hrvatski_jezik_i_knjizevnost-preddiplomski-dvopredmetni

IZVEDBENI PLAN NASTAVE


DVOPREDMETNOGA STUDIJA

HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Preddiplomski studij

Akademska godina 2014./2015.


I. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

I. zimski semestar

PREDMETSATI TJEDNOECTSNASTAVNIK

Nositelj predmeta ili izvoa dijela nastave

PVS

Osnove jezine kulture2

-2

2-

-4prof. dr. sc. Branimir Belaj

doc. dr. sc. Goran Tanackovi-Faletar

Staroslavenski jezik2

--

2(2)-

-4izv. prof. dr. sc. Milica Luki

Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja - asistentica

Stara hrvatska knjievnost I2

--

--

2(2)4prof. dr. sc. Zlata undali

Ivana Pepi, asistentica

Strani jezik engleski I - njemaki I-

-2

2-

-2doc. dr. sc. Biljana OklopiGordana Todorovi, via predavaica

Tjelesna i zdravstvena kultura I-2-1eljko Beissmann, vii predava

IZBORNI PREDMETI

Flora i fauna renesansne knjievnosti1-12prof. dr. sc. Zlata undali

Osnove informacijske tehnologije2--2mr. sc. Marija Bubalo, via predavaica

Napomena: Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem Engleskog jezika i knjievnosti ili Njemakog jezika i knjievnosti, onda ne upisuje strani jezik ve upisuje jedan izborni predmet iz studija Hrvatskoga jezika i knjievnosti (po izboru u zimskom ili ljetnom semestru).Student u semestru mora ostvariti 15 ECTS bodova kroz obveznu i izbornu nastavu iz sadraja obuhvaenim studijskim programom.

II. ljetni semestar



PVS

Teorija jezika-

2-

--

2(2)4izv. prof. dr. sc. Branko Kuna, nositeljdr. sc. Ana Miki oli, poslijedoktorandica

Hrvatska fonetika i fonologija2--

2(2)--4prof. dr. sc. Vlasta Riner

dr. sc. Maja Gluac, zn. novakinja, poslijedokt.

Stara hrvatska knjievnost II2

--

--

2(2)4prof. dr. sc. Zlata undali

Ivana Pepi, asistentica

Strani jezik engleski II - njemaki II-

-2

2-

-2doc. dr. sc. Biljana OklopiGordana Todorovi, via predavaica

Tjelesna i zdravstvena kultura II-2-1eljko Beissmann, vii predava

IZBORNI PREDMETI

Osnove web dizajna-112mr. sc. Silvija Gali, predavaica

Slavenska pisma1

--

2-

-4izv. prof. dr. sc. Milica Luki

Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja - asistentica


Student pri upisu ljetnog semestra mora voditi rauna da ukupno s predmetima s drugog studija ima upisano najmanje 60 ECTS bodova.


II. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

III. zimski semestar



PVS

Povijest hrvatskoga jezika2--

2(2)--4prof. dr. sc. Loretana Farka dr. sc. Silvija urak, zn. novakinja poslijedokt.

Osnove teorije knjievnosti2-2(2)4izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai Andri

Nova hrvatska knjievnost I2

-

---

--

2

24doc. dr. sc. Ivan Trojandoc. dr. sc. Dubravka Bruni

doc. dr. sc. Ivan Trojan

Strani jezik engleski III - njemaki III-

-2

2-

-2Dubravka Kuna, via predavaica

Gordana Todorovi, via predavaica

Tjelesna i zdravstvena kultura III-2-1eljko Beissmann, vii predava

IZBORNI PREDMETI

Svakodnevica u hrvatskoj knjievnosti 18. stoljea1-13prof. dr. sc. Zlata undali

Poljski jezik I-2-2Malgorzata Stanisz, lektorica

Bajke komparacija1-12doc. dr. sc. Dragica Dragun

Drama i kazalite hrvatske moderne2-23doc. dr. sc. Ivan Trojan

Marko Maruli2

--

--

12prof. dr. sc. Ruica Pihistal

prof. dr. sc. Ruica Pihistal


IV. ljetni semestar



PVS

Hrvatska morfologija31(2)-4prof. dr. sc. Sanda Ham

Hrvatska dijalektologija2

--

2(2)-

-4prof. dr. sc. Loretana Farka dr. sc. Silvija urak, zn. novakinja poslijedokt.

Nova hrvatska knjievnost II2-2(2)4doc. dr. sc. Ivan Trojan

Strani jezik engleski IV - njemaki IV-

-2

2-

-2Dubravka Kuna, via predavaica

Gordana Todorovi, via predavaica

Tjelesna i zdravstvena kultura IV-2-1eljko Beissmann, vii predava

IZBORNI PREDMETI

Tvorba rijei u hrvatskome jeziku-

2-

--

-2izv. prof. dr. sc. Branko Kuna, nositelj

dr. sc. Ana Miki oli, poslijedoktorandica

Biblija i knjievnost interpretacije1-12doc. dr. sc. Dragica Dragun

Poljski jezik II-2-2Malgorzata Stanisz, lektorica

Jezik hrvatskih glagoljaa11-2izv. prof. dr. sc. Milica Luki


Student pri upisu ljetnog semestra mora voditi rauna da ukupno s predmetima s drugog studija ima upisano najmanje 60 ECTS bodova.IZVEDBENI PLAN NASTAVE

III. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

V. zimski semestar



PVS

Hrvatska sintaksa22(2)-5prof. dr. sc. Sanda Ham

Knjievnost za djecu i mlade2-2(2)5doc. dr. sc. Dragica Dragun

Svjetska knjievnost2-3(2)5doc. dr. sc. Tina Varga Oswald

IZBORNI PREDMETI

Filozofsko-simboliki ustroj glagoljskoga pisma1----

14izv. prof. dr. sc. Milica LukiVera Blaevi Krezi, zn. novakinja - asistentica

Kognitivna gramatika

2

--

--

13

prof. dr. sc. Branimir Belaj

doc. dr. sc. Goran Tanackovi Faletar

Poljski jezik III-2-2Malgorzata Stanisz, lektorica

Hrvatski jezik u prvoj polovici 20. st. 2-13doc. dr. sc. Jadranka Mlikota

Retorika1-13prof. dr. sc. Ruica Pihistal

Napomena: Student u semestru mora ostvariti 15 ECTS bodova kroz obveznu i izbornu nastavu iz sadraja obuhvaenim studijskim programom.

VI. ljetni semestar



PVS

Hrvatska leksikologija 2--

1(2)-1(2)5prof. dr. sc. Vlasta Riner

dr. sc. Maja Gluac, poslijedoktorandica

Stilistika1-2(2)5doc. dr. sc. Sanja Juki

Hrvatska usmena knjievnost2-2(2)4prof. dr. sc. Ruica Pihistal

IZBORNI PREDMETI

Amerika knjievnost 20. stoljea1-13doc. dr. sc. Biljana Oklopi

Poljski jezik IV-2-2Malgorzata Stanisz, lektorica

ene hrvatske proze-

1-

--

25izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai Andri, nositelj.

dr. sc. Tatjana Ile, zn. novakinja poslijedokt.

Kajkavsko narjeje1

--

--

23prof. dr. sc. Ljiljana Koleni

dr. sc. Silvija urak, zn. novakinja poslijedokt.

Slavonski dijalekt1

--

2-

-4prof. dr. sc. Ljiljana Koleni

dr. sc. Silvija urak, zn. novakinja poslijedokt.

Zavrni rad3

Napomena: Student u semestru mora ostvariti 15 ECTS bodova kroz obveznu i izbornu nastavu iz sadraja obuhvaenim studijskim programom.

Ukoliko student ne pie zavrni rad s temom iz preddiplomskog studija Hrvatskoga jezika i knjievnosti, mora u tom studiju izabrati jedan izborni predmet koji nosi minimalno 3 ECTS boda.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaOsnove jezine kulture

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastaveECTS koeficijent optereenja studenata 4

Broj sati nastave (P+V+S)2+2+0

Vrijeme i mjesto izvoenja nastaveprema rasporedu sati za zimski semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegijhrvatski

Nositelj kolegijaKabinetVrijeme konzultacijaTel.e-mail

prof. dr. sc. Branimir Belaj 55prema rasporedu konzultacija u [email protected]

Izvoa(i)KabinetVrijeme konzultacijaTel.e-mail

prof. dr. sc. Branimir Belaj 55prema rasporedu konzultacija u [email protected]

doc. dr. sc. Goran Tanackovi Faletar55prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Temeljni su programski sadraji u okviru predmeta Osnove jezine kulture pojam norme i vrste normi, naela standardizacije i naela standardnosti, princip elastine stabilnosti, osnovica i nadgradnja standardnoga jezika, razlikovanje hrvatskoga standardnog jezika od hrvatskoga knjievnog jezika i knjievnih jezika Hrvata, razlikovanje puristiki utemeljenoga pristupa normiranju leksika i znaenjski (kontekstualno) utemeljenoga, osnovne injenice iz povijesti hrvatskoga knjievnog jezika u 19. i 20. stoljeu, retorike vrste, govorna kultura, etape u pripremi govora, logika u govoru, interpretativno itanje te teorijski okvir hrvatskoga pravopisa. Seminarski dio nastave u okviru predmeta Osnove jezine kulture zamiljen je kao praktina primjena znanja iz hrvatskoga pravopisa i gramatike na tekstovima zasienim pogrekama, odnosno studenti vjebaju lekturu teksta.

Oekivani ishodi kolegija

Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi:

razlikovati razine jezinoga opisa i njihove osnovne jedinice

analizirati jezine injenice na svim razinama opisa

analizirati i rjeavati pitanja koja se tiu pravopisa i gramatike hrvatskoga jezika

razlikovati funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika

argumentirati odluke koje se tiu leksikoga izbora u hrvatskome standardnom jeziku svjesni njegove polifunkcionalne naravi

opisati jezine injenice primjerenim metodama i metajezikom

definirati temeljne lingvistike pojmove i razumjeti njihovu vanost u jezinom opisu.

Oblici nastave Xpredavanjaterenska nastava

Xvjebesamostalni zadaci

seminari i radionicekonzultacije

obrazovanje na daljinupraktini rad

multimedija i mreamentorski rad

laboratorij

NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praenja i provjeravanjausmeno pismenoXusmeno i pismeno

Elementi praenja i provjeravanjaoptereenje u ECTS udio (%) u ocjeni

pohaanje nastave 1,5

aktivnost na nastavi130%

zavrni pismeni ispit1,570%

Ukupno 4100%

Nain oblikovanja konane ocjene

U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi i ocjena iz zavrnog pismenog ispita: 30% konane ocjene ini ocjena iz aktivnosti na nastavi, a 70% konane ocjene ini ocjena iz zavrnog pismenog ispita. Ukoliko student ne ostvari pozitivnu ocjenu iz aktivnosti na nastavi, ocjena iz zavrnog pismenog ispita ini 100% konane ocjene.

Primjer oblikovanja konane ocjene

Student je ostvario ocjenu 5 iz aktivnosti na nastavi i 3 iz zavrnog ispita. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (nast. x 0,3) + (isp. x 0,7).

U naem primjeru taj bi izraun izgledao ovako:

(5 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1,5 + 2,1 = 3,6 = 4.

Konana ocjena u ovome bi sluaju bila vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na zavrni pismeni ispit ako ispuni jedan uvjet: bio je prisutan na najmanje 70% odranih nastavnih sati.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Babi, S., Finka, B., Mogu, M.: Hrvatski pravopis, 4. izdanje, Zagreb, 1996.

2. Bari, E. i dr.: Hrvatska gramatika, Zagreb, 1995.

3. kari, I.: U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, 1988.

Dopunska literatura

1. Ani, V.: Rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1994. te kasnija izdanja

2. Ani, V., Sili, J.: Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb, 2001.

3. Babi, S., Finka, B., Mogu, M.: Hrvatski pravopis, 5., 6., 7. i 8. izdanje

4. Katii, R.: Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992.

5. Katii, R.: Naela standardnosti hrvatskoga knjievnoga jezika, Jezik, 43. god., br. 5, Zagreb, 1996.

6. Melvinger, J.: Leksikologija, Osijek, 1989.

7. Mogu, M.: Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Zagreb, 1993.

8. Zbornik radova, Norme i normiranje hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1999.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaStaroslavenski jezik






izv. prof. dr. sc. Milica Luki78prema rasporedu konzultacija u [email protected]


izv. prof. dr. sc. Milica Luki78prema rasporedu konzultacija u [email protected]

Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja, asistentica78prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Slinost i srodnost slavenskih jezika. Praslavenski jezik i staroslavenski jezik pojam. Zato prouavati staroslavenski jezik. Povijesne okolnosti nastanka najstarijeg slavenskoga knjievnog jezika. ivot i rad Svete Brae. Kanon staroslavenskih spisa.

Glagoljica (obla i uglata), staroslavenska irilica; postanak slavenskih pisama, pitanje prioriteta, prisutnost u slavenskih naroda, transliteracija; hrvatska irilica (bosanica).

Samoglasniki i suglasniki sustav staroslavenskoga jezika, glasovne promjene.

Glavna sklonidba imenica mukoga, srednjeg i enskog roda; dioba glagola, prezent.


Po zavretku nastave iz navedenog kolegija student e moi:

ovladati definiranjem i razumijevanjem temeljnih jezikoslovnih pojmova (s naglaskom na poredbenopovijesnu lingvistiku)

poznavati i moi samostalno opisati iri kulturnopovijesni okvir nastajanja prvog slavenskog knjievnoga jezika u 9. stoljeu te e poznavati kljune podatke iz biografija tvoraca slavenskog knjievnoga jezika i pisma Konstantina irila i Metoda

znati imenovati najstariji slavenski knjievni jezik, s jasnom diferencijacijom pojedinih termina, te e samostalno moi rangirati termine s obzirom na njihovu opravdanost i zastupljenost u znanstvenoj uporabi

znati opisati i razumjeti staroslavenski fonoloki, morfoloki, sintaktiki i leksiki sustav

usporedbom rekonstruiranih rijei iz ie. prajezika te praslavenskoga jezika s rijeima iz staroslavenskoga jezika, a potom i hrvatskostaroslavenskoga i suvremenoga hrvatskog jezika studenti e moi prepoznati osobitosti pojedinih samoglasnikih i suglasnikih sustava (i glasovnih promjena) te ih smjestiti u odreeni vremenski period

na primjerima staroslavenskih sintagmi i reenica izvodit e samostalnu morfoloku i sintaktiku analizu, a potom i oblikovati prijevod na suvremeni hrvatski knjievni jezik

znati prepoznati pismo kojim je pisan neki od najstarijih slavenskih spomenika (kanonskih), a potom uspjeno primijeniti transliteracijska i transkripcijska pravila prilikom prenoenja glagoljinih i irilinih grafema u latinine, ali i samostalno pisati glagoljinom ili irilinom azbukom

pokazati znanje o procesima transliteracije (preslovljavanja) i transkripcije (ozvuenja, samostalnoga itanja i pisanja) staroslavenskih (kanonskih) tekstova






laboratorij


Oblici praenja i provjeravanjausmenopismenoxusmeno i pismeno


pohaanje nastave1,5-

kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (pismene provjere u obliku kolokvija)0,525%


zavrni usmeni ispit0,535%

Ukupno 4100%


U oblikovanju konane ocjene za studente na dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir:

A) Kontinuirano praenje i provjeravanje znanja s 25% udjela u konanoj ocjeni:

1. Kolokvij (ivot i djelo Sv. Brae, kanon staroslavenskih spisa; kulturno-povijesni okvir nastajanja i irenja prvog slavenskog knjievnoga jezika i pisma, teorijski dio o glagoljici i irilici + staroslavenska irilica transliteracija i transkripcija).

2. Kolokvij (Redakcije i recenzije staroslavenskoga jezika; staroslavenski u slubi hrvatske civilizacije (uvod u hrvatsko glagoljatvo) + obla i uglata glagoljica transkripcija i transliteracija).

A) Zavrni pismeni ispit s 40% udjela u konanoj ocjeni.

B) Zavrni usmeni ispit s 35% udjela u konanoj ocjeni.

Primjer oblikovanja konane ocjene:

Student je ostvario sljedee ocjene iz dvaju kolokvija: 1. 3, 4, 2. 3, 2. Student je potom ostvario ocjenu 2 iz zavrnoga pismenog ispita i ocjenu 3 iz zavrnoga usmenog ispita. Konana ocjena izraunava se prema formuli:

(kolokviji x 0,25) + (zpi x 0,4) + (zui x 0,35).

Za dane ocjene konkretan je izraun:

((3,25) x 0,25) + (2 x 0,4) + (3 x 0,35) = 0,81 + 0,8 + 1,05 = 2,66 = 3.


Studenti su obvezni poloiti dva kolokvija, a poloeni su kolokviji uvjet za pristup zavrnom pismenom i usmenom dijelu ispita (gramatiki sustav staroslavenskoga jezika). Za prolaznu je ocjenu na svakom kolokviju potrebno ostvariti 60%, a na zavrnom ispitu 70%.

Studenti su obvezni redovito pohaati predavanja i vjebe (doputena najvie tri izostanka).

Studenti se vrednuju i ocjenjuju prema razraenim kriterijima s kojima su prethodno upoznati i koji su im dostupni.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Josip Bratuli, itja Konstantina irila i Metodija i druga vrela, Zagreb, 1992.

2. Mateo agar, Uvod u glagoljsku paleografiju 1, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja na str: 285-315)

3. Milan Mihaljevi, Slavenska poredbena gramatika, Zagreb, 2002.

4. Stjepan Damjanovi, Slovo iskona Staroslavenska / starohrvatska itanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. (str. 11-120)5. Stjepan Damjanovi, Staroslavenski jezik (etvrto, popravljeno i dopunjeno izdanje), Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2003. (str. 56-81) i (str. 118-127)

Dopunska literatura

1. Franc Grivec, Slavenski blagovjesnici sveti iril i Metod, Kranska sadanjost, Zagreb, 1985. 2. Josip Bratuli, itja Konstantina irila i Metodija i druga vrela, Zagreb (bilo koje izdanje) 3. Dokumenti o svetom irilu i Metodu, Dokumenti 76, KS, Zagreb, 1985. 4. Stjepan Damjanovi, Jedanaest stoljea nezaborava, Osijek-Zagreb, 1991. b) Prvi slavenski knjievni jezik i pismo

1. Stjepan Damjanovi, Ivan Jurevi, Boris Kuzmi, Tanja Kutovi, Milka Luki i Mateo agar, Mali staroslavensko-hrvatski rjenik, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. 2. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna knjievnost, Povijest hrvatske knjievnost 2, Liber Mladost, Zagreb, 1975. Treba prouiti ova poglavlja: 3. Problemi jezika i stila (30-41)

4. Hrvatski udio u opeslavenskoj (crkvenoslavenskoj) knjievnosti (45-56) 5. Frantiek V. Mare, Drevnoslavjanskij literaturnyj jazyk v Velikomoravskom gosudarstve, Voprosy jazykoznanija 2, Moskva 1961, str. 12-23. 6. B. Fui: Najstariji hrvatski glagoljski natpisi, Slovo 21, Zagreb, 1971., str. 227.-255. 7. B. Fui: Granina podruja glagoljice i irilice, Braki zbornik 15, Supetar, 1987. 8. Nazor: irilica i glagoljai, Braki zbornik 15, Supetar, 1987. 9. E Hercigonja: Trojezina i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja) 10. R. Katii: Uz pitanje o postanku i starosti glagoljice, Hercigonjin zbornik, Croatica XXVI, 42/43/44, str.185.-199. 11. Josip Bratuli, Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb, 1995. (treba prouiti poglavlje Glagoljica: Pismo, znak, slika (str. 9-16) 12. David Diringer, Povijest pisma, Zagreb, 1991.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaStara hrvatska knjievnost I






prof. dr. sc. Zlata undali 48prema rasporedu konzultacija u [email protected]



Ivana Pepi, asistentica78prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Ope karakteristike epohe srednjega vijeka povijesne i socioloke odrednice Periodizacija hrvatske srednjovjekovne knjievnosti. anrovski sustav hrvatske srednjovjekovne knjievnosti. Predsenjsko i senjsko razdoblje hrvatskoglagoljskoga tiska. Hrvatska srednjovjekovna poezija. Poetike osobine hrvatske srednjovjekovne proze. Hrvatska srednjovjekovna prikazanja. Estetika srednjega vijeka.

Humanizam i renesansa opa obiljeja epohe. Humanizam (obiljeja, faze hrvatskoga humanizma, predstavnici po knjievnim sreditima, anrovski sustav). anrovski sustav hrvatske renesanse. Petrarkizam (definicija pojma, trubadurska lirika i dolce stil nuovo, obiljeja Petrarkine lirike i njegova Kanconijera). Hrvatski petrarkizam (pojava petrarkiranja u Hrvatskoj, Zbornik Nike Ranjine, obiljeja hrvatske petrarkistike lirike, faze u razvoju hrvatskoga petrarkizma. Dore Dri i iko Meneti. Renesansna epika. Djelo Marka Marulia s osobitim osvrtom na Juditu. Renesansna drama prije Marina Dria. Hanibal Luci, Robinja. Teatar Marina Dria. Teatar u Dubrovniku poslije Marina Dria (tragedije, prijevodi Tassova Aminte i Guarinijeva Pastora Fide).



definirati vremensko trajanje hrvatskoga knjievnog srednjovjekovlja i humanizma i renesanse (periodizacija)

opisati povijesno-socioloke odrednice razdoblja

opisati anrovski sustav razdoblja (tipologija lirike, epike, drame)

analizirati reprezentativne predloke

razvrstati renesansne pisce po generacijama i sreditima

argumentirati poetiku pripadnost pisca razdoblju

opisati estetiku razdoblja

sintetizirati znanja o razdoblju


vjebesamostalni zadaci

Xseminari i radionicekonzultacije



laboratorij


Oblici praenja i provjeravanjausmenopismenoXusmeno i pismeno



kontinuirano praenje (tjedni kolokviji - lektire) i provjeravanje znanja (dva kolokvija) kao ekvivalent zavrnom pismenom ispitu1,580%

seminarski rad0,5-


Ukupno 4100%


U oblikovanju konane ocjene uzima se u obzir ocjena iz zavrnog pismenog ispita (80%) i ocjena iz zavrnog usmenog ispita (20%).


Tijekom nastave student pie dva kolokvija (12 pitanja = 12 bodova), to je u konanici 24 boda i jedan seminarski rad (vrednuje se s +/-). Bodovi se s kolokvija, kao i sa zavrnog ispita koji broji 24 pitanja, u konanici zbrajaju i pretvaraju u ocjene (0-12: nedovoljan; 13-15: dovoljan; 16-18: dobar; 19-21: vrlo dobar; 22-24: izvrstan). Proitana lektira donosi 4 boda (odnosno 2 boda u svakom kolokviju).

Ako je student iz pismenog dijela ispita (preko kolokvija ili preko zavrnog pismenog ispita) dobio ocjenu 4 i iz usmenog dijela ispita ocjenu 3, konana ocjena bi se izraunavala prema formuli: (pismeni ispit x 0,8) + (usmeni ispit x 0,2).

U navedenom bi primjeru izraun izgledao ovako:

(4 x 0,8) + (3 x 0,2) = 3,2 + 0,6 = 3,8 = 4

Konana bi ocjena u ovom sluaju bila vrlo dobar (4).


Student na dvopredmetnom studiju ostvaruje pravo izlaska na zavrni ispit, ako je proitao svu zadanu lektiru, a pravo na potpis, ako je napisao seminarski rad koji zadovoljava svojom pisanom i usmenom inaicom (za uspjean seminarski rad dobiva plus, a za neuspjeni seminarski rad dobiva minus i mora ga doraditi da bi dobio plus i pravo na potpis) i ako nije izostao s vie od 30% nastavnih sati utvrenih studijskim programom. Izostanak s vie od 30% nastavnih sati moe se popraviti dodatnim (kaznenim) seminarskim radom ija se tema odreuje na poetku nastave.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna knjievnost, Povijest hrvatske knjievnosti, knjiga 2, Zagreb, 1975.2. Pet stoljea hrvatske knjievnosti, knjiga 1 (priredio Vjekoslav tefani sa suradnicima), Zagreb, 1969.

3. Najstariji hrvatski latiniki spomenici (do sredine 15. stoljea), Stari pisci hrvatski, knjiga XLIII, priredile Dragica Mali i Dunja Falievac, Zagreb, 2004.

4. Marin Franievi, Povijest hrvatske renesansne knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 1983.5. Nikola Batui, Povijest hrvatskoga kazalita, Zagreb, 1978.

6. Frano ale, Marin Dri: Djela, Zagreb, 1987. (predgovor)

7. Dunja Falievac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb, 1989, 2007.

8. Mirko Tomasovi, Marko Maruli Marul (monografija), Zagreb, 1999.

9. Lovro Kunevi, Ipak nije na odmet sve uti: mediejski pogled na urotnike namjere Marina Dria, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, XLV, 2007, str. 946.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaEngleski jezik I






doc. dr. sc. Biljana Oklopi91prema rasporedu konzultacija u [email protected]


doc. dr. sc. Biljana Oklopi91prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

itanje i sluanje tekstova koji omoguavaju nadgradnju jezine kompetencije u podruju struke i njezine ue specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi strunih kolegija.

U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatike tonosti. Provode se govorne i pismene vjebe.

Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja.


Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: prepoznavati karakteristine leskike i gramatike strukture te reenina vezna sredstva u akademskom diskursu razlikovati opi leksik od akademskog

objasniti uporabu glagolskih vremena u strunim tekstovima iz podruja psihologije te ih pravilno rabiti

prepoznavati kolokacije u strunom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na hrvatski jezik i obrnuto s posebnim naglaskom na psihologijski struni leksik

Oblici nastave predavanjaterenska nastava





laboratorij




pohaanje nastave 0,750%

kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija0,5040%


Ukupno 2100 %

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units).

2. Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.

3. Excerpts from books, newspapers, video clips etc.

Dopunska literatura

1. O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUP

2. McCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaNjemaki jezik I






Gordana Todorovi, via predavaica 61prema rasporedu konzultacija u [email protected]



OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija



Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja njemakog govornog podruja



uoiti razlike u kolskim sustavima Hrvatske i zemalja jemakog govornog podruja

razlikovati opi leksik od akademskog

objasniti uporabu glagolskih vremena u strunim tekstovima i pravilno ih rabiti

opisati jednostavnim reenicama strukturu svog studija






laboratorij




pohaanje nastave0,30 %

kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija)1,230 % + 30 %

usmeni ispit0,540 %

Ukupno 2100%


Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student/ica moe ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedea:

- 60% - 69,9% = dovoljan (2)

- 70% - 79,9% = dobar (3)

- 80% - 89,9% = vrlo dobar (4)

- 90% - 100% = izvrstan (5).


Studenti su obvezni pohaati 70% odranih nastavnih sati i pravovremeno predati pismene sastave i domae zadae da bi ostvarili pravo na potpis.

Prepisivanje tijekom kolokvija kanjava se odstranjivanjem s kolokvija i ocjenom 0%.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Struni tekstovi iz knjiga, asopisa i s interneta.

2. Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen Grammatik3. Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch4. Wahrig: Deutsches W6rterbuch5. Njemako-hrvatski i hrvatsko-njemaki rjenik (po izboru)

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaTjelesna i zdravstvena kultura I.-IV.



Vrijeme i mjesto izvoenja nastaveprema rasporedu sati za zimski/ljetni semestar



eljko Beissmann, vii predava93prema rasporedu konzultacija u [email protected]


Darko Pihistal, predava-prema rasporedu konzultacija u semestru--

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Omoguiti studentima izbornu nastavu TZK iz podruja gimnastike, portova, portskih igara, estetske gimnastike i plesa, planinarenja i izletnitva prema prostornim, vremenskim i kadrovskim mogunostima.

1. Opa tjelesna priprema: stjecanje vieg stupnja znanja, umijea i navika kretanja, upoznavanje zakonitosti i meusobne uvjetovanosti gibanja iz raznih podruja portske aktivnosti; razvijanje osjeaja za prostorne, vremenske i energetske elemente kretanja, razvijanje ula sluha, vida i ravnotee. Sadraje rada prilagoditi prethodnoj osposobljenosti studenata u sadrajima izabrane portsko-rekreativne djelatnosti.2. portovi: Teoretski dio (port i njegovo mjesto i poloaj u fizikoj kulturi. Povijesni razvoj u svijetu i kod nas, biomehanike osnove, metodika, pravila i organizacija natjecanja). Praktini dio: stavovi i tehnika kretanja, usavravanje pokreta: uoavanje pogreaka. Poveanje motorikih sposobnosti, povezivanje elemenata u cjelovitost ekonominog kretanja. Upotreba opreme, sprava, pomagala.3. Sportske igre: rukomet, nogomet, odbojka, koarka. Razvoj odreene portske igre u svijetu i kod nas, znaaj igre, pravila i suenje, igralite, ureaji i oprema, metodika, te testiranje motoriko-tehnikih dostignua. Praktino: Tehnika kretanja, elementi baratanja ispitom u mjestu i kretanju, taktika igre u napadu i obrani, protunapad, indiviudalna i kolektivna taktika, te igra.4. Estetska gimnastika i plesovi. Realizacija notnih vrijednosti i tekstova, metrike i ritmike vjebe. Elementi klasinih i modernih plesnih oblika. Narodni plesovi (izbor). 5. Sportska gimnastika. Kolutovi, kovrtljaji, upori i naupori. njihanja i ljuljanja, okreti, uzmasi, naskoci, saskoci, premeti i prekopiti. preskoci, povezivanja elementa na tlu i na spravama. Asistiranja i zatita prilikom vjebanja.6. Izletnitvo i planinarenje, priprema planinarenja, orijentacija, signalizacija, naini kretanja, izbor i upotreba opreme, uvanje prirode. Izgradnja prirunih objekata, vrste ognjita i vatre. Terenske igre.7. Korektivna gimnastika i rehabilitacija, omoguiti studentima sa smanjenim tjelesnim mogunostima adekvatne aktivnosti prilagoeno osobnim korektivniin i rehabihtacijskim potrebama.

8. Natjecajnja. Sudjelovanje u fakultetskim, meufakultetskim i ostalim prigodnim natjecanjima.



usavriti specifina kinezioloka teorijska i motorika znanja iz odreenih sportova i sportske rekreacije

pratiti i ponavljati zadane vjebe

izvoditi vjebe za razvoj i jaanje svih miinih skupina uz instrukciju profesora

samostalno izvoditi vjebe koje jo nisu precizne i automatizirane. stei znanje o najvioj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih usvojiti osnovna motorika znanja u funkciji uinkovite prilagodbe

ciljano razvijati motorike i funkcionalne sposobnosti potrebna za obavljanje svakodnevnog zanimanja

postii optimalni odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva

biti osposobljen za odravanje antropolokih obiljeja tijekom radnog vijeka

imati razvijenu svijest o uljudnim pravilima portskog ponaanja tijekom bavljenja portskim aktivnostima i za vrijeme promatranja istih

biti osposobljen za primjenu portskih i rekreacijskih aktivnosti radi odravanja radne sposobnosti i unapreenja kulture ivljenja

usvojiti i primjenjivati osnovno znanje o planiranju, programiranju i kontroli individualnog procesa vjebanja

zadovoljiti potrebe osobne afirmacije u skupini a biti i osposobljen za timski rad

biti osposobljen za rjeavanjem problema u hitnim situacijama

usvojiti i usavriti motorika znanja kojima se po potrebi mogu prilagoditi novom radnom okruenju i ivotnim situacijama

pojaanim tjelesnim vjebanjem regulirati negativno ponaanje-osloboditi se napetosti i stresa

razumjeti i potovati spolne, nacionalne i rasne razlike

povezivati vie vjebi u jednu cjelinu, sastaviti i odraditi cijelu koreografiju, npr. aerobika






laboratorij

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaFlora i fauna renesansne knjievnosti









OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Sadraj predmeta obuhvaa istraivanje pojavnosti, znaenja i funkcije biljnoga i ivotinjskoga svijeta unutar samo jednog renesansnog dramskog anra, u pastoralno-idilinoj drami. Ovako odreen predmet bavljenja podrazumijeva usmjereno iitavanje 11 knjievnih predloaka, koji trebaju rezultirati spoznajama o nezaobilaznu mjestu biljke i ivotinje u ovom anru. Oba svijeta svojim najvie pozicioniranim leksemima daju svoj doprinos normiranosti anra, ali s napomenom da se u odnosu na biljni svijet treba vidjeti i preoblikovane i pastorali prilagoene petrarkistike florealne konvencije. Kako je sredinja spisateljska osobnost hrvatske renesansne pastoralno-idiline drame Marin Dri, to se i sintetske spoznaje vezuju uz njegovo stvaralatvo. Tako se govori o znaajkama flore i faune: 1. pred-drievskog vremena (realizirani biljni i ivotinjski svijet je, uglavnom, u funkciji anra; djela Dore Dria, Mavra Vetranovia, Nikole Naljekovia); 2. o znaajkama Drievih pastoralno-idilinih drama (flora i fauna pridonosi inoviranju anra; Drieva djela Tirena, Venera i Adon, Griula); 3. o znaajkama flore i faune po-drievskog vremena (odsutnost maniristikog inoviranja anra i aktualizacija konzervativnijih ekloko-pastoralnih poetaka; djela Dominka Zlataria, Savka Guetia Bendevievia, Frana Lukarevia Burine, Antuna Sasina).



imenovati stilske formacije koje ine tzv. staru hrvatsku knjievnost

razvrstati renesansne knjievne rodove s pripadajuim vrstama, podvrstama i anrovima

shvatiti temeljne znaajke renesansnog dramskog knjievnog roda, a posebice pastoralno-idiline drame

istraiti pojavnosti, znaenja i funkcije biljnoga i ivotinjskoga svijeta u renesansnim tekstovima

prepoznati ukljuenost biljnih i ivotinjskih leksema u normiranost anra






laboratorij





kontinuirano praenje (tjedni kolokviji) i provjeravanje znanja (dva kolokvija) kao ekvivalent zavrnom pismenom ispitu0,780%

seminarski rad0,3-


Ukupno 2100%




Tijekom nastave student pie dva kolokvija (6 pitanja = 6 bodova), to je u konanici 12 bodova i jedan seminarski rad (vrednuje se s +/-). Bodovi se s kolokvija, kao i sa zavrnog ispita koji broji 12 pitanja, u konanici zbrajaju i pretvaraju u ocjene (0-5: nedovoljan; 6: dovoljan; 7-8: dobar; 9-10: vrlo dobar; 11-12: izvrstan).



(3 x 0,8) + (2 x 0,2) = 2,4 + 0,4 = 2,8 = 3

Konana bi ocjena u ovom sluaju bila dobar (3).



LITERATURA

Obvezna literatura

1. Viskovi, Nikola, 1996, ivotinja i ovjek. Prilog kulturnoj zoologiji, Split.

2. Viskovi, Nikola, 2001, Stablo i ovjek. Prilog kulturnoj botanici, Zagreb.

Dopunska literatura

1. undali, Zlata, 2003, ivotinja i hrvatska renesansna pastoralno-idilina drama; Krleini dani u Osijeku 2002. anrovi u hrvatskoj dramskoj knjievnosti i struke u hrvatskom kazalitu; priredio Branko Heimovi, Zagreb-Osijek, str. 18-49.

2. undali, Zlata, 2004, Biljni svijet u hrvatskoj renesansnoj pastoralno-idilinoj drami, Krleini dani u Osijeku 2003. Hrvatska dramska knjievnost i kazalite u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila, priredio Branko Heimovi, Zagreb Osijek, str. 19-44.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaOsnove informacijske tehnologije






mr. sc. Marija Bubalo, via predavaica 4prema rasporedu konzultacija u [email protected]


mr. sc. Marija Bubalo, via predavaica 4prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Predavanja se odnose na osnovna znanja iz informatike Uvod u informacijske tehnologije Informacijski sustavi i osnovne sastavnice Materijalna komponenta informacijskog sustava Programi i algoritmi Podatci i struktura podataka Prijenos podataka i Internet Multimedijski sustavi Sigurnost podataka i zatita

Vjebe obuhvaaju osnovni rad s raunalom, grafiko korisniko suelje, programe MS Word, MS PowerPoint i MS Excel



upoznati temeljne pojmove informacijske tehnologije

upravljati i raditi sa datotekama

koristiti Internet i elektroniku potu

razlikovati vrste raunalnih mrea

koristiti se obradom teksta, tablinim kalkulacijama i prezentacijskim tehnikama






laboratorij


Oblici praenja i provjeravanjausmenopismenousmeno i pismeno


pohaanje nastave0,750%

kontinuirano praenje u obliku zadataka0,5050%

zavrni ispit0,7550%

Ukupno 2100%



LITERATURA

Obvezna literatura

1. V. eri, M. Varga, H. Birolla et al., Poslovno raunarstvo, Znak, 1998

2. Darko Grundler: Primijenjeno raunalstvo, Graphis, Zagreb, 2000.

3. Ljiljana Milija: PC- kola 2000, Promil, Varadin 2000.

4. Prezentacije na webu www.ffos.hr

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaTeorija jezika



Vrijeme i mjesto izvoenja nastaveprema rasporedu sati za ljetni semestar



izv. prof. dr. sc. Branko Kuna52prema rasporedu konzultacija u [email protected]


dr. sc. Ana Miki oli, poslijedoktorandica52prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Jezik: svojstva; podrijetlo; neverbalni kod i njegovo ujezienje; lingvistika i njezin predmet; semiologija i lingvistika: ljudska simbolika djelatnost i jezik; jezini znak (F. de Saussure i L. Hjelmslev) djelovanje jezika kao sustava znakova; jezik i govor: jezik kao struktura; Coseriuova trihotomija: sustav norma govor; uloge jezika: jezik-miljenje-stvarnost (Sapir-Whorf); jezine funkcije; opejezini zakoni: naelo jezine ekonomije; zalinost; ralanjivost; jezino stvaralatvo; iz povijesti lingvistike; klasifikacija jezika; pismo, jezik kultura; razine jezinoga opisa: fonologija i fonetika, morfologija, sintaksa, semantika, leksikologija; sociolingvistika; pragmalingvistika



prepoznati jezina naela u komunikaciji

definirati i razlikovati temeljne jezine pojmove

izdvojiti jezine porodice i predstavnike

samostalno primjenjivati jezinoteorijske spoznaje i koristiti se opejezinom literaturom

razlikovati pristupe u opisu jezika (filoloki, poredbeno-povijesni, strukturalistiki, generativni)






laboratorij





kolokviji140%

ispit1,560%

Ukupno 4100%


U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz kolokvija i ocjena iz zavrnog ispita: 40% konane ocjene ine ocjene iz dvaju kolokvija, a 60% konane ocjene ini ocjena iz zavrnog ispita.


LITERATURA

Obvezna literatura

1. Glovacki-Bernardi/Kovaec/Mihaljevi/Halwachs/Sornig/Penzinger/Schrodt, 2001. Uvod u lingvistiku, kolska knjiga, Zagreb. 2. Saussure, Ferdinand de, 2000. Teaj ope lingvistike, ArTresor naklada i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.

3. kiljan, Dubravko, 1994. Pogled u lingvistiku, IV. izmijenjeno izdanje, Naklada Benja, Rijeka.

4. Tekavi, Pavao, 1979. Uvod u lingvistiku, SNL, Zagreb

Dopunska literatura

1. Brozovi, Dalibor, 1970. Standardni jezik. Matica hrvatska, Zagreb, 2. Chomsky, Noam, 1991. Jezik i problemi znanja, Filozofski faklultet, Zagreb.3. Glovacki-Bernardi, 1990. O tekstu, kolska knjiga, Zagreb.4. Katii, Radoslav, 1992. Novi jezikoslovni ogledi, kolska knjiga, Zagreb.5. Martinet, Andr, 1982. Osnove ope lingvistike, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb.6. Pintari, Neda, 1999. Pozdrav kao sociolingvistika kategorija u dvije nacionalne sredine, Rije, sv. 2, str. 37-49., Rijeka.7. Pranjkovi, Ivo 1994. Hrvatska skladnja, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb.

8. Sili, Josip 1984. Od reenice do teksta, SNL, Zagreb.9. Uarevi, Josip, 1992. Pismo i smjer, Suvremena lingvistika, br. 34, str. 308-331.

10. Veli, Mirna 1987. Uvod u lingvistiku teksta, kolska knjiga, Zagreb.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaHrvatska fonetika i fonologija






prof. dr. sc. Vlasta Riner86prema rasporedu konzultacija u [email protected]


prof. dr. sc. Vlasta Riner86prema rasporedu konzultacija u [email protected]

dr. sc. Maja Gluac, zn. novakinja, poslijedoktorandica86prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Artikulacijska i akustika obiljeja otvornika i zatvornika. Razvrstavanje otvornika i zatvornika prema mjestu i nainu tvorbe.

Fonologija: fonem, fon, alofon. Fonoloki sustav suvremenoga hrvatskog standardnog jezika. Unutarnja razlikovna obiljeja.

Morfonologija. Morfonem, morf, alomorf.

Fonoloke i morfonoloke glasovne promjene.

Raspodjela fonema. Fonetska i fonoloka prilagodba stranih rijei.

Naglasak rijei. Naglaene i nenaglaene rijei



definirati i objasniti osnovne pojmove fonetskog i fonolokog sustava hrvatskoga standardnog jezika

razlikovati i usporediti artikulacijska obiljeja glasova hrvatskoga jezika

opisati morfonoloke i fonoloke glasovne promjene u suvremenom hrvatskom jeziku te steena znanja primijeniti u analiziranju primjera razliitih stupnjeva sloenosti

objasniti i analizirati naela hrvatskog naglasnog sustava te biljeiti i razlikovati naglaske hrvatskog standardnog jezika

razlikovati i usporediti propisanu hrvatsku naglasnu normu od uporabne

sluiti se jezikoslovnom literaturom, itati i tumaiti znanstvene lanke fonetskoga i fonolokoga sadraja






laboratorij





aktivnost na vjebama0,20 5 %

pismene provjere tijekom nastave0,9030 %

zavrni pismeni ispit1,0035 %

zavrni usmeni ispit0,9030 %

Ukupno 4100 %


Pri oblikovanju se konane ocjene uzima u obzir aktivnost studenta na nastavi (5 %), ocjene dviju pismenih provjera (30 %) te zavrnoga pismenoga (35 %) i usmenoga (30 %) ispita.


Student ostvaruje pravo na potpis te pravo izlaska na zavrni pismeni ispit ako je nazoio najmanje 70 % predavanja i vjebi.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. E. Bari, M. Lonari, D. Mali, S. Pavei, M. Peti, V. Zeevi, M. Znika, 1995., 1997., 2005. Hrvatska gramatika, Zagreb.

2. I. kari, 2006. Hrvatski govorili!, Zagreb, kolska knjiga

3. . Muljai, 1972. Opa fonologija i fonologija talijanskoga jezika, Zagreb.

Dopunska literatura

1. S. Babi, D. Brozovi, M. Mogu, S. Pavei, I. kari, S. Teak, 1991: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb.

2. Jakobson, 2008. O jeziku, Zagreb, Disput

3. I. kari, 1988: U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaStara hrvatska knjievnost II









Ivana Pepi, asistentica78prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Ope odrednice politikog i kulturnog ivota hrvatskih zemalja poetkom 17. stoljea (rascjepkanost, podinjenost stranim suverenitetima, utjecaj katolike obnove i isusovaca na proirenje hrvatskoga kulturnog i knjievnog podruja). Vjesnici novoga stila (manirizma) na prijelazu stoljea (H. Maibradi, P. Primovi, S. urevi, J. Barakovi). Manirizam kao tipoloka i historijska kategorija, odnos knjievnosti i zbilje, odnos prema tradiciji, autotematinost, formalni manirizmi. Barok i inaice hrvatskoga knjievnog baroka, predstavnici. anrovi hrvatske barokne knjievnost (lirika, ep, poema, melodrama). Barok kao potonulo kulturno dobro. Lirika Ivana Bunia Vuia i Ignjata urevia. Osman Ivana Gundulia. Drame 17. stoljea. Religiozna i komina poema.



definirati vremensko trajanje hrvatskoga knjievnog baroka

opisati povijesno-socioloke odrednice pojave manirizma i baroka

argumentirati razlike meu historijskom i tipolokom koncepcijom baroka

opisati anrovski sustav (lirika, epika, drama)

usporediti lirske tekstove renesanse i baroka i izvesti zakljuke o poetikoj razliitosti te argumentirati tezu da je rije u poetolokom smislu razliitim razdobljima

napraviti tipologiju epike u stihu kao dominantnog anra razdoblja

analizirati reprezentativne predloke

sintetizirati znanja o razdoblju






laboratorij





kontinuirano praenje (tjedni kolokviji - lektire) i provjeravanje znanja (dva kolokvija) kao ekvivalent zavrnom pismenom ispitu1,580%

seminarski rad0,5-


Ukupno 4100%




Tijekom nastave student pie dva kolokvija (12 pitanja = 12 bodova), to je u konanici 24 boda i jedan seminarski rad (vrednuje se s +/-). Bodovi se s kolokvija, kao i sa zavrnog ispita koji broji 24 pitanja, u konanici zbrajaju i pretvaraju u ocjene (0-12: nedovoljan; 13-15: dovoljan; 16-18: dobar; 19-21: vrlo dobar; 22-24: izvrstan). Proitana lektira donosi 4 boda (odnosno 2 boda u svakom kolokviju).



(4 x 0,8) + (3 x 0,2) = 3,2 + 0,6 = 3,8 = 4

Konana bi ocjena u ovom sluaju bila vrlo dobar (4).



LITERATURA

Obvezna literatura

1. Marin Franievi Franjo velec Rafo Bogii, Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske knjievnosti, knjiga 3, Zagreb, 1974. (Hrvatska knjievnost sedamnaestog stoljea, str. 175292; Knjievnost prosvjetiteljstva, str. 293376)

2. Kreimir Georgijevi, Hrvatska knjievnost od XVI do XVIII stoljea u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb, 1969.

3. Nikola Batui, Povijest hrvatskoga kazalita, Zagreb, 1978.

4. Zoran Kravar, Studije o hrvatskom knjievnom baroku, Zagreb, 1975.

5. Pavao Pavlii, Rasprave o hrvatskoj baroknoj knjievnosti, Split, 1979.

6. Dunja Falievac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb, 1989, 2007.

7. Zoran Kravar, Nakon godine MDC, Dubrovnik, 1993.

8. Pavao Pavlii, Studije o Osmanu, Zagreb, 1996.

9. Dunja Falievac, Kaliopin vrt, Split, 1997.

10. Davor Duki, Poetike hrvatske epike 18. stoljea, Split, 2002.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaEngleski jezik II




Jezik na kojem se izvodi kolegijengleski


doc. dr. sc. Biljana Oklopi 91prema rasporedu konzultacija u [email protected]


doc. dr. sc. Biljana Oklopi 91prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija



Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja.



objasniti uporabu pasiva u strunom tekstu te ga pravilno prevoditi s hrvatskog na engleski jezik i obrnuto razlikovati i opisati razliite grafike prikaze u akademskom diskursu (grafove, dijagrame, tablice) sluei se odgovarajuim leksikom

prepoznavati kolokacije u strunom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na hrvatski jezik i obrnuto s posebnim naglaskom na podruje inteligencije

prevoditi jednostavnije strune tekstove iz podruja inteligencije






laboratorij




pohaanje nastave 0,750%

kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija0,5040%


Ukupno 2100 %

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units).

2. Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.

3. Excerpts from books, newspapers, video clips etc.

Dopunska literatura

1. O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUP

2. McCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaNjemaki jezik II




Jezik na kojem se izvodi kolegijnjemaki





OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija



Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja njemakog govornog podruja



objasniti uporabu pasiva i gerundiva u strunim tekstovima i pravilno ih rabiti prepoznavati kolokacije u strunom tekstu te ih pravilno prevoditi

pisati kratke zakljuke

sudjelovati u kraim diskusijama






laboratorij




pohaanje nastave0,30 %

kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija)1,230 % + 30 %

usmeni ispit0,540 %

Ukupno 2100%


Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student/ica moe ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedea:

- 60% - 69,9% = dovoljan (2)

- 70% - 79,9% = dobar (3)

- 80% - 89,9% = vrlo dobar (4)

- 90% - 100% = izvrstan (5).


Studenti su obvezni pohaati 70% odranih nastavnih sati i pravovremeno predati pismene sastave i domae zadae da bi ostvarili pravo na potpis.

Prepisivanje tijekom kolokvija kanjava se odstranjivanjem s kolokvija i ocjenom 0%.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Struni tekstovi iz knjiga, asopisa i s interneta.

2. Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen Grammatik3. Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch4. Wahrig: Deutsches W6rterbuch5. Njemako-hrvatski i hrvatsko-njemaki rjenik (po izboru)

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaOsnove web dizajna






mr. sc. Silvija Gali, predavaica 4prema rasporedu konzultacija u [email protected]


mr. sc. Silvija Gali, predavaica 4prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Prikazivanje informacija na web-stranicama Uvod u HTML tagovi Razne vrste teksta, ubacivanje slika Linkovi Izrada tablice



razlikovati i koristiti osnovne alate za izradu mrenih stranica

definirati i koristiti osnovne naredbe HTML-a

opisati osnove oblikovanja sadraja mrenih stranica (informacijska arhitektura)

samostalno kreirati mrene stranice

postaviti kreirane mrene stranice na mreni posluitelj (mreni protokoli)






laboratorij


Oblici praenja i provjeravanjausmenopismenousmeno i pismeno


pohaanje nastave0,750%

zadatci za praenje0,2520%

seminar0,5030%

praktini zadatak0,5050%

Ukupno 2100%



LITERATURA

Obvezna literatura

1. Petric, D. Nauite HTML i oblikujte sami efektne World Wide Web stranice. Zagreb : Znak, 1995.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaSlavenska pisma






izv. prof. dr. sc. Milica Luki 78prema rasporedu konzultacija u [email protected]


izv. prof. dr. sc. Milica Luki 78prema rasporedu konzultacija u [email protected]

Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja, asistentica78prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Poetci pismenosti u Slavena. Glagoljica i irilica. Ime. Teorije o postanku glagoljice. Postanak irilice. Pitanje prvenstva. Transliteracija tekstova. Hrvatska irilica (bosanica) postanak i uporaba u hrvatskim krajevima.



studenti e znati definirati osnovni predmet istraivanja i metodologiju gramatologije, ope teorije pisma koja je zasnovana na poredbeno-tipolokim istraivanjima sredinom 20. stoljea (povijesni razvoj pismovnih sustava od subgrafemike i semasiografije do najvieg stupnja fonetizacije pisma alfabetskoga ili slovnoga pisma)

jasno razlikovati predmet istraivanja i zadatke paleografije i epigrafije

primijeniti ope teorijske spoznaje o pismu i njegovu povijesnom razvoju na sustav srednjovjekovnih slavenskih pismovnih sustava glagoljine i iriline azbuke te latininoga pisma

imenovati i kronoloki omeiti srednjovjekovnu sastavnicu hrvatske kulture, s naglaskom na najstarije razdoblje hrvatske knjievno-jezine povijesti

odrediti vremensko trajanje glagoljine, iriline i latinine pismenosti hrvatskoga srednjovjekovlja, kao i vremensku i prostornu raspodijeljenost triju jezika: latinskoga, staroslavenskoga (starocrkvenoslavenskoga, a od 12. stoljea i hrvatskocrkvenoslavenskoga) i starohrvatskoga

uoiti meusobnu povezanost triju pismovnih i jezinih sastavnica hrvatskoga srednjovjekovlja te uspostaviti veze sa anrovskim odreenjem tekstova (liturgijski, beletristiki, pravni tekstovi)

prepoznati najvanije spomenike (staro)slavenskoga i hrvatskoga srednjovjekovlja, ustanoviti pismo (i osobit tip pisma: obla glagoljica, formativna glagoljica, "hrvatska"/ustavna/uglata glagoljica, poluustavna glagoljica, kurzivna glagoljica; hrvatska irilica/bosanica ustavna i brzopisna inaica, tri podtipa hrvatske irlice: bosanski, dalmatinski, dubrovaki; latinica gotica prvih latininih spomenika na hrvatskom jeziku iz 14. stoljea) kojim su pisani i vrijeme njihova postanka

pokazati znanje o procesima transliteracije (preslovljavanja) i transkripcije (ozvuenja, samostalnoga itanja i pisanja) razliitih tipova glagoljinoga, irilinoga i latininoga pisma

osvijestiti vanost poznavanja glagoljine i bosanine sastavnice hrvatske pismovne kulture, ustanoviti njihov doprinos u izgradnji hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta






laboratorij





kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (zadaci: transliteracija reprezentativnih spomenika, prepoznavanje pismovnih sustava, datiranje spomenika prema paleografskim znaajkama) 140%


Ukupno 4100%


U oblikovanju konane ocjene za studente na dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir:

A) Kontinuirano praenje i provjeravanje znanja s 40% udjela u konanoj ocjeni:

1. Transliteracija spomenika.

2. Prepoznavanje suvremenih i povijesnih piktograma, ideograma, silabarija, alfabeta.

3. Datiranje spomenika prema paleografskim znaajkama.

B) Zavrni pismeni ispit sa 60% udjela u konanoj ocjeni.

Primjer oblikovanja konane ocjene:

Student je ostvario sljedee ocjene kontinuiranoga praenja i zavrnoga pismenoga ispita: 5 + 4.

Konana ocjena izraunava se prema formuli:

(kp x 0,4) + (zpi x 0,6).

Za dane ocjene konkretan je izraun:

(5 x 0,4) + (4 x 0,6) = 2 + 2,4 = 4,4 = 4


Studenti su obvezni izvravati pismene i usmene zadatke na vjebama. Tek kada su sve ispunili, mogu pristupiti pisanju zavrnoga pismenog ispita.

Studenti su obvezni redovito pohaati predavanja i vjebe (doputena najvie tri izostanka).

Studenti se vrednuju i ocjenjuju prema razraenim kriterijima s kojima su prethodno upoznati i koji su im dostupni.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. David Diringer, Povijest pisma, Zagreb, 1991.

2. Eduard Hercigonja, Trojezina i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja na str.: 9-27, 46-49, 83-87 i 236-241)

3. Ignace Jay Gelb, A study of writing, The University of Chicago press, Phoenix Books, Chicago 1963. (odabrana poglavlja na str.: 1-22, 166-183, 190-198)

4. Mateo agar, Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja na str. 297-428)

5. Mateo agar, Uvod u glagoljsku paleografiju 1, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.

6. Stjepan Damjanovi, Slovo iskona. Staroslavenska / starohrvatska itanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.

7. Stjepan Damjanovi, Novi filoloki prinosi, Matica hrvatska, Zagreb, 2014. (odabrana poglavlja na str. 13-28)

Dopunska literatura

1. Stjepan Damjanovi, to ne smijemo mijenjati u pievu tekstu? u knjizi Filoloki razgovori, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2000, str. 137-148.

2. Josip Bratuli, Leksikon hrvatske glagoljice, Minerva, Zagreb, 1995.

3. Radoslav Katii, Uz pitanje o postanku i starosti glagoljice, Hercigonjin zbornik, Croatica XXVI, 42/43/44, str. 185-199.

4. Lujo Margeti, Neka pitanja glagoljice i glagoljanja, RAD HAZU 480, Zagreb, 2000, str. 5-16.

5. B. Fui: Najstariji hrvatski glagoljski natpisi, Slovo 21, Zagreb, 1971., str. 227.-255.

6. B. Fui: Granina podruja glagoljice i irilice, Braki zbornik 15, Supetar, 1987.

7. A. Nazor: irilica i glagoljai, Braki zbornik 15, Supetar, 1987.

8. Aleksandar Stipevi, Povijest knjige, Zagreb, 1985.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaPovijest hrvatskoga jezika






prof. dr. sc. Loretana Farka 18prema rasporedu konzultacija u [email protected]


prof. dr. sc. Loretana Farka 18prema rasporedu konzultacija u [email protected]

Tena Babi Sesar, zn. novakinja, asistentica41prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Kolegij Povijest hrvatskoga jezika obuhvaa dvije cjeline:

Prva cjelina prouava fonoloki i morfoloki razvoj hrvatskoga jezika od praslavenskoga sustava.

Prouavaju se promjene hrvatskoga vokalizma i konsonantizma nastale u vremenu, kao i morfonoloke promjene.

Posebna je pozornost posveena razvoju hrvatske akcentuacije.

Kolegij obuhvaa i razvoj hrvatskih pisama, posebno prilagodba hrvatske latinice hrvatskom fonolokom sustavu.

Kolegij opisuje i promjene u hrvatskoj morfologiji i sintaksi od poetaka do danas.

Poseban je osvrt na promjenjive vrste rijei, i to:

povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi imenica

povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi zamjenica

povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi pridjeva

povijesni pregled promjena nastalih u glagolskim oblicima

povijesni pregled sintaktikih promjena (u sintaksi padea, redu rijei i dr.)

opis starohrvatskoga morfolokoga i sintaktikoga sustava na temelju usporedne metode

Druga cjelina kolegija Povijest hrvatskoga jezika obuhvaa opi uvod u povijesni razvoj hrvatskoga jezika, a proimljui se s povijesti knjievnosti obuhvaa kulturoloku i stilistiku stranu jezika.

Kolegij studente upoznaje s razvojem hrvatskih pisama kroz stoljea (glagoljica, irilica, bosanica, latinica), prua opi uvid u povijesni pregled hrvatskih gramatika i rjenika te upoznaje hrvatska jezikoslovna djela kroz povijest (primjerice ona o reformi hrvatske latinice).

Kulturoloki pristup sastoji se iz sljedeih cjelina:

Jezik hrvatskoga srednjovjekovlja od poetka pismenosti do kraja 15. stoljea, uporaba glagoljice u tekstovima toga razdoblja, pojava irilice u 12. stoljeu i latinice u 14. stoljeu; prevlast akavtine kao prevladavajueg knjievnojezinog izraza.

Jezik 15. i 16. stoljea, i to: splitski krug (M. Maruli), zadarski krug (P. Zorani, B. Karnaruti), hvarski krug (P. Hektorovi, H. Luci, M. Pelegrinovi), dubrovaki krug (D. Dri, M. Vetranovi); poetci kajkavskoga knjievnog izraza (A. Vramec, I. Pergoi); trodijalektalna osnovica hrvatske pismenosti i knjievnosti, uzmicanje glagoljice; romanski i maarski uzori u latinikoj grafiji u Hrvata; prvi reformatori hrvatske latinice (P. Hektorovi, . Budini), prvi hrvatski rjenik Fausta Vrania.

Jezik hrvatskih protestantskih pisaca (M. Vlai, P.P. Vergerije, S.K. Istranin).

Jezik 17. stoljea, i to: dubrovaki krug (I. Gunduli), ozaljski krug i kajkavski krug. Pojava prvih hrvatskih gramatika i razvoj leksikografije. Prevlast tokavtine u junoj Hrvatskoj i njezino irenje. Kajkavski knjievni jezik.

Predpreporodno razdoblje. Odnos iliraca prema kontinuitetu hrvatskoga knjievnog jezika. Naputanje kajkavitne.

Jezini razvoj od polovice do kraja 19. stoljea. Borba filolokih kola: zagrebake, zadarske i rijeke. Nastup kole hrvatskih vukovaca.

Hrvatski knjievni jezik u 20. stoljeu. Dijalektalna poezija. Hrvatski jezik u NDH. Rjenici i gramatike u 20. stoljeu. Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskoga knjievnog jezika.


Nakon uspjeno zavrenog predmeta studenti e moi:

samostalno opisati stare hrvatske tekstove

usvajanjem znanja o razvoju hrvatske latinike grafije studenti e moi napraviti transkripciju i transliteraciju starih hrvatskih tekstova

jezino analizirati stare hrvatske tekstove na svim jezinim razinama (fonoloka, morfoloka, tvorbena, sintaktika i leksika)

definirati i opisati naglasni sustav starih hrvatskih tekstova te biti osposobljeni za pomo u usvajanju izgovaranja starih hrvatskih tekstova (npr. glumcima)

samostalno analizirati i opisati stare hrvatske rjenike

opisati stare hrvatske gramatike i usporediti ih sa suvremenim hrvatskim gramatikama

definirati i razlikovati razvojne procese hrvatske jezino-knjievne povijesti

argumentirati steena znanja i vjetine za samostalno izvoenje nastave iz povijesti hrvatskoga jezika.






laboratorij





zavrni pismeni ispit2,5100 %

Ukupno 4100 %


U oblikovanju konane ocjene u obzir se uzima ocjena iz zavrnog pisanog ispita: 100 % konane ocjene ini ocjena iz zavrnog pisanog ispita.

Zavrni pisani ispit sastoji se od pitanja koja sadrajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. U pravilu je rije o analizi teksta uz pomo odgovarajuih kategorija obraenih tijekom nastave te o pitanjima koja pokrivaju teorijski dio nastave. Ocjena iz zavrnog pisanog ispita izvodi se iz postotka tono rijeenih zadataka, i to na temelju sljedee skale: 94-100 % - izvrstan (5), 82-93 % - vrlo dobar (4), 70-81 % - dobar (3), 58-69 % - dovoljan (2), 0-57 % - nedovoljan (1).


Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na zavrni pisani ispit ako je bio/la nazoan/na na najmanje 70 % odranih nastavnih sati.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Dalibor Brozovi, Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar junoslavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske knjievnosti, u: Hrvatska knjievnost u europskom kontekstu, Zavod za znanost o knjievnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Liber, Zagreb, 1978., str. 983.

2. Ljudevit Jonke, Knjievni jezik u teoriji i praksi, Nakladni zavod znanje, Zagreb, 1965.

3. Ljudevit Jonke, Hrvatski knjievni jezik 19. i 20. stoljea, Matica hrvatska, Zagreb, 1971.

4. Josip Lisac, Hrvatski dijalekti i jezina povijest, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.

5. Milan Mogu, Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 11, Zagreb, 1969., str. 6181.

6. Milan Mogu, Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika (3. proireno hrvatsko izdanje), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2009.

7. Milan Mogu, Povijesna fonologija hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 2010.

8. Povijest hrvatskoga jezika 2 (16. stoljee), Drutvo za promicanje kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2011.

6. Povijest hrvatskoga jezika 3 (17. I 18. stoljee), Drutvo za promicanje kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2013.

9. Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga knjievnoga jezika: lingvistiko-kulturnopovijesni prikaz knjievnih kola i njihovih izvora, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.

10. Josip Vonina, Analize starih hrvatskih pisaca, akavski sabor, Split, 1977.

11. Josip Vonina, Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme, Filologija, 13, Zagreb, 1985, str. 788.

12. Josip Vonina, Jezina batina, Knjievni krug, Split,1988.

Dopunska literatura

STARI HRVATSKI RJENICI

1. Faust Vrani, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Venetiis 1595. (pretisak), Novi Liber, Zagreb, 1992.

2. Juraj Habdeli, Dikcionar (pretisak), Kranska sadanjost, Zagreb, 1989. A

3. Ardelio Della Bella, Dizionario italiano-latino-illirico, Venecija, 1728.

4. Ivan Belostenec, Gazophylacium, seu latino-illyricorum onomatum aerarium (pretisak), Liber Mladost, Zagreb, 1972.

5. Ivan Belostenec, Gazophylacium illyrico-latinum (pretisak), Liber Mladost, Zagreb, 1973.

6. Andrija Jambrei, Lexicon latinum (pretisak), Zavod za hrvatski jezik, Zagreb, 1992. i pogovor Antuna ojata Latinsko-hrvatsko-njemako-madarski rjenik Franje Sunika i Andrije Jambreia7. Bogoslav ulek, Hrvatsko-njemako-talijanski rjenik znanstvenog nazivlja (pretisak), Globus, Zagreb, 1990. (Predgovor i Zaglavak)

STARE HRVATSKE GRAMATIKE

1. Bartol Kai, Institutiones linguae illyricae (pretisak), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2003.

2. Jakov Mikalja, Blago jezika slovinskoga illi slovnik u komu izgovaraju se rijei slovinske. Latinski i Diacki Gramatika talijanska ukratko ili Kratak nauk za nauiti latinski jezik (popratna studija i tekstovi Darije Gabri-Bagari i Marijane Horvat), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008.

3. Ardelio Della Bella, Talijansko-latinsko-ilirski rjenik: kojemu prethodi nekoliko uputa za pisanje i lake itanje ilirskih rijei, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2006.

4. ime Starevi, Nova ricsoslovica iliricska, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2002.

5. Vjekoslav Babuki, Osnova slovnice slavjanske nar(ja ilirskoga, Danica II, 1015, 1836.

6. Bla Tadijanovi, Svata po malo iliti kratko sloenje imena i rii u ilirski i njemaki jezik (1761.):jezikoslovni prirunik Blaa Tadijanovia, Institut za hrvatski jezik i knjievnost, Zagreb, 2013.

7. Matija Antun Reljkovi, Nova slavonska i nimaka gramatika, Zagreb, 1767.

8. Marijan Lanosovi, Neue Einleitung zur slavonischen Sprache, Osijek, 1778.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaOsnove teorije knjievnosti






izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai Andri 87prema rasporedu konzultacija u [email protected]


izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai Andri 87prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Kolegij e se baviti pitanjima metodologije prouavanja knjievnosti kao sistema, kroz sinkronijski i dijakronijaki princip: sinkronijski kao vid klaifikacije knjievnosti uoblien u teorije o rodovima i vrstama (ranije poetika, danas genologija), odnosno dijakronski, kroz postupke periodizacije knjievnosti.



usporediti razliite pristupe klasifikacije knjievnosti

razlikovati sinkronijski vid klasifikacije knjievnosti od dijakronijskog

prosuditi kojoj klasifikacijskoj grupi pripada stanovito knjievno djelo

nabrojati suvremene teorijske pristupe knjievnosti

primijeniti teorijska znanja u analizi knjievnih predloaka






laboratorij





seminarsko izlaganje (usmeno)0.515%

seminarski rad0.515%

zavrni pismeni ispit1.470%

Ukupno 4100%


U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta seminarskim izlaganjem, seminarskim radom i ocjena iz zavrnog pismenog ispita: 15% konane ocjene ini ocjena iz seminarskog izlaganja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konane ocjene ini ocjena iz zavrnoga pismenog ispita.

Iz navedenih elemenata praenja i provjeravanja student moe ostvariti maksimalno 100 bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedea: 6069,9 = dovoljan (2), 7079,9 = dobar (3), 8089,9 = vrlo dobar (4), 90100 = izvrstan (5).


LITERATURA

Obvezna literatura

1. Jonathan Culler, Knjievna teorija vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb, 2001.

2. Antoine Compagnon, Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.

3. Terry Eagleton, Knjievna teorija, SNL, Zagreb,1987.

4. Miroslav Beker, Suvremene knjievne teorije, MH, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura

1. Milivoj Solar, Knjievni leksikon, MH, Zagreb, 2011.

2. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije, MH, Zagreb, 2000.

3. Zdenko Lei, Teorija knjievnosti, Slubeni glasnik, Beograd, 2009.

4. Alenka Zupani, Ubaci uljeza: o komediji, Meandar, Zagreb, 2011.

5. Gina Wisker, Kljuni pojmovi postkolonijalne knjievnosti,AGM, Zagreb, 2010.

6. Judith Butler, Nevolje s rodom, enska infoteka, Zagreb, 2000.

7. Kristina Peternai, Uinci knjievnosti, Disput, Zagreb, 2005.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaNova hrvatska knjievnost I






doc. dr. sc. Ivan Trojan 87prema rasporedu konzultacija u [email protected]


doc. dr. sc. Ivan Trojan 87prema rasporedu konzultacija u [email protected]

doc. dr. sc. Dubravka Bruni87prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Kolegij je usmjeren iitavanju i povijesnom lociranju korpusa hrvatskog knjievnog romantizma, esteticizma, Moderne, s fokusiranog aspekta poetske produkcije. Autori ije e se opuse i poetike, te estetske odrednice prouavati, su slijedei: Adam Filipovi Heldentalski, Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinovi, Petar Preradovi, Juraj Tordinac, Jagoda Brli, Ljudevit Gaj, Stjepan Marjanovi, Antun Mihanovi, Pavao toos, Ivan Maurani, Mato Topalovi, Dragutin Rakovac, Stjepan Ilijaevi, Vladimir Nikoli, Napoleon pun Strii, Silvije Strahimir Kranjevi, Ferdo Juzbai, Hugo Badali, August Harambai, Vladimir Jelovek Teharski, Antun Nemi, Franjo Ciraki, Ilija Okrugi, Janko Poli Kamov, Ivo Kri, Ivan Kozarac, Antun Gustav Mato, Vladimir Vidri, Fran Galovi, Vladimir Nazor, Milan Begovi.



usporediti razliite pristupe periodizaciji hrvatske knjievnosti 19. stoljea

primijeniti temeljnu literaturu na knjievne predloke

definirati i objasniti osnovne znaajke romantizma i protorealizma kao stilskih formacija

razlikovati stilsko-poetike odrednice ranoga i kasnog romantizma

prepoznati obiljeja anrovskoga sustava romantizma i protorealizma

razlikovati knjievne tekstove romantizma i protorealizma od knjievnih tekstova koji pripadaju drugim stilsko-poetikim paradigmama






laboratorij





aktivnost na seminarskoj nastavi0,6-

referat0,4520%

esej0,2310%

kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku kolokvija)1,0445%


Ukupno 4100%


U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata s 20% udjela u konanoj ocjeni, ocjena iz eseja s 10% udjela u konanoj ocjeni, kontinuirano praenje i provjeravanje znanja s 45% udjela u konanoj ocjeni te zavrni usmeni ispit s 25% udjela u konanoj ocjeni.

Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69%=dovoljan (2), 70%-79, 9%=dobar (3), 80%-89, 9% vrlo dobar (4), 90%-100%=izvrstan (5)


Zavrnome ispitu mogu pristupiti studenti koji su bili nazoni na najmanje 70% odranih nastavnih sati, te iz referata, eseja i provjera u obliku kolokvija tijekom kontinuiranoga praenja i provjeravanja znanja ostvarili minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2).

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Aleksandar

hrvatski_jezik_i_knjizevnost-preddiplomski-dvopredmetni

Documents