i. introdusaun

8
Fundasaun Mahein Nia Lian no. 26, 13 Dezembru 2011 Analiza Orsamentu Seitor Siguransa do Estadu ba Tinan 2012: Tuir Prespektiva Sosidade Sivil Nian Relatoriu Ne’e Apresenta iha Parlementu Nasional Komisaun B, iha Loron 24 Outubru 2011 I. Introdusaun Papel Fundasaun Mahein ida ne’e atu deskuite orsamentu husi Ministériu ba Defeza no Seguransa nian, Sekretariadu Estadu ba Defeza nian, FALINTIL-FDTL nian, Sekretariadu Estadu ba Seguransa nian no mos PNTL nian. Ne’e istoria ida ne’ebe relasionadu ho “polítika ba rekursu nian”. Povu Timor-Leste nia reprezentante sira ne’ebe eleitu forma governu no estabelese polítika estadu nian hodi povu Timor-Leste nia naran. Polítika hirak-ne’e alkansa liuhosi kuadru lejizlativu ida ne’ebé mak estabelese meiu legál sira iha ne’ebé mak bele alkansa polítika Governu nian hodi povu Timor-Leste nia naran. Bainhira polítika estabelesidu ona no kuadru lejizlativu nian artikuladu ona hafoin Governu estabelese Orsamentu Estadu nian ida hodi permite ezekusaun ba polítika Estadu nian liuhosi alokasaun ba rekursu estadu nian iha implementasaun ba polítika Estadu nian. Hafoin orsamentu ida-ne’e sei analiza husi Parlamentu Nasional hodi halo ratifikasaun finál husi povu Timor-Leste sira nia reprezentante sira ne’ebé kombinadu tantu iha Governu nia laran no iha liur. Relatoriu ne’e sei kontinua ho Fundasaun Mahein nia esforsu sira atu lanxa eskrutíniu kona-bá oinsá mak koloka orsamentu ba sektór hirak-ne’e no mós ho vizaun ida prioridade nasionál sira nune’e mós prioridade sira iha sektór defeza no seguransa nia laran. Tipu aktividade ida-ne’e laos buat foun ida ba Timoroan sira. Durante invazaun no okupasaun Indonezia nian iha Timor-Leste, relasaun entre “polítika no rekursu sira” ne’e importante tebetebes ba rezistensia. Molok baze de apoiu sira nakfera, FRETILIN organiza ema lubun boot tebes iha área sira iha liña kotuk atu kuda ai-han, no fo apoiu jeral ba FALINTIL hodi ezekuta polítika kona-ba rezistensia iha eskala boot kontra invazaun. Depoizde baze de apoiu sira nakfera iha tinan 1978-1979 FALINTIL hamenus tiha operasaun no reorganizadu iha tinan 1980 nia laran. Durante diskusaun kona-bá “polítika” rezistensia nian ne’e konsistentemente relasionadu ho “rekursu sira” iha dispozisaun ba rezistensia. Ba FALINTIL, rekursu krítiku sira inklui ai-hán, ai-moruk, sistema komunikasaun nian, hela-fatin, no ikusliu mak kilat. Maibe kilat laiha musan ne’e saugati deit. Naok, sosa no kaptura kilat- musan no kilat ne’e estremamente hodi restaura ka mantein “rekursu sira” ne’ebé nesesáriu atu kontinua “polítika” kona-bá rezisténsia armada nian. Bainhira kestaun kona-ba rezistensia armada nian ne’e tau hamutuk ho Frente sira Klandestina no Diplomátiku nian, tipu sira seluk husi rekursu nian ne’e sai importante liután. Pur ezemplu, bainhira funu sai ladún importante liu duké komunikasaun ho mundu liur, kilat-musan sai ladún importante liu duké telephone satellite

Upload: others

Post on 05-Dec-2021

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Fundasaun Mahein Nia Lian no. 26, 13 Dezembru 2011 Analiza Orsamentu Seitor Siguransa do Estadu ba Tinan 2012: Tuir Prespektiva Sosidade

Sivil Nian

Relatoriu Ne’e Apresenta iha Parlementu Nasional Komisaun B, iha Loron 24 Outubru 2011

I. Introdusaun

Papel Fundasaun Mahein ida ne’e atu deskuite orsamentu husi Ministériu ba Defeza no Seguransa nian, Sekretariadu Estadu ba Defeza nian, FALINTIL-FDTL nian, Sekretariadu Estadu ba Seguransa nian no mos PNTL nian. Ne’e istoria ida ne’ebe relasionadu ho “polítika ba rekursu nian”. Povu Timor-Leste nia reprezentante sira ne’ebe eleitu forma governu no estabelese polítika estadu nian hodi povu Timor-Leste nia naran. Polítika hirak-ne’e alkansa liuhosi kuadru lejizlativu ida ne’ebé mak estabelese meiu legál sira iha ne’ebé mak bele alkansa polítika Governu nian hodi povu Timor-Leste nia naran. Bainhira polítika estabelesidu ona no kuadru lejizlativu nian artikuladu ona hafoin Governu estabelese Orsamentu Estadu nian ida hodi permite ezekusaun ba polítika Estadu nian liuhosi alokasaun ba rekursu estadu nian iha implementasaun ba polítika Estadu nian. Hafoin orsamentu ida-ne’e sei analiza husi Parlamentu Nasional hodi halo ratifikasaun finál husi povu Timor-Leste sira nia reprezentante sira ne’ebé kombinadu tantu iha Governu nia laran no iha liur. Relatoriu ne’e sei kontinua ho Fundasaun Mahein nia esforsu sira atu lanxa eskrutíniu kona-bá oinsá mak koloka orsamentu ba sektór hirak-ne’e no mós ho vizaun ida prioridade nasionál sira nune’e mós prioridade sira iha sektór defeza no seguransa nia laran. Tipu aktividade ida-ne’e laos buat foun ida ba Timoroan sira. Durante invazaun no okupasaun Indonezia nian iha Timor-Leste, relasaun entre “polítika no rekursu sira” ne’e importante tebetebes ba rezistensia. Molok baze de apoiu sira nakfera, FRETILIN organiza ema lubun boot tebes iha área sira iha liña kotuk atu kuda ai-han, no fo apoiu jeral ba FALINTIL hodi ezekuta polítika kona-ba rezistensia iha eskala boot kontra invazaun. Depoizde baze de apoiu sira nakfera iha tinan 1978-1979 FALINTIL hamenus tiha operasaun no reorganizadu iha tinan 1980 nia laran. Durante diskusaun kona-bá “polítika” rezistensia nian ne’e konsistentemente relasionadu ho “rekursu sira” iha dispozisaun ba rezistensia. Ba FALINTIL, rekursu krítiku sira inklui ai-hán, ai-moruk, sistema komunikasaun nian, hela-fatin, no ikusliu mak kilat. Maibe kilat laiha musan ne’e saugati deit. Naok, sosa no kaptura kilat-musan no kilat ne’e estremamente hodi restaura ka mantein “rekursu sira” ne’ebé nesesáriu atu kontinua “polítika” kona-bá rezisténsia armada nian. Bainhira kestaun kona-ba rezistensia armada nian ne’e tau hamutuk ho Frente sira Klandestina no Diplomátiku nian, tipu sira seluk husi rekursu nian ne’e sai importante liután. Pur ezemplu, bainhira funu sai ladún importante liu duké komunikasaun ho mundu liur, kilat-musan sai ladún importante liu duké telephone satellite

nian ida. Prepara orsamentu ba sektór seguransa nian iha Timor-Leste ne’e buat hotu kona-bá halo dezisaun sira ne’ebé importante. Durante tempu okupasaun nian FALINTIL nia rekursu sira-ne’e nu’udár asuntu hirak ne’eb’e mak sai segredu boot, ema barak lakon sira nia moris hodi defende segredu hirak-ne’e. Maibe, la’os ona nu’udar nasaun ida ne’ebe okupadu ne’ebe mak moris iha ditadura nia okos, maibe nu’udár nasaun demokratiku ida ho aumentu iha direitu no liberdade nian, maibe mós tanba iha kreximentu iha ita nia Fundu Petrolíferu nian, aumentu iha responsabilidade no mós priviléjiu sira. Orsamentu Estadu nian pertense igualmente ba ita hotu-hotu, nu’udár sidadaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, dezdeke ita nia defeza no seguransa ne’e laiha dúvida katak nu’udár Governu nia prioridade primeiru – nune’e mós ba ita nia saúde, edukasaun, no mós moris-di’ak ekonómiku nian. Ne’e-duni debate no diskusaun ida ne’ebé forte liu kona-bá orsamentu ba sektór seguransa nian, ho referénsia espesiál ba aspetu sira defeza no seguransa nian, ne’e di’ak ba ita hotu. Governu, Opozisaun, partidu polítiku sira, sektór privadu, sosidedade sivíl/Universidade sira, mídia no sidadaun baibain sira hotu-hotu hanesan. Ita hotu hetan benefísiu husi diskusaun ida ne’ebé forte liután relasionadu ho ita nia “polítika” ba ita jia Informasaun Jeral ba Seitor Seguransa no Defeza Governu Timor-Leste foin submete ninia orsamentu estadu ba Parlementu Nasional Timor-Leste. Proposta Orsamentu estadu ba tinan ne’e hamutuk tokon $1,763. Ida 35% boot liu total orsamentu tinan kotuk nian ne’ebe to’o tokon $1,306. Aumenta tan ho komitmentu kontribuisaun parseiru dezenvolvimentu sira, proposta orsamentu tinan ne’e hamutuk billaun $1.951. Hosi total orsamentu ba tinan ida ne’e, nian, tokon $106,578 mak aloka ba seitor defeza no seguransa.1 Hosi numeru ne’e, tokon $72.632 dollares mak mai hosi orsamentu Timor nian rasik, no kontribuisaun doadores hamutuk tokon $33.496 atu ajuda iha kapasitasaun PNTL. Espesifika ba orsamentu estadu nian, alokasaun ba seitor defeza no seguransa reprezenta 3.6% hosi orsamentu tinan ida ne’e nian. Kompara ho tinan kotuk, orsamentu estadu ba seitor defeza no seguransa tinan ne’e sa’e to’o 42%. Iha pajina 101 hosi Livru 4A hosi orsamentu estadu descreve ho detalla kona ba orsasmentu ba tinan 2012 nian,

Salariu no vensimentus total tokon $23 Bens e Servisu total tokon $31 Transferensia total tokon $1.9 Kapital Menor total tokon $4.29 Kapital Dezenvolvimentu mak total tokon $3.618 Kontribusaun hosi parseiru dezenvolvimentu hamutuk tokon $33.496 Alokasaun hosi Fundu Espesial hamutuk tokon $9.

                                                        1 Livru 4A hosi Orsamentu do Estadu, 2012, p.101 

Grafiku Tuir mai hatudu kona ba alokasaun bazeia ba Items.

In termus de

instituisaun, alokasaun

orsamentu ba instituisaun, seitor Defeza no Seguransa aloka ba, inklui ho fundu

infrastrutura especial no kontribusaun parseiru dezenvolvimentu no fundu infrastrutura espesial Ministeriu defeza e seguransa mak tokon $9.858 USD Sekretariu do Estadu ba Seguransa mak tokon $7.859 Sekretariu do Estadu ba Defeza mak tokon $2.163 F-FDTL mak tokon $33.398 PNTL mak tokon $54.930

Grafiku Tuir mai fo hatene kona ba alokasaun bazeia ba Instituisaun.

Seitor Defeza Iha seitor defeza, planu asaun hosi Sekretariu do Estadu ba defeza nian hateten katak parte ida hosi planu tinan ida ne’e mak atu haforsa kontrola sipil ba military, Ba seitor defeza, total orsamentu, inklui Sekretariadu do Defeza no F-FDTL mak tokon $35.561. Hosi ne’e, orsamentu ba F-FDTL mak boot liu, hamutuk tokon $33.398, no restu ba sekretariu do estadu. Bazeia ba planu asaun F-FDTL nian, hasa’e kapasidade no rekursu umanus hanesan area prioridade ida ba tinan ne’e. Tuir planu asaun F-FDTL (p.95, livru 2) atu aumenta kapasidade offisiais no membros F-FDTL sira nian; hadi’a rekursu umanu F-FDTL nian, mak;

1. Treinamentu hamutuk entre F-FDTL no PNTL iha rai laran. 2. Treinamentu hamutuk entre F-FDTL ho forsa hosi nasaun sleuk. 3. Kursu iha rai laran atu aumenta kapasidade membro F-FDTL iha area sira hanesan

jestaun finanseiru, jestaun ekipamentu no materiais. 4. Atu aumenta efikaz kooperasaun bilateral no multilateral. 5. Atende konferensia internasional relasiona ho defeza, no military. 6. Kria no dezenvolve eskola tekniku naval. 7. Aumenta konesementu forsa nian iha area direitus umanus, direitu no lei, jeneru,, no lei

umanitariu internasional. 8. Kursu baziku kona ba operasaun apoio da paz, ne’ebe sei involve offisiais 25, 9. Asegura formasaun ba instrutores ba formasaun da paz ba ema na’in rua; formasaun no

treino ba iha operasaun da paz. 10. Iha area enjineria, sei iha treinu mekaniku, inklui kursu mekaniku, 11. Kursu baziku ba manutensaun ekipamentu militar nian, kursu manutensaun ba lojistiku.

Iha orsamentu $225,000 ba formasaun professional e Seminarios hosi total gastus F-FDTL nian $26,580,000. Agora dadaun, seidauk iha doadores balu ne’ebe mak iha interese atu suporta iha areia ne’e. Interesante, Xina ne’ebe durante ne’e suporta maka’as iha area ne’e, la tama iha lista ne’e. Kona ba rekrutamentu, F-FDTL laiha planu atu aumenta tan nia membru. Agora dadaun, seidauk iha doadores balu ne’ebe mak iha interese atu suporta iha areia ne’e. Interesante, Xina ne’ebe durante ne’e suporta maka’as iha area ne’e, la tama iha lista ne’e. Relasiona ho lojistiku, Planu asaun ba F-FDTL nian atu asegura operasaun servisu hotu militar nian, hadi’a infrastrutura, hola ekipamentu foun. Hadi’a infrastrutura inklui atu hadi’a uma ba naval nian, postu apoio formasaun, postu rua iha fronteira, finaliza konstrusaun residensia naval, finaliza konstrusaun sentru Polisia Military, no seluk seluk tan. Iha parte logistiku, F-FDTL planu atu hola sasan sira hanesan: Lanchas de Assalto Rápidas (LAR), sistema transmisaun (TCF no TSF, Fax, VSAT no meios komunikasaun seluk, kilat foun, instalasaun sistema teknolojia informatiku atu lori suporta atividade administrative no operasaun F-FDTL, no ekipamentus medikus. Kustu ne’ebe presiza ba ne’e mak $2,527,000 para hola kareta, no ekipamentus hirak iha leten, ne’ebe tama kategoria kapital minor, no kapital dezenvolvimentu $2,811,000. Total orsamentu ba Bens e servicos (Goods and services) mak 14,326,000. Ida ne’e inklui lojistiku, manutensaun ba kareta sira nian, mina ba jeradores, manutensaun ba sasan edifisiu nian. Maibe, la iha orsamentu tinan ida ne’e ba manutensaun ro no mos kestaun kona ba portu ba ro sira ne’e.

Iha mos alokasaun hosi Fundu Especial hamutuk tokon $6.718 ba iha F-FDTL. Infrastrutura sira atu halo mak

• Caserna Hera hamutuk tokon $1.00 • Konstrusaun Edifisiu Polisia Militar nian • Postu FDTL hamutuk tokon $1.050 • Dezenho detallado ba konstrusaun edifisiu komando naval hamutuk tokon $1.2 • Finaliza rezidensia naval nian hamutuk tokon $2.168

Kona ba area Maritime, orsamentu do estadu la fo informasaun klaru kona bar o hira mak F-FDTL iha. Orsamentu inklui deit orsamentu ba manutensaun ba kareta no sasan adifisiu nian. Maibe la mensiona kona ba manutensaun ba ro patrulla no portu Hera nian. Ida ne’e hamosu kestaun ida kona ba oinsa atu halo manutensaun bar o sira ne’ebe mak F-FDTL iha. Iha area aereu, planu orsamentu tinan ida ne’e nian seidauk mensiona buat balu kona ba planu atu dezenvolve area aereu nian. Iha area enjineria, tuir planu asaun Ministeriu nian, pontu ida mos mensiona katak atu “kontinua hadi’a rekursu umanu F-FDTL nian liu hosi disiplina, estratejia, integrada, estrutura no tekniku. Politika nasional defeza nian mos defini katak objektivu ida hosi politika defeza nian mak atu kontribui ba paz, seguransa no stabilidade iha nivel rejional e internasional. Relasaun ho preparasaun ba involvimentu F-FDTL nian iha misaun da paz, planu asaun F-FDTL nia planu mak atu prepara liu hosi kursu baziku kona ba operasaun apoio da paz, ne’ebe sei involve offisiais 25, asegura formasaun ba instrutores ba formasaun da paz ba ema na’in rua; formasaun no treinu ba iha operasaun da paz. Iha area enjineria, sei iha treinu mekaniku, inklui kursu mekaniku, no kursu baziku ba manutensaun ekipamentu militar nian, kursu manutensaun ba lojistiku. Daudaun ne’e ita iha osan barakliu duké iha tempu uluk nian, no dezde 2007, orsamentu ba seitor seitor Defeza no Seguransa aumenta maka’as. Maibé ita lá’os riku. Maski agora dadaun, ita nia rendimentu hosi seitor petroleu sei sufiente atu, maibe rekursu ida ne’e sei hotu iha tempu badak. Ita tenke simu katak ita labele iha buat hotu-hotu. Defeza no seguransa la depende ba Polisia no Forsa hira mak ita iha. Maibe barak liu depende ba aspektu seluk hanesan relasaun di’ak ho nasaun vizinus sira, dezenvolvimentu ekonomia no oportunidade servisu iha rai laran, justisa no igualidade sosial, e lei no justisa. Nu’udár rezultadu ida ne’ebé mak ita iha ho maneira ida ne’ebé mak Governu deside atu iha Forsa Ki’ik ba Nasaun Ki’ik. Ne’e-duni ita tenke halo desizaun sira kona-bá buat ne’ebé mak ita sei la halo. Seguransa (Sekretariu do Estadu ba Seguransa no PNTL) Seguransa nudar aspektu importante ba vida nasaun nian. Seguransa nia papel mak atu sai mahon ba povu, atu nune’e povu bele sente hakmatek no seguru. Ita nia forsa seguransa, PNTL, Povo hotu iha direitu atu sente moris hakmatek no seguru iha ninia rain. Tanba ne’e, ita presiza seguransa ida ne’ebe professional, no bele mantein lei, no justisa. Dezde ita ukun’an, komunidade internasional, liu hosi ONU mak estabelese ita nia Polisia, no hetan formasaun hosi nasaun barak. Atu iha seguransa la’os de’it depende ba numeru polisia, kilat boot, lojistika, lei, no justisa. Atu iha seguransa iha rai laran mos presiza governasaun ne’ebe di’ak, justisa sosial, igualidade

sosial, no oportunidade servisu ba Timor oan hotu. No mos importante, atu ema hotu bele sente katak nia direitu sidadaun ne’ebe konsagra iha konstituisaun bele proteze duni. Infelizmente, ita nia polisia to’o agora seidauk to’o iha ne’eba. Ita nia polisia hetan treinamentu hosi nasaun oi-oin, no dala barak la efikaz iha ninia formasaun. Krize 2006 nia impaktu mak instituisaun polisia rahun. Misaun ONU nian atu restrutura no reforma fali sistema Seguransa, no hari fila fali PNTL mos enfrenta dezafiu barak. Fundasaun Mahein hare katak edukasaun importante, no presiza foka liu ba meios atu preventiva konflitu liu hosi dezenvolve Polisia komunitaria, duke sistema Polisia ida ne’ebe halo violensia ba direitu sidadaun nian, halo intimadasaun iha ninia operasaun, la respeitu lei no orderm. Iha planu asaun tinan ida ne’e, prioridade Sekretariu do Estadu ba Seguransa tinan ida ne’e nian mak meios de apoiu iha transporte, komunikasaun, ekipamentu, rekursu umanu no infrastrutura. Prioridade ba PNTL nian mak atu kontinua ho politika reforma, dezenvolve jestaun no kontrola area fronteira, dezenvolve program postu konflitu iha komunidade, e dezenvolve kapital umania ba Unidade Espesial Integrada. Orsamentu total ba seitor seguransa iha tinan ida ne’e mak tokon $19.934 ba PNTL.2 (127 hosi Livru 4A), no alokasaun ba sekretariu do Estadu ba seguransa nian mak tokon 6,459. Kona ba rekursu umanu, sekretariu do estadu iha planu atu rekruta tan ema ba bombeirus, protesaun sivil, migrasaun, e pontu fokal DNPC. Ba polisia, rekrutamentu foun sei halo ba polisia ho numeru 250. Kona ba kapasitasaun, Sekretariu do Estadu nia planu mak atu aumenta kapasidade iha area seguransa interna – investigasaun, intelijensia, imigrasaun, prevensaun konflitu, protesaun sivil, no bombeirus – no dezevnove rekursu umanus. Kapasitasaun iha area PNTL involve area sira hanesan;

Kapasidade lideransa ba offisiais sira Kursu espesialidade ba Polisia Espesiais hanesan BOP, COE no CSP. Kursu iha area krime sibernetiku, narkotik no lavajem osan (Money laundering). Kursu direitu Kursu iha area administrasaun no planeamentu. Kursu iha area IT. Kursu navigasaun ba Polisia Maritima Formasaun ba eletrisidade ba Polisia Maritima. Kursu sira ne’e barak mak sei halo iha Indonesia, Malazia, no Portugal. PNTL rasik mos hetan suporta hosi parseiru dezenvolvimentu iha area polisia

komunatariu. Maski ami rasik suporta ho ideias sira ne’e, maibe ami hare katak Indonesia, ka Malaizia la’os ezemplu di’ak ba ita atu tuir. Polisia Indonesia no Malazia iha kredibilidade la di’ak ho direitus umanus, no tanba ne’e ami hare katak sira la’os ezemplu diak ba ita. Ami suporta maka’as suporta parseiru dezenvolvimentu ne’ebe fo antensaun ba area polisia komunitaria. Ami hare katak polisia komunitaria importante tebes atu prevene konflitu iha Timor laran, no ida ne’e mos bele aumenta konfiansa komunidade nian ba ita nia instituisaun seguransa nian. Iha sistema administrasaun no lojistika nian, PNTL nia planu mak hola ekipmanentus seguransa ba Komando Jeral PNTL no komandu Distrial PNTL, no ekipamentus ba nani nian ba PNTL Marina. PNTL mos planu atu hola kareta no motor, ekipamentu edifisiu nian ba komando Jeral PNTL no komandu distritais, e ekipamentu teknikus e telekomunikasaun. Iha orsamentu ida

                                                        2 Orsamentu do Estadu 2012, Livru 4A, p.127.  

ne’e la indika klaru kona ba se PNTL atu hola kilat foun ka lae, inklui kilat modelu saida mak PNTL presiza?. Relasiona ho relasuan entre Polisia ho Komunitariu, Fundasaun Mahein hare katak Polisia Komunitaria importante tebes atu prevene konflitu. Ba nasaun ki’ik no sosiedade hanesan Timor-Leste, prevensaun konflitu, no kria relasaun di’ak entre PNTL no komunidade tenki sai hanesan cave atu aprosima ba konflitu iha Timor-Leste. Lori kilat boot tama-sai komunidade nia leet, no halo intimadasaun ba komunidade sei kria tan de’it problema. Ba sosiedade ne’ebe sei trauma ho funu naruk, komesa hosi 1974 to’o 1999, no krize 2006, povu barak mak sei trauma ho kilat boot. Dezenvolvementu Polisia Komunitaria mos bele ajuda atu habelar informasaun ba povo kona ba lei, tanba ne’e, kapasitasaun iha area direitu, investigasaun, no direitus umanus, importante. Infelizmente, planu ida ne’e la reflete aproximasaun atu prevene konflitu, maibe barak liu halai ba infrastrutura. Iha seitor Maritima, buat ne’ebe iha mak atu iha treinamentu iha area navigasaun ba Polisia maritima nian. Kona ba lojistika, PNTL iha planu atu hola ekipamentu lori nani ba Unidade Maritima nian. Agora dadaun, PNTL dala barak preokupa ho falta lojistiku, liliu kareta, komunikasaun, ne’ebe tuir sira, limita sira nia operasaun.

II. Konklusaun ho Rekomendasaun FM

Timor-Leste dalaruma violentu maibé ne’e barak tebes mak nu’udár violentu orgániku ida ne’ebé mak bele trata liuhosi aprosimasaun kulutrál nian. Ita tenke konsiente katak defeza no seguransa iha Timor-Leste lae depende de’it ba forsa, maibe maioria husi krime sira ne’ebé akontese ne’e mak doméstika no liga mos ba dezempregu, lei no justisa, no seluk tan. Jeralmente, Fundasaun Mahein rekomenda katak Timor-Leste presiza PNTL ne’ebé mak iha formasaun ba prevensaun konflitu nian no la presiza PNTL paramilitár ne’ebé mak lori kilat boot. Maibe saida mak la’o durante ne’e, tuir Fundasaun Mahein nia hare katak iha tendensia atu forma polisia sai nu’udar forsa seguransa ida ne’ebe iha mentalidade militarismu, la’o ho kilat boot, halo intimadasaun, nsst. Tanba ne’e, jeralmente, Fundasaun Mahein rekomenda atu orsamentu ida ne’e tenki foka liu ba prevensaun konflitu, ne’ebe orentasaun ba solusaun problem, ne’e sorin ida. Iha Sorin Seluk, Fundasaun Mahein lamenta ho Orsanmentu Estadu kada tinan-tinan to mai orsanmentu tinan 2012 nian, laiha alokasaun ba tradusaun. Ida ne’e hatudu katak dokumentus inportante hanesan lei ne’ebe hakerek iha Portugez sei latradus ba lian Tetun. Laiha alokasaun orsanmentu ba tradusaun ne’e sei rusulta limitasaun povu nia partisipasaun ba debates publiku konaba dokumentus importante sira ne’ebe iha ligasaun ba povu nia moris iha Timor-Leste hanesan nasaun demokratiku. Espesifiku liu, ami nia rekomendasaun mak tuir mai ne’e.

1. Tenki iha orsamentu espesifiku balun ba manutensaun ro hirak ne’ebe Timor-Leste hetan.

2. Wainhira halo desentralizasaun ba orsamentu, tenki asegura sistema kontrolu mos eziste atu nune’e labele akontese korupsaun ka maldministrasaun. Tanba ne’e, Fundasaun Mahein hare katak orsamentu ba F-FDTL ne’e bo’ot, no presiza iha mekanismu ne’ebe klaru atu kontrolu oinsa F-FDTL rasik maneja osan ne’e, no atu asegura katak osan ne’ebe F-FDTL uza ne’e tuir duni prioridade sira nian. Iha orsamentu ba tinan ida ne’e, laiha item ruma ne’ebe fo inklui ida ne’e.

3. Observasaun jeral ba orsamentu F-FDTL nian katak , maski sira iha orsamentu ne’ebe boot, livru orsamentu ida ne’e fo informasaun jeral liu no la klaru. Ida ne’e sai halo difisil iha prosesu kontrola ba orsamentu ne’ebe boot ne’e.

4. Kona Polisia Maritima nian (p.132 livru 4A), laiha suporta masimu iha area maritime, hanesan ekipamentus ba polisia maritime nian atu hala’o sira nia operasaun.

5. Orsamentu tenki klaru kona ba ekipamentus de seguransa iha pajina 117 hosi dokumentus planu asaun nian, tenki klaru. Katak ekipamentus seguransa ne’e kompostu hosi saida de’it.

6. Tenki fo mos importansia ba servisu intelijensia iha instituisaun rua ne’e. 7. Fundasaun Mahein rekomenda atu fo importansia ba modelu polisia komunitaria, inklui

intensifika diskusaun ho komunidade, fahe informasaun ba komunidade. 8. Indonezia nia Polisia no military la’os ezemplu di’ak ba ita atu tuir, tanba ne’e mak la di’ak

ba Timor atu ba tuir fali treinu iha Indonezia. 9. Maski kursu iha area seluk importante, maibe Fundasaun Mahein hare katak kursu iha

area sira hanesan relasaun entre komunidade no polisia, kursu kona ba investigasaun ba krime, direitu, importante tebes ba Polisia agora.

10. Fundasaun Mahein rekomenda alokasaun orsanmentu ba planuamentu boot nian ba ameasa domestika ne’ebe kada fulan 3 Jovens sira baku malu. Ida ne resulta sunu uma barak. Prepara Polisia komunitariu ida ne’ebe ho prevene komfliktus no fo solusaun ba problemas.

11. Rekomenda ba Governu atu hamenus Polisia para Militar 12. Rekomenda mos ba Governu atu sosa viaturas Polisia nian ho Tipu ida deit hodi nune’e

halo Polisia sai identiku iha nasaun ne’e. 13. Rekomenda Governu atu estabelese Kompania Estatal no kria lei fo kompetensia ba

kompania ne’e hodi sosa ekipamentu militar. 14. Tuir Planu Stratejiku Dezemvolvementu Timor-Leste fo sai katak, Governu Timor-Leste

sei liberaliza sistema telekomunikasaun. Fundasaun Mahein husu Governu atu kria ‘tore ketak ida’ ba PNTL ho SNI atu nune’e informasaun nasaun nian bele protesida seguru.

15. Fundasaun Mahein husu atu harii institusaun ida ne’ebe kna’ar halo tradusaun ofisial hanesan dokumentus importante (lei) buat seluk tan.

Fontes: Orçamentu Geral do Estado 2012, Planos de Acção de Annual, Livro 2. Orçamentu Geral do Estado 2012, Rubrica Orçamentais PR-MdJ, Livru 4A.