojevi, aparati, alati i oprema, 3 upisa

· Signalna, svjetlosna i telekomunikacijska sredstva i uređaji, 2 upisa.

3.3. Fototeka

Fototeka sadržava 8.4550 inventiranih pozitiva, negativa i digitalnih fotografija. Ukupno su

računalno obrađene 7.923 fotografije s programskom potporom MS Access.

3.5. Videoteka

U videoteci je pohranjeno 40 videokaseta i 101 CD zapis. Obrađeni su računalno, s

programskom potporom MS Access. Tijekom 2006. nabavljene su 3 videokasete te izrađena i

evidentirana 23 CD-a.

3.6. Hemeroteka

Hemeroteka sadržava 720 zapisa, od kojih je računalno obrađeno njih 530 u bazi programa

MS Access. Prikupljaju se napisi vezani za povijest, modernizaciju i razvoj HŽ-a, uz zaštitu

povijesno obilježenih željezničkih objekata te uz aktivnosti i rad HŽM-a. U 2006. prikupljena

su 102 napisa objavljena u dnevnim i tjednim novinama te 30 napisa objavljenih u

željezničkim glasilima (Željezničaru, EC reviji, stručnom časopisu Željeznice 21. stoljeća).

Navedena građa nije računalno obrađena.

3.7. Planoteka i fond dokumentacijskih crteža

U planoteci su u bazu podataka MS Access unesena 44 predmeta. U 2006. prikupljeno ih je

osam.

3.8. Stručni arhiv

Vođena je dokumentacija o izložbama i ostalim događanjima u HŽM-u i izvan njega, koja su

vezana za muzejsku djelatnost.

Vođena je dokumentacija o restauriranju muzejskih vozila, tijeku izvedbe i obavljenim

poslovima.

3.9. Ostalo

Josip Štimac, željeznički zaposlenik iz Karlovca, povezao je zaposlenike Muzeja s Josipom

Štiglićem, željezničkim umirovljenikom, koji je Muzeju dopustio umnožavanje 10

originalnih fotografija i prateće dokumentacije iz 1947. o prebacivanju parne lokomotive,

tendera i službenog vagona preko rijeke Kupe kod Karlovca, na kojoj je bio srušen

željeznički most. Građa je preuzeta krajem godine, a bit će obrađena u 2007.

Josip Štimac posudio nam je za umnožavanje 55 fotografija koje je snimio 1989., prilikom

ugradnje novoga željezničkog mosta na rijeci Kupi kod Karlovca. Uz fotografije je priložen i

detaljan opis svih građevinskih zahvata, tijeka radova i imena izvršitelja radova.

4. KNJIŽNICA

Knjižnica HŽM-a specijalizirana je knjižnica znanstvenoga tipa. Knjižni se fond popunjava

aktualnim izdanjima Hrvatskih željeznica, i to glasila, stručnih časopisa i službenih propisa,

starim i aktualnim izdanjima pravilnika, brošura, stručnih knjiga i priručnika, knjiga,

pravilnika, časopisa, muzejskih izdanja i ostale slične literature koji su HŽM-u darovani,

kupljeni ili od njih preuzeti. Krajem 2006. knjižnica je obuhvaćala 1.271 naslov.

U sklopu knjižnice vodi se i fond tehničke dokumentacije, koji ima 854 upisa.

4.1. Nabava

Tijekom 2006. knjižni je fond povećan za 20 novih upisa pojedinačnih primjeraka knjiga te

četiri uveza godišnjih izdanja željezničkih glasila. Šesnaest njih darovali su nekadašnji ili

sadašnji željeznički zaposlenici, dvije knjige darovalo je Društvo željezničkih umirovljenika.

Jedna je knjiga kupljena, a sva izdanja koja su tijekom godine ostvarena u HŽ-u preuzeta su u

knjižnicu. U knjižnicu su zaprimljena i izdanja MDC-a te naslovi monografskih izdanja koje

je darovalo Ministarstvo kulture RH.

4.2. Stručna obrada knjižničnog fonda

Knjižnični fond obrađuje se prema ovoj klasifikaciji: Općenito o željeznici, Ustroj željeznice,

Željeznički promet, Pravilnici i upute za rad, Željeznička vozila, Pruge i pružna postrojenja,

Elektropostrojenja i uređaji, Građevinski objekti, Službena glasila, časopisi i publikacije,

Ostala stručna literatura, Ostala izdanja.

4.3. Zaštita knjižnične građe

Tijekom 2006. uvezano je 20 svezaka mjesečnih i periodičnih časopisa.

4.4. Služba i usluge za korisnike

Knjižnica je dostupna korisnicima unutar HŽ-a i vanjskim korisnicima. Tijekom godine

knjižničnim se fondom koristilo petero željezničkih zaposlenika za obradu podataka vezanih

za poslijediplomske ispite i pisanu obradu segmenata željezničke povijesti. Fondom muzejske

knjižnice koristilo se i desetak vanjskih korisnika, i to znanstvenika - za upotpunjavanje

radova s područja željezničkog prometa, studenata zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta - za

diplomske radove i učenika Željezničke tehničke škole u Zagrebu - za izradu seminarskih i

maturalnih radova. Građa knjižnice korištena je i za pripremu priloga Znanstvenog programa

HRT-a, za novinarsku obradu najveće željezničke nesreće u Zagrebu iz 1974., objavljenu u

Jutarnjem listu, za znanstvenu obradu željezničke povijesti u Dalmaciji, publiciranu u glasilu

Društva željezničkih zaljubljenika u Austriji. Knjižnica je izvor podataka zaposlenicima

HŽM-a za znanstvenu obradu, pisanje recenzija i drugih stručnih napisa iz željezničke

povijesti.

4.5. Ostalo

Kao i svih godina do sada, vođena je bibliografija svih napisa i znanstvenih obrada povijesti

željeznice u Hrvatskoj i o djelatnosti HŽM-a, koje su objavljene u glasilima i publikacijama

u nakladi HŽ-a ili drugih nakladnika.

5. STALNI POSTAV

HŽM 16 godina nakon svog osnivanja nema stalni izložbeni postav. Cijelo vrijeme djeluje na

privremenoj lokaciji u južnom dijelu TŽV-a "Gredelj", s ulazom iz Ulice grada Vukovara. Tu

raspolaže s oko 200 m2 radnog i čuvališnog prostora, vanjskog prostora ukupne površine

2.400 m2 i ugrađenih 200 m kolosijeka. Na tom je prostoru 2004. oblikovan privremeni

izložbeni postav 12 željezničkih vozila, od kojih je osam parnih lokomotiva, jedna

električna, dvije dizelske hidraulične manevarske lokomotive, dvije dizelske električne

lokomotive, snježni plug za parne lokomotive te šest vagona. Autori izložbenog postava su

H. Bunijevac iz HŽM-a i Š. Dmitrović iz TŽV-a "Gredelj". Izložena su vozila izgrađena

između 1899. i 1960. godine, prilagođena su za sve tri širine kolosijeka koje su postojale na

željeznicama u Hrvatskoj (600, 760 i 1.430 mm). Taj je prostor dostupan posjetiteljima, koji

ga mogu razgledati u uredovno vrijeme HŽM-a, od ponedjeljka do petka od 8 do 15 sati, a

prema dogovoru, i izvan tog termina.

5.1. Novi stalni postav

Prema osnivačkoj odluci iz 1991., stalni postav HŽM-a trebao bi biti u radionicama TŽV-a

"Gredelj", u kojima su se od 1894. godine održavala, a potom i gradila željeznička vozila.

Radionice su građene namjenski, svojedobno su bile najveće željezničko industrijsko

postrojenje u ovom dijelu Europe, a svojom povijesnom obilježenošću i visokom razinom

očuvanosti danas su najvrjednija industrijska baština u zemlji. Stoga su i četiri radionice iz

prve faze izgradnje godine 2004. upisane u Registar kulturne i prirodne baštine RH.

Izmještanje proizvodnje iz "Gredeljevih" postrojenja i s trnjanske lokacije, koju je 2006.

kupio Grad Zagreb, planirano je ostvariti do početka 2009. godine. Tada bi HŽM trebao

dobiti izložbeni prostor u zaštićenim halama, ili barem u jednom njihovu dijelu, čime bi bilo

omogućeno postavljanje muzeja in situ uz ostvarenje izravne povezanosti autentičnog

prostora i izložene muzejske građe.

6. STRUČNI RAD

6.1. Stručna obrada muzejske građe

Stručna obrada obavljana je za svaki novi predmet u muzejskom fundusu. Prije restauriranja

vozila obavljena je stručna obrada postojeće dokumentacije. U 2006. stručna je obrada bila

vezana za parnu lokomotivu 62-054, uz dvije vagonske cisterne, uz motorni kvatrocikl, uz

vozila oklopnoga vlaka, uz vagon za prijevoz pošte. Stručna obrada građe bila je vezana i za

restauriranje vodotornja u sklopu željezničkog kompleksa u Osijeku, uz pripremu izložbe 144

godine željeznice u Zagrebu, uz pisanu obradu povijesti zagorskih pruga i povijesti istarskih

pruga, uz pripremu deplijana o zagrebačkom Glavnom kolodvoru, uz pripremu predavanja o

zaštiti željezničke industrijske baštine u TŽV-u "Gredelj". Također je stručno obrađivana

građa za pripremu priloga za radijske i televizijske priloge. Stručnu obradu obavili su H.

Bunijevac i D. Marohnić.

6.2. Identifikacija / determinacija građe

Identifikacija i determinacija muzejske građe obvezno se obavlja pri upisu novih predmeta i

nove građe u muzejske fondove, a kontinuirano se obavlja radi upotpunjavanja i

zaokruživanja informacija vezanih za građu pohranjenu u Muzeju. Pri identifikaciji i

determinaciji građe često se poseže za pomoći stručnjaka s pojedinih područja višeznačnih

djelatnih područja na željeznici.

6.3. Revizija građe

Revizija građe obavlja se u segmentima u kojima se pokaže potrebnom. Revizija se provodi i

u

knjižničnom fondu, fototečnom fondu i ostalim muzejskim fondovima.

Helena Bunijevac

Na traženje HŽM-a pri Ministarstvu kulture RH pokrenut je tijekom prosinca 2006. projekt

valorizacije pokretne industrijske baštine koja je sastavni dio postrojenja TŽV-a "Gredelj".

Cilj projekta je zaštita i očuvanje tog dijela povijesne baštine i poticanje izrade registra

pokretne industrijske baštine u RH.

6.4. Ekspertize

Ekspertize se obavljaju na traženje vanjskih korisnika, i to učenika, studenata, znanstvenika,

željezničkih zaljubljenika, ali i institucija, u sklopu istraživanja pojedinih segmenata

željezničke povijesti ili za obilježavanja obljetnica, bilo izložbama, bilo tiskanjem prigodnih

izdanja, ili za tematske radijske, televizijske ili pisane priloge. Navodimo neke.

- Želimir Škarica: podaci o gradnji pruge Split - Knin

- Ante Jakelić: podaci o gradnji tzv. dalmatinskih pruga

- HTV, Dopisništvo Pula: podaci o lokomotivi 835.040, izloženoj u Puli (novinarka

Jasminka Kalčić)

- Dokumentarni program HRT-a: snimanje dijela Škrinjice urednice Branke Šeparović

- Jovan Hovan: podaci o HŽM-u za kolumnu u Jutarnjem listu

- Franciska Ćurović Major: podaci o voznom redu 1925.-1937. godine

- dr. David Jelerčič: podaci o električnim lokomotivama na riječkoj pruzi

- Wolfgang Kraus: podaci o parnim lokomotivama

- L. Nemeš i I. Žagić: podaci za maturalni rad

- HTV 2: podaci za prilog o industrijskoj baštini u TŽV-u "Gredelj" (urednica Jasna Coce)

- Obradović: podaci o gradnji pruga Sisak - Sunja - Dobrljin i Sunja - Slavonski Brod

- akademik Slavko Cvetnić: podaci o pruzi Zidani Most - Zagreb - Sisak

- Ivančica Ladišić: podaci o HŽM-u za napis u novinama 24 sata

- HTV 1: podaci o zagorskim prugama - prilog u emisiji Malo misto (urednik Matko

Bušelić)

- mr. Zdenka Rakičić Friedrich: fotografije parnih lokomotiva za monografiju Razvoj

željezničke mreže u Podunavlju

- Mirela Pavičić i Katarina Bot: podaci za diplomski rad

- B. Limpić-Donadić: ekspertiza teksta o povijesti željeznice u Slavoniji, objavljenoga u

EC reviji

- Martina Hrupić: podaci za članak o željezničkoj nesreći u Zagrebu 1974. za Jutarnji list

- HTV 1: podaci za Znanstveni program (novinarka Maja Vađetić)

- Vladimir Tršinski: podloge za prigodne poštanske marke i kuverte u povodu obljetnica

zagorskih pruga (Filatelističko društvo Zaboky)

- Elmar Oberegger: podaci o pruzi Zadar - Knin i o Unskoj pruzi za napis o dalmatinskim

prugama tiskan u Austriji

- Đorđe Ličina: podaci o željezničkim nesrećama iz 1951. i 1953. godine

Ekspertize se rade i za interne korisnike, i to za znanstveni rad, za prigodne izložbe i

prigodna izdanja, za stručne i publicističke napise u internim glasilima. U prošloj godini te su

ekspertize bile vezane za pripremu materijala za ciklus predavanja SOS za željezničku

industrijsku baštinu, za postavljanje izložbe o 144. obljetnici željeznice u Zagrebu, za

predstavljanje muzejsko-izložbenog vagona, za pripremu i predstavljanje deplijana o

prijamnoj kolodvorskoj zgradi u Zagrebu.

6.5. Posudbe i davanje na uvid

Dokumentaristička i fototečna građa više je puta davana na uvid, i to radi obrade željezničke

povijesti u obliku stručnih i znanstvenih radova, diplomskih ili seminarskih radova.

Omogućeno je i presnimavanje dokumentarističke građe za televizijske priloge.

6.7. Publicistička djelatnost stručnih djelatnika

• Bunijevac, H. Prvi šinobus u HŽM-u.// Željezničar, 723 (2006.), str. 56.

• Bunijevac, H. Petnaest godina HŽM-a.// Željezničar, 723 (2006.), str. 62-63.

• Marohnić, D. 3 fotografije uz napis.

• Bunijevac, H. Suradnja HŽM-a i HTV-a.// Željezničar, 724, (2006.), str. 50-51.

• Marohnić, D. 2 fotografije uz napis.

• Bunijevac, H. Restauriranje muzejske lokomotive serije 62-054. // Željezničar, 725,

(2006.), str. 50-51.

• Marohnić, D. Fotografija uz napis.

• Bunijevac, H. Zaštita industrijske baštine; Zahtjev za prihvat javnih, kulturnih

sadržaja.// Željezničar, 726 (2006.), str. 11

• Bunijevac, H. Obilježena 130. obljetnica pruge Divača - Pula; Susret u Rakitovcu. //,

Željezničar, 727 ( 2006.), str. 14.

• Bunijevac, H. Restauriranje muzejskih vozila. // Željezničar, 727 (2006.), str. 28

• Marohnić, D. Fotografija uz napis.

• Bunijevac, H. Uz Međunarodni dan muzeja; Afirmacija muzejskih vrijednosti među

mladima. // Željezničar, 727 (2006.), str. 29.

• Marohnić, D. Fotografija uz napis.

• Bunijevac, H. Kompozicija oklopnog vlaka izložena u Brodosplitu.// Željezničar, 728

(2006.), str. 39.

• Bunijevac, H. Restauracija poštanskog vagona.// Željezničar, 730 (2006.), str. 54.

• Bunijevac, H. Izložba "144 godine zagrebačke željeznice".// Željezničar 732 ( 2006.),

str. 49.

• Bunijevac, H. Sanacija i adaptacija vodotornja u Osijeku. // Željezničar, 732 (2006.),

str. 38.

• Bunijevac, H. Predstavljen pokretni izložbeni vagon HŽM-a.// Željezničar, 732

(2006.), str. 10.

• Bunijevac, H. HŽM u projektima izvan željeznice.// Željezničar, 733 ( 2006.), str. 54.

• Bunijevac, H. Stalni postav Memorijalnog muzeja Jasenovac.// Željezničar, 734

(2006.), str. 52.

• Marohnić, D. Putujuća izložba u Ogulinu. // Željezničar, 726 (2006.), str. 54.

• Bunijevac, H. Hoće li željeznički muzeju u Zagrebu napokon dobiti prikladan

izložbeni prostor?// EC revija, ljeto 2006., str. 24-30.

• Bunijevac, H. Kulturni centar Mate Lovraka u Velikom Grđevcu .// EC revija, zima

2006., str. 16-18.

• Marohnić, D. Dvije fotografije uz napis.

• Bunijevac, H. Zgrada na ures Zagrebu.// Zagreb, br. 104, godina 6., veljača 2007.,

str. 16-17.

• Bunijevac, H. HŽM - beskućnik u kompleksu kulturnog dobra?// Vijesti muzealaca i

konzervatora, 4, 2005., str. 41-43.

• Marohnić, D. Fotografije uz napis.

6.8. Stručno usavršavanje

Denis Marohnić

- Polaganje stručnog ispita za zvanje kustosa, 12. i 13. lipnja

- Tečaj Čuvanje muzejskih zbirki - Uvod u preventivnu zaštitu, 2. i 3. listopada, organizator

MDC

- Redovito pohađanje predavanja Otvorena srijeda u organizaciji MDC-a

6.9. Stručna pomoć i konzultacije

Stručna pomoć i konzultacije ostvaruju se u dva segmenta, unutar HŽ-a i izvan njega. Unutar

HŽ-a to su pisane i usmene obrade i edukacija o razvoju željeznice, izgradnji pruga, razvoju

vučnih i vučenih vozila, o djelovanju različitih željezničkih udruga i organizacija, o povijesti

željeznice. Stručna pomoć i konzultacije pružaju se i restauratorima koji obnavljaju

željeznička vozila i željezničke objekte pod konzervatorskom zaštitom. Osiguravaju se

povijesne potke za sve prospekte koji se rade u HŽ-u ili se ostvaruju u HŽM-u. Vanjski

korisnici u Muzeju mogu dobiti stručnu pomoć za pisanje radova svih vrsta ili za osobnu

edukaciju.

Denis Marohnić

- Stručna suradnja i savjetovanje s Narodnim sveučilištem Dubrava u vezi s projektom u

sklopu Dana Dubrave: kulturno-turističke znamenitosti Dubrave, 15. - 25. lipnja,

suradnja s Dunjom Brankov, višom stručnom suradnicom Narodnog sveučilišta Dubrava,

voditeljicom Centra za programe akcija i manifestacija

- Stručna suradnja i priprema slikovnog materijala (fotografija) za manifestaciju Zagrizimo

hrvatsko na starom placu u Dubravi, u organizaciji Narodnog sveučilišta Dubrava i

GKG -Tržnica Zagreb

6.10. Urednički poslovi, recenzije knjiga i članaka

- Recenzija povijesnih podataka u članku Spremnost za natjecanje na tržištu metalne

industrije; EC revija, jesen 2006. (H. Bunijevac)

- Recenzija fototečnog materijala željezničkih vozila objavljenih u knjizi Razvoj

željezničke mreže u Hrvatskom Podunavlju (H. Bunijevac)

- Izbor povijesnih i suvremenih fotografija za osam plakata 70x100 cm, koji su dizajnirani

i izrađeni u marketingu HŽ-a, a izloženi su u vestibulu Glavnog kolodvora Zagreb (D.

Marohnić)

6.12. Informatički poslovi Muzeja

Web stranica Muzeja postavljena je u sklopu web stranica HŽ-a. Stranicu je, prema

odrednicama dogovorenim s HŽ Informatikom, oblikovala i podacima ažurirala H.

Bunijevac, a D. Marohnić pobrunuo se za fotografske priloge.

D. Marohnić kontinuirano je radio na računalnoj obradi muzejske građe.

7. ZNANSTVENI RAD

7.1. Tema i nositelj projekta

Helena Bunijevac

• Znanstveno istraživanje željezničke povijesti bilo je vezano uz obljetnice željezničkih

pruga, i to pruga Zabok - Varaždin - Čakovec i Zabok - Gornja Stubica, pruge Divača

- Pula/ Kanfanar - Rovinj, Gabela - Zelenika, s odvojkom Uskoplje - Gruž, Gospić -

Gračac- Knin i pruge Osijek - Đakovo - Strizivojna/Vrpolje. Dopunjena su i

istraživanja o povijesti TŽV-a "Gredelj", vezano za zaštitu pokretne i nepokretne

industrijske baštine u tom povijesnom kompleksu. Istraživanja povijesti navedenih

područja publicirana su u Željezničkim glasilima Željezničar i EC revija te u

Zagrebačkom komunalnom vjesniku. Istraživanja je provela H. Bunijevac.

Denis Marohnić

• Istraživanje i terenski rad te stručni tekst o uskotračnoj željeznici Dubrava - Slanovec.

Uskotračna željeznica Dubrava - Slanovec, širine kolosijeka 760 mm, izgrađena je za

vrijeme ORA-e (Omladinske radne akcije) tijekom 1948. g. za novoosnovani

Pionirski grad (danas Grad mladih), do kojega je vodila samo prašnjava cestica. Iako

je bila vrlo korisna lokalnom stanovništvu, ukinuta je 7. listopada 1964. zbog

neprofitabilnosti. Istraživanje služi za predstavljanja i eventualnu obnovu trase pruge.

Arhivirano je u Narodnom sveučilištu Dubrava.

7.2. Publicirani radovi

• Bunijevac, H. Obljetnica pruga u sjeverozapadnoj Hrvatskoj; veliki korak za izlazak

iz prometne izoliranosti. // Željezničar, 730 (2006.), str. 62-63.

• Bunijevac, H. Preseljenje TŽV-a Gredelj; završetak jednog povijesnog poglavlja//

Željezničar, 730 (2006.), str. 20-21.

• Bunijevac, H. 130 godina pruge Divača - Pula/Kanfanar - Rovinj.// Željezničar, 731

(2006.), , str. 64-65.

• Marohnić, D. Fotografija uz napis.

• Bunijevac, H. Povijest željeznice na dubrovačkom području. // EC revija, proljeće

2006., str. 12-17.

• Bunijevac, H. Povijest željezničke pruge kroz Liku.// EC revija, jesen 2006., str. 28-

32.

• Bunijevac, H. Povijest željeznice u Đakovštini. // EC revija, zima 2006., str. 28-31.

• Marohnić, D. Splitska X. generacija. // Tekst uz katalog izložbe.

• Marohnić, D. Slavonski Brod nekad i sad. // Tekst uz katalog izložbe Branimira

Butkovića.

7.3. Znanstveno usavršavanje

Nastavak poslijediplomskoga znanstvenog studija etnologije i kulturne antropologije -

muzejsko-konzervatorski smjer (Denis Marohnić)

8. STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI I SEMINARI U ORGANIZACIJI I

SUORGANIZACIJI MUZEJA

8.2. Stručni skupovi

- SOS za željezničku industrijsku baštinu

Ciklus predavanja zajednički su organizirali Muzejski dokumentacijski centar iz Zagreba

i Hrvatski željeznički muzej. Povod održavanju ciklusa predavanja bila je priprema

procesa reurbanizacije i komercijalizacije prostora TŽV-a "Gredelj" na zagrebačkom

Trnju, čiji je dio postrojenja iz 1984. najbogatije nalazište željezničke industrijske

baštine u zemlji. Cilj predavanja bio je upozoriti na to da je potrebno sačuvati te objekte

koji su upisani u Registar kulturnih dobara RH te predložiti moguće načine prezentiranja

željezničke industrijske baštine u izvornom ambijentu.

Stručni skup održan je od 5. do 9. svibnja u prostorijama MDC-a u Zagrebu.

Ciklus predavanja zamišljen je na način da se vrijednost i značaj željezničke industrijske

baštine sačuvane u kompleksu radioničkih postrojenja TŽV-a "Gredelj" argumentirano

prezentira unutar nekoliko stručnih resursa. Stoga su kao predavači bili uključeni

muzealci, konzervatori, povjesničari umjetnosti, arhitekti, profesori i studenti

Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Tijekom pet dana trajanja predavanja javnosti su

zorno, usmenim izlaganjima i elektroničkim prezentacijama, predočene vrijednosti

industrijske baštine sačuvanoga tvorničkoga kompleksa, predstavljen im je HŽM čije su

zbirke semantički povezane s navedenim prostorom i koje bi, logikom zaokruženja

izložbenog postava preuzimanjem najvrednijih primjeraka pokretne baštine (strojeva i

opreme) i njegova smještanja u graditeljski obilježene i funkcionalno građene objekte za

održavanje vozila i strojeva iz zbirki HŽM-a, tu našle primjeren izložbeni prostor. Usto

su predočeni primjeri rješenja reurbanizacije takvih zaštićenih prostora i njihove

prilagodbe novim funkcijama u razvijenim europskim sredinama, kao i prijedlozi

urbanističko-arhitektonskih rješenja za prostor što su ga izradile arhitektice HŽ-a i

studenti Arhitektonskog fakulteta - povijesno obilježen prostor TŽV-a "Gredelj" u

Zagrebu. Nakon svih predavanja doneseni su zaključci, u kojima je istaknuta potreba

očuvanja zaštićene središnje strukture željezničkih radionica, njegova muzealizacija i

pretvaranje u vrhunski kulturni proizvod.

Na skupu su izlagali:

- Helena Bunijevac, prof. ( HŽM), Hrvatski željeznički muzej u "Gredeljevim" halama?

- D. Marohnić, CD prezentacija kao prilog predavanju

- Dinka Pavelić, dipl.ing.arh. (HŽ ), Idejna urbanističko-arhitektonska studija rješenja

kompleksa TŽV-a "Gredelj"

- mr. sc. Biserka Bilušić (Ministarstvo kulture RH, Uprava za zaštitu kulturne baštine,

Konzervatorski odjel u Zagrebu), Valorizacija industrijske baštine željezničkih radionica

- mr. sc. Liljana Šepić (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Zagrebačka

industrijska baština kao dio gradskoga identiteta

- Damir Alibegović, Viktor Karlić, Nikica Kronja, Morana Manger, Sanja Bačanek, Ivan

Dorotić (studenti IX. semestra Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Idejne

studije urbanističke preobrazbe sklopa "Gredelj"

- Sanja Gašparović, dipl. ing. arh. i Nikša Božić, dipl. ing. arh. (Arhitektonski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu), Kreativni pristup industrijskom naslijeđu - primjer regije Ruhr u

Njemačkoj

9. IZLOŽBENA DJELATNOST

• 144 godine zagrebačke željeznice

Galerija Vladimira Nazora u Zagrebu, u sklopu projekta Keglić fest 2006., od 30.

rujna do 9. listopada

Autorica stručne koncepcije i likovnog postava: H. Bunijevac

Opseg: 18 panoa veličine 70x100 mm s ukupno 90 fotografija, 10 maketa parnih

lokomotiva i vagona, 3 signalne svjetiljke, tiskani materijal u nakladi HŽ-a u kojemu

su objavljeni napisi o povijesti željezničke pruge Zidani Most - Zagreb - Sisak

Vrsta: kompleksna izložba, tuzemna, informativna i edukativna, pokretna

Izložba obrađuje i dokumentira povijest željezničke pruge Zidani Most - Zagreb -

Sisak, koja je za promet otvorena 30. rujna 1862. godine. Izložba riječju i

fotografijama prati gradnju prvih infrastrukturnih i građevnih objekata, kasniji

razvoja prometa i smjenu željezničkih vozila, a bilježi i veće graditeljske zahvate

ostvarene na pruzi tijekom njezine povijesti. Posebna pozornost pri obradi izložbe bila

je usmjerena na zagrebačko područje, odnosno na postrojenja vezana za Zapadni

kolodvor te za ljude, željezničare koji su radili na tom području. Dokumentaristički

prikaz izložbe bio je zaokružen sekvencama obnove prijamne zgrade Zapadnog

kolodvora i njezinih kolosječnih postrojenja. Dio izložbe činili su i izvaci

željezničkog zakonodavstva iz sredine 19. st., napisi iz dnevnih glasila koji su se

odnosili na gradnju pruga i ostvarenje prometa na prvoj zagrebačkoj pruzi te izbor

znanstvenih napisa o povijesti pruge koji su objavljivani tijekom proteklih 15 godina

u željezničkim glasilima i zasebnim publikacijama. Prepoznatljiv ugođaj željeznice na

izložbi bio je istaknut maketama željezničkih vozila te nezaobilaznim prometničkim

loparićem, prometničkom kapom i signalnom svjetiljkom.

Korisnici: stručna javnost, učenici, korisnici Galerije i ostala javnost

• Izložba fotografija Branimira Butkovića

U izložbenom vagonu HŽM-a u Slavonskom Brodu

Izložba je otvorena u povodu Dana HŽ-a 5. listopada.

Autor stručne koncepcije i izložbenog postava: D.Marohnić

http://www.mdc.hr/kalendar.aspx?t=i&id=2405&d=4-10-2006

Izloženo je 28 Butkovićevih fotografija formata 100x70 cm, na kojima su u dvije

odvojene prostorije izložbenog vagona prezentirana dva različita fotografska pristupa.

U prvoj su prostoriji izložene realistične fotografije radnika i njihovi portreti, većinom

u crno-bijeloj tehnici, dok su u drugoj nježne kolor fotografije slavonsko brodskih

vizura i malih balerina u brodskoj tvrđi. Usporedno se prikazuje i PowerPoint

prezentacija sa starim fotografijama Slavonskog Broda. Zamišljeno je da se na

novome mediju - plazma ekranu - vrte stari prikazi Slavonskog Broda, dok je na

starijemu mediju - fotografiji - prikazan suvremeni grad. Istodobno se kao još jedan

kontrast postavljaju i različiti pristupi i teme istog autora.

Branimir Butković je rođen u Zagrebu 14. rujna 1959. godine. Diplomirao je na

Pravnom fakultetu u Zagrebu 1986. g., a godinu dana kasnije stekao je i diplomu

škole New York Institute of Photography. Fotografije je objavljivao u omladinskom

tisku (Polet, Studentski list, Omladinska iskra, Mladina, Val…), Večernjem listu,

Vjesniku, Oku, Feralu, Modroj lasti; Kani…U suradnji s Brankom Hlevnjak izdao je

dvije knjige fotografija Putovanja i Zagreb na drugi način. Sudjelovao je na više

samostalnih i kolektivnih izložbi fotografija.

10. IZDAVAČKA DJELATNOST MUZEJA

10.3. Elektroničke publikacije

• D. Marohnić grafički je oblikovao i izradio slide-show HŽM u halama "Gredelja"?

Prezentacija je bila dio izlaganja na stručnom skupu SOS za željezničku industrijsku

baštinu 5. lipnja

• D. Marohnić izradio je slide-show Slavonski Brod nekad i sada, koja je predstavljena

5. listopada, u sklopu obilježavanja Dana HŽ-a.

• D. Marohnić izradio je 4 CD zapisa o obnovi muzejskih vozila.

11. EDUKATIVNA DJELATNOST

11.1. Vodstva

Ostvareno je 50 vodstava za građanstvo.

- Vodstva za škole: Učenički dom Željezničke tehničke škole, OŠ Trnjanska

- Vodstva za organizirane skupine građana: Udruga Roda

12. ODNOSI S JAVNOŠĆU

12.1. Press

- Razgovori s urednicom HTV-a Brankom Šeparović o snimanju priloga iz HŽM-a za

emisiju Škrinjica, emitirano 7. veljače (H. Bunijevac i D. Marohnić)

- Razgovor s urednicom pulskog dopisništva HTV-a Jasminkom Kalčić o parnoj

lokomotivi FS 835.040, izloženoj na kolodvoru Pula, i priprema materijala koji će se

rabiti pri snimanju (H. Bunijevac). Prilog je emitiran 14. veljače.

- Razgovor s Jovanom Hovanom za napis o HŽM-u objavljen 4. veljače u Jutarnjem listu

(H. Bunijevac i D. Marohnić)

- Razgovor s urednicom Jasnom Coce za prilog o zaštiti industrijske baštine u TŽV-u

"Gredelj" (H. Bunijevac). Prilog je emitiran 12. travnja, unutar emisije Hrvatska danas.

12.2. Sudjelovanje u televizijskim i radijskim emisijama

Helena Bunijevac

- Prilog o industrijskoj baštini TŽV-a "Gredelj" na II. programu Radio Zagreba, u sklopu

emisije U prolazu, emitirane 10. travnja

- Prilog o povijesti gradnje željezničke pruge kroz Zabok. Prilog emitiran 15. kolovoza na

HTV-u 1, u sklopu emisije Moje malo misto

Denis Marohnić

- Sudjelovanje u emisiji Hrvatskog radija Kretanje točke (urednica Ružica Šimunović), u

povodu izložbe STX , 15. svibnja

- Sudjelovanje u emisiji HTV-a Transfer, lipanj

12.3. Predavanja

- H. Bunijevac: izlaganje na otvorenju izložbe 144 godine željeznice u Zagrebu, 30. rujna

- H. Bunijevac: izlaganje o povijesti prijamne kolodvorske zgrade Glavnog kolodvora

Zagreb, 4. listopada

- H. Bunijevac: izlaganje uz predstavljanje restauriranoga izložbenog vagona HŽM-a, 5.

listopada

14. UKUPAN BROJ POSJETITELJA

HŽM je posjetilo ukupno 156 osoba.

15. FINANCIJE

Djelovanje HŽM-a u cijelosti financira osnivač, HŽ. On pokriva sve troškove restauriranja

muzejskih izložaka, njihov transport, financijski prati izložbenu djelatnost HŽM-a, tiskanje

materijala vezanih za željezničku povijest, i to kao samostalna izdanja ili u sklopu drugih

tiskovina.

16. OSTALO

16.1. Djelatnost klubova i udruga

Denis Marohnić

Predsjednik je i osnivač Udruge 4 image.

Udruga 4 image osnovana je 2003. radi razvoja kulture u RH te radi promišljanja i promocije

hrvatskoga kulturnog identiteta. Bavi se organiziranjem izložaba, predavanja i manifestacija,

pomaganjem mladim umjetnicima, skupljanjem i arhiviranjem informacija o hrvatskim

umjetnicima i kulturi - projekt ASA (Arhiv suvremenih autora). Okuplja povjesničare

umjetnosti, povjesničare, etnologe, umjetnike i ostale zainteresirane građane.

Organizira prodaju umjetničkih predmeta na Božićnom sajmu u Zagrebu, s ciljem pomoći

mladim umjetnicima kako bi se mogli baviti umjetnošću i pri tome živjeti od svoga rada.

16.2 Izložbena djelatnost

Denis Marohnić

Splitska X generacija

Galerija Vladimir Nazor, svibanj

Autori stručne koncepcije i izložbenog postava: Maja Marohnić i Denis Marohnić

http://www.culturenet.hr/v1/hrvatski/infoservisread.asp?id=11311

Izložba je okupila 5 splitskih suvremenih autora.

Organizirana je kao projekt udruge 4 image.

Žensko oko

Izložba fotografija Mare Milin i Željke Gradski-Galić za Muzej grada Trogira

Autori stručne koncepcije, izložbenog postava i kataloga izložbe: Maja Marohnić i

Denis Marohnić

Izložba je organizirana kao projekt udruge 4 image.

Autor fotografija za katalog izložbe te šest izloženih fotografija formata 100x70 u

povodu izložbe Tradicija - trend, autorice Lucije Franić-Novak

Galerija "Vladimir Filakovac", studeni