i. dan skupa okoliš na svagdanji. kršćani i...
TRANSCRIPT
1
I. Dan skupa Okoliš na svagdanji. Kršćani i ekologija
Otvarajući skup i pozdravljajući sudionike skupa, dubrovački biskup mons. Mate
Uzinić istaknuo je povode održavanja ovog skupa: blagdan sv. Franje Asiškog, ljubitelja
prirode i zaštitnika ekologa, koji se slavi 4. listopada te održavanje 42. sjednice Međuvladinog
panela o klimatskim promjenama u Dubrovniku koja započinje 5. listopada, uoči pariške
konferencije o klimatskim promjenama. Osim toga, povod i nadahnuće Skupa je i enciklika
pape Franje „Laudato si' – o brizi za zajednički dom“ koja je proročki tekst u tri sloja, kazao
je biskup. Prvi sloj je: pronicanje našeg vremena i tumačenje događaja koji su našu Zemlju
doveli gotovo do uništenja, zatim prokazivanje zla, grijeha i nepravde, i treći sloj- biti na
strani siromašnih i nezaštićenih, tj. „dati svoj glas onima koji ga nemaju“, što je i nakana
Skupa. Zatim je pročitao dva ulomka iz enciklike (LS 14 i LS 61) koji su, kako je naglasio,
dodatni razlog zbog kojeg je potrebno organizirati ovaj skup: promijeniti situaciju
ravnodušnosti i dati priliku znanstvenicima da se mogu izraziti i da ih želimo slušati.
Naposljetku, izrazio je nadu da će ovaj Skup promijeniti naš pogled na stvarnost, da ćemo
postati oni koji žive drukčije i koji uvažavaju svoj okoliš, odgovorno se ponašaju prema
njemu i postajući tako poticaj drugima.
2
Prvo izlaganje bilo je posvećeno upravo enciklici Laudato si', „I vidje Bog da je dobro“
(Post 1, 10) - teološko-etički naglasci enciklike „Laudato si“ koje je pripremio dr. don
Petar Palić. Istaknuo je kako je „Laudato si'“ prva socijalna enciklika pape Franje, a
socijalna je iz, najmanje, dva razloga: Ekološki problemi koji su navedeni u enciklici
posljedica su nedovoljnog i nepravednog reda u socijalnim odnosima i zbog toga je potrebna
određena promjena i u politici. Enciklika je upućena svim ljudima i svima koji se bave
politikom i stvaraju politiku, a time su i odgovorni za „zajedničku kuću“.
Kazao je kako papa Franjo prepoznaje svijet u velikoj zajedničkoj brizi oko stanja planeta
Zemlje. Da bi se omogućio dostojanstveni život ljudima, ali i svim stvorenjima na tom
planetu, papa se zalaže za udruživanje „čitave ljudske obitelji u traženju održivog i cjelovitog
razvoja“. Kao preduvjet svega toga jest sveopći dijalog o načinu kako oblikovati budućnost
našeg planeta. Za razumijevanje i za sučeljavanje s ekološkim problemima u „našem
zajedničkom domu“ potrebno je ponovno iščitati biblijsku pripovijest o stvaranju, koja
ukazuje na nekoliko važnih činjenica, koje su povezane s ekologijom. Iz biblijske pripovijesti
o stvaranju iščitava se odgovornost, na koju je pozvano ljudsko biće u svom odnosu prema
svemu stvorenomu. Enciklika, nadalje, ukazuje na ljudske korijene ekološke krize. To su:
logika tehnokratske prevlasti, antropocentrizam, logika iskorištavanja, nezaposlenost, te
granice znanstvenog napretka.
Na kraju svog izlaganja dr. Palić ukazao je na potrebu „ekološkog obraćenja“, jednog od
ključnih naglasaka enciklike „Laudato si'“. Da bi se dogodilo „ekološko obraćenje“, predlaže
se zauzimanje za „ekologiju cjelovitosti“, a ona, pak, uključuje odgovornije shvaćanje i
razumijevanje da je sve stvoreno u jednom suodnosu. Stoga je potrebno djelovanje, na svim
razinama, od one međunarodne, do najnižih lokalnih razina, potreban je ekološki odgoj i
formacija, te ispit savjesti s novom dimenzijom: kako živim zajedništvo sa svim stvorenjem i
prirodom.
3
Slijedeće izlaganje na temu „Što se zbiva u našoj „novoj“ društvenoj kući: EU
politike o okolišu“, održala je Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom
parlamentu te je u uvodnom dijelu svog izlaganja istaknula kako se Europska pravna
stečevina kao zakonodavni okvir u području zaštite okoliša u ovom trenutku može smatrati
najboljim svjetskim zakonodavnim okvirom, ali i vrhunskom dobrom praksom brige za
okoliš. Struktura toga zakonodavnog okvira je razumna, u potpunosti utemeljena na
demokratskim načelima i načelima održivog razvoja koja omogućuju očuvanje prirodnih
bogatstava za buduće generacije Europljana. Od posebne važnosti su koherentnost i
komplementarnost ostalih politika Unije s politikama zaštite okoliša koje se međusobno
prožimaju i nadopunjuju, što znači da se europski zakonodavni okvir zaštite okoliša
neprestano nadograđuje i poboljšava, kazala je u nastavku zastupnica Petir. Informirala je
okupljene kako su EU zastupnici pred kraj prethodnog saziva Europskog parlamenta dobili
novu Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš, a u novom sazivu tijekom posljednjih godinu
dana intenzivno se radilo na propisima usmjerenima na klimatsko-energetski paket kao
potvrde predanosti Unije ispunjenju obvezujućih ciljeva, a u kontekstu priprema za
ovogodišnju Konferenciju o klimi u Parizu. Također je naglasila važnost paketa
zakonodavstva vezanog uz GMO i mogućnost država članica da zabrane ili ograniče upotrebu
GMO-a na svom teritoriju. Unatoč naporima da se poštivanje tog prava podržava i ostvarenje
inicijative podigne na razinu EU da se cijela Alpe-Adria regija proglasi slobodnom od GMO-
a, ono i nadalje ostaje vrlo sklisko pitanje oko kojega u Uniji nema dogovora. Osim toga,
zastupnica Petir je istaknula važnost građanske inicijative o pravu na vodu koju je poduprlo
čak 1,9 milijuna građana EU, a kojoj je cilj osigurati svima kvalitetnu pitku vodu te zaštititi
izvorišta vode i javne vodovode od privatizacije. U nastavku svog izlaganja, zastupnica Petir
je kazala kako je u pripremi poboljšani paket zakonodavnih prijedloga o kružnom
gospodarstvu koji bi trebao u mnogome promijeniti postojeći način gospodarenja otpadom,
primarnim i sekundarnim sirovinama, usmjeravajući i potičući države članice na učinkovitiju
uporabu sirovina i korištenje energije. Kao važan segment cirkularne ekonomije naglasila je
pokušaj zaustavljanja trenda bacanja hrane i tretiranja hrane kao otpada, toliko potrebne
milijunima ljudi koji dnevno nemaju niti koricu kruha.
U završnom dijelu izlaganja zastupnica Petir se osvrnula na encikliku pape Franje, Laudato
si', i kazala da zaštitu okoliša treba promatrati u kontekstu ukupnog razvoja društva,
naglasivši pritom „ekologiju cjelovitosti“ kao novu paradigmu pravednosti. Upravo je
„ekologija cjelovitosti“ neodvojiva od pojma općega dobra, za koje se institucije i donositelji
odluka moraju zalagati. Opće dobro pak uključuje, kako pravednost, tako i brigu za one
slabije, ranjive, siromašne. Zaključujući svoje izlaganje, kazala je kako navedeno pokazuje da
smislen i cjelovit pristup stvarnosti koja nas okružuje može doprinijeti izgradnji boljeg
društva, za što je nužno naše zalaganje unutar zajednica i razina na kojima djelujemo, da
osobno doprinosimo tome cilju i da se od toga posla nikad ne umorimo.
4
Predavanje na temu „Glavni ekološki naglasci u papinoj enciklici Laudato si'“
održao je doc. dr. sc. Josip Mikuš, s Odjela za akvakulturu, Sveučilišta u Dubrovniku, koji je
istaknuo da su u papinoj enciklici Laudato si', pored velikih socijalnih problema suvremenog
svijeta, kao što su pad kvalitete života, rušenje društvenih vrijednosti i globalna
neravnopravnost, posebno naglašena i tri važna ekološka pitanja današnjice: onečišćenje i
klimatske promjene, pitanje vode i gubitak bioraznolikosti. Pored osvrta na ove goruće
ekološke probleme naše svakodnevnice, dr. Mikuš naveo je i nekoliko primjera dobre i loše
prakse u pristupu okolišnoj problematici, upravljanju okolišem i održivom razvoju na
hrvatskom jugu, s naglaskom na utjecaj čovjeka na akvatične ekosustave i moguća rješenja
problema.
5
Nastavno na lokalnu ekološku problematiku, sljedeće izlaganje bilo je posvećeno temi
vode, tj. vodi u kršu što je ujedno i bio naslov izlaganja dr. Marije Crnčević, iz Javne
ustanove Rezervat Lokrum, koja je kazala kako je Voda u kršu predmet brojnih istraživanja,
pa tako i onih dubrovačkih prirodoslovaca prije više od 130 godina. Otkako su objavljeni
njihovi znanstveni radovi dogodile su se značajne promjene u prirodi koje se danas dijelom
očituju kao opadanje brojnosti ili nestanak pojedinih vrsta, staništa i krajobraza. Pojedina
područja opisana u istim radovima, premda znatno izmijenjena, danas su zaštićena. Stoga je u
svom izlaganju naglasila dva ključna cilja: jedan je prikazati vrijednosti voda u kršu
dubrovačkog kraja, s posebnim osvrtom na zaštitu staništa i vrsta sukladno zakonskim
propisima iz područja zaštite prirode, a drugi je prikazati pritiske, ali i primjere očuvanja i
aktivne zaštite vodenih ekosustava.
O problemu privatizacije voda govorio je fra Bože Vuleta, u svom izlaganju pod
naslovom Žeđ na izvoru- ljubav prema sestri vodi i ljudsko pravo na vodu. Kazao je kako se
njegovo izlaganje temelji na projektu Franjevačkoga instituta za kulturu mira „Žeđ na izvoru
– moja odgovornost za vodu“ i suradnji s drugim udrugama kao i na izjavama Komisije
Iustitia et pax HBK. Iskustva koja su prethodila tom projektu, metoda izrade studije-
priručnika i nastavljene aktivnosti oko promicanja zaštite voda, a ponaosob aktivnosti oko
izrade legislative kojom bi se prevenirala privatizacija vodoopskrbnih sustava kao i sustava za
zbrinjavanje otpadnih voda, predstavljeni su kao jedan uspješan model rada nevladine, u
ovom slučaju kršćanske udruge. Također je dodao kako je to primjer primjene
multidisciplinarnoga i integralnoga pristupa sagledavanju problematike i iznalaženju rješenja,
ističući pritom aktualnost enciklike „Laudato si“, pape Franje. Zaključujući svoje izlaganje
6
još jednom je istaknuo važnost potrebe intenzivnoga zauzimanja za usvajanje i dosljedno
otjelotvorenje jednog od temeljnih ljudskih prava, prava na vodu.
Ovom prigodom, kao posljednje izlaganje prvog dana Skupa, javnosti je predstavljena
Interaktivna eko-karta RH i BiH za nadzor ekoloških incidenata i razvoj eko-etike, koju su
predstavili Mirjana Maras-Žuro, djelatnica Franjevačkog instituta za kulturu mira i ing. Dario
Boras iz firme Amplifico d.o.o. Prije svega, gđa Maras- Žuro upoznala je prisutne sudionike s
motivima pokretanja ovog projekta i kazala kako je nekoliko je razloga zašto eko karta
uključuje prostor RH i BiH, a to su: djelujemo na istom području koje je ujedno i prostor
djelovanja naših franjevačkih zajednica, RH i BiH čine jedinstven eko-sustav, ekološka
problematika se misli prekogranično. Polazno referentno mjesto je čudesan bratski odnos sv.
Franje iz Asiza zaštitnika ekologije, prema svim stvorenjima. Na eko- karti registrirat će se
pojedini ekološki incidenti koji se odnose na: vodu (more, podzemne vode, nadzemne vode),
zrak, tlo, elektromagnetsko zračenje, smeće, otpad, promet (vodom, kopnom, zrakom). Osim
toga, moći će se registrirati i pozitivne djelatnosti u okviru ekološke skrbi za dom, te primjeri
prekogranične ne/suradnje između RH i BiH na području skrbi za dom. Nastojat ćemo da eko-
karta bude i instrument komuniciranja lokalnih i globalnih eko- incidenata, razobličavanja
njihove pozadine, etičkih impulsa za promjenu ponašanja glede skrbi za „zajednički dom“
(LS). Sve u zdravom tro-koraku: informacija, edukacija, akcija. Osobito se nadamo da bismo
tehničkim mogućnostima mobilnih aplikacija da s lica mjesta u eko-kartu učitaju zemljopisne
koordinate, foto zapise i informacije o određenom eko-incidentu mogli postići jednu živu
interakciju i željene promjene ponašanja, kazala je u svom izlaganju djelatnica Instituta gđa
Maras- Žuro. Govoreći o ciljevima eko- karte posebno se osvrnula na dva: ukazati na
mogućnosti pomirbenih potencijala ekologije (objektivnim registriranjem i kritikom loše
7
prakse), te na njen odgojni aspekt - da bude mjesto rasta u spoznaji odgovornosti svih i mjesto
prakticiranja odgovornosti za sve. To znači da nas se sve tiče ono što se događa u našoj
„zajedničkoj kući“. Posebno je istaknuta uloga uvodnih tekstova o eko-incidentima čija je
primarna uloga da senzibiliziraju ljude za ekološke incidente i pomognu prepoznati ih u svojoj
najbližoj okolici, te dovesti posljedice tih incidenta sa zdravljem i budućnošću svoje obitelji,
zajednice, društva i globalno. Na koncu bi činjenicama trebalo pokazati da je pasivno držanje
prema eko-incidentima opasno, nehumano i grešno. U duhu zajedničke skrbi i odgovornosti
za život, pozvani su zainteresirani pojedinci i udruženja da razmjenjuju informacije,
upozoravaju na kritične točke zagađenja tla, vode, zraka, te na već aktivne inicijative u zaštiti
okoliša, ali i daju poticaje za nove, a poticajnim citatom iz enciklike „Laudato si'“:
„udružujmo se da preuzmemo odgovornost za ovaj dom koji nam je povjeren... neka nam
borba i briga za ovaj planet nikada ne oduzmu radost nade“ (LS 244) zaključen je uvodni dio
predstavljanja eko-karte. U drugom dijelu ing. Dario Boras dao je tehničke upute za korištenje
eko-karte: preuzimanje mobilne aplikacije pomoću koje će korisnici moći fotografirati i slati
informacije o eko-incidentima, uključiti se u raspravu s drugima, motivirati ih na rješavanje
problema te pronaći korisne informacije o prirodi, uzrocima, posljedicama dotičnog eko-
incidenta.
Predstavljanjem eko- karte završen je prvi dan Skupa.
8
9
II. dan skupa Okoliš na svagdanji. Kršćani i ekologija
Drugi dan Skupa bio je posvećen zaštiti mora. Prvo predavanje na temu
„Bioraznolikost u Jadranskom moru: naši ekološki tragovi“ održala je dr. sc. Ana Bratoš-
Cetinić s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku. Kazala je da je bioraznolikost
Jadranskog mora posljedica njegovog jedinstvenog položaja i velikog broja različitih staništa
te predstavlja ključ prilagodbe živih organizama na promjene uvjeta u ekosustavu. No,
također upozorila je na činjenicu da se slika Jadranskog mora kao neiscrpnog izvora bioloških
bogatstava, a istovremeno i odlagališta otpada beskonačnog kapaciteta pomalo mijenja,
gotovo da nema dijela ekosustava nedotaknutog antropogenim djelovanjem, te postavila
pitanja: Kakav učinak na živi svijet Jadrana imaju ribarstvo, marikultura, pomorstvo, turizam,
priobalna izgradnja? Kako se morski organizmi šire u nova područja i koje su posljedice za
domicilne životne zajednice? Trebaju li nas brinuti klimatske promjene? Odgovor je da održiv
pristup jadranskom ekosustavu moguć u suglasju svih korisnika prirodnih bogatstava, pri
čemu je nužno educirati javnost i omogućiti dostupnost rezultata znanstvenih istraživanja.
10
Sljedeće predavanje održao je dr. sc. Nenad Jasprica na temu „Važnost poznavanja
interakcije kopna i mora u planiranju uporabe prirodnih resursa: primjeri u južnom
Jadranu“. Dr. Jasprica ukazao je na nekoliko važnih činjenica koje se tiču morskog
ekosustava: Biološki najproduktivniji ekosustavi na Zemlji nalaze se uz obale kontinenata.
Tamo su i rezerve strateških minerala, nafte i plina, kao i drugih neživih resursa. Obalna zona,
također, obuhvaća glavna čvorišta globalnog transporta i trgovine te bez premca ima
mogućnosti za razvoj turizma i rekreaciju, ribarstvo i akvakulturu. Međutim, te aktivnosti
uzrokuju akutne i kronične poremećaje obalnih staništa, kao npr. pretjerani izlov ribe uklanja
većinu velikih vrsta na vrhu hranidbenog lanca; u priobalne vode dospijevaju otpadne vode iz
urbanih središta i/ili s poljoprivrednih površina. S druge strane, raspodjela bioloških vrsta i
uvjeti na njihovim staništima određeni su ekološkim čimbenicima koji nisu ovisni o položaju
političkih granica, npr. općina, država, itd., što znači da gospodarske aktivnosti susjednih
zemalja mogu utjecati na stanje ekosustava u Hrvatskoj. Također, govoreći o interakciji kopna
i mora u planiranju uporabe prirodnih resursa istaknuo je njenu važnost: Šire poznavanje
utjecaja kopna na more, i obrnuto, važno je u planiranju uporabe prirodnih resursa. U
završnom dijelu izlaganja, dr. Jasprica je predstavio nekoliko primjera međusobne ovisnosti
kopna i mora te njihov utjecaj na žive resurse u obalnoj zoni i to na nekoliko točaka u južnom
Jadranu: u delti Neretve, Malostonskom zaljevu, estuariju Omble i Župskom zaljevu.
11
O aspektima „Međunarodne i europske pravne zaštite mora“ bilo je riječi u izlaganju
dr. sc. Nevena Šimca iz Centra za europsku dokumentaciju Robert Schuman. U uvodnom
dijelu izlaganja svog izlaganja dr. Šimac ukazao je na poznate i manje znane aspekte mora i
oceana, posebno hrvatskog dijela Jadranskog mora, odnosno primorskoj i pomorskoj
dimenziji Republike Hrvatske, prometu i onečišćenosti Jadrana, ali i, općenito, mora u svijetu,
kao i biološkom siromašenju Jadranskog mora. Stoga je prvi dio izlaganja bio posvećen trima
značajnim aspektima međunarodno-pravne zaštite mora, konkretno pravu na isključivi
gospodarski pojas, zatim institutu „posebno osjetljivih morskih područja“, te na koncu još i
međunarodnoj konvenciji o balastnim vodama i talozima. U drugom dijelu izlaganja dr.
Šimac je prikazao nastanak i razvoj politike Europske unije u odnosu na more, od ribarske
politike, pa do nastanka Strategije i pomorske politike EU, kao i mjera zaštite mora u smislu
sigurnosti brodova i plovidbe, te na hrvatske mogućnosti i potrebe. U zaključnom dijelu
istaknute su konstatacije, pitanja i imperativi glede građanske i etičke dvojbe teme mora i
njegova prirodnog okoliša.
12
Posljednje predavanje drugog dana Skupa održao je dr. sc. Tonči Tadić, predsjednik
Euro - Mediteranska Foruma (EMEF), na temu „Istraživanje i eksploatacija nafte u Jadranu
– nova epizoda u odnosu Hrvatske prema svojem moru“. U uvodu dr. Tadić podsjetio je na
važnu činjenicu iz 1994. kada je Hrvatski Sabor dopunom Pomorskog zakonika i ratifikacijom
Konvencije UN o pravu mora, omogućio proglašenje hrvatskog gospodarskog pojasa u
Jadranu, odnosno uspostavu međunarodnih mehanizama zaštite mora. No, nastavio je dr.
Tadić, Hrvatska to ipak nije učinila, jer su sve hrvatske vlade do danas smatrale da bi to
narušilo ugled Hrvatske u EU i dobrosusjedske odnose na Jadranu. Također, do danas nije
aktivirana ni na članice EU primijenjena makar ekološka komponenta ZERP-a, imitacije
gospodarskog pojasa, unatoč tome što je Europska komisija u srpnju 2013. sve mediteranske
članice EU pozvala da to učine. Nastavak ovako neodgovornog odnosa prema moru ogleda se
u lakomislenoj odluci o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Jadranu, upozorio je dr.
Tadić i u zaključku istaknuo da pored nehajnog odnosa prema mogućoj ekološkoj katastrofi,
najviše zapanjuje činjenica izostanka jasne vizije gospodarskih učinaka eventualnog
pronalaska nafte na hrvatsko gospodarstvo.
13
Nakon Skupa biskup msgr. Mate Uzinić pročitao je, u ime svih predavača, Pismo
dobrodošlice i potpore radu „Međuvladinog panela skupine stručnjaka o evoluciji klime“
(GIEC/IPCC) koji se u Dubrovniku održava od 5. do 8. listopada 2015. U pismu se, uz ostalo,
izriče dobrodošlica i podrška sudionicima Panela, predstavnicima više od 190 zemalja svijeta,
„kako bi na Konferenciji u Parizu doista došlo do novoga svjetskog sporazuma kojim bi se
zaustavio opasni trend prekomjernoga zagrijavanja Zemljine atmosfere, otklonili ili znatno
umanjili uzroci toga procesa i sanirale dosadašnje štetne posljedice“. Sudionike Panela se
također upoznalo s radom ovog Skupa s kojeg je pismo poslano, te je istaknuto kako Skup,
poučen iskustvom katastrofa u razvijenim i urednim državama, očekuje „da se Jadransko
more proglasi 'posebno osjetljivim morskim područjem; da se međunarodna Konvencija o
balastnim vodama što prije počne primjenjivati; da jadranske priobalne države prošire svoju
jurisdikciju i tako zaštite cjelinu Jadranskoga mora te da se obustave istraživanja i
eksploatacija ugljikovodika, posebno nafte“. Također, „potiču se razvijene zemlje da na sebe
preuzmu veću odgovornost i teret provedbe obveza zaštite klime, vodeći računa o socijalnoj
pravednosti. Pismo su potpisali svi predavači i organizatori Skupa.
Skup je završen euharistijskim slavljem u crkvi Male braće u Dubrovniku koje je
predvodio predsjednik Komisije HBK «Iustitia et pax» bjelovarsko- križevački biskup
Vjekoslav Huzjak.