i dalje smo jedna od...broj 49 • veljača 2012. • besplatni primjerak informativni bilten issn:...

Broj 49 • veljača 2012. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Prekogranična suradnja

Poljoprivreda

Mjere za poticanje ruralnog razvoja

str. 22-23

str. 14-18

Očuvanje bogate baštine rukotvoraca

I DALJE SMO JEDNA OD STABILNIJIH ŽUPANIJA

Održan tradicionalni susret s gospodarstvenicima str. 8-11 Skupština str. 2-5

Inicijativa za uređenje i korištenje rijeke Save

2 BROJ 49 | VELJAČA 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 3ŽUPANIJSKA KRONIKA VELJAČA 2012. | BROJ 49

RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: V Broj: 49, veljača 2012.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec Bosak, Ljerka Rajaković

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

topliji i sunčaniji dani kao da utječu na povećanu ak-tivnost u Zagrebačkoj žu-paniji. Tako je održan tra-dicionalni, deseti susret gospodarstvenika na koje-mu je župan Stjepan Kožić u svom obraćanju istaknuo: “U ovim vremenima ekonomske krize gospodarstvo u Zagrebačkoj županiji ostalo je među najstabilnijima, što po-kazuje i zadržavanje vrlo visokog mjesta u uspo-redbi s ostalim hrvatskim županijama.” No, još uvijek visok broj nezaposlenih (preko 15.000) nalaže nam poduzimanje svih raspoloživih mje-ra u cilju otvaranja novih radnih mjesta.Održana je sjednica Skupštine Zagrebačke žu-panije na kojoj je, među ostalim, donijet zaklju-čak o sklapanju Sporazuma o integriranom pri-jevozu putnika i tarifno-prijevozničkoj uniji na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapin-sko-zagorske županije. Upriličen je i susret žu-pana i njegovih zamjenika s gradonačelnicima i načelnicima s područja županije, na kojemu se, među ostalim, govorilo o prijedlogu Sporazuma o uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja ot-padom, te gradnji i korištenju Županijskog cen-tra za gospodarenje otpadom.Raspisan je natječaj za dodjelu subvencija i pot-pora kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi i ru-ralnom razvitku, a dio područja županije dobio je oznaku zemljopisnog porijekla (OZP) za uzgoj zagorskog purana.Održana je završna konferencija EU projekta “Put medičarstva i licitarstva između Krškog i Zagreba”, upriličen je prikaz bitke kod Samobo-ra iz 1441., proglašeni su najbolji sportaši župa-nije u 2011. godini. Aktivni su bili i vatrogasci, Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije, žu-panijski Stožer zaštite i spašavanja.

Dragi čitatelji, lijepo Vas pozdravlja

Vaš urednik, Zlatko Herček, dipl. oec.

IMPRESSUM

SKUPŠTINASKUPŠTINA

POKRENUTA INICIJATIVA ZA GRADNJU HIDROCENTRALA NA SAVI OD GRANICE S REPUBLIKOM SLOVENIJOM DO RUGVICE

Skupština predlaže Vladi RH pokretanje projekta uređenja i korištenja rijeke Save

Paula Radišić-Huzjan (HDZ)U okruženju županije pojavila se mišja groznica. Mislim da bi ovom problemu trebalo posve-titi dosta pažnje, pa predlažem da se organiziraju predavanja kako bi se stanovništvo educi-ralo o prevenciji.Prijedlog je hvalevrijedan, treba djelovati preventivno. Organizi-rat ćemo edukaciju, prije svega obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i onih koji se bave poljoprivredom. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Denis Tovernić (HNS)Već tri godine, prema podacima HZZ-a, Zagrebačka županija bi-lježi porast broja nezaposlenih, po zapošljavanju smo jedna od najgorih županija u Hrvatskoj. Molio bih komentar ovog sta-nja. Kada bismo uspoređivali broj nezaposlenih sa zaposlenim oso-bama, onda bi ovaj podatak bio sasvim drugačiji. Nije sve-jedno ako na pedesetak tisuća zaposlenih imate 12.000 ne-zaposlenih ili ako imate 150.000 zaposlenih, koliko ih ima na prostoru Zagrebačke županije, i onda jednog trenutka imate 16.000 nezaposlenih. Krajem 2010. imali smo 16.022 nezaposlene osobe, da bi se ta brojka u 2011. smanjila za 1,8 posto. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Mirela Gajić (SDP)Kakva su vaša saznanja o grad-nji toplane na biomasu u Veli-koj Gorici, koja je očito obavije-na velom tajne i oko koje se nije provela kvalitetna i detaljna ra-sprava u kojoj bi građani izrazili svoje stavove i mišljenja. Dosad je prikupljeno više od 1500 pot-pisa građana koji izražavaju ne-zadovoljstvo najavljenom gradnjom, a o tome su obavi-jestili i ministricu zaštite prirode i okoliša. Investiciju gradnje ovog energetskog bloka (20 mega-vata električne i 35 megavata toplinske energije) vodi HEP - Obnovljivi izvori energije i ona se cijeni na preko 85 miliju-na eura. Za nju se trenutačno radi studija utjecaja na okoliš. Osobno mislim da je to dobar projekt kojega bi trebalo po-držati, no on mora biti izveden prema svim ekološkim stan-dardima. Ako ima prigovora, bilo bi dobro da se održi sasta-nak s onima koji vode ovu investiciju, a mi ćemo se tome rado priključiti. Radi se o energani na drvnu sječku, dakle obnovljivom izvoru energije, koja bi se na području Velike Gorice trebala graditi jer tamo (u okruženju od 50 kilometa-ra) postoje dovoljne količine sječke. Na nju bi se priključile sve kotlovnice u Velikoj Gorici koje sada koriste loživo ulje i mazut. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Renata Glojnarić (HDZ)Lani je obavljena sanacija kro-va srednjih škola u Samoboru, a u proračunu za ovu godinu pla-nirana su sredstva za zamjenu spuštenih stropova i rasvjete. Kada će početi radovi? Projekti su gotovi, tender doku-mentacija je spremna i ovih ćemo dana raspisati natječaj za odabir najpovoljnijeg izvođača. S radovima ćemo početi nakon za-vršetka nastave. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kultu-ru, šport i tehničku kulturu/

VIJEĆNIČKA PITANJA

Jednoglasno je prihvaćen Sporazum o integriranom prijevozu putnika i tarifno-prijevozničkoj uniji na području Grada Zagreba,

Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije

Skupština Zagrebačke županije predlaže Vladi RH pokretanje projekta uređenja i višenamjenskog korištenja rijeke Save na

području od granice s Republikom Slovenijom do općine Rugvica, te aktivno uključivanje Zagrebačke župani-je u provođenje projekta (kao ko-ordinatora) na svome području.

Hidroelektrane

Planovi uređenja i korištenja rijeke Save postoje već četrde-setak godina. I pored toga što je 2010. sustav hidrocentrala na rijeci Savi uvršten u (državne) prioritetne elektroenergetske objek-te, do danas nisu učinjene konkretne aktivnosti na pokretanju ovog projekta.

Gradnjom četiri višenamjenske vodne stepe-nice s četiri hidroelektrane (HE Podsused, HE Prečko, HE Zagreb i HE Drenje), ukupne insta-lirane snage 120 MW i s godišnjom proizvod-

njom električne energije od 610 GWh, podmirivalo bi se oko 25 posto potrošnje električne ener-gije Zagreba i njegove okolice, te bi se proizvodnja hidroenergi-je u RH povećala za oko 9 posto. Uređenje i korištenje rijeke Save ima izuzetan značaj za našu žu-paniju, grad Zagreb i širu regiju jer bi se cjelovitim uređenjem

njezina toka stabiliziralo korito i šire zaobalje od poplava, omogućilo bi se optimalno korište-nje voda (povećala bi se izdašnost vodonosnika i iskorištavanje vodnih snaga rijeke), uređenjem

za uspostavu IPP sustava, odnosno tarifne uni-je, prijaviti projekt na “Elena fond”, odnosno strukturne fondove EU.

Integrirani prijevoz putnika široko je raspro-stranjen model organizacije javnog gradskog i prigradskog prijevoza u zemljama EU. Pred-nosti su: povećanje kvalitete prijevoza putnika (skraćenje vremena prijevoza), jedna karta za različita prijevozna sredstva, izbalansirana cije-na prijevoza po kilometru, smanjenje troškova poslovanja zbog eliminiranja paralelnih linija više prijevoznika na istoj trasi, povećanje pri-hoda prijevozničkih tvrtki, osjetnije korištenje javnog prijevoza, odnosno smanjenje individu-alnog motornog prijevoza.

Projekt integriranog prijevoza putnika, od-nosno tarifno-prijevozničke unije sastojat će se od niza potprojekata, od kojih će sva-ki predstavljati zasebnu cjelinu po fazama i godinama implementacije, izrade tehničkih i tehnoloških podloga, ekonomskih i finan-cijskih analiza, izrade projekcije potrebnih ulaganja te izrade potrebne dokumentacije za prijavu projekata na natječaje pretpristu-pnih i strukturnih fondova Europske unije.

Novac europskih fondova

zemljišta povećala bi se njegova vrijednost i dobile nove površine (što bi omogućilo urbani-stički razvitak okolnih prostora i povratak Za-greba na Savu), otvorile bi se nove mogućnosti razvoja poljoprivredne proizvodnje i razvoja ribnjačarstva te potaknuo razvoj turizma, sporta i rekreacije.

Realizacijom projekta, rečeno je za sjednice Skupštine, dobila bi se viša kvaliteta življenja - poboljšalo bi se stanje u okolišu i stanje po-stojećih prirodnih vrednota. Osim toga, gradnja ovakvih višenamjenskih sustava, poručeno je, predstavlja i civilizacijsko dostignuće države u cjelini.

Tarifna unija

Skupština je (jednoglasno) donijela i zaklju-čak o sklapanju Sporazuma o integriranom pri-jevozu putnika (IPP) i tarifno-prijevozničkoj uniji na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Sporazumom se predviđa osnivanje trgovačkog društva koje će voditi poslove projektiranja i gradnje sustava temeljem početnog zajedničkog učešća Grada Zagreba (60%), Zagrebačke županije (25%) i Krapinsko-zagorske županije (15%). Sporazu-mne strane će, radi dobivanja novčane potpore

Četiri hidrocentrale na Savi

podmirivale bi oko 25 posto potrošnje električne energije Zagreba i njegove

okolice

Župan je imenovao radnu grupu za koordinaciju projekta uređenja i korištenja rijeke Save u kojoj su, uz njega i njegovog zamjenika Rudolfa

Vujevića, gradonačelnici Zaprešića, Samobora, Svete Nedelje, Velike Gorice i Ivanić-Grada, te načelnici Brdovca, Rugvice i općine Orle


SKUPŠTINASKUPŠTINA

Branimir Katalenac (SDP)Mnogi novosagrađeni školski objekti su u jako lošem stanju, primjer je sportska dvorana u Rugvici. Od prvog dana kako je otvorena ima problema s krovi-štem, vlagom i električnim in-stalacijama. Hoće li se, i kada, krov ove dvorane sanirati?Procedura je jasna, zna se tko je sklopio ugovor i tko je gradio, te u kojem se garantnom roku određeni nedostaci trebaju otkloniti. Ugovor o grad-nji dvorane u Rugvici potpisalo je Ministarstvo regionalnog razvoja, a ono je izdvojilo i najviše sredstava za gradnju. Uputili smo dopis Ministarstvu za sazivanje sastanka izvo-đača, nadzora i nas koji smo sufinancirali gradnju dvorane kako bismo problem riješili u okviru ugovorenih odnosa. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Mile Ivančić (HSP) Na prošloj sam sjednici pitao može li Županija zaštititi sta-novništvo Zaprešića i okoli-ce od pogona Plive, jednog od faktora zagađenja vodocrpili-šta “Šibice”. Dobio sam odgovor u kojemu se polovično kaže da Županija nije nadležna za rješa-vanje tog pitanja i da je ono pro-slijeđeno nadležnim ministarstvima. Od njih odgovora još nema. Po mom mišljenju Županija, kao područna sa-mouprava, ima nadležnost brinuti se o tome. Ovaj pro-blem, kada se uđe u njegovu strukturu, nije mali. Zato bih molio Županiju da se uključi u njegovo rješavanje i zaštiti vodocrpilište, ali i stanovništvo toga područja.

Brigitte Berulec (HSS)Planira li se i ove godine otvori-ti natječaj za dodjelu bespovrat-nih potpora poduzetnicima? Koliki je iznos planiran? Natječaj za bespovratna sred-stva, preko 2 milijuna kuna, ras-pisat ćemo u ožujku. Uveli smo i neke nove mjere, poput poticaja za žene poduzetnice, subvencio-niranja izrade projektne dokumentacije, subvencioniranja nabave opreme i alata... /Damir Fašaić, pročelnik za gospo-darstvo/

Josip Jambrač (HNS)Županiji je upućen dopis o po-kretanju inicijative saborskog zastupnika HNS-a Gorana Beu-sa Richemberga o promjeni pra-vilnika o registarskim područji-ma. Hoće li on doći na sjednicu Skupštine? Naime, sredinom iduće godine mijenjat će se re-gistarske tablice, pa je sada pri-lika da omogućimo jedinicama lokalne samouprave da, promjenom pravilnika, osiguraju svoju registarsku ta-blicu. Posljedice te promjene za građane bi bile samo pozitivne. Naime, cijena osiguranja se mjeri brojem prometnih nesreća na onom području čije registarske tablice imate. Na području Velike Gorice deset je puta manje prometnih nesreća nego u Zagrebu, pa procjene govore da bi (kada bi registarska tablica bila drugačija) došlo do značajnog smanjenja iznosa osiguranja. Analiziramo inicijativu. Osobno nemam ništa protiv. Zašto dio gradova ili jedan grad u Zagrebačkoj župani-ji ne bi imao svoju oznaku?! Ako je točno da će to sma-njiti troškove osiguranja, moja podrška neće izostati. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Josip Sesan (HSU) Je li donesena odluka o dodjeli sredstava za organiziranje turi-stičkih manifestacija? Koliko je sredstava za ovu namjenu osi-gurano?Natječaj je završen, prijave su analizirane te je izrađen prijed-log dodjele sredstava, ukupno 1,2 milijuna kuna. Nadam se da će župan prihvatiti prijedlog i već u ožujku odobriti isplatu. /Damir Fašaić, pročelnik za gospodarstvo/

Roman Rodić (HSS)Županija je proteklih godina uložila veliki trud, sredstva i na-pore u određivanje najoptimal-nije lokacije Centra za gospo-darenje otpadom. Sada kada smo najbliže rješenju, u tisko-vinama se pojavljuje izjava mi-nistrice zaštite okoliša i prirode (Mirele Holy) da će Ministarstvo samo određivati lokaciju, bez obzira na odluke župa-nija i njihovih tijela. Da ne bi bilo nesporazuma, molio bih da službe od nadležnog Ministarstva ishode obra-zloženje. Išli smo dobrim smjerom i poštivali zakonsku regulativu. Ovoga trena, kad se činilo da smo pred rješenjem defini-ranja lokacije Centra za gospodarenje otpadom, pojavljuju se malo drugačija mišljenja. Prije svega kroz medije koji ci-tiraju riječi ministarice Holy, koja kaže da se priprema novi zakon o zbrinjavanju komunalnog otpada te da joj se čini da je sada predviđeni broj centara (za svaku županiju po je-dan) prevelik i da bi ga trebalo smanjiti na najviše deset. Mi ćemo i dalje raditi prema važećim zakonskim propisima, a ako zakon odredi nešto drugo, očito je, morat ćemo i raditi nešto drugo. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Zlatko Hržić (HNS)Kakvi su planovi županijskog Doma zdravlja za naredno raz-doblje, nakon što se iz njega iz-dvoji hitna medicina i sanitetski prijevoz?Osnivanjem Zavoda za hit-nu medicinsku pomoć, iz Doma zdravlja će otići otprilike 200 ljudi, sada imamo ukupno 626 zaposle-nih i proračun od oko 112 milijuna kuna. Izdvajanjem hitne i sanitetskog prijevoza, on će biti manji za tridesetak miliju-na kuna. Ono što nas zabrinjava je opstanak timova čija gla-varina, zbog malog broja pacijenata, nije dostatna (u nekim slučajevima) ni za troškove hladnog pogona. Nastojimo re-zati sve nepotrebne troškove. Gubitak mogu raditi timovi koji će ostati u Domu zdravlja, a koji nemaju dovoljan broj pacijenata. No, naš je osnivač (Zagrebačka županija, op.a.) uvijek nalazio dovoljno sredstava da se takve financijske di-leme premoste. /Većeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije/ Nadam se da će osnivanjem zasebnog zavoda hitna služ-ba bolje i kvalitetnije funkcionirati. Dosad smo za nju, odlu-kama ove Skupštine, izdvajali i dodatna sredstva. Primarna zdravstvena zaštita i dalje će ostati dostupna svakom na-šem građaninu. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Josip Maleković (HDZ) Ide li investicija gradnje novog pogona Plive u Brdovcu (vri-jedna 100 milijuna dolara) svo-jim tijekom, postoje li bilo kakvi problemi? /vijećnik je tražio pisani odgovor/

Vlado Horina (HSS)Koje mogućnosti poljopri-vrednim gospodarstvima donosi uvođenje potpora kapitalnim ulaganjima u po-ljoprivredi i ruralnom razvo-ju? Ovom smo odlukom želje-li još jednom inicirati, potaknu-ti investicije u području poljo-privrede i ruralnog razvoja. Potpore se odnose na sektor cvjećarstva, voćarstva, ekološke proizvodnje, vinogra-darstva i vinarstva, stočarstva i ruralnog razvoja. (više na str. 14-18) /mr. sc. Gordana Županac, pročelnica za poljo-privredu/

Palma Klun Posavec (SDP)Skupština je marginalizirana, sastaje se svaka tri mjeseca! Nadležna je za obrazovanje, školstvo, prostorno i urbani-stičko planiranje, gospodar-ski razvoj, održavanje javnih cesta... Želim očitovanje žu-pana i predsjednika Skupšti-ne zašto se na dnevnom redu ne nalaze izvješća o radu naših ustanova, u koje ime-nujemo članove upravnih vijeća, odnosno trgovač-kih društava. Imamo pravo znati kakvo je stanje u tim ustanovama. /vijećnica će dobiti pisani odgovor/

Željka Šabarić (HSS) Ima li Županija u planu osigu-rati sredstva za nabavu opre-me za novu školu u Rakitju? Objavili smo natječaj za opremanje škole u Rakitju te škole u Klinča Selima. Otvaranje ponuda bit će sredinom travnja. Sredstva za nabavu opreme osi-gurana su u proračunu. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kul-turu/ Marija Ledinski-Anić (HSS)U “Jutarnjem listu” je objavljen članak o tome kako je supruzi župana Stjepana Kožića omo-gućeno da po nerealno visokoj cijeni proda Hrvatskim auto-cestama voćnjak u Kurilovcu, gdje je kasnije sagrađen čvor Velika Gorica. Mislim da je to zlonamjeran, neugodan i ten-denciozan članak. U najmanju ruku nepošten i ne-profesionalan. Imamo pravo čuti i drugu stranu.I ja sam iznenađen člankom! Naprosto, to nije istina! To nema nikakve veze ni sa mnom ni s mojom obitelji. Mislim da bi netko tko piše takve tekstove morao komu-nicirati i s drugom stranom. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Senka Šparica Živoder (SDP)Događa se da u podne, uz sun-čano svjetlo, gori i vanjska ra-svjeta. Navodno se centar koji gasi i pali javnu rasvjetu za ci-jelu županiju nalazi u Velikoj Gorici. Predlažem da im se uputi dopis da o tome vode ra-čuna. Trebamo štedjeti na svim razi-nama i uočavati sve ono što nije dobro, no javnu rasvjetu preko sebe (grade, financiraju, određuju način korištenja) imaju općine i gradovi. Proslijedit ćemo apel Gradu Veli-koj Gorici. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

VEĆINOM GLASOVA PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O RADU ŽUPANA U DRUGOJ POLOVICI 2011.

Poslovanje prilagođeno uvjetima krizeSkupština je, većinom glasova, prihvatila

izvješće o radu župana za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca prošle godine. Žu-pan je istaknuo da ‘županija nije otok’, te da gospodarstvo županije nije moglo izbjeći loš utjecaj globalne krize i njezine posljedice. Ipak, i u vremenima ekonomske krize gos-podarstvo županije ostalo je među najstabil-nijim u RH.

“U drugoj polovici 2011. nastavili smo provoditi i uspješno smo završili sve planira-

ne mjere i aktivnosti poticanja gospodarskog razvoja. Pri tome smo vodili brigu o sklad-nom i održivom razvoju koji je u interesu i na dobrobit žitelja županije. Većinu naših pro-

Plan energetske učinkovitosti Na sjednici je usvojen Plan energetske učinkovi-tosti u neposrednoj potrošnji energije za 2012., koji je izradila Regionalna energetska agenci-ja sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Plan sadrži ciljeve, uključujući okvirni cilj uštede energije na području županije, mjere i pokazatelje za pobolj-šanje energetske učinkovitosti, nositelje aktivno-sti, rokove... Za devet mjera koje će se provoditi tijekom ove godine potrebno je osigurati 5,7 mili-juna kuna. U proračunu Županije osigurano je 1,2 milijuna kuna, dok će se preostali iznos prikupiti iz različitih bespovratnih izvora, poput Fonda za zaštitu okoliša, programa Europske banke za ob-novu i razvoj, program IPA te Operativnog pro-grama “Slovenija - Hrvatska 2007.-2013.”.

Pripajanje Jamstvene agencije Regionalnoj razvojnoj agencijiSkupština je prihvatila izvješće o stanju izrade prostornih planova s prikazom stanja u prosto-ru županije, donijela je odluku o dopuni odlu-ke o osnivanju Zavoda za hitnu medicinu (čime će ovaj Zavod obavljati i djelatnost sanitetskog prijevoza), te dala suglasnost za postupak pri-pajanja Jamstvene agencije za poticanje razvo-ja maloga gospodarstva Regionalnoj razvojnoj agenciji.

Prisega novih vijećnikaVijećnički mandat aktivirao je Dražen Bošnjaković (HDZ), kojemu dužnost vijećnika nije bila spojiva s dužnošću ministra pravosuđa, dok je umjesto Mirjane Mataušić-Pišl (SDP), koja je zbog odlaska na dužnost pomoćnice ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mandat stavila u mirovanje, vijećničku prisegu položila Marija Stevinović.

grama i mjera nastojali smo usuglasiti s pro-gramima i mjerama gradova i općina kako bi postigli sinergijski učinak u ostvarenju rezul-tata”, stoji, među ostalim, u izvješću.

Vijećnica Palma Klun Posavec (SDP) žu-panu je predložila da uputi inicijativu nadlež-nome ministarstvu za osnivanje županijskog Zavoda za zapošljavanje, te također predlo-žila osnivanja Obrtničke i Gospodarske ko-more na razini županije, što bi, kako je rekla, pridonijelo kvalitetnijem razvoju.

Procjene ukazuju na globalnu krizu s dvostrukim dnom od

čijih će se posljedica svjetsko gospodarstvo oporavljati još

najmanje pet godina


SKUPŠTINA

Poboljšati uvjete obrazovanja, zapošljavanja i života mladih

ŽELJKA ŠABARIĆ (HSS)

Jer smatram da mnoge stvari nisu onakve kakve bi trebale biti. Ne mogu događaje gledati sa strane, volim se uhvatiti u koštac s problemima. Ne želim da netko drugi odlučuje o mojoj sudbini, želim odlučivati sama. Želim da ja, kao i svi vi, u životu imam mogućnost izbora. Ako mi mladi nećemo mijenjati svijet i pomicati granice, tko će?! U nama su spoznaje, vizije, snaga, odvažnost, vjera, sloboda i sposobnost prihvaćanja i izražavanja vlastitih mogućnosti.

Zašto politika?

Na temelju Odluke o dodjeli pokroviteljstava, novčanih donacija i pomoći u provođenju projekata iz područja poljoprivrede, ruralnog razvitka, ribarstva i lovstva u Zagrebačkoj županiji u 2012. godini (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 05/12) Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak

i šumarstvo Zagrebačke županije raspisuje

NATJEČAJ

PREdmET NATJEČAJA:

Dodjela županijskih pokroviteljstava, novčanih donacija i pomoći u provođenju projekata iz područja poljopri-vrede, ruralnog razvitka, ribarstva i lovstva u Zagrebač-koj županiji koji su obavljeni ili će biti obavljeni u 2012. godini (u daljnjem tekstu - donacije i pomoći).

OPći uVJETi zA dOdJElu dONAciJA i POmOći:

Korisnici županijskih pokroviteljstava i novčanih donaci-ja iz točke I. ovog natječaja su udruge poljoprivrednih proizvođača, uzgajivača riba, lovaca, proizvođača tradi-cionalnih proizvoda i strojnih prstenova koje su upisane u Registar udruga Republike Hrvatske, imaju sjedište na području Zagrebačke županije, a koje su na području Zagrebačke županije nositelji/organizatori ili suorgani-zatori provedbe projekata iz točke I. ovog natječaja, a iznimno i izvan Zagrebačke županije ako provode pro-jekte iz točke I. 1. ovog natječaja, a ispunjavaju i druge uvjete propisane Odlukom, te poljoprivredne zadruge koje su upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarsta-va u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj županiji, ima-ju sjedište na području Zagrebačke županije, zadruge su nositelji/organizatori provedbe projekata iz točke I. ovog natječaja, a ispunjavaju i druge uvjete propisane Odlukom.

Korisnici donacija za organizaciju ocjenjivanja vina duž-ni su poštivati odredbe članka 11. stavka 1 Pravilnika ocjenjivanja vina u Zagrebačkoj županiji (“Glasnik Za-grebačke županije”, broj 7/09).

Korisnici donacija za krajobrazno uređenje jezera su udruge ovlaštenici ribolovnog prava za ribolovno po-dručje ili ribolovnu zonu na području Zagrebačke žu-panije, imaju sjedište na području Zagrebačke župani-je, organiziraju najmanje 50 članova-ribolovaca, imaju ribolovno pravo na ribolovno područje-jezero površine od 10-50 ha, djeluju na području intenzivnog sportskog ribolova, vrše poribljavanje jezera, imaju izrađen idejni projekt za održavanje/krajobrazno uređenje jezera, a is-punjavaju i druge uvjete propisane Odlukom.

Korisnici županijskih pokroviteljstava i novčanih pomoći iz točke II. ovog natječaja su gradovi i općine s područja Zagrebačke županije, koji su na području Zagrebačke županije organizatori i suorganizatori provedbe pro-jekata iz točke II. ovog natječaja, a ispunjavaju i druge uvjete propisane Odlukom.

Korisnici županijskih pokroviteljstava, novčanih donaci-ja i novčanih pomoći moraju imati podmirene sve ob-veze prema Republici Hrvatskoj i Zagrebačkoj županiji.

i. dONAciJE udRuGAmA i zAdRuGAmA POlJOPRiVREdNiH PROizVOĐAČA

1. RAd udRuGA i zAdRuGA, EduKAciJA, PREzENTAciJA

- predavanja, okrugli stolovi, savjetovanja, konferencije, radionice, tečajevi, seminari

- rad udruga i zadruga, organizacija ocjenjivanja, organi-zacija zajedničkog nastupa na tržištu i sajmovima

- prezentacija udruge, izrada web stranice, izrada pro-motivnih materijala

2. GOSPOdARSKE mANiFESTAciJE i PROmOciJE

- manifestacija od značaja za Zagrebačku županiju

3. POBOlJŠANJE KAKVOćE PROizVOdA, uVOĐENJE NOViH TEHNOlOGiJA, RAzVOJ NOViH PROizVOdA

Pokretanje i provođenje projekta koji ima za cilj: povećanje proizvodnje i kakvoće mlijeka povećanje proizvodnje i kakvoće mesa poboljšanje kakvoće proizvodnje meda poboljšanje kakvoće proizvoda, uvođenje novih teh-

nologija i proizvodnji, razvoj novih proizvoda u voćar-stvu

poboljšanje kakvoće proizvoda, uvođenje novih teh-nologija i proizvodnji, razvoj novih proizvoda u vino-gradarstvu i vinarstvu

poboljšanje kakvoće proizvoda, uvođenje novih teh-nologija i proizvodnji, razvoj novih proizvoda u povr-ćarstvu

uvođenje novih tehnologija u proizvodnji i preradi lje-kovitog bilja

razvoj novih proizvoda na ruralnom prostoru Zagre-bačke županije (turistički, inovativni, tradicijski, s ozna-kama…)

4. RAzVOJ RiBOlOVA

- krajobrazno uređenje jezera

ii. POmOći GRAdOVimA i OPćiNAmA

1. GOSPOdARSKE mANiFESTAciJE i PROmOciJE

- manifestacije od državnog ili regionalnog značaja- manifestacije od značaja za Zagrebačku županiju (žu-

panijska izložba..., županijsko ocjenjivanje…)

Najviši ukupni godišnji iznos županijske novčane dona-cije i pomoći za tekuću godinu koju jedan korisnik može ostvariti iznosi 100.000,00 kuna.

Najviši iznos pojedinačne novčane donacije za tekuću godinu po jednom korisniku iznosi: (a) iz točke I.1. ovog natječaja 10.000,00 kuna po provedenoj aktivnosti; (b) iz točke: I.2. ovog natječaja 30.000,00 kuna; (c) iz točke I.3. ovog natječaja 50.000,00 kuna; (d) iz točke: I.4. ovog natječaja 75.000,00 kn.

Najviši iznos pojedinačne novčane pomoći iz točke II.1. ovog natječaj za tekuću godinu po jednom korisniku iznosi 35.000,00 kuna.

Pojedina županijska pokroviteljstva, novčane donacije i pomoći korisnicima se dodjeljuju jednokratno, osim novčanih donacija iz točke I.3. i I.4. ovog natječaja, gdje se prava i obveze korisnika novčanih donacija utvrđuju ugovorom.

Odobrena novčana sredstva korisnik je dužan koristiti u skladu s važećim zakonskim propisima i Odlukom.

KRiTERiJi zA dOdJElu dONAciJA i POmOći:

1. stupanj osiguranosti potrebne infrastrukture (organi-zacijske, komunalne, prometne, turističke..)

2. stupanj osiguranosti potrebnih financijskih sredstava3. kvaliteta organizacijskog i financijskog plana projekta4. nastavak, odnosno završetak započetog projekta5. za udruge podrška i uključenost u provedbu projekta

jedinica lokalne samouprave, općine ili grada6. za gradove i općine podrška i uključenost u provedbu

projekta najmanje jedne udruge koja djeluje na po-dručju tog grada ili općine

7. podrška i uključenost drugih u provedbu projekta (države, područne samouprave, komore, udruga, pravnih ili fizičkih osoba)

8. uključenost u provedbu projekta Hrvatske poljopri-vredne komore, Područnog odjela Zagrebačke žu-panije

9. dosadašnji rad na takvim i sličnim projektima10. broj fizičkih i pravnih osoba uključenih u projekt11. koristi od projekta12. sjedište udruge i zadruge u Zagrebačkoj županiji13. rad udruge i zadruge u skladu sa zakonom, djelat-

nost udruge i zadruge iz područja projekta14. broj redovnih članova udruge i broj komercijalnih

proizvođača članova udruge, odnosno broj zadru-gara

15. dokaz o održivosti projekta16. dokaz o nepostojanju duga prema Republici Hrvat-

skoj i Zagrebačkoj županiji17. dokaz o financijskom stanju udruge/zadruge ne sta-

riji od 30 dana od dana podnošenja prijave

Prednost pri dodjeli imat će korisnik s većom zastuplje-nošću navedenih kriterija i s većom kvalitetom pojedi-nih kriterija.

Potrebna dokumentacija:

1. zahtjev za dodjelu županijskog pokroviteljstva, dona-cije ili pomoći,

2. opis projekta s organizacijskim i financijskim planom,3. za svaki od kriterija koji su navedeni u zahtjevu priloži-

ti vjerodostojnu dokumentaciju i dokaze,4. za udruge i zadruge kopiju važećeg statuta, kopiju rje-

šenja o registraciji i rješenja o upisu promjena ukoliko ih je bilo.

Zahtjev se podnosi na obrascu koji će korisnicima biti dostupan u gradovima i općinama, te u Upravnom odje-lu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagre-bačke županije te na službenim stranicama Županije: www.zagrebacka-zupanija.hr. Kriteriji za koje nije do-stavljena vjerodostojna dokumentacija neće se uzimati u razmatranje.

Naziv i adresa tijela kojem se zahtjev podnosi: ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za poljoprivre-du, ruralni razvitak i šumarstvo, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 ZAGREB, s naznakom “Zahtjev za župa-nijsku novčanu donaciju za udrugu/zadrugu” ili “Za-htjev za županijsku novčanu pomoć za grad/općinu”.

Vrijeme trajanja natječaja: Natječaj je otvoren 45 dana od dana objave, osim za pro-jekte iz točke I.1. RAD UDRUGA I ZADRUGA, EDUKACIJA, PREZENTACIJA do 15. studenoga 2012.

Informacije:

Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumar-stvo Zagrebačke županije, broj telefona 01/6009-426, 6009-420, radnim danom isključivo od 9 do12 sati.

KLASA: 320-01/12-02/02URBROJ: 238/1-08-1/1-12-2

Zagreb, 1. ožujka 2012.

zA dOdJElu POKROViTElJSTAVA, NOVČANiH dONAciJA i POmOći u PROVOĐENJu PROJEKATA iz POdRuČJA POlJOPRiVREdE, RuRAlNOG RAzViTKA, RiBARSTVA i lOVSTVA u zAGREBAČKOJ žuPANiJi u 2012. GOdiNi

Politika mora biti rad za opće dobro! Naša je zadaća omogućiti stanovnicima župa-nije da u mjestu stanovanja imaju sve ono

što im treba za normalan život, što podrazumi-jeva otvaranje novih radnih mjesta, gradnju škola i dječjih vrtića, sportskih dvorana, domo-va zdravlja, rješavanje problema vodoopskrbe i odvodnje, sanaciju i uređenje prometnica...

Osobno sam se zalagala, a i dalje ću, za po-boljšanje uvjeta života, obrazovanja i zapošlja-vanja mladih ljudi. Bez obzira koliko to postala parola, mladi su stvarno budućnost! Vrijeme je da se iz riječi prijeđe na djela i mladima omo-gući stjecanje obrazovanja sukladno njihovim preferencama, te zapošljavanje u struci, jer je to jedini put ka uspjehu - govori vijećnica Želj-ka Šabarić, dodajući da bez ulaganja u obrazo-vanje i znanje nema kvalitetnih kadrova, a bez kvalitetnih kadrova nema kvalitetnih rješenja, nema napretka, nema izlaska iz krize...

- Smatram da je dužnost županijskih vijeć-nika zagovarati projekte važne za područje iz kojega dolazimo. Tijekom proteklih sedam godina u Svetoj Nedelji je sagrađen zdravstve-ni centar, kroz par mjeseci se otvara drugi dio nove osmogodišnje škole u Rakitju, uloženo je mnogo u komunalnu infrastrukturu, pokrenu-ta je inicijativa za uređenje i korištenje rijeke Save... S obzirom na to da je u Skupštini pet vijećnika s područja Svete Nedelje, iako razli-čitih političkih opcija, vjerujem da će do kraja

mandata još neki projekti biti realizirani, ili barem započeti - kaže Ž. Šabarić.

Posebno ističe, na zadnjoj sjednici Žu-panijske skupštine usvojen, Sporazum o integriranom prijevozu putnika i tarifno-pri-jevozničkoj uniji na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko zagorske županije.

- Svjesni smo činjenice da je javni prijevoz putnika na području žu-panije i loš i skup. Integrirani prijevoz znači usklađenost iz-među autobusa, vlaka i tram-vaja, zajednička stajališta te voznu kartu koja vrijedi za sva prijevozna sredstva. Nji-me putnici dobivaju neko-liko puta sigurniji prijevoz, koji zaustavlja iseljavanje iz izvangradskih sredina i omogućuje njihov razvitak - govori vijećnica, dodajući da je u razvijenim europ-skim zemljama integrirani sustav pridonio i poveća-nju broja putnika.

- To je vrlo važno ako znamo da dnevno iz žu-panije u Zagreb migrira oko 120.000 ljudi, a iz Zagreba u županiju oko 30.000 - kaže Ž. Šabarić.

S obzirom na to da je u Skupštini pet vijećnika s područja Svete Nedelje, iako različitih političkih opcija, vjerujem da će do kraja mandata još neki projekti na našem području biti realizirani potporom Županije -

kaže vijećnica Željka Šabarić

tajnica GO HSS-a Svete Nedelje članica ŽO HSS-a Zagrebačke županije članica Pastoralnog vijeća župe Sveti Martin pod Okićem potpredsjednica Školskog odbora OŠ Sveta Nedjelja predsjednica Foto kluba “Klik”


GOSPODARSTVOGOSPODARSTVO

NA SUSRETU GOSPODARSTVENIKA PREDSTAVLJENE MJERE ZA POTICANJE RAZ VOJA GOSPODARSTVA, TE POLJOPRIVREDE I RURALNOG PROSTORA

U globalizaciji ne ‘jedu’ veliki male, nego brzi ‘jedu’ sporeS ciljem daljnje konkretizacije razvojne strategije

izrađena je studija “Program poticaja razvoja i ulaganja u Zagrebačkoj županiji” koja utvrđuje

osnove i pravce daljnjega gospodarskog razvoja

Krajem prosinca 2011. u županiji je bilo 15.728 nezaposlenih osoba, što je 1,8% manje nego 31. prosinca 2010. godine

U globalizaciji ne ‘jedu’ ve-liki male, nego brzi spore - riječi su T. Friedmana

kojima se na susretu gospodar-stvenika Zagrebačke županije, govoreći o gos-podarskim kre-tanjima u svijetu i EU, poslužio profesor zagre-bačkoga Prav-nog fakulteta Mladen Vedriš. Istaknuo je da članstvo u EU može biti snažan poticaj za daljnji ekonomski i politički razvoj.

I. JAMSTVENA SHEMA- ulaganje u investicije- visina jamstva: do 50.000

eura- visina kredita: ovisi o kredi-

tnoj sposobnosti poduze-tnika

- uvjete dogovara poduzetnik s bankom- mogućnost uključivanja gra-

da ili općine putem depozita (Privredna banka Zagreb)

II. REGIONALNI JAMSTVENI INSTRUMENTI

- u suradnji s Ministarstvom gospodarstva

- prati kreditnu liniju "Mikro-kreditiranje"

- iznos kredita: do 200.000 kuna

- visina jamstva: do 50% izno-sa kredita (Hypo Alpe Adria banka)

JAMSTVA ZA KREDITE

INVEST INFO CENTAR - centralno mjesto informiranja u županijiΔ točno i brzo informiranje ulagačaΔ pomoć ulagačima u planiranju, vođenju i realizaciji investicijeΔ povezivanje i kordinacija državnih, regionalnih i lokalnih tijelaPODUZETNIČKA INFO TOČKAΔ individualno informiranje poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika o

mogućnostima korištenja predpristupnih fondova EUΔ prijava na pretpristupne fondove EU i vođenje projekata

AKTIVNOSTI I PROGRAMI KOJI SE PROVODE PUTEM REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Kretanje broja nezaposlenih

Izvor: HZZ

13513 13821 13423

12870

104489717

13492

1602215728

31.12.2004.

31.12.2003.

31.12.2005.

31.12.2006.

31.12.2007.

31.12.2008.

31.12.2009.

31.12.2010.

31.12.2011.

broj nezaposlenih ukupno

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

1600018000

7547 7694 7808 7701 7610 7431

66746231 5995

4230 4210 42614680

4970 5053 5242 54245659

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

broj obrta broj poduzetnika

Broj obrtnika i poduzetnika

Izvor: Fina, Obrtnička komora Zagreb

1. potpora za tradicijske i umjetničke obrte: 100.000 kuna2. potpore inovatorima: 185.000 kuna3. potpore za uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, okolišem, zdra-

vljem i sigurnošću: 300.000 kuna4. potpore za početak poslovanja poduzetnika: 150.000 kuna5. potpore za cjeloživotno učenje zaposlenih: 150.000 kuna6. potpora za žene poduzetnice: 200.000 kuna7. potpore za povećanje konkurentnosti: 250.000 kuna8. potpore za izradu projektne dokumentacije (idejni i glavni projekt) za

gospodarske objekte: 300.000 kuna9. potpora za nastupe na sajmovima: 400.000 kuna* ukupno 2,035 milijuna kuna

BESPOVRATNE POTPORE I SUBVENCIJE PODUZETNICIMA

- Koliko se mijenjamo, koliko smo dobri, to je veća šansa da op-stanemo. Kriza može postati šan-sa - rekao je.

S trenutačnim stanjem gospo-darstva u našoj županiji prisut-ne je upoznao župan Stjepan Kožić, rekavši da unatoč slo-ženim i oteža-nim uvjetima

poslovanja s ponosom ističe da su poduzetnici koji posluju na prostoru županije prošle godine

(ipak) postigli relativno dobre po-slovne rezultate, sagledavajući ih u kontekstu poslovanja ukupnoga gospodarstva RH.

- I u vremenima ekonomske krize gospodarstvo Zagrebačke županije, u usporedbi s ostalim županijama, ostalo je stabilno. U prvih devet mje-seci 2011. naši su poduzetnici, ukupno gledaju-ći, uspješno po-slovali. Njihovi ukupni prihodi vrijednosno su bili veći od rashoda, odnosno na razini županije ostvarili su bru-to dobit od 700 milijuna kuna. Po ovim kriterijima Zagrebač-ka županija je četvrta u RH, iza Primorsko-goranske, Splitsko-

Ukupna vrijednost investicija u poduzetništvu u prvih devet mjeseci 2011. iznosila je 1,3 milijarde kuna, odnosno 29,4% više nego u istom razdoblju

prethodne godine

dalmatinske i Istarske županije, ne računajući Grad Zagreb koji u našoj državi ima dominantan značaj i mjesto u gospodarskim kretanjima - rekao je župan. Do-dao je da se prilikom izrade župa-nijskog proračuna za 2012. vodila briga da se pored preuzetih obve-

za financiranja objekata u škol-stvu, zdravstvu, komunalnoj i prometnoj infra-strukturi, te sub-vencija kamata na poduzetničke

i poljoprivredne kredite, osiguraju i dostatna sredstva za mjere i pro-grame poticanja malog i srednjeg poduzetništva i poljoprivrede.

- Stoga i ove godine u našem proračunu najveće iznose i dalje

Broj zaposlenih kod poduzetnika bio je

krajem rujna 2011. za 2,7% veći u odnosu na kraj rujna 2010. godine

Prema vrijednosti ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzetnika Zagrebačka županija je četvrta hrvatska

županija

Susret je održan jubilarni deseti puta

O ekonomskoj krizi govorio je prof. dr. Mladen Vedriš


U najveće investicije na prostoru županije ubrajaju se IKEA-in cen-tar u Rugvici, Cargo centar u Dugom Selu, Imorentov logistički centar u Jastrebarskom i novi Plivin pogon u Savskom Marofu

POTICANJE KORIŠTENJA OBNOV-LJIVIH IZVORA ENERGIJEΔ ugradnja solarnih kolektorskih

sustava• ukupna procijenjena vrijednost

projekta: 1,5 milijuna kuna• iznos ulaganja Županije: 600.000

kuna• sufinanciranje 50 korisnika s mak-

simalno 12.000 kuna

POTICANJE POBOLJŠANJA ENER-GETSKE UČINKOVITOSTI STAMBE-NIH OBJEKATAΔ ugradnja toplinskih ovojnica/

fasada, izolacija krovišta• ukupna procijenjena vrijednost

projekta: 2,5 milijuna kuna• iznos ulaganja Županije: 612.500

kuna• sufinanciranje 25 kućanstava (fa-

sada) - 25%, maksimalno 17.500 kuna

• sufinanciranje 20 kućanstava (krovište) - 25%, maksimalno 8.750 kuna

GOSPODARENJE ENERGIJOM U ŠKOLAMA ZAGREBAČKE ŽUPA-NIJEΔ provedba mjera energetske učin-

kovitosti na školskim objektima

Δ provedba modela ugovorne prodaje topline iz biomase

GENERALNI PLAN JAVNE RASVJETE• urbanistička studija koja analizira

postojeći sustav javne rasvjete regije, te daje prijedlog smisle-nog planiranja javne rasvjete na nekom prostoru - obuhvaća sve gradove u županiji; priprema za apliciranje na EU fond ELENA

PROGRAMI KOJI SE PROVODE PUTEM REGIONALNE ENERGETSKE AGENCIJE SJEVEROZAPADNE HRVATSKE

• kapitalna potpora gradovima i općinama• iznos: 3,3 milijuna kuna• namjena: za uređenje poduzetničkih zona kojima se omogućuje stvara-

nje preduvjeta za privlačenje potencijalnih investitora; podrazumijeva sufinanciranje izrade urbanističkih planova uređenja zona, izradu pro-jektne dokumentacije za komunalnu infrastrukturu, otkup zemljišta za infrastrukturu, gradnju komunalne infrastrukture

BESPOVRATNE POTPORE ZA PODUZETNIČKE ZONE

Broj zaposlenih

Izvor: Fina, HZMO

broj zaposlenih kod poduzetnika

broj zaposlenih ukupno (osiguranici HZMO)

35081 38203 3934142400 45013

4921344501

41790 43646

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 30.9.2011

64970 65647 67466 6991175991 78240

73585 71742 71880

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

I. LOKALNI PROJEKT RAZVOJA - RA-ZVOJ MALOGA GOSPODARSTVA- kreditni potencijal: 100 milijuna

kuna- godišnja kamatna stopa: 9%- subvencioniranje kamate:

Ministarstvo gospodarstva 2%, Zagrebačka županija 1% (mo-gućnost uključivanja gradova i općina)

- iznos kredita: od 200.000 kuna do 5 milijuna kuna

II. LOKALNI PROJEKTI RAZVOJA - MIKROKREDITIRANJE

- kreditni potencijal: 5 milijuna kuna

- godišnja kamatna stopa: 9%- subvencioniranje kamate:

Ministarstvo gospodarstva 1%, Zagrebačka županija 1% (mo-gućnost uključivanja gradova i općina)

- maksimalni iznos kredita: do 200.000 kuna

* planirana godišnja subvencija kamata za oba projekta: 4,9 mili-juna kuna

KREDITI ZA PODUZETNIKE

Prema visini prosječne neto plaće po

zaposlenom, naša je županija iza Istarske

županije i Grada Zagreba

Δ PROMOCIJA I ORGANI-ZACIJA MANIFESTACIJA OD ŽUPANIJSKOG ZNAČAJAiznos: 1.425.000 kunaΔ TURISTIČKA ZAJEDNICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJEiznos: 700.000 kunaΔ EDUKACIJE U TURIZMUiznos: 50.000 kuna

Δ TURISTIČKI SUVENIR ZA-GREBAČKE ŽUPANIJEiznos: 100.000 kunaΔ TURISTIČKI INFO KIOSKiznos: 200.000 kunaΔ SUFINANCIRANJE RA-ZVOJNIH PROJEKATA U TURIZMUiznos: 450.000 kuna

SUFINANCIRANJE PROJEKATA IZ PODRUČJA TURIZMA

Δ Korisnici mogu biti gradovi i općine, javna tijela, ustanove, agencije osnovane od stra-ne JLS, lokalne i regionalne agencije za razvoj, nevladine organizacije-udruženja, zakla-de, trgovačke, poljoprivredne, obrtničke i industrijske komo-re, turističke organizacije, pri-vatne ustanove, mala i srednja trgovačka društva, obrti i za-drugeΔ Financiranje do 15% vrijed-nosti projekata koji se provode kroz programe EU, a do maksi-malno 70.000 kuna* iznos: 500.000 kuna

ŽUPANIJA-PARTNER U EU PROJEKTIMA

čine različite mjere potpora na-mijenjene povećanju konkurent-ske sposobnosti poduzetnika i poljoprivrednika, kao i stvaranju prostornih, infrastrukturnih i in-stitucionalnih uvjeta za realizaciju investicijskih projekata. Kroz pro-gram razvoja poduzetničkih zona nastavljamo s dodjeljivanjem kapitalnih pomoći gradovima i općinama za gradnju potrebne infrastrukture. Uspostavili smo “Invest-info centar” kao središ-nje mjesto informiranja i pomoći potencijalnim investitorima. S ciljem daljnje konkretizacije ra-zvojne strategije završena je stu-dija “Program poticaja razvoja i ulaganja u Zagrebačkoj župani-

ji” koja utvrđuje osnove i pravce daljnjega gospodarskog razvoja - nastavio je župan. Rekao je da se u vremenu pred nama planira-ju realizirati za županiju značajna ulaganja.

- Stoga s optimizmom, ali i s realnošću, možemo očekivati novi investicijski ciklus. Među najvećim projektima su IKEA-in centar u Rugvici, Cargo centar u Dugom Selu, Imorentov logistič-ki centar u Jastrebarskom i novi Plivin pogon u Savskom Marofu. Planirana vrijednost navedenih ulaganja je oko 2 milijarde eura, te se predviđa zapošljavanje više od 4000 radnika. Korist ovih ula-ganja za županiju i njezin daljnji gospodarski razvoj, ali i dobrobit za njezine žitelje, izuzetno je ve-

lika - rekao je župan. Podsjetio je da je Županija i sama nositelj i (su)investitor mnogih značajnih razvojnih projekata koji su od izu-zetnog značaja ne samo za njezin prostor, nego i regiju.

- To je prvenstveno gradnja re-gionalnog sustava vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenje otpadom i uspostava integriranoga pro-metnog sustava grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Realizacija ovih proje-kata odvijat će se tijekom nared-nih nekoliko godina, ali će uvelike utjecati i na gospodarske aktivno-sti i kvalitetu života stanovništva - poručio je župan.

S programima i mjerama za po-ticanje razvoja gospodarstva, te poljoprivrede i ruralnog prostora prisutne su upoznali pročelnici Damir Fašaić (gospodarstvo) i Gordana Županac (poljoprivreda).

Koliko se mije-njamo, koliko smo dobri, to je

veća šansa da opsta-nemo. Kriza može postati šansa! (prof. dr. Mladen Vedriš)

Županija gospodarstvo potiče i putem Regionalne razvojne i Regionalne energetske agencije

Hrvatskoj je iz proračuna EU za drugu polovicu 2013. namijenjeno 687,5 milijuna eura

Susretu su prisustvovali i

saborski zastupnici s prostora županije

U prvih devet mjeseci 2011.

poduzetnici koji posluju na prostoru županije ostvarili su

bruto dobit od 700 milijuna kuna

GOSPODARSTVOGOSPODARSTVO


ODLUKE ŽUPANAVIJESTI

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA

‘Poduzetnička info točka’Svi koji žele koristiti usluge “Poduzetničke info točke“, termin dolaska u RRA mogu

dogovoriti na broju telefona 01/6556 051

Petu godinu za redom, (su)financiranjem Županije,

Regionalna razvojna agencija (RRA) provodi projekt “Podu-zetnička info točka”. Osnovna mu je zadaća upoznati potenci-jalne korisnike s pretpristupnim fondovima EU, te svim drugim oblicima poticanja, kako bi se što više planiranih investicija fi-nanciralo sredstvima Europske unije. Osim toga, cilj projekta je i privući potencijalne inve-stitore na prostor Zagrebačke

Regionalna razvojna agencija i ove će godine (kroz minimalno deset radi-onica, na deset različitih lokacija) educirati potencijalne korisnike o pret-pristupnom IPARD programu Europske unije. Također, RRA će provesti i edukaciju poduzetnika o komponenti IPA programa namijenjenoj jačanju konkurentnosti gospodarstva, kao i o programima sufinanciranja iz osta-lih EU pretpristupnih fondova.

Edukacija o pretpristupnim fondovima

kom zainteresiranom korisniku. Dosad je informacije o moguć-nostima apliciranja na EU fon-dove zatražilo 511 potencijal-nih investitora.

županije. “Info točka” je početna stav-

ka hodograma RRA Zagrebač-ke županije “Investicija u 30 koraka”, koji se prezentira sva-

Proizvodnja i korištenje biogorivaREGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA; osnovana na poticaj Zagrebačke

županije) izradit će, temeljem zakonske obveze, Pro-gram poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva za Zagrebačku županiju za razdoblje od 2013. do 2015. godine. Program će sadržavati prikaz i ocjenu trenu-tačnog stanja te potrebe tržišta za biogorivom (za prijevoz), analizu potencijala za proizvodnju biogori-va, prikaz tehničkih i tehnoloških aspekata korištenja biogoriva u vozilima, usporedne analize te dugoročne

ciljeve i mjere za poticanje povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu. Obveza korištenja biogoriva u prijevozu proizlazi iz Strategije energetskog razvitka RH kojom je do 2020., kao nacionalni cilj, definiran desetpostotni udio bio-goriva u ukupnoj potrošnji goriva za prijevoz. REGEA će izraditi i Plan poticanja proizvodnje i korište-nja biogoriva za 2013., koji će, uz ostalo, sadržavati i mjere za poticanje povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu na području županije.

Zamjenik župana Damir Tomljenović i potpredsjednica Županijske skupštine Marija Ledinski-Anić boravili su krajem veljače u Kijevu

(Republika Ukrajina) gdje su, na poziv predsjednika Kijevske regionalne državne administracije Anatoliya Prysyaznyuka, prisustvovali proslavi 80. obljetnice Kijevske regije. U sklopu proslave, u Palači nacionalne umjet-nosti “Ukrajina”, uz brojne domaće i inozemne goste, održan je gala kon-cert koji je otvorio ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič. Svečanosti su prisustvovala izaslanstva iz Poljske, Rusije, Bjelorusije i Grčke, s kojima Ki-jevska regija ostvaruje dugogodišnju suradnju, a iz Hrvatske, uz naše, na svečanosti je bilo i izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije te hrvatski veleposlanik u Ukrajini Željko Kirinčić. Za boravka u Kijevu izaslanstvo naše županije sudjelovalo je i na Međuna-rodnom regionalnom investicijskom forumu “Inovacije, inicijative, ulaga-nja, infrastrukture”.

Izaslanstvo Županije na proslavi 80. obljetnice Kijevske regije

Uz dvije postojeće, Općina Križ namjerava oformiti još jednu po-duzetničku zonu koja bi se prosti-rala na površini od oko 70 hektara. Smještena bi bila između autoce-ste Zagreb - Lipovac sa sjevera, na-selja Johovec s juga, nerazvrstane ceste Širinec - Johovec sa zapada i naselja Mala Hrastilnica s istoka. U osnivanju ove zone Općina oče-kuje pomoć države, pa je s tom na-mjerom za nedavna posjeta općini upoznat ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

U Križu se planira oformiti još jedna poduzetnička zona

Za boravka u Križu ministar je obi-šao tvrtku “Feromihin” i obrt “Pro-Med” u Novoselcu, te tvrtku S.K.A.H u Križu, a susreo se i s pedesetak tamošnjih poduzetnika i obrtnika.

Novac pretpristupnih i strukturnih fondova

PRIPREMA I VOĐENJE PROJEKATA

S ciljem jačeg i boljeg korištenja sredstava pretpristupnih i strukturnih fon-dova EU, župan je donio zaključak o uspostavi sustava “Osnaživanje Za-

grebačke županije za korištenje sredstava fondova Europske unije i drugih izvora financiranja”. Sustav će biti okrenut potrebama Županije, ali omogućit će i uključivanje jedinica lokalne samouprave, privatnog sektora i institucija civilnog društva. Svojim aktivnostima osnažit će zaposlenike Županije i nje-zinih institucija za uspješnu pripremu i vođenje projekata sufinanciranih iz EU fondova i drugih izvora.Sustav će se sastojati od tri integrirana podsustava: informacijskog, edukaci-je zaposlenika, te baze projekata i projektnih ideja. Za voditelja projekta imenovan je županov savjetnik za gospodarstvo Kru-noslav Pilko, a za voditelja stručnog tima za provedbu sustava zamjenik žu-pana Damir Tomljenović.

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju “Naftalan”, sufinancira-njem Županije, provest će tijekom ove godine preventivni program ranog otkrivanja zloćudnih tumora. Program će se provoditi u suradnji s Lje-karnama Zagrebačke županije u čijim će prostorima dermatovenerolozi “Naftalana”, jednom tjedno kroz četiri mjeseca, obavljati preglede kože. Ovakvim preventivnim programom moguće je otkriti melanome (zloćud-ne tumore kože) u prvom stadiju razvoja. Rano otkrivanje malignih tumora kože omogućuje potpuno izlječenje.

Rano otkrivanje zloćudnih tumora

Ulaganja u školske objektePreuređenje dijela prostorija uz školsku sportsku dvoranu OŠ Milke Trnine u Kri-žu, u koju će nakon završetka radova useliti odjeljenja Srednje škole Ivana Šveara (sada smještena u zgradi osnovne škole) Županija će (su)financirati s 2,62 miliju-na kuna (90% investicije), a Općina Križ s 291.253 kune (10% investicije), zaključe-no je na kolegiju župana. Prihvaćen je i zaključak o sufinanciranju gradnje školske sportske dvorane uz OŠ Luka. Gradnju, ukupne investicijske vrijednosti 4,09 mili-juna kuna, zajedno će (su)financirati Ministarstvo regionalnog razvoja (70%), Za-grebačka županija (20%, 818.282 kune) i Općina Luka (10%). Rok izgradnje je 12 mjeseci od uvođenja izvođača (“Tempo-inženjering”) u posao.

Zakupom bolesničkih postelja u “Naftalanu” Županija i tijekom ove godine omogućuje liječenje 30 bolesnika oboljelih od vulgarne pso-rijaze. Takvi se bolesnici, naime, ne mogu liječiti na teret HZZO-a. Dvotjedno liječenje (optimalno u liječenju psorijaze naftalanoterapi-jom) po pacijentu košta 4.852,40 kuna. Zakupom bolesničke postelje u “Naftalan” će na medicinsku rehabi-litaciju, u trajanju od po deset dana, i 26 hrvatskih branitelja. Reha-bilitacija obuhvaća puni pansion u dvokrevetnoj sobi, specijalistički liječnički pregled, hidrogimnastiku u bazenu, elektroterapiju, pod-vodnu i suhu masažu, korištenje bazena i svih sportskih objekata. Po jednom korisniku Županija rehabilitaciju plaća 3.846,60 kuna.

Liječenje psorijaze u “Naftalanu”

Obnovu vanjskog dijela zgra-de V. paviljona zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Župani-ja će pomoći s 271.215 kuna. U ovom paviljonu smješteni su Zavod za akutne respira-torne infekcije i Odjel za opću infektologiju, ukupno 40 bolesničkih postelja. Klinika “Dr. Fran Mihaljević” jedina je specijalizirana ustanova u gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji za liječenje infektivnih bolesti. Klinici za očne bolesti Klinič-kog bolničkog centra “Sestre milosrdnice” odobreno je 105.749 kuna za kupnju seta za transplantaciju rožnice i instrumenata za keratopla-stiku. U ovoj se klinici, koja godišnje obavi više od 3000 mikrokirurških i 3500 laser-skih zahvata, liječe i pacijenti iz zapadnog dijela županije (Zaprešića, Samobora, Jastre-barskoga). Zavodu za bolesti metabo-lizma Kliničkog bolničkog centra Zagreb, u kojemu se također liječe pacijenti s po-dručja županije, pomaže se nabava uređaja (monitora) za nadgledanje vitalnih funkcija bolesnika (EKG, krvni tlak, za-sićenje kisika, temperatura). Za ovu namjenu Županija je izdvojila 23.987 kuna.

Financijska pomoć bolnicama

Zaštita i spašavanjeOdređene su operativne snage zaštite i spašavanja naše župa-nije čija je zadaća ustrojiti inter-ventne timove osposobljene za obavljanje namjenskih zadaća zaštite i spašavanja stanovništva, te materijalnih i kulturnih dobara. Operativne snage čine: Stožer za-štite i spašavanja, zapovjedništvo i postrojbe Civilne zaštite speci-jalističke namjene, Vatrogasna zajednica, Gorska služba spaša-vanja, županijski zavodi za javno zdravstvo, hitnu medicinu i soci-jalnu skrb, Dom zdravlja, speci-jalne bolnice Gornja Bistra i “Naf-talan”, Društvo Crvenog križa, Caritas Zagrebačke nadbiskupije, veterinarske stanice te Hrvatska poljoprivredna komora - područ-ni odjel za Zagrebačku županiju.

PokupskoOpćini Pokupsko odobreno je 300.000 kuna za uređenje (neraz-vrstane) prometnice Auguštano-vec - Suvača. Ukupna vrijednost radova na 2900 metara dugoj prometnici iznosi 1,227 milijuna kuna.

Zaprešić Županija nastavlja sufinancirati rad dežurne ljekarne u Zaprešiću kojoj gravitira oko 52.000 stanov-nika. Za ovu je namjenu osigura-no 150.000 kuna.

Crveni križRedovite aktvnosti županijskog Društva Crvenoga križa (Službu traženja i javne ovlasti) Županija će u ovoj godini (su)financirati s milijun kuna. Županijsko Druš-tvo Crvenoga križa okuplja osam društava koja djeluju na području gradova Zagrebačke županije i njima gravitirajućih općina.


POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA

Za subvencije u poljoprivredi i ruralnom razvoju Županija je u ovoj godini osigurala 3,02 milijuna kuna, dok je za kapitalna ulaganja u poljoprivredi i

ruralnom razvoju predviđeno dodatnih 2,85 milijuna. Natječaj za subvencije otvoren je do 15. rujna, a za potpore kapitalnim ulaganjima do 31. listopada.

Pobliže informacije mogu se dobiti na brojevima telefona: 6009-496, 6009-426, 6009-420, 6009-427, odnosno pronaći na mrežnoj stranici

www.zagrebacka-zupanija.hr

Subvencije u poljoprivredii ruralnom razvitku

Poljoprivrednim gospodar-stvima Županija subven-cionira premiju osigura-

nja usjeva, sjemenskog i sadnog materijala, povrća, cvijeća, vi-šegodišnjih nasada, staklenika, plastenika, rasplodne stoke i kokoši nesilica, unapređenje ge-netskog potencijala u stočarstvu, legalizaciju farmi, razvoj stočar-ske proizvodnje, uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, edukaciju i

stručno osposobljavanje za rad na poljoprivrednom gospodar-stvu, proizvodnju i sabiranje mlijeka u najruralnijim područ-jima.

Korisnici subvencije mogu biti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivred-nih gospodarstava, s prebiva-lištem, odnosno sjedištem na području Zagrebačke županije, koja poljoprivrednu proizvodnju - za koju traže subvenciju - ima-

ju na području Zagrebačke župa-nije i/ili grada Zagreba. Subven-ciju za proizvodnju i sabiranje/prijevoz mlijeka u najruralnijim područjima županije mogu do-biti fizičke ili pravne osobe koje imaju potpisane ugovore o sabi-ranju i prijevozu mlijeka s regi-striranim otkupljivačem mlijeka.

Subvencija za nabavu opre-me za čitanje bolus elektronskih transpondera i ograde dodjeljuje se isključivo komercijalnim po-

ljoprivrednim gospodarstvima upisanim u Registar poreznih obveznika.

Po svim vrstama subvencije korisnik maksimalno može dobi-ti do 100.000 kuna, a ako ostvari subvenciju veću od 48.000 kuna, mora biti u Registru poreznih obveznika.

Subvencija za istu površinu ili isto grlo stoke ili istu jedini-cu proizvodnje može se ostvariti samo jednom godišnje.

PREMIJA OSIGURANJA Premija osiguranja usjeva, sjemen-skog i sadnog materijala, povrća, cvijeća, višegodišnjih nasada, stakle-nika, plastenika, rasplodne stoke i ko-koši nesilica subvencionira se poljo-privrednom gospodarstvu koje ima zaključenu policu te je prema njoj platilo premiju osiguranja (za tekuću godinu) od rizika mraza, tuče, suše, požara i udara groma, olujnih vjetro-va, gubitka kvalitete voća i povrća, te bolesti i uginuća životinja.Subvencija se odobrava u visini 25% iznosa uplaćene premije osiguranja, a najviše do 10.000 kuna po korisni-ku.

GENETSKI POTENCIJALSubvencija za unapređenje genet-skog potencijala u stočarstvu - pu-tem umjetnog osjemenjivanja krava i junica - isplaćuje se posredstvom Saveza udruga uzgajivača simental-skoga goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba temeljem ispostavlje-nih pripusnica, te iznosi: 30,00 kuna po osjemenjenoj plot-kinji 70,00 kuna po plotkinji osjemenje-noj sjemenom preporučenih vrhun-skih bikova s liste koju sastavlja Struč-ni odbor Saveza udruga uzgajivača simentalskoga goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba i Hrvatske poljoprivredne agencije.

LEGALIZACIJA FARMISubvencija za legalizaciju postojećih objekata na poljoprivrednom gospo-

darstvu (farmi) dodjeljuje se poljopri-vrednom gospodarstvu koje u teku-ćoj godini legalizira farmu sukladno važećim zakonskim propisima. Subvencija se dodjeljuje za: geodetski elaborat za evidentira-nje podataka o zgradama (koji je izra-dila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina, te je ovjeren kod nadlež-nog katastarskog ureda) arhitektonsku snimku (koju je izra-dio ovlašteni arhitekt) dokaz o ispunjenom bitnom za-htjevu mehaničke otpornosti i stabil-nosti (koji je izradio ovlašteni inženjer građevinarstva)Subvencija se dodjeljuje u iznosu do 50% dokumentiranih troškova, a naj-više do 30.000 kuna.

STOČARSKA PROIZVODNJA Subvencija za razvoj stočarske proi-zvodnje odobrit će se: poljoprivrednim gospodarstvima

u ovčarsko-kozarskoj proizvodnji za:- označavanje ovaca i koza markica-ma i bolus elektronskim transponde-rima; subvencija se dodjeljuje u izno-su od 32 kune po označenom grlu - nabavu nove opreme za čitanje bolusa; subvencija se dodjeljuje u iznosu do 14.000 kuna po poljopri-vrednom gospodarstvu - nabavu nove ograde (farmer pleti-va i/ili električnog pastira); subven-cija se dodjeljuje u iznosu do 40% dokumentiranih troškova, a najviše do 20.000 kuna po poljoprivrednom gospodarstvu poljoprivrednim gospodarstvima u pčelarskoj proizvodnji za: - nabavu pčelarske opreme i pribo-ra (vrcaljki, automatskih otklapača, punilica i posuda za med isključivo od nehrđajućeg čelika); subvencija se dodjeljuje u iznosu do 40% do-kumentiranih troškova, a najviše do 20.000 kuna po poljoprivrednom gospodarstvu

poljoprivrednim gospodarstvima koja proizvode i prodaju sir za: - troškove analize sira, vrhnja i vode; subvencija se dodjeljuje u iznosu do 50% dokumentiranih troškova, a naj-više 250 kuna po analiziSubvencija troškova analize sira, vrh-nja i vode dodjeljuje se isključivo po-ljoprivrednom gospodarstvu upisa-nom u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla.

IZVORNE I ZAŠTIĆENE PASMINE Subvencija za uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životi-nja: hrvatskog posavca, hrvatskog hladnokrvnjaka, turopoljske svinje, zagorskog purana i kokoši hrvatice - upisanih u JRDŽ, Središnji popis ma-tičnih grla, Središnji registar kopitara, Središnji popis matičnih jata i Matični popis ovlaštenih organizacija za uz-goj uzgojno valjanih kopitara (Hrvat-ska poljoprivredna agencija, Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka, Središnji Savez uz-gajivača konja hrvatski posavac), odobrit će se poljoprivrednom gos-podarstvu za svako rasplodno grlo, odnosno jedinku.Subvencija se dodjeljuje u iznosu: 250,00 kuna po rasplodnoj kobili 500,00 kuna po rasplodnom i li-cenciranom pastuhu 200,00 kuna po rasplodnoj krmači 400,00 kuna po rasplodnom i li-cenciranom nerastu 5,00 kuna po rasplodnoj jedinki peradi

POLJOPRIVREDA


POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA

Potpora kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi

i ruralnom razvojuPotporu za kapitalna ula-

ganja u poljoprivredi i ruralnom razvoju mogu

dobiti poljoprivredna gospodar-stva upisana u Upisnik poljo-privrednih gospodarstava, koja imaju prebivalište, odnosno sje-dište na području Zagrebačke županije, a projekt za koji traže potporu realiziraju na području Zagrebačke županije i/ili Grada Zagreba.

Potpora se dodjeljuje u sek-torima povrćarstva (uključujući proizvodnju jagoda i gljiva), cvjećarstva (uključujući ljeko-

RURALNI RAZVITAK

EDUKACIJA I STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE Subvencija za edukaciju i stručno osposobljavanje za rad u po-ljoprivredi i na gospodarstvu/kućanstvu odnosi se na pohađanje tečajeva (koji se upisuju u radnu knjižicu ili su zakonski obvezni) potrebnih za bavljenje određenom proizvodnjom ili uslugom na poljoprivrednom gospodarstvu. Subvencija će se odobriti jed-nom članu poljoprivrednoga gospodarstva (upisanoga u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava) koji se bavi proizvodnjom ili uslu-gom za koju se osposobljava. Subvencija se dodjeljuje u iznosu do 50% ukupnih troškova tečaja, a najviše 1000 kuna po polazniku.

PROIZVODNJA I SABIRANJE MLIJEKA subvencija poljoprivrednim gospodarstvima za proizvodnju i sakupljanje kravljeg mlijeka s područja općina Žumberak i Krašić odobrit će se proizvođačima i sakupljačima (fizičkim ili pravnim osobama) koji s registriranim otkupljivačem mlijeka imaju potpi-san pravovaljani ugovor o otkupu i sakupljanju mlijeka - subvencija se dodjeljuje u iznosu od 0,10 kuna za litru proizve-denog i otkupljenog mlijeka i 0,16 kuna za litru sabranog i preve-zenog mlijeka, a isplaćuje se jednom mjesečno - subvencija se isplaćuje posredstvom registriranog otkupljivača s kojim proizvođači i sakupljači/prijevoznici mlijeka imaju sklo-pljen ugovor subvencija za nabavu pokretnih laktofriza odobrit će se poljo-privrednim gospodarstvima koja ga nabave u tekućoj godini - subvencija se dodjeljuje u iznosu do 40% dokumentiranih troš-kova, a najviše 3000 kuna po nabavljenom laktofrizu subvencija za proizvodnju kozjeg mlijeka odobrit će se poljo-privrednim gospodarstvima - proizvođačima mlijeka koji ga pro-izvedu i isporuče registriranom otkupljivaču i s njim imaju potpi-san pravovaljani ugovor o otkupu - subvencija se dodjeljuje u iznosu od jedne kune za litru proizve-denog i otkupljenog mlijeka, a isplaćuje se proizvođaču

vito i začinsko bilje), vinogra-darstva i vinarstva, voćarstva, ekološke proizvodnje i ruralnog razvoja. Najviši iznos potpore, po svim sektorima i mjerama, koji korisnik može ostvariti je 100.000 kuna. Korisnik koji ostvari potporu veću od 48.000 kuna mora biti upisan u Regi-star poreznih obveznika.

Korisnici potpore moraju na predmetu sufinanciranja posta-viti informativnu ploču (prema zadanom obrascu) s istaknutim natpisiom: “Sufinancirano sred-stvima Zagrebačke županije”.

POVRĆARSTVO I CVJEĆARSTVO Troškovi prihvatljivi za potporu kapi-talnim ulaganjima u sektoru povrćar-stva (uključujući proizvodnju jagoda i gljiva) i cvjećarstva (uključujući ljeko-vito i začinsko bilje) su: nabava novih i/ili rekonstrukcija po-stojećih proizvodnih objekata (visokih tunela/plastenika/staklenika) nabava nove proizvodne opreme (sustava za navodnjavanje, zagrija-vanje, zasjenjivanje, stolova i stalaža, folija) nabava nove opreme za doradu, preradu, opremanje, pakiranje i skla-dištenjeUvjeti za dodjelu potpore su: vrijednost ulaganja mora iznositi najmanje 30.000 kuna bez PDV-a korisnik sredstava za nabavu opre-me za doradu, preradu, opremanje, pakiranje i skladištenje mora biti upi-san u propisani upisnik ili podnijeti zahtjev za upisPotpora po korisniku iznosi do 40% vrijednosti ulaganja (bez PDV-a), a najviše do 80.000 kuna

VOĆARSTVO Troškovi prihvatljivi za potporu kapi-talnim ulaganjima u sektoru voćarstva su:

podizanje novih i/ili rekonstrukcija postojećih trajnih nasada na mini-malnoj površini od 0,5 hektara (kup-nja certificiranog sadnog materijala, ograde, armature, sustava za navod-njavanje, sustava za zaštitu višegodiš-njih nasada od tuče /mreža, nosača, stupova i sidra/, sustava za zaštitu vi-šegodišnjih nasada od mraza, te ana-lize tla) nabave nove opreme za doradu, preradu, opremanje, pakiranje i skla-dištenje voćaUvjeti za dodjelu potpore su: vrijednost ulaganja iznosi najmanje 30.000 kuna bez PDV-a korisnik sredstava za nabavu opre-me za doradu, preradu, opremanje, pakiranje i skladištenje mora biti upi-san u propisani upisnik ili podnijeti zahtjev za upisPotpora po korisniku iznosi do 40% vrijednosti ulaganja (bez PDV-a), a najviše do 80.000 kuna

VINOGRADARSTVO I VINARSTVO Troškovi prihvatljivi za potporu kapi-talnim ulaganjima u sektoru vinogra-darstva i vinarstva su: troškovi podizanja novih nasada na minimalnoj površini od 0,25 hek-tara (kupnja certificiranog sadnog

materijala, ograde, armature, sustava za navodnjavanje, sustava za zaštitu višegodišnjih nasada od tuče /mreža, nosača, stupova i sidra/, te analize tla) nabava opreme od ovlaštenog do-bavljača za preradu grožđa te proi-zvodnju i čuvanje vinaUvjet za dodjelu potpore je: vrijednost ulaganja mora iznositi najmanje 30.000 kuna bez PDV-aPotpora po korisniku iznosi do 40% vrijednosti ulaganja (bez PDV-a), a najviše do 80.000 kuna

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA Troškovi prihvatljivi za potporu kapi-talnim ulaganjima u sektoru ekološke poljoprivredne proizvodnje su: troškovi stručnog nadzora i ocjene sukladnosti u ekološkoj poljoprivred-noj proizvodnji i/ili ekološkoj poljo-privrednoj proizvodnji u prijelaznom razdoblju nabava opreme za doradu, preradu, opremanje, pakiranje i skladištenje proizvoda ekološke poljoprivredne proizvodnjeUvjeti za dodjelu potpore su: poljoprivredno gospodarstvo mora biti upisano u Upisnik ekoloških pro-izvođača i imati zapisnik stručnog

nadzora i potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju korisnik sredstava za opremanje objekta mora imati registriran ili odo-bren objekt u poslovanju s hranom i proizvoditi ekološke proizvode, a vri-jednost ulaganja mora iznositi najma-nje 30.000 kuna (bez PDV-a)Potpora po korisniku iznosi: do 75% troškova stručnog nadzora i ocjene sukladnosti (bez PDV-a), a naj-više do 10.000 kuna do 40% vrijednosti ulaganja (bez PDV-a), a najviše do 80.000 kuna

STOČARSTVOTroškovi prihvatljivi za potporu kapi-talnim ulaganjima u sektoru stočar-stva su: nabava muzne opreme, mljekoma-ta - vrijednost ulaganja mora biti najma-nje 20.000 kuna (bez PDV-a) - potpora iznosi do 40% vrijednosti ulaganja (bez PDV-a), a najviše do 50.000 kuna laktofriz - vrijednost ulaganja mora biti najma-nje 10.000 kuna (bez PDV-a) - potpora iznosi do 40% vrijednosti ulaganja (bez PDV-a), a najviše do


POLJOPRIVREDA

20.000 kuna oprema za izgnojavanje i podloga za ležišta (gumena prostirka) - vrijednost ulaganja mora biti najma-nje 10.000 kuna (bez PDV-a) - potpora iznosi do 40% vrijednosti ulaganja (bez PDV-a), a najviše do 40.000 kuna uređenje gnojišta sukladno nitra-tnoj direktivi - vrijednost ulaganja mora biti najma-nje 20.000 kuna (bez PDV-a) - potpora iznosi do 40% vrijednosti ulaganja (bez PDV-a), a najviše do 70.000 kuna kućice za telad starosti do 6 mjeseci - vrijednost ulaganja mora biti najma-nje 20.000 kuna (bez PDV-a) - potpora iznosi do 40 % vrijednosti ulaganja (bez PDV-a), a najviše do 30.000 kuna opremanje objekta za preradu mli-jeka koji podliježe upisu u Upisnik objekata u poslovanju s hranom ži-votinjskog podrijetla odobrenih pod posebnim uvjetima - vrijednost ulaganja mora biti najma-nje 20.000 kuna (bez PDV-a)- potpora iznosi do 40% vrijednosti ulaganja (bez PDV-a), a najviše do 40.000 kuna (za objekte registrirane u tekućoj godini) uređenje mrežnih puteva unutar farme - vrijednost ulaganja mora biti najma-nje 20.000 kuna (bez PDV-a)- potpora iznosi do 40% vrijednosti ulaganja (bez PDV-a), a najviše do 40.000 kuna

RURALNI RAZVOJTroškovi prihvatljivi za potporu kapi-talnim ulaganjima u sektoru ruralnog razvoja su: troškovi gradnje i opremanja no-vih smještajnih kapaciteta na poljo-privrednom gospodarstvu (nabava građevinskog materijala ili gotovih montažnih elemenata sukladno gra-đevinskom projektu, nabava materija-la za unutarnje uređenje i opremanje objekta) troškovi gradnje, opremanja i adap-tacije kapaciteta za prijem gostiju na poljoprivrednom gospodarstvu (na-bava građevinskog materijala ili go-tovih montažnih elemenata sukladno građevinskom projektu, nabava mate-rijala za unutarnje uređenje i oprema-nje kapaciteta za prijem gostiju) troškovi adaptacije i opremanja objekata za prodaju vlastitih poljopri-vredno-prehrambenih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu i ma-loprodajnim mjestima (nabava mate-rijala za unutarnje uređenje i oprema-nje prodajnih objekata)Uvjeti za dodjelu potpore su: vrijednost ulaganja mora iznositi najmanje 40.000 kuna (bez PDV-a) podnositelj zahtjeva mora posjedo-vati potrebnu dokumentaciju ovlašte-nih institucija za legalan rad objekta Potpora po korisniku iznosi do 40% vrijednosti ulaganja (bez PDV-a), a najviše do 100.000 kuna

OZNAČAVANJE PROIZVODA Troškovi prihvatljivi za potporu ka-pitalnim ulaganjima u sektorima po-vrćarstva, voćarstva, vinogradarstva, vinarstva i stočarstva su: označavanje poljoprivrednih proi-zvoda oznakom “izvornosti”, “zemljo-pisnog podrijetla”, “tradicionalnog ugleda”, te uvođenje standarda i su-stava u poljoprivrednu proizvodnju (HACCP, GLOBALGAP, ISO i “Vodič do-bre higijenske prakse”) Potpora po korisniku iznosi do 50% stvarnih troškova, a najviše do 10.000 kuna

MLADI POLJOPRIVREDNICIMladi poljoprivrednik - koji je nositelj OPG-a i obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje s osnove obavljanja poljoprivredne i šumarske djelatnosti, upisan je u Registar pore-znih obveznika i u trenutku podno-šenja prijave na natječaj mlađi od 40 godina, te ima odgovarajuće obrazo-vanje za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, ostvaruje pravo na potporu u iznosu do 45% vrijedno-sti ulaganja (bez PDV-a), a najviše do 100.000 kuna.

POLJOPRIVREDA

UZGOJ AUTOHTONE PASMINE PERADI U SKLADU S TRADICIJSKIM NAČELIMA

Zagorskom puranu oznaka zemljopisnog podrijetla

Meso zagorskog purana (povijesni izvori go-vore, svojevremeno

omiljena blagdanska delicija na engleskom i bečkom dvoru) prvi je proizvod u kategoriji svježeg mesa koji je u nas dobio oznaku zemljopisnog podrijetla (OZP). Zagorski puran se, kao jedina au-tohtona pasmina u RH, od ostalih vrsta purana razlikuje ponajprije po karakterističnom uzgoju - ra-ste u skladu s prirodnim ritmom na otvorenom, boravi od proljeća do jeseni na cjelodnevnoj ispaši na travnjacima, voćnjacima i šu-marcima, u ishrani koristi domaće žitarice...

Zagorski puran s oznakom ze-mljopisnog podrijetla može se uzgajati (na minimalnoj površini od 25 četvornih metara po ptici, te cijelo vrijeme pod nadzorom certifikacijskog tijela Hrvatske poljoprivredne agencije) samo

zagorja daleko su veće - rekao je Krsnik.

Prema procjeni, godišnje bi se moglo uzgojiti oko 30.000 zagor-skih purana (sada ih se uzgaja iz-među 7000 i 8000 komada).

- Zagorski puran je i prije dobi-vanja ove oznake bio brend. Sada je životna stvarnost samo prilago-đena novim zakonskim okvirima, što je podloga da se ovaj izuzet-no vrijedan, kvalitetan i poseban proizvod vrati na europsko tržište. Ne vidim razloga da se godišnje ne proizvede i 100.000 kljunova - rekao je Damir Kovačić sa zagre-bačkoga Agronomskog fakulteta.

Da bi se plasirao na tržište, za-gorski puran (očišćeni puran od šest do osam kilograma, a purica od tri do pet kilograma) u uzgoju treba biti od šest do osam mjesci.

U Zagorju obitavaju četiri soja zagorskog purana: brončani, crni, sivi i svijetli.

Veseli što je Zagrebačka županija dio ovog projekta namijenjenog proi-zvođačima, koji će od njega imati koristi. On pruža perspektivu za razvoj ruralnih prostora - za promocije OZP-a rekla je Gordana Županac, pročel-nica za poljoprivredu. Na području naše županije krajem prošle godine osnovana je “Udruga uzgajivača zagorskog purana Zagrebačke županije”, koja zasad ima osam članova, a kojima je uzgoj purana sekundarna poljoprivredna djelatnost.

Perspektiva za razvoj ruralnih prostora

na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, te rubnih dijelova Zagrebačke županije (op-ćinama Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Jakovlje, Bistra i Bedenica).

- Zaštita je naročito važna radi diferenciranja od proizvoda koji zlorabe ime zagorskog purana, a to zapravo nisu, ili nisu uzgojeni u skladu s tradicijskim načelima. Za kupca to znači da nabavkom proizvoda s oznakom zemljopi-snog podrijetla neće biti u zabludi je li uistinu kupio visokovrijedni

proizvod posebne kvalitete - za promocije oznake zemljopisnog podrijetla “meso zagorskog pu-rana”, krajem veljače u izletištu “Vuglec Breg“, istaknuo je Kri-stijan Krsnik, upravitelj PZ “Pu-ran zagorskih brega”, dodavši da zadruga poduzima određene ak-tivnosti kako bi zagorski puran ponovno postao izvozni proizvod u zemlje EU.

- Kako je zagorski puran prepo-znat i kao važna karika u ruralnom razvoju triju županija, šanse da on postane izvozni brend Hrvatskog

Zagorski puran s oznakom zemljopisnog podrijetla može se uzgajati samo na području Krapinsko-zagorske i

Varaždinske županije, te rubnih dijelova Zagrebačke županije (u općinama

Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Jakovlje, Bistra i Bedenica)


VIJESTIVIJESTI

INICIJATIVA ZA IZMJENU PRAVILNIKA O POTPORI ZA POKRIĆE TROŠKOVA PREHRANE STUDENATA

Svi studenti trebaju imati pravo na

Potrebno je ispraviti nepravdu kako bi svi studenti s područja županije tijekom odrađivanja studentskih obveza imali mogućnost zadovoljiti

osnovne životne potrebe - poruka je Savjeta mladihSavjet mladih Zagrebačke

županije uputit će Ministar-stvu znanosti, obrazovanja

i sporta inicijativu da svi studenti s područja županije imaju pravo na pokriće troškova dvaju obro-ka dnevno. Sada takvu potporu ostvaruju samo studenti s područja općina Žumberak, Krašić, Luka, Dubravica, Jakovlje, Pušća, Mari-ja Gorica, Bedenica, Gradec, Far-kaševac, Dubrava, Križ, Kravar-sko, Pokupsko, Rakovec i Kloštar Ivanić, dok oni s prebivalištem u preostalih devet općina i isto toli-ko gradova imaju pravo na pokriće troškova jednog obroka dnevno.

“Reforma visokog obrazovanja uvođenjem Bolonjskog procesa ne može se smatrati potpunom ukoli-ko nisu prilagođeni svi uvjeti koji će studentima osigurati kvalitetno školovanje. Jedan od tih uvjeta jest i pravo na potporu za pokri-će troškova prehrane. Dosadašnja praksa Ministarstva, prema kojoj velika većina studenata s područ-ja Zagrebačke županije ostvaru-je pravo na potporu za pokriće

troškova tek jednog kompletnog obroka dnevno, pokazala se ne-dovoljnom. Tijekom nerijetko i cjelodnevnog boravka u Zagrebu, uslijed obavljanja fakultativnih obveza, studenti nisu u mogućno-sti zadovoljiti potrebu za dnevnim unosom hrane. Također, korište-njem usluga Studentskog centra te Nacionalne i sveučilišne knjižnice uvjetovan je produženi boravak izvan vlastite županije. Tome pri-dodajemo i lošu prometnu pove-zanost pojedinih dijelova županije s gradom Zagrebom koja iziskuje

dodatno vrijeme koje je studentu potrebno kako bi stigao do vlasti-tog doma. Posljednjih smo godina svjedoci, na žalost redovnih, reza-nja potpora studentima na gotovo svim područjima. Primjerice, ne-davnim smanjenjem subvencije za javni gradski prijevoz studentima - kao pripadnicima jedne od naj-ugroženijih socijalnih kategorija - dodatno je umanjena kupovna moć, te velik dio njih više nije u mogućnosti vlastitim sredstvima pokriti troškove dnevne prehrane. Smatramo da je potrebno ispra-viti nepravdu kako bi svi studenti s područja Zagrebačke župani-je imali mogućnost zadovoljiti osnovne životne potrebe tijekom odrađivanja studentskih obveza. Tek tada bi bila uspostavljena jed-nakost među studentima koja osi-

gurava bolje uvjete svima i jamči kvalitetnije obrazovanje, što i jest jedan od temeljnih ciljeva pro-vedbe Bolonjskog procesa”, stoji među ostalim u inicijativi Savjeta mladih. Ovakva je inicijativa već jednom upućena resornom mini-starstvu (u travnju 2011.), no od-govor je bio da su u tijeku dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, te da će njihovim usvajanjem biti stvorena i pravna osnova za izmjenu posto-jećeg Pravilnika o potpori za po-kriće troškova prehrane studenata. Dopunjeni Zakon na snagu je stu-pio 8. lipnja 2011., pa Savjet mla-dih smatra da sada postoje pravne osnove za izmjenu Pavilnika.

Članovi Savjeta - za čijeg je no-vog predsjednika izabran Ivan Boričević - prihvatili su i izvješće o svome prošlogodišnjem radu, upoznati su s programom rada županijskoga Gospodarsko-soci-jalnog vijeća, koji u trećem kvar-talu ove godine predviđa i razma-tranje problematike uključivanja mladih u sustav obrazovanja i na tržište rada, te su dogovorili da se lokalnim (općinskim i gradskim) savjetima mladih uputi zamolba da na sjednice pozivaju i članove županijskoga Savjeta sa svoga područja.

Mladi na tržištu rada

OSPOSOBLJAVANJE INTERVENTNIH TIMOVA CRVENOG KRIŽA

Brzi odgovor namoguće katastrofe

U konačnici će na području županije za brzo djelovanje u katastrofama

biti obučeno 440 osoba

Zaštita i spašavanje jedna je od najvažnijih aktivnosti Cr-

venog križa, stoga je županijsko društvo ove humanitarne udruge - koja broji preko 30.000 članova (podmlatka iz osnovnih i mladeži iz srednjih škola, te dobrovolj-nih darivatelja krvi) - pokrenula osposobljavanje interventnih ti-mova za brzi odgovor na (mo-guće) katastrofe. Oformljena su dva tima, za istočni (Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec) i zapadni dio županije (Jastrebarsko, Sveta Nedelja, Sa-

mobor, Zaprešić i Velika Gorica). Timovi broje po 22 člana, koja će nakon edukacije (održava se u Ivanić-Gradu) biti osposobljeni za (napredno) pružanje prve po-moći, procjenu situacije, službu traženja, organizaciju prihvata i smještaja (podizanje šatorskog naselja), te osiguranje pitke vode u slučaju incidenata i katastrofa.

Uz timove, osposobit će se i ekipe (12 ekipa s ukupno 70 članova) za prvu pomoć, psihosocijalnu pomoć, službu traženja, prihvat i organizaciju smještaja, za vodu i sanitaciju, odnosno ukupno će za djelovanje u slučajevima katastro-fe Županijsko društvo Crvenoga križa osposobiti i opremiti 114 osoba. Ovoj brojci treba pridodati (lokalne) gradske timove i ekipe, tako da će u konačnici na područ-ju naše županije za ‘brzi odgovor na katastrofe’ biti osposobljeno 440 osoba.

U trenutku kada timovi budu operativni, županija će imati ekipe educiranih ljudi za pravo-vremenu i učinkovitu reakciju prilikom mogućih incidenata i katastrofa - kaže Štefica Kame-narić-Filipović, predsjednica DCK Zagrebačke županije. Namjera Crvenog križa je, nastavlja, umre-žiti sve ‘interventne timove’ na nacionalnoj razini kako bi u slu-čaju velikih katastrofa, na koje lokalna zajednica ne može ade-kvatno odgovoriti sama, oni bili mobilizirani i poslani u pomoć na određeno područje.

Umrežavanje timova

Savjeti mladih dosad su osnovani u šest gradova (Dugom Selu, Jastrebarskom, Samoboru, Velikoj Gorici, Vrbovcu i Zaprešiću) i deset općina (Bistri, Brdovcu,

Dubravi, Dubravici, Klinča Selima, Kloštru Ivaniću, Križu, Pisarovini, Pokupskom i Rakovcu)

Ivan Boričević

Savjet ima 12 članova

Prihvaćeno je izvješće o prošlogodišnjem radu

pokriće troškova dvaju obroka dnevno

Oformljena su dva tima - za istočni i zapadni dio županije

Edukacija se odvija u Ivanić-Gradu


EU PROJEKTIMANIFESTACIJE

PREDSTAVLJENI REZULTATI PROJEKTA “PUT LICITARSTVA I MEDIČARSTVA IZMEĐU KRŠKOG I ZAGREBA”

Bogata kulturna baština rukotvoraca s obje strane pograničnoga područja Vrijednost projekta je 440.230 eura, od čega je Europska

unija osigurala 85% potrebnih sredstava

Završen je EU projekt “Put medičarstva i lici-tarstva između Krškog i

Zagreba”, koji se u partnerstvu Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije (RRA), Re-gionalne razvojne agencije Posa-vje, Zagrebačke županije i Opći-ne Krško, u sklopu Operativnog programa prekogranične surad-nje “Slovenija - Hrvatska 2007.-2013.”, provodio od rujna 2009. godine. Temeljio se na istraživa-nju, evidentiranju i predstavlja-nju bogate baštine rukotvoraca pograničnog područja, prenoše-nju njihova znanja i vještina na mlađe naraštaje, te razvoju novih proizvoda.

- Kako se ne bi zaboravili tra-dicijski obrti, s naglaskom na licitare i medičare, ovim smo projektom dali svoj doprinos. Izrađena je baza podataka o ru-kotvorcima, tiskane su trojezič-ni katalozi i brošure, snimljen je promotivni film o baštini ruko-tvoraca, osmišljeni su zajednički poklon-paketi, organizirane radi-onice, zajednička druženja, izmi-

Očuvanu i revitaliziranu kulturnu baštinu posjetitelji mogu razgle-dati u “Sobi medičarstva i licitar-stva” u sklopu zbirke Mjesnog muzeja Krško, te u promotivnim vitrinama u prostorijama Za-grebačke županije, Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije, Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Samobora.

Promotivne vitrine

Moramo znati koji su naši korijeni, a u našim

glavama maknuti granice - poručio

je Martin Bratanič, direktor RRA Posavje

jenjena su iskustva - za završne tiskovne konferencije (za koje je premijerno prikazan spomenuti film) rekao je Zlatko Herček, di-rektor RRA. Slovenski partneri, u sklopu projekta, uredili su u Mjesnom muzeju Krško “Sobu licitarstva i medičarstva”, osmi-

slili su stalni postav zbirke doku-menata o životu Janeza Vajkarda Valvasora (geografa, povjesni-čara, topografa, etnografa...), te zbirke dokumenata o životu na ovom prostoru Slovenije u 18. stoljeću.

- Financijski, projekt i nije tako

velik, no dokazao je da imamo puno toga zajedničkoga. Mora-mo znati koji su naši korijeni, a u našim glavama maknuti (dr-žavne) granice. Ovo je početak suradnje i na drugim područjima - istaknuo je Martin Bratanič, di-rektor RRA Posavje.

UDRUGA UMIROVLJENIKA OPĆINE LUKA ORGANIZIRALA ČEHATVU PERJA

do pola se noći čehalo, poslije toga tancalo

Perje živadi prikupljalo se cijele godine - čupalo se, pralo, sušilo i čuvalo do zime, do čehatveDo pola noći se čehalo, onda tan-

calo, a znalo je potrajati i do jutra. Bio je to ‘izlazak’ za mlade i priprema djevojke za udaju. Običaj je bio da mlada u novi dom donese šest jastuka (za jedan je trebalo oko dva kilograma perja), tuhu, blazinu, a ona iz bogatije familije i gunj. Perje se prikupljalo cije-le godine (fino od guske, pure i patke, lošije od kokoši), čupalo se, pralo, su-šilo (u rolu šparheta) i čuvalo do zime, do čehatve - prisjeća se Štefica Kovač negdašnjih seoskih običaja. Danas oni lagano tonu u zaborav, no da se do kraja ne izgube, brinu o njima pojedine udruge, zanesenjaci, osobe koje mladim naraštajima žele prenijeti hrvatsku tradiciju i narodne običaje. Već nekoliko godina u Luki, uz podršku Općine i Zagrebačke župani-

Ovo je divno druženje uz običaje koje nipošto ne smi-jemo zaboraviti. Ulaskom u EU ulazimo u zajednicu ve-likih naroda, u zajednicu u kojoj ćemo biti poznati po tome što smo sačuvali naše narodne običaje i njima je oplemenili - poručila je Ma-rija Ledinski-Anić, potpred-sjednica Županijske skup-štine.

Običajima oplemenjujemo EU

Na mlađe je naraštaje preneseno znanje i vještine

Završne tiskovne konferencije održane su u Krškom i Zagrebu Sudionice projekta - Brigita Mihina i Silva Krajačić

je, čehatvu perja organizira tamošnja Udruga umirovljenika. - Među mojom generacijom nije bilo dečki koji nisu hodili po čehatvi. Sedili smo pri šparhetu, izvađali huncutarije, gledali s kojom bumo curom, kad har-monikaš zaigra, tancali... - pripovijeda Francek Hlad. Štefica, pak, dodaje da se za čehatvu, a ona je uglavnom bila subotom, pekla orehnjača (rjeđe i makovnjača), dizana gibanica od sira, buftlini. Čehalo se, pjevalo, plesalo, veselilo, zabavljalo…, a sve kako bi se mladu na vrijeme opremilo za odlazak iz roditeljskog doma. - Cure su se ženile već s 15 let, one s 20 bile su fest stare - govori Štefica. I sama s udala sa 17 godina.

Čehalo se, pjevalo,

zabavljalo...

Cure su se ženile već s 15 let, one s 20 bile su fest stare

Našu tradiciju ne smijemo zaboraviti


TURIZAMVATROGASCI

IZLOŽBA DJEČJIH RADOVA U PROSTORU TURISTIČKE ZAJEDNICE ŽUPANIJE

‘Velika Gorica - najuređeniji grad kontinentalne Hrvatske’

Gorica je laskavu titulu, u akciji HTZ-a, polučila u konkurenciji gradova s preko 30.000 stanovnika

U prostorijama Turističke za-jednice Zagrebačke župa-

nije (u zagrebačkoj Preradovi-ćevoj ulici) do 19. ožujka može se pogledati izložba “Velika Gorica - naj-uređeniji grad konti-nentalne Hrvatske u 2011.”

Gorica je tu laska-vu titulu (zbog svoje uređenosti te bogate ponude kulturnih, povijesnih i turistič-kih znamenitosti) polučila u akciji Hr-vatske turističke za-jednice, u konkurenciji gradova s preko 30.000 stanovnika. Izložba donosi likovne i literarne radove učenika velikogoričkih osnovnih škola, inspirirane osvojenim pri-

MEĐUNARODNO NATJECANJE VATROGASACA

Najbolji vježbu odradeza manje od 15 sekundiSpajanje usisnog voda osnova je ozbiljne natjecateljske

vježbe - naglasio je Stjepan Berulec

Spajanje usisnog voda (kojim se kod vatrogasnih intervencija

voda dobavlja iz hidranta, potoka, bazena..,) okupilo je na 3. memo-rijalu Milana Pažića, održanom u Svetom Ivanu Zelini, više od 350 natjecatelja (članova dobrovoljnih vatrogasnih dru-štava) iz Hrvatske, te gostiju iz Slove-nije i Austrije.

- Ovo je osno-va ozbiljne natje-cateljske vježbe, tko usisni vod ne može spojiti na visokom nivou, ne može biti uspje-šan ni u drugim disciplinama. Radi se o zimskom natjecanju, koje se odvija u zatvorenom prostoru - po-jasnio je Stjepan Berulec, tehnički voditelj natjecanja, rekavši da se

memorijal održava u spomen na osnivača (Milana Pažića) gotovo svih vatrogasnih društava na po-dručju Zeline.

- Imamo 34 dobrovoljna vatro-gasna društva, što nema ni jedna gradska vatrogasna zajednica u RH

- dodao je. Spa-janjem usisnog voda, nastavio je, teži se sportu, brzini i atraktiv-nosti, pa danas najbolje europ-ske ekipe vježbu ‘odrade’ i za ma-

nje od 15 sekundi. - I mi imamo ekipe koje se mogu

nositi s europskom konkurencijom: žensku DVD-a Zaprešić i mušku DVD-a Paukovec - s ponosom je rekao Berulec.

znanjem (“Zelenim cvijetom”). - Osjećali smo potrebu senzibi-

lizirati javnost i dobivenu nagra-du podijeliti s Velikogoričanima.

Naravno, najmlađi uvijek iskreno kažu ono što misle o svo-me gradu, pa smo krajem prošle godine organizirali literar-no-likovni natječaj za učenike osmogo-dišnjih škola “Moj grad dobitnik Zele-nog cvijeta”. Djeca su napravila prekra-sne radove koji poka-

zuju njihovu nadarenost i osjećaj za grad u kojemu žive, a iz njih je nastala izložba koju smo u prosincu postavili u velikogorič-kom Pučkom otvorenom učilištu.

Sada smo iskoristili priliku da te radove pokažemo i Zagrepčani-ma - za otvorenja izložbe rekla je Milada Mesarić, direktorica TZ Velike Gorice.

Uz dječje radove prikazan je i proces stvaranja “Goveda tur”, velikogoričkog suvenira, za koji je njegov autor Zlatko Odrčić do-bio 2006. priznanje “Zeleni cvi-jet” za cjelovitost i originalnost suvenirske ponude.

Izložbu je otvorio gradonačel-nik Velike Gorice Dražen Barišić.

Talijanskim turistima predstavljena ponuda kontinentalne Hrvatske

TURISTIČKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE NA BIT-u U MILANU

Turistička zajednica Zagrebačke županije, zajedno sa županijskim turističkim zajednicama Međi-

murske i Varaždinske županije, predstavila se sredi-nom veljače na međunarodnom sajmu turizma BIT (Borsa Internazionale del Turizmo) u Milanu, Italija. Na sajmu je sudjelovalo 5000 izlagača iz 130 zemalja. Prema podacima Turističke zajednice, talijanski turi-sti po broju dolazaka u županiju zauzimaju značajno treće mjesto. Cilj nastupa bio je upoznati talijansko tržište s kontinentalnim dijelom naše zemlje, boga-tom poviješću, kulturom i umjetnošću, te ukupnom turističkom ponudom. - Posjetitelji sajma pokazali su veliki interes za na-stup Zagrebačke županije. Posebno su pohvalili dizajn naše brošure, za ovu prigodu tiskane na ta-lijanskom jeziku. Budući da je talijanskim turistima i do sada naša županija bila zanimljivo odredište,

nadamo se da će broj njihovih dolazaka i dalje ra-sti - kaže direktorica županijske Turističke zajednice Ružica Rašperić.

Međunarodni dan turističkih vodičaDuhovno-obrazovni centar “Ma-

rijin dvor” Lužnica (s jednim od naslikovitijih dvoraca Hrvatskog za-gorja), Jelačićeve “Nove dvore” u Za-prešiću, Gradski muzej u Jastrebar-

skom te vinotočje obitelji Velimira Jagunića na Plešivičkoj vinskoj cesti obišli su, u prigodi Međunarodnog dana turističkih vodiča, 21. veljače, turistički vodiči grada Zagreba i Za-

grebačke županije. Promotivni izlet po zapadnom dijelu Zagrebačke žu-panije zajedno su organizirali župa-nijska Turistička zajednica i Turistička agencija “Zdenac života”.

Suvenir “Govedo tur”

dobio je 2006. priznanje

“Zeleni cvijet” za cjelovitost i originalnost suvenirske

ponude

Sudjelovalo je više od 350 natjecatelja iz Hrvatske, te Slovenije i Austrije

Memorijal se održava u spomen na Milana Pažića,

osnivača gotovo svih vatrogasnih društava

na području Zeline

Usisnim vodom voda se dobavlja iz hidranta, potoka, bazena...

Izložba donosi likovne i literarne radove velikogoričkih učenika

“Govedo tur”


Ines Grdenić, Ivana Lovrić, Giovanni Cernogoraz i Patrik Čauš

SPORT

SVEČANOST ŽUPANIJSKE ZAJEDNICE SPORTSKIH UDRUGA I SAVEZA

ivana lovrić i Giovanni cernogoraz najbolji sportaši županije za 2011.

Uz najuspješnije sportaše priznanja su primili i uzorni sportski kolektivi te sportski

djelatnici

Domaćin proglašenja bio je Ivanić-Grad

Ivana Lovrić, rukometašica Samobora, najbolja je sportašica, a Giovanni Cerno-goraz, član velikogoričkoga Streljačkog

društva “Gord”, najbolji sportaš županije u 2011. godini. Priznanja su primili na sveča-nosti koju je u Ivanić-Gradu organizirala Za-jednica sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije.

Ivana Lovrić, najbolja igračica ŽRK Samo-bor, članica je ženske rukometne reprezenta-cije Hrvatske koja je na europskom prvenstvu u rukometu na pijesku osvojila zlatnu meda-lju. Ivana je proglašena najboljom igračicom

PROSLAVLJENA DESETA OBLJETNICA ŽUPANIJSKOG RUKOMETNOG SAVEZA

Od zaborava smo oteli imena rukometnih zanesenjaka

Savez okuplja više od 1600 rukometaša i službenih osoba, što čini 7,9 posto svih sportaša u županijiDesetu godišnjicu osnutka

proslavio je Rukometni sa-vez Zagrebačke županije.

Na svečanosti u Dugom Selu, gdje je 19. studenoga 2001. i održana osnivačka skupština, predstavlje-na je monografija o dosadašnjem radu i djelovanju Saveza u kojoj je, kako reče njezin autor Zvonko Ba-rilić, kronološki zapisan trud gene-racija. “Deset godina u povijesnom smislu nije mnogo, ali iz objav-ljenih podataka proizlaze brojne aktivnosti organiziranog bavljenja rukometom i vrhunski rezultati na svim razinama natjecanja. U tome su veliki doprinos dale generacije rukometaša, naši rukometni djelat-nici, treneri, suci…, te roditelji bez

kojih rezultate ne bi bilo moguće ostvariti. Ovo je izdanje i pokušaj da se od zaborava otmu imena ru-kometnih zanesenjaka”, u predgo-voru monografije navodi Barilić.

Rukometni savez Zagrebačke županije danas okuplja više od 1400 rukometaša, odnosno zajedno sa službenim osobama njih više od 1600, što čini 7,9 posto svih spor-

taša u županiji. - Zadaća nam je raditi s mla-

dima - poručio je Miroslav Ivić, predsjednik Saveza, naglasivši da je lijep osjećaj stvoriti nešto što će trajati dulje od tebe.

- U samozatajnom radu svih sportaša i članova Saveza vidi se veličina entuzijazma i ljubavi za rukomet i općenito sport - nagla-

šava Ivić. U ime župana Stjepana Kožića, svečanosti je prisustvovao Vjeran Štublin, pročelnik za pro-svjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu, koji je posebno istaknuo gradnju tri nove sportske dvorane (u Mariji Gorici, Brdovcu i Luki) koje će uz učenike škola (pored kojih se grade) koristiti i sportske udruge.

U monografiji je kronološki zapisan trud generacija - naglasio je

Zvonko Barilić

Lijep je osjećaj stvoriti nešto što će trajati dulje

od tebe (Miroslav Ivić, predsjednik Saveza)

Savez je osnovan 19. studenoga 2001.

Dodijeljena su prigodna

priznanja

Rukomet se u županiji igra više

od 50 godina

SPORT


SPORTSPORT

prvenstva. Članica je i hrvatske seniorske ru-kometne reprezentacije koja je na Svjetskom prvenstvu u Brazilu zauzela sedmo mjesto. Vrhunska je sportašica prve kategorije.

- Kao i svako priznanje u životu, i ovo je potvrda da radim nešto dobro, da su ljudi prepoznali moje kvalitete, da sam svojim ra-dom pridonijela i rezultatima svoga kluba i svom napretku. Na rukomet ne gledam kao na dodatni napor, to je moja velika ljubav, dio mene, moj veliki gušt... Sama sebi sam rekla da ću ga igrati sve dok me bude ispu-njavao - rekla je Ivana. Uz nju, nominirane su bile Nina Erceg (Judo klub “Sakura”, Sveta Nedelja), Una Kovačić (Streljački klub “Tu-ropolje”, Lukavec), Karmen Bertić (Kick-

Priznanje za značajna ostvarenja u razli-čitim područjima sporta primili su Slavko Šišak (SK Samobor; međunarodni stol-noteniski sudac), Zlatko Novačić (tajnik Sportsko-ribolovnog društva “Rak”, Raki-tje), Davor Gmižić (predsjednik Streljač-kog društva “Gord”, Velika Gorica) Krešimir Golubić (predsjednik Karate kluba “Mla-dost”, Ivanić-Grad), Slavko Vukšan (trener u NK Dugo Selo), Darko Hrdan (predsje-dnik Taekwondo kluba Rugvica) i Robert Kupek (član Upravnog odbora Šahovskog kluba “Ban Jelačić”, Zaprešić).

Značajna ostvarenja u sportu

Za unapređenje tjelesne i zdravstvene kul-ture djece i mladeži, odnosno značajan do-prinos u razvoju sporta priznanja su primili Stolnoteniski klub Samobor (ove godine obilježava 45 godina neprekidnog djelo-vanja), Biciklistički klub Sveta Nedelja, No-gometni klub Mraclin (ove godine slavi 80 godina od osnutka), Odbojkaški klub “Iva-nić”, Atletski klub “Jastreb 99” iz Jastrebar-skoga i Hrvački klub “PIK Vrbovec”.

Unapređenje tjelesne i zdravstvene kulture

igrama u Londonu. Nastupio je i na Svjet-skom prvenstvu u Beogradu te osvojio 15. mjesto. Kao i Ivana, vrhunski je sportaš prve kategorije. Uz zahvalu obitelji na podršci, komentirao je da će mu dobiveno priznanje dati volje za još bolje rezultate.

- Ako se pravilno želiš baviti sportom, u njega moraš uložiti puno vremena, stalno trenirati, odlaziti na fizičke pripreme, u tere-tanu... - rekao je. Za najboljeg sportaša, uz Giovannia, nominirani su bili Matej Tomazin (Karate klub Samobor), Dalibor Žlender (NK “Top” Kerestinec), Domagoj Pavlović (MRK “Ivanić”), Antonio Vukić (NK “Vinogra-dar”), Ante Kaleb (RK “Croatia osiguranje”), Bernard Gulić (NK “Inter”, Zaprešić) i Mirko

Bavljenje sportom traži odricanje, samodiscipli-nu, traži puno napora. Za

osvojene kolajne čestitati tre-ba i vašim roditeljima te tre-nerima koji su vas pripremali da ostvarite ovakve rezultate. (župan mr. sc. Stjepan Kožić)

Uzorna smo organi-zacija s više od 20.000 registriranih sportaša.

(Vladimir Bregović, predsjed-nik Zajednice)

pek (Šahovski klub “Ban Jelačić”, Zaprešić).Patrik Čauš, član kick-boxing kluba “Iva-

nić”, peti na Europskom prvenstvu za mla-đe kadete u semi contactu, najbolji je mladi sportaš županije u 2011. Uz njega, u konku-renciji su bili Nikola Bašić (Teniski klub “Sa-mobor 1890”), Filip Gvozdanović (BK Sve-ta Nedelja), Martin Petrović (SK “Stanfar”, Velika Gorica), Patrik Braje (Judo klub “Ja-ska”), Tomislav Severec (MRK Dugo Selo), Mario Zekić (Taekwondo klub Rugvica), Fi-lip Jambrešić (Šahovski klub “Ban Jelačić”, Zaprešić) i Tomislav Luburić (Hrvački klub “PIK Vrbovec“).

Titulu najbolje ženske ekipe ponijele su ru-

boxing klub Ivanić-Grad), Vedrana Halinčić (Kick-boxing klub “Jastreb”, Jastrebarsko), Lidija Sadrić (ŽRK “Dugo Selo ‘55”) i Mela-ni Adamić Golić (Taekwondo klub Zaprešić).

Najbolji sportaš, Giovanni Cernogoraz osvojio je na Svjetskom kupu u streljaštvu (u Pekingu) prvo mjesto, ostvario je olimpijsku kvotu te je izborio nastup na Olimpijskim

Najuspješnije mlade sportašice

Mladi sportaši uzrasta do 15 godina Rukometašice Samobora

Kuglači Zaprešića

Sportske nade - Ines i Patrik

šića najbolji su proglašeni u konkurenciji s karatistima Samobora, rukometašima Dugog Sela i svetonedeljske “Sloge”, nogometaši-ma “Gorice” i jaskanskoga “Vinogradara”, košarkašima “Ivanića” i stolnotenisačima Rugvice.

kometašice Samobora. U sezoni 2011./2012. osvojile su treće mjesto u Prvoj hrvatskoj rukometnoj ligi te se plasirale u osminu fi-nala Kupa Hrvatske. Konkurentice su im bile rukometašice Dugog Sela, svetonedelj-ske “Sloge” i “Ivanića”, zatim odbojkašice “Azene” iz Velike Gorice, stolnotenisačice “Jaske”, kuglačice “Graditelja” iz Zaprešića i članice Sportsko-ribolovne udruge “Črnec” iz Vrbovca.

Najbolja muška momčad je, kao i lani, Ku-glački klub Zaprešić, koji je na “Europa po-kalu” osvojio drugo mjesto te stekao pravo nastupa u Ligi prvaka. Plasirao se među osam najboljih momčadi Europe. Kuglači Zapre-

Mićuda (Hrvački klub “PIK Vrbovec”). Priznanje najbolje mlade sportašice (uzra-

sta do 15 godina) primila je Ines Grdenić, članica Karate kluba Velika Gorica. Osvojila je prvo mjesto na Prvenstvu Hrvatske za ka-detkinje, na Europskom kupu mladih u Bra-tislavi te natjecanjima Grand prix Croatia i Grand prix Slovenija. Za ovo laskavo prizna-nje nomirane su bile i Dora Bortas (Judo klub Samobor), Marija Frklić (KKK “Mas. Oya-ma”, Strmec), Doris Hren (ŽRK “Ivanić”), Ivona Pučar (Judo klub “Jaska”), Tena Vrh (Kyokushin karate klub Dugo Selo), Ana Bu-lić (Taekwondo klub Vrbovec) i Lorena Ku-


DOGAĐAJI DOGAĐAJI

TURISTIČKA ZAJEDNICA “SAVSKO-SUTLANSKA DOLINA I BRIGI” ORGANIZIRALA SANJKAŠKO NATJECANJE

‘Vratili smo se nazad na ove prekrasne brežuljke’

Stazu su, uz savjete prijatelja sa Sljemena, pripremili marijagorički vatrogasci, a nakon djece njome su se spustili i oni nešto starijiS pet godina prva medalja,

dobro je krenulo! - sa smješkom je uspjeh sina

Juraja komentirao Darko To-merlin iz Zdenaca Brdovečkih.

- Puno je truda uloženo da bi se danas mogli zabavljati, sve pohvale ljudima koji su ovo or-ganizirali - dodao je.

Na 1. sanjkaškom kupu u Ma-riji Gorici, što ga je na padini iza župne crkve organizirala Turistička zajednica “Savsko-sutlanska dolina i brigi”, su-djelovalo je sedamdesetak ma-lišana - djece vrtićke i školske dobi, te njihovi roditelji.

- Reci da je mama izgubila ravnotežu, zato smo pali - ša-pnula je šestogodišnjem Anto-niju mama Nikolina Topol, s kojom je sanjkama krenuo niz stazu.

- Dvadesetak godina unazad bilo je više snijega, i do pola metra, i često smo se sanjkali na ovom brijegu - prisjetila se Nikolina.

- Vratili smo se nazad na ove prekrasne brežuljke i posvetili se najmlađima. Sretna sam što su djeca, barem na trenutak, za-boravila na računala i uživala u onome što im je dala priroda -

dolina i brigi” (koja pokriva područje triju općina: Brdov-ca, Marije Gorice i Dubravice) istaknuo je da se ovom sport-sko-turističkom manifestacijom žele ‘izazvati emocije’ izletnika iz Zagreba i zaprešićke okolice da dođu u ovaj kraj koji, kako je rekao, ima što ponuditi.

- Ovakve manifestacije imaju smisla, a naš kraj sadržaje koji će zadovoljiti izletnike i prijate-lje prirode - rekao je Esih.

- Lijepo, ugodno druženje, i za djecu i odrasle - saželi su događanje Lidija i Zlatko Petek iz Laduča. Karlo Bratković iz Drenja, učenik trećeg razreda, rekao je da je staza bila uzbud-ljiva i brza.

- Nisam se bojao, no malo me zanijelo, pa su se pred ciljem prevrnule sanjke. Ipak, podigao sam se i nastavio dalje - ispri-čao je Karlo.

Dvadesetak godina unazad na ovom je brijegu

bilo i do pola metra snijega, okupljali smo se i često sanjkali - prisjetila

se Nikolina Topol

komentirala je Marica Jančić, načelnica Marije Gorice.

Stazu su, uz savjete prijatelja sa Sljemena, pripremili mari-jagorički vatrogasci, a nakon djece spustili su se njome i oni nešto stariji. Stjepan Esih, di-rektor TZ “Savsko-sutlanska

Ovakve manifestacije imaju smisla, a naš kraj sadržaje koji će zadovoljiti izletnike i prijatelje prirode -

poručio je Stjepan Esih

Sudjelovala su djeca vrtićke i

školske dobi

Snijega je bilo dovoljno, a vrijeme idealno za boravak u prirodi

Djeca su, barem na trenutak, zaboravila na računala

Najmlađi su uživali na snijegu

Natjecanje je održano na padini iza župne crkve

UPRIZORENJE SREDNJOVJEKOVNE BITKE KOD SAMOBORA

Vitezovi ukrstiše mačeve... Na Vugrinščaku, podno zidi-

na staroga samoborskog grada, uspješno je, i sedmi puta, upriličena srednjovjekovna bit-ka iz 1441., koja se u stvarnosti odigrala između Samobora i Svete Nedelje, uz rijeku Savu. U uprizorenju, pred mnoštvom posjetitelja, sudjelovali su Vite-

breht Habsburg te se diljem Hrvatske i Ugarske vode borbe za nasljedstvo prijestolja. Uz kraljicu udovicu Elizabetu pri-stali su moćni grofovi Celjski s vojvodom Ivanom Vitovcem, a vojsku poljskog kralja Vladisla-va Jagelovića vodio je Stjepan Banić Lendavski. Dvije su se vojske sukobile kod Samo-bora, na Pepelnicu, 1. ožujka 1441. Bitka je završila Vitovče-vom pobjedom, koji je zarobio vojskovođu Banića i priskrbio znatan plijen. Nesumnjivo je da je “Bitka kod Samobora” (njezino uprizo-renje), zajedno sa srednjevje-kovnim sajmom, postala još jedna samoborska turistička atrakcija.

zovi zelingradski (koji su i osmi-slili tijek bitke), Družba Zlatnog kaleža iz Stubice, Koprivnički mušketiri i haramije, vitezovi Reda srebrnog zmaja... Godine 1439. umro je kralj Al-

Ideja o uprizorenju bitke potekla je iz Samoborskog

muzeja

Ivana Lovrić, rukometašica Samobora, i Giovanni Cernogoraz, član velikogoričkog Streljačkog društva “Gord”, najbolji su spor-taši županije u 2011. godini. Priznanja su primili na svečanosti koju je u Ivanić-Gradu organizirala Zajednica sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. (str. 27-29)

Proglašeni najbolji sportaši

i dalje smo jedna od...broj 49 • veljača 2012. • besplatni primjerak informativni bilten issn:...

Documents