i elektrotehnike i informacijske tehnologije - fesb elearning · pdf filefena02 osnove...

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu

IZVEDBENI PLAN NASTAVE PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Elektrotehnike i informacijske tehnologije

Split, 30. rujna 2011.

Sveučilište u Splitu

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Elektrotehnike i informacijske tehnologije za 2011/12 ak. god.

2 / 1 1 6

2

ISPITNE GRUPE - PREDDIPLOMSKI STUDIJ ELEKTROTEHNIKE I INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Studij Šifra studija Kolegij Sem. Ispitna

grupa EIT 110 MATEMATIKA 1 1 11 EIT 110 ENGLESKI JEZIK 1 1 12 EIT 110 KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE 1 12 EIT 110 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 1 1 13 EIT 110 RAČUNALA I PROGRAMIRANJE 1 14 EIT 110 INŽENJERSKA GRAFIKA I PREZENTACIJA 1 15 EIT 110 MATEMATIKA 2 2 21 EIT 110 ENGLESKI JEZIK 2 2 22 EIT 110 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 2 2 23 EIT 110 FIZIKA 1 2 24 EIT 110 PROGRAMIRANJE 2 25 EIT 110 Matematika 3 3 11 EIT 110 Ekonomika i organizacija proizvodnje 3 12 EIT 110 ENGLESKIU JEZIK 3 3 12 EIT 110 Elektronički elementi i sklopovi 3 13 EIT 110 Fizika 2 3 14 EIT 110 Električna mjerenja 3 15 EIT 110 Teorija sustava 4 21 EIT 110 Elektrotehnički materijali i tehnologija 4 22 EIT 110 Vjerojatnost i statistika 4 22 EIT 110 Informacije i komunikacije 4 23 EIT 110 Osnove elektroenergetike 4 24 EIT 110 Digitalna elektronika 4 25 EIT 111 AUTOMATSKA REGULACIJA 1 5 11 EIT 111 ELEKTRONIČKI SKLOPOVI 5 12 EIT 111 OBJEKTNO ORIJENTIRANO PROGRAMIRANJE 5 13 EIT 111 SIMULACIJSKO MODELIRANJE 5 14 EIT 111 ANALIZA MREŽA 5 15 EIT 111 AUTOMATSKA REGULACIJA 2 6 21 EIT 111 IMPULSNI I DIGITALNI SKLOPOVI 6 22 EIT 111 DIGITALNA INSTRUMENTACIJA 1 6 23 EIT 112 RAČUNALNE MREŽE 5 11 EIT 112 ELEKTRONIČKI SKLOPOVI 5 12 EIT 112 OBJEKTNO ORIJENTIRANO PROGRAMIRANJE 5 13 EIT 112 ARHITEKTURA RAČUNALA 5 14 EIT 112 ANALIZA MREŽA 5 15 EIT 112 IMPULSNI I DIGITALNI SKLOPOVI 6 22 EIT 112 DIGITALNA INSTRUMENTACIJA 1 6 23 EIT 112 OPERACIJSKI SUSTAVI 6 24 EIT 113 Električne mreže 5 11 EIT 113 Električni strojevi 5 12 EIT 113 Elementi električnih postrojenja 5 13 EIT 113 Regulacijska tehnika 5 14 EIT 113 Energetska elektronika 5 15 EIT 113 Elektromotorni pogoni 6 21 EIT 113 ODRŽAVANJE I ISPITIVANJE EL. OPREME 6 22 EIT 113 DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE 6 23


3 / 1 1 6

3

EIT 113 Automatizacija industrijskih procesa 6 24 EIT 113 ELEKTROTEHNIČKA SIGURNOST 6 25 EIT 114 ELEKTROMAGNETSKA POLJA 5 11 EIT 114 TEORIJA INFORMACIJA 5 12 EIT 114 OBJEKTNO ORIJENTIRANO PROGRAMIRANJE 5 13 EIT 114 ARHITEKTURA RAČUNALA 5 14 EIT 114 ANALIZA MREŽA 5 15 EIT 114 KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI I PROTOKOLI 6 21 EIT 114 IMPULSNI I DIGITALNI SKLOPOVI 6 22 EIT 114 DIGITALNA OBRADBA SIGNALA 6 24

IZBORNI PREDMETI (111, 112, 113, 114) EIT AUTOMATSKA REGULACIJA 1 5 11 EIT ELEKTRONIČKI SKLOPOVI 5 12 EIT NUMERIČKE METODE U ELEKTRONICI 5 13 EIT PROGRAMIRANJE ZA INTERNET 5 13 EIT ARHITEKTURA RAČUNALA 5 14 EIT BAZE PODATAKA 5 14 EIT SIGURNOST RAČUNALA I PODATAKA 5 14 EIT SIMULACIJSKO MODELIRANJE 5 14 EIT FILTRI U ELEKTRONICI 5 15 EIT POLUVODIČKI ELEKTRONIČKI ELEMENTI 6 21 EIT TEHNIČKA MEHANIKA 6 21 EIT PRAKTIKUM IZ BIOMEHANIKE 6 22 EIT AUTOMATIZACIJA INDUSTRIJSKIH PROCESA 6 24 EIT ELEKTRONIČKI PRETVARAČI ZA NAPAJANJE 6 24

EIT UPRAVLJANJE SUSTAVIMA ENERGETSKE ELEKTRONIKE 6 24

EIT DIGITALNA TELEVIZIJA I VIDEO 6 25 EIT ELEKTROAKUSTIKA 6 25


4 / 1 1 6

4

1. Popis obveznih i izbornih predmeta III. ZIMSKI SEMESTAR

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava*P+V+ L ECTS Nastavnici

FEMX01 Matematika 1 45+45+0 7

dr. sc. Ivan Slapničar, dr. sc. Anita Matković, dr. sc. Nevena Jakovčević Stor (predavanja) Ivana Grgić, Irena Đolonga, Vanja Županović, Nina Keglević (auditorne vježbe)

FENA01 Osnove elektrotehnike 1 45+30+0 7

Predavanja: Dr. sc. Branislav Jajac, red. prof.; Dr. sc. Nikša Kovač, red. prof. Auditorne vježbe: Mr. sc. Nedjeljka Grulović-Plavljanić; Dr. sc. Silvestar Šesnić, v. asist. ; Mario Cvetković, dipl. ing.

FELA01 Računala i programiranje 30+0+30 6 Dr. sc. Mirjana Bonković, red. prof. Dr. sc. Ranko Goić, izv. prof.. Ante Denić, dipl. inž. Mr. sc. Maja Čič, zn. novak

FELA08 Inženjerska grafika i prezentacija 15+0+30 4

Dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. Dr. sc. Josip Lorincz, dr. sc. Maja Stella Mr. sc. Srđana Dragičević Ivan Teklić, dipl. ing. Pjero Petej, dipl. ing.

FEOA03 Komunikacijske vještine 30+0+0 3 Dr. sc. Mirjana Matea Kovač, viši pred.

FEOA04 Engleski jezik 1 30+0+0 3 Dr.sc. Mirjana Kovač, viši predavač Daniela Matić, viši predavač Dr. sc. Nina Sirković, viši predavač

* P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

III. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava

* P+V+ L

ECTS Nastavnici

FEMX03 Matematika 3 30+30+0 5 dr. sc. Anita Matković (predavanja) Ivana Grgić (auditorne vježbe)

FEMA02 Fizika 2 45+30+15 7

Dr. sc. Nikola Godinović, izv. prof. (predavanja) Mr.sc. Mirjana Grbac, v. predavač (auditorne vježbe) Karlo Lelas, znanstveni novak (laboratorijske vježbe)

FELA03 Elektronički elementi i sklopovi 30+30+15 6

Dr. sc. Ivan Zulim, red. prof. Mr. sc. Tihomir Betti, zn. novak Mr. sc. Spomenka Bovan, v. pred. Ivan Marasović, zn. novak

FENA03 Električna mjerenja 45+0+30 6 Dr. sc. Stanko Milun, red. prof. Tonko Garma, dipl. inž.

FETA01 Ekonomika i organizacija proizvodnje 30+0+0 3 Dr. sc. Ivica Veža, red. prof.

FEOA06 Engleski jezik 3 30+0+0 3 Dr.sc.Mirjana Matea Kovač, viši predavač


5 / 1 1 6

5

Daniela Matić, viši predavač Dr.sc. Nina Sirković, viši predavač

* P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe Smjer: Automatika i sustavi

V. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+ L ECTS Nastavnici

FELA19 Automatska regulacija 1 45+0+15 5 Dr. sc. Mojmil Cecić, red. prof.

FELA10 Elektronički sklopovi 30+15+15 5 Dr. sc. Ivan Marinović, izv. prof. Duje Čoko, dipl. ing

FELA11 Analiza mreža 30+15+15 5 Dr. sc. Joško Radić, doc. FELA12 Simulacijsko modeliranje 45+0+15 5 Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof.

FELA13 Objektno orijentirano programiranje 30+0+30 5 Dr.sc. Ivo Mateljan (predavanja)

Dr.sc Marjan Sikora, v. asist. Izborni predmet 30+0+30 5

FELA14 Programiranje za Internet 30+0+30 5

Predavanja: Dr. sc. Darko Stipaničev, red. prof., Dr.sc.Ljiljana Šerić, doc. Vježbe: Marin Bugarić, dipl.inž. (zn. novak), Josip Maras, dipl.inž. (zn. novak)

FELA17 Arhitektura računala 30+0+30 5 Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

Smjer: Elektronika i računalno inženjerstvo

V. semestar


FELA28 Računalne mreže 45+0+15 5 Dr.sc. Julije Ožegović, red. prof. Kristić Ante, asistent Pekić Vesna, asistent


FELA11 Analiza mreža 30+15+15 5 Dr. sc. Joško Radić, doc. FELA17 Arhitektura računala 30+0+30 5 Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof.

FELA13 Objektno orijentirano programiranje 30+0+30 5 Dr.sc. Ivo Mateljan (predavanja)

Dr.sc Marjan Sikora, v asist.

Izborni predmet 30+0+30 5

FELA14 Programiranje za Internet 30+0+30 5 Predavanja: Dr. sc. Darko Stipaničev, red. prof., Dr.sc.Ljiljana Šerić, doc. Vježbe: Marin Bugarić, dipl.inž. (zn. novak), Josip Maras, zn. novak

FELA19 Automatska regulacija 1 45+0+15 5 Dr. sc. Mojmil Cecić, red. prof. Dr. sc. Josip Musić, doc. (nas. zvanje)

FELA12 Simulacijsko modeliranje 45+0+15 5 Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof. * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

Smjer: Elektrotehnika


6 / 1 1 6

6

V. semestar


FENA06 Električne mreže 45+0+15 6 Dr. sc. Ranko Goić, izv. prof. Jakov Krstulović-Opara, asistent

FENA07 Električni strojevi 45+15+15 7

Dr. sc. Marin Despalatović, doc. (predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe) Dr. sc. Ivica Jurić-Grgić, doc. (predavanja, auditorne vježbe) Goran Majić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)

FENA08 Elementi električnih postrojenja 45+0+15 6 Dr. sc. Ivan Medić, red. prof.

Dr. sc. Elis Sutlović, red. prof.

FENA09 Energetska elektronika 30+0+30 6 Dr. sc. Dinko Vukadinović izv. prof. Mr. sc. Ljubomir Kulišić, v. pred.

FENA10 Regulacijska tehnika 45+0+15 5 Dr. sc. Dinko Vukadinović, izv. prof. Mateo Bašić, dipl. inž.


Smjer: Komunikacijska i informacijska tehnologija

V. semestar


FELA11 Analiza mreža 30+15+15 5 Dr. sc. Joško Radić, doc. FELA17 Arhitektura računala 30+0+30 5 Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof.

FELA32 Elektromagnetska polja 30+15+15 5 Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof. Dr. sc. Vicko Dorić, doc.

FELA33 Teorija informacija 30+0+30 5 Dr. sc. Nikola Rožić, red. prof. Petar Šolić, zn. novak

FELA13 Objektno orijentirano programiranje 30+0+30 5 Dr.sc. Ivo Mateljan , red. prof.

Dr.sc Marjan Sikora, v. asist. Izborni predmeti**

FELA14 Programiranje za Internet 30+0+30 5



FELA19 Automatska regulacija 1 45+0+15 5 Dr. sc. Mojmil Cecić, red. prof. Dr. sc. Josip Musić, doc. (nas. zvanje)

FELA12 Simulacijsko modeliranje 45+0+15 5 Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof. * P=predavanja, S=seminar,V=vježbe, L=laboratorijske vježbe **Izborni predmeti se mogu birati i s liste izbornih predmeta ili obveznih predmeta s drugih smjerova * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe


7 / 1 1 6

7

LJETNI SEMESTAR

II. semestar


FEMX02 Matematika 2 45+45+0 7

dr. sc. Ivan Slapničar, dr. sc. Anita Matković , dr. sc. Nevena Jakovčević Stor (predavanja) Ivana Grgić, Vanja Županović, Irena Bego, Nina Keglević (auditorne vježbe)

FEMA01 Fizika 1 45+30+15 7

Dr. sc. Damir Lelas (predavanja) Mr. sc. Mirjana Grbac, Ivica Sorić, dipl. ing., Marko Kovač, zn. novak (auditorne vježbe), Mr. sc. Mirjana Grbac, Ivica Sorić, dipl. ing, Marko Kovač, zn. novak, Tamara Pavlović, dipl. ing., Mladen Zovko, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)

FENA02 Osnove elektrotehnike 2 30+30+15 6

Predavanja: Dr.sc. Branislav Jajac Dr. sc. Dragan Poljak Auditorne vježbe i laboratorijske vježbe: Mr. sc. Nedjeljka Grulović-Plavljanić Dr. sc. Silvestar Šesnić, v.asist. Mario Cvetković, dipl. ing. Laboratorijske vježbe: Damir Čavka, dipl. ing.; Ivana Zulim, mag. ing.

FELA04 Programiranje 30+0+30 6 Dr. sc. Mateljan Ivo, red. prof. Dr. sc. Sikora Marijan, v. asistent

FEOA05 Engleski jezik 2 30+0+0 4 Daniela Matić, viši predavač Dr. sc. Nina Sirković, viši predavač


IV. semestar


FEMX04 Vjerojatnost i statistika 30+30+0 5 Dr.sc. Ante Rozga, red. prof.

FELA05 Digitalna elektronika 45+15+15 6 Dr. sc. Julije Ožegović, red. prof. Dr, sc, Josip Musić, doc. (nasl. zvanje) Vesna Pekić, asistent Krstinić Ante, asistent

FELA09 Teorija sustava 45+0+15 5 Dr. sc. Vladan Papić, red. prof. Ivo Stančić, dipl. inž., Tea Marasović, dipl. inž.

FELA07 Informacije i komunikacije 45+15+0 5 Dr. sc. Joško Radić, doc.

Petar Šolić, zn. novak

FENA04 Osnove elektroenergetike 45+0+15 5

Predavanja: Dr. sc. Slavko Vujević, red. prof; Dr. sc. Ranko Goić, izv. prof. Laboratorijske vježbe: Mateo Bašić, asist.; Tonći Modrić, zn. novak ; Zlatko Visković, dipl. ing. ; Damir Jakus, asist. Dr. sc. Mate Dabro, dipl. ing.

FELA02 Elektrotehnički materijali i tehnologije 30+0+15 4

Dr. sc. Milutin Kapov, izv. prof. Lörincz Josip, doc. (naslovno zvanje) Igor Bedalov, dipl.inž.



8 / 1 1 6

8

Smjer: Automatika i sustavi

VI. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * P+S+V+ L ECTS Nastavnici

FELA18 Impulsni i digitalni sklopovi 30+0+15+15 4 Predavanja: Dr. sc. Slobodan Marko Beroš, red. prof. Auditorne i laboratorijske vježbe: Joško Šoda, zn. novak

FELA38 Automatska regulacija 2 30+0+15+15 5 Predavanja: Dr. sc. Darko Stipaničev, red. prof. Vježbe: Doc.dr.sc.Josip Musić

FELA20 Digitalna instrumentacija 1 30+0+0+15 5 Dr. sc. Slobodan Beroš, red. prof. Dr. sc. Šoda Josip, v. asist.

Izborni predmet * 30+0+0+30 4

FELA23 Elementi automatizacije industrijskih procesa 30+0+0+30 5

Dr. sc. Božo Terzić, red. prof. Dr. sc. Ozren Bego Ozren, doc Danijel Jolevski, asistent Stipe Šarić, dipl. inž.

FEXX01 Završni rad 0+150+0+0 12 * P=predavanja, S=seminar,V=vježbe, L=laboratorijske vježbe


VI. semestar


FELA18 Impulsni i digitalni sklopovi 30+0+15+15 4

Predavanja: Dr. sc. Slobodan Marko Beroš, red. prof. Auditorne i laboratorijske vježbe: Joško Šoda, zn. novak

FELA27 Operacijski sustavi 45+0+0+15 5 Dr. sc. Sven otovac, red. prof.

FELA20 Digitalna instrumentacija 1 30+0+0+15 5 Dr. sc. Slobodan Beroš, red. prof. Dr. sc. Šoda Josip, v. asist.

Izborni predmeti FELA26 Baze podataka 30+0+0+30 5 dr. sc. Ivan Zoraja, doc.

FELA30 Komunikacijski sustavi i protokoli 30+0+15+15 5

Dr. sc. Nikola Rožić, red. prof. Dr. sc. Joško Radić, doc. Šolić Petar, zn. novak



9 / 1 1 6

9


VI. semestar


FENA11 Elektromotorni pogoni 30+0+15+15 5 Dr. sc. Božo Terzić, red. prof. Dr. sc. Despalatović Marin, doc. Majić Goran, zn. novak

FELA23 Elementi automatizacije industrijskih procesa 30+0+0+30 5


Izborni predmeti

FENA14 Elektrotehnička sigurnost 30+0+0+15 4 Dr. sc. Rino Lucić, red. prof., Dino Lovrić, dipl. ing. Tonći Modrić, dipl. ing.

FENA15 Distribucija električne energije 30+0+0+15 4 Dr. sc. Goić Ranko, izv. prof.

Vasilj Josip, mag. ing. el.

FENA18 Održavanje i ispitivanje električne opreme 30+0+0+15 4 Dr. sc. Božo Terzić, red. prof.

Saša Dujmić, dipl. ing.

FENA20 Brodska elektrotehnika 30+0+0+15 4 Dr. sc. Slavko Vujević, red. prof. Dragan Stamenković, dipl. ing.



VI. semestar


FELA18 Impulsni i digitalni sklopovi 30+0+15+15 4


FELA30 Komunikacijski sustavi i protokoli 30+0+0+30 5


FELA29 Digitalna obradba signala 30+0+0+30 5 dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. dr. sc. Maja Stella, (vježbe)

Izborni predmet 30+0+0+30 4

FELA43 Bežične senzorske mreže 30+0+0+30 5 Dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof. Toni Perković, zn. novak

FELA26 Baze podataka 30+0+0+30 5 dr. sc. Ivan Zoraja, doc. FEXX01 Završni rad 0+150+0+0 12 * P=predavanja, S=seminar,V=vježbe, L=laboratorijske vježbe


1 0 / 1 1 6

10

2. Izvedba nastave po predmetima Naziv predmeta Matematika 1

Kod FEMX01

ECTS 7

Nastavnici i/ili suradnici

dr. sc. Ivan Slapničar, dr. sc. Anita Matković, dr. sc. Nevena Jakovčević Stor (predavanja) Ivana Grgić, Irena Đolonga, Vanja Županović, Nina Keglević (auditorne vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Ovladavanje konceptima, definicijama i formulama vezanim uz realne i kompleksne brojeve, linearnu algebru, analitičku geometriju, matematičku analizu funkcija jedne varijable te nizove i redove brojeva i funkcija. Primjena navedenih matematičkih alata u rješavanju inženjerskih problema.

Preporučena literatura

Ivan Slapničar, Matematika 1, udžbnik, FESB, Split, 2002. Ivan Slapničar,Josipa Barić,Marina Ninčević,Matematika 1,zbirka zadataka,Split, 2010. http://www.fesb.hr/mat1 Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura

Petar Javor, Matematička analiza 1, Element, Zagreb, 2001. Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. S. Pavasović i ostali, Matematika - riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split, 1999. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990., 1994., 1990.

Nastava

(satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja:

45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.

Auditorne vježbe: 45 sati sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.

Ispit

(način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra održat će se tri kolokvija. Prvi kolokvij bit će nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Po završetku nastave održavaju se Završni i Popravni ispit. Na Završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima, a na Popravnom ispitu cijelo gradivo. Na svakom kolokviju, te iz svakog dijela na Završnom ispitu može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću na nastavi tijekom cijelog semestra. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 12 bodova na svakom kolokviju, ili iz svakog dijela gradiva na Završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu ni nakon Završnog ispita, a ostvarili su barem 10 bodova na kolokvijima ili Završnom ispitu, mogu pristupiti Popravnom ispitu. Na Popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 36 bodova iz Popravnog ispita, te ukupno najmanje 45 bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.: 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan). Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.

Nastavne jedinice Trajanje


1 1 / 1 1 6

11

Predavanja A. vježbe

Uvod. Brojevni sustavi, realni brojevi, kompleksni brojevi, trigonometrijski oblik kompleksnog broja, Moivreove formule. 3 sata 3 sata

Matrice. Osnovne operacije s matricama. Matrični zapis sustava linearnih jednadžbi. Gaussova eliminacija. Linearna nezavisnost i rang matrice. Kronecker-Capellijev teorem

3 sata 3 sata

Inverzna matrica. Determinante. Podmatrice i poddeterminante. Laplaceov razvoj determinante. Cramerovo pravilo. 3 sata 3 sata

Vektori. Osnovne operacije s vektorima. Koordinatizacija. Jedinični vektor i kosinusi smjerova. Linearna nezavisnost vektora i baza prostora. Skalarni, vektorski i mješoviti produkt.

3 sata 3 sata

Jednadžbe pravca. Jednadžbe ravnine. Primjene analitičke geometrije. 3 sata 3 sata

Funkcije realne varijable: načini zadavanja funkcija, klasifikacija funkcija. 3 sata 3 sata

Limes, neprekidnost, asimptote. Pregled elementarnih funkcija. 3 sata 3 sata

Derivacije. Tangenta i normala. Diferencijal i približno računanje. 3 sata 3 sata

Više derivacije i diferencijali. Deriviranje parametarski zadane funkcije. Teoremi diferencijalnog računa (Fermat, Rolle, Cauchy, Lagrange). L'Hospital ovo pravilo i računanje limesa neodređenh oblika.

3 sata 3 sata

Monotonost. Nužni i dovoljni uvjeti ekstrema. Geometrijski ekstrem. 3 sata 3 sata

Zakrivljenost. Dovoljan uvjet konveksnosti i konkavnosti. Nužan i dovoljan uvjet za točke infleksije. 3 sata 3 sata

Ispitivanje toka i crtanje grafa funkcije. 3 sata 3 sata

Niz realnih brojeva. Osnovna nejednadžba konvergencije. Gomilište i podniz. Omeđenost, monotonost i konvergencija. Svojstva limesa. Cauchyjev niz. Neki važni limesi

3 sata 3 sata

Red realnih brojeva. Nužan uvjet konvergencije. Kriteriji konvergencije. Apsolutna konvergencija. Alternirani redovi. 3 sata 3 sata

Niz funkcija. Red funkcija. Red potencija i radijus konvergencije. Deriviranje reda funkcija. Taylorov red i primjene. 3 sata 3 sata


1 2 / 1 1 6

12

Naziv predmeta Osnove elektrotehnike 1

Kod FENA01

ECTS 7


Dr. sc. Branislav Jajac, red. prof. (predavanja) Dr. sc. Nikša Kovač, red. prof. (predavanja) Mr. sc. Nedjeljka Grulović-Plavljanić (auditorne vježbe) Dr. sc. Silvestar Šesnić, v. asist. (auditorne vježbe) Mario Cvetković, dipl. ing. (auditorne vježbe)

Kompetencije koje se stječu Poznavanje osnova elektromagnetizma i teorije istosmjernih mreža


Jajac B.: Teorijske osnove elektrotehnike, svezak 1, Graphis, Zagreb, 1998. Jajac B.: Teorijske osnove elektrotehnike, svezak 2, Graphis, Zagreb, 2002. Pinter V.: Osnove elektrotehnike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1987. Šehović E., i drugi: Osnove elektrotehnike zbirka primjera (prvi dio), Školska knjiga, Zagreb, 1992.

Dopunska literatura Lončar, J.: Osnove elektrotehnike (knjiga prva) Tehnička knjiga Zagreb, 1969. Ćišić, M.: Osnovi elektrotehnike I i II, Split, 1968.

Nastava


Predavanja: 45 sati 03.10.'11. – 27.01.'12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 03.10.'11. – 27.01.'21. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri predispita (kolokvija). Prvi predispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Po završetku nastave bit će održana dva ispitna roka. Na ispitnim rokovima studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na predispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz svakog dijela (50% teorija i 50% zadaci) na svakom predispitu te po jedno potpuno riješeno pitanje iz teorije i iz zadataka na svakom predispitu. Konačna ocjena utvrđuje se prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21., na sljedeći način: - za studente koji su položili na predispitma i prvom ispitnom roku: 15% najboljih dobiva ocjenu 5 (izvrstan) 35% sljedećih ocjenu 4 (vrlo dobar) 35% sljedećih ocjenu 3 (dobar) 15% posljednjih ocjenu 2 (dovoljan). - studenti koji su položili na drugom ispitnom roku: dobivaju ocjenu 2 (dovoljan) Predispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/2012.



Povijesni pregled. Elektriziranje materije. Međunarodni sustav jedinica. 3 sata 2 sata

Coulombov zakon. Raspodjela naboja. Elektrostatičko polje. 3 sata 2 sata


1 3 / 1 1 6

13

Gaussov zakon. Električni potencijal. Potencijalna energija elektrostatičkog polja. Ekvipotencijalne plohe. 3 sata 2 sata

Određivanje polja iz funkcije potencijala. Polje i potencijal nabijenog vodiča. Vodiči u elektrostatičkom polju. 3 sata 2 sata

Kapacitet i kondenzatori. Dielektrici u elektrostatičkom polju. 3 sata 2 sata Opći oblik Gaussovog zakona. Uvjeti na granici. Energija i sila elektrostatičkog polja. 3 sata 2 sata

Električna struja i strujni krug. Osnovni zakoni električnog strujnog kruga – Ohmov zakon. 3 sata 2 sata

Joulov zakon, I i II Kirchhoffov zakon. Realni strujni krug. 3 sata 2 sata Rad i snaga istosmjerne struje. Prilagođenje. Linearne električne mreže – naponski i strujni izvori. Zamjena otpora zvijezda – trokut. 3 sata 2 sata

Metode i teoremi: Kirchhoffovi zakoni, konturne struje, metoda superpozicije, metoda potencijala čvorova, Theveninov, Nortonov i Millmanov teorem 3 sata 2 sata

O magnetizmu. Magnetsko polje i veličine polja. Osnovni zakoni magnetskog polja - Ampereov i Biot-Savartov zakon. 3 sata 2 sata

Sila i rad na vodič kojim teče struja u magnetskom polju. Definicija ampera. Elektromagnetska indukcija. 3 sata 2 sata

Materijali u magnetskom polju. 3 sata 2 sata

Opći oblik Ampereovog zakona. Uvjeti na granici. Krivulja magnetiziranja. 3 sata 2 sata

Proračun magnetskog kruga. Energija magnetskog polja. 3 sata 2 sata


1 4 / 1 1 6

14

Naziv predmeta Računala i programiranje

Kod FELA01

ECTS 6


Dr. sc. Mirjana Bonković, red. prof. Dr. sc. Ranko Goić, izv. prof. Ante Denić, dipl. inž. Mr. sc. Maja Čič, zn. novak


Predmet je zamišljen kao uvod u računala i programiranje. Studenti bi trebali dobiti solidan uvid u područje računarstva kao znanosti koju mnogi ograničavaju isključivo na područje programiranja.


J. Glenn Brookshear: Computer Science: An Overview, Addison Wesley, 2004. Ivo Mateljan: Računala i programiranje, skripta, FESB, 2005 R. Goić: Programski jezik C, FESB, 2005

Dopunska literatura Tannenbaum, S. Structured Computer Organisation., Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N.J., 1990.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 125): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Iz laboratorijskih vježbi se također organiziraju 2 kolokvija. Pozitivna ocjena se dobija na jedan od slijedećih načina: A) 75% prisustva na laboratorijskim vježbama i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=(1/3)(M1 + M2 +M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. B) 75% prisustva na laboratorijskim vježbama i ukupno 50% bodova prikupljenih na prva dva međuispita i dva kolokvija iz laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)=0.4(M1 +M2) +0.1(L1+L2) L1, L2- bodovi na kolokvijima iz laboratorijskih vježbi izraženi u postocima. Konačna se ocjena, bez obzira na opisane način dobivanja bodova se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži do 20 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješena barem dva zadatka iz programiranja. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja L. vježbe

Uvod: Povijesni pregled. 2 sata 2 sata

Uvod: Računarstvo kao znanost. Razvoj programskih jezika. Pojam apstrakcije. 2 sata 2 sata

Osnovni logički sklopovi. Binarno predstavljanje podataka i upravljanje 2 sata 2 sata


1 5 / 1 1 6

15

informacijama.

Osnovni logički sklopovi. Logička svojstva vrata i Booleove funkcije. Bistabili, registri, memorija. 2 sata 2 sata

Programiranje: Predstavljanje cijelih i realnih brojeva, znakova i instrukcija. Tipovi podataka, konstante, varijable. 2 sata 2 sata

Programiranje: Aritmetički izrazi. Naredbe pridruživanja. Logički izrazi. Slijedno izvođenje, grananje i petlja. 4 sata 4 sata

Programiranje: Potprogrami i parametri. Blokovska struktura programa. 2 sata 2 sata

Programiranje: Nizovi. Tehnike debugiranja. 2 sata 2 sata Razvoj algoritma. Tehnike rješavanja problema. Dijagram toka. Postepeno poboljšavanje. Jednostavni numerički primjeri. 2 sata 2 sata

Instrukcijski formati. Instrukcijski format. Metode adresiranja. Izvođenje instrukcije. 2 sata 2 sata

Arhitektura računala. Arhitektura računala. Funkcije osnovnih sastavnih dijelova računala. Funkcije sabirnice. Izvođenje instrukcije. Upravljanje podacima na primjeru jednostavnog procesora. Svojstva jednostavnih ulazno/izlaznih jedinica i njihovi kontroleri.

2 sata 2 sata

Programska podrška računala: Operacijski sustav. 2 sata 2 sata

Programska podrška računala: Korisnički programi (MATLAB). 2 sata 2 sata

Mreže. Internet. Izrada Web stranice. 2 sata 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi

Temeljna struktura C programa. 2 sata

Osnovne programske strukture: sekvenca, iteracija, petlja. Jednostavni primjeri. 6 sata

Binarno predstavljanje podataka. Formati podataka. 4 sata

Funkcije u C-u. 4 sata

Blokovska struktura programa. Moduli. 2 sata

Nizovi. 4 sata

Matlab – osnove 2 sata

Matlab – programiranje 2 sata

Razni ispitni primjeri. 4 sata


1 6 / 1 1 6

16

Naziv predmeta Inženjerska grafika i prezentacija

Kod FELA08

ECTS 4


dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja) dr. sc. Josip Lorincz (laboratorijske vježbe) dr. sc. Maja Stella (laboratorijske vježbe) mr. sc. Srđana Dragičević (laboratorijske vježbe) Ivan Teklić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe) Pjero Petej, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


- osnovni koncepti grafičke komunikacije u tehnici - osnovni koncepti računarske grafike - osnove primjene standardnih grafičkih alata i okolina (AutoCAD, MATLAB) - osposobljenost za samostalnu primjenu standardnih grafičkih alata i okolina (AutoCAD, MATLAB) - osposobljenost za grafičku komunikaciju i prezentaciju u području elektrotehnike i informacijske tehnologije

Preporučena literatura Dinko Begušić: Interaktivni digitalni udžbenik "Inženjerska grafika"

Dopunska literatura

1. Lukša Padovan: Inženjerska grafika i dokumentiranje, Graphis, Zagreb 1999. 2. James D. Foley, Andries van Dam, Steven K. Feiner, John F. Hughes: Computer Graphics: Principles and Practice, 2nd ed. in C, Addison-Wesley, 1996.

Nastava


Predavanja: 15 sati 15 tjedana po jedan sat tjedno - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe (laboratorij B526): 30 sati 15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je jedan školski sat. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu.

Ocjena kontinuirane provjere znanja Ocjena (%) = 0,4 L + 0,3 (M1 + M2) L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postocima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postocima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postocima Ocjena (%) Ocjena 50%-51% - dovoljan (-2) 52%-58% dovoljan (2) 59%-61% + dovoljan (+2) 62%-64% - dobar (-3) 65%-71% dobar (3) 72%-74% + dobar (+3) 75%-77% - vrlo dobar (-4) 78%-84% vrlo dobar (4) 85%-87% + vrlo dobar (+4) 88%-90% - izvrstan (-5) 91%-100% izvrstan (5) Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela završnog ispita.


1 7 / 1 1 6

17

Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali. Preduvjet za pristup završnom ispitu jest pozitivna ocjena svih laboratorijskih vježbi i predan seminarski rad.

Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Na popravnom ispitu polaže se cjelovito gradivo predmeta. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine.

Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini.

Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Ispitna grupa 8



grafička komunikacija u tehničkim primjenama 1 sat

osnovni pojmovi tehničkog crtanja 1 sat

ortogonalna i aksonometrijska aprojekcija 1 sat

kotiranje; shematski prikazi i simboli 1 sat

prvi međuispit 1 sat

uvod u računarsku grafiku 1 sat

arhitekture grafičkih računalnih sustava 1 sat

interaktivna računarska grafika 1 sat

prikazne tehnologije 1 sat

drugi međuispit 1 sat

matematički pristup računarskoj grafici 1 sat

crtanje primitivnih oblika 1 sat

transformacija koordinata 1 sat

boja i modeli boja u računarskoj grafici 1 sat

osnovni pojmovi i tehnike računalne animacije 1 sat


Uvod u laboratorijske vježbe, AutoCAD: upoznavanje koriničkog sučelja 2 sata

AutoCAD: crtanje okvira i zaglavlja 2 sata

AutoCAD: ortogonalna projekcija 2 sata

AutoCAD: 3D prikaz 2 sata

AutoCAD: napredne metode 2 sata

AutoCAD: samostalni rad 2 sata

AutoCAD: samostalni rad 2 sata

MATLAB: crtanje matematičkih funkcija 2 sata

MATLAB: transformacije 2D objekata 2 sata

MATLAB: animacija 2 sata

MATLAB: upravljanje interaktivnošću 2 sata

Microsoft VISIO: korisničko sučelje i opcije 2 sata

Microsoft VISIO: shemtaski prikaz elektroničkog sklopa 2 sata

Microsoft VISIO: shematski prikaz ICT sustava 2 sata

Nadoknade vježbi 2 sata


1 8 / 1 1 6

18

Naziv predmeta Komunikacijske vještine

Kod FEOA03

ECTS 3

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Mirjana Matea Kovač, viši predavač


Usvajanje vještina potrebnih za uspješnu komunikaciju s pojedincima, u grupi, poznavanje prepreka za uspješnu komunikaciju, razumijevanje sukoba, vještine jasnog izražavanja, aktivnog slušanja, rješavanje problema, ublažavanje sukoba, grupnog rada, javnog prezentiranja pred publikom.


Pearson, J.C., Spitzberg. B. H. (1990). Interpersonal communication:concepts, components and contexts. Dubuque:Wm.C.Brown Publishers. Egan,G. (1997). You and me: The skills of communicating and relating to others. Monterey:Brooks/Cole Publishing Company Lucas, S.E. (1998). The Art of Public Speaking. New York:McGraw-Hill Bolton,R. (1986). People skills. New York:Touchstone

Dopunska literatura Stewart, J. (Ed.) (1999). Bridges, not walls: A book about interpersonal communication. McGraw-Hill Holliday, A., Hyde, M. I Kullman, J. (2004). Intercultural communication. London:Routledge

Nastava

(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Nastava: 30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema

kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12. Predavanja slijede ERR sustav (evokacija, razumijevanje značenja, refleksija) kojim se potiče aktivno učenje studenata. Koriste se pomagala kao PP-prezentacije ili folije, pripremljeni tekstovi, tablice i skale za samoprocjenu.

Ispit


Provjera znanja i svladavanje vještina provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke, te pismenim ispitom na kraju semestra. Ispiti se odrzavaju prema kalendaru nastave ak. god. 2011./12.


Predavanja

Uvod, opis kolegija. Verbalna i neverbalna komunikacija 2 sata

Načela uspješne komunikacije 2 sata

Aktivno slušanje 2 sata

Razvijanje strategija efikasnog učenja 2 sata

Razvoj vještine postavljanja pitanja 2 sata

Razvoj sposobnosti kritičkog mišljenja 2 sata

Pisano i govorno komuniciranje 2 sata

Komuniciranje pomoću e-maila, weba , foruma 2 sata

Priprema prezentacije i prezentiranje 2 sata

Individualna i grupna komunikacija 2 sata

Uvjeravanje i argumentiranje,vještina pregovaranja 2 sata

Asertivna komunikacija 2 sata

Razrješavanje konflikata, javno govorenje i govorništvo 2 sata

Izrada prezentacija i pisanje seminraskih radova 2 sata

Izrada prezentacija i pisanje seminarskih radova 2 sata


1 9 / 1 1 6

19

Naziv predmeta Engleski jezik 1

Kod FEOA04

ECTS 3


Dr.sc. Mirjana Kovač, viši predavač Daniela Matić, viši predavač Dr. sc. Nina Sirković, viši predavač


Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.


Štambuk, Anuška (2005) English in Electrical Engineering and Computing. Split: FESB. Glendinning, Eric H., John McEwan. (2006). Oxford English for Information Technology. Oxford:OUP

Dopunska literatura Cunningham, Sarah; Peter Moor (2000). Cutting Edge. Longman.

Nastava



kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12. Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe (Study section), te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.

Ispit


Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Pri kraju semestra održat će se jedan međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (60%), ocjena izlaganja (20%), redovno pohađanje nastave (10%), aktivnost na nastavi (10%). Termini kolokvija:. prema rasporedu nastavnika i grupe studenata (A-F) Ispiti se održavaju prema kalendaru nastave ak. godine 2011./2012.


Predavanja

Uvod, opis kolegija. Unit 1 – Electricity ( čitanje, prijevod, vježbe) 2 sata Study section 1- uvodno upoznavanje s jezikom znanosti i tehnologije, te njegovim leksičkim i gramatičkim značajkama 2 sata

Unit 2 – Electromagnetism 2 sata

Study section 2 – opći znanstveni i tehnički vokabular 2 sata

Unit 3 – Electric charges; electrical conductivity 2 sata

Study section 3 – višečlani jezični nazivi 2 sata

Unit 4 - Mathematics 2 sata

Study section 4 – matematički izrazi 2 sata

Unit 5 - Electronics 2 sata

Study section 5 – upotreba gramatičke strukture pasiva u jeziku struke 2 sata

Unit 6 - Semiconductors 2 sata

Study section 6 – reducirane relativne rečenice 2 sata

Unit 7 – Transistors 2 sata


2 0 / 1 1 6

20

Study section 7 – both, either, neither 2 sata

Međuispit 1 2 sata


2 1 / 1 1 6

21

Naziv predmeta Matematika 3

Kod FEMX03

ECTS 5


dr. sc. Anita Matković (predavanja) Ivana Grgić (auditorne vježbe)


Studenti stječu znanja iz teorije polja, krivuljnih i plošnih integrala, Fourierove analize i Laplaceove transformacije i vještine primjene tih znanja u inženjerstvu.


L. Korkut, M. Krnić, M. Pašić, Vektorska analiza, Element, Zagreb, 2006. N. Elezović, Fourierov red i integral, Laplaceova transformacija, Element, Zagreb, 2006. Ivan Slapničar, Matematika 3, FESB, Split, http://lavica.fesb.hr/mat3 Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura

Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990., 1994., 1990.

Nastava


Predavanja:

30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.


Ispit




Predavanja A. vježbe VEKTORSKA ANALIZA. Vektorska funkcija skalarne varijable. Limes i neprekidnost. Derivacija. Integral. 2 sata 2 sata

Skalarna i vektorska polja. Gradijent, divergencija i rotacija. Hamiltonov i 2 sata 2 sata


2 2 / 1 1 6

22

Laplaceov operator. Potencijalna i solenoidalna polja. Usmjerene derivacije. 2 sata 2 sata KRIVULJNI INTEGRALI. Parametrizacija krivulje, normala i tangenta, krivuljni integral skalarnog polja. 2 sata 2 sata

Krivuljni integral vektorskog polja. Cirkulacija, računanje potencijala i Greenov teorem. 2 sata 2 sata

PLOŠNI INTEGRALI. Parametrizacija plohe, normala i tangenta. Plošni integral skalarnog polja. 2 sata 2 sata

Plošni integral vektorskog polja. 2 sata 2 sata

Gaussov i Stokesov teorem i primjene. 2 sata 2 sata FOURIEROV RED. Ortogonalni trigonometrijski sustavi. Razvoj funkcija u Fourierov red. 2 sata 2 sata

Primjene Fourierovog reda i Parsevalova jednakost. 2 sata 2 sata FOURIEROVA ANALIZA. Dirichletov teorem i konvergencija u normi. Diferenciranje i integriranje Fourierovog reda. 2 sata 2 sata

Fourierov integral. 2 sata 2 sata

Fourierova transformacija i inverzna Fourierova transformacija i primjene. 2 sata 2 sata LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA. Osnovna svojstva Laplaceove transformacije. Inverzna Laplaceova transformacija. 2 sata 2 sata

Primjene na rješavanje diferencijalnih jednadzbi. 2 sata 2 sata


2 3 / 1 1 6

23

Naziv predmeta Fizika 2

Kod FEMA02

ECTS 7 ECTS-a 45 sati predavanja i 30 sati vježbi, 15 sati laboratorijskih vježbi = 4 ECTS-a, samostalno učenje, 3 ECTS-a


Dr. sc. Nikola Godinović, izv. prof. (predavanja) Mr.sc. Mirjana Grbac, v. predavač (auditorne vježbe) Karlo Lelas, znanstveni novak (laboratorijske vježbe)


Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike i osnovnih pojmova kvantne fizike te njihova primjena na realne probleme. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije te kao priprema za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.


N. Godinović, On-line materijali na e-learning portalu V. Henč-Bartolić, P. Kulišić: Valovi i optika, Školska knjiga Zagreb, 1989. M. Grbac: Fizika 2- Auditorne vježbe V. Henč-Bartolić i suradnici: Riješeni zadaci iz valova i optike, Školska knjiga, Zagreb

1992.

Dopunska literatura

N. Cindro: Fizika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1991. D. Halliday, R. Resnick, J. Walker: Fundamentals of Physics 7th Edition, John Wiley & Sons, Inc., 2005. E. M. Purcell: Elektricitet i magnetizam, udžbenik fizike Sveučilišta u Berkeley, svezak 2., Tehnička knjiga, Zagreb, 1988. E.V. Wichmann: Kvantna Fizika, udžbenik fizike Sveučilišta u Berkeley, svezak 4., Tehnička knjiga, Zagreb, 1988.

Nastava


Predavanja: 45 sati - 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema kalendaru

nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./12. Auditorne vježbe: 30 sati - 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema kalendaru nastavne

djelatnosti u akademskoj godini 2011./12. Laboratorijske vježbe: 15 sati - 6 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2,5 sata tjedno) - prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./12.

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna nastave, a treći nakon 14 tjedna nastave. Svaki međuispit sastoji se od 4 pitanja podijeljena u dvije skupine, 2 pitanja iz skupine „načelna teorijska pitanja“, 2 pitanja iz skupine“ teorijska pitanja“ te dva zadatka. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Završni ispit sastoji se od 8 pitanja podijeljena u dvije skupine, 4 pitanja iz skupine „obavezna teorijska pitanja“, 4 pitanja iz skupine „teorijska pitanja“ i 4 zadatka. Prema pravilniku o studiranju primjenit će se relativno ocijenivaje. Ispitni termini prema kalendaru nastave 2011./2012.


Predavanja A. vježbe Elastičnost materijala. Jednostavno harmonijsko titranje. Matematičko i fizikalno njihalo. 3 sata 2 sata

Prigušeno titranje. Prisilno titranje. Rezonancija. Zbrajanje harmonijskih titranja. 3 sata 2 sata

Mehanički valovi: podjela valova, jednostavni harmonijski val, valna jednadžba, valna jednadžba transverzalnog vala na žici, energija mehaničkih valova.

3 sata 2 sata

Superpozicija valova. Refleksija i transmisija valova. Stojni valovi. Interferencija valova. Valni paket. Fazna i grupna brzina vala. 3 sata 2 sata

Valovi zvuka. Jakost i glasnoća zvuka. Dopplerov efekt. Ultra zvuk. 3 sata 2 sata Gaussov zakon za električno i magnetsko polje, Amperov zakon, Bio-Savartov zakon. Elektromagnetski titraji. 3 sata 2 sata

Maxwellove jednadžbe. 3 sata 2 sata


2 4 / 1 1 6

24

Elektromagnetski valovi. 3 sata 2 sata Indeks loma, disperzija, apsorpcija, i polarizacija elektromagnetskih valova. Spektar elektromagnetskih valova. 3 sata 2 sata

Fizikalna optika. Interferencija. Ogib. Youngov pokus. Optička rešetka. 3 sata 2 sata

Specijalna teorija relativnosti 3 sata 2 sata Toplinsko zračenje. Ultraljubičasta katastrofa. Planckov zakon zračenja crnog tijela. Kvanti svjetlosti. Fotoelektrični efekt. Comptonov efekt. 3 sata 2 sata

Struktura atoma. Linijski spektri. Ruthrefordov model atoma. Bohrov model atoma. 3 sata 2 sata

Kvantni brojevi. Periodni sustav elemenata. 3 sata 2 sata

Rendgensko zračenje. Laseri. 3 sata 2 sata


1. Matematičko i fizikalno njihalo 2 sata

2. Slaganje titranja 2 sata

3. Stojni val 2 sata

4. Kundtova cijev 2 sata

5. Quinckeova cijev 2 sata

6. Mjerenje magnetskog polja Zemlje 2 sata

7. Magnetski dipolni moment 2 sata

8. Leće i zrcala 2 sata

9. Optička rešetka 2 sata

10. Fotoelektični efekt 2 sata

11. Mjerenje omjera e/m 2 sata

12. Linijski spektar-spektometar 2 sata


2 5 / 1 1 6

25

Naziv predmeta Elektronički elementi i sklopovi

Kod FELA03

ECTS 6 ECTS-a 30 sati predavanja i 45 sati vježbi = 3 ECTS-a, samostalno učenje 3 ECTS-a


Prof. dr. sc. Ivan Zulim (predavanja) Dr. sc. Tihomir Betti, Ivan Marasović, dipl. ing. (auditorne vježbe, laboratorijske vježbe) Mr. sc. Spomenka Bovan, (laboratorijske vježbe)


Upoznavanje osnovnih svojstava poluvodičkog materijala i principa rada osnovnih elektroničkih komponenata. Sposobnost analize elektroničkih sklopova s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima u statičkim i dinamičkim uvjetima. Analiza osnovnih sklopova s operacijskim pojačalima.


I. Zulim, S. Gotovac: Osnovni poluvodički elektronički elementi, FESB Split 1998. P. Biljanović: Elektronički sklopovi, Školska knjiga Zagreb 1989. P. Biljanović, I. Zulim: Elektronički sklopovi – zbirka zadataka, Školska knjiga Zagreb 1994.

Dopunska literatura P.Biljanović: Poluvodički elektronički elementi, Školska knjiga Zagreb 1996 J. Millman, A. Grabel: Microelectronics, second edition, McGraw-Hill Book Company, Singapore 1987.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B417): 15 sati 8 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,2L + 0,133(T1 + T2 + T3) + 0,133(Z1+Z2+Z3) L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, T1, T2, T3 - bodovi iz teorijskog dijela na međuispitima izraženi u postocima. Z1, Z2, Z3 - bodovi iz zadataka na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 60% dovoljan (2) 61% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 15 teorijskih pitanja i 3 zadatka. Uvjet za polaganje ispita je po 50% bodova iz teorijskog dijela i iz zadataka. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Završni ispiti (obvezni) Popravni ispit Komisijski ispit


Predavanja A. vježbe Uvod. Povijesni pregled. 2 sata 2 sata


2 6 / 1 1 6

26

Čvrsta tvar. Intrinsični i ekstrinsični poluvodič. Degenerirani poluvodič. Gibanje slobodnih nosilaca naboja: difuzijsko i driftno gibanje. Pokretljivost nosilaca.

2 sata 2 sata

Einsteinova relacija. Vrijeme života i poništavanje (rekombinacija) nosilaca. Jednadžba kontinuiteta. Osnovne značajke poluvodiča.

2 sata 2 sata

PN spoj. Skokoviti pn prijelaz. PN spoj s priključenim naponom. Odnos struje i napona pn spoja. Akumulirani naboj manjinskih nosilaca.

2 sata 2 sata

Ovisnost struje i napona pn spoja o temperaturi. PN spoj dobiven difuzijom primjesa.

2 sata 2 sata

Bipolarni tranzistor: definicija i tehnološka izvedba. Struje normalno polariziranog tranzistora. Parametri tranzistora.

2 sata 2 sata

Djelotvornost emitera. Prijenosni faktor baze. Faktor strujnog pojačanja. Vrijeme proleta nosilaca kroz bazu. Earlyjev efekt.

2 sata 2 sata

Ebers-Mollove jednadžbe i model tranzistora. Područja rada tranzistora. 2 sata 2 sata

Unipolarni tranzistor (FET). Tranzistor s efektom polja (JFET): dinamički parametri, statičke karakteristike.

2 sata 2 sata

MOSFET: prijenosne i izlazne karakteristike, parametri MOSFET-a. 2 sata 2 sata

Osnovni pojmovi o pojačalima: strujno, naponsko, otporno i strminsko pojačalo; računanje pojačanja u decibelima.

2 sata 2 sata

Bipolarni tranzistor u statičkim uvjetima rada: istosmjerni model. Grafička analiza sklopova– određivanje statičke radne točke. Stabilizacija statičke radne točke.

2 sata 2 sata

Dinamička svojstva pojačala: pojačalo u spoju zajedničkog emitera, baze i kolektora. Hibridni nadomjesni model bipolarnog tranzistora.

2 sata 2 sata

Osnovni sklopovi pojačala s unipolarnim tranzistorom – statički uvjeti (definicija, određivanje statičke radne točke, stabilizacija statičke radne točke). Osnovni sklopovi pojačala s unipolarnim tranzistorom – dinamički uvjeti (svojstva, nadomjesni model, parametri nadomjesnog modela). Pojačalo u spoju zajedničkog uvoda, odvoda i upravljačke elektrode.

2 sata 2 sata

Frekvencijska karakteristika elektroničkih sklopova: nadomjesni sklopovi u području niskih i u području visokih frekvencija. Bodeov prikaz frekvencijske karakteristike.

2 sata 2 sata


Poluvodička dioda. LED. 2 sata

Zener dioda. Kapacitivna dioda. 2 sata

Bipolarni tranzistor. 2 sata

Unipolarni tranzistor. Jednospojni tranzistor. 2 sata

Ispravljač. 2 sata

Pojačalo s bipolarnim tranzistorom. 2 sata

Pojačalo s unipolarnim tranzistorom. 2 sata

Operacijsko pojačalo. 2 sata


2 7 / 1 1 6

27

Naziv predmeta Električna mjerenja

Kod FENA03

ECTS 6 45 sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 2,5 ECTS-a, za samostalan rad i učenje 105 sati - 3,5 ECTS-a


Dr. sc. Stanko Milun, red. prof. (predavanja Tonko Garma, dipl. inž. (laboratorijske vježbe)


Temeljna znanja o mjernim metodama i električnim mjernim instrumentima. Sposobnost mjerenja električnih veličina, iskazivanja mjernih rezultata i računanja pogrešaka mjerenja.


V. Bego: Mjerenja u elektrotehnici, 9. dopunjeno izdanje, Graphis, Zagreb, 2003. T. Kilić: Električna mjerenja - upute za laboratorijske vježbe, FESB, Split, 2003.

Dopunska literatura D. Vujević, B. Ferković: Osnove elektrotehničkih mjerenja, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

Nastava


Predavanja: 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 244): 11 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2,5 sati tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 + M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 20 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.

Nastavne jedinice Predavanja

Definicija mjerenja i mjeriteljstva. Zakonsko mjeriteljstvo. Sljedivost. Međunarodne mjeriteljske organizacije i ustanove. Važnije državne mjeriteljske ustanove u svijetu i Hrvatskoj. 3 sata

Povjest međunarodnog sustava (SI) jedinica. Definicije temeljnih jedinica SI-sustava. Aktualna mjerna nesigurnost ostvarenja tih jedinica na najvišoj razini. Normirana pravila označavanja i pisanja veličina i jedinica.

3 sata

Apsolutna mjerenja temeljnih veličina elektrotehnike. Strujna vaga. Naponska (Begina) vaga. Kibblova vatna vaga. Živin elektrometar. Thomson-Lampardov križni kondenzator. Načelo supstitucijskih mjerenja. Apsolutno mjerenje otpora.

3 sata

Etaloni. Hijerarhija etalona. Etaloni napona: Westonova normala. Elektronička normala. Josephosnov kvantni efekt i Josepsonova stalnica. Etaloni otpora: žičani etaloni; kvantni Hallov efekt i von Klitzingova stalnica. Jednoelektronska pumpa (SET) kao etalon struje i kvantni trokut. Kvarcni etaloni kapaciteta. Etalonske mjerne zavojnice.

3 sata


2 8 / 1 1 6

28

Pogreške mjerenja. Točnost i preciznost. Razredi točnosti i granice pogrešaka instrumenata. Slučajne pogreške i normni odmak. Pouzdanost, statistička sigurnost i mjerna nesigurnost. Posredna mjerenja i regresije. ISO norma za iskaz mjerne nesigurnosti.

3 sata

Analogni elektromehanički instrumenti. Kazaljke i ljestvice. Galvanometar: moment i protumomenti; tromost i prigušenje; statički, dinamički i frekvencijski odziv. Prijenosna funkcija i spektar prijenosne funkcije. Oscilografi i rezonantni instrumenti.

3 sata

Mostovi i kompenzatori. Wheatstoneov most. Osjeteljivost nulinstrumenta. Johnsonov šum i granice osjetljivosti; otklonski most i nelinearnost. Thomsonov most. Izmjenični mostovi: smetnje i oklapanje; Wagnerov pomoćni most. Kompenzatori: ampermetarski i potenciometarski princip. Feussnerov i kaskadni laboratorijski kompenzator.

3 sata

Elektronički instrumenti. Značajke i simbol operacijskog pojačala; tipovi povratne veze i operatori zbrajanja (odbijanja), integriranje, diferenciranje, logaritmiranje i antilogaritmiranje. Instrumentacijska pojačala.

3 sata

Širokopojasni i selektivni elektornički voltmetri. Heterodinski analizator spektra. Elektronički pretvarači u industrijskim mrežama: napona, struje, snage, faktora snage i frekvencije. 3 sata

Katodna cijev i analogni osciloskopi: građa osciloskopske katodne cijevi; vremenska baza i sinkronizacija; statičke i dinamičke značajke osciloskopa. Analogni osciloskopi s pamćenjem. 3 sata

Digitalni instrumenti: opća blok shema digitalnog instrumenta; vrste pokaznika; digitalno mjerenje vremena i frekvnecije. Naponsko-vremenski integracijski pretvarači s jednostrukom, dvostrukom i višestrukom integracijom. - A/D pretvarači. A/D pretvrači s uzastopnim približavanjem.

3 sata

Brzina i diskriminacija A/D pretvrača. Paralelni A/D pretvarači i digitalni osciloskopi. Digitalni multimetri. FFT-analizatori spektra. Mrežni analizatori spektra: frekvencijski opseg u realnom vremenu; urednjavanje spektara i funkcija koherencije.

3 sata

Induktivni mjerni transformatori u mrežama industrijske frekvencije: naponski; strujni; normirane značajke i oznake mjernih transformatora. 3 sata

Frekvencijski odziv induktivnih mjernih transforamtora. Posebne izvedbe naponskih transforamtora; otpornička, kapacitivna i mješovita djelila. Posebne izvedbe strujnih transformatora: svitak Rogowskog; strujni kompenzator s elektorničkim pojačalom greške; s Hallovom sondom; transformator istosmjerne struje.

3 sata

Obračunska mjerenja električne energije. Logika tarifnih sustava i obračunske veličine. Indukciona (Ferarisova) brojila. Elektronička brojila. Integrirana elektronička brojila. Sustav mrežnog ton-frekventnog upravljanja (MTU).

3 sata


1. Utjecaj potrošnje ampermetra na pogrešku pri mjerenju struje 2,5 sati

2. Utjecaj potrošnje voltmetra na pogrešku pri mjerenju napona 2,5 sati

3. Proširenje mjernog opsega instrumenata s pomičnim svitkom 2,5 sati

4. Kontrola točnosti instrumenata metodom uspoređivanja 2,5 sati

5. Mjerenje djelatne snage 2,5 sati

6. Mjerenje otpora ommetrom 2,5 sati

7. Mjerenje osciloskopom 2,5 sati

8. Mjerni transformatori 2,5 sati

9. Snimanje petlje histereze 2,5 sati

10. Pogreška instrumenta uslijed izobličenog izmjeničnog napona 2,5 sati


2 9 / 1 1 6

29

Naziv predmeta Ekonomika i organizacija proizvodnje

Kod FETA01

ECTS 3 ECTS boda (2+0) Predavanja: 30 sati: 1,5 ECTS boda Priprema za ispit: 75 sati 1,5 ECTS boda

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Ivica Veža, red. prof.


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja ekonomije i organizacije proizvodnje. Studenti se upoznaju s osnovama organizacije poslovnih i proizvodnih sustava, te posebno sa suvremenim organizacijskim teorijama i strukturama. Daju se osnove teorija proizvodnje i troškova.


Dulčić, Ž.; Pavić, I.; Rovan, M.; Veža, I.: Proizvodni menadžment. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Ekonomski fakultet, Split, 1996. Sikavica P.; Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura Schroeder, R. G.: Operations Management, McGHraw-Hill Inc., New York, 2000.

Nastava


Predavanja: 30 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 4 sata tjedno) - prema rasporedu + 2 sata u

dogovoru sa studentima

Ispit


Tijekom semestra bit će se tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 5 tjedana nastave, a treći u ispitnom roku. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena (5) = 0,5 (M1 + M2+M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlodobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polaže ispt preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja

Uvod. Globalizacija i razvoj proizvodnih sustava. 2

Uvod. Razvoj organizacije proizvodnje. 2

Teorije organizacije (klasična, neoklasična, moderna) 2 Organizacijske strukture (funkcionalna, divizionalna, matrična, projektna). Faktori utjecaja na organizacijsku strukturu 2

Benchmarking (SWOT analiza) 2

Reinženjering poslovnih sustava (BPR). 2

Fraktalna tvornica. Mass Customization. 2

Sustav kontinuiranog poboljšanja. Kaizen. 2

Virtualna tvornica. Umrežena tvornica. Temeljne kompetencije. 2


3 0 / 1 1 6

30

Procesni management. 2

Paralelni inženjering (SE) 2

Toyota Production System 2

Lean Production 2

Troškovi proizvodnje. Točke ravnoteže (BEP). 2 Teorija proizvodnje. Funkcija proizvodnosti. Ekonomičnost. Rentabilnost. Produktivnost. 2


3 1 / 1 1 6

31


Kod FEOA06

ECTS 3


Dr.sc.Mirjana Matea Kovač, viši predavač Daniela Matić, viši predavač Dr.sc. Nina Sirković, viši predavač


Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.


Štambuk, Anuška (2005) English in Electrical Engineering and Computing. Split: FESB. Glendinning, Eric H., John McEwan. (2006). Oxford English for Information Technology. Oxford:OUP

Dopunska literatura Cunningham, Sarah; Peter Moor (2000). Cutting Edge. Longman

Nastava



kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12. Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe (Study section), te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.

Ispit


Pri kraju semestra održat će se jedan međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. Svi studenti polažu i usmeni ispit koji se sastoji od čitanja i prevođenja teksta, odgovaranja na pitanja vezana za tekst, provjeru poznavanja obrađenih gramatičkih cjelina te poznavanje tehničkoga vokabulara. Ispiti se održavaju prema kalendaru nastave ak. godine 2011/2012.


Predavanja Uvod, opis kolegija. Usmena i pismena provjera znanja jezika, ponavljanje gradiva 1. i 2. semestra. 2 sata

Unit 16 – Optical fiber communication 2 sata

Study section 16 – akuzativ s infinitivom 2 sata

Unit 17 – Acoustical engineering 2 sata

Study section 17 – particip prezenta 2 sata

Unit 18 – A brief history of control development 2 sata

Study section 18 – organizacija diskursa 2 sata

Unit 20 – Electric power system 2 sata

Study section 20 – označivači u diskursu koji izražavaju stav govornika 2 sata

Unit 21 – Transformers 2 sata

Study section 21 – as, when, while 2 sata

Unit 22 - Generators 2 sata

Study section 22 – particip prošli 2 sata

Priprema za međuispit 2 sata

Međuispit 2 sata


3 2 / 1 1 6

32

Smjer: Automatika i sustavi SEMESTAR 5

Naziv predmeta Automatska regulacija 1

Kod FELA19

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Mojmil Cecić, red. prof. Dr. sc. Josip Musić, doc. (naslovno zvanje)

Kompetencije koje se stječu Stjecanje temeljnih znanja iz područja automatske regulacije


1. R.C.Dorf, R.H.Bishop, Moderna teorija vođenja, Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New York, USA, 1995.

2. Zanchi, V.: Automatika I, FESB-Split, 1989. 3.

he Math Works: Control System Toolbox: Getting Started, Version 5, The MathWorks Inc., Natick, 2000.

Dopunska literatura

1. Hohn Van de Vegte: Feedback Control System, Prentice Hall Inc., 1986. 2. J.Travis, J. Kring: LabVIEW for everyone: Graphical programming made easy and fun,

Prentice Hall, 2007 3. V. Zanchi: Simulacija, FESB-Split, 1996

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati 8 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)= 0,25L+ 0,25(M1 + M2 +M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 4 pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od 8 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.



1. Uvod u sustave sa povratnom vezom 4 -

2. Matematičko modeliranje prijenosnom funkcijom 4 -

3. Matematičko modeliranje varijablama stanja 6 -

4. Svojstva sustava sa povratnom vezom - simulacija 6 -


3 3 / 1 1 6

33

5. Vrednovanje u vremenskom i frekvencijskom području 5 -

6. Stabilnost 5 -

7. Geometrijsko mjesto korijena 5 -

9. Regulatori i kompenzatori 5 -

10. Sinteza 5 -


13. Sinteza kompenzatora pomoću MATLAB-a 2

14. Sinteza regulatora pomoću MATLAB-a 2

15. Utvrđivanje stabilnosti sustava pomoću MATLAB-a 2

16. Geometrijsko mjesto korijena - MATLAB 1

17. Osnove LabVIEW-a 4

18. Modeliranje i simulacija pomoću LabVIEW-a 2

19. Frekvencijska analiza sustava pomoću LabVIEW-a 2


3 4 / 1 1 6

34

Naziv predmeta Elektronički sklopovi

Kod FELA10

ECTS

5 ECTS 30 sati predavanja: 1 ECTS bod 15 sati auditornih vježbi: 0,5 ECTS bodova 15 sati laboratorijskih vježbi: 0,5 ECTS bodova 90 sati samostalnog učenja: 3 ECTS boda


Dr. sc. Ivan Marinović, izv.prof. (predavanja) Duje Čoko, dipl. ing. (auditorne vježbe, laboratorijske vježbe)


Sposobnost analize, mjerenja i konstrukcije osnovnih elektroničkih analognih sklopova.


1. Biljanović, P.: Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb. 2. Zulim, I., Biljanović, P.: Elektronički sklopovi - zbirka zadataka, FESB-Split.

Dopunska literatura 1. Millman J., Grabel A., Microelectronics, McGraw-Hill Book Company, New York.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe (laboratorij 415): 15 sati 6 puta po 2 školska sata i 1 put tri školska sata– 7 laboratorijskih vježbi

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana, a treći u tjednu nakon završetka nastave. Student može putem kolokvija položiti cjelokupni ispit. Na sva tri kolokvija student polaže dio gradiva iz teorije i dio gradiva iz zadataka. Na dva završna ispita u veljači studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju teorija ili zadaci pojedinog kolokvija. Dakle, na svakom od kolokvija polaže se jedan dio teorije i jedan dio zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela teorije i 50 % bodova iz pojedinog dijela zadataka na kolokviju ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

)(600/801,01,0(%) 332211 ZTZTZTLVNPVOcjena

gdje su aktivnosti izražene u postocima: NPV - nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama (%), LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi (%), T1, T2, T3- bodovi iz pojedinog dijela teorije (%), Z1, Z2, Z3- bodovi iz pojedinog dijela zadataka (%).

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti početkom rujna na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili teoriju i zadatke iz pojedinog dijela gradiva bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak prvi, drugi ili treći dio gradiva. Zadnja prilika za polaganje ispita u školskoj godini je tzv. ispit pred povjerenstvom koji će biti u drugom dijelu rujna . Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i ispitu pred povjerenstvom je da student ima najmanje 50% bodova iz teorije i najmanje 50% bodova iz zadataka pojedinog dijela gradiva. Ocjena se računa prema prethodno navedenoj formuli. Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način:


3 5 / 1 1 6

35

Postotak Ocjena 50% do 65% dovoljan (2) 66% do 80% dobar (3) 81% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će po 4 teorijska pitanja i po 3 zadatka. Na završnim ispitima, popravnom ispitu i ispitu pred povjerenstvom bit će ukupno 10 teorijskih pitanja i 10 zadatka. Ispitni rokovi: Prvi završni ispit: Drugi završni ispit: Popravni ispit: Komisijski ispit: Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70% nastavnih sati, auditornim vježbama najmanje 70% nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe Uvod 1 sat 0.5 sata Višestupanjska pojačala, istosmjerna i izmjenična analiza 2 sata 1 sat Frekvencijska svojstva pojačala, Bodeovi dijagrami 1 sat 0.5 sata Donja granična frekvencija kod pojačala 1 sat 0.5 sata Gornja granična frekvencija kod pojačala s bipolarnim tranzistorom 2 sata 1 sat Gornja granična frekvencija kod pojačala s unipolarnim tranzistorom 1 sat 0.5 sata Frekvencijska svojstva višestupanjskih pojačala 1 sat 0.5 sata Rad pojačala u nelinearnom režimu, odziv na impulsnu pobudu 1 sat 0.5 sata Pojačala s povratnom vezom 5 sata 2.5 sata Pojačala snage 5 sati 2.5 sata Diferencijalno pojačalo 3 sata 1.5 sat Operacijsko pojačalo 7 sati 3.5 sata

Popis laboratorijskih vježbi Trajanje

11. Frekvencijska svojstva pojačala s bipolarnim tranzistorom 2 sata

12. Frekvencijska svojstva pojačala s unipolarnim tranzistorom 2 sata

13. Frekvencijska svojstva dvostupanjskog pojačala 2 sata

14. Pojačalo s povratnom vezom 2 sata

15. Pojačalo snage u klasi AB 2 sata

16. Diferencijalno pojačalo 2 sata

17. Operacijsko pojačalo 3 sata


3 6 / 1 1 6

36

Naziv predmeta Analiza mreža

Kod FELA11

ECTS 5 30 sati predavanja, 15 sati auditornih vježbi i 15 sati laboratorijskih vježbi

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Joško Radić, doc.

Kompetencije koje se stječu Osposobljenost za analizu mreža u općem smislu.


Biličić L.: Analiza mreža, FESB. Split, 2008. Biličić L.: Analiza mreža-zbirka zadataka, FESB. Split, 2008.

Dopunska literatura

Wai-Kai Chen: The Circuits And Filters Handbook, IEEE Press, USA, 1995. Matick R.E.:Transmission Lines For Digital And Communication Network, IEEE Press, 1995. Gilat A.: MATLAB An Introduction With Applications, John Wiley and Sons, Inc.,2005.

Nastava


Predavanja: 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 406): 15 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći nakon 14 tjedana. Svaki kolikvij sadrži pitanja iz teorije i zadatke. Uvjet za pozitvnu ocjenu iz kolokvija je najmanje 50% bodova iz svakog od djelova (teorija i zadaci) kolokvija. Uvjet za izlazak na kolokvije je 70% prisustva nastavi. Na završnom ispitu studenti polažu djelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Laboratorijske vježbe se izvode po dvije i moraju biti sve obavljene. Na kraju laboratorijskih vježbi se održava kolovij. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz međuispita i položen kolokvij iz laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)=0,19L + 0,27(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 63% dovoljan (2) 64% do 77% dobar (3) 78% do 91% vrlo dobar (4) 92% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji se sastoji iz dva dijela; dio koji sadrži pitanja iz teorije iz svakog poglavlj po najmanje tri pitanja i drugi dio koji sadrži 4 zadataka, po jedan iz svakog poglavlja. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 50% bodova iz zadataka i 50% iz teorijskog dijela ispita, s time da svako poglavlje (zadaci + teorija) bude ocjenjeno s najmanje 50%). Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.




3 7 / 1 1 6

37

Uvod u analizu električnih mreža. Elementi mreže, odnos napona i struje, ekvivalentni krugovi. Teoremi mreža 2 sata 1 sata

Analiza mreža u stacionarnom stanju. Metode analize mreža. Jednadžbe mreža u frekvencijskom području. Mreže sa sinusoidalnim izvorima iste i različite frekvencije i izvorima nesinusoidalne periodičke aktivnosti.

2 sata 1 sata

Topološka analiza mreža 2 sata 1 sata Analiza mreža u prijelaznom stanju. Jednadžbe mreža u vremenskom području. Linearne diferencijalne jednadžbe s konstantnim koeficijentima. Početni i konačni uvjeti.

2 sata 1 sata

Krugovi složenosti prvog, drugog i višeg reda. 2 sata 1 sata

Jednadžbe stanja. Primjena Laplaceove transformacija u analizi prijelaznih stanja 2 sata 1 sata Jedinične funkcije u električnim mrežama. Primjena Laplaceovog teorema realnog pomaka i teorema integrala superpozicije. 2 sata 1 sata

Četvoropoli. Primarni i sekundarni parametri. 2 sata 1 sata

Povezivanje četvoropola. 2 sata 1 sata Četvoropol u uvjetima općeg zaključenja. Četvoropol kao element za prilagođenje Četvoropol kao građevni blok. 2 sata 1 sata

Mreže s raspodijeljenim elementima. Klasični komunikacijski vodovi. Poduljni parametri. 2 sata 1 sata

Diferencijane jednadžbe homogenog voda,karakteristična impedancija i funkcija prostiranja 2 sata 1 sata

Fazna i grupna brzina. Izobličenja na vodu. Vod malih gubitaka 2 sata 1 sata Polarni dijagram i stojni val. Vod malih gubitaka pobuđivan naponom step oblika i impulsom. 2 sata 1 sata


Mjerni instrumenti i osnovna mjerenja. 2 sata

Teoremi mreža. Maksimalan prijenos snage, prilagođenje. 2 sata

Analiza metodom petlje. Operacijsko pojačalo 2 sata

Analiza mreže s operacijskim pojačalom. Prijelazne pojave,RC,RL i RLC krugovi 2 sata

Četveropol, primarni i sekundarni parametri, gušenje četveropola. 2 sata

Komunikacijski vodovi; karakteristična impedancija i gušenje. 2 sata

Komunikacijski vodovi; odziv na step funkciju, kašnjenje signala, valni oblici 2 sata


3 8 / 1 1 6

38

Naziv predmeta Simulacijsko modeliranje

Kod FELA12

ECTS 5

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof.


Ostvaruju se nužna teorijska znanja o potrebama i načinima modeliranja i simuliranja u svrhu analize i projektiranja svih sustava koji nas okružuju. Ostvaruju se osnovna praktična znanja o mogućnostima izbora i o kvaliteti primjene različitih postupaka modeliranja i simuliranja s ciljem samostalnog rada.


1. Čerić, V.: Simulacijsko modeliranje, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 2. Law, A., Kelton, D.: Simulation Modelling and Analysis, McGraw Hill, 2000. 3. Marasović, J.: Kvantitativno i kvalitativno modeliranje i simuliranje, FESB, Split,

ISBN-6114-67-4, 2004.

Dopunska literatura

1. Boffey, T.B.: Graph Theory in Operations Research, McMillan Press, Hong Kong, 1982.

2. Stipaničev, D., Marasović, J.: laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje, on-line udžbenik "Digitalno vođenje", 2004.

Nastava



Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 7. tjednu nastave, drugi u 12. tjednu nastave, a treći kolokvij je ujedno i završni ispit koji će se održati nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjenjivat će se rezultati ostvareni na laboratorijskim vježbama. Ocjena(%)= (M1 + M2 + M3 + M4)/4 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima, M4 – bodovi sa laboratorijskih vježbi. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja L. vježbe 1. Uvod: Sustavski pristup i svrha modeliranja (u analizi ili razumijevanju vladanja sustava i kod problema sinteze na "živim" susatvima). Model je aproksimacija sustava izveden bilo kao misaoni, kao maketa (prikaz jednostavnog robota iz RoboLab kompleta) ili kao simbolički zapis. Modeliranje je iterativan postupak u toku kojeg se rješava kompromis između presloženog modela i kvalitetne aproksimacije.

3 sata

2. Kvantitativni modeli, podjele po značajkama sustava: deterministički, stohastički, statički, dinamički, kontinuirani, diskretni, linearni, nelinearni. Izbor 3 sata


3 9 / 1 1 6

39

ulaznih i izlaznih veličina i njihov utjecaj na složenost modela.

3. Fizikalni, ekonomski i drugi zakoni kao temelj izgradnje modela. Utjecaj ograničenja na vladanje sustava i njihovo dodavanje izvornom modelu. Parametarska identifikacija kao dio procesa modeliranja.

3 sata

4. Matematičke transformacije kvantitativnih modela koje olakšavaju analizu i sintezu: prijelaz iz diferencijalnih jednadžbi u Laplaceovi područje i u prostor stanja. Linearizacija.

3 sata

5. Simuliranje je aproksimacija modeliranja i jedan od načina provedbe analize i sinteze. Simulacija na digitalnom računalu gotovim programskim rješenjima ili vlastitim programiranjem: numerička integracija, vrijeme diskretizacije, pravokutno pravilo, Runge-Kutteovi koeficijenti.

3sata

6. Simulacija pomoću gotovog programskog paketa VisSim. Uvod i priprema za laboratorijske vježbe. Generiranje zadanih funkcija na temelju simulacijskih modela.

3 sata

7. Simulacija na analognom računalu: karakteristike operacijskog pojačala i simulacijski elementi izvedeni pomoću njega. Električna shema i izvedba složenijih zadataka.

3sata

8. Karakteristični primjer primjene modeliranja i simuliranja u procesu "puštanja u rad" istosmjernog motora i komentar utjecaja dopustivih ili nedopustivih aproksimacija na konačni način rada motora.

3sata

9. Kvalitativni modeli i različiti sustavi kojima pripadaju. Modeliranje na temelju teorije grafova: događaji, aktivnosti, analiza strukture sustava. 3sata

10. Mrežno planiranje. Simuliranje kvalitativnih modela na digitalnom računalu. 3sata 11. Primjeri primjene: lingvistički modeli, populacijski modeli, problemi sa cikličkim zadacima. 3 sata

12. Osnovne ideje simulacije diskretnih događaja, primjeri primjene. Izdvajanje elemenata sustava i način njihovog simulacijskog povezivanja: entiteti, klase, atributi, međudjelovanja.

3 sata

13. Pristup izgradnji simulacijskih modela i na njima temeljena izvedba simulacijskih programa. 3 sata

14. Usporedba postupaka kod izvedbe modela i korisnih simulacija između kvantitativnih i kvalitativnih zadataka. Primjer moguće prilagodbe kvantitativnih zadataka za simulaciju pomoću programa koji isključivo prepoznaju entitete, klase, atribute i njihove međuveze.

3 sata

15. Sistemska dinamika i primjeri klase problema na koje se primjenjuje. 3 sata

Popis laboratorijskih vježbi: 1. Kako prevesti matematičke modele u jezik VisSima? Izbor linearnih simulacijskih elemenata i njihovo povezivanje. 2 sata

2. Testiranje utjecaja vremena diskretizacije (step size) i konačnog simulacijskog vremena (range end) na kvalitetu simulacijskih rezultata. 2 sata

3. Simuliranje nelinearnih sustava opisanih nelinranim diferencijalnim jednadžbama. Usporedba rezultata između izvornih nelinearnih i lineariziranih modela. Crtanje fazne krivulje.

2 sata

4. Simulacija istog sustava matematički zapisanog na više načina, nakon dopuštenih transformacija. Usporedba rezultata. 2 sata

5. Simuliranje nelinearnosti opisanih pomoću statičkih karakteristika (zasićenje, mrtva zona, ON-OFF). Crtanje statičkih karakteristika iz simulacijskih modela. 2 sata

6. Simuliranje logičkih sklopova pomoću VisSima. Generiranje različitih zadanih funkcija. 2 sata

7. Analiza vladanja jednostavnih sustava od početka: fizikalni zakoni, matematički model, simulacija na digitalnom računalu, zaključci. 2 sata


4 0 / 1 1 6

40

Naziv predmeta Objektno orijentirano programiranje

Kod FELA13

ECTS 7 ECTS-a 45 sati predavanja i seminarski rad, 20 sati laboratorij


Dr.sc. Ivo Mateljan (predavanja) Dr.sc Marjan Sikora, v. asist.


Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da: 1. objasni koncepte: namespace, scope i lifetime, 2. objasni razliku između objektno temeljenog i objektno orijentiranog programiranja, 3. objasni i primijeni polimorfizam, 4. koristi temeljne STL klase: string, vector, list, stack, queue, 5. koristi klase iz "iostream" za pristup datotekama i standardnim ulazno/izlaznim uređajima, 6. primijeni mehanizam rukovanja iznimkama, 7. koristi Microsoft Visual Studio za izradu programa s grafičkim sučeljem.

Preporučena literatura I. Mateljan: OOP, skripta, FESB 2003.

Dopunska literatura Stroustrup, B., The C++ programming Language, Adison Wesley, 1986.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno + 1 sat za seminarski rad iz

programiranja za Windows i MFC) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 125): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 10 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Student također mora izraditi seminarski rad iz OO programiranja za Windows. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i minimalno 40% bodova na svakom među ispitu, te pozitivno ocijenjen seminarski rad. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 + S) L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, S - ocjena iz seminarskog rada izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.



Uvod. Povijesni pregled razvoja OO paradigme. 3 sata

Uvod u C++. Standardni tipovi. 3 sata

Prvi programi u C++ jeziku. Razvoj algoritma 3 sata

Izrazi i naredbe 3 sata

Programski blokovi 3 sata

Klase i objekti 3 sata


4 1 / 1 1 6

41

Nizovi i pokazivači 3 sata

Preopterećenje operatora 3 sata

Tokovi 3 sata

String klasa 3 sata

Generičko programiranje i predlošci 3 sata

Rekurzivne funkcije i strukture – lista, stog, red 3 sata

Nasljeđivanje i polimorfizam 3 sata

Rukovanje iznimkama 3 sata

Programiranje za Windows 3 sata


Upoznavanje s razvojnom okolinom, kompajliranje C++ programa, debugiranje 2 sata

Preopterećene funkcije 2 sata

Prijenos parametara po referenci i rekurzija 2 sata

Globalne i lokalne varijable, poziv po referenci, operatori 2 sata

Klase - objekti 2 sata

Statički članovi klase, prijateljske funkcije 2 sata

Dinamičko alociranje objekata 2 sata

Nizovi i klase 2 sata

Dinamičko alociranje memorije 2 sata

Preopterećenje operatora 2 sata

Stringovi 2 sata

Datoteke 2 sata

Generičko programiranje 2 sata

Nasljeđivanje 2 sata

Programiranje za Windows (MFC) 2 sata


4 2 / 1 1 6

42

Naziv predmeta Programiranje za Internet

Kod FELA14

ECTS 5




Cilj je kolegija naučiti studente razumijevanje programskog koda u kojem se programiraju Web stranice. U okviru kolegija uči se tehnička strana Interneta, te temeljni pojmovi i temeljne programske tehnologije programiranja na Web. Nakon savladavanja ovog kolegija studenti će moći i sami programirati Web stranice, ne samo korištenjem vizualnih alata tipa Dreamviewer ili MS Front Page, već i direktnim interveniranjem u programski kod stranice..


1) On-line škola programiranja za Web na Engleskom http://www.w3schools.com 2) Abrus, L. Izrada Weba – abeceda za webmastere, Bug & SysPrint, Zagreb, 2003. 3) Goodman, D. Dynamic HTML: The Definitive Reference 2nd Edition, O’Reilly, 2002.

Dopunska literatura

1) Stranice kolegija na e-learning portalu FESB-a 2) World Wide Web Consortium (http://www.w3.org)

Nastava


Predavanja: 30 sata 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski dio obuhvaća teoretska znanja iz svih nastavnih cjelina, a praktični dio ispita zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih vježbi te samostatnu izradu web stranice u kojoj su sadržani i stilski uklopljeni svi naučeni elementi. Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći 15 tjednu nastave. Student može putem kolokvija položiti teoretsko gradivo ispita. Na dva završna ispita u veljači 2008. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktični dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 70 % bodova iz dijela teorije, 100% riješenih zadataka iz laboratorijskih vježbi te samostalno napravljenu vlastitu web stranicu. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem terminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno položili kompletnu teoriju ili kompletne zadatke bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak samo teoriju ili samo zadatke. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit. Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 70% do 78% dovoljan (2) 79% do 85% dobar (3) 86% do 94% vrlo dobar (4) 95% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će 15 teorijskih pitanja. Na završnim, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo iz protokola vezanih za internet HTML jezika, na drugom kolokviju gradivo iz CSS-a i XML-a, a na trećem kolokviju gradivo JavaScripta i XHTML-a. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Prvi završni ispiti:


4 3 / 1 1 6

43

Drugi završni ispiti: Popravni ispit: Komisijski ispit: Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje dobije u okviru laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja L. vježbe Tehničke osnove Interneta: Što je Internet. Povijest Interneta. Organizacija Interneta. Mrežne adrese, imena domena, domenski poslužitelji (DNS). 2 sata

Komunikacijski protokol TCP/IP, osnovne mrežne usluge i protokoli (http. ftp, telnet, mail, wap). Način spajanja na Internet. 2 sata

Osnovni programski jezici za izradu Web dokumenata: Jezici oznaka (Marup Languages - ML) i Hyper Text Markup Language (HTML). Osnove HTML jezika – struktura HTML dokumenta, osnovni elementi, zaglavlje HTML dokumenta

2 sata

Osnove HTML - formatiranje teksta, entiteti, linkovi, slike, okviri, tablice, liste, forme 2 sata

Formatiranje dokumenata kaskadnim oblicima (Cascading Style Sheets – CSS). Uvod u CSS, sintaksa CSS-a, Načini uključivanja CSS stila u HTML dokument 2 sata

CSS - upravljanje pozadinama, fontom, marginama i obrubima, pozicioniranje, dimenzioniranje, pseudo klase i pseudo elementi. 2 sata

Prošireni standard jezika oznaka (eXtensible Markup Language – XML): Definiranje putova u XML-u (XPath). Formalno definiranje XML datoteke (Document Type Definition - DTD i XML Schema Definition – XSD).

2 sata

XML – Primjeri XML datoteka. Formatiranje XML dokumenta korištenjem CSS dokumenta i XSL dokumenta. 2 sata

XML - Formatiranje XML dokumenta proširenim oblikovnim jezikom (eXstensible Stylesheet Language – XSL). 2 sata

XHTML (eXstensable HTML) kao zamjena za HTML standard. 2 sata Dinamički Web: Što je Dinamički HTML (Dynamic DHTML)? Klijentski i poslužiteljski jezici. Skriptni jezici i jezici koji se prevode (kompajliraju). 2 sata

Skriptni jezici na strani korisnika: Scriptni jezici JavaScript i VB Script i razlike među njima. Uvod u jezik JavaScript (osnovne osobine, operatori i instrukcije, primjeri).

2 sata

Objektni model dokumenata (Document Object Model - DOM). Definicija objektnog modela dokumenata. DOM Events (interakcija korisnika s računalom koja može biti prepoznata od JavaScript-a). Povezivanje HTML-a, CSS-a , JavaScript-a i DOM-a).

2 sata

AJAX – Asinhroni JavaScript i XML (Asynchronous JavaScript and XML) 2 sata Uvod u tehnologiju programiranja na strani poslužitelja. PHP, ASP, JavaServleti. Projektiranje Web prikaza. Usability. 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi:

Internet, telnet, FTP, objavljivanje web stranica 2 sata

HTML, formatiranje teksta 2 sata

HTML, umetanje linkova i slika 2 sata

HTML, kreiranje listi 2 sata

HTML, izrada tablica, formi. 2 sata

HTML, okviri. 2 sata

Osnove CSS-a 2 sata

Napredni CSS 2 sata

Izrada XML dokumenta 2 sata


4 4 / 1 1 6

44

Načini prikaza XML dokumenta unutar web stranice 2 sata Osnove JavaScripta 2 sata JavaScript, izrada aplikacije 2 sata JavaScript i XML 2 sata Osnove DHTML-a 2 sata Osnove serverskih skripnih jezika s primjerom PHP-a 2 sata


4 5 / 1 1 6

45


Naziv predmeta RAČUNALNE MREŽE Kod FELA28



Dr.sc. Julije Ožegović, red. prof. Kristić Ante, asistent Pekić Vesna, asistent


Kolegij pruža temeljna znanja s područja računalnih mreža kao osnovu jezgre računarstva


1. Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb 1992.

Dopunska literatura 1. Ožegović, J. Računalne mreže, Veleučilište u Splitu, 2000.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 3 sata tjedno - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 325): 15 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno kroz 7 uzastopnih tjedana po 2 sata tjedno

Ispit


Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja. Tijekom semestra pišu se testovi na početku svakog termina laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) teorije u 7. 11. i 15. tjednu nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije. Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz testova predavanja, pozitivna ocjena laboratorijskih vježbi, pozitivna ocjena međuispita zadataka i pozitivna ocjena međuispita teorije. Ocjena(%)=0,10P +0,15L + 0,75(M1 + M2 +M3)/3 P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni ispit teorije koje se sastoji od četiri ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja teorije. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave, ispitna grupa 25



1. RAZVOJ PRIJENOSA PODATAKA 1.1. Razvoj telekomunikacijskih sustava 1.2. Informacijski volumen i prijenos podataka 1.3. Telegrafske mreže

2. RAZVOJ TERMINALSKIH MREŽA 2.1. Razvoj centralnih računala 2.2. Terminalske mreže 2.3. Jednospojno povezivanje

3 sata


4 6 / 1 1 6

46

2.4. Višespojno povezivanje

3. RAZVOJ MREŽNIH ARHITEKTURA 3.1. Privatne arhitekture 3.2. Javne arhitekture 3.3. ARPANet i Internet

4. OPĆA SVOJSTVA RAČUNALNIH MREŽA 4.1. Sistematizacija mreža prema elementima i topologiji 4.2. Sistematizacija mreža prema uslugama, vlasništvu i području 4.3. Prospajanje kanala 4.4. Prospajanje poruka 4.5. Prospajanje paketa 4.6. Prospajanje u ATM mreži

5. ELEMENTI RAČUNALNIH MREŽA 5.1. Kanali računalnih mreža 5.2. Osnovni i izvedeni kanali 5.3. Karakteristike kanala 5.4. Čvorišta i terminali računalnih mreža

3 sata

6. SLOJEVITI HIJERARHIJSKI SUSTAVI 6.1. Koncept razine, protokola i sučelja 6.2. Koncept zaglavlja i umetanje 6.3. Jedinica informacije i fragmentacija 6.4. Referentna ISO-OSI arhitektura

7. KOMUNIKACIJSKI PROTOKOLI 7.1. Svojstva protokola 7.2. Adresiranje 7.3. Sinkronizacija

3 sata

8. KONTROLA POGRJEŠKI 8.1. Organizacija kontrole pogrješki 8.2. Spojevni i bespojni protokoli 8.3. Vrste potvrda i algoritmi retransmisije 8.4. Kontrola pogrješki po razinama

9. KONTROLA ZAGUŠENJA 9.1. Zagušenje i kontrola zagušenja 9.2. Kontrola zagušenja prema vrsti prospajanja 9.3. Vrste zagušenja 9.4. Kakvoća usluge i kontrola zagušenja

3 sata

10. KONTROLA TOKA 10.1. Optimalna radna točka mreže 10.2. Modeliranje sustavima s posluživanjem 10.3. Funkcije čvorišta i terminala mreže 10.4. Detekcija zagušenja 10.5. Dojava zagušenja 10.6. Algoritmi predajnika

3 sata

11. SUČELJE DTE-DCE 11.1. Fizička razina 11.2. Koncept DTE-DCE 11.3. Električne karakteristike sučelja 11.4. Funkcionalne karakteristike sučelja 11.5. Kontrola toka na sučelja DTE-DCE

12. KANALI FIZIČKE RAZINE 12.1. Prijenos podataka telefonskim kanalom 12.2. Inteligentni modemi 12.3. Upravljanje inteligentnim modemom 12.4. Signalni kodovi

3 sata

13. LOKALNE MREŽE - ETHERNET 13.1. Lokalne računalne mreže

3 sata


4 7 / 1 1 6

47

13.2. Lokalna mreža Ethernet općenito 13.3. Kontrola medija Etherneta 13.4. Tehnička svojstva 10Mb/s Etherneta 13.5. Tehnička svojstva 100Mb/s Etherneta 13.6. Tehnička svojstva 1000Mb/s Etherneta

14. BEŽIČNE LOKALNE MREŽE 14.1. Opća svojstva bežičnih lokalnih mreža 14.2. Upravljanje bežičnim mrežama 14.3. Kontrola medija bežičnih lokalnih mreža

15. DIGITALNE PRETPLATNIČKE MREŽE 15.1. Uskopojasni ISDN 15.2. xDSL mreže 15.3. Tehnologija xDSL mreža 15.4. ATM na fizičkoj razini

16. KODOVI ZA OTKRIVANJE POGRJEŠKI 16.1. Redundantni kodovi 16.2. Sistematski blok kodovi s paritetnim ispitivanjem 16.3. Kodiranje sistematskih blok kodova s paritetnim ispitivanjem 16.4. Dekodiranje sistematskih blok kodova s paritetnim ispitivanjem

3 sata

17. CIKLIČKI KODOVI 17.1. Svojstva cikličkih kodova 17.2. Kodiranje i dekodiranje cikličkih kodova 17.3. Sklopovlje cikličkih kodova

18. ZNAKOVNO ORIJENTIRANI PROTOKOLI 18.1. Opća svojstva znakovnih protokola 18.2. Znakovni protokoli po ISO 1745 18.3. Dijagrami stanja ZO protokola 18.4. SLIP protokol Interneta 18.5. PPP protokol Interneta 18.6. Protokoli za prijenos datoteka

3 sata

19. BITOVNO ORIJENTIRANI PROTOKOLI 19.1. Opća svojstva BO protokola 19.2. HDLC BO protokoli po ISO3309 19.3. HDLC BO protokoli po ISO4335 19.4. Mehanizmi HDLC protokola 19.5. HDLC protokol u NRM načinu 19.6. HDLC protokol u ARM načinu

20. PRIMJENA BITOVNO ORIJENTIRANIH PROTOKOLA 20.1. LAP-B 20.2. LAP-M 20.3. Mreže za prijenos okvira (Frame Relay)

3 sata

21. LOKALNE MREŽE NA PODATKOVNOJ RAZINI 21.1. Organizacija podatkovne razine lokalnih mreža 21.2. Protokol podrazine 2.2 21.3. ATM tehnologija na podatkovnoj razini 21.4. Primjena ATM tehnologije na lokalnim mrežama

22. LOKALNE MREŽE ETHERNET 22.1. Osnovna svojstva MAC podrazine Etherneta 22.2. Problemi standardizacije Etherneta 22.3. Varijante okvira Etherneta

3 sata

23. LOKALNE MREŽE - WLAN 23.1. Osnovna svojstva MAC podrazine WLAN 23.2. MAC okvir WLAN

24. SVOJSTVA MREŽNE RAZINE 24.1. Opća svojstva mrežne razine 24.2. Deterministički algoritmi usmjeravanja

3 sata


4 8 / 1 1 6

48

24.3. Stohastički algoritmi usmjeravanja

25. MREŽNA RAZINA INTERNETA 25.1. Protokoli mrežne razine Interneta 25.2. Adresiranje na Interneta 25.3. IP adresiranje na lokalnoj mreži

26. USMJERAVANJE PROMETA NA INTERNETU 26.1. IP adresiranje na globalnom Internetu 26.2. Usmjeravajući protokoli Interneta 26.3. Privatne podmreže - intranet

3 sata

27. SVOJSTVA PRIJENOSNE RAZINE 27.1. Opća svojstva prijenosne razine 27.2. UDP protokol Interneta 27.3. TCP protokol Interneta

28. MEHANIZMI TCP PROTOKOLA 28.1. Uspostava TCP veze 28.2. Kontrola pogrješki TCP protokola 28.3. Organizacija kontrole toka TCP protokola 28.4. Napredni algoritmi kontrole toka TCP protokola

3 sata

29. SUSTAVI S POSLUŽIVANJEM 29.1. Modeli sustava s posluživanjem 29.2. Stohastički procesi 29.3. Ostali sustavi s posluživanjem

30. M/M/1 SUSTAV S POSLUŽIVANJEM 30.1. Poissonov proces 30.2. Markovljevi procesi - lanci 30.3. Svojstva M/M/1 sustava

3 sata


Sučelje DTE DCE 2 sata

Modem - prijenos podataka analognim telefonskim kanalom 2 sata

Lokalna mreža Ethernet 2 sata

Povezivanje računala na Intenet podmrežu 2 sata

Povezivanje podmreže na javni Internet 2 sata

Virtualne lokalne mreže 2 sata

Bežične lokalne mreže 2 sata


4 9 / 1 1 6

49

Naziv predmeta Arhitektura računala

Kod FELA17


Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof.


Poznavanje građe računala sa gledišta arhitekture skupa naredbi (ISA) te implementacije ISA na različitim rješenjima (jednosabirnička, višesabirniča arhitektura, cjevovod).


1. Hennesy & Patterson, "Computer Architecture: A Quantitative Approach", 3rd edition, Morgan Kaufmann

2. Heuring, V.P., Joredan, H.F.: Computer Systems Design and Architecture, Addison-Wesley, 1997.

Dopunska literatura

Nastava


Predavanja: 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 323): 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,33 L + 0,33 M1 +0,33 M2 L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 60% dovoljan (2) 60% do 70% dobar (3) 70% do 80% vrlo dobar (4) 80% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja

Uvod. Različita gledišta na računalo. 3 sata

Podjela računala i naredbi. CISC. RISC. Skup naredbi. Formati naredbi. Modovi adresiranja. 3 sata

Projektiranje procesora. Definiranje programerske arhitekture računala. 3 sata

AL naredbe. Naredbe za prijenos podataka. 3 sata Naredbe za upravljanje programskim tokom. Prevođenje iz viših programskih jezika u simbolički jezik odnosno strojni kod. 3 sata

Jedno-sabirnička arhitektura računala 3 sata


5 0 / 1 1 6

50

Implementacija segmenata jednosabirničke arhitekture. 3 sata

Upravljačka jedinica. 3 sata

Više-sabirnički mikroarhitektura. 3 sata

Kvantitativna usporedba rješenja. 3 sata

Cjevovod. 3 sata

Projektiranje memorijskog sustava. Tehnologije implementacije memorijskih modula 3 sata Dvorazinska hijerarhijska struktura memorije, Organizacija brze memorije. Asocijativna brza memorija. 3 sata

Direktno mapirana brza memorija. Kombinacija asocijatinog i direktno mapiranog preslikavanja. 3 sata

Ulazno/izlazni podsustav. 3 sata


Osnovna arhitektura mikroprocesora 80x86 2 sata

Programski model mikroprocesora 80x86. Organizacija memorije. Stog. 2 sata

Modovi adresiranja. Prevođenje i povezivanje programa. 2 sata

Osnovni tipovi varijabli. 2 sata

Skokovi. 2 sata

Procedura. 2 sata

Makro. 2 sata

Naredbe za manipuliranje podacima. 2 sata

Upravljanje blokovima podataka. 2 sata

Uvjetne petlje. 2 sata

Aritmetičke operacije – množenje dijeljenje. 2 sata

Logičke operacije – AND, OR , XOR, NOT. 2 sata

Pomak bitova. 2 sata

Rotiranje bitova 2 sata

Usporedba i testiranje stringova. 2 sata


5 1 / 1 1 6

51


Naziv predmeta Električne mreže

Kod FENA04

ECTS 6 ECTS 45 sati predavanja i 15 sati laboratorijskih vježbi: 2 ECTS boda 120 sati samostalnog učenja: 4 ECTS boda


Dr. sc. Ranko Goić, izv. prof. (predavanja) Jakov Krstulović-Opara, asistent (laboratorijske vježbe)


Student stječe temeljna znanja potrebna za određivanje relevantnih parametara elementa električnih mreža. Upoznaje načine formiranja pripadnih ekvivalentnih shema, te matrični račun koji se koriste u analizi električnih mreža.


1. Goić, R; Jakus, D.: Električne mreže – interna skripta, FESB Split, 2007. 2. Ožegović, M.; Ožegović, K.: Električne energetske mreže I (1996.), Električne energetske mreže II (1997), Električne energetske mreže III (1997), FESB Split, Computing d.o.o. Split 3. Ožegović, M.; Ožegović, K.: Električne mreže I, Sveučilište u Splitu, FESB, 1977.

Dopunska literatura

1. Stag, G. W.; El-Abiad, A., H.: Computer Methods in Power System Anylysis, McGraw-Hill, New York, 1968 2. Venikov, V.,A.: Electrical Network Performance Calculations and Analysis, Mir Publishers, Moscow, 1985

Nastava



Laboratorijske vježbe: 15 sati u razdoblju laboratorijske vježbe koncentrirano 5x3 školska sata – ukupno 15 sati, s početkom u

7. tjednu nastave

Ispit


Tijekom semestra bit će dva kolokvija koji pokrivaju predavanja i jedan kolokvij iz laboratorijskih vježbi. Termini kolokvija u skladu s kalendarom nastave za šk.god. 2009/10. Na dva završna ispita u siječnju i veljači 2010. godine, studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50% bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokviju iz predavanja ili na završnom ispitu, izrađene sve lab. vježbe. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) = 0,35xG1+0,35xG2+0,2xV+0,1xP,

gdje su aktivnosti izražene u postocima: G1, G2 - bodovi iz pojedinog dijela gradiva obrađenog na predavanjima V – bodovi iz kolokvija iz lab. vježbi S – prisutnost na predavanjima

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na tzv. popravnom ispitu u prvom dijelu jesenskog ispitnog roka. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je komisijski ispit koji će biti u drugom dijelu jesenskog ispitnog roka. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva i sve odrađene lab. vježbe. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema prethodno navedenoj formuli. Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način: Postotak Ocjena 50 % do 6 1% dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3)


5 2 / 1 1 6

52

75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Ispiti će se održati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70% nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja 1. Struktura i osnovne karakteristike elektroenergetskog sustava, vrste elektroenergetskih mreža i njihova uloga u sustavu. Elektroenergetski vodovi (dalekovodi, kabeli) izvedbe, vrste, sastavni djelovi.

3 sata

2. Ekvivalentne sheme i izračun električnih parametara elemenata elektroenergetske mreže. 3 sata

3. Proračun struja i napona u simetričnoj elektroenergetskoj mreži: metoda otpora. 3 sata

4. Proračun struja i napona u simetričnoj elektroenergetskoj mreži: metoda jediničnih vrijednosti. 3 sata

5. Analitičke tehnike u analizi električnih mreža: Princip linearnosti, Princip superpozicije, Teorem kompenzacije, Teorem reciprociteta, Theveninov teorem, Nortonov teorem, Millmanov teorem.

3 sata

6. Četveropoli. Konstante četveropola. Povezivanje četveropola. 3 sata 7. Teorija prijenosa – model prijenosnog voda. Prijenosne jednadžbe. 3 sata 8. Idealni vod. Realni vod. Refleksija. Ferrantijev efekt. 3 sata 9. Matrice uzdužnih impedancija dalekovoda. Preplet i ekvivalentiranje. 3 sata 10. Matrice poprečnih admintancija dalekovoda. Trofazna mreža u proračunu. 3 sata 11. Matrična analiza električnih mreža. Topologija. Grafovi. Matrice incidencija. Izračun matrica impedancija čvorova. 3 sata

12. Izračun matrica admitancija čvorova. Primjena matrične analize električne mreže. 3 sata

13. Sustav simetričnih komponenata. Transformacijske matrice. Fizikalno značenje. 3 sata

14. Impedancije u sustavu simetričnih komponenata. Primjena sustava simetričnih komponenata. 3 sata

Popis laboratorijskih vježbi 1. Priprema za lab. vježbe i demonstracija načina rada s programskim alatima koji se koriste na vježbama 3 sata

2. Prijenosne jednadžbe – proračun u MATLAB-u 3 sata 3. Jednofazna električna mreža – proračun u MATLAB-u 3 sata 4. Trofazna električna mreža – proračun u MATLAB-u 3 sata 5. Obilazak i upoznavanje s VN trafostanicom i priključnim vodovima 3 sata


5 3 / 1 1 6

53

Naziv predmeta Električni strojevi

Kod FENA07

ECTS 7 ECTS-a 45 sati predavanja, 15 sati auditornih vježbi, 15 sati laboratorijskih vježbi = 2,5 ECTS-a; za samostalan rad i učenje potrebno je 135 sati = 4,5 ECTS-a


Dr. sc. Marin Despalatović, doc. (predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe) Dr. sc. Ivica Jurić-Grgić, doc. (predavanja, auditorne vježbe) Goran Majić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


Razumijevanje s mogućnošću analize rada osnovnih vrsta električnih strojeva (sinkronih, asinkronih i kolektorskih)


Interni materijali na e-Learning portalu: 1. M. Kurtović: Sinkroni strojevi 2. M. Jadrić: Asinkroni strojevi; Kolektorski strojevi; Elektronički komutirani motori

Dopunska literatura

1. Z. Sirotić, Z. Maljković: Sinkroni strojevi, Element, Zagreb, 1996. 2. M. Jadrić, B. Frančić: Dinamika električnih strojeva, Graphis, Zagreb, 2004. 3. B. Jurković, Z. Smolčić: Kolektorski strojevi, Školska knjiga, Zagreb, 1986. 4. R. Wolf: Osnove električnih strojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

Nastava


Predavanja: 42 sata 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno prema rasporedu) Auditorne vježbe: 14 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno prema rasporedu) Laboratorijske vježbe (izvode se u laboratoriju za električne strojeve i pogone): 14 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno prema rasporedu)

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (međuispita) i završni ispit. Prvi kolokvij polaže se nakon 7. tjedna nastave, a drugi nakon 14. tjedna nastave. Na ispitu (završnom, popravnom i komisijskom) studenti polažu gradivo koje nisu položili na kolokvijima: (1) cjelokupno ako nisu položili niti jedan kolokvij, i (2) djelomično ako su položili samo prvi ili drugi kolokvij. Sve provjere znanja izvode se u pisanom obliku. Trajanje kolokvija je 60 minuta, a ispita 120 minuta. Pravo polaganja kolokvija, odnosno ispita (završnog, popravnog i komisijskog) student stječe ako je bio nazočan na najmanje 70% prethodnih predavanja i auditornih vježbi. Preduvjet za pristup ispitu (završnom, popravnom i komisijskom) jest nazočnost na svim laboratorijskim vježbama te pozitivna ocjena (minimalno 50% bodova) svih laboratorijskih vježbi. Uvjet za pozitivnu ocjenu je ostvarenih minimalno 50% bodova na svakom od kolokvija, odnosno na svakom od dva dijela gradiva na ispitu, te pozitivna ocjena (minimalno 50% bodova) svih laboratorijskih vježbi. Ocjena(%) = 0,4 (K1 + K2) + 0,2LV K1, K2 - bodovi na kolokvijima, odnosno ispitima, izraženi u postocima LV - srednja postotna vrijednost svih laboratorijskih vježbi Konačna ocjena utvrđuje se na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 61% do 75% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 87% do 100% izvrstan (5) Ispitna grupa: 12 Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


5 4 / 1 1 6

54


Predavanja Aud. vježbe Sinkroni strojevi: namjena i sastav sinkronog stroja, okrugli rotor, rotor s izraženim polovima, nazivne veličine, krivulja strujnog obloga. 3 sata 1 sat

Polje i reaktancije uzbudnog namota turbogeneratora, krivulja MMS, krivulja jakosti polja, krivulja indukcije, međuinduktivitet uzbudnog i armaturnog namota. 3 sata 1 sat

Inducirana EMS rotora, karakteristika praznog hoda, polje i reaktancije uzbudnog namota hidrogeneratora, principi gradnje armaturnog namota. 3 sata 1 sat

Ind. EMS skraćenog namota, faktori namota, jednoslojni i dvoslojni namot, faktori namota za više harmonike, MMS armaturnog namota. 3 sata 1 sat

Tokovi i reaktancije armaturnog namota, induktiviteti i reaktancije na glavnom i rasipnim magnetskim krugovima, dvoosna teorija sinkronog stroja. 3 sata 1 sat

Redukcija armaturnog namota na uzbudni namot, vektorska slika i režimi rada sinkronog stroja. Elektromagnetski moment i kutna karakteristika. Prigušni kavez i njegova uloga. Trajni tropolni kratki spoj. Određivanje sinkrone reaktancije mjerenjem.

3 sata 1 sat

Određivanje uzbude, švedski dijagram, pogonska karta,udarni tropolni kratki spoj. 3 sata 1 sat Asinkroni strojevi: konstrukcijska izvedba, okretno polje, rezultirajući vektori trofaznih varijabli, induktiviteti i ulančeni tokovi, vektorske naponske jednadžbe u originalnim koordinatama.

3 sata 1 sat

Transformacija rotorskih varijabli, redukcija rotorskih veličina, naponske jednadžbe i nadomjesna shema za stacionarna stanja, stacionarne karakteristike - bilanca snage i elektromagnetski moment, strujna karakteristika, pojednostavljeni kružni dijagram.

3 sata 1 sat

Bilanca snage i moment u kružnom dijagramu, utjecaj statorskog otpora na strujnu karakteristiku, pojednostavljena momentna karakteristika, analiza poteznog momenta, utjecaj statorskog otpora - točna momentna karakteristika. Strojevi s kaveznim rotorom: svođenje na teoriju kolutnog stroja, dvokavezni motori, motori s visokim rotorskim štapovima.

3 sata 1 sat

Podešavanje brzine vrtnje: dodavanje otpora u rotorski krug, promjena napona, promjena frekvencije. Nesimetrično napajanje: primjena metode simetričnih komponenata, jednofazni asinkroni motor.

3 sata 1 sat

Kolektorski strojevi: konstrukcijska izvedba i princip djelovanja istosmjernih strojeva, inducirani napon i naponske jednadžbe, elektromagnetski moment, reakcija armature - pojava i posljedice, smanjivanje utjecaja reakcije armature.

3 sata 1 sat

Stacionarne karakteristike, način uzbuđivanja, vrste istosmjernih strojeva, karakteristika praznog hoda, vanjske karakteristike generatora, vanjske karakteristike motora. Jednofazni serijski kolektorski motor.

3 sata 1 sat

Elektronički komutirani motori: permanentni magneti - materijali, petlja histereze, pravac demagnetiziranja, motor s pravokutnim poljem - struktura, inducirani napon, napajanje, elektromagnetski moment, vanjska karakteristika.

3 sata 1 sat

Popis laboratorijskih vježbi 20. Mjerenja na trofaznom transformatoru u praznom hodu - označavanje

stezaljki, određivanje grupe spoja, određivanje krivulje praznog hoda. 2 sata

21. Pokus praznog hoda i kratkog spoja transformatora - određivanje parametara nadomjesne sheme i Kappova dijagrama. 2 sata

22. Određivanje karakteristika praznog hoda, kratkog spoja i krivulje regulacije sinkronog generatora. 2 sata

23. Određivanje parametara i radne točke stacionarnog stanja sinkronog generatora - sinkrone reaktancije u uzdužnoj i poprečnoj osi, kut opterećenja, moment na osovini.

2 sata

24. Pokus praznog hoda i kratkog spoja trofaznog asinkronog motora - određivanje parametara nadomjesne sheme i kružnog dijagrama. 2 sata

25. Snimanje momentne i strujne karakteristike trofaznog asinkronog motora. 2 sata 26. Osnovna ispitivanja na istosmjernom stroju - određivanje krajeva namota i

stezaljki stroja, određivanje neutralne osi, određivanje krivulje praznog hoda, određivanje smjera vrtnje.

2 sata


5 5 / 1 1 6

55

Naziv predmeta Elementi električnih postrojenja

Kod FENA08

ECTS 6


Dr. sc. Ivan Medić, red. prof. (predavanja) Dr. sc. Elis Sutlović, red. prof. (vježbe)


Osnovna teorijska i praktička znanja iz područja dimenzioniranja, izbora i pogona elemenata glavnih strujnih krugova rasklopnih postrojenja.


Požar, H.:Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

Dopunska literatura 1. Meštrović K.: Sklopni aparati sredneg i visokog napona, Graphis, Zagreb, 2007. 2. Dolenc, A.: Transformatori, Sveučilište u Zagrebu, 1986. 3. Bego, V.: Mjerni transformatori, Školska knjiga , Zagreb, 1977.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana – ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno - prema rasporedu). Laboratorijske vježbe (laboratorij 247)-obavezne: 15 sati 5 tjedana po grupi studenata (koncentrirano po 3 sata tjedno) - prema rasporedu grupa

Ispit


Tijekom semestra bit će održana 3 međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći u sklopu prvog završnog ispita. Uvjet za pozitivnu konačnu ocjenu na međuispitu je sakupiti najmanje 50% bodova na svakom pitanju međuispita. Uvjet za pozitivnu konačnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi, najmanje 50% bodova na svakom pitanju i minimalna propisana nazočnost na nastavi. Ocjena(%) = 0,05. (N + L) + 0,3.M1 +0,35.M2 +0,25.M3 N - nazočnost na nastavi L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postotcima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postotcima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 64% dovoljan (2) 65% do 77% dobar (3) 78% do 89% vrlo dobar (4) 90% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu u pravilu pismenim putem ispit (teorijski dio i zadatke), a po potrebi ili na zahtjev teorijski dio usmenim putem. Na završnom ispitu studenti polažu samo dijelove gradiva (trećine)koje nisu prethodno položili na međuispitima. Teorijski dio završnih ispita sadrži do 3 teorijska pitanja i do 3 zadatka ovisno o broju prethodno položenih dijelova teorijskog gradiva odnosno zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu ispita je 50% bodova za svako pitanje odnosno za svaki zadatak. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Završni ispiti (obvezni): Popravni ispit:. Komisijski ispit:.

Nastavne jedinice Trajanje (sati)

Predavanja // Vježbi Uloga električnih postrojenja (EP) u elektroenergetskom sustavu (EES). Vrste EP. Grafički simboli i funkcije osnovnih visokonaponskih elemenata EP.

3

Strujna naprezanja elemenata EP. Osnovne vrste nesimetričnih kvarova. Izračun struja osnovnih vrsta kratkih spojeva (k.s.) primjenom metode simetričnih komponenti. + Primjeri izračuna.

4 + 2


5 6 / 1 1 6

56

Utjecaj transformacije na raspodjelu nesimetričnih struja. Određivanje struja nesimetrično opterećenih transformatora. Primjena "metode strelica" kod osnovnih slučajeva nesimetrično opterećenih transformatora. + Primjeri.

3 + 3

Nadomjesne sheme i impedancije elemenata EES-a u izračunima struja k.s. + Primjeri izračuna.

5 + 2

Dijagram vremenske promjene struje k.s. Komponente struje k.s. 2 Struje mjerodavne za dimenzioniranje opreme v.n. rasklopnih postrojenja. (Definicije i izrazi za izračun iznosa: udarne, termičke i rasklopne struje k.s.).

2

Naponska naprezanja visokonaponskih elemenata EP. Standardni nazivni i najveći naponi el. mreža. Vrste prenapona. Standardni podnosivi ispitni naponi. Koordinacija izolacije. Utjecaj načina uzemljenja neutralne točke el. mreže. + Primjeri.

3 + 1

Glavni elementi v.n. rasklopnih postrojenja (funkcija, izvedbe i parametri za izbor).

7

Transformator u pogonu (paralelni rad, viši harmonici, nesimetrične struje). + Izabrani primjeri.

2 + 2

Primjer izbora tipičnh elemenata glavnog strujnog kruga rasklopnog postrojenja. 2

Tipične shema spoja glavnih strujnih krugova rasklopnog postrojenja. 1

Osnovni elementi pomoćnih (sekundarnih) strujnih krugova. 1


Nesimetrično opterećenje dvonamotnih transformatora. 3

Nesimetrično opterećenje tronamotnih transformatora. 3 Određivanje nadomjesnih direktnih, inverznih i nultih impedancija transformatora mjerenjem. 3

Mjerni transformatori 3

Izračun struja k.s. na osobnom računalu. 3


5 7 / 1 1 6

57

Naziv predmeta Energetska elektronika

Kod FENA09



Dr. sc. Dinko Vukadinović izv. prof. (predavanja) Mr. sc. Ljubomir Kulišić, v. pred. (laboratorijske vježbe)


Temeljna načela, zamisli, postupke, metode i spojeve prijeko potrebne za razumjevanje i projektiranje sustava energetske elektronike.


1. Lj. Kulišić, D. Vukadinović: Predavanja iz energetske elektronike za šk. god. 2010/11 2. N. Mohan, T. N. Undeland, T. N. Robbins, Power Electronics: Converters, Applications, and Design, 2nd Edition, John Wiley & Sons, 1995.

Dopunska literatura 1. Bose, B.K.: Modern Power Electronics and AC Drives, Prentice Hall, 2002

Nastava


Predavanja: 28 sati 3.10.2011. –27.01.2012. 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij A318): 28 sati 1.11.2011. – 20.1.2012. 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja bodova. Studenti koji na ispitu polažu samo gradivo pojedinog kolokvija kojeg nisu položili, na ispitu dobivaju 2 pitanja iz gradiva pripadajućeg kolokvija. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja A. vježbe Uvod. Osnovni pojmovi, zadaće i područje primjene energetske elektronike. Usporedba energetske i informacijske elektronike. 1 sat

Poluvodički ventili i povijesni razvoj energetske elektronike. Fenomenologija učinskih poluvodičkih ventila (diode, tiristora, bipolarnoga tranzistora (BJT), GTO-a, MOSFET-a i IGBT-a).

3 sata

Elektronički pretvarači; Općenito o pretvaračima u elektroenergetici. Podjele elektroničkih pretvarača; Topologija osnovnih pretvaračkih sklopova. 2 sata

Tok energije u električnim mrežama (učinci izobličenja, faktor snage, faktor izobličenja, THD). 2 sata

Komutacija naponskim izvorom 2 sata


5 8 / 1 1 6

58

Ispravljački spojevi. Podjela ispravljačkih spojeva. Neupravljivi (diodni) poluvalni i punovalni ispravljači. Neupravljivi jednofazni i trofazni ispravljači sa srednjom točkom i u mosnom spoju.

2 sata

Poluupravljivi poluvalni i punovalni ispravljački spojevi. Ispravljači u jednofaznom i trofaznom poluupravljivom mosnom spoju. 2 sata

Punoupravljivi poluvalni i punovalni ispravljački spojevi. Jednofazni punoupravljivi ispravljač u mosnom spoju. 2 sata

Trofazni ispravljač u punoupravljivom mosnom spoju. 2 sata

Izmjenjivački spojevi. Podjela. Izmjenjivački spojevi mrežom vođeni. 2 sata Istosmjerni pretvarači. Podjela. Načela upravljanja istosmjernim pretvaračima. Galvanski neodvojeni silazni, uzlazni istosmjerni pretvarači, silazno-uzlazni. 4 sata

Izmjenični pretvarači. Podjela. Izmjenični pretvarači napona (intervalno i fazno upravljivi). 2 sata

Toplinska slika poluvodičkih ventila 1 sat Zaštita poluvodičkih ventila od prekostruja, prenaporna oporavljanja, kritične brzine porasta propusne struje kod uklapanja i kritične brzine porasta blokirnog napona.

1 sat


Otpornik i prigušnica u krugu s električnim ventilom (simulacija). 3 sata

Komutacija naponskim izvorom (simulacija). 3 sata Jednofazni punoupravljivi mosni spoj za napajanje istosmjernog motora (simulacija i eksperimenti). 4 sata

Ispravljač u trofaznom poluupravljivom mosnom spoju (simulacija). 3 sata Usmjerivač u trofaznom punoupravljivom mosnom spoju (simulacija i eksperimenti). 4 sata

Istosmjerni silazni pretvarač bez galvanskog odvajanja (simulacija i eksperimenti). 4 sata

Istosmjerni uzlazni pretvarač bez galvanskog odvajanja (simulacija). 3 sata Jednofazni izmjenični pretvarač napona-fazno upravljiv (simulacija i eksperimenti). 4 sata


5 9 / 1 1 6

59

Naziv predmeta Regulacijska tehnika

Kod FENA10



Dr. sc. Dinko Vukadinović, izv. prof. (predavanja) Mateo Bašić, dipl. inž. (laboratorijske vježbe)


Upoznavanje sa osnovnim načelima automatske regulacije. Sposobnost analize i sinteze regulacijskih sustava

Preporučena literatura D. Vukadinović: Predavanja iz Regulacijske tehnike za šk. god. 2010/11

Dopunska literatura 1. Dorf, R.C.; Bishop, R.H.: Modern Control Systems, Addison-Wesley Publishing Company, 1995 2. Unbehauen, H.: Regelungstechnik I, II, III, Vieweg, Wiesboden, 1994.

Nastava


Predavanja: 42 sata 3.10.2011. –27.01.2012. 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij A316): 14 sati 02.11.2011. – 9.12.2012. 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći nakon 14 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2+M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja bodova. Studenti koji na ispitu polažu samo gradivo pojedinog kolokvija kojeg nisu položili, na ispitu dobivaju 2 pitanja iz gradiva pripadajućeg kolokvija. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja A. vježbe Osnovni pojmovi i terminologija 2 sata

Analiza sustava u vremenskom području 1 sat

Frekvencijske karakteristike sustava 1 sat

Frekvencijske karakteristike operacijskih pojačala 2 sata

Frekvencijska analiza: Nyquist-v i Bodeov dijagram 2 sata

Višepetljasti sustavi, Masson-ovo pravilo 2 sata


6 0 / 1 1 6

60

Istosmjerni stroj kao objekt regulacije 2 sata

Stabilnost sustava automatske regulacije 1 sat

Hurwitzov, Bodeov i Nyquistov kriterij stabilnosti sustava 3 sata

Primjena programa MATLAB u analizi sustava 2 sata

Pokazatelji kvalitete regulacije 2 sata

Opis sustava u prostoru stanja 3 sata

PID regulator i inženjerske metode podešavanja njegovih parametara 2 sata

Krivulja geometrijskog mjesta korijena 2 sata

Optimiranje regulacijskog sustava: Tehnički optimum 2 sata

Optimiranje regulacijskog sustava: Simetrični optimum 2 sata

Sinteza linearnih sustava automatske regulacije 3 sata

Uvod u digitalnu regulaciju 1 sat

z-transformacija, proces uzorkovanja i regulirani digitalni sustavi 2 sata

Diskretni PID regulator 1sat

Osjetljivost regulacijskog sustava 2 sata

Eksperimentalna sinteza sustava regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora 2 sata


Vremenske i frekvencijske karakteristike PI regulatora 4 sata

Parametriranje PID regulatora postupkom Ziegler-Nichols-a 3 sata

Sustav regulacije temperature homogenog tijela 3 sata

Regulacije brzine vrtnje istosmjernog nezavisno uzbuđenog motora 4 sata


6 1 / 1 1 6

61


Naziv predmeta Elektromagnetska polja

Kod FELA32



Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof. Dr. sc. Vicko Dorić, doc.


Stjecanjem i produbljavanjem temeljnih znanja iz područja elektromagnetizma studenti se osposobljavaju za razumijevanje primjena teorije elektromagnetskoh polja u užem području svog nastavka školovanja i svom profesionalnom djelovanju.


1. V. Roje: Polja i valovi u elektronici - Repetitorij predavanja, FESB, Split, 1993, zadnje izdanje 2007.

2. Z. Haznadar, Ž. Štih: Elektromagnetizam, Školska knjiga, Zagreb 1997 3. S.M.Wentworth: Fundamentals of Electromagnetics with Engineering Applications,

Wiley, 2005

Dopunska literatura 1. S. Ratnajeevan, H. Hoole, P. Ratnamahilan, P. Hoole: A Modern Short Course in Engineering Electromagnetics, Oxford University Press, 1996

Nastava


Predavanja: 30 sati Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne i laboratorijske vježbe: 30 sati Vjezbe raspoređene (po 2 sata tjedno, najprije auditorne, zatim laboratorijske) - prema

rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se 2 međuispita (kolokvija). Prvi međuispit za prvu polovinu gradiva održat će se polovinom semestra u terminu predvidenom za odrzavanje vjezbi, a drugi u terminu održavanja završnog ispita. Na završnom ispitu studenti polažu gradivo koje nisu položili na međuispitima. Preduvjet za polaganje gradiva drugog kolokvija je položeni prvi kolokvij. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i 50% bodova za teoriju (gradivo s predavanja) na svakom međuispitu odnosno završnom ispitu, te pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki kolokvij odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja korigiran usmenom provjerom. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 75% dobar (3) 76% do 88% vrlo dobar (4) (uz najmanje 76% za laboratorijske vježbe) 89% do 100% izvrstan (5) (uz najmanje 89% za laboratorijske vježbe) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu cjeloviti ispit pod istim gore opisan uvjetima. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja A. i L.vježbe

Uvod. Zakoni klasične elektrodinamike. 2 sata 2 sata

Električka svojstva materijala: izotropnost, linearnost, homogenost. 2 sata 2 sata


6 2 / 1 1 6

62

Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku. Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku. 2 sata 2 sata

Maxwellove jednadžbe za posebne slučajeve. Klasifikacija medija i primjena aproksimacija ovisno o frekvencijskom području. 2 sata 2 sata

Granični uvjeti. 2 sata 2 sata Poyntingov vektor. Poyntingov teorem. Kompleksni Poyntingov vektor za harmonijski promjenjljiva polja. 2 sata 2 sata

Elektromagnetski potencijali. Valne jednadžbe i partikularno rješenje za potencijale. 2 sata 2 sata

Elektrostatsko polje. Greenovi teoremi. Opće rješenje Poissonove jednadžbe. Polje točkastog naboja. 2 sata 2 sata

Magnetostatsko polje. Stacionarne i quazistacionarne struje. Magnetski skalarni i vektorski potencijali. Biot-Savartov zakon. Samoinduktivitet i međuinduktivitet 2 sata 2 sata

Metode rješavanja elektromagnetskih problema. Analitičke metode. 2 sata 2 sata Metoda prslikavanja. Primjeri 2 sata 2 sata

Metoda separacije varijabli. Primjeri. 2 sata 2 sata

Numeričke metode: Metoda konačnih diferencija. Metoda momenata. Metoda konačnih elemenata. Primjeri. 2 sata 2 sata

Ravni val. Refleksija i lom ravnog vala. Širenje ravnog vala u konačno vodljivoj sredini Vrste usmjerenog vođenja. 2 sata 2 sata

Pravokutni valovod. Površinski valovi i valovodi. Ovisnost fazne konstante o frekvenciji. 2 sata 2 sata


6 3 / 1 1 6

63

Naziv predmeta Teorija Informacije

Kod FELA33

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 5 ECTS-a,


Dr. sc. Nikola Rožić, red. prof. Petar Šolić, zn. novak


modeli izvora informacije, Markovljevi modeli redundancija, uvjetni sadržaj informacije, umjetni i prirodni jezici, relativna entropija, uzajamna informacija, teorija informacije i učenje, kodiranje izvora informacije i sažimanje podataka, Shannonov model zaštitnog kodiranja, prijenos informacije putem kanala sa šumom, kontrola griješki i redundantno

kodiranje, procjena i odlučivanje, soft dekodiranje, teorija mjere distorzije za binarne i Gaussove izvore, teorija informacijskih mreža, teorija čekanja, M/M/1 i M/G/1 modeli,


1. Rožić, N.: Teorija informacija, elektronička knjiga, http://www. fesb.lab405/TINF, Split 2001.

2. Cover, T. : Elements of Information Theory, J. Wiley & Sons., 1991.

Dopunska literatura

Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb, 1992. Sinković, V.: Informacija, simbolika i semantika, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Svaki međuispit ili ispit se sastoji od pitanja i zadataka. Prvi međuispit je nakon 5. tjedana nastave, drugi nakon 10. tjedna nastave, a treći nakon 15. tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ako nemaju pozitivnih ocjena na međuispitima, ili polažu gradivo međuispita koje(ga) nisu položili. Na popravnom i komisijskom ispitu se polaže cjelovito gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i to 50% bodova na pitanjima i 50% na zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu. . Ocjena(%)=0.334*(M1 + M2 +M3) ; M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži pitanja i zadatke. Uvjet za pozitivnu ocjenu ispita je 50% bodova na pitanjima i 50% na zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


6 4 / 1 1 6

64



modeli izvora informacije, Markovljevi modeli 2 sata 2 sat

redundancija, uvjetni sadržaj informacije, umjetni i prirodni jezici, 2 sata 2 sat

mediji informacije, kontinuirani i diskretni informacijski sustavi, 2 sata 2 sat

modeli izvora informacije i primjeri, 2 sata 2 sat

entropija, sadržaj informacije i kapacitet izvora, kodiranje izvora, 2 sata 2 sat

zaštitno kodiranje i kriptografija, 2 sata 2 sat

kanali sa šumom, binarni simetrični kanal (BSC), 2 sata 2 sat

detekcija i ispravljanje pogrješaka, 2 sata 2 sat

deterministički i slučajni signali i sustavi, 2 sata 2 sat

analiza i obradba signala, Fourierova transformacija, 2 sata 2 sat

A/D pretvorba, DFT i FFT, 2 sata 2 sat

linearni dinamički i stohastički sustavi u vremenskom i frekvencijskom području, 2 sata 2 sat

model komunikacijskih sustava, 2 sata 2 sat

analogne i digitalne modulacije, 2 sata 2 sat

Komunikacijske mreže, topologije, arhitekture i protokoli u komunikacijama. 2 sata 2 sat


6 5 / 1 1 6

65

LJETNI SEMESTAR

Naziv predmeta Matematika 2

Kod FEMX02

ECTS 7


dr. sc. Ivan Slapničar, dr. sc. Anita Matković , dr. sc. Nevena Jakovčević Stor (predavanja) Ivana Grgić, Vanja Županović, Irena Bego, Nina Keglević (auditorne vježbe)


Ovladavanje konceptima, definicijama i formulama vezanim uz integralni račun i primjene, uvod u diferencijalne jednadžbe, funkcije više varijabli i višestruke integrale. Primjena navedenih matematičkih alata u rješavanju inženjerskih problema.


Ivan Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, 2005., (u izradi), http://www.fesb.hr/mat2 Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura Petar Javor, Matematička analiza 2, Element, Zagreb, 2000. Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990., 1994., 1990.

Nastava


Predavanja: 45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.


Ispit




Predavanja A. vježbe Neodređeni integral. Definicija i osnovna svojstva. Tablica osnovnih integrala. Osnovne metode integriranja.

3 sata 3 sata


6 6 / 1 1 6

66

Integriranje racionalnih funkcija. Integriranje trigonometrijskih funkcija. Rekurzivna formule.

3 sata 3 sata

Integriranje nekih iracionalnih funkcija. Integriranje reda funkcija. Primjena integralnog računa na proračun slobodnog pada uz otpor zraka.

3 sata 3 sata

Određeni integral. Definicija i osnovna svojstva. Newton-Leibnitzova formula. Tehnike integriranje. Nepravi integral.

3 sata 3 sata

Primjene određenog integrala – duljina luka ravninskih krivulja, volumeni i oplošja rotacionih tijela. Numeričko integriranje – trapezna formula, Simpsonova formula, Richardsonova ektrapolacija.

3 sata 3 sata

Uvod u diferencijalne jednadžbe. Osnovni pojmovi i definicije. Modeliranje rasta populacije. Logistička jednadžba. Jednadžba provođenja topline. Hookov zakon.

3 sata 3 sata

Jednadžbe sa separiranim varijablama. Egzaktne diferencijelne jednadžbe. Eulerovi multiplikatori. Ortogonalne trajektorije. Singularna rješenja diferencijalnih jednadžbi i ovojnice.

3 sata 3 sata

Linearna diferencijalna jednadžba prvog reda. Polje smjerova. Eulerova metoda za numeričko rješevanje linearnih diferencijalnih jednadžbi.

3 sata 3 sata

Diferencijalne jednadžba višeg reda sa konstantnim koeficijentima. Primjer strujnog kruga – harmonijski oscilator.

3 sata 3 sata

Sustavi diferencijalnih jednadžbi. Lhotka-Voletrrine jednadžbe za sustav lovac-plijen. Neke posebne diferencijalne jednadžbe.

3 sata 3 sata

Funkcije više varijabli. Osnovni pojmovi i definicije. Područje definicije. Limes i neprekidnost.

3 sata 3 sata

Plohe drugog reda. Parcijalne derivacije. Diferencijabilnost. Tangencijalna ravnina i normala. Taylorova formula.

3 sata 3 sata

Ekstremi funkcija više varijabli. Uvjetni ekstremi. 3 sata 3 sata

Višestruki integrali. Osnovni pojmovi i definicije. Dvostruki integral. Dvostruki integral u polarnim koordinatma. Primjene dvostrukog integrala.

3 sata 3 sata

Trostruki integral. Trostruki integral u cilindričnom i sfernom koordinatnom sustavu. Zamjena varijabli u višestrukom integralu.

3 sata 3 sata


6 7 / 1 1 6

67

Naziv predmeta Fizika 1

Kod FEMA01

ECTS 7 ECTS-a 42 sati predavanja i 28 sati auditonih vježbi, 15 sati laboratorijskih vježbi = 4 ECTS-a, samostalno učenje, 3 ECTS-a


Dr. sc. Damir Lelas (predavanja) Mr. sc. Mirjana Grbac, Ivica Sorić, dipl. ing., Marko Kovač, zn. novak (auditorne vježbe), Mr. sc. Mirjana Grbac, Ivica Sorić, dipl. ing, Marko Kovač, zn. novak, Tamara Pavlović, dipl. ing., Mladen Zovko, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike te njihova primjena na realne probleme. Usvojena znanja i vještine oblikuju prirodoznanstveno poimanje materijalnog svijeta kroz upoznavanje s znanstvenim metodama i znanstvenim načinom razmišljanja kao preduvjeti daljnjeg uspješnog studiranja.


D. Lelas, M. Grbac, I. Sorić, M. Kovač: On-line materijali, E-learning portal FESB-a P. Kulišić: Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 1995. M. Grbac, L. Rađa-Ljubić: Zadaci iz mehanike i hidromehanike, FESB, Split, 1991. P. Kulišić i drugi: Riješeni zadaci iz mehanike i topline, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Dopunska literatura

N. Cindro: Fizika 1, Školska knjiga, Zagreb, 1991 L. Rađa-Ljubić: Riješeni ispitni zadaci iz Fizike I, FESB,Split, 1993. D. Halliday, R. Resnick, J. Walker: Fundamentals of Physics 7th edition, John Wiley & Sons, Inc., 2005. C. Kittel, W.D.Knight, M.A. Ruderman: Mehanika, udžbenik fizike Sveučilišta u Berkeley, svezak 1. Tehnička knjiga, Zagreb, 1988.

Nastava


Predavanja: 45 sati, 3 sata tjedno, prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati, 2 sata tjedno, prema rasporedu Laboratorijske vježbe 15 sati, prema rasporedu

Ispit


Studenti kolegij polažu prema pravilima relativnog načina ocjenjivanja. Kolokviji (međuispiti) Gradivo će se podijeliti na tri dijela te polagati u tri kolokvija. Raspored održavanja kolokvija definiran je kalendarom nastave. Svaki kolokvij se sastoji od 6 zadataka, i to:

- 2 obavezna pitanja (osnovna pitanja iz gradiva), - 2 teorijskih pitanja, - 2 zadatka.

Za prolaznu ocjenu na svakom kolokviju potrebno je zadovoljiti:

- barem 90% iz obavezne skupine pitanja, - barem 50% iz teorijske skupine pitanja, - barem 50% iz zadataka.

Student se može osloboditi zasebno teorijske skupine, a zasebno zadataka, ukoliko na svakom od kolokvija osvoji barem po 50% iz tih skupina pitanja. Oslobađanje od određene skupine vrijedi za sve ispitne rokove do kraja tekuće akademske godine. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Na popravnom ispitu polaže se cjelokupni ispit (osim eventualno teorijske skupine pitanja ili zadataka ako je student prethodno položio taj dio kroz kolokvije ili završni dio) . Polaganje cjelokupnog ispita Za prolaznu ocjenu potrebno je zadovoljiti:

- barem 90% iz obavezne skupine pitanja, - barem 50% iz teorijske skupine pitanja,


6 8 / 1 1 6

68

- barem 50% iz zadataka. Ukoliko je student preko kolokvija oslobođen teorijske skupine pitanja ili zadataka, taj dio ispita ne mora polagati (ali može ukoliko želi popraviti ocjenu). Utvrđivanje konačne ocjene Konačna ocjena određuje se prema pravilniku o relativnom ocjenjivanju, prema ukupnom postotku koji se računa na sljedeći način: ukupni postotak je kombinacija postotaka posebno iz teorijske skupine pitanja, posebno iz zadataka, a posebno s kolokvija iz laboratorijskih vježbi, a utvrđuje se na sljedeći način:

ukupni postotak = (3*teorija + 2*zadaci + 1*laboratorijske vježbe)/6 Postotak s kolokvija utvrđuje se na sljedeći način:

- obavezni dio ne ulazi u konačnu ocjenu već je samo uvjet za prolaz (više od 90%), - teorija: aritmetička sredina postotaka iz teorijskog dijela pitanja iz svih triju

kolokvija, - zadaci: aritmetička sredina postotaka iz zadataka iz svih triju kolokvija.

Termini kolokvija i ispitnih rokova: Prema kalendaru nastave u akademskoj godini 2011./2012.


Predavanja A. vježbe Uvodno predavanje. O fizici. Dimenzije i mjerenje fizikalnih veličina. Skalari i vektori ( skalarni i vektorski produkt) 3 sata 2 sata

Materijalna točka. Jednoliko pravocrtno gibanje. Nejednoliko pravocrtno gibanje. Gibanje s konstantnom akceleracijom. Slobodni pad. 3 sata 2 sata

Jednoliko i nejednoliko kružno gibanje. Kosi hitac. Općenito krivocrtno gibanje u ravnini. 3 sata 2 sata

Masa i sila. Newtonovi zakoni. Količina gibanja i impuls sile. Zakon očuvanja količine gibanja. Trenje. Centripetalna sila 3 sata 2 sata

Sistem materijalnih točaka. Centar mase. Zakon očuvanja količine gibanja. Zakon očuvanja momenta količine gibanja. 3 sata 2 sata

Kinematika krutog tijela

Dinamika krutog tijela. 3 sata 2 sata

Rad i energija.

Zakon očuvanja energije. Snaga. Sudari 3 sata 2 sata

Inercijalni i neinercijalni sustavi. 3 sata 2 sata

Gravitacija 3 sata 2 sata

Statika i dinamika fluida 3 sata 2 sata

Toplina i Temperatura 3 sata 2 sata

Kinetičko-molekularna teorija topline 3 sata 2 sata

Tremodinamika 3 sata 2 sata


1. Mjerenje dužine i mase 1 sat

2. Mjerenje jakosti gravitacijskog polja na površini Zemlje 1 sat

3. Trenje 1 sat

4. Određivanje momenta tromosti 1 sat

5. Venturijeva cijev 1 sat

6. Određivanje gustoće krutih tijela pomoću uzgona 1 sat

7. Određivanje gustoće tekućina pomoću uzgona 1 sat


6 9 / 1 1 6

69

8. Napetost površine 1 sat

9. Plinski zakoni 1 sat

10. Određivanje specifične topline čvrstog tijela 1 sat

11. Određivanje specifične topline tekućine 1 sat

12. Određivanje topline taljenja leda 1 sat

Naziv predmeta Osnove elektrotehnike 2

Kod FENA02

ECTS 6


Dr.sc. Branislav Jajac (predavanja) Dr. sc. Dragan Poljak (predavanja) Mr. sc. Nedjeljka Grulović-Plavljanić (auditorne vježbe, laboratorijske vježbe) Dr. sc. Silvestar Šesnić, v.asist. (auditorne vježbe, laboratorijske vježbe) Mario Cvetković, dipl. ing. (auditorne vježbe, laboratorijske vježbe) Damir Čavka, dipl. ing. (laboratorijske vježbe) Ivana Zulim, mag. ing. (laboratorijske vježbe)


Znanja o vremenski promjenljivim naponima i strujama. Poznavanje metoda analize krugova izmjenične struje.


Jajac B.: Teorijske osnove elektrotehnike, svezak 3, Graphis, Zagreb, 2008. Pinter V.: Osnove elektrotehnike - knjiga druga, Tehnička knjiga, Zagreb, 1987. Felja, I., Koračin, D.: Zbirka zadataka i riješenih primjera iz osnova elektrotehnike (I i II dio), Zagreb

Dopunska literatura Pinter V.: Osnove elektrotehnike - knjiga prva", Tehnička knjiga, Zagreb

Nastava


Predavanja: 30 sati 27.02.'12. – 08.06.'12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 27.02.'12. – 08.06.'12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B317): 15 sati 26.03.'12. – 18.05.'12. 8 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri predispita (kolokvija). Prvi predispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Po završetku nastave bit će održana dva ispitna roka. Na ispitnim rokovima studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na predispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova iz svakog dijela (50% teorija i 50% zadaci) na svakom predispitu te po jedno potpuno riješeno pitanje iz teorije i iz zadataka na svakom predispitu. Konačna ocjena utvrđuje se prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21., na sljedeći način: - za studente koji su položili na predispitma i prvom ispitnom roku: 15% najboljih dobiva ocjenu 5 (izvrstan) 35% sljedećih ocjenu 4 (vrlo dobar)


7 0 / 1 1 6

70

35% sljedećih ocjenu 3 (dobar) 15% posljednjih ocjenu 2 (dovoljan). - studenti koji su položili na drugom ispitnom roku: dobivaju ocjenu 2 (dovoljan) Predispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/2012.


Predavanja A. vježbe Općenito o vremenski promjenljivim veličinama. Periodički promjenljive, izmjenične i sinusoidalne struje. 2 sata 2 sata

Učinci izmjenične struje. Srednja vrijednost. Efektivna vrijednost. Princip generatora izmjeničnog napona. 2 sata 2 sata

Matematičke osnove vektorskog predočavanja izmjeničnih veličina. 2 sata 2 sata

Priključak otpornika, svitka, kondenzatora na sinusoidalni naponski izvor. 2 sata 2 sata

Složeniji strujni krugovi izmjenične struje. 2 sata 2 sata

Primjena kompleksnog računa na analizu izmjeničnih napona i struja. 2 sata 2 sata

Snaga i energija u izmjeničnom strujnom krugu. 2 sata 2 sata

Grafički prikaz snage. Trokut snaga. Teorem maksimalne snage. 2 sata 2 sata

Realni svici i kondenzatori. 2 sata 2 sata

Metode analize izmjeničnih mreža primjenom kompleksnog računa. 2 sata 2 sata

Snaga predočena u kompleksnom području. 2 sata 2 sata

Rezonancija u strujnim krugovima izmjenične struje. 2 sata 2 sata

Trofazna struja. Spoj trokut. Spoj zvijezda. Snaga trofaznih sustava. 2 sata 2 sata

Međuinduktiviteti. Svitak sa željeznom jezgrom. Transformatori. 2 sata 2 sata

Prijelazne pojave u jednostavnim strujnim krugovima. 2 sata 2 sata


Spajanje otpora: serijski, paralelni i mješoviti spoj i mjerenje U-I metodom 2 sata

Kirchhoff-ovi zakoni i zakon superpozicije, Theveninov i Millmanov teorem 2 sata

Aktivni, induktivni i kapacitivni otpor u krugu izmjenične struje 2 sata

Serijska (naponska) rezonancija 2 sata

Snaga izmjenične struje 2 sata

Induktivitet zavojnice sa željeznom jezgrom, faktor magnetskog rasipanja 2 sata

Pokus praznog hoda jednofaznog transformatora 2 sata


7 1 / 1 1 6

71

Naziv predmeta Programiranje

Kod FELA04

ECTS 5


Dr. sc. Mateljan Ivo, red. prof. Dr. sc. Sikora Marijan, v. asistent


Stječu se temeljna znanja o programiranje u C jeziku. Upoznaju se temeljni algoritmi i strukture podataka


I. Mateljan.: Računala i programiranje, skripta, FESB 2003.

Dopunska literatura Kernigham, B.; Ritchie, D.: The C Programming Language, Prentice Hall, 1988.

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij xxx): 22 sati 11 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješena dva zadatka. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.



Uvod. Izrada programa u C jeziku 2 sata

Tipovi podataka i algoritamska struktira C jezika 2 sata

Izrazi i naredbe. Sintaksa i leksika. 2 sata

Rad s nizovima i pokazivačima 2 sata

Razvoj programa top down – dekompozicija 2 sata

Dinamičko alociranje memorije, pretprocesor 2 sata

Strukture podataka 2 sata

Datoteke 2 sata

Rekurzija i složenost algoritama 2 sata


7 2 / 1 1 6

72

ADT – stog ,queue 2 sata

Liste i skupovi podataka 2 sata

Stabla 2 sata

Tablice i riječnici 2 sata

Programiranje za Windows 2 sata


Algoritamska struktura C jezika 2 sata

Izrazi i naredbe. Blokovi. 2 sata

Nizovi i pokazivači 2 sata

Korisnički definirane strukture podataka. Dinamičko alociranje memorije 2 sata

Rad sa stringovima i datotekama 2 sata

ADT stog i red 2 sata

Rekurzija i sortiranje 2 sata

Lista 2 sata

Operacije s listom i dvostruko vezana lista 2 sata

Stabla i prioritetni redovi 2 sata

Hash tablica i binarna stabla 2 sata


7 3 / 1 1 6

73


Kod FEOA05

ECTS 4


Daniela Matić, viši predavač Dr. sc. Nina Sirković, viši predavač


Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezia struke te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.


Štambuk, Anuška (2005). English in Electrical Engineering and Computing. Split: FESB. Glendinning, Eric H., John McEwan. (2006). Oxford English for Information Technology. Oxford:OUP

Dopunska literatura Cunningham, Sarah i Peter Moor (2000). Cutting Edge. Longman.

Nastava


Nastava: 28 sati neposredne nastave i 2 sata predviđena za kolokvij Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove (Study section). Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe, te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.

Ispit


Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Pri kraju semestra održat će se jedan međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji pristupe međuispitu i polože ga, ne izlaze na završni ispit. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. Kolokviji i ispiti se odrzavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011./12.


Predavanja

Ponavljanje vokabulara i utvrđivanje gramatičkih struktura iz prethodnih cjelina 2 sata

Unit 9 – Computer technology 2 sata

Study section 9 – komparacija pridjeva 2 sata


Unit 10 – Computers: structure and function 2 sata

Study section 10 – tvorba riječi: sufiksi 2 sata


Unit 11 – Computer programming and computer science 2 sata

Study section 11 – tvorba riječi: prefiksi 2 sata

Unit 13 – Telecommunications 2 sata

Study section 13 – modalni glagoli 2 sata

Unit 14 – Mobile data systems and Internet technology 2 sata

Study section 14 – modalni glagoli (nastavak) 2 sata

Priprema za međuispit, ponavljanje vokabulara i utvrđivanje gramatičkih struktura 2 sata

Međuispit cjeline 9, 10, 11, 13, 14 2 sata


7 4 / 1 1 6

74

Naziv predmeta Vjerojatnost i statistika

Kod FEMX04

ECTS 5 ECTS bodova 30 sati predavanja + 30 sati vježbi = 2 ECTS boda + 90 sati samostalnoga učenja = 3 ECTS boda.

Nastavnici i/ili suradnici Dr.sc. Ante Rozga, red. prof. (predavanja i vježbe).


Upoznavanje važnosti statističkih metoda u stručnome i znanstvenome radu. Samostalna obrada i interpretacija podataka dobivenih statističkim istraživanjima. Statistički način razmišljanja uz pomoć teorije vjerojatnosti. Osposobljenost za samostalno zaključivanje kod statističkih procjena i testiranja hipoteza.


1. Pavlić, I: Statistička teorija i primjena. Tehnička knjiga. Zagreb, 1971. 2. Rozga, A.: Statistika za ekonomiste. Ekonomski fakultet. Split, 2006.

Dopunska literatura 1. Pauše, Ž.: Uvod u matematičku statistiku. Školska knjiga. Zagreb, 1993. 2. Vranić, V.: Vjerojatnost i statistika. Tehnička knjiga, 1971.

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 14 tjedana nastave. Na završnome ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima i to samo u ljetnome ispitnom roku. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pisani ispit koji sadrži 8 zadataka i 4 teorijska pitanja. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.



Statistički skup. Skale mjerenja. Grupiranje i prezentiranje podataka 2 sata 2 sata

Srednje vrijednosti. Mjere disperzije. Mjere asimetrije i mjera zaobljenosti. 2 sata 2 sata

Vjerojatnost. Pojam, adicijski i multiplikacijski teorem. 2 sata 2 sata

Uvjetna vjerojatnost. Bayesov teorem. 2 sata 2 sata Diskontinuirana slučajna varijabla. Teorijske distribucije diskontinuirane slučajne varijable. 2 sata 2 sata

Kontinuirana slučajna varijabla. Teorijske distribucije kontinuirane slučajne varijable. 2 sata 2 sata

Uzorak. Metode odabira jedinica u uzorak. Procjene parametara osnovnoga skupa. 2 sata 2 sata Testiranje hipoteze o nepoznatoj aritmetičkoj sredini osnovnoga skupa. Testiranje hipoteze o nepoznatoj proporciji osnovnoga skupa. 2 sata 2 sata


7 5 / 1 1 6

75

Grješke pri testiranju hipoteza. Određivanje optimalne veličine uzorka. 2 sata 2 sata Testiranje hipoteze o razlici aritmetičkih sredina dvaju nezavisnih osnovnih skupova. Testiranje hipoteze o razlici aritmetičkih sredina dvaju zavisnih osnovnih skupova.Testiranje hipoteze o razlici proporcija dvaju osnovnih skupova.

2 sata 2 sata

Testiranje hipoteze da distribucija ima određeni oblik. 2 sata 2 sata

Testiranje hipoteze o nezavisnosti obilježja. 2 sata 2 sata

Analiza varijance s jednim i s dva promjenjiva faktora. 2 sata 2 sata

Linearna korelacija i regresija. 2 sata 2 sata


7 6 / 1 1 6

76

Naziv predmeta DIGITALNA ELEKTRONIKA Kod FELA05

ECTS 6 ECTS-a 45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2,5 ECTS-a, samostalno učenje 3,5 ECTS-a


Dr. sc. Julije Ožegović, red. prof. Dr, sc, Josip Musić, doc. (nasl. zvanje) Vesna Pekić, asistent Krstinić Ante, asistent


Kolegij pruža temeljna znanja Booleove algebre i teorije automata kao osnovu digitalne elektronike, uz praktična znanja sinteze kombinacijskih i sekvencijalnih digitalnih sklopova, te programabilnih struktura


1. Župan-Tkalić-Kunštić: Logičko projektiranje digitalnih sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1984, 1995.

2. Peruško, Glavinić: "Digitalni sustavi", Školska knjiga, Zagreb, 2005. 3. Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, upute za laboratorijske vježbe,

interna skripta, FESB Split 1995. Dopunska literatura

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu i kalendaru

nastave Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu i kalendaru

nastave Laboratorijske vježbe (laboratorij 325): 15 sati 7 uzastopnih tjedana (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja. Tijekom semestra pišu se testovi na početku svakog termina laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) zadataka u 10. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da za svaki od zadataka moraju postići najmanje 25% bodova. Na završnom ispitu studenti koji polože međuispite zadataka oslobođeni su rješavanja zadataka. Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) teorije u 7. 11. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da na svako pitanje moraju odgovoriti s najmanje 25% bodova. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije. Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz testova predavanja, pozitivna ocjena laboratorijskih vježbi, pozitivna ocjena međuispita zadataka i pozitivna ocjena međuispita teorije. Ocjena(%)=0,05P +0,10L + 0,25(Z1+Z2)/2 + 0,6(M1 + M2 +M3)/3 P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, Z1, Z2 - bodovi na međuispitima zadataka izraženi u postocima M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3)


7 7 / 1 1 6

77

75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit zadataka koji sadrži 3 ili 4 zadatka, te usmeni ispit teorije koje se sastoji od dva kvalifikacijska pitanja (osnovni pojmovi) i dva ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pismenog ispita zadataka, s time da svaki pojedini zadatak mora biti riješen s najmanje 25% pripadnih bodova; pozitivan odgovor na oba kvalifikacijska pitanja usmenog dijela ispita i 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja teorije. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave, ispitna grupa 25


Predavanja A. vježbe 1. PRIKAZ INFORMACIJA U DIGITALNIM SUSTAVIMA:

1.1. Analogni i digitalni sustavi 1.2. Informacijski volumen i digitalni sustav 1.3. Kodovi i kodiranje

3 sata 1 sat

2. BROJEVNI SUSTAVI 2.1. Poliadski brojevni sustavi 2.2. Izbor brojevnog sustava za digitalne sustave

3 sata 1 sat

2. BROJEVNI SUSTAVI 2.3. Prikaz brojeva binarnim kodovima 2.4. Primjene binarnih kodova

3 sata 1 sat

3. ARITMETIKA PO MODULU 3.1. Definicija sume po modulu kao grupe 3.2. Neutralni element i inverz za sumu po modulu 3.3. Binarni brojevni sustav i suma po modulu 3.4. Primjena drugog komplementa

3 sata 1 sat

4. ELEMENTARNI LOGIČKI SKLOPOVI 4.1. Koncept elementarnih logičkih sklopova 4.2. Klasifikacija digitalnih tehnologija 4.3. Diodna i diodno-tranzistorska logika 4.4. Tranzistorski-tranzistorska logika 4.5. Komplementarna MOS tehnologija 4.6. Primjena elementarnih logičkih sklopova

3 sata 1 sat

5. BOOLEOVA ALGEBRA 5.1. Booleova algebra i algebra logike 5.2. Postulati algebre logike 5.3. Teoremi algebre logike s jednom varijablom 5.4. Teoremi algebre logike s dvije varijable

6. BOOLEOVE FUNKCIJE 6.1. Booleova funkcija kao preslikavanje 6.2. Osnovno zapisivanje i vrste Booleovih funkcija 6.3. Grafički zapis Booleovih funkcija 6.4. Ostali načini zapisa Booleove funkcije

3 sata 1 sat

7. NORMALNI ALGEBARSKI OBLICI 7.1. Algebarski zapis potpunim normalnim oblicima 7.2. Svojstva negirane funkcije 7.3. Minimalni normalni oblici 7.4. Razbijanje PDNO na preostale funkcije

8. POTPUNI SKUPOVI FUNKCIJA 8.1. Elementarne funkcije 8.2. Potpuni skup funkcija 8.3. Dokazi potpunost za (I, NE) i (NI) 8.4. Dokazi potpunost za (ILI, NE) i (NILI)

3 sata 1 sat

9. MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA 9.1. Kriteriji minimizacije 9.2. Osnovni algebarski postupak minimizacije normalnih oblika 9.3. Pomoćni algebarski postupci (proširenja) 9.4. Postupak minimizacije PKNO

10. POSTUPCI MINIMIZACIJE I REALIZACIJA NI I NILI VRATIMA

3 sata 1 sat


7 8 / 1 1 6

78

10.1. Postupak minimizacije Veitchevim dijagramom 10.2. Quinn-McClusky postupak minimizacije 10.3. Harvardski postupak minimizacije 10.4. Minimizacija i realizacija NI vratima 10.5. Minimizacija i realizacija NILI vratima 10.6. Sinteza sklopova za zbrajanje

11. KOMBINACIJSKI SKLOPOVI SREDNJEG STUPNJA INTEGRACIJE 11.1. Selektor/multiplekser 11.2. Dekoder/demultiplekser 11.3. Enkoder s prioritetom

12. REALIZACIJA BF MULTIPLEKSEROM 12.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije multiplekserom 12.2. Realizacija BF multiplekserom za n=m 12.3. Realizacija BF multiplekserom za n>m 12.4. Minimizacija multiplekserskog stabla

3 sata 1 sat

13. REALIZACIJA BF DEMULTIPLEKSEROM 13.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije demultiplekserom 13.2. Realizacija BF demultiplekserom za n=m 13.3. Realizacija BF demultiplekserom za n>m 13.4. Minimizacija demultiplekserskog stabla

14. MULTIPLEKSERSKO-DEMULTIPLEKSERSKA (MD) STRUKTURA 14.1. Multipleksersko-demultiplekserska struktura 14.2. Optimalna veličina MD strukture 14.3. Memorije sa samom očitavanjem

15. PROGRAMABILNE LOGIČKE STRUKTURE 15.1. Definicija programabilne logičke strukture 15.2. FPLA (Field Programmable Logic Array) 15.3. GAL (Generic Array Logic) 15.4. CPLD (Complex Programmable Logic Device) i jezici za definiranje sklopovlja (HDL)

3 sata 1 sat

16. SEKVENCIJALNI SKLOPOVI 16.1. Kombinacijski sklopovi 16.2. Sekvencijalni sklopovi 16.3. Kašnjenje i pamćenje

17. RAD SKLOPA U DISKRETNOM VREMENU 17.1. Diskretno vrijeme 17.2. Rad sklopa u diskretnom vremenu 17.3. Sinkroni sklopovi

18. BISTABIL KAO SKLOP 18.1. Osnovni sklop za pamćenje - elementarni RS bistabil 18.2. Sinkronizacija bistabila s diskretnim vremenom 18.3. Bistabil kao funkcionalni blok 18.4. Standardni bistabili

3 sata 1 sat

19. SINTEZA OPĆIH BISTABILA 19.1. Model realizacije općih bistabila 19.2. Metoda rekonstrukcije 19.3. Metoda izjednačavanja 19.4. Metoda za D bistabil

20. SLOŽENI SKLOPOVI S BISTABILIMA 20.1. Registar 20.2. Pomačni registar 20.3. Brojilo

3 sata 1 sat

21. DIGITALNI AUTOMAT 21.1. Sustav s upravljanjem 21.2. Svojstva automata

22. APSTRAKTNI MODEL DIGITALNOG AUTOMATA 22.1. Automat kao petorka 22.2. Zapisivanje automata 22.3. Sinteza automata

23. ZADAVANJE AUTOMATA 23.1. Pristupi zadavanju automata 23.2. Vrste ulazne sekvence

3 sata 1 sat


7 9 / 1 1 6

79

23.3. Postupak zadavanja korak po korak 23.4. Primjena postupka korak po korak

24. EKVIVALENTNOST AUTOMATA 24.1. Odnosi jednakosti među automatima 24.2. Definicija ekvivalentnosti automata 24.3. Definicija ekvivalentnosti stanja 24.4. Nužan i dovoljan uvjet ekvivalencije 24.5. Minimizacija primitivne tablice

25. NAPREDNI POSTUPCI MINIMIZACIJE AUTOMATA 25.1. Huffman-Mealy algoritam 25.2. Paul-Unger algoritam 26. STRUKTURNA SINTEZA AUTOMATA 26.1. Model realizacije automata 26.2. Kodiranje automata 26.3. Tablica automata s kodovima 26.4. Sinteza konkretnog automata

27. AUTOMATI I ALGORITMI 27.1. Programabilni automat 27.2. Algoritam 27.3. Turingov stroj

3 sata 1 sat

28. AUTOMATI I JEZICI 28.1. Značaj analize jezika 28.2. Kompleksnost algoritama 28.3. Izračunljivost 28.4. Taksonomija automata i jezika

29. ALGEBRA DOGAĐAJA 29.1. Elementarni i složeni događaji 29.2. Operatori algebra događaja

30. ZADAVANJE AUTOMATA REGULARNIM IZRAZOM 30.1. Zadavanje automata s pomoću RI 30.2. Indeksiranje RI 30.3. Dobivanje strukture automata iz RI

3 sata 1 sat


Elementarni logički sklopovi 2 sata

Minimizacija Booleovih funkcija i sinteza logičkim vratima NI i NILI 2 sata

Sinteza sklopova primjenom multipleksera 2 sata

Sinteza programabilnih logičkih struktura (EPROM, GAL) 2 sata

Sinteza bistabila 2 sata

Sinteza digitalnih automata logičkim vratima i bistabilima 2 sata Sinteza digitalnih automata programabilnim logičkim strukturama (EPROM, GAL), Simulacija Turingovog stroja 2 sata


8 0 / 1 1 6

80

Naziv predmeta Teorija sustava

Kod FELA09

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Vladan Papić, red. prof. Vježbe: Ivo Stančić, dipl. inž., Tea Marasović, dipl. inž.

Kompetencije koje se stječu Stjecanje temeljnih znanja iz područja teorije tehničkih sustava


1. Zanchi, V. : Automatika, III. prošireno izdanje, FESB, Split, 2003./2004. 2. Director, S. W. , Rohrer, R.A. : Introduction to systems theory, McGraw-Hill Book

Company, New York, 1972. (prijevod u tijeku u dogovoru sa autorom) 3. Zanchi, V.: Simulacija, II izdanje, FESB Split, 1996. 4. Zanchi, V., Cecić M., Šupuk T. : MATLAB podrška u analizi regulacijskih sustava,

FESB – interno izdanje, Split, 2006. Dopunska literatura

1. Hohn Van de Vegte: Feedback Control System, Prentice Hall Inc., 1986. 2. Gugić, P.: Teorija automatskog reguliranja I, FESB-Split, 1981.

Nastava



Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Po završetku nastave bit će završni i popravni ispit. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima, a na popravnom ispitu cijelo gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu, ili iz svakog dijela gradiva na završnom ispitu te pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom ispitu je 50% ukupnog broja bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.: 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan). Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12. Svaki međuispit se sastoji od 4 pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od 6 pitanja podijeljenih u tri skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Završni ispiti (obavezni): Popravni ispiti: Komisijski ispit:



1. Uvod u sustave 3 -

2. Linearni, nelinearni, promjenljivi i stalni sustavi, primjeri 3 -


8 1 / 1 1 6

81

3. Prijenosna funkcija 3 -

4. Laplaceova transformacija, primjeri 5 -

5. Algebra blokova 3 -

6. Sustav prvog reda, primjeri sustava prvog reda 3 -

7. Sustav drugog reda, primjeri 5 -

8. Opis sustava u frekvencijskom prostoru 3 -

9. Nyquistovi i Bodeovi dijagrami, primjeri 4 -

10. Grafoanalitički kriteriji stabilnosti 4 -

11. Analitički kriteriji stabilnosti 3 -

12. Pogreške ustaljenog stanja 3 -

13. Opis sustava pomoću varijabli stanja 3 -

Popis laboratorijskih vježbi 1. Osnove MATLABa, Laplaceova transformacija pri rješavanju diferencijalnih

jednadžbi 3

2. Prijenosne funkcije i vremenski odzivi 2

3. Modeliranje i simulacija sustava u Simulinku 2

4. Vremenski odzivi sustava 1. i 2. reda 2

5. Frekvencijska analiza: polarni i Nyquistovi dijagrami 2

6. Frekvencijska analiza: Bodeovi dijagrami 2

7. Modeliranje po varijablama stanja 2


8 2 / 1 1 6

82

Naziv predmeta Informacije i komunikacije

Kod FELA07

ECTS 5 ECTS-a 45 sati predavanja i 15 sati vježbi = 2 ECTS-a, samostalno učenje, 3 ECTS-a


Dr. sc. Joško Radić, doc. Petar Šolić, zn. novak


Razumijevanje i poznavanje sintaktičkog, semantičkog i pragmatičkog aspekta informacije,

izvori informacije, kapacitet, sadržaj informacije i kodiranje izvora zaštita informacija i kriptografija, kanali sa šumom i prijenos informacija, kontrola griješki i kodiranje kanala, mediji informacije, deterministički i slučajni signali i sustavi, analiza i

obradba signala, Fourierova transformacija, A/D pretvorba, model komunikacijskih sustava, analogne i digitalne modulacije,

mreže, topologije, arhitekture i protokoli u komunikacijama. Preporučena literatura

Rožić, N.: Teorija informacija, elektronička knjiga, http://www. fesb.lab405/TINF, Split 2001.

Dopunska literatura

Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb, 1992. Sinković, V.: Informacija, simbolika i semantika, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Svaki međuispit ili ispit se sastoji od pitanja i zadataka. Prvi međuispit je nakon 5. tjedana nastave, drugi nakon 10. tjedna nastave, a treći nakon 15. tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ako nemaju pozitivnih ocjena na međuispitima, ili polažu gradivo međuispita koje(ga) nisu položili. Na popravnom i komisijskom ispitu se polaže cjelovito gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i to 50% bodova na pitanjima i 50% na zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu. Ocjena(%)=0.334*(M1 + M2 +M3) ; M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži pitanja i zadatke. Uvjet za pozitivnu ocjenu ispita je 50% bodova na pitanjima i 50% na zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu. Ispitni rokovi se održavaju u terminima predviđenim kalendarom nastave



Uvod u teoriju informacija, signala i sustava 3 sata 1 sat


8 3 / 1 1 6

83

Aspekti informacije: sintaktički, semantički, pragmatički i estetski 3 sata 1 sat

mediji informacije, kontinuirani i diskretni informacijski sustavi, 3 sata 1 sat

modeli izvora informacije i primjeri, 3 sata 1 sat

entropija, sadržaj informacije i kapacitet izvora, kodiranje izvora, 3 sata 1 sat

zaštitno kodiranje i kriptografija, 3 sata 1 sat

kanali sa šumom, binarni simetrični kanal (BSC), 3 sata 1 sat

detekcija i ispravljanje pogrješaka, 3 sata 1 sat

deterministički i slučajni signali i sustavi, 3 sata 1 sat

analiza i obradba signala, Fourierova transformacija, 3 sata 1 sat

A/D pretvorba, DFT i FFT, 3 sata 1 sat

linearni dinamički i stohastički sustavi u vremenskom i frekvencijskom području, 3 sata 1 sat

model komunikacijskih sustava, 3 sata 1 sat

analogne i digitalne modulacije, 3 sata 1 sat

Komunikacijske mreže, topologije, arhitekture i protokoli u komunikacijama. 3 sata 1 sat


8 4 / 1 1 6

84

Naziv predmeta Osnove elektroenergetike Kod FENA04

ECTS

5 ECTS 45 sati predavanja i 15 sati laboratorijskih vježbi: 2 ECTS boda 30 sati samostalnog čitanja stručne literature: 1 ECTS bod 60 sati samostalnog učenja: 2 ECTS boda


Dr. sc. Slavko Vujević, red. prof. (predavanja) Dr. sc. Ranko Goić, izv. prof. (predavanja) Mateo Bašić, dipl. ing. - asist. (laboratorijske vježbe) Tonći Modrić, dipl. ing. - zn. novak - (laboratorijske vježbe) Zlatko Visković, dipl. ing. (laboratorijske vježbe) Damir Jakus, dipl. ing. - asist. (laboratorijske vježbe) Dr. sc. Mate Dabro, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


Student stječe temeljna znanja o strukturi i načinu rada elektroenergetskih sustava, elektromehaničkoj pretvorbi energije, transformatorima i rotacijskim električnim strojevima, elementima i strukturi elektroenergetskih mreža i postrojenja, vrstama i izvedbama električnih instalacija, zaštiti od električnog udara i prenaponskoj zaštiti.


1. Goić, R., "Predavanja iz Osnova elektroenergetike – prvi dio", Sveučilište u Splitu, FESB, Split, 2011. (interna skripta u elektroničkom obliku)

2. Vujević, S., "Predavanja iz Osnova elektroenergetike – drugi dio", Sveučilište u Splitu, FESB, Split, 2011. (interna skripta u elektroničkom obliku)

Dopunska literatura

1. Bergen, A.R., Vittal, V. „Power System Analysis“, Prentice Hall, New Jersey, 1986. 2. Guru, B. S. and Hiziroglu, H. R., "Electric Machinery and Transformers", Oxford University Press, New York - Oxford, 2001. 3. Hasse, P.; Wiesinger, J. and Zischank, W., "Priručnik za zaštitu od munje i uzemljenje", Kigen d.o.o., Zagreb, 2009.

Nastava


Predavanja:

42 sata 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe:

15 sati 5 laboratorijskih vježbi po 3 školska sata – ukupno 15 sati

Ispit


Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Student može putem kolokvija položiti cjelokupan ispit. Na dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na popravnom ispitu. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je komisijski ispit. Na popravnom i komisijskom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima ili prethodnim ispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokvijima ili na ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) = 0,1LV + 0,45(G1 + G2)

gdje su aktivnosti izražene u postocima: LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi, G1, G2 - bodovi iz pojedinog dijela gradiva obrađenog na predavanjima.

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50 % do 61 % dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4)


8 5 / 1 1 6

85

88 % do 100 % izvrstan (5) Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.

Nastavne jednice Trajanje predavanja

Izvori energije i energetske pretvorbe. 3 sata

Elementi elektroenergetskih mreža i postrojenja. 3 sata Struktura i osnovne karakteristike elektroenergetskog sustava: elektrane, prijenosna i distribucijska mreža, potrošači. 3 sata

Pregled metoda za analizu izmjeničnih električnih krugova. 3 sata

Analiza trofaznih električnih mreža – 1. dio. 3 sata

Analiza trofaznih električnih mreža – 2 dio. 3 sata

Snaga i energija u elektroenergetskoj mreži. 3 sata

Transformatori. 9 sati

Elektromehanička pretvorbe energije: sinkroni strojevi. 3 sata

Elektromehanička pretvorbe energije: asinkroni strojevi. 3 sata

Elektromehanička pretvorbe energije: istosmjerni strojevi. 3 sata Vrste i način izvedbi električnih instalacija. Zaštita od električnog udara, zaštitni uređaji u električnim instalacijama, zaštita od atmosferskih i sklopnih prenapona. 3 sata

Popis laboratorijskih vježbi Trajanje

1. Mjerenje napona i obrada mjernih podataka 3 sata

2. Snimanje karakteristika asinkronog motora 3 sata

3. Ispitivanje električnih instalacija (električni priključak i neprekinutost zaštitnog vodiča) 3 sata

4. Ispitivanje proboja izolacije i galvanskog odvajanja na sigurnosnoj ploči 3 sata

5. Posjet elektroenergetskom postrojenju 3 sata


8 6 / 1 1 6

86

Naziv predmeta Elektrotehnički materijali i tehnologije

Kod FELA02

ECTS 4


Dr. sc. Milutin Kapov, izv. prof. Lörincz Josip, doc. (naslovno zvanje) Igor Bedalov, dipl.inž.


Studenti dobivaju temeljna znanja o vodljivim, poluvodljivim, izolacijskim i magnetskim materijalima, njihovoj primjeni u elektrotehnici te osnovna znanja o mikroelektroničkoj i svjetlovodnoj tehnologiji..


1. M. Kapov: Elektrotehnički materijali i tehnologije, skripta, FESB Split, 2005. 2. M. Vrdoljak, M. Kapov: Elektrotehnički materijali- lab. vježbe, skripta, FESB

Split, 2001

Dopunska literatura 1. V. Bek: Tehnologija elektromaterijala, ETF Zagreb, 1989. 2. P. Biljanović: Mikroelektronika, ETF Zagreb, 1983.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij A509): 15 sati 8 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, a drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za ukupnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te minimalno 50% bodova na svakom međuispitu odnosno završnom, popravnom ili komisijskom ispitu. Ocjena(%)=0,20 L + 0,40 (M1 + M2) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2- bodovi na 1. i 2. međuispitima izraženi u postocima, Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ni jedan kolokvij polažu cijelo gradivo na završnom ispitu. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cijelo gradivo. Uvjet za pristupanje ispitu (završnom, popravnom i komisijskom) je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. 1. Završni ispit 2. Završni ispiti Popravni ispit: Komisijski ispit


Predavanja

Uvod. Građa i svojstva materijala. Svojstva vodiča, 2 sata Materijali za izradu vodiča: bakar i njegove slitine i aluminij. Vodiči s visokim talištem: volfram, molibden, tantal i niobij. 2 sata

Materijali za specifične namjene: zlato, srebro, željezo i platina. Materijali za 2 sata


8 7 / 1 1 6

87

otpornike. Materijali za termočlanke.

Materijali za termobimetale, rastalne osigurače, vodiče kroz staklo i kontakte. 2 sata Supravodljivost i supravodljivi materijali. Poluvodički materijali. Čišćenje poluvodiča. Metode dobivanja monokristala poluvodiča. 2 sata

Magnetski materijali-općenito. Mekomagnetski materijali (željezo, slitine: željezo-silicij i željezo-nikal. 2 sata

Mekomagnetski materijali za VF tehniku (feromagnetske praškaste jezgre i feriti). Tvrdomagnetski materijali (ugljični čelici, disperzijske slitine, duktilni tvrdomagnetski materijali i materijali temeljeni na metalnim oksidima).

2 sata

Izolacijski materijali-općenito. Pregled značajki najčešće korištenih izolacijskih materijala: zrak, izolacijske tekućine, tinjac, keramika. 2 sata

Staklo, lakovi, izolacijski kitovi, vlaknasti materijali i laminati, kaučuk i guma, sintetičke smole (termoplastične i termostabilne). 2 sata

Tiskane veze. Postupak mekog lemljenja. 2 sata Mikroelektronika: uvod i povijesni razvitak. Podjela integriranih sklopova. Planarna tehnologija: općenito. 2 sata

Pojedini postupci u okviru planarne tehnologije: epitaksija, oksidacija ili pasivizacija Si površine, difuzija i ionska implatancija. 2 sata

Metalizacija. Tankoslojna tehnologija: općenito, izrada tankoslojnih komponenata (otpornika, kondenzatora, vodljivih staza). 2 sata

Debeloslojna tehnologija: općenito, izrada debeloslojnih komponenata (otpornika, kondenzatora, vodljivih staza). Metode za izradu posebnih aplikacijskih integriranih krugova (ASIC).

2 sata

Svjetlovodni prijenosni sustavi: povijesni razvitak, širenje svjetlosti kroz svjetlovod, vrste svjetlovoda, zaštita svjetlovoda, vrste svjetlovodnih kabela i proizvodnja svjetlovoda.

2 sata


Mjerenje specifičnog električnog otpora 2 sata

Mjerenje otpora bojom označenih otpornika 2 sata

Varistori 2 sata

Termistori 2 sata

Mjerenje temperature termočlankom 2 sata

Ispitivanje kvalitete transformatorskih limova 2 sata

Mjerenje gubitaka u željezu 2 sata

Nazivna snaga rasipanja otpornika 2 sata


8 8 / 1 1 6

88

Smjer: Autromatika i sustavi

Naziv predmeta Impulsni i digitalni sklopovi

Kod FELA18

ECTS 4




poznavanje impulsnih signala, obrada i generiranje te pripadajući sklopovi impulsne i digitalne tehnike kako u diskretnoj tako i u integriranoj tehnici

Preporučena literatura 4. P. Slapničar: Impulsna i digitalna tehnika, FESB, Split 2001.

Dopunska literatura

1. U. Peruško, V. Glavinić: Digitalni sustavi, Školska knjiga, Zagreb, 2005, 2. J. M. Rabaey: Digital Integrated Circuits A Design Perspective, MIT, 2000, 3.

Nastava


Predavanja: 30 sati 27.02.2012. – 08.06.2012. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: o 15 sati 27.02.2012. – 08.06.2012. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu prate nastavne jedinice predavanja Laboratorijske vježbe: 15 sati 27.02.2012. – 08.06.2012. 8 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra predviđena su dva kolokvija. Prvi kolokvij se održava nakon sedam (7) tjedana nastave, a drugi kolokvij se održava nakon petnaest (15) tjedana nastave. Svaki kolokvij se sastoji od dva dijela, usmeni dio i pismeni dio, gdje se u vremenskom periodu od 45 minuta, provjeravaju znanja i vještine stečene na predavanjima i auditornim vježbama. Usmeni dio kolokvija se sastoji od četiri (4) jednostavna pitanja, dok se pismeni dio kolokvija sastoji od tri (3) zadatka. Uvjet za ostvariti nekakvu pogodnost iz kolokvija je da student ispuni nužan i dovoljan uvjet u isto vrijeme!

1. Nužni uvjet se sastoji u tome da student ukupno na pismenom dijelu iz prvog i iz drugog kolokvija ostvari minimalno 30% bodova, uz uvjet da na svakom kolokviju ima barem jedan (1) potpuno točno riješen zadatak,

2. Dovoljan uvjet sastoji se u tome da ukupan zbroj bodova koji se dobija kada se napravi aritmetička sredina, izražen u postocima, bude u granicama iz tablice za konačnu ocjenu Ocjena(%)= (M1 + M2)/2 M1, M2 – ukupni bodovi ostvareni na prvom i drugom kolokviju uz uvjet da je zadovoljen nužni uvjet!

Tablica ocjena. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 30% do 49% oslobođen pismenog 50% do 59% izravno u indeks ocjena dovoljan (2) 60% do 69% izravno u indeks ocjena dobar (3) 70% do 84% izravno u indeks ocjena vrlo dobar (4)


8 9 / 1 1 6

89

85% do 100% izravno u indeks ocjena izvrstan (5) Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave.


Predavanja L. vježbe

1. Uvod 1 sat 2. Linearno oblikovanje vala (sklop za deriviranje, sklop za integriranje, atenuatori), Nelinearno oblikovanje vala (ograničivači impulsa, pritezni sklopovi), Prijenos impulsa preko elektromagnetske linije,

5 sati

3. Model bipolarnog tranzistora (Ebers-Mollov model), Vrijeme prebacivanja tranzistorske sklopke, Unipolarni tranzistor (FET), Operacijsko pojačalo s jednim invertirajućim ulazom, OP s dva ulaza, Primjene,

4 sata

4. Bistabilni multivibrator (statički uvjeti rada, okidanje bistabila, izravno vezani bistabili), Monostabilni multivibrator (statički uvjeti, okidanje, vrijeme monostabilnog stanja), Astabilni multivibrator u izvedbi s operacijskim pojačalom, Schmitov bistabil izveden pomoću operacijskog pojačala,

4 sata

5. Osnovni logički sklopovi, Složeni logički sklopovi (DTL, TTL, TTL NI sklop s tri stanja, RTL, ECL, MOSFET, CMOS)

6sati

6. Primjena logičkih sklopova - Sklop za serijsko i paralelno zbrajanje, demultiplekser, multiplekser, komparator Brojila i registri - Slijedni rad bistabila, Brojila, Registri, Indikatori

6 sati

7. Analogno digitalni sklopovi – D/A , A/D pretvorba 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi: 1. Uvod, upoznavanje s laboratorijskom opremom (izvori napajanja, osciloskopi, generatori valnih oblika, multimeri) 2 sata

2. Sklop za deriviranje, sklop za integriranje u diskretnoj tehnici 2 sata

3. Naponska i strujna sonda 2 sata 4. Multivibratori u diskretnoj tehnici (bistabilni, monostabilni i astabilni multivibratori) 2 sata

5. Multivibratori u integriranoj tehnici (bistabilni, monostabilni i astabilni multivibratori) 2 sata

6. Schmitov sklop u integriranoj tehnici 2 sata 7. Generator pilastog oblika napona – Millerov generator, generator pravokutnog valnog oblika 2 sata

8. Posmačni registar i brojila 2 sata


9 0 / 1 1 6

90

Naziv predmeta Automatska regulacija II

Kod FELA38

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Darko Stipaničev, red. prof. Vježbe: Doc. dr. sc. Josip Musić


Usvajanje osnovnih znanja o postupcima analize i projektiranja sustava diskretnih regulacijskih sustava i digitalnog vođenja.


1) D.Stipaničev, J.Marasović, Digitalno vođenje on-line, on-line (Web) udžbenik, MZT – Informatički projekt, 2004. http://laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje

2) Kuljača, Lj.; Vukić, Z.: Automatsko upravljanje sistemima, Školska knjiga, Zagreb, 1985. 2004.

3) Novaković, B.: Metode vođenja tehničkih sistema, Školska knjiga, 1990.

Dopunska literatura

1) Aström, K.J.; Wittenmark, B.Computer controlled systems - theory and design, Prentice-Hall Int. series, London, 1984.

2) Web stranice na e-learning portalu FESB-a

Nastava


Predavanja: 30 sata 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 1 sata tjedno - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati 15 tjedana raspoređeno u blokovima po 2 ili 3 sata - prema rasporedu

Ispit


Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Tijekom semestra biti će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći 15 tjednu nastave. Student može putem kolokvija položiti gradivo kolegija. Na dva završna ispita u lipnju i srpnju 2008. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktični dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 70 % bodova iz dijela teorije, 100% riješenih zadataka iz laboratorijskih vježbi te samostalno napravljenu vlastitu web stranicu. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem terminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno položili kompletnu teoriju ili kompletne zadatke bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak samo teoriju ili samo zadatke. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit. Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 70% do 78% dovoljan (2) 79% do 85% dobar (3) 86% do 94% vrlo dobar (4) 95% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će 10 teorijskih pitanja i zadataka. Na završnim, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 25 teorijskih pitanja i zadataka. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo prema nastavnim jedinicama do petog tjedna uključivo, a na drugom do desetog tjedna uključivo. Ispitni rokovi: Prvi završni ispiti: Drugi završni ispiti:


9 1 / 1 1 6

91

Popravni ispit: Komisijski ispit: Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje dobije u okviru laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja L. vježbe Uvod u digitalno vođenje. Povijesni pregled. Podjela dinamičkih sustava na kontinuirane i diskretne. Kvantizacija kontinuiranog signala. Diskretni i digitalni sustavi.

2 sata

Uzorkovanje i teorija uzorkovanja. A/D pretvarač. 2 sata Obnavljanje funkcije iz diskretnih podataka. D/A pretvarač. 2 sata Modeliranje dinamičkih diskretnih sustava: jednadžbe diferencija. 2 sata Teorija Z-transformacije. 2 sata Impulsna prijenosna funkcija i njena identifikacija. 2 sata Blok dijagrami diskretnih sustava. 2 sata Impulsna prijenosna funkcija regulacijskog sustava. 2 sata Analiza diskretnih regulacijskih sustava u vremenskoj domeni – prijelazne pojave. 2 sata Analiza diskretnih regulacijskih sustava – pogreške ustaljenog stanja. 2 sata Analiza diskretnih regulacijskih sustava – stabilnost. 2 sata Sinteza (projektiranje) diskretnih regulacijskih sustava: diskretizacija kontinuiranih regulatora. 2 sata

Sinteza (projektiranje) diskretnih regulacijskih sustava: P, PI, PD i PID vođenje. 2 sata Realizacija digitalnog vođenja- pretvaranje impulsne prijenosne funkcije u jednadžbu diferencija. 2 sata

Elementi digitalnog vođenja, problemi realizacije digitalnog vođenja, primjeri digitalnog vođenja. 2 sata


Osnovne komponente sustava digitalnog vođenja – uzorkovanje i obnavljanje. 3 sata

Modeliranje sustava impulsnom prijenosnom funkcijom – identifikacija. 3 sata

Analiza svojstava digitalnog regulacijskog sustava – prijelazne pojave i stabilnost. 3 sata Projektiranje diskretnih regulacijskih sustava – diskretizacija kontinuiranih regulatora, P, PD i PI vođenje.

3 sata

Projektiranje diskretnih regulacijskih sustava – diskretizacija kontinuiranih regulatora, PID vođenje.

3 sata


9 2 / 1 1 6

92

Naziv predmeta Digitalna instrumentacija 1

Kod FELA20

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 30 sati predavanja + 15 sati vježbi

Nastavnik Dr. sc. Slobodan Beroš, red. prof. Dr. sc. Šoda Josip, v. asist.


Sposobnost projektiranja digitalnog mikroračunalskog instrumenta za različite vrste senzora. Razvoj programske potpore niske razine i uspostavljanje operacijskog sustava.


1. Beroš, S.: Digitalna instrumentacija I, Bilješke za pripremu predavanja, Split, 1999; 2. Šantić, A.: Elektronička instrumentacija, Školska knjiga, Zagreb, 1993;

Dopunska literatura

1. Barney, G.: Intelligent instrumentation, Prentice Hall, N.Y., 1988; 2. Derenzo, S.E.: INTERFACING: A Laboratory Approach Using the Microcomputer

for Instrumentation, Data Analysis and Control, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey (1990);

3. Rigby, W.H., Dalby, T., COMPUTER INTERFACING: A Practical Approach to Data Acquisition and Control, Prentice-Hall Inc., Englewood Cliffs, New Jersey (1995);

4. Ribarić, S.: Naprednije arhitekture mikroprocesora, Školska knjiga, Zagreb, 1990;

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati 8 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Iz laboratorijskih vježbi je potrebno praktično realizirati zadani projektni zadatak koji se prezentira prilikom završnog ispita. Pozitivna ocjena se dobija na jedan od slijedećih načina: A) 100 % odrađenih laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=(1/3)(M1 + M2 +M3)+PZ M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. PZ – ocjena iz projektnog zadatka Izvršen i predan projektni zadatak iz laboratorijskih vježbi što uključuje i praktičnu realizaciju. B) 100 % odrađenih laboratorijskih vježbi i ukupno 60% bodova prikupljenih na prva dva međuispita : Ocjena(%)=0.4(M1 +M2) +PZ PZ – ocjena iz projektnog zadatka Izvršen i predan projektni zadatak iz laboratorijskih vježbi što uključuje i praktičnu realizaciju Konačna se ocjena, bez obzira na opisane način dobivanja bodova se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.



9 3 / 1 1 6

93

Predavanja L. vježbe I. Uvod 2 Signali. Prednosti uporabe mikroprocesora u instrumentaciji. Predstavljanje podataka.Temelji računalske aritmetike. Vizualizacija

II. Tehnička i programska potpora sustava digitalne instrumentacije 2 Mikroračunala. CPU. Arhitektura i organizacija.Set naredbi mikroprocesora. Programiranje mikroračunala. Mjerni moduli. Memorija mikroračunala

III. Paralelni prijenos podataka. 2 Programirani. Prekidni. Sklopovska struktura paralelnog prijenosa. Prioriteti prekidnog prijenosa. PIC. DCH. DMA prijenos podataka. Paralelni komunikacijski standardi

IV. Serijski prijenos podataka. 2 Sklopovska struktura serijskog prijenosa. Brzina prijenosa Serijski komunikacijski standardi.

V. Okružje mikroračunala 2 ADC i DAC konvertori. Pogreške. Brojački i vremenski elementi. DAS integrirani moduli.

VI. Zaštita signala. 2 Mjerni pretvornici i osjetila. Zaštita signala. Pojačanje i filtriranje signala.

VII. MJERNI SIGNAL 2 Frekvencijska slika signala. Preuzimanje digitalnih mjernih podataka. Jakostna q i vremenska T kvantiziranost signala. Prekrivanje i filtriranje. Rekonstrukcija signala.

VIII. PRIMJERI REALIZACIJE 2 Popis laboratorijskih vježbi

1.Uvod u arhitekturu ATmega8535 i STK500 1 sat

2.Uvod u programiranje mikrokontrolera ATmega8535 - assembler 1 sat

3.Ulazno-izlazne linije ATmega8535 2 sat

4.Korištenje prekida (TIMER-COUNTER) 2 sat

5.Programiranje USART modula 2 sat

6.Analogno-digitalna pretvorba i zaštita signala 2 sat

7.Flash RAM i EEPROM memorija 2 sat

8.Ispis na LCD ekranu 16x2 2 sat

9.Uvod u C-programiranje mikrokontrolera 1 sat


9 4 / 1 1 6

94


Naziv predmeta Operacijski sustavi

Kod FELA27


Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Sven otovac, red. prof.


Poznavanje detalja građe i funkcionalnosti operacijskog sustava. Metodologija implementacije pojedinih funkcionalnosti. Realizacija funkcionalnosti u komercijalnim operacijskim sustavima.


Tanenbaum, A.S.: Woodhull, A.S.: Operating Systems: Design and Implementation, Prentice Hall, 1997.

Dopunska literatura 1. Stalings, W.: Operating Systems, Prentice Hall, 1996.

2. Silberschatz, A., Galvin, P.B.: Operatin System Concepts, Addison-Wesley, 1994.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 323): 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,33 L + 0,33 M1 +0,33 M2 L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 60% dovoljan (2) 60% do 70% dobar (3) 70% do 80% vrlo dobar (4) 80% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni ispit. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja

Uvod u kolegij, Kratak opis tematike koja će biti razmatrana, Zadaci operacijskog sustava 3 sata

Usluge operacijskog sustava. Upravljanje procesima, Definicija procesa, Deskriptor procesa 3 sata

Stanja procesa, Izmjena konteksta, Realizacija upravljanja procesima 3 sata

Dodjela procesora, Algoritmi dodjele procesa 3 sata

Zavisni procesi. Problem sinkronizacije. Problematika rješavanja problema sinkronizacije. 3 sata

Test&Set, Semafor, Rješavanje problema sinkronizacije pomoću T&S naredbe i semafora. 3 sata

Potpuni zastoj, problematika i postupci rješavanja 3 sata


9 5 / 1 1 6

95

Upravljanje memorijom, problematika i mogući postupci rješavanja 3 sata

Dodjela memorije po stranicama 3 sata

Virtualna memorija, Postupci odabira zamjene stranica 3 sata

Obavljanje ulazno/izlaznih operacija 3 sata

Pogonski uređaji 3 sata

Sustav datoteka 3 sata

Postupci alokacije prostora na sekundarnom mediju 3 sata

Usporedba Windows Linux 3 sata


Uvod u Linux OS 1 sat

Linux OS procesi 1 sat

Linux procesi – fork naredba 1 sat

Linux procesi – komunikacija cjevovodima 1 sat

Windows NT Multitasking 1 sat

Pisanje višezadaćnih (multi-tasking) programa za Win NT platformu 1 sat

Pisanje višenitnih (multi-threading) programa za Win NT platformu 1 sat

1. Kolokvij 1 sat

Vremenska kontrola izvršavanja niti unutar procesa 1 sat

Sinkronizacija izvršavanja niti (uvod, event) 1 sat

Sinkronizacija izvršavanja niti (mutex, semafori) 1 sat

Java multithreading 1 sat

Win NT Međuprocesna komunikacija 1 sat

OS na virtualnom računalu 1 sat

2. Kolokvij 1 sat


9 6 / 1 1 6

96


Naziv predmeta Elektromotorni pogoni

Kod FENA11

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja, 30 sati vježbi = 2 ECTS-a; za samostalan rad i učenje potrebno je 90 sati = 3 ECTS-a


Dr. sc. Božo Terzić, red. prof. Dr. sc. Despalatović Marin, doc. Majić Goran, zn. novak


Kandidat stječe osnovna teorijska i praktična znanja iz elektromotornih pogona. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.


1. Interni materijali na WEB-u: M. Jadrić, Elektromotorni pogoni - predavanje, B. Terzić, Elektromotorni pogoni - lab. vježbe

Dopunska literatura

1. Jurković, B: Elektromotorni pogoni, Školska knjiga, Zagreb 2. Bose, B.K.: Power Electronics and Variable Drives, IEEE Press, New York, 1997.

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe - priprema: 14 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe - izvođenje (u laboratoriju za električne strojeve i pogone): 21sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi kolokvij polaže se nakon 7. tjedna nastave, drugi nakon 14. tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu gradivo koje nisu položili na kolokvijima - cjelovito gradivo ako nisu položili niti jedan kolokvij, djelomično ako su položili samo prvi ili drugi kolokvij. Svaki kolokvij kao i završni ispit sastoji se od 10 pitanja. Pravo polaganja kolokvija odnosno završnog ispita student stječe ako je bio nazočan na najmanje 70% prethodnih predavanja i auditornih vježbi. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom kolokviju, odnosno na završnom ispitu, i pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Konačna ocjena utvrđuje se na slijedeći način: O = 0,4 OM1 + 0,4·OM2 + 0,2OL OM1, OM2 - ocjene na prvom i drugom kolokviju, OL - ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ocjena kolokvija utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Završni ispiti (obavezni): Popravni ispiti: Komisijski ispit:



9 7 / 1 1 6

97

Predavanja L. vježbe-(priprema)

Osnovni pojmovi i definicije elektromotornog pogona (EMP). Osnovna stanja EMP-a. Radni i kočni režimi EMP-a. Mehaničke karakteristike radnih mehanizama.

2 sata

Stacionarna stanja EMP-a s istosmjernim motorima - Nezavisni motor: mehaničke karakteristike, način upravljanja brzinom vrtnje, kočni režimi rada - Serijski motor: Mehaničke karakteristike, kočni režimi rada.

2 sata 1 sat

Stacionarna stanja EMP-a s asinkronim motorima - Napajanje iz naponskog izvora: mehaničke karakteristike, način upravljanja brzinom vrtnje - Napajanje iz strujnog izvora: mehaničke karakteristike pri konstantnoj statorskoj struji i konstantnom glavnom magnetskom toku.

2 sata

Kočna stanja EMP-a s asinkronim motorima: generatorsko kočenje, protustrujno kočenje, elektrodinamičko kočenje istosmjernom strujom. Stacionarna stanja EMP-a sa sinkronim motorima.

2 sata 1 sat

Osnove dinamike EMP-a: stabilnost radne točke, elektromehanička vremenska konstanta, zalet i udarno opterećenje nezavisnog istosmjernog motora, asinkroni motor kao sustav prvog reda.

2 sata

Osnove dinamike EMP-a: nelinearni zalet asinkronog motora, dinamički gubici energije kod EMP s asinkronim i istosmjernim motorom, mjere za smanjivanje dinamičkih gubitaka

2 sata 1 sat

Pokretanje EMP-a: Pokretači za istosmjerne motore - osnovni pojmovi i parametri, određivanje otpora pokretača. Pokretači za asinkrone kolutne motore - fizikalni uvjeti pokretanja, određivanje otpora pokretača

2 sata

Pokretanje EMP-a: Ograničenje struje pokretanja kod asinkronih kaveznih motora - strujna karakteristika motora, pokretanje zvijezda trokut, pokretanje pomoću autotransformatora, tiristorsko meko pokretanje. Problem zagrijavanja pri zaletu teških elektromotornih pogona. Pokretanje sinkronih motora.

2 sata 1 sat

Zagrijavanje i odabir motora za elektromotorni pogon: Teorija zagrijavanja električnih strojeva - toplinska jednadžba homogenog tijela, načini prijelaza topline, toplinska vremenska konstanta.

2 sata

Zagrijavanje i odabir motora za elektromotorni pogon: Metoda srednje vrijednosti gubitaka. Vrste opterećenja u elektromotornim pogonima. 2 sata 1 sat

Napajanje reguliranih EMP-a istosmjernim nezavisnim motorom: Leonardov agregat. Motor napajan iz tiristorskih usmjerivača - idealni režim rad, utjecaj induktiviteta u armaturnom krugu, utjecaj impedancije mreže.

2 sata

Harmonici u struji iz mreže kod istosmjernog EMP-a napajanog iz trofaznog tiristorskog usmjerivača. Istosmjerni motor s čoperom za servopogone. 2 sata 1 sat

Napajanje reguliranih EMP-a s asinkronim motorima: Princip upravljanja izmjeničnim EMP. Osnovne vrste pretvarača frekvencije. Asinkroni motor napajan iz pretvarača frekvencije - utisnuti napon šestpulsni izmjenjivač, utisnuti napon pulsnoširinski izmjenjivač, utisnuta struja.

2 sata

Podsinkrona kaskada. Sinkroni motor napajan iz pretvarača s utisnutom strujom. Elektronički komutirani motor i princip vektorskog upravljanja. 2 sata 1 sat


1. Stacionarne karakteristike istosmjernog nezavisno uzbuđenog motora 3 sata

2. Elektrodinamičko kočenje istosmjernog nezavisno uzbuđenog motora 3 sata

3. Stacionarne karakteristike asinkronog motora 3 sata

4. Dinamičke karakteristike EMP-a s asinkronim kaveznim motorom 3 sata

5. Pokretanje asinkronog motora 3 sata

6. Istosmjerni motor napajan tiristorskim usmjerivačem 3 sata

7. Asinkroni motor napajan frekventnim pretvaračem 3 sata


9 8 / 1 1 6

98

Naziv predmeta Elementi automatizacije industrijskih procesa

Kod FELA23

ECTS 5 28 sati predavanja i 28 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za samostalan rad i učenje 90 sati - 3 ECTS-a



Kompetencije koje se stječu Temeljna znanja o automatizaciji u industriji, mjernim senzorima i aktuatorima.


O. Bego, B. Terzić: Predavanja na WEB-u iz predmeta Automatizacija industrijskih procesa

Dopunska literatura -

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 28 sati 12 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2,4 sati tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana, a treći nakon 14 tjedana nastave. Na završnom ispitu u lipnju i srpnju studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima, a na ispitima u rujnu polaže se cjelokupno gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu na osnovi međuispita je najmanjie 40% bodova na svakom međuispitu, te najmanje 50% bodova na završnom ispitu. Ocjena(%)= 0,3*L+0,7*(M1+ M2+M3)/3 L - ocjena laboratorijskih vježni u postocima M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu cjelokupni ispit. Ocjena ukupnog ispita određuje se na osnovi prethodno određenih postotaka. Ispitni rokovi se održavaju prema terminima predviđenim kalendarom nastave.


Uvod u predmet, osnove sustava automatizacije. Definicija tehničkih procesa, klasifikacija, primjeri. Povijesni pregled provedbe automatizacije (relejna logika, elektronika mikroprocesori, procesna računala). Primjeri automatizacije hidroelektrana, lončaste peći, betonara.

2 sata

Automatizacija strojeva i postrojenja, stupanj automatizacije. Centralna i decentralna struktura upravljanja. Povezivanje procesnih računala. Redundancija sustava upravljanja. Pouzdanost i sigurnost u sustavima automatizacije

2 sata

Struktura procesnih računala. Centalna procesorska jedinica, procesna periferija. Vrste procesnih signala. 2 sata

Osnovna obrada signala (multiplesiranje, filtriranje). A/D pretvorba, podjela A/D pretvornika i njihova izvedba. 2 sata


9 9 / 1 1 6

99

Senzori - podjela prema mjerenoj veličini i vrsti izlaznog signala, stacionarne i dinamičke karakteristike, prijenos analognih i digitalnih signala, galvansko odvajanje i oklapanje izlaznih signala

2 sata

Diskretni senzori udaljenosti (mehanički, induktivni, kapacitivni, fotosenzori, ultrazvučni), mjerenje kutnog pomaka i brzine vrtnje 2 sata

Mjerenje procesnih veličina (temperatura, pritisak, protok, razina) 2 sata

Izvršni članovi (aktuatori) – definicija i podjele, elektromehanički diskretni aktuatori, step motori 2 sata

Pneumatski izvršni članovi – pneumatski sustavi, kompresori, ventili, cilindri, pneumatske sheme 2 sata

Hidraulički izvršni članovi – hidraulički sustavi, crpke, ventili, cilindri, hidrauličke sheme 2 sata Operativni sustav procesnih računala, način izvršenja programa (ciklički, prekidno,...). Načini pisanja programa za PLC-ove, struktura programa, način prikaza (LAD, FBD, STL) 2 sata

Sekvencijalno upravljanje, sekvencijalni funkcijski dijagrami. Upravljanje dinamičkim procesima s povratnom vezom 2 sata

PID regulatori, izvedbe digitalnh PID regulatora, industrijska izvedba PID regulatora, podešavanje parametara regulatora 2 sata

Praktična prezentacija automatiziranih procesa, posjet industrijskim postrojenjima. 2 sata


1. Upoznavanje s PLC-ovima, njihovom hardware-skom strukturom i alatima za njihovo programiranje

2,4 sata

2. Definiranje hardware-ske strukture, struktura programa, programski i podatkovni blokovi, korištenje organizacijskih blokova, funkcija i funkcijskih blokova, simbolički prikaz

2,4 sata

3. Programske naredbe: binarne operacije, rad s brojevima, timeri i counteri, usporedbe i konverzije brojeva

2,4 sata

4. Monitoring izvršenja programa, obrada analognih vrijednosti 2,4 sata

5. Sekvencijalno upravljanje - simulacija rada 2,4 sata

6. Sekvencijalno upravljanje - simulacija rada 2,4 sata

7. Mjerenje procesnih veličina pomoću PLC-a 2,4 sata

8. Upravljanje istosmjernim motorom (crpkom) pomoću PLC-a 2,4 sata

9. Snimanje vanjske karakteristike crpke Q(U) 2,4 sata

10. Struktura Simatic-ovog PID regulatora. Regulacija razine u spremniku - podešavanje parametara

2,4 sata

11. Regulacija razine u spremniku 2,4 sata

12. Vizualizacija procesa - SCADA sustavi 2,4 sata


1 0 0 / 1 1 6

100

Naziv predmeta Elektrotehnička sigurnost

Kod FENA14

ECTS 5 ECTS 28 sati predavanja i 14 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za samostalan rad i učenje 3 ECTS-a


Dr. sc. Rino Lucić, red. prof., Dino Lovrić, dipl. ing. Tonći Modrić, dipl. ing.

Kompetencije koje se stječu Odgovarajuća znanja najvažnijih tehničkih zaštitnih mjera od udara električne struje.


1. Lucić, R., "Predavanja iz predmeta Elektrotehnička sigurnost'', FESB, Split, 2012. 2. Mileusnić, E.: Ispitivanje električnih instalacija niskog napona, ZIRS, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura 1. Siemens: Electrical Instalation Handbook-Third Edition,(Editor:Gunter G Seip) John &Wiley, 2000. 2. HRN IEC norme

Nastava


Predavanja: 28 sati 01.03.12. – 24.06.12. 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe 14 sati 01.03.12. – 24.06.12. 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je u sedmom tjednu nastave, a drugi u tjednu nakon završetka nastave. Student može putem kolokvija položiti cjelokupan ispit. Na dva završna ispita u lipnju 2011. godine, studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokviju ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

1 2Ocjena (%) 0,1 LV 0,45 (G G )

gdje su aktivnosti izražene u postocima: LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi, G1,G2 – bodovi iz pojedinog dijela gradiva obrađenog na predavanjima.

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem tjednu kolovoza ili prvom tjednu rujna 2011. godine na tzv. popravnom ispitu. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti u drugom ili trećem radnom tjednu rujna 2011. godine. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

G0,9LV0,1(%)Ocjena

gdje su aktivnosti izražene u postocima: LV – bodovi iz konstrukcijskih vježbi, G - bodovi iz cjelokupnog gradiva obrađenog na predavanjima.

Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način: Postotak Ocjena 50 % do 6 1% dovoljan (2)


1 0 1 / 1 1 6

101

62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Ispitni rokovi se održavaju prema terminu predviđenom u kalendaru nastave Prema Članku 71. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi 100% izvještaja sa laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Djelovanje električne struje na čovjeka. 2 sata Vrste opasnosti od električne struje: direktan dodir, indirektan dodir, iznošenje potencijala, inducirani naponi, preskok VN na postrojenje NN, el. luk, statički elektricitet, zaostali naboj, atmosferski prenaponi, utjecaj električnih i magnetskih polja na čovjeka.

4 sata

Tehnička sigurnost u izvedbi postrojenja niskog napona. Vrste nn sustava, uzemljenja i uzemljivači, zaštita od direktnog i indirektnog dodira, istodobna zaštita od direktnog i indirektnog dodira. 10 sati

Zaštitne mjere i zaštita niskonaponskih instalacija. Zaštita od preopterećenja i kratkog spoja 6 sati Zaštita električnim odvajanjem, zaštita od prenapona iz mreže visokog napona, zaštita od atmosferskih prenapona i sklopnih prenapona. Posebne mjere zaštite na gradilištima i ograničenim vodljivim prostorima.

4 sata

Tehnička sigurnost u postrojenjima visokog napona. Nadzemni vodovi, sigurnosni razmaci i visine. Uzemljenje stupova. Pravila i mjere sigurnosti pri radovima na električnim postrojenjima. Mjere sigurnosti u rasklopnim postrojenjima, transformatorskim stanicama i elektranama Mjere sigurnosti kod radova na nadzemnim vodovima, kabelima i u podzemnim postrojenjima. Rad pod naponom.

2 sata

Laboratorijske vježbe

Mjerenje neprekinutosti vodiča 2 sata

Mjerenje otpora izolacije 2 sata

Mjerenje impedancije petlje kvara 2 sata Mjerenje impedancije kratkospojne petlje i izračun struje kratkog spoja 2 sata Provjera funkcionalnosti strujne zaštitne sklopke 2 sata

Mjerenje otpora uzemljenja 2 sata Mjerenje specifičnog otpora tla 2 sata


1 0 2 / 1 1 6

102

Naziv predmeta Distribucija električne energije

Kod FENA15

ECTS

4 Obrazloženje (satnica 2+0+1): 30 sati predavanja i 15 sati vježbi (1,5 ECTS) 30 sati izrada seminarskog rada (1 ECTS) 45 sati samostalno učenje (1,5 ECTS)


Dr. sc. Ranko Goić, izv. prof. Josip Vasilj, mag. in. el.


Student stječe kompetencije vezane za planiranje, pogon, održavanje i vođenje srednjenaponske i niskonaponske distribucijske mreže. Također savladava osnovne koncepte tarifnih sustava u distribucijskoj djelatnosti, stječe osnovna znanja iz ekonomičnosti investicija i pogona distribucijske mreže, kvalitete električne energije, upravljanja potrošnjom, te ostalih temeljnih znanja iz područja distribucije električne energije.


R. Goić: Distribucija električne energije – predavanja, vježbe (interna skripta), FESB Split R. Goić: Distribucija električne energije – upute za laboratorijske vježbe i primjer

seminarskog rada (interna skripta), FESB Split

Dopunska literatura

E. Mihalek i dr.: Upute za projektiranje niskonaponskih distributivnih mreža, Zagreb, Institut za elektroprivredu i energetiku, 1989. E. Lakaervi, E.J. Holmes: Electricity Distribution Network Design, Peter Peregrinus Lt, 1989.

Nastava



Laboratorijske vježbe: 15 sati laboratorijske vježbe koncentrirano 5x3 školska sata – ukupno 15 sati, s početkom u 5.

tjednu nastave

Ispit


Tijekom semestra bit će dva kolokvija koji pokrivaju predavanja. Prvi kolokvij je u osmom tjednu nastave, a drugi u zadnjem tjednu nastave. U sklopu laboratorijskih vježbi studenti će dobiti na izradu seminarski rad. Student može putem dva kolokvija i seminarskog rada položiti cjelokupan ispit. Na dva završna ispita u lipnju i srpnju 2008. godine, studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50% bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokviju ili na završnom ispitu, te pozitivno ocijenjeni seminarski rad. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli: Ocjena (%) = 0,35xG1+0,35xG2+0,3xS

gdje su aktivnosti izražene u postocima: G1, G2 - bodovi iz prvog i drugog kolokvija S – bodovi iz seminarskog rada

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na tzv. popravnom ispitu u prvom dijelu jesenskog ispitnog roka. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti u drugom dijelu jesenskog ispitnog roka. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva, najmanje 35 % iz pojedinog dijela gradiva, te pozitivno ocijenjen seminarski rad. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema prethodno navedenoj formuli. Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način:


1 0 3 / 1 1 6

103

Postotak Ocjena 50 % do 6 1% dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Ispitni rokovi prema terminu predviđenom u kalendaru nastave. Ispitni rokovi: Završni ispiti (obvezni): Popravni ispit: Komisijski ispit: Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe 1. POLOŽAJ DISTRIBUCIJSKE MREŽE U EES-u: - Proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije - Osnovne značajke i razlike prijenosne i distribucijske mreže

2 sata

2. STRUKTURA I KONFUGURACIJA DISTRIBUCIJSKIH MREŽA - Struktura srednjenaponskih distribucijskih mreža - Struktura niskonaponskih distribucijskih mreža - Primjeri realne 35 kV-tne mreže napajane iz TS 110/35/10 kV - Primjeri realnih mreža 10(20) kV

2 sata

3. DISTRIBUCIJSKE TRAFOSTANICE I ELEMENTI DISTRIBUCIJSKIH MREŽA - Distribucijske trafostanice - Primjeri realnih distribucijskih trafostanica 110/35 V, 35/10 kV I 10/0.4 kV - Elementi distribucijskih mreža: nadzemni vodovi, kabeli, transformatori, potrošači, kondenzatorske baterije, prigušnice

2 sata

4. ELEKTRIČNI PARAMETRI ELEMENATA DISTRIBUCIJSKIH MREŽA I NADOMJESNE SHEME - Sustav simetričnih komponenata - Fizikalna interpretacija direktne, inverzne i nulte impedancije - Proračun impedancija - Nadomjesne sheme

2 sata

5. PRORAČUN KVAROVA U MREŽI - Tropolni kratki spoj - Dvopolni kratki spoj - Jednopolni kvarovi - jednopolni kratki spoj u NN mreži

2 sata

6. PRORAČUN KVAROVA U MREŽI (nastavak) - Jednopolni kvarovi - jednopolni kratki spoj u SN mreži uzemljenoj preko malog otpora - zemljospoj u SN mreži - Primjena proračuna struja i snaga kratkog spoja kod projektiranja postrojenja i udešenja zaštite

2 sata

7. PRORAČUN STACIONARNIH STANJA - Aproksimativni proračun raspodjele snaga i struja - Aproksimativni proračun padova napona - Dimenzioniranje presjeka vodova i snaga transformatora na osnovu strujnog opterećenja i padova napona - Numerički proračuni tokova snaga i naponskih prilika

2 sata

8. NISKONAPONSKE DISTRIBUCIJSKE MREŽE - Specifičnosti niskonaponske distribucijske mreže - Tipovi niskonaponskih mreža s obzirom na način uzemljenja - Modeliranje potrošnje i proračun opterećenja u mreži - Proračun tokova snaga, struja i padova napona

2 sata

9. NISKONAPONSKE DISTRIBUCIJSKE MREŽE (nastavak) - Planiranje i projektiranje izgradnje niskonaponske mreže

2 sata


1 0 4 / 1 1 6

104

- Odabir zaštite i provjera kriterija prorade i selektivnosti osigurača

10. UZEMLJENJE U DISTRIBUCIJSKIM MREŽAMA - Uzemljivači TS SN/SN i SN/NN - Uzemljenje neutralne točke srednjenaponskih distribucijskih mreža - Problematika uzemljenja u niskonaponskoj mreži, napon dodira i koraka, zaštitne muere

2 sata

11. PRORAČUN GUBITAKA SNAGE I ENERGIJE - Klasifikacija gubitaka snage i energije - Proračun gubitaka snage u transformatorima i vodovima - Proračun gubitaka energije - proračun pomoću aproksimativnih izraza - proračun pomoću poznate krivulje trajanja opterećenja

2 sata

12. KOMPENZACIJA JALOVE ENERGIJE - Pojedinačna i grupna kompenzacija - Učinci kompenzacije jalove energije - Odabir snage kondenzatorskih baterija

2 sata

13. KVALITETA ELEKTRIČNE ENERGIJE - Naponske prilike i regulacija napona u mreži - Viši harmonici, nesimetrije struja i napona, fluktuacije napona - Pouzdanost napajanja, neisporučena električna energija

2 sata

14. POGON I VOĐENJE DISTRIBUCIJSKE MREŽE - Nadzor, upravljanje, SCADA - Sustav MTU - Održavanje

2 sata

Popis laboratorijskih vježbi 1. Priprema za lab. vježbe i demonstracija načina rada s programskim

alatima koji se koriste na vježbama 3 sata

2. Proračun tokova snaga, naponskih prilika, gubitaka i kompenzacije jalove energije u distribucijskoj mreži 3 sata

3. Pripremna vježba za proračune niskonaponske distribucijskoj mreži 3 sata 4. Proračun niskonaponske distribucijske mreže: proračun opterećenja,

tokova snaga, naponskih prilika, odabir i dimenzioniranje vodova i transformatora, izračun kratkog spoja, odabir i provjera osigurača, izračun otpora uzemljenja i dimenzioniranje uzemljivača TS 10/0.4 kV (1. dio)

3 sata

5. Proračun niskonaponske distribucijske mreže: proračun opterećenja, tokova snaga, naponskih prilika, odabir i dimenzioniranje vodova i transformatora, izračun kratkog spoja, odabir i provjera osigurača, izračun otpora uzemljenja i dimenzioniranje uzemljivača TS 10/0.4 kV (2. dio)

3 sata


1 0 5 / 1 1 6

105

Naziv predmeta Održavanje i ispitivanje električne opreme

Kod FENA18

ECTS 4 (28 sati predavanja i 14 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, a za samostalan rad i učenje potrebno je 60 sati - 2 ECTS-a)


Dr. sc. Božo Terzić (predavanja) Saša Dujmić, dipl. inž. (laboratorijske vježbe)


Kandidat stječe osnovna teoretska i praktična znanja iz metoda održavanja i ispitivanja električne opreme.


1. Interni materijali (predavanja) na WEB-u: B. Terzić: Održavanje i ispitivanje električne opreme.

Dopunska literatura

1. Gill, P.: Electrical Power Equipment Maintenance and Testing, Marcel Dekker, New York.

2. IEC Preporuke

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (izvode se u laboratoriju za električne strojeve i pogone FESB-a, te u pogonima HEP-a): 14 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu, odnosno završnom ispitu, i pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)= 0,25L+ 0,25·M1 + 0,25·M2 + 0.25M3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima, L-bodovi na laboratorijskim vježbama. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 4 pitanja, završni ispit sastoji se od 6 pitanja. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave Završni ispiti (obavezni): prema kalendaru nastave Popravni ispiti: prema kalendaru nastave Komisijski ispit: prema kalendaru nastave

Nastavne jedinice Trajanje predavanja

Normizacija, Međunarodne i nacionalne organizacije za norme, ISO, DZNM, IEC 2 sata

Program preventivnog održavanja i ispitivanja električne opreme 2 sata

Dialektrici, Ispitivanje izolacije istosmjernim naponom 2 sata Ispitivanje izolacije istosmjernim naponom kod transformatora, kabela i električnih strojeva. 2 sata

Ispitivanje izolacije izmjeničnim naponom . 2 sata


1 0 6 / 1 1 6

106

Tipovi i konstrukcije kabela, kabelski kvarovi. 2 sata

Određivanje vrste kvara i detekcija mjesta kvara kabela. 2 sata Vrste transformatora, preventivno održavanje transformatora, sušenje transformatora. 2 sata

Ispitivanje transformatora, ispitivanje međuzavojne izolacije, mjerenje grupe spoja, mjerenje prenosnog omjera, određivanje karakteristika izolacijske tekućine. 2 sata

Izolacijski sustavi električnih strojeva, mjerenje zagrijavanja električnih strojeva, ispitivanja međuzavojne izolacije električnih strojeva. 2 sata

Održavanje i ispitivanje sklopnih uređaja 2 sata Osnove vibracija, oprema za mjerenje vibracija, detekcija neregularnih vibracijskih stanja električnih strojeva. 2 sata

Trajni nadzor (monitoring) elekričnih strojeva. 2 sata

Termovizijska ispitivanja električne opreme. 2 sata


1. Mjerenje izolacijskog otpora transformatora, kabela i električnih strojeva 2 sata

2. Određivanje mjesta i vrste kvara kabela 2 sata 3. Visokonaponska ispitivanja i ispitivanja međuzavojne izolacije električnih

strojeva 2 sata

4. Mjerenje zagrijavanja električnih strojeva 2 sata

5. Ispitivanje prekidača i kondenzatorskih baterija 2 sata

6. Mjerenje vibracija električnih strojeva 2 sata

7. Termovizijska ispitivanja električne opreme 2 sata


1 0 7 / 1 1 6

107

Naziv predmeta Brodska elektrotehnika (113)

Kod FENA20

ECTS

4 30 sati predavanja: 1,5 ECTS bodova 15 sati laboratorijskih vježbi: 0,5 ECTS bodova 60 sati samostalnog učenja: 2 ECTS boda


Dr. sc. Slavko Vujević, red. prof. (predavanja) Dragan Stamenković, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


Osnovne spoznaje o brodskim elektroenergetskom sustavu, električnim uređajima i instalacijama.


1. Vujević, S., "Predavanja iz predmeta Brodska elektrotehnika (113)", Sveučilište u Splitu, FESB, Split, 2011. (interna skripta u elektroničkom obliku) 2. Milković, M.,"Brodski električni strojevi i uređaji", Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2005.

Dopunska literatura

1. Hall, D.T., "Practical Marine Electrical Knowledge - Second Revised Edition", Witherby & Co Ltd, 1999. 2. McGeorge, H.D., "Marine Electrical Engineering and Practise - Second Edition", Butterworth-Heinemann, 1993. 3. Skalicki, B. i Grilec, J., "Brodski električni uređaji", FSB Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2000.

Nastava



Laboratorijske vježbe: 15 sati 5 puta po 3 školska sata – ukupno 5 laboratorijskih vježbi

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Na dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od tri dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokviju ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

3G2G1G3,0LV1,0(%)Ocjena

gdje su aktivnosti izražene u postocima: LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi, G1, G2, G3 - bodovi iz pojedinog dijela gradiva obrađenog na predavanjima.

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na tzv. popravnom ispitu. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

G9,0LV1,0(%)Ocjena

gdje su aktivnosti izražene u postocima: LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi, G - bodovi iz cjelokupnog gradiva obrađenog na predavanjima.

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:


1 0 8 / 1 1 6

108

Postotak Ocjena 50 % do 61 % dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će po 10 teorijskih pitanja. Na završnim ispitima, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 15 teorijskih pitanja.

Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.

Nastavne jedinice Trajanje predavanja

Specifičnosti brodskog elektroenergetskog sustava. Izvori električne energije na brodu. 2 sata

Električna propulzija broda. 4 sata

Razdioba i prijenos električne energije na brodu. 6 sati

Potrošnja električne energije na brodu. 6 sati

Brodska instrumentacija. 2 sata

Srednjenaponski elektroenergetski sustav broda. 4 sata Opasnosti od električne struje. Zaštita uređaja i zaštitne mjere pri radu s električnim uređajima. Sigurnost i zaštitne mjere na brodu. 2 sata

Normizacija brodske elektrotehnike kroz IEC i ISO. Zahtjevi klasifikacijskih zavoda i zahtjevi državnih pomorskih administracija. 2 sata


1. Izvori električne energije na brodu. 3 sata

2. Električna propulzija broda. 3 sata

3. Razdioba i prijenos električne energije na brodu. 3 sata

4. Potrošnja električne energije na brodu. 3 sata

5. Sigurnost i zaštitne mjere na brodu. 3 sata


1 0 9 / 1 1 6

109


Naziv predmeta Komunikacijski sustavi i protokoli

Kod FELA30

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi (15 sati auditornih i 15 sati lab) = 5 ECTS-a




arhitekture komunikacijskih sustava i protokoli, ISO-OSI model definicija podatkovnih jedinica i komunikacije između susjednih slojeva, komunikacijski modeli i formalne metode, algebarski opis temeljnih funkcija komunikacijskog protokola, protokoli fizičkog sloja i sloja veze, signali u komunikacijama, linijski koder i višerazinske modulacije QAM, PCM i DPCM sustavi, adaptivna i vektorska kvantizacija, vokoderi (LPC) i delta modulirani sistemi (DM) ortogonalno signaliziranje (OFDM), CDMA kodiranje, sustavi s raspršenim spektrom (DSSS, FH i TH).

Preporučena literatura Rožić, N.: Komunikacijski sustavi, skripta u rukopisu, Split 2005.

Dopunska literatura

M.Schwartz: Telecommunication Networks: Protocols, Modeling and Analysis, Addison Wesley A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Zagreb, 2003..

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Svaki međuispit ili ispit se sastoji od pitanja i zadataka. Prvi međuispit je nakon 10. tjedna nastave, drugi nakon 15. tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ako nemaju pozitivnih ocjena na međuispitima, ili polažu gradivo međuispita koje(ga) nisu položili. Na popravnom i komisijskom ispitu se polaže cjelovito gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i to 50% bodova na pitanjima i 50% na zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu. Ocjena(%)=0.33*(M1+M2+M3) ; M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postotcima. M3 bodovi iz laboratorija (uz izvršene sve lab. vježbe). Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži pitanja i zadatke. Uvjet za pozitivnu ocjenu ispita je 50% bodova na pitanjima i 50% na zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu uz 50% bodova iz laboratorija.


1 1 0 / 1 1 6

110

Ispitni rokovi prema terminu predviđenom u kalendaru nastave.



arhitekture komunikacijskih sustava i protokoli, ISO-OSI model, 2 sata 1 sat

definicija podatkovnih jedinica i komunikacije između susjednih slojeva, 2 sata 1 sat

komunikacijski modeli i formalne metode, 2 sata 1 sat

algebarski opis temeljnih funkcija komunikacijskog protokola, 2 sata 1 sat

protokoli fizičkog sloja, 2 sata 1 sat

protokoli sloja veze, 2 sata 1 sat

signali u komunikacijama, 2 sata 1 sat

linijski koder i višerazinske modulacije QAM, 2 sata 1 sat

adaptivna i vektorska kvantizacija, 2 sata 1 sat

PCM i DPCM sustavi, 2 sata 1 sat

vokoderi (LPC), 2 sata 1 sat

delta modulirani sustavi (DM), 2 sata 1 sat

ortogonalno signaliziranje (OFDM), CDMA kodiranje, 2 sata 1 sat

sustavi s raspršenim spektrom (DSSS, FH i TH), 2 sata 1 sat impulsni sustavi (PAM, PDM, PPM, UWB), 2 sata 1 sat


1 1 1 / 1 1 6

111

Naziv predmeta Digitalna obradba signala

Kod FELA29

ECTS 5


dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja) dr. sc. Maja Stella, (vježbe)


- poznavanje i razumijevanje osnovnih pojmova diskretnih sustava i signala

- frekvencijska analiza signala definiranih u diskretnom vremenskom području

- primjena linearnih integralnih transformacija u analizi i sintezi diskretnih signala i sustava

- sposobnost primjene i projektiranja digitalnih filtara

- poznavanje osnovnih pojmova adaptivne obrade digitalnog signala

- osposobljenost za analizu i sintezu diskretnih signala i sustava primjenom standardne programske okoline (MATLAB)


1. Dinko Begušić: Digitalna obradba signala, interni nastavni tekst, 2010.

Dopunska literatura

1. Proakis, J.G., Manolakis, D.G.: Digital Signal Processing: Principles, Algorithms, and Applications, Prentice Hall, 1996.

2. Haykin,S.: Adaptive Filter Theory, Prentice Hall, 1996.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu

Auditorne vježbe: o 15 sati o 15 tjedana po jedan sat tjedno - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe (laboratorij B526): 15 sati 15 tjedana po jedan sat tjedno (koncentrirano po dva sata) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Prvi međuispit se održava nakon prvih pet tjedna nastave, a drugi nakon deset tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih laboratorijskih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu.

Ocjena kontinuirane provjere znanja Ocjena (%) = 0,25 L + 0,25 (M1 + M2 + ZI) L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postocima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postocima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postocima Ocjena (%) Ocjena 91%-100% izvrstan (5) 88%-90% - izvrstan (-5) 85%-87% + vrlo dobar (+4) 78%-84% vrlo dobar (4)


1 1 2 / 1 1 6

112

75%-77% - vrlo dobar (-4) 72%-74% + dobar (+3) 65%-71% dobar (3) 62%-64% - dobar (-3) 59%-61% + dovoljan (+2) 50%-58% dovoljan (2) Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela završnog ispita. Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali.

Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine u skladu s kalendarom nastave. Na popravnom ispitu student polaže cijelo gradivo.

Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini.

Ispitni rokovi: Ispitna grupa 8 Završni ispiti (obavezni): u skladu s kalendarom nastave Popravni ispiti: u skladu s kalendarom nastave



osnovni pojmovi diskretnih signala i sustava 2 sata 1 sat

analiza linearnih vremenski nepromjenljivih sustava 2 sata 1 sat

z-transformacija 2 sata 1 sat

primjena z-transformacije u analizi signala i sustava 2 sata 1 sat

prvi međuispit 2 sata 1 sat

frekvencijska analiza diskretnih signala i sustava 2 sata 1 sat

Diskretna Fourierova transformacija 2 sata 1 sat

FFT 2 sata 1 sat

svojstva diskretnih sustava u frekvencijskom području 2 sata 1 sat

drugi međuispit 2 sata 1 sat

strukture diskretnih sustava 2 sata 1 sat

sinteza digitalnih FIR filtara 2 sata 1 sat

sinteza digitalnih IIR filtara 2 sata 1 sat

osnovni pojmovi adaptivne obradbe signala 2 sata 1 sat

provjera znanja 2 sata 1 sat


Generiranje i prikaz signala u diskretnom vremenskom području 2 sata

Linearni vremenski nepromjenljivi sustavi u vremenskom području 2 sata

Analiza linearnog vremenski nepromjenljivog sustava primjenom z-transformacije 2 sata

Primjena DFT u linearnom filtriranju 2 sata

Linearno filtriranje dugih nizova podataka metodom prekrij-pohrani 2 sata

Projektiranje digitalnog FIR filtra 2 sata

Projektiranje digitalnog IIR filtra 2 sata


1 1 3 / 1 1 6

113

Naziv predmeta Bežične senzorske mreže

Kod FELA43

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof. Vježbe: Toni Perković, dipl.inž. (znanstveni novak) i Dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof.


Ovaj predmet pokriva teorijske i praktične aspkekte kod dizajna i implementacije bežičnih senzorskih mreža. Studenti će steći znanja o modeliranju i dizajnu senzorskih mreža, uključujući: vremensku sinkronizaciju, lokalizaciju i pozicioniranje senzorskih čvorova, power-aware MAC protokole, protokole za usmjeravanje paketa, sigurnosne aspekte (key management, randomized key distribution), problem povezanosti senzorske mreže (percolation theory), pohrana podataka u senzorskim mrežama, distribuirani algoritmi, statistički modeli za analizu senzorskih mreža.


Osnovna: o “Protocols and Architectures for Wireless Sensor Networks”,

Holger Karl and Andreas Willig o “Wireless Sensor Networks”,

Cauligi S. Raghavendra, Krishna Sivalingam and Taieb M. Znati o “Security and Cooperation in Wireless Networks: Thwarting Malicious and Selfish

Behavior in the Age of Ubiquitous Computing”, Levente Buttyan and Jean-Pierre Hubaux (on-line)

o Slideovi sa predavanja

Dopunska literatura

1. Znanstveni radovi Za vise informacija molimo konzultirajte web stranicu predmeta: http://www.fesb.hr/~mcagalj/wise_11

Nastava


Predavanja: • 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti Laboratorijske vježbe: • 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti

Ispit


Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi. Osim pitanja, komentara, izvještaja sa laboratorijskih vježbi, studenti su dužni napraviti seminarski rad na jednu od ponuđenih tema; teme će biti isključivo iz područja koja će biti obrađena u okviru predmeta. Seminarski rad uključuje: kratak izvještaj (2-3 pisane stranice) te eventualno prezentaciju. Npr., student može pripremiti seminarski rad na osnovu poglavlja knjige, znanstvenog rada ili kombinacije navedenih izvora. Profesor će osigurati pisani materijal nužan za izradu seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada ulazi u konačnu ocjenu.

Ocjenjivanje: A - Prisustvo na predavanjima i lab. vježbama = 5% B - Seminarski rad = 20% C - Pismeni izvještaj sa lab. vježbi = 10% D - “Midterm” (pismeni) - sredina predavanja = 25 % E – Pismeni ispit - kraj predavanja = 40% Konačna ocjena: Zaokruži[ 0.05*A + 0.2*B + 0.1*C + 0.25*D + 0.4*E ]


1 1 4 / 1 1 6

114


Predavanja L. vježbe 1. Uvod u senzorske mreže (postojeće aplikacije, tehnologija, izazovi kod dizajna i implementacije, postojeće mrežne arhitekture). 2 sata -

2. Hardverske i softverske platforme. Osnovne arhitekture senzorskih mreza. 2 sata 2 sata 3. Uspostavljanje senzorske mreže (problemi povezanosti i dostupnosti mreže, modeliranje povezanosti (percolation theory), pokrivenost senzorske mreže, inicijalizacija i adresiranje čvorova)

2 sata 2 sata

4. Bežični (radio) komunikacijski kanal i protokoli za pristup kanalu (MAC protokoli, energy-efficiency). 2 sata 4 sata

5. Protokoli za usmjeravanje podataka u senzorskim mrežama (I dio). 2 sata 2 sata

6. Protokoli za usmjeravanje podataka u senzorskim mrežama (II dio). 2 sata 2 sata

7. Protokoli za kontrolu topologije. 2 sata 2 sata

8. Lokalizacija i sinkronizacija u senzorskim mrežama. 2 sata 2 sata 9. Sigurnost bežičnih senzorskih mreža (I dio – osnove racunalne sigurnosti, problemi u sensorskim mrežama). 2 sata 2 sata

10. Senzorske mreže za praćenje objekata (tracking). 2 sata 2 sata

11. Senzorske mreže u kontekstu e-health aplikacija (izazovi i rjesenja). 2 sata 2 sata

12. Programiranje senzorskih čvorova. 2 sata 6 sati

13. 6LowPan inicijativa (IPv6 senzorske platforme). 2 sata 2 sata

14. Prezentacije seminarskih radova i mini projekata. 4 sata -


1. Demonstracija uspostavljanja senzorske mreže i prikupljanja podataka. 2 sata

2. Programiranje senzorskih čvorova (komunikacijski aspekti). 2 sata

3. Rad sa simulatorima senzorskih mreža (MAC protokoli, potrosnja energije). 6 sata 4. Rad sa simulatorima senzorskih mreža (protokoli za usmjeravanje paketa u mrezi). 6 sata

5. Demonstracija sustava za lokalizaciju (Cricket). 2 sata 6. Programiranje senzorskih čvorova (upoznavanje sa osnovama, kontrola senzorskog čvora – paljenje/gasenje LED-ica). 4 sata

7. Programiranje senzorskih čvorova (komunikacijski aspekti, slanje paketa izmedju dva senzora). 4 sata

8. Programiranje senzorskih čvorova (komunikacija sa racunalima). 2 sata

9. 6LowPan demo. 2 sata

i elektrotehnike i informacijske tehnologije - fesb elearning · pdf filefena02 osnove...

Documents