SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

HRVOJE TRAMONTANA

INTERNET U POSLOVANJU U HRVATSKOJ VATROGASNOJ

ZAJEDNICI

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, rujan, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

INTERNET U POSLOVANJU U HRVATSKOJ VATROGASNOJ

ZAJEDNICI

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Internet u poslovanju

Mentor: dr. sc. Zvonko Čapko

Student: Hrvoje Tramontana

Studijski smjer: Marketing

JMBAG: 0081101136

Rijeka, rujan, 2014.

KAZALO

1. UVOD ............................................................................................................................ 1

1.1. Predmet i objekt istraživanja ................................................................................... 1

1.2. Svrha i cilj istraživanja ............................................................................................ 2

1.3. Hipoteza rada .......................................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode ................................................................................................. 2

1.5. Struktura rada .......................................................................................................... 3

2. INTERNET ..................................................................................................................... 4

2.1. Pojam i povijest Interneta ........................................................................................ 4

2.2. Prednosti Interneta ................................................................................................... 6

2.3. Nedostaci Interneta .................................................................................................. 7

2.4. Internet u Hrvatskoj ................................................................................................. 8

2.5. Internet servisi .......................................................................................................... 9

2.5.1. World Wide Web .............................................................................................. 9

2.5.2. Elektornička pošta ........................................................................................... 10

2.5.3. Diskusijske skupine i distribucijske liste ........................................................ 11

2.5.4. Prijenos datoteka na daljinu i korištenje udaljenih računala ........................... 11

2.5.5. Videokonferencije ........................................................................................... 12

2.5.6. CLOUD servisi ............................................................................................... 13

2.5.7. GIS servisi ....................................................................................................... 13

3. HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA ............................................................. 14

3.1. Povijesni razvoj ...................................................................................................... 14

3.2. Ustroj Hrvatske vatrogasne zajednice .................................................................... 16

3.3. Pravni izvori Hrvatske vatrogasne zajednice ......................................................... 18

4. INTERNET U POSLOVANJU HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE ........... 20

4.1. Vatrogasna mreža ................................................................................................... 20

4.2. Web portal www.hvz.hr ......................................................................................... 23

4.3. GIS sustav za praćenje vozila i vatrogasaca .......................................................... 25

4.4. Trello ...................................................................................................................... 28

4.5. Dropbox ................................................................................................................. 30

4.6. Google Apps .......................................................................................................... 30

5. KORISTI I NEDOSTACI UPOTREBE INTERNETA U POSLOVANJU U

HRVATSKOJ VATROGASNOJ ZAJEDNICI ................................................................ 32

5.1. Koristi .................................................................................................................... 32

5.2. Nedostaci ................................................................................................................ 35

5.3. Sinteza .................................................................................................................... 37

6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................... 40

POPIS LITERATURE ...................................................................................................... 42

POPIS SLIKA ................................................................................................................... 43

1

1. UVOD

Opće je poznato da je informatička tehnologija preuzela primat u svim domenama

ljudskog života u 21. stoljeću, kako u rukovanju kućanskim aparatima koji nam

olakšavaju i ubrzavaju svakodnevne aktivnosti, praćenju sportskih rezultata, obrazovanju

studenata u obliku umrežavanja informacija, praćenja uspjeha te evaluiranja, pa tako i u

samim poslovnim procesima. Informatička tehnologija postala je od krucijalne važnosti u

današnjem poslovanju.

Ono što je nužno naglasiti u kontekstu informatičke tehnologije jest važnost Interneta,

odnosno upotrebe Interneta u poslovanju. Internet je prvenstveno važan u tom pogledu

što se njime iznimno olakšala komunikacija u poduzećima. Upravo se tom temom bavi

ovaj diplomski rad, kako bi se naglasila važnost upotrebe Interneta u poslovnim

procesima, i to na primjeru poslovanja Hrvatske vatrogasne zajednice.

1.1. Predmet i objekt istraživanja

Obzirom na naglašenu važnost primjene Interneta u poslovanju i komunikaciji današnjih

poduzeća ili neprofitnih organizacija, postoji potencijalni problem slabog korištenja

Interneta u te svrhe.

U tom kontekstu može se definirati da je predmet istraživanja ovog diplomskog rada

analiza praktične i teorijske primjene Interneta. Također treba istražiti ulogu Interneta i

njegovih servisa u poslovanju.

Postavljanjem predmeta istraživanja nameću se objekti istraživanja, koji se odnose na

Internet kao pojam, primjenu Interneta u poslovanju i Internet servise kao mogućosti koje

pruža te na Internet u poslovanju u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, kako bi se jasno

predočila primjena Interneta u poslovanju i komunikaciji.

2

1.2. Svrha i cilj istraživanja

Istraživanje kojim se ovaj diplomski rad bavi postavlja cilj upoznavanja Interneta kao

nepotpuno istražena grana poslovanja te prepoznavanje mogućnosti koje nam pruža u

poslovnoj komunikaciji i samom poslovanju.

Iz tog aspekta možemo prepoznati svrhu rada, spoznaja važnosti Interneta u poslovanju,

njegovog utjecaja na dugoročno poslovanje i time jačanja poduzeća u odnosu na

konkurenciju, odnosno povećanje i olakšavanje kvalitete i komunikacije u poslovanju.

Rad će odgovoriti na sljedeća pitanja:

· Što je internet te koje su mu prednosti i nedostaci?

· Kad se Hrvatska priključila na Internet i razvoj Interneta u Hrvatskoj od tada?

· Koji su najvažniji internet servisi?

· Na koji način se Internet u poslovanju koristi u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici?

1.3. Hipoteza rada

Na temelju predmeta, svrhe i cilja istraživanja postavlja se hipoteza: obzirom na

znanstvene spoznaje o vrijednostima koje pruža Internet, dokazuje se pozitivan utjecaj

Internet servisa korištenih u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici u obliku efikasnosti u

poslovanju i intervencijama te financijskoj isplativosti.

1.4. Znanstvene metode

Znanstvene metode korištene u ovom radu su metoda generalizacije, induktivna i

deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda klasifikacije, te povijesna metoda.

3

1.5. Struktura rada

Istraživanje provedeno u diplomskom radu koncipirano je u šest poglavlja.

Prvo poglavlje je Uvod, u kojem su navedeni predmet i objekt istraživanja te njegova

svrha i cilj, radna hipoteza, znanstvene metode koje su korištene u radu te sama struktura

rada.

Drugo poglavlje bavi se objašnjavanjem pojma Internet, ukratko opisuje povijest

Interneta, njegove prednosti i nedostatke, intranet i ekstranet te kako se Internet razvijao

u Hrvatskoj.

U trećem poglavlju opisuju se najvažniji Internet servisi, World Wide Web, elektronička

pošta, distribucijske liste i diskusijske skupine, prijenos datoteka na daljinu i korištenje

udaljenih računala, videokonferencije te internet telefonija.

Sam naziv četvrtog poglavlja, Hrvatska vatrogasna zajednica, daje naslutiti da se u njemu

nalaze osnovne informacije o Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, na primjeru koje će se u

petom poglavlju opisati način na koje ona koristi internet u svom poslovanju.

Šesto poglavlje je Zaključak, u njemu se sažima cjelokupni diplomski rad te predstavlja

sintezu samog istraživanja.

4

2. INTERNET

2.1. Pojam i povijest Interneta

Obzirom na naziv i problematiku diplomskog rada Internet u poslovanju u Hrvatskoj

vatrogasnoj zajednici, potrebno je objasniti osnovne pojmove, od kojih je prije svega

najvažniji Internet. To je pojam koji je sastav svakodnevnog korištenja današnjice no

sama definicija je ljudima strana.

Prema Čapku, Internet je „mreža svih mreža“, odnosno riječ je o golemoj računalnoj

mreži koja predstavlja globalni komunikacijski prostor u kojem svatko može, u bilo koje

vrijeme, komunicirati s bilo kime. Riječ je, dakle, o globalnom informacijskom prostoru

u kojem svatko može u bilo koje doba dana ili noći pretraživati sve raspoložive

informacije, bez obzira na kojem mjestu se one nalaze. Informacije mogu biti različitog

oblika: tekstovi, slike, zvuk ili video. (Čapko, 2009, str. 2).

Govoreći o poduzećima i elektroničkom poslovanju, Internet je računalna mreža unutar

poduzeća koja se temelji na Internetskoj tehnologiji (TCP/IP protokol), čime se

omogućuje jednostavna komunikacija i suradnja zaposlenika u poduzeću te im se na taj

način olakšava pristup svim informacijama unutar poduzeća. Dva temeljna

komunikacijska protokola su TCP, što je kratica za Transmision Control Protocol, i IP,

što je kratica za Internet Protocol, a budući da se uvijek primjenjuju u paru nazivaju se

TCP/IP protokolom. (Panian, Ž.: Internet i malo poduzetništvo, Informator, Zagreb

2000., str 2.)

Što se tiče vlasništva Interneta, važno je napomenuti da Internet nema vlasnika u obliku

osobe, poduzeća ili udruge. To je međunarodna mreža koja se sastoji od međusobno

povezanih pojedinačnih računala i računalnih mreža.

5

Kada je riječ o počecima Interneta, odnosno o njegovoj povijesti, prvi pojam koji se veže

uz nju je ARPANET. 02. 01. 1969. godine američki znanstvenici iz područja računarstva

počinju istraživati umrežavanje računala, koje je financirala ARPA (Advanced Research

Project Agency) što je tom početku interneta dalo ime ARPANET. (Osnove informatike

za početnike; Zadruga Poduzetnička mreža; 2003.).

Godine 1961. profesor Leonard Kleinrock s Massachusets Institute of Technology (SAD)

razvio je metodu komutacije paketa (eng. packet switching) kojom se u računalnoj mreži

poruke dijele u pakete, a svaki paket traži svoj put kroz mrežu do cilja. Ovaj se način rada

pokazao izuzetno dobrim jer omogućuje stabilan i učinkovit rad mreže i osigurava

funkcioniranje mreže čak kada joj je dio u kvaru. Četiri godine kasnije uspjelo je prvo

povezivanje dvaju računala (u SAD-u), a 1969. godine proradila je prva računalna mreža

na svijetu. Dogodilo se to ponovo u SAD-u, gdje su na ARPANET mrežu uključena četiri

superračunala (Čičin-Šain i suradnici, 2006., str.98.)

Kako je upotreba Interneta sve više rasla, njegova korist postajala potrebnija i broj

umreženih računala postajao sve veći, rodila se potreba stvaranja protokola koji

omogućuje prijenos podataka među računalima, a to je, već ranije spomenut, TCP/IP

protokol. Nastao je 1974. godine, omogućuje prijenos podataka na Internetu,

sveobuhvatan je i dan danas regulira promet na Internetu.

U 80-im godinama 20. stoljeća Internet je bio znatno „primitivniji“ u odnosu na danas.

Nije bilo grafike, slika ili boja već su svi podaci bili iskazani isključivo tekstovno. U to

doba miš nije bio korišten, što znači da su sve akcije provođene na računalima i na

Internetu bile u obliku upisivanja naredbi u određene programe, nešto nalik

programiranju. Takav način rukovanja Internetom nije bio namijenjen svima već onima

koji su bili internetski educirani.

Promjene u korištenju Interneta i u njegovom pojednostavljenju dolaze 1989. godine,

kada se pojavio servis World Wide Web (WWW). Osim WWW-a 1993. se pojavljuje i

Internet pretraživač nazvan Mosaic, razvijen na sveučilištu University of Illionis.

6

2.2. Prednosti Interneta

Obzirom na svakodnevno korištenje Interneta u 21. stoljeću, modernom čovjeku je

nepotrebno naglašavati njegove prednosti. Razvitak tehnologije, poslovanja, a i potreba

modernog čovjeka omogućili su razvoj samog Interneta da je jednostavan za korištenje

svim dobnim skupinama, koje su uvidjeli pregršt njegovih prednosti.

Kao što je već spomenuto, jedna od prednosti je jednostavnost korištenja Interneta. Jedan

klik mišem ili unos tipkovnicom u pretraživač na Internetu otvara bezbroj mogućnosti u

svega nekoliko sekundi, od raznih informacija, video i audio datoteka i ostalog.

Jednostavnost korištenja se očituje brzom interaktivnošću korisnika i računala putem

mreže, pri čemu su korisniku u bilo koje vrijeme iznimno brzo dostupne velike količine

podataka putem raznih servisa i usluga, kao i brzo skidanje sadržaja na Internetu.

Osim jednostavnosti i brzine pretraživanja informacija na internetu, jedna od prednosti su

upravo te pretraživane informacije. Internet se može nazvati svojevrsnom

„enciklopedijom“ iz jednostavnog razloga što se na njemu može naći nebrojena količina

raznih informacija, i to sve na jednom mjestu. Pruža informacije šarolikog spektra iz

raznih područja te na taj način omogućuje jednostavnu i temeljitu pretragu.

Čovjeku je također omogućen i izražaj na Internetu, u vidu izrade vlastitog sadržaja. Kad

se govori o „izradi vlastitog sadržaja“ misli se na izradu web stranica i blogova koje

korisnik može voditi i iskazati svoju kreativnost ili ponuditi nešto korisnicima Interneta

(Facebook, Youtube, itd.).

Jedna od krucijalnih prednosti Interneta, kao i osnovni razlog osnivanja Interneta u 60-im

godinama 20. stoljeća, je olakšana komunikacija. Internet servisi koji postoje bazirani su

na osnovi potrebe za jednostavnijom i jeftinijom komunikacijom, a najkarakterističniji

oblik komunikacije preko Interneta je elektronička pošta.

7

Internet danas omogućuje kupnju i naručivanje raznih proizvoda bez potrebe da osoba

koja nešto želi kupiti fizički mora otići na prodajno mjesto po taj određeni proizvod.

Među najčešće korištenim portalima spadaju Ebay i Amazon na svjetskoj razini, dok u

Hrvatskoj valja izdvojiti Njuškalo.

2.3. Nedostaci Interneta

Unatoč konstantnom razvitku Interneta kroz godine čime se poboljšava kvaliteta servera

na njemu kao i upravljanje njime, neupitna je činjenica da ni Internet nije savršen i da on

ima svoje nedostatke.

Među najočitijim nedostacima se ističe informacija, odnosno njena pouzdanost, ili u

ovom slučaju nepouzdanost. Iako je informacija u kontekstu pristupačnosti navedena

među prednostima Interneta, ukoliko je ona netočna ili neistinita, može izazvati velike

probleme, u drastičnijim slučajevima i sukobe.

Vezano uz to jedan od problema je i potpuna sloboda u objavljivanju dokumenata, što

izaziva preopterećenost informacija, a u takvim slučajevima korisnik koji nešto pretražuje

na Internetu ima neželjene rezultate pretraživanja.

Najveći i najopasniji nedostatak u korištenju interneta predstavlja nesigurnost na

Internetu. Ona se može iskazati kroz više oblika. Jedan od oblika jest kriminal u

financijskim transakcijama, što se očituje kroz krađu identiteta i na taj način, u ime osobe

čiji je identitet ukraden, se mogu otuđiti financijska sredstva s korisničkog računa.

Iznimno je važno naglasiti nesigurnost na Internetu u obliku zlostavljanja na društvenim

mrežama pri čemu je dokazivost krivnje izrazito teška iz razloga što se osoba može na

Internetu predstaviti kao netko posve drugi.

Jedan od najčešćih i neugodnijih nedostataka Interneta je mogućnost pojava računalnih

virusa.

8

Računalni virus je računalni program koji svojom reprodukcijom može zaraziti računala

na način da bez dopuštenja ili znanja samog korisnika računala kopira samog sebe u

datotečni sustav ili memoriju ciljanog računalnog sustava. Izraz "virus" često se povezuje

i s malicioznim programima poput adware-a (program za oglašavanje) i spyware-a

(program za prikupljanje podataka), koji nemaju sposobnost reprodukcije kao virus

(http://www.cert.hr/malver/virusi preuzeto 01.07.2014.).

2.4. Internet u Hrvatskoj

Od kad se Internet pojavio u svijetu, obzirom na logičku tehnološku evoluciju u svijetu,

neminovno je bilo da će se kad tad pojaviti i u Hrvatskoj. Tako se ta ideja rodila 1991.

godine kada je Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo projekt CARNet, pod

inicijativom Predraga Palea. Tada je započeo rad Hrvatske akademske i istraživačke

mreže- CARNet, koji je bio prvi pružatelj usluga na internetu u Hrvatskoj te je bio i

jedini nekoliko idućih godina, a usluge je pružao svim građanima u Hrvatskoj, ne samo

akademicima.

U studenom 1992. godine uspostavljena je prva međunarodna komunikacijska veza koja

je CARNetov čvor u Zagrebu povezala s Austrijom. Time je Hrvatska postala dio

svjetske računalne mreže Internet. Također tijekom 1992. godine nabavljena je prva

oprema i izgrađena jezgra CARNet mreže. Ustanove unutar Hrvatske bile su spojene

vezom brzine 19-200 kbps, a čitava se mreža spajala na Internet preko Austrije brzinom

od 64 kbps.

Međunarodna organizacija Internet Assigned Number Authority (IANA) je početkom

1993. godine CARNetu dodijelila administraciju nad domenom .hr. Sljedeće godine u

listopadu je CARNet održavao tečajeve o Internetu, a ta je edukacija postala jedna od

važnijih djelatnosti pa je 2001. godine CARNet osnovao edukacijski centar Edupoint sa

svrhom spoznavanja važnosti znanja o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.

Ustanova CARNet osnovana je 1995. godine.

9

2.5. Internet servisi

Nakon objašnjena pojma Internet, povijesti razvoja Interneta, njegovih prednosti i

nedostataka te kako se on integrirao u Hrvatsku, nužno je navesti i objasniti neke od

osnovnih Internet servisa, obzirom na to da ih Hrvatska vatrogasna zajednica i koristi. U

nastavku će se objasniti Internet servisi World Wide Web, Elektronička pošta,

Distribucijske liste i distribucijske skupine, Prijenos datoteka na daljinu i korištenje

udaljenih računala, Videokonferencije te Internet telefonija.

2.5.1. World Wide Web

Prema Čapku (2009., str. 5.), WWW je globalna informacijska infrastruktura koja

omogućuje stvaranje, manipulaciju, organizaciju i pretraživanje multimedijskih

dokumenata. WWW je kratica za World Wide Web, a predstavlja daleko najinteresantniji

i najčešće upotrebljavani servis na Internetu.

Korisnik uz pomoć WWW-a može brzo doći do informacija koje se mogu naći u obliku

Web dokumenta. WWW koristi svoj Internet protokol pod imenom Hyper Text Transfer

Protocol (http) i sve ostale protokole koristi u jednom sučelju, što korisniku olakšava

korištenje WWW-a na način što nema brige o protokolima.

Jedna od mogućnosti WWW-a je ta što se na web stranici u interakciji mogu prikazivati

slike, video, tekst i zvuk, te se samo s jednim klikom korisnik može prebaciti na drugu

web stranicu koja objašnjava određeni pojam ili neki od navedenih formata. Takav oblik

prikazivanja informacija zove se hipermedija, što Internet stranice čini hipermedijskim

dokumentima. Oni su izrađeni uz pomoć HTML-a (eng. HyperText Markup Language), a

to je opisni jezik koji određuje izgled neke stranice te njeno ponašanje na korisničkom

zaslonu.

10

Korisnici često WWW poistovjećuju s nazivom Internet te mu je postao sinonim, iz

jednostavnog razloga što je WWW najčešće korišteni Internet servis među korisnicima,

koji ih povezuje s ostalim servisima.

2.5.2. Elektornička pošta

Jedan od važnijih, i uz WWW najčešće korištenih Internet servisa predstavlja i

elektronička pošta. Prema Čapku (2009., str. 4.), ovaj servis omogućuje elektroničko

stvaranje poruka, njihovo slanje kroz mrežu i čitanje. Jedan je od najkorištenijih servisa,

koji omogućava brzu i jeftinu globalnu komunikaciju.

Elektronička pošta je koncipirana 1971. godine, a osoba zaslužna za njenu koncepciju je

Ray Tomilson. Elektronička pošta je hrvatski prijevod izraza na engleskome jeziku

Electronic mail, skraćeno e-mail, te se taj izraz najčešće koristi i u Hrvatskoj. E-mail

funkcionira na način stvaranja poruka elektroničkim putem, koje se mogu poslati preko

mreže pri čemu korisnik koji je primio poruku od drugog korisnika može pročitati na

svojem e-mailu. E-mailom se mogu slati slikovni, audio, video sadržaji, linkovi (točnije

hyperlink prepoznat u e-mailu kao poveznica) i neke druge mogućnosti. Kad kažemo

„moj e-mail“, tada govorimo o e-mail adresi koju svaki korisnik Internet servisa e-mail

mora imati ukoliko bi poslao ili primio poruku njegovim putem. Adresu korisnik može

dobiti od lokalnog ISP-a, ili nekog drugog besplatnog e-mail servisa.

Elektronička pošta spada među popularnije servise iz razloga što je osnovno sredstvo

komunikacije na Internetu, često korišteno u poslovnom svijetu, služi za osobnu

komunikaciju, ali i za komunikaciju nekih poduzeća s njihovom klijentelom. Popularno

nazvan „poštanski sandučić“ (eng. mailbox) je zapravo memorijski prostor na e-mail

korisničkom računu u koji pristižu poruke i ima ga svaka osoba koja koristi e-mail. Osim

poštanskog sandučića, svaki korisnik e-maila mora imati i adresu s koje šalje ili na koju

prima poruke, a sve adrese su sklopljene na jednak način kako bi mogle biti valjane u

sustavu elektronske pošte. Taj obrazac je: ime@organizacija.područje.

11

Svaki e-mail ima sklop od dva dijela, zaglavlja gdje se navodi adresa (ili više adresa)

korisnika kojem se poruka šalje, naziv poruke te neki ostali detalji, te prostor u koji se

poruka upisuje, s mogućnošću ubacivanja privitaka (u već navedenim formatima). Svaki

e-mail server koji nudi svoje usluge ima svoje ograničenje što se tiče veličine poruke

iskazane u megabajtima.

2.5.3. Diskusijske skupine i distribucijske liste

Diskusijske skupine su mrežni servis koji omogućuje odvijanje rasprave skupine ljudi o

temama zajedničkog interesa. Članovi skupine dobivaju poruke elektroničkom poštom i

smještaju se na tzv. elektroničkim pločama koje su vidljive svim članovima kojima je

ujedno omogućeno i komentiranje. Te se poruke šalju svim davateljima mrežnih usluga

koji se prijave za odgovarajuće diskusijske skupine, a oni ih dalje prosljeđuju članovima

skupine.

Naziv diskusijske skupine sastoji se od dva ili više pojma odvojena točkom a one mogu

biti moderirane i nemoderirane. Kao što i sam naziv kaže, moderirane skupine imaju svog

moderatora koji kontrolira sadržaj i ima opciju (ovlasti) njegovog brisanja, uređivanja ali

i blokiranja određenog korisnika zbog neprimjerenog sadržaja ili ponašanja koje je

regulirano u toj skupini. Kod nemoderiranih skupina ne postoji kontrola sadržaja.

2.5.4. Prijenos datoteka na daljinu i korištenje udaljenih računala

Prijenos datoteka na daljinu (eng. FTP - file transfer protocol) je usluga koja omogućuje

prijenos velikih količina podataka između udaljenih računala i to u obliku tekstova,

programa, slika, softvera, glazbe, videosnimki i ostalog. Mreža koju koristi u tu svrhu je

TCP/IP i radi na principu client/server tehnologije.

Glavni nedostatak ovog Internet servisa je mogućnost pojavljivanja virusa u

dokumentima koji se preuzimaju, i prije njegovog korištenja svaki korisnik treba biti

12

svjestan te opasnosti. Virusi se preko skinutih podataka integriraju u računalu pri čemu

mogu proizvesti štetu, kao što je to već objašnjeno u nedostacima Interneta.

Što se uključivanja na udaljena računala tiče, taj servis, kao što sam naziv kaže,

omogućuje uključivanje na udaljena računala, transfer datoteka ali i pretraživanje

imenika na udaljenim računalima. Korisnik može pristupiti računalu preko Internet veze s

udaljenom radnom površinom pod uvjetom da su povezani jednakom mrežom ili Internet

uslugom.

Prednost korisnika koji se uključuje na udaljena računala je u tome što nije nužno fizički

dolaziti na radno mjesto u poduzeću u kojem radi nego je moguć i rad kod kuće s

datotekama, mrežnim resursima i programima poduzeća. Potrebno je imati dozvolu za

povezivanje i korištenje i korisnik mora biti na popisu korisnika kojima je omogućena

dozvola.

2.5.5. Videokonferencije

Videokonferencije- komunikacija koja omogućuje da se više lokacija povezuje zvukom i

video slikom te tako daje dojam istovremenog prisustvovanja sastancima sa udaljenim

partnerima po potrebi i u željeno vrijeme. Videokonferencija se postiže upotrebom

kamera, monitora, mikrofona i zvučnika, a takvo rješenje je izbjeglo troškove putovanja,

omogućilo je povećavanje efikasnosti rada uz komunikaciju po potrebi s poslovnim

partnerima na udaljenim mjestima, ali je i uštedilo utrošak radnog vremena.

Pomoću videokonferencija stvara se okruženje u kojemu se brzo donose odluke i u

kojemu ideje i znanje nesmetano cirkuliraju. Rezultat je učinkovitiji timski rad, razvijanje

komunikacijskih i organizacijskih vještina te veća usredotočenost na zajednički cilj.

(http://www.carnet.hr/videokonferencije, preuzeto 02.07.2014.)

13

2.5.6. CLOUD servisi

Pojam „Cloud“ se u Internetskom svijetu koristi kako bi se predstavila dostupnost, brzina

i lakoća upravljanja podacima, a predstavlja skup velikog broja povezanih računala s

pripadajućim diskovima, memorijom, procesorima i drugim hardverskim resursima, i uz

pomoć upravljačkog softvera tvore „veliko“ virtualno računalo. Njegovi se djelovi

alociraju određenim aplikacijama korisnika na njihov zahtjev i u skladu s njihovim

potrebama.

Cloud infrastruktura je kreirana tako da se vaši podaci automatski kopiraju na drugi

fizički server u sistemu. Ako bi došlo do pada jednog servera, vaši podaci bi za nekoliko

minuta bili dostupni na drugom. Za razliku od tradicionalne infrastrukture, u kojoj bi vam

bili potrebno sati i dani da osposobite sistem, u Cloud sistemu vaše aplikacije su uvijek

dostupne i sigurne. (http://www.eunethosting.com/cloud-ponuda, preuzeto 12. srpnja,

2014.)

2.5.7. GIS servisi

Geografski informacijski sustav (GIS) je bilo koji sustav koji smješta, upravlja, prikuplja,

prikazuje i analizira podatke koji su povezani sa lokacijom. Ukratko, GIS je spoj

kartografije i tehnologije baza podataka. GIS sistemi se koriste u kartografiji,

istraživanjima na daljinu, upravljanju komunalijama, urbanom planiranju, upravljanju u

hitnim slučajevima, navigaciji, lokaliziranim pretraživačkim mašinama i ostalom.

U općem smislu, GIS opisuje bilo koji informacijski sustav koji uvezuje, smješta,

uređuje, analizira i prikazuje geografske informacije. GIS aplikacije su alati koji

dozvoljavaju korisniku da upisuje interaktivne upite (korisnička traženja), da analizira

prostorne podatke, uređuje podatke, karte, i da predstavlja rezultate svih tih operacija.

14

3. HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA

3.1. Povijesni razvoj

Već i antička Rimska država raspolagala je organiziranom protupožarnom zaštitom koja

je najprije djelovala u postrojbama sastavljenim od robova čiji je zadatak bio sprječavanje

i gašenje požara u vilama i na imanjima rimskih patricija. Organizirano vatrogastvo na

području današnje Hrvatske moguće je pratiti od 35. godine prije Krista, kada je car

Oktavijan August počeo osvajati Iliriju pa sve do propasti Zapadnorimskog carstva.

Sukladno s razvojem zaštite od požara i vatrogasne organizacije, Rimljani su unaprijedili

i preventivne mjere zaštite koje su bile dijelom urbanističkih i građevinskih propisa.

Organizaciju vatrogasne službe rimska uprava nastojala je uspostaviti i u svojim

pokrajinama, pa i na području današnje Hrvatske. Značajan napredak u organiziranoj

vatrogasnoj službi u starom Rimu bilježi se u doba rimskog cara Augusta (63. godina pr.

Kr. Do 14. godine nove ere). Osnovna rimska vatrogasna postrojba poznavala je već i

podjelu vatrogasaca po dužnostima. (http://www.hvz.hr/vatrogastvo-na-tlu-

hrvatske/#Vatrogastvo_na_tlu_Hrvatske, preuzeto 02.07.2014.)

Istodobno su i rimski obrtnici organizirali radi vlastite obrane od požara, osnivanjem po

djelatnostima i od svojih ljudi, udruženja dobrovoljnih vatrogasaca na cehovskoj osnovi.

Na čelu je bila društvena uprava s jednim od magistrata, a operativno- zapovjedničku

djelatnost obnašao je “prefekt”. Prefekt je imao u svojim rukama cjelokupno tehničko

rukovodstvo kako na požarištu, tako i kod izvođenja vježbi te je imao ista ovlaštenja kao i

praefektus vigilium kod zvaničnih vatrogasaca. Takvo dobrovoljno vatrogastvo bilo je

najrazvijenije tijekom II. i III. Stoljeća. Služba obrane od požara bila je organizirana i po

ostalim rimskim gradovima, pa i na tlu današnje Hrvatske. Dobrovoljni vatrogasci u ono

doba bili su u Osijeku, Sisku, Solinu, Puli i u mnogim drugim mjestima. U Osijeku je

bilo prvo udruženje – Mursijsko udruženje vatrogasaca s zapovjednikom Titom Flavijem

Martinom. Stanovništvo srednjovjekovnih gradova i naselja nastojalo se suprotstavljati

požarnoj stihiji organizacijom ljudi za gašenje, preventivnim mjerama za sprječavanje

15

požara, pa i propisima. Protupožarne su uredbe određivale način gradnje kuća,

građevinske materijale za pokrivanje zgrada i potrebnu vatrogasnu opremu za gašenje.

Dobrovoljno vatrogastvo u Hrvatskoj oslanjalo se na tradicije europskoga dobrovoljnog

vatrogastva, ponajprije onog u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj. Počeci dobrovoljnoga

vatrogastva na europskom kontinentu vezani su uz njemačke gradove Meissen i Durlach.

Suvremeni razvoj dobrovoljnog vatrogastva u Hrvatskoj je počeo 1864. u Varaždinu

osnivanjem prve dobrovoljne vatrogasne organizacije pod nazivom “Prvi hrvatski

dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu.” Poslije Varaždina i u drugim hrvatskim

gradovima osnivaju se dobrovoljna vatrogasna društva. U Sisku je sljedeće godine, 1865.,

osnovano dobrovoljno vatrogasno društvo, u Otočcu 1868, u Ludbregu 1869, u Zagrebu

1870, u Karlovcu i Novoj Gradiški 1871, a potom i u drugim mjestima.

Težnja da se zaštita od požara učini organiziranom i djelotvornom, te da se mrežom

dobrovoljnih vatrogasnih društava pokrije što veći prostor Hrvatske, rezultirala je

osnivanjem Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice. Prema brojnim pokazateljima

burnih 130 godina stvaranja hrvatske vatrogasne organizacije na određeni je način

obilježilo i hrvatsku nacionalnu povijest. Nacionalna organizacija dobrovoljnih

vatrogasnih drušava nastojala je od samih svojih početaka ustanoviti čvrstu organizaciju

zaštite od požara i u pogledu zakonskog uređivanja vatrogastva.

(http://www.hvz.hr/vatrogastvo-na-tlu-hrvatske/#Utemeljenje_Hrvatsko-

slavonske_vatrogasne_zajednice, preuzeto 03. Srpanj 2014. )

Zajednica je to uporno i ustrajno činila tijekom svoga rada, o čemu svjedoče i njene

mnogobrojne aktivnosti na području vatrogasnog ustroja, izdavačke i drugih djelatnosti.

Zajednica na čelu sa Đurom Deželićem predlaže 1889. prvi vatrogasni zakon u Hrvatskoj

pod nazivom Glasnik za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. Godinama je Zajednica

nastojala na donošenju zakona, ali su vlasti uporno gušile tu ideju. Ipak, Zakon o

organizaciji vatrogastva Kraljevine Jugoslavije je donesen 1933. godine. Zakonom

vatrogasne organizacije dobivaju svoj pravni status premda se sputava svaka sloboda i

inicijativa u vatrogastvu. Vatrogasna organizacija opstaje i u teškim godinama II.

16

svjetskog rata. Premda pod stalnom kontrolom i pritiscima vlasti NDH, slobodarski duh

hrvatskog vatrogastva potvrdio se sudjelovanjem mnogih vatrogasaca u antifašističkoj

borbi. (Loc.cit.)

Nakon rata donošenjem Zakona o organizaciji Narodne milicije 1946. obnavlja se

hrvatsko vatrogastvo u punom obimu. Međutim, desetljećima stara tradicija dobrovoljnog

vatrogastva u Hrvatskoj potvrđena je nekoliko godina potom donošenjem Zakona o

dobrovoljnim vatrogasnim društvima NRH 1948. i osnivanjem Saveza dobrovoljnih

vatrogasnih društava 1949. U takvim se okolnostima i profesionalno vatrogastvo izdvaja

iz Narodne milicije 1954. (Loc.cit.)

Na Kongresu vatrogasaca Hrvatske 1955. potvrđena je suradnja profesionalnih i

dobrovoljnih vatrogasaca pod okriljem Vatrogasnog saveza Hrvatske. Vatrogasni savez,

kao krovna organizacija pridonio je do kraja osamdesetih godina uzletu vatrogarstva na

svim područjima preventivnog, operativnog, strukovnog i društvenog rada.

U jeku Domovinskog rata i uz obrazloženje posljedicama toga rata, 1993. profesionalno

vatrogastvo pridruženo je Ministarstvu unutarnjih poslova temeljem prvog Zakona o

vatrogastvu u samostalnoj Hrvatskoj. Time je centralizirano vatrogastvo razdvajanjem

profesionalnog i dobrovoljnog vatrogastva slabljenjem dobrovoljnog vida vatrogastva.

3.2. Ustroj Hrvatske vatrogasne zajednice

Sektor za vatrogastvo je ustrojstvena jedinica Državne uprave za zaštitu i spašavanje

kojim rukovodi načelnik - glavni vatrogasni zapovjednik. Glavne zadaće Sektora su

praćenje stanja organiziranosti i operativne spremnosti vatrogastva i poduzimanje mjera i

radnji vezanih za poboljšanje ustroja i učinkovitosti vatrogastva.

Sektor za vatrogastvo i područni uredi za zaštitu i spašavanja obavljaju upravni

inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona i podzakonskih akata. Sektor je nositelj

pripreme sudionika vatrogastva za složenije događaje te upravlja i koordinira djelovanje

17

pri složenijim vatrogasnim intervencijama.

U skladu sa zakonskim normativima, ustrojena je Državna intervencijska postrojba sa

sjedištem u Splitu (Divulje) i s Odjelima u Šibeniku, Zadru, Dubrovniku i Zrakoplovnoj

bazi Divulje kod Splita. Državne Intervencijske vatrogasne postrojbe za vrijeme požarne

sezone dodatno se popunjavaju vatrogascima iz postrojbi kontinentalnog dijela Republike

Hrvatske. U Republici Hrvatskoj djeluje 65 (od 66 registriranih) profesionalnih javnih

vatrogasnih postrojbi. U javnim vatrogasnim postrojbama uposlen je 2 351 vatrogasac.

Na karti su označene profesionalne javne vatrogasne postrojbe. Profesionalne javne

vatrogasne postrojbe imaju status pravne osobe (upisom u sudski registar), a osnivaju se

sukladno Zakonu o ustanovama kao javne ustanove jedinice lokalne samouprave. Javne

vatrogasne postrojbe osniva poglavarstvo općine, grada ili Grada Zagreba sukladno

svojim planovima zaštite od požara. (http://www.duzs.hr/page.aspx?PageID=164, 03.

Srpanj 2014.)

Hrvatska vatrogasna zajednica je organizacija koja promiče interese vatrogastva na

teritoriju RH i predstavlja hrvatsko vatrogastvo u međunarodnim vatrogasnim

organizacijama. Kao krovna vatrogasna organizacija ujedinjuje sve vatrogasne postrojbe

na području Republike Hrvatske. Uz vatrogasne postrojbe, Hrvatska vatrogasna zajednica

okuplja preko 1700 vatrogasnih društava u jedinicama lokalne samouprave i

gospodarstvu s oko 150.000 članova koji su udruženi u preko 200 vatrogasnih zajednica

općina, područja i gradova te 20 vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasnu zajednicu

Grada Zagreba. Zajednica okuplja i preko 60 dobrovoljnih vatrogasnih društava u

gospodarstvu sa oko 1000 vatrogasaca. Na čelu Hrvatske vatrogasne zajednice nalazi se

njezin predsjednik, zatim predsjedništvo, operativno-tehnički stožer, kolegij

predsjedništva, savjet vatrogasne mladeži i razni odbori i povjerenstva te sud časti.

Vatrogastvo u gospodarstvu organizirano je u nekoliko udruga, a najznačajnija je udruga

profesionalnih vatrogasaca i zaposlenika na poslovima zaštite od požara u gospodarstvu

Hrvatske.

Zadaci Zajednice su propisane Zakonom o vatrogastvu, a dolaze do izražaja u

(http://www.duzs.hr/page.aspx?PageID=165, 03. Srpanj 2014.) :

18

· organizaciji i provođenju preventivnih mjera zaštite od požara,

· razvijanju i unaprjeđivanju stručnog rada članica Zajednice,

· postizanju više razine zaštite ljudi i imovine od požara i prirodnih nepogoda i

katastrofa,

· zaštiti i promicanju zajedničkih strukovnih i drugih legitimnih interesa svojih

članica,

· ostvarivanju primarne uloge vatrogastva u ukupnom sustavu zaštite i spašavanja,

· skrbi o pomlađivanju vatrogasne organizacije i promicanju digniteta vatrogasne

struke.

3.3. Pravni izvori Hrvatske vatrogasne zajednice

Cjelokupni ustroj i funkcioniranje hrvatske vatrogasne zajednice reguliran s nekoliko

zakona koji čine pravne izvore. Najvažniji je već spomenuti Zakon o vatrogastvu, zatim

valja spomenuti Zakon o zaštiti od požara, Zakon o zaštiti i spašavanju i ostali zakoni.

Zatim valja spomenuti pravilnike Ministarstva unutarnjih poslova i ostale podzakonske

akte koji pomažu tijelima u primjeni zakonskih odredba. Postoji čitav niz podzakonskih

akata koje nema potrebe taksativno navoditi. U internim poslovima, ali i u detaljnom

razmatranju problematike hrvatskog vatrogastva najznačajniji je Statut Hrvatske

vatrogasne zajednice koji regulira funkcioniranje i organizaciju iste. Valja spomenuti

ciljeve koji su rekulirani u čl. 10.

Ciljevi HVZ jesu: aktivno sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara,

gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom, eksplozijom i drugim

prirodnim i tehničko-tehnološkim nesrećama; razvijanje i poboljšavanje stručnog rada

članica HVZ, sukladno tehničko- tehnološkim postignućima i razvoju zaštite okoliša u

zemlji i inozemstvu; postizanje optimalne razine zaštite ljudi i imovine od požara te

prirodnih nepogoda i civilizacijskih katastrofa; zaštita i promicanje zajedničkih

strukovnih i drugih legitimnih interesa članica HVZ; promicanje digniteta vatrogasne

struke.

19

Ciljevi iz članka 10. ovoga Statuta HVZ ostvaruje: praćenjem, usmjeravanjem i

uskladbom rada članica HVZ u ostvarivanju njihovih zadaća u području zaštite od

požara, prirodnih i inih nesreća; praćenjem i raščlanjivanjem stanja kadrovske

osposobljenosti i tehničke opremljenosti vatrogastva te poduzimanjem odgovarajućih

mjera i akcija za unapređivanje vatrogasne djelatnosti; poticanjem, praćenjem i

raščlanjivanjem provedbe mjera u području zaštite od požara; razvijanjem i izravnom

provedbom aktivnosti što se odnose na spašavanje ljudi i imovine ugroženih prirodnim i

civilizacijskim nesrećama; razvijanjem, izravnom provedbom i poticanjem aktivnosti

humanitarnog značaja; razvijanjem i provedbom aktivnosti u zaštiti čovjekova okoliša;

poticanjem i poduzimanjem mjera i aktivnosti u svrhu osnivanja dobrovoljnih

vatrogasnih društava i njihovih zajednica; poticanjem i usmjeravanjem aktivnosti članica

na osnivanje klubova, sekcija i drugih oblika organiziranja, u svrhu razvoja vatrogasne

djelatnosti i zadovoljavanja potreba svojih članica; sudjelovanjem u provedbi

preventivnih aktivnosti u zaštiti od požara; suradnjom s Ministarstvom unutarnjih

poslova, Ministarstvom obrane Republike Hrvatske i Državnom upravom za zaštitu i

spašavanje i drugim državnim tijelima nadležnim za poslove vatrogastva i zaštite od

požara; suradnjom s odgojnim i obrazovnim institucijama i nadležnim državnim tijelima

u poslovima školovanja, osposobljavanja i usavršavanja vatrogasaca; suradnjom s

udrugama i institucijama koje se bave poslovima vatrogastva i zaštite od požara;

organiziranjem i provedbom stručnih savjetovanja i seminara, vatrogasnih natjecanja,

vatrogasnih kampova i drugih stručnih te informativno-promidžbenih aktivnosti od

značaja za vatrogasnu djelatnost i zaštitu od požara, poglavito u stjecanju i širenju

vatrogasne kulture stanovništva i kulture zaštite čovjekova okoliša; pridonošenjem

razvoju i podizanju razine opće kulture u sredinama u kojima djeluju njene članice;

obavljanjem informativne, promidžbene i nakladničke djelatnosti iz područja vatrogastva

i zaštite od požara, poglavito izdavanjem časopisa "Vatrogasni vjesnik"; suradnja s

Vojnim ordinarijatom RH; suradnjom s odgovarajućim udrugama humanitarne naravi te

pravnim i fizičkim osobama u zemlji i inozemstvu, radi ostvarivanja svojih ciljeva.

(http://213.191.137.190/Dokumenti/StatutHVZ.pdf, 3. Srpanj 2014.)

20

4. INTERNET U POSLOVANJU HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE

Kako bi se razradio segment Interneta u poslovanju u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici,

nužno je bilo navesti i objasniti neke osnovne Internet servise koji se koriste u radu

Hrvatske vatrogasne zajednice. Nakon upoznavanja s Hrvatskom vatrogasnom

zajednicom u prethodnom poglavlju, u ovom poglavlju će se objasniti značenje i svrha

Vatrogasne mreže, funkcije web portala www.hvz.hr, GIS sustav za praćenje vozila i

vatrogasaca, te Internet servisi Trello, Dropbox i Google Apps.

4.1. Vatrogasna mreža

Računalna aplikacija Vatrogasna mreža zajednički je informacijski resurs za obradu

podataka vatrogasnih aktivnosti. Vatrogasna mreža je internet aplikacija koju koriste

vatrogasne organizacije Republike Hrvatske u svom radu. Centralna je baza podataka o

operativnim snagama, sredstvima i poduzetim mjerama u području zaštite i spašavanja.

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Vatrogasna_mre%C5%BEa, 03. srpnja 2014.)

Vatrogasna mreža je portal koji omogućuje raspodjelu snaga na terenu te lakše praćenje

dojava o požarima. Sustav mora digitalizirati postojeći konvencionalni sustav

prikupljanja, obrade i distribucije podataka vezanih uz vatrogastvo kako bi kvalitetnije i

efikasnije upravljao i analizirao podatke.

Aplikacija je koncipirana tako da sadrži listu svih članova unutar neke vatrogasne

zajednice. Subjekti u Vatrogasnoj mreži su hijerarhijski organizirani prema strukturi: vrh

predstavlja Hrvatska vatrogasna zajednica, nakon nje su vatrogasna zajednica županija i

vatrogasna zajednica grada Zagreba, vatrogasna zajednica općine, grada i područja, a

unutar njih su dobrovoljna vatrogasna društva, javne (profesionalne) vatrogasne

postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu i javne vatrogasne postrojbe u

gospodarstvu. Prava su dodijeljena po hijerarhijskim razinama, što znači da subjekti

imaju različit pristup određenim funkcijama aplikacije. Osim popisa svih članova u

vatrogasnim zajednicama, aplikacija sadrži osnovne podatke o organizacijama, njihove

21

lokacije, relacije, opremu koju koriste, prometna sredstva koja posjeduju i dojavnice, te

podatke o članovima, odnosno njihove osnovne podatke, lokacije na kojima se nalaze,

specijalnosti, dužnosti, zvanja, odlikovanja i liječnički pregledi. Korištenje aplikacije

omogućilo se kreiranje izvješća, slanje i primanje poruka i obavijesti, postavljanje pitanja

na forumu, kreiranje vatrogasne iskaznice, naručivanje Vatrogasnog vjesnika, pregled i

dodavanje novih osposobljavanja i odlikovanja za članove, kreiranje dojavnica i

intervencija, uzbunjivanje vatrogasaca i označavanje lokacija na karti za objekte i

događaje.

Aplikacija je organizirana u nekoliko modula (Loc.cit.):

· Subjekti

· Izvješća

· Poruke i obavijesti

· Forum

· Vatrogasna iskaznica

· Vatrogasni vjesnik

· Osposobljavanje

· Natjecanja

· Odlikovanje

· Šifrarnici

· Administracija

· Zemljovidi

· Zbirka

· Intervencije

· Ostale aktivnosti

Ciljani korisnici, oni kojima je ta aplikacija namijenjena, su vatrogasne zajednice

područja, gradova, općina, vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva,

vatrogasne zajednice županije i grada Zagreba, Državna uprava za zaštitu i spašavanje

(što je zapravo Vatrogasna inspekcija), Hrvatska vatrogasna zajednica i Inspektorat

zaštite od požara pri Ministarstvu unutarnjih poslova.

22

Kad korisnik otvori aplikaciju prvo što mu se prikaže na zaslonu je Pregled tema foruma

koji prikazuje Obavijesti i dokumente (Važne obavijesti, Newsletter, Dokumenti), te sam

Forum na kojem korisnici objavljuju razne tematike vezane uz aktivnosti Hrvatske

vatrogasne zajednice.

Slika 1. Ekranski prikaz aplikacije Vatrogasna mreža pri logiranju (preuzeto sa

www.vatrogasna-mreza.com)

Na Slici 1. je prikazan ekranski prikaz Vatrogasne mreže, na kojoj su jasno vidljivi

prethodno navedeni moduli na lijevoj strani prikaza. Na klik svakog modula otvara se

njegov sadržaj, koji može biti kategoriziran u više drugih podmodula.

Najviše vatrogasnih intervencija potrebno je tijekom požarne sezone, posebno u

slučajevima kad se radi o otvorenim prostorima ogromnih površina s lako zapaljivim

materijalima. U tom slučaju aplikacija Vatrogasna mreža je nužna kako bi rad

vatrogascima bio maksimalno olakšan.

23

4.2. Web portal www.hvz.hr

Ukoliko neki korisnik Interneta želi pretražiti neku organizaciju, udrugu, poduzeće ili

neku osobu, prva asocijacija je pretraživanje službene Internet stranice institucije koja je

predmet istraživanja. Upravo tome služi Web portal www.hvz.hr u Hrvatskoj vatrogasnoj

zajednici, da osoba koja želi istražiti aktivnosti vatrogastva u Hrvatskoj to ima priliku

putem tog Weba. Web portal www.hvz.hr je izlaz u svijet Hrvatske vatrogasne zajednice.

Kada korisnik odluči otvoriti portal www.hvz.hr, prvo što će vidjeti je Početna stranica.

Na vrhu stranice dostupna su polja koja funkcioniraju na principu hiperlinka, dakle

klikom na njih se otvara druga tema koja korisnika interesira. Tako se na vrhu stranice

nalaze Članci, Vatrogastvo, Propisi, Međunarodno vatrogastvo, Struka i praksa,

Natjecanja, Mladež, Povijest, Županijske vijesti. Također u istom nizu moguće je

odabrati i jezik na kojem korisnik želi čitati stranicu.

Osim toga, postoje i kategorije Informatizacija, Kalendar aktivnosti te Vremenska

prognoza, Ekonomat- katalog proizvoda, Vatrogasni oglasnik, Imenik, Aktualno te ostali

linkovi vezani uz Hrvatsku vatrogasnu zajednicu.

Slika 2. Ekranski prikaz portala www.hvz.hr

24

Korisnik u kategoriji Članci može naći razne obavijesti s vatrogasnih natjecanja

održavanih u Hrvatskoj, članke o inicijativama, događajima bitnim za vatrogastvo i

slično. Članci služe kako bi informirali sve zainteresirane o tome što se događa u

hrvatskom vatrogastvu, stručnim seminarima koji su se održavali, članci o

osposobljavanju i edukacijama, o mladeži, raznim manifestacijama, obljetnicama,

vježbama i ostalom. Na web-portalu objavljene su informacije, zaključci i dokumenti sa

svih radnih tijela, Odbora i radnih grupa u sastavu Hrvatske vatrogasne zajednice.

Kategorija Vatrogastvo prikazuje podatke o čelnicima HVZ-a i njihove podatke. Također

prikazani su podaci o drugim čimbenicima u Hrvatskom vatrogastvu (vatrogastvo u

gospodarstvu pri čemu su prikazane informacije o Udruzi profesionalnih vatrogasaca i

zaposlenika na poslovima zaštite od požara u gospodarstvu Hrvatske, o Vatrogasnoj

zajednici zdravstva Hrvatske, Vatrogasnoj zajednici prehrambene industrije Hrvatske, i o

Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje.) U ovoj kategoriji se također nalazi adresar svih

vatrogasnih organizacija u Hrvatskoj sistematiziran po vatrogasnim zajednicama

županija. U ovom se odjeljku mogu pronaći adrese i kontakti svih vatrogasnih

organizacija u Hrvatskoj, te odgovore osobe za svaku organizaciju(zapovjednici,

predsjednici, tajnici)

Propisi sadrže osnovne zakonske akte i podatke bitne za vatrogasnu djelatnost. Tu se

mogu naći važeće verzije zakona o vatrogastvu, zaštiti od požara, zakonu o zaštiti i

spašavanju, te pravilnici koji proizlaze iz tih zakona. Također tu se nazale različiti interni

pravilnici Hrvatske vatrogasne zajednice, te dokumenti i odluke sa tijela HVZ-a.

Kategorija Vatrogastvo prikazuje čelnike ureda HVZ-a i njihove podatke, vatrogastvo u

gospodarstvu pri čemu su prikazane informacije o Udruzi profesionalnih vatrogasaca i

zaposlenika na poslovima zaštite od požara u gospodarstvu Hrvatske, o Vatrogasnoj

zajednici zdravstva Hrvatske, Vatrogasnoj zajednici prehrambene industrije Hrvatske, o

Vatrogasnoj zajednici županija te Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje.

25

Propisi prikazuju fundamentalne osobine vatrogastva u Hrvatskoj, njegov statut, zakone,

pravilnike, planove, programe i strategije, Izvješća o radu i ostalo. U ovoj rubrici je

opisana sama srž vatrogastva, o kakvoj organizaciji se radi, koja je zadaća vatrogastva te

o samom funkcioniranju Hrvatske vatrogasne zajednice u granicama Republike Hrvatske.

Kategorija Informatizacija zapravo otvara mogućnost korisnicima Vatrogasne mreže da

se ulogiraju u svoj korisnički račun, što je opisano u prethodnom poglavlju, te su tamo

iznešeni neki pravilnici i ostali podaci o Vatrogasnoj mreži.

Ekonomat- katalog proizvoda je kategorija koja otvara katalog proizvoda s mogućnošću

njihove narudžbe. Proizvodi ponuđeni u katalogu su udžbenici za razna usavršavanja ili

školu za prekvalifikaciju, oznake dužnosti te oznake zvanja u vatrogastvu. Klikom na

proizvod koji korisnik želi naručiti i kupiti otvara se njegova cijena i mogućnost „Dodaj u

košaricu“ što znači da je korisnik taj proizvod obilježio kao željen te ga može platiti

internetskim putem i proizvod mu se isporučuje na kućnu adresu.

Klikom na kategoriju Imenik korisniku se otvara interaktivna karta Hrvatske podijeljena

po županijama, te klikom na određenu županiju otvaraju se kontakti svih vatrogasnih

postrojbi u toj odabranoj županiji.

Web-portal također sadrži i male oglase te različite statičke web-stranice vezane uz

različite događaje i aktivnosti. Također postoji i kalendar aktivnosti gdje je kalendar sa

različitim aktivnostima u vatrogasnim organizacijama.

Na portalu postoji i kategorija PRESSCUT gdje se svakodnevno mogu pronaći vijesti iz

vatrogasnog svijeta iz tiskovina iz cijele RH.

4.3. GIS sustav za praćenje vozila i vatrogasaca

Geografski informacijski sustav (GIS) je sustav za upravljanje prostornim podacima i

osobinama pridruženih njima. U najstrožem smislu to je računalni sustav sposoban za

26

integriranje, spremanje, uređivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija. U

općenitijem smislu GIS je oruđe "pametne karte" koje dopušta korisnicima stvaranje

interaktivnih upitnika (istraživanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih

informacija i uređivanje podataka. Tehnologija geografskog informacijskog sustava može

se koristiti za znanstvena istraživanja, upravljanje resursima, imovinsko upravljanje,

planiranje razvoja, kartografiju i planiranje puta. GIS bi na primjer mogao dopuštati

planerima u slučaju opasnosti da lako izračunaju vrijeme potrebno za odgovor u slučaju

prirodne katastrofe ili bi se pak mogao koristiti za pronalaženje močvara koje trebaju

zaštitu od onečišćenja (http://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustav,

preuzeto 03. srpnja 2014.)

U svrhu pomoći vatrogascima na intervencijama i obavljanju svakodnevnog posla

Hrvatska vatrogasna zajednica je, kako bi to postigla upotrebom moderne tehnologije,

2012. godine prijavila projekt praćenja vatrogasnih vozila i vatrogasaca na natječaj

Hrvatske regulatorne agencije za mrežnu djelatnost (HAKOM). Projekt je prošao

evaluaciju i na taj način ga je HAKOM odabrao za financiranje. 2013. godine je izrađena

projektna dokumentacija za projekt, i na natječaju koji je HAKOM opet proveo je

odabrano poduzeće Raptor Security Systems kao izvođač ovog sustava. Nakon same

izrade sustava i testiranja, u lipnju je sustav predan na korištenje Hrvatskoj vatrogasnoj

zajednici, s potpunom funkcionalnošću.

Slika 3. Ekranski prikaz upotrebe GIS sustava u intervencijama (Piškor, Sustav za

praćenje vozila i vatrogasaca na terenu, Vatrogasni vjesnik, svibanj/lipanj 2014., str. 30.)

27

Sustav vatrogascima i vatrogasnim zapovjednicima omogućuje da u realnom vremenu

vide prikaz pozicije svojih vozila, ali i vatrogasaca na intervencijama. Sustav pomaže

zapovjednicima u efikasnom razmještaju vatrogasnih snaga u cilju što brže lokalizacije i

gašenju požara te kod koordinacije kod velikih intervencija na kojim sudjeluje velik broj

snaga i vozila. Sustav omogućava slanje lokacije određenog događaja na terminal u

vatrogasnom vozilu, te ime omogućava navođenje vozila do točnog mjesta intervencije.

Aplikacija u sebi ima integriran GIS sustav. Taj sustav omogućuje prikaz karata koje

postoje u sustavu, unos vanjskih vlastitih karata i slojeva, crtanje i prikaz požarnih zona,

hidranata, prijašnjih intervencija, prikaz elektro i plinske mreže itd. Sustav omogućava

vatrogascima da samostalno naprave slojeve sa podacima koji njih zanimaju. Postoji

mogućnost međusobnog dijeljenja slojeva i podataka po hijerarhiji operatera. GIS sustav

je proizvod tvrtke GISCLOUD, te predstavlja vrlo moćan i moderan GIS alat.

Sustav može podijeliti u tri osnovne cjeline:

· Praćenje vozila i osoba – omogućava praćenje vozila i osoba, čitanje podatka iz

vozila, analizu ruta, podataka o kretanju iz povijesti, korištenje pripremljenih

karata, slanje pozicije na uređaj u vozilu itd.

· GIS Cloud Editor - Višenamjenski GIS alat. Kreiranje i uređivanje mapa, slojeva i

značajki na slojevima. Mjerenja udaljenosti, unos prostornih podataka, napredne

GIS analize. Npr. Unos podataka o hidrantima, smještaju postrojbi, intervencija,

požarnih zona itd.

· Mobile dana collection (Prikupljanje podataka) – do sustava koji omogućava

skupljanje podataka s terena uz pomoć pametnog telefona, gdje se u sustav šalje

određena informacija koju korisnik odabere, slika ili zvuk te GPS pozicija. Ovaj

dio se koristio kod nedavnih poplava, a trenutno je u postupku razrada na koji

način koristiti taj dio GIS sustava za pomoć kod požara na priobalju.

Ovaj sustav je Hrvatska vatrogasna zajednica koristila i u poplava 2014. godine u

Slavoniji u radu Hrvatskog vatrogasnog zapovjedništva. (Piškor, Sustav za praćenje

vozila i vatrogasaca na terenu, Vatrogasni vjesnik, svibanj/lipanj 2014., str. 30.).

28

Slika 4. Ekranski prikaz upotrebe GIS sustava u intervencijama (Piškor, Sustav za

praćenje vozila i vatrogasaca na terenu, Vatrogasni vjesnik, svibanj/lipanj 2014., str. 30.)

4.4. Trello

Trello je web baziran alat koji služi za project managment. Trello koristi kanban

paradigmu za vođenje projekata. U njemu su projekti i zadaci prezentirani kao ploče s

popisima (listama) gdje svaki popis sadrži kartice koje predstavljaju zadatke. Sustav

omogućava spajanje ploča u organizacijske jedinice te je na taj način moguće napraviti

razgranatu strukturu kao što je u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici. Servis omogućuje

dodjelu ljudi na pojedine ploče, liste, kartice, postavljanje rokova, praćenje izvršenja

zadataka, grupiranja zadataka integraciju sa Dropboxom, gdriveom itd. Servis je lako

prilagodljiv, fleksibilan i upotrebljiv za vođenje ne samo IT projekata nego bilo kakvih

velikih projekata ili događaja (npr. državno natjecanje, stručni skupovi itd.) Sučelje je

jednostavno i intuitivno, te je potrebno malo vremena da bi korisnik naučio raditi sa

sustavom. Sustav je dizajniran da bude centralno mjesto gdje svi sudionici jednog

projekta imaju dostup do svih informacija.

29

U Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici za funkcioniranje kroz svoja tijela i odbore vrlo je

bitna komunikacija između tih tijela i odbora. Na IT projektima osim ljudi iz ureda

Hrvatske vatrogasne zajednice i članova odbora i radnih grupa na projektima sudjeluju

razvojni timovi te korisnici koji koriste određenu aplikaciju na terenu. Prije uspostave

Trello servisa komunikacija se odvijala isključivo putem maila ili telefona. Telefonski ne

postoji zapis o nekoj akciji ili aktivnosti dok je s mailom problem pregleda određenih

aktivnosti unatrag. Upotrebom ovog servisa svi uključeni u neki projekt vide tijek rada na

projektu, putem servisa se rade i rasprave i dogovori oko određenih pitanja, te je sve vrlo

transparentno. Nadalje postoji kompletni tijek rada na projketu na jednom mjestu što je

vrlo bitno. S obzirom na fleksibilnost i razgranatonst ovog servisa moguće je pokriti sve

segmente u vođenju određenog projekta (priprema i projektiranje, razvoj, testiranje,

primjena).

Slika 5. Ekranski prikaz portala www.trello.com (preuzeto sa:

heartofwisdom.com/blog/get-organized-with-trello-lists/, 12. srpnja, 2014.)

30

4.5. Dropbox

Dropbox je cloud internet file hosting, a služi za spremanje podataka u velikim

količinama na Internetu, kojima se može pristupiti uz lozinku s korisničkim imenom.

Omogućuje djeljenje datoteka prema drugim korisnicima, zajednički rad na datotekama

(kolaboraciju među korisnicima). Aplikacija pruža dostup do datoteka putem instalirane

klijentske aplikacije, putem webstranice ili putem pametnog telefona. Servis omogućuje

sinkronizaciju datoteka među više korisnika, računala i ostalog.

U poslovanju Hrvatske vatrogasne zajednice Dropbox se korisi za rad njenih tijela i

odbora. U tijelima i odborima sudjeluju ljudi iz cijele Hrvatske, a zbog kvalitetnog rada

važna je međusobna kombinacija. Ovaj servis omogućuje rad više osoba na istim

dokumentima i na istom projektu, brzo djeljenje tih dokumenata, te kontrolu verzija.

Servis također daje mogućnost kontrole nad datotekama koje se dijele, te javno djeljenje

datoteka s korisnicima.

Ovim servisom osigurano je da svi korisnici uvijek imaju zadnju verziju pojedinog

dokumenta. Prije uvođenja ovog servisa dokumenti su se slali mailom, gdje se javljao

problem s veličinom maila, punim pretincima, te nanovim slanjem nakon svake verzije.

Uvođenjem ovog sustava ti su problemi nestali, a ovaj servis nudi brojne druge

pogodnosti.

4.6. Google Apps

Google Apps se Inernetski servis koji je, kako i sam naziv kaže, proizvelo poduzeće

Google, a pruža neovisnu i u potpunosti kreativnu i fleksibilnu uslugu korištenja nekoliko

Googleovih proizvoda. Googleovi proizvodi koje ovaj servis uključuje su Gmail

(Googleova inačica maila), Hangouts (platforma za chat), Google Calendar, Drive (servis

za pohranu podataka i sinkronizaciju), Docs (besplatna office inačica Googla moguća za

korištenje online) i druge.

31

Prvenstveno Google apps se u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici koristi za email i djeljenje

kalendara. Kod većih događaja koriste se google docs, gdje u realnom vremenu svaki

korisnik vidi promjene na dokumentima. Ovaj sustav se koristio i u radu u vatrogasnom

stožeru i izdvojenom zapovjedništvu na poplavama u Slavoniji, gdje je Hrvatska

vatrogasna zajednica putem upotrebe google docsa imala u svakom trenutku uvid u „on-

line“ stanje snaga na terenu, određene intervnecije itd. Nadalje Google apps se koristi za

različite ankete i upitnike koji su potrebni u poslovanju HVZ-a. Trenunto je u razradi i

implementaciji upotreba GoogleSites gdje bi se napravile intranet stranice razmjenu

podataka i informacija, prvenstveno za vatrogasne zajednice županija, te za odbore i

radne grupe HVZ.

32

5. KORISTI I NEDOSTACI UPOTREBE INTERNETA U POSLOVANJU U

HRVATSKOJ VATROGASNOJ ZAJEDNICI

5.1. Koristi

Obzirom na sve navedene Internet servise koji se koriste u poslovanju, funkcioniranju i

aktivnostima Hrvatske vatrogasne zajednice, nužno je naglasiti koristi koje oni nose.

Vatrogasna mreža nosi izravnu korist pri umreživanju rada svih subjekata u zaštiti od

požara (vatrogasnih postrojbi- dobrovoljne i profesionalne), stožera zaštita i spašavanja,

županijskih vatrogasnih zajednica i inspekcijske službe. Kako bi informiranost svih

korisnika Vatrogasne mreže bila na visokoj razini, potrebna je takva mreža koja

osigurava bržu i uspješniju intervenciju. Obzirom na to da nekoć Internet nije postojao i

da je sva komunikacija bila sporija, logički se nameće činjenica korisnosti Vatrogasne

mreže i ostalih servisa. Vatrogasnom mrežom se omogućuje kontrola stvarnog stanja

organizacije hrvatskog vatrogastva, sposobnosti, tehničke opremljenosti i operativnosti,

čime je ostvarena funkcija svojevrsne kontrole trošenja javnog novca, odnosno novca

poreznih obveznika. Uz pomoć Vatrogasne mreže je u određenoj mjeri sustav zaštite i

spašavanja u Hrvatskoj dobio novu dimenziju, u kratkom vremenu se može dobiti

podatak o ukupnom broju raspoloživih spašavatelja i tehnike što se može poslužiti u

svrhu spašavanja. Primjerice, na Vatrogasnoj mreži postoji evidencija pumpi visokog

kapaciteta u određenom mjestu na kojem je potrebna intervencija, pa više nije potrebno

tražiti pumpe ili zvati čelnike grada, nego se samo potraži informacija na Vatrogasnoj

mreži.

Putem Vatrogasne mreže ostvarena je pretpostavka da se prilično točno vodi evidencija o

broju operativnih vatrogasaca, raspoloživoj vatrogasnoj tehnici, vatrogasnoj opremi, te

sredstvima za gašenje požara. Također Vatrogasna mreža omogućuje i kvalitetno vođenje

statističkih podataka o djelovanju vatrogasnih postrojbi, brzu razmjenu informacija i

izvješća, što je u prijašnjim godinama predstavljalo jedan od većih problema.

33

Nekvalitetne zakašnjele informacije rezultirale su povećanjem troškova redovnog

poslovanja vatrogasnih postrojbi.

Uz čistu operativnu primjenu Vatrogasna mreža olakšava rad Dobrovoljnim vatrogasnim

društvima, dajući im elektronsku evidenciju njihovog članstva, opreme, ali i aktivnosti

koje provode vatrogasne organizacije (natjecanja, vježbe, dodjele odlikovanja itd.) te

osim toga olakšava komunikaciju vatrogasnih organizacija po hijerarhiji, anulirajući

skupljanje podataka papirnatim putem. Jedan primjer je dodijele odlikovanja putem

Vatrogasne mreže, anulirala se papirologija, te u svakom trenutku je vidljiv status

određenog zahtijeva, što u papirnatom obliku nije bilo moguće. Vatrogasna mreža daje

mogućnost vođenja izvješća i statističkih podataka osim o ljudstvu, tehnici i opremi i o

vatrogasnim intervencijama. Koristi su višestruke, prije svega svi vode svoju statistiku

intervencija na jednaki način, intervencije su vidljive po hijerarhiji, te je po hijerarhiji

moguće dobiti statistiku. Također anuliraju se mogućnosti „duplanja“ intervencija.

Informacijski se podupiru operativne postrojbe neophodnim podacima za učinkovitost

intervencija u obliku zemljopisnih karata, informacija o infrastrukturi, informacija o

naseljenosti, raslinju, karakteristikama opasnih tvari, itd. Suvremena mobilna tehnologija

omogućuje da prije navedene informacije budu dostupne i na terenu (pametni telefoni,

tableti, prijenosna računala.). U ovom slučaju GIS servis igra veliku ulogu upravo po

prirodi namjene servisa.

Internet servisi poput Trella, Dropboxa, Google Apps i Vatrogasne mreže omogućuju

konferencijske veze između više zapovjedništava ili tijela upravljanja, što umanjuje

troškove, i povećava učinkovitost i brzinu djelovanja. Nekoć su se informacije slale

poštom ili telefonskim putem, što je bilo skuplje, dugotrajnije i informacije bi kasno

stizale, danas Internet ubrzava reakcije i samim time se maksimizira učinkovitost na

terenu.

34

Nužno je naglasiti dva primjera intervencija u prošlosti pri kojima je bila potrebna

vatrogasna pomoć, koji opravdavaju i ističu prednosti korištenja informatizacijske

tehnologije u suvremenom vatrogastvu.

Prvi primjer datira iz 2007. godine kad se dogodila najveća tragedija hrvatskog

vatrogastva, pri čemu je na otoku Kornat smrtno stradalo 12 vatrogasaca, a jedan je teško

ozlijeđen. Po saznanju da se na Kornatu dogodila tragedija, vatrogasno zapovjedništvo i

ostali vatrogasci na otoku dugo nisu mogli locirati mjesto njihovog stradavanja. U ovom

slučaju je ključnu ulogu mogao odigrati GIS servis jer interventna ekipa vatrogasaca nije

raspolagala današnjim „pametnim“ telefonima niti je sa sobom imala GPS uređaj kojim

bi stradali i spasitelji mogli učitati koordinate i time ubrzati proces spašavanja. Iako je

ovo najevidentniji slučaj pri čemu je korištenje Internet servisa moglo pozitivno utjecati

na situaciju, mnogo sličnih slučajeva se odvilo kroz prošlost, ne samo hrvatskog,

vatrogastva, a činjenica da su se takvi slučajevi događali opravdava implementiranje i

korištenje Internet servisa u aktivnostima Hrvatske vatrogasne zajednice.

Dokaz tome je sljedeći primjer intervencije, koja datira iz 2014. godine, a radi se o

poplavama u Slavoniji, pri čemu su vatrogasci koristili suvremenu informacijsku

tehnologiju, kako koristeći osobne GPS uređaje i „pametne“ telefone, tako i GPS uređaje

u interventnim vozilima te je vatrogasno zapovjedništvo putem tih uređaja i mobilne

telefonije moglo precizno locirati njihove pozicije na terenu koristeći se GIS

tehnologijom. Na taj način se efikasnije iskoristila vatrogasna pomoć na terenu i

maksimizirala njihova korist pri spašavanju stradalih.

U gašenjima požara šuma i ostalog raslinja vatrogasci se koriste vektoriziranim

digitalnim kartama na koje prema potrebi mogu aplicirati podloge sa različitim korisnim

informacijama, primjerice „layerima“, odnosno slojevima raslinja, komunikacijskih

putova, prirodnih i umjetnih barijera, dalekovodima i objektima od posebnog interesa.

Osim toga, u urbanim sredinama GIS tehnologija omogućuje korištenje baze prethodno

pripremljenih podataka o objektima od posebnog interesa te nudi izbor mogućih rješenja

prilikom djelovanja vatrogasnih postrojbi, kojima se mogu ti zapovjednici koristiti. GIS

35

sustav za praćenje vozila i vatrogasca daje uvid zapovjednicima u točne pozicije vozila,

dajući im jasniju sliku stanja na terenu. Ono što je vrlo korisno, moguće je poslati

poziciju intervencije u vozilo, te to vozilo navigirati do mjesta intervencije uz mogućnost

promjena ruta (radovi, zastoji itd.)

Informatiziran je i postupak osposobljavanja, gdje je također anulirana papirologija u

nekoj mjeri, te se ima uvid u vrste osposobljavanja i broj vatrogasaca.

5.2. Nedostaci

Što se nedostataka upotrebe Interneta u poslovanju Hrvatske vatrogasne zajednice tiče,

mogu se sažeti u one vezane uz financiranje, nerazvijenost i u nekim slučajevima

primitivnost vatrogasnih postaja.

Kad govorimo o financiranju, vatrogasne postrojbe nemaju izravne materijalne koristi od

Interneta u poslovanju, jer se ne bave profitabilnom djelatnošću, tako da ulaganja u

nabavu skupe informatičke opreme i programske podrške su mnogima velik zalogaj.

Upravo ta skupoća je nedostatak u mnogim siromašnim sredinama i to priječi bržu

implementaciju suvremenih tehnologija i informatizaciju hrvatskog vatrogastva, samim

time njegovu efikasnost na terenu u obavljanju aktivnosti na intervencijama. Samim time

što financijska ulaganja sa strane države ne donose profit u Hrvatskoj vatrogasnoj

zajednici razlog je sporijoj informatizaciji vatrogastva, što predstavlja problem u

zahtjevnijim intervencijama.

Vezano uz financijska ulaganja, još uvijek u Hrvatskoj ima sredina koje nemaju potrebnu

infrastrukturu koja podupire mogućnosti suvremene informatičke tehnologije. To bi

predstavljala spora ili pak nepostojana Internet veza. Obzirom na sve prethodno navedene

prednosti Interneta u poslovanju Hrvatske vatrogasne zajednice, logički se nameće

činjenica da slabo ulaganje ili uopće ne ulaganje u internetsku pokrivenost usporava

djelatnosti vatrogasnih službenika u tim sredinama, kako u komunikaciji tako i na

intervencijama. Osim toga, velik broj dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi nema novčanih

36

sredstava ni za temeljnu djelatnost, odnosno opremanje osobnom zaštitnom opremom i

vatrogasnom tehnikom, te u takvim sredinama informatizacija još uvijek kasni.

Jedan od većih problema današnjice je slaba informatička pismenost i relativno skupo

osposobljavanje djelatnika u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici. Ono što taj problem

uzrokuje je sporo uključivanje u procese informatizacije hrvatskog vatrogastva, samim

time sporije reakcije i sporije djelovanje. Neobrazovanost je problem koji u svim sferama

života nazaduje društvo, što znači da je od krucijalne važnosti obrazovati stanovništvo u

bilo kojoj državi, u školama, poduzećima pa čak i humanitarnim udrugama, kako bi se

osigurao znanstveni napredak svijeta, samim time efikasnost djelatnosti i aktivnosti na

Zemlji, pa tako i u vatrogastvu, odnosno u ovom slučaju, Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici.

Jedan od većih problema predstavlja određena odbojnost ljudi na čelnim mjestima u

postrojbama diljem Republike Hrvatske prema novim tehnologijama, ali i prema

informatičkoj centralizaciji informacija. Razlog njihove odbojnosti je određena doza

bojaznosti od kontrole, što znači da zapovjednici pojedinih postrojbi ili lokalnih područja

imaju antagonizam prema informatizaciji jer misle da ih netko na višem rangu kontrolira,

te na taj način zanemaruju svrhu Vatrogasne mreže kao glavne baze podataka u Hrvatskoj

vatrogasnoj zajednici.

Osim tog problema vezano uz zanemarivanje Vatrogasne mreže, očituje se i još jedan

problem. Nažalost nije omogućena istovjetnost obrade podataka na razini cijele Hrvatske,

što znači da u Hrvatskoj ne postoji jedinstvena kategorizacija vatrogasnih intervencija,

vatrogasne opreme, vozila, već je prepuštena lokalnoj, odnosno regionalnoj razini. Taj

problem se očituje, primjerice, u kategorizaciji požarišta. U Slavoniji će požar

kukuruzišta okarakterizirati kao požar šume, a u Dalmaciji će požar divlje zarasle makije

i garika biti okarakterizirano pod istim nazivom- požar šume. Problem je u tome što

realno ni jedno ni drugo nije požar šume, već nižeg raslinja, a odbojnost prema

informatizaciji čelnika postrojbi diljem Hrvatske onemogućuje stvaranje općih kategorija

požarišta, kao i njihove evidencije. Treba uvesti službene kategorije na razini Hrvatske -

visoka šuma, niska šuma, zapuštena poljoprivredna zemljišta (oranice, livade, vinogradi,

37

maslinici, voćnjaci itd.). Nažalost u vatrogastvu se svi požari okoliša kategoriziraju u

jednu kategoriju, upravo radi manjka interesa vatrogasnih postrojbi.

5.3. Sinteza

Nakon iznošenja i analiziranja koristi upotrebe Internet servisa u Hrvatskoj vatrogasnoj

zajednici i njihovih nedostataka, potrebno je sintetizirati ih te odrediti koliko je nužna

upotreba Internet servisa u poslovaju i ostalim aktivnostima Hrvatske vatrogasne

zajednice.

Potrebo je osvrnuti se da novac poreznih obveznika koji Republika Hrvatska ulaže u

djelovanje Hrvatske vatrogasne zajednice, osigurava iz državnog, županijskog i

proračuna jedinica iz lokalne samouprave, a zbog pravovremene dostupnosti informacija

te širenja informacija unutar organizacije omogućuje brže djelovanje vatrogasnih

postrojbi, spriječava bespotrebno multipliciranje opreme sredstava i ljudi na mjestima

događaja, čime se štedi vrijeme, sredstva, ljudski i materijalni resursi, što u konačnici

donosi velike uštede. Na taj način se dokazuje efikasnost na intervencijama uz pomoć

korištenja Interneta.

Obzirom na to da je Hrvatska vatrogasna zajednica stručna, humanitarna i nestranačka

udruga i svoju djelatnost obavlja bez namjere stjecanja dobiti, ona predstavlja udrugu od

interesa za Republiku Hrvatsku. U prethodno navedenom poglavlju Hrvatska vatrogasna

zajednica iznešeni su i njezini ciljevi, koji se mogu sažeti u jedan zajednički cilj- zaštita

ljudi na području Republike Hrvatske. Kako je priroda Hrvatske vatrogasne zajednice

takva, bilo kakvo ulaganje u njezine aktivnosti, pa tako i informatičku infrastrukturu i

Internet servise koji se koriste, je opravdano, unatoč tome što Hrvatska vatrogasna

zajednica nije profitabilno poduzeće. Njen glavni zadatak nije osiguravanje profita, već

zaštita građana Republike Hrvatske, koja se, osim uspješnim intervencijama, osigurava i

pravom upotrebom Internet servisa u ključnom trenutku.

38

Sukladno tome, očituje se nužnost Vatrogasne mreže. U Zakonu ne postoji obaveza

izvještavanja o vatrogasnim intervencijama, što bi značilo da nije nužno sačiniti i

dostaviti izvješće o intervenciji, odnosno u praksi ne postoji obveza da vatrogasne

postrojbe sačine standardizirano izvješće o intervencijama požarne ili tehničke naravi.

Samim time, ne postoji mogućnost statistike intervencija i statističke obrade podataka jer

podaci nisu dovoljno specificirani. Vatrogasna mreža je Internet servis koji je, između

ostaloga, namijenjen i tome, da se uvede kategorizacija koja bi olakšala statistički unos i

obradu podataka. Ona pruža mogućnost da se na svim razinama, lokalnoj, regionalnoj i

nacionalnoj, stekne uvid u stvarno stanje organiziranosti, opremljenosti vatrogastva te

dobije uvid u kvalitetnu statističku obradu podataka vatrogasnih intervencija. Vezano uz

to, Vatrogasna mreža vodi ka konačnom transparentnom vođenju evidencije o radu i

djelovanju vatrogasnih postrojbi u Republici Hrvatskoj i omogućuje uvid u njihovo

operativno djelovanje, sa čime se dokazano opravdava ulaganje novaca poreznih

obveznika koji Hrvatska ulaže u djelovanje Hrvatske vatrogasne zajednice, i na taj način

potvrđuje efikasnost korištenja Interneta u poslovanju Hrvatske vatrogasne zajednice.

Osim toga, općenitom upotrebom Internet servisa puno je veća dostupnost informacija po

cijeloj hijerarhiji vatrogasne organizacije, ne samo kroz Vatrogasnu mrežu, nego i kroz

Google Apps, Trello, Dropbox te GIS sustav. Uredsko poslovanje i rad odbora i radnih

tijela uvelike je olakšan upotrebom modernih alata, a osim tog olakšanja je omogućena i

financijska isplativost, koju je lako dokazati na primjeru troškova sjednica za glavna

tijela Hrvatske vatrogasne zajednice (Skupština, Predsjedništvo i Operativno-tehnički

stožer). Sjednice se održavaju četiri do pet puta godišnje, a svako od tijela sadrži i

Odbore u svom sastavu, koji također održavaju sjednice tri do četiri puta godišnje. U Slici

6. je prikazana tablica u izradi Darka Piškora, voditelja-koordinatora informatičkih i

analitičkih poslova u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, koja prikazuje iznos okvirnog

izračuna troškova printanja i slanja materijala po sjednici prije nego što je Internet bio

uveden u poslovanje Hrvatske vatrogasne zajednice.

39

Slika 6. Ekranski prikaz tablice troškova printanja i slanja materijala za sjednice prije

uvođenja Interneta u poslovanje Hrvatske vatrogasne zajednice (izrada D. Piškor)

Sve ove troškove printanja i slanja materijala za potrebe sjednica danas zamjenjuju

Internet servisi poput Google Apps, Dropbox i ostalih. Obzirom na to da danas u

Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici mjesečna naknada za FLAT Internet iznosi 650,00 kn,

automatski se dokazuje postavljena hipoteza da uvođenje Internet servisa u poslovanje

Hrvatske vatrogasne zajednice pozitivno utječe u obliku financijske isplativosti.

Upotreba informacija je kvalitetnija jer napredni informacijski sustav omogućava puno

veću manipulaciju podacima, što dovodi do bržeg savladavanja intervencija i ostalih

aktivnosti u vatrogastvu. Moderni GIS servisi omogućavaju dodatne alate vatrogascima

koje prije nisu imali dostupne, te im pomažu u obavljanju svakodnevnih zadaća te

planiraju i obučavanju za intervencije.

Neke benefite je teško usporediti jer određenih servisa i alata nije bilo prije, a određena

područja se u vatrogastvo (npr. GIS) uvode tek dostupnošću tih alata, što će omogućiti

statističku analizu i obradu podataka te evidentiji prikaz koristi u Hrvatskoj vatrogasnoj

zajednici.

40

6. ZAKLJUČAK

Nakon analize primjene Interneta u poslovaju Hrvatske vatrogasne zajednice, mogu se

sintetizirati sve dobivene informacije istraživanja i na taj način definirati zaključak

diplomskog rada.

Ustanovljeno je da je Vatrogasna mreža srž upotrebe Interneta u poslovanju u Hrvatskoj

vatrogasnoj zajednici. Obzirom na to da ona predstavlja zajednički informacijski resurs

za obradu podataka vatrogasnih aktivnosti te centralnu bazu podataka o operativnim

snagama, sredstvima i poduzetim mjerama u području zaštite i spašavanja, da se naslutiti

njena iznimna važnost u aktivnostima vatrogasne zajednice. Ona umrežava cijelo

vatrogastvo na razini Hrvatske po hijerarhiji i svaki zaposlenik Hrvatske vatrogasne

zajednice ima svoj udio u Vatrogasnoj mreži. Također, njenim razvojem, anuliranjem

njenih nedostataka i daljnjom upotrebom u budućnosti te kvalitetnijem prikazu

statističkih podataka, u potpunosti će se opravdati ulaganje u razvoj i implementiranje

Internet servisa u aktivnosti Hrvatske vatrogasne zajednice.

Što se tiče korisnosti Web portala www.hvz.hr, korisnici Interneta, kao i sami zaposlenici

Hrvatske vatrogasne zajednice imaju prozor kroz koji imaju uvid u njene aktivnosti,

evidenciju i arhivu i samim time su u stalnom tijeku.

GIS sustav za praćenje vozila i vatrogasaca je novi servis koji se integrirao u Hrvatsku

vatrogasnu zajednicu i koji redovitim korištenjem poboljšava svakodnevni rad svih u

vatrogastvu na način da registrira smještaj postrojbi, požarne zone, neke važne objekte,

hidrante i ostalo. Osim toga, potvrda da je Gis sustav dobar i koristan servis je činjenica

što ga koriste mnoge kompanije u Hrvatskoj te velik broj kompanija van Hrvatske, ali i

neke vatrogasne postrojbe u svijetu.

Ukoliko neko poduzeće ili organizacija želi brži i efikasniji menadžment, upotreba Trella,

kao u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, to omogućava. Za razliku od nekadašnjeg vođenja

41

projekata putem telefona ili maila, ovaj servis u vatrogastvu omogućava potpunu ažurnost

svih sudionika projekata i upućenost u tijek projekta uz minimalne troškove.

Može se zaključiti kako Dropbox neminovno pogoduje poslovanju Hrvatske vatrogasne

zajednice, iz jednostavnog razloga što omogućuje jednostavno i brzo dijeljenje podataka

velikih formata te zajednički rad više osoba na istom projektu uz jednostavno dijeljenje

datoteka postavljenih na Internet.

Uz sve navedene i prethodno opisane servise cjelinu najkorisnijih servisa u Hrvatskoj

vatrogasnoj zajednici zaokružuje i Google Apps, korišten na više načina, od elektronske

pošte, kalendara koji se svim korisnicima obnavlja s dodanim novim značajnim

datumom, te ostalo.

Sama sinteza rada dokazuje kako zajedničko djelovanje Internet servisa pomaže

vatrogasnim aktivnostima u odnosu na prošlost. Prema navedenim podacima i saznanjima

u radu, dokazana je hipoteza rada da se obzirom na znanstvene spoznaje o vrijednostima

koje pruža Internet, dokazuje pozitivan utjecaj Internet servisa korištenih u Hrvatskoj

vatrogasnoj zajednici u obliku efikasnosti u poslovanju i intervencijama te financijskoj

isplativosti.

Logično je da mjesta za napredak uvijek ima, svijet evoluira, tehnologija se poboljšava i

logički se nameće zaključak da sam razvoj tehnologije kroz vrijeme donosi benefite. To

bi značilo da je u odnosu na prošlost današnje poslovanje, pa tako i poslovanje i

aktivnosti Hrvatske vatrogasne zajednice, kvalitetnije i ažurnije u odnosu na prošlost, i da

će u budućnosti biti još kvalitetnije.

42

POPIS LITERATURE

Knjige

1. Čapko, Zvonko: Skripta iz kolegija Internet u poslovanju i Elektroničko poslovanje, V

izdanje, listopad, 2009.

2. Panian, Željko: Internet i malo poduzetništvo, Informator, Zagreb, 2000.

3. Čapko,Z.; Čičin-Šain,M.; Vukmirović,S. : Informatika za informatičko poslovanje,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2006.

Web izvori

1. http://www.cert.hr/malver/virusi , 01.07.2014.

2. http://www.carnet.hr/videokonferencije, 02.07.2014.

3. http://www.hvz.hr/vatrogastvo-na-tlu-hrvatske/#Vatrogastvo_na_tlu_Hrvatske,

02.07.2014.

4. http://www.hvz.hr/vatrogastvo-na-tlu-hrvatske/#Utemeljenje_Hrvatsko-

slavonske_vatrogasne_zajednice, 03..07.2014.

5. http://www.duzs.hr/page.aspx?PageID=164, 03.07.2014.

6. http://213.191.137.190/Dokumenti/StatutHVZ.pdf, 03.07.2014.

7. http://hr.wikipedia.org/wiki/Vatrogasna_mre%C5%BEa, 03.07.2014.

8. http://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustav, 03.07.2014.

9. http://www.eunethosting.com/cloud-ponuda, 12.07.2014.

Ostalo

1. Osnove informatike za početnike; Zadruga Poduzetnička mreža; 2003.

2. Piškor, D.; Sustav za praćenje vozila i vatrogasaca na terenu; Vatrogasni vjesnik,

svibanj/lipanj 2014.

43

POPIS SLIKA

Slika 1. Ekranski prikaz aplikacije Vatrogasna mreža pri logiranju (preuzeto sa:

www.vatrogasna-mreza.com)

Slika 2. Ekranski prikaz portala www.hvz.hr (preuzeto sa: www.hvz.hr)

Slika 3. Ekranski prikaz upotrebe GIS sustava u intervencijama (Piškor, Sustav za

praćenje vozila i vatrogasaca na terenu, Vatrogasni vjesnik, svibanj/lipanj 2014., str. 30.)

Slika 4. Ekranski prikaz upotrebe GIS sustava u intervencijama (Piškor, Sustav za

praćenje vozila i vatrogasaca na terenu, Vatrogasni vjesnik, svibanj/lipanj 2014., str. 30.)

Slika 5. Ekranski prikaz portala www.trello.com (preuzeto sa:

heartofwisdom.com/blog/get-organized-with-trello-lists/, 12. srpnja, 2014.)

Slika 6. Ekranski prikaz tablice troškova printanja i slanja materijala za sjednice prije

uvođenja Interneta u poslovanje Hrvatske vatrogasne zajednice (izrada D. Piškor)

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom INTERNET U POSLOVANJU U

HRVATSKOJ VATROGASNOJ ZAJEDNICI izradio samostalno pod voditeljstvom

prof. dr. sc. Zvonka Čapka. U radu sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog

rada i koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje,

stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u

diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirao sam i povezao s fusnotama s

korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Student